Nastavni Plan I Program PDF

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM
za devetogodišnju osnovnu školu u

Federaciji Bosne i Hercegovine
1
RIJEČ IZDAVAČA
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (2003) utvrdio je i

konkretizirao tok promjena u osnovnom odgoju i obrazovanju, a kantonalni zakoni koji su u toku
2004. godine s njim usklañeni, dali su pravnu osnovu za promjenu u osnovnom odgoju i obrazovanju i
implementaciju tih promjena kroz zajedničke aktivnosti svih kantona, koje koordinira Federalno
ministarstvo obrazovanja i nauke.
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je 2003. godine preuzelo vodeću ulogu u kreiranju
novog koncepta odgoja i obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Formirano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno
obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine koji su, slijedeći principe reformisane obrazovne
politike, uradili Koncepciju devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, koja predstavlja prekretnicu i
osnovu za temeljitu promjenu nastavnog plana i programa, metoda rada, poimanja uloge učenika i
nastavnika u nastavnom procesu, a čija je srž u promjeni obrazovne paradigme da težište nije na
onome što učitelj treba da predaje, već na onome šta dijete treba da zna.
Naglasak je stavljen na osiguranje i poticanje razvojnih efekata ranog učenja, kao ključnog faktora za
razvoj sposobnosti učenja uopće, a učenik je postao aktivni subjekt procesa učenja, što mu je
omogućeno programima učenja usmjerenim na dijete, u skladu sa obrazovnim praksama mnogih
evropskih zemalja.
Koncepciju i nastavni plan devetogodišnje osnovne škole, kao i program razvoja osnovnog
obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Stručna komisija koja je rukovodila i
koordinirala poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodišnjeg odgoja i
obrazovanja, davala prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodišnje osnovne škole i
nastavnih planova i programa, pratila rad drugih stručnih komisija i predlagala izmjene i dopune u
nastavnom planu i programu, te sarañivala sa ministarstvima obrazovanja i meñunarodnim
organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH.
Stručna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za
devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost,
matematiku, moju okolinu, prirodu, kulturu življenja, društvo, historiju, geografiju, biologiju,
informatiku, tehničku kulturu, hemiju, fiziku, engleski jezik, njemački jezik, francuski jezik, arapski
jezik, likovnu kulturu, muzičku kulturu, tjelesni i zdravstveni odgoj i inkluzivno i specijalno
obrazovanje, definisala je okvirni nastavni program za svaki predmet, kao osnovu, okvir za
koncipiranje i realizaciju kantonalnih nastavnih programa, na osnovu kojih se ostvaruje nastavni
proces u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nastavni plan i program osnovne škole koncipiran je tako da
omogućava kvalitetno obrazovanje za sve. Kao takav, on prepoznaje, priznaje, uvažava i odgovara na
obrazovne potrebe, iskustva i interese svih učenika, bez obzira na pol, uzrast, etničku, socijalnu i
vjersku pripadnost, sposobnosti, mogućnosti i ograničenja, uvažavajući, poštujući i razvijajući ljudska,
dječja i obrazovna prava, obaveze i odgovornosti. On je inkluzivan, otvoren za djecu i odrasle, sa
posebnim i drugim potrebama. Što se tiče upravljanja nastavnim planovima i programima,
odgovornost za njegovo kreiranje i razvoj se dijeli izmeñu obrazovnih aktera svih nivoa, uključujući i
nastavnike, učenike i njihove roditelje. Nastavni planovi i programi kantona integriraju u sebi opći dio
- zajedničke jezgre i lokalne komponente, s tim da se zajednička jezgra nastavnih planova i programa
sastoji od svih nastavnih planova i programa, sa što je moguće širim zajedničkim osnovama za sve
nastavne predmete. On osigurava koheziju sistema osnovnog odgoja i obrazovanja u Bosni i
Hercegovini, a lokalna komponenta daje mogućnost školama, općinama i kantonima da razviju vlastite
programe, birajući sadržaje i područja učenja.
Nastavni planovi i programi pojedinih predmeta (silabusi) daju upute nastavnicima: šta treba
podučavati (koja područja, oblasti treba podučavati), zašto to treba podučavati (koji su ciljevi i
koncepti), kako to treba podučavati (koristeći različite metode i oblike prilagoñene potrebama i
interesima učenika) i kada to treba podučavati (razvojna primjerenost uzrastu, ciklusima).
Nastavni plan i program svakog predmeta sadrži argumentaciju uloge i značaja predmeta,
ciljeve, očekivane ishode učenja, sadržaj, strategije učenja i nastave (didaktičko-metodičke upute) i
smjernice za praćenje i ocjenjivanje. Dakle,nastavni plan i program devetogodišnjeg osnovnog
obrazovanja okrenut je ka zadovoljavanju obrazovnih potreba svakog učenika. Svrha odgoja i
obrazovanja u savremenom društvu je poticanje i ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj ljudskog
bića tokom čitavog života, a čiji je smisao cjelovito lično učešće u intelektualnom, osjećajnom,
tjelesnom, moralnom i duhovnom djelovanju koje upućuje pojedinca na ostvarivanje visoke kvalitete
života. Novi model predviña da je ,,krajnja svrha obrazovanja unapreñenje kvalitete života’’
(Koncepcija, 2004; 5), dok je dosadašnjem modelu obrazovanja primarna svrha bila ,,dostizanje
individualnog nivoa spoznaja i potreba za dalje obrazovanje i osposobljavanje za život i rad’’ (NPP,
1999; 7).
Zato su promjene u odgoju i obrazovanju orijentisane na demokratizaciju i humanizaciju
obrazovnog sistema, s fokusom na osposobljavanje učenika da zadovolji vlastite potrebe
(preživljavanje, ljubav, moć, zabava i sloboda) i potrebe savremenog, demokratskog društva. Znanje i
vještine se stiču obrazovanjem, a vrijednosti, stavovi i navike odgojem. Škole trebaju odgajati dobre
ljude, a ne samo dobre učenike.
Imajući u vidu da su inicijalno obrazovanje i stalno profesionalno usavršavanje ključni faktori

kvalitetnog obrazovanja i da u reformisanom obrazovanju nastavnik nije više samo posrednik znanja,
nego savjetnik i pratilac učeniku na putu ka njegovoj većoj samostalnosti, ka ,,učenju otkrićem”,
Komisija za izradu Nastavnog plana i programa stručnog usavršavanja nastavnika razredne i
predmetne nastave, direktora/ravnatelja osnovnih škola, savjetnika i stručnih saradnika ministarstava i
pedagoških zavoda u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Model plana i programa stručnog
usavršavanja, s namjerom da nastavnike obuči za kvalitetnu implementaciju reformisanih nastavnih
planova i programa.
Komisija za praćenje i vrednovanje primjene koncepcije devetogodišnje osnovne škole i novih
nastavnih programa uradila je temeljitu evaluaciji Koncepcije devetogodišnje osnovne škole i
programskih sadržaja nastavnih planova i programa za prvu trijadu devetogodišnje osnovne škole,
fokusirajući se na njihovo usklañivanje sa spoznajnim mogućnostima djeteta.
Koordinacijsko tijelo za provoñenje i praćenje obrazovne reforme u Federaciji Bosne i Hercegovine
usvojilo je navedene dokumente kao polazne modele za izradu i usvajanje kantonalnih dokumenata
strateškog razvoja osnovnog odgoja i obrazovanja i općih i specifičnih sadržaja nastavnih planova i
programa za devetogodišnju osnovnu školu.
Objavljivanjem ove publikacije krunisan je višegodišnji napor mnogobrojnih učesnika reforme
osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojima Federalno ministarstvo obrazovanja i
nauke izražava iskrenu zahvalnost sa uvjerenjem da će i dalje zajedno doprinositi reformi obrazovanja
koja se neprestano modernizira, vodeći računa o psihofizičkoj ličnosti djeteta kojoj trebaju biti
prilagoñeni nastavni planovi i programi i o potrebi cjeloživotnog učenja kao imperativa današnjeg
vremena i osnove konkurentnog tržišta rada, te da će se na taj način otvoriti novo poglavlje pogleda na
ljudske resurse kao ključni koncept ekonomskog rasta.
Posebno se zahvaljujemo prof. dr. Muhidinu Džanki, Muneveri Selmanović, direktorici
Pedagoškog zavoda Zenica i Jasminki Bujanović, savjetnici ministra za predškolsko i osnovno
obrazovanje u Vladi Unsko-sanskog kantona što su pomogli u definisanju konačnog dokumenta
,,Okvirni nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu”, koji će zasigurno biti tačka
nadahnuća za budući razvoj i osavremenjavanje osnovne supstance odgojno-obrazovnog procesa -
nastavnog programa u kojem predmetna fragmentarnost prerasta u koherentan sistem utemeljen na
interdisciplinarnom pristupu i meñusobnoj vertikalnoj i horizontalnoj povezanosti nastavnih sadržaja.
Idući u susret vremenu u kojem će obrazovanje biti najmoćnije oružje u transformaciji obrazovnih
politika želimo ovoj publikaciji plodan i efikasan život u rukama kreatora obrazovnih politika,
nastavnika, učenika, roditelja i svih učesnika u nastavno-obrazovnom procesu.
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke

POPIS ČLANOVA UPRAVNOG TIJELA I KOMISIJA ZA IZRADU MODELA
OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA DEVETOGODIŠNJE
OSNOVNO OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu rješenja, broj 01-34-2329/03 od 26. 6. 2003. godine i broj 01-34-4637/03 od 28.
10. 2003. godine, zasnovano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na
devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedećem sastavu:
1. Alija P irić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajući Upravnog tijela;
2. Viktor Marić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadnohercegovački
kanton, zamjenik predsjedavajućeg Upravnog tijela;
3. Ekrem Hajrulahović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, član
Upravnog tijela;
4. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, član Upravnog
tijela;
5. Hazim Halilović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, član
Upravnog tijela;
6. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog
kantona, član Upravnog tijela;
7. Murto Horo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bosansko-podrinjskog
kantona, član Upravnog tijela;
8. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona,
član Upravnog tijela;
9. Lidija Markotić, OŠ Ilije Jakovljevića, Hercegovačko-neretvanski kanton, Mostar, član
Upravnog tijela;
10. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, član Upravnog tijela;
11. Filip Zrno, Ministarstvo društvenih djelatnosti Kantona 10, član Upravnog tijela.
Rješenjem, broj 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenovana je stalna komisija - Upravno
tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji
BiH u sljedećem sastavu:
1. Alija Pirić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajući Upravnog tijela;
2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, član
Upravnog tijela;
3. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, član Upravnog
tijela;
4. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-
dobojskog kantona, član Upravnog tijela;
5. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona,
član Upravnog tijela;
6. Meliha Alić, OŠ Ilije Jakovljevića, Hercegovačko-neretvanski kanton, Mostar, član
Upravnog tijela;
7. Mario Mikulić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadnohercegovački
kanton, član Upravnog tijela;
8. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, član Upravnog tijela;
9. Tomislav Buljan, Ministarstvo društvenih djelatnosti Kantona 10, član Upravnog tijela
10. Mersija Jahić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, član
Upravnog tijela;
11. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, član Upravnog tijela;
12. Nadija Bandić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, član Upravnog tijela;
13. Viktorija Mira Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, član
Upravnog tijela.
Koncepciju i nastavni plan devetogodišnje osnovne škole, kao i program razvoja osnovnog
obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, izradila je Stručna komisija za izradu prijedloga
koncepcije i nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole i izradu programa razvoja osnovnog
obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu Rješenja, broj 05-38-1323/05 od 11. 4.
2005. godine, i to u sljedećem sastavu:
1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, koordinator
Upravnog tijela;
2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Unsko-sanski kanton
Bihać, član Upravnog tijela;
3. Ivo Jelušić, Srednja škola Pere Zečevića, Posavski kanton, Odžak, član Upravnog tijela;
4. Ediba Pozderović, Pedagoški zavod, Tuzla,Tuzlanski kanton, član Upravnog tijela;
5. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton, član Upravnog tijela;
6. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton, član Upravnog
tijela;
7. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanski kanton –
Travnik, član Upravnog tijela;
8. Marko Tokić, Pedagoški fakultet, Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton, član
Upravnog tijela;
9. Ivan Tomas, OŠ A. B. Šimića Drinovci, Zapadnohercegovački kanton, član Upravnog
tijela;
10. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo, član Upravnog tijela.
Zadatak Stručne komisije je da rukovodi i koordinira poslovima za pripremu i izradu

prijedloga koncepcije devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja; daje prijedloge za izmjenu i dopunu
koncepcije devetogodišnje osnovne škole i nastavnih planova i programa; prati rad drugih stručnih
komisija, predlaže izmjene i dopune u nastavnom planu i programu; sarañuje sa federalnim
ministarstvom obrazovanja i nauke i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu
obrazovanja u BiH.
Posao izrade nastavnih planova i programa po kojima se ostvaruje nastavni proces u Federaciji
Bosne i Hercegovine radila je Komisija za izradu Okvirnog nastavnog plana i programa prve trijade u
Federaciji BiH na osnovu Rješenja o formiranju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i
programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 05-38-1219/05
od 7. 4. 2005. godine.
Članovi Stručne komisije:
1. Ekrem Hajrulahović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator
Stručne komisije;
2. Gabriela Bundalo, OŠ Pazar, Tuzla, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za
matematiku;
3. Sabaheta Bijedić, Meñuopštinski pedagoški zavod, Mostar, član Stručne komisije i
koordinator Potkomisije za muzičku kulturu,
4. Ivan Madžar, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, član Stručne komisije i koordinator
Potkomisije za moju okolinu;
5. Fatima Prohić, Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić, Sarajevo, član Stručne komisije i
koordinator Potkomisije za likovnu kulturu;
6. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator
Potkomisije za maternji jezik i književnost;
7. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno
retardirane djece „Vladimir Nazor“, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije
za inkluzivno i specijalno obrazovanje;
8. Milica Bešević, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator
Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj;
9. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator
Potkomisije za engleski jezik.
Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost:

1. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru;
2. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik;
3. Esma Kapetanović, OŠ „Novi grad” Tuzla.
Članovi Potkomisije za matematiku:

1. Marinko Pejić, Pedagoška akademija Sarajevo;
2. Denis Lasić, Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar;
3. Enisa Mehić, Pedagoški zavod, Zenica.
Članovi Potkomisije za moju okolinu:

1. Sabira Mićanović, OŠ „Brčanska malta”, Tuzla;
2. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica;
3. Jozo Ćurčić, OŠ Vladmira Nazora Odžak.
Članovi Potkomisije za likovnu kulturu:

1. Tihomir Zovko, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru;
2. Ragib Lubovac, Pedagoška akademija Sarajevo;
3. Sadina Sijerčić, OŠ „Husein Efendija ðozo” Goražde.
Članovi Potkomisije za muzičku kulturu:

1. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo;
2. Berislav Džaja, Muzička škola Livno;
3. Refik Hodžić, Umjetnička škola Bihać.
Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj:
1. Mladen Kvesić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg;
2. Samra Salibašić-Akšamija, Osnovna škola Kovačići, Sarajevo;
3. Milica Bešević, Pedagoška akademija Sarajevo.
Članovi Potkomisije za engleski jezik:

1. Sanja Hadžihajdić, Pedagoški zavod Zenica;
2. Dinko Jurić, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg;
3. Marina H. Avdić, Katolički školski centar, Tuzla.
Članovi Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje:

1. Šaćira Mešalić, Defektološki fakultet, Tuzla;
2. Sadeta Zečić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo;
3. Biljana Pejić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo;
4. Imšir Zubović, Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla;
5. Milenko Kordić, Treća osnovna škola Mostar.
Zadatak članova Stručne komisije i njenih potkomisija je bio da:

- priprema i izrañuje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i treći razred
devetogodišnje osnovne priprema i izrañuje modele okvirnog nastavnog plana i programa za
prvi, drugi i treći razred devetogodišnje osnovne škole za djecu sa teškoćama u razvoju, koja
se obrazuju u specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama;
- ostvaruje saradnju sa drugim stručnim komisijama i daje prijedloge i sugestije u vezi sa
definiranjem strategije prelaska na devetogodišnje obavezno osnovno obrazovanje i edukaciju
nastavnika, pedagoga i direktora osnovne škole;
- predlaže pedagoško-didaktičku literaturu za obuku nastavnika, pedagoga i direktora osnovne
škole i sarañuje sa Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meñunarodnim
organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH.
Okvirni nastavni plan i program za 4. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila

Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog
plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 03-38-
2933/06 od 29. 5. 2006. godine.
Članovi stručne komisije su:

1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator
Stručne komisije;
2. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo;
3. Sabaheta Bijedić, Meñuopštinski pedagoški zavod, Mostar, član Stručne komisije i koordinator
Potkomisije za muzičku kulturu;
4. Gabrijela Bundalo, OŠ Pazar, Tuzla, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za
matematiku;
5. Ivan Madžar, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, član Stručne komisije i koordinator
Potkomisije za moju okolinu;
6. Fatima Prohić, Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić“, Sarajevo, član Stručne komisije i
koordinator Potkomisije za likovnu kulturu;
7. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator
Potkomisije za maternji jezik i književnost;
retardirane djece „Vladimir Nazor”, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije
za inkluzivno i specijalno obrazovanje;
9. Milica Bešević, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator
Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj;
10. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator
Potkomisije za engleski jezik.
Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su:

1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Orašje;
2. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo;
3. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton;
4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton,
Travnik;
5. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton;
6. Marko Tokić, Pedagoški fakultet, Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton;
7. Robert Onodi, Pedagoški zavod, Tuzla.

1. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru;
2. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik;
3. Esma Kapetanović, OŠ „Novi grad” Tuzla;
4. Olga Lekić, OŠ „Jozo Gadžić-Čupo“, Stojkovići, Travnik.

1. Marinko Pejić, Pedagoška akademija Sarajevo;
2. Denis Lasić, Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar;
3. Enisa Mehić, Pedagoški zavod, Zenica
Članovi Potkomisije za moju okolinu:

1. Sabira Mićanović, OŠ „Brčanska malta”, Tuzla;
3. Irena Damjanović, OŠ „Fra Ilije Starčevića“, Tolisa.

1. Tihomir Zovko, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru;
2. Fikret Lukać, Pedagoški zavod Sarajevo;
3. Sadina Sijerčić, OŠ „Husein Efendija ðozo”, Goražde.
2. Berislav Džaja, Muzička škola Livno;
3. Vesna Kečalović, Umjetnička škola Bihać.

1. Mladen Kvesić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg;
2. Samra Salibašić-Akšamija, Osnovna škola Kovačići Sarajevo;
3. Milica Bešević, Pedagoška akademija Sarajevo.

1. Sanja Hadžihajdić, Pedagoški zavod Zenica;
2. Dinko Jurić, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg,
3. Marina H. Avdić, Katolički školski centar, Tuzla;
4. Esmeralda Iftić, prof., OŠ „Gornje Prekounje- Ripač“, Bihać.
Članovi Potkomisije za njemački jezik:

1. Elvedina Bilajbegović, Srednja poljoprivredna škola „Sanus futurum“, Sanski Most;
2. Miloje ðurñević, Filozofski fakultet, Sarajevo;
3. Aldina Herić, Gimnazija „Meša Selimović“, Tuzla;
4. Memnuna Hasanica, Pedagoši fakultet, Zenica.
Članovi Potkomisije za francuski jezik:

1. Vlado Sučić, Filozofski fakultet, Sarajevo;
2. Melisa Begović, Gimnazija, Zenica.
Članovi Potkomisije za arapski jezik:

1. Mehmed Kudić, Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin;
2. Esad Duraković, Filozofski fakultet, Sarajevo.
Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju:

1. Šaćira Mešalić, Defektološki fakultet, Tuzla;
2. Sadeta Zečić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica”, Sarajevo;
3. Nevenka Veljović, Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo;

Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog
plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 03-38-
1343/07 od 16. 3. 2007. godine.
Stručne komisije i član Upravnog tijela;
2. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo;
3. Marinko Pejić, Pedagoška akademija, Sarajevo;
4. Iv ica Glibušić, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru;
6. Faiza Muštović, Pedagoška akademija, Sarajevo;
7. Željko Filipović, Pedagoška akademija, Sarajevo;
9. Milica Bešović, Pedagoška akademija, Sarajevo;
10. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija, Sarajevo;
11. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo;
12. Vasvija Ibrahimkadić, Prva gimnazija, Sarajevo;
13. Amir Dervišević, Filozofski fakultet, Sarajevo;
retardirane djece.
Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su:

1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Orašje;
2. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo;
3. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton;
4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton,
Travnik;
5. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton;
6. Robert Onodi, Pedagoški akademija, Tuzla.

1. Zehra Hubijar – koordinator;
2. Katica Krešić – Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru;
3. Biljana Nikolić – OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik;
4. Esma Kapetanović – OŠ „Novi grad” Tuzla;
5. Ivan Penava – OŠ „Ivan Brlić Mažuranić“, Humac, Ljubuški.

1. Marinko Pejić – koordinator;
2. Denis Lasić – Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar;
3. Enisa Mehić – Pedagoški zavod, Zenica;
4. Jasna Lovrinović – OŠ „Novi Travnik“, Novi Travnik.
Članovi Potkomisije za društvo:

1. Iv ica Glibušić – koordinator;
2. Miljenko Miloš – Zavod za školstvo, Mostar;
3. Zora Kudić – OŠ „Ivan Goran Kovačić“, Livno;
4. Slaven Ljubić – OŠ „Kočerin“, Široki Brijeg.
Članovi Potkomisije za prirodu:
1. Vahid Mulić – koordinator,
2. Mate Živković – Zavod za školstvo i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar;
3. Marija ðukić – OŠ „Ruñer Bošković“, Donja Mahala;
4. Ankica Prskalo – OŠ „Silvije Strahimir Kranjčević“, Mostar.
Članovi Potkomisije za kulturu življenja:

1. Faiza Muštović – koordinator,
2. Hajrija Cokoja – Pedagoški zavod Mostar, Mostar;
3. Subhija Kapić – „Druga osnovna škola“, Konjic;
4. Razija Hamzabegović – OŠ „Husino” Tuzla.

1. Željko Filipović – koordinator,
2. Fatima Prohić – OŠ „Musa Ćazim Ćatić”, Sarajevo;
3. Elvedin Drkenda – OŠ „Husein efendija ðozo”, Goražde.

1. Selma Ferović – koordinator;
2. Berislav Džaja – Muzička škola, Livno;
3. Vesna Kečalović – Umjetnička škola, Bihać;
4. Mirko Setkević – OŠ „Novi Grad”, Tuzla.

1. Milica Bešević – koordinator;
2. Samir Palić – OŠ „Jablanica“, Jablanica;
3. Miro Marić – Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg.

1. Nada Hrasnica – koordinator;
2. Sanja Hadžihajdić – član, Pedagoški zavod Zenica;
3. Dinko Jurić – član, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg;
4. Marina H. Avdić – član, Katolički školski centar, Tuzla.

1. Zlata Maglajlija – koordinator,
2. Memnuna Hasanica – Pedagoši fakultet, Zenica
3. Enisa Mirvić – OŠ „Hasan Kaimija“, Sarajevo.

1. Vasvija Ibrahimkadić – koordinator;
2. Melisa Begović – Gimnazija, Zenica;
3. Anica Majić – OŠ „Tin Ujević“, Vitina, Ljubuški.
Članovi Potkomisije za arapski jezik:
1. Amir Dervišević – koordinator;
2. Mehmed Kudić – Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin, Unsko-sanski kanton.

1. Vojka Komljenović – koordinator;
2. Mirela Duranović – Defektološki fakultet, Tuzla;
3. Sadeta Zečić – Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo;
4. Nevenka Veljović – Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo;
5. Imšir Zubović – Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla;
6. Milenko Kordić – Treća osnovna škola Mostar.

Stručna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za
devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama. Rješenjem, broj: 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007.
godine imenuje se Stalna komisija Upravnog tijela za pripremu i izradu prijedloga strategije prelaska
na devetogodišnje osnovno obrazovanje, a članovi su:
1. Alija Pirić, Filozofski fakultet, Sarajevo;

Stručne komisije;
3. Marko Nedić, Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, Posavski kanton;
4. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Zenica;
5. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta/športa, Srednjobosanski kanton;
6. Meliha Alić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Hercegovačko-neretvanski
kanton;
7. Mario Mikulić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadno-hercegovački
kanton;
8. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, Sarajevo;
9. Tomislav Buljan, Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa, Kanton 10;
10. Mersija Jahić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Tuzlanski kanton;
12. Nadija Bandić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke;
13. Viktorija Mira-Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.

Stručne komisije i član Upravnog tijela;
2. Muhidin Džanko, Filozofski fakultet, Sarajevo;
4. Enes Duvnjaković, Prirodno-matematički fakultet, Tuzla;
6. Enes Pelidija, Filozofski fakultet, Sarajevo;
retardirane djece;
9. Samka Hadžihasanović-Mithat, II Gimnazija, Sarajevo;
13. Muriz Spahić, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo;
14. Rifat Škrilj, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo;
15. Milan Cvijetinović, Filozofski fakultet, Tuzla;
16. Avdo Voloder, Mašinski fakultet, Sarajevo;
17. Nadija Bandić, sekretar Komisije, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke;
18. Fikreta Haračić, operativna podrška Komisiji, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.

2. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru;
3. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik.

1. Enes Duvnjaković, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo;
2. Enisa Mehić, Pedagoški zavod – Zenica;
3. Jasna Lovrinović, OŠ „Novi Travnik“, Novi Travnik.
Članovi Potkomisije za historiju:

2. Aida Kovačević, Pedagoški zavod, Mostar;
3. Maja ðuretić, Prva osnovna škola, Zavidovići.
Članovi Potkomisije za geografiju:

1. Ivan Madžar, Sveučilište u Mostaru;
2. Miralem Marić, Pedagoški zavod Mostar;
3. Jesenka Vasić-Pujo, Druga gimnazija, Sarajevo.
Članovi Potkomisije za biologiju:

1. Dubravka Šoljan, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo;
2. Hajrija Cokoja, Pedagoški zavod, Mostar;
3. Marija ðukić, OŠ „Ruñer Bošković“, Donja Mahala, Orašje.

1. Samka Hadžihasanović-Mithat, Druga gimnazija, Sarajevo;
2. Dževahira Arslanagić, Filozofski fakultet, Sarajevo;
3. Marina H. Avdić, OŠ „Sveti Franjo“, Tuzla.
2. Memnuna Hasanica, Pedagoški zavod, Zenica;
3. Katarina Petrović, Sarajevo.

2. Melisa Begović, Gimnazija, Zenica;
3. Selma Babović, Druga gimnazija, Sarajevo.
Član Potkomisije za arapski jezik:

2. Mehmed Kudić, Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin, Unsko-sanski kanton.

2. Berislav Džaja, Muzička škola, Livno;
3. Vesna Kečalović, Umjetnička škola, Bihać.

2. Irfan Handukić, Likovna akademija, Sarajevo;
3. Fatima Prohić, OŠ „Musa Ćazim Ćatić”, Sarajevo.

1. Milica Bešević, Pedagoška akademija, Sarajevo;
2. Muris Hadžikadunić, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo;
3. Samir Palić, OŠ „Jablanica“, Jablanica.
Članovi Potkomisije za informatiku;

2. Edin Hadžikadunić, Pedagoški zavod, Zenica;
3. Lejla Dizdarević, OŠ „Safvet beg Bašagić“, Sarajevo.
Članovi Potkomisije za tehničku kulturu:

2. Enes Šurković, Pedagoški zavod, Zenica;

1. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i rehabilitaciju mentalno retardirane djece, djece oboljele
od autizma i cerebralne paralize „Vladimir Nazor“, Sarajevo;
2. Mirela Duranović, Defektološki fakultet, Tuzla;
Okvirni nastavni plan i program za sedmi, osmi i deveti razred devetogodišnje osnovne
škole izradila je Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu
okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa
potkomisijama, 04-38-4551/08 od 1. 4. 2008. godine.
Članovi ove stručne komisije su:

1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Bihać;
3. Enes Duvnjaković, Prirodno-matematički fakultet, Tuzla;
4. Dubravkla Šoljan, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo;
6. Ivan Madžar, Prirodno-matematički fakultet, Mostar;
7. Dževahira Arslanagić, Filozofski fakultet, Sarajevo;
9. Meliha Zejnilagić-Hajrić, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo;
14. Irfan Handukić, Likovna akademija, Sarajevo;
retardirane djece.
Članovi potkomisija su:

1. Muhidin Džanko, koordinator;
2. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru;
3. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik.

1. Enes Duvnjaković, koordinator;
2. Enisa Mehić, Pedagoški zavod, Zenica;
3. Darija Burić, OŠ „Ilidža“, Sarajevo.
Članovi Potkomisije za historiju:
1. Enes Pelidija, koordinator;
2. Aida Kovačević, Pedagoški zavod, Mostar;
3. Maja ðuretić, Prva osnovna škola, Zavidovići.
Članovi Potkomisije za geografiju:

1. Ivan Madžar, koordinator;
2. Miralem Marić, Pedagoški zavod Mostar;
3. Jesenka Vasić-Pujo, Druga gimnazija, Sarajevo.
Članovi Potkomisije za biologiju:

1. Dubravka Šoljan, koordinator;
2. Hajrija Cokoja, Pedagoški zavod, Mostar;
3. Marija ðukić, OŠ „Ruñer Bošković“, Donja Mahala, Orašje.

1. Dževahira Arslanagić, koordinator;
2. Samka Hadžihasanović-Mithat, Druga gimnazija, Sarajevo;
3. Marina H. Avdić, OŠ „Sveti Franjo“, Tuzla.

1. Zlata Maglajlija, koordinator;
2. Memnuna Hasanica, Pedagoški zavod, Zenica;
3. Katarina Petrović, Srednja škola „Fra Slavko Barbarić“, Mostar.

1. Vasvija Ibrahimkadić, koordinator;
2. Melisa Begović, Gimnazija, Zenica;
3. Selma Babović, Druga gimnazija, Sarajevo.
Član Potkomisije za arapski jezik:

1. Amir Dervišević, koordinator;
2. Mehmed Kudić, Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin, Unsko-sanski kanton.

1. Selma Ferović, koordinator;
2. Berislav Džaja, Muzička škola, Livno;
3. Vesna Kečalović, Umjetnička škola, Bihać.

1. Irfan Handukić, koordinator;
3. Fatima Prohić, OŠ „Musa Ćazim Ćatić”, Sarajevo.
1. Milica Bešević, koordinator;
2. Muris Hadžikadunić, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo;
3. Samir Palić, OŠ „Jablanica“, Jablanica.
Članovi Potkomisije za informatiku:

1. Milan Cvijetinović, koordinator;
2. Edin Hadžikadunić, Pedagoški zavod, Zenica;
3. Lejla Dizdarević, OŠ „Safvet beg Bašagić“, Sarajevo.
Članovi Potkomisije za tehničku kulturu:

1. Avdo Voloder, koordinator;
2. Enes Šurković, Pedagoški zavod, Zenica;
Članovi Potkomisije za hemiju:

1. Meliha Zejnilagić-Hajrić, koordinator;
2. Stana Rotim, Medicinska škola, Mostar;
3. Šemso Maslić, OŠ „Gračanica“, Gračanica.
Članovi Potkomisije za fiziku:

1. Hasnija Muratović, koordinator;
2. Nada Gabela, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo;
3. Safija Džiber, Šesta osnovna škola, Mostar.

1. Vojka Komljenović, koordinator;
2. Mirela Duranović, Defektološki fakultet, Tuzla;
UVOD
Reforma sistema odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini zahtijeva promjene u svim važnim
segmentima tog sistema: promjenu nastavnih planova, osmišljeniji izbor sadržaja programa,
usmjeravanje pažnje na sadržaje koji su važni u temeljnom obrazovanju (kao priprema za život i
osnova za nastavak školovanja u srednjoj školi), promjenu metoda rada u nastavnom i vannastavnom
radu, poboljšanje kvaliteta komunikacije meñu svim učesnicima odgojno-obrazovnog procesa.
Reforma u prvi plan stavlja dječiju dobrobit, dobrobit zajednice, humaniziranje škole i razvijanje
senzibiliteta u pristupima djetetu.
U Bosni i Hercegovini prelazi se na devetogodišnje obavezno osnovno obrazovanje u skladu sa

iskustvima kvalitetne pedagoške prakse u zemljama Evrope i svijeta. U dijelu Federacije Bosne i
Hercegovine taj prelazak je počeo školske 2004/2005., a proces je okončan školske 2009/2010. godine
kada je devetogodišnje osnovno obrazovanje uvedeno u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine.
Spomenute promjene su neminovne, jer se svijet u kojem će živjeti djeca mijenja četiri puta brže od
naših škola. Promjene u sistemu odgoja i obrazovanja prilika su da se otklone uočene slabosti
postojeće osnovne škole i stvori temelj za njenu modernizaciju i poboljšanje kvalitete, te veća
demokratizacija i humanizacija našeg obrazovnog sistema općenito.
S obzirom na činjenicu da je svaka reforma dugotrajan proces, potrebno je mnogo obazrivosti i

postupnosti u uvoñenju promjena. Prije svega valja procijeniti šta će svaki korak u reformi izazvati u
školi, meñu nastavnicima, djecom, roditeljima. Treba sačuvati naša dosadašnja pozitivna pedagoška
iskustva, vrijedne elemente ukupnog pedagoškog nasljeña, ali i prihvatiti ideje iz svijeta, a koje
poboljšavaju kvalitet sistema odgoja i obrazovanja. U svemu je važno imati kriterij selektivnosti s
obzirom na već evidentne spoznaje da su se neki modeli organizacije nastavnog rada pokazali
uspješnijim i prihvatljivijim od drugih modela. Nužno je naći mjeru izmeñu novog i onog što je već
dobilo pozitivnu potvrdu u školama. Treba imati na umu ukupne efekte promjena: da li će zbuniti,
dezorijentirati, izazvati otpore, ili će od početka pridobiti za saradnju i motivirati da svi učesnici
reforme i sami prihvate promjene s ciljem da mijenjaju odgojno-obrazovni proces, ali i utiču na
kvalitet življenja. Već je naglašeno da smo se opredijelili za pristup koji podrazumijeva oprez i
obazrivost jer je nedopustivo eksperimentisati na djeci koja su najdragocjeniji resurs svake zemlje.
Izabrali smo pristup koji osigurava realizaciju potrebnih priprema za uvoñenje promjena, koji neće
izazvati poremećaje u školama, a to znači da smo krenuli od uvoñenja promjena na samom početku
školovanja i u prvoj godini samo u prvom razredu. To znači da se promjene odnose na generaciju
upisanih učenika u školskoj 2004/2005. godini. Reforma prati ovu generaciju, te je prilika da se lagano
i sistematično uvode promjene posredstvom priprema onih koji će te promjene realizirati.
Sama činjenica da šestogodišnje dijete postaje školskim obveznikom za sobom povlači promjenu svih
važnih segmenata odgojno-obrazovnog procesa, s posebnim naglaskom da mnogo djece nije
obuhvaćeno predškolskim odgojem pa im škola postaje prvo mjesto šire društvene socijalizacije. Ne
može biti riječi o prilagoñavanju ranijih programa, preuzimanju ili bilo kakvim drugim vidovima
improvizacije. To su novi sadržaji prilagoñeni karakteristikama šestogodišnjeg djeteta.
Nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu, nudi prije svega savremene
programske ciljeve i sadržaje učenja svih nastavnih predmeta koji su prilagoñeni interesima,
potrebama i sposobnostima djece u osnovnoj školi, imajući u vidu njihove tjelesne,
kognitivne, emocionalne i duhovne sposobnosti.
PRISTUP KONCEPCIJI DEVETOGODIŠNJEG OSNOVNOG OBRAZOVANJA
Osnovni principi Koncepcije
U skladu sa iskustvima evropskih zemalja i postignuća pedagoških nauka, koncept je zasnovan na

slijedećem:
• Pravo sve djece na osnovno obrazovanje u skladu sa Konvencijom o dječjim pravima;
• Obaveznost i besplatnost osnovne škole;
• Jačanje odgojne funkcije osnovne škole;
• Demokratizacija i depolitizacija obrazovanja;
• Decentralizacija, autonomija i odgovornost;
• Jednakost i pravičnost u obrazovanju;
• Usklañenost sa modernim koncepcijama osnovne škole i kompatibilnost standarda u
obrazovanju sa zemljama Evropske unije;
• Aktivno učešće lokalne sredine u radu škole (roditelja, lokalne zajednice, udruženja);
• Cjelovitost razvoja individue: kognitivnog, afektivnog, psihomotornog i voljnog;
• Sloboda, solidarnost i kompetencija u razvoju pojedinca, uvažavanje individualnih
karakteristika i različitosti;
• Ubrzano napredovanje učenika;
• Općeobrazovnost i cjelovitost znanja;
• Orijentacija na ishode odgoja i obrazovanja;
• Naučna utemeljenost obrazovanja kao doživotnog procesa (cjeloživotno učenje).
Promjene koje donosi reforma osnovne škole
Razumijevanje procesa promjena u osnovnoj školi prva je i osnovna pretpostavka ljudske sklonosti
prema tim promjenama. Spremnost, otvorenost ka promjenama bitan je preduvjet uspjeha bilo koje
promjene. Za uspješan proces promjena nužne su slijedeće pretpostavke:
• Promjena od vrha prema dnu, i od dna prema vrhu (izaziva više angažmana i trajnija je od
autokratskog, centraliziranog pristupa);
• Promjene malo kad uključuju samo jednu inovaciju (ono što želite promijeniti tako je usañeno u
sistem interaktivnih djelovanja da će, promijenite li jednu stvar, vjerojatno doći do drugih
promjena), a fokus promjena je slijedeći:
−individualizacija i bavljenje kompletnim djetetom,
−promjena odnosa nastavnik - učenik,
−savremene metode nastave,
−promjena atmosfere u učionici,
−institucionalne i sistemske promjene,
−izrada novog nastavnog plana i programa,
−uključivanje roditelja.
Djelotvorna promjena iziskuje vremena, stoga je upornost nužna (čak i promjene umjerenog obima
mogu trajati tri-pet godina), te se u tom smislu fokus promjena stavlja na sljedeće:
• Upis u školu djece mlañe hronološke dobi (sa 5,5 godina), polazak u školu sa 6 godina;
• Osnovna škola traje devet godina (a ne osam);
• Deveta godina školovanja uvodi se za šestogodišnjake, a ne za petnaestogodišnjake;
• Osnovna škola je obavezna i neselektivna za svu djecu bez obzira na razlike u sposobnostima;
• Novi nastavni plan i program za sve razrede, od I-IX razreda;
• Temeljna znanja i vještine su u funkciji globalnog razvoja i globalnih interesa;
• Naglašenije afirmiranje novih i fleksibilnijih metoda učenja koje mijenjaju poziciju učenika u
nastavi;
• Inkluzivno obrazovanje posmatrano mnogo šire kao proces uklanjanja prepreka u učenju i
učešću za sve učenike;
• Povećana saradnja škole, nastavnika i svih zaposlenih, kao i zajednice u kojoj škola djeluje;
• Devetogodišnja osnovna škola osigurat će temeljna znanja i vještine za uspješan nastavak
školovanja u srednjoj školi;
• Visokoškolsko obrazovanje za sve profile nastavnika će raditi na uspostavljanju balansa u
zastupljenosti stručnih, te didaktičko-metodičkih i pedagoško-psiholoških sadržaja u edukaciji
nastavnika.
Od onih koji će nositi te promjene, a to su nastavnici, ovisit će kojom brzinom će teći uspostavljeni
proces promjene škole i proces obrazovanja. Zato je itekako važno pitanje kako nastavnici razumiju
devetogodišnje obavezno osnovno školovanje.Populacija šestogodišnjaka je izuzetno heterogena
(individualne razlike u tjelesnoj, mentalnoj, socijalnoj i emocionalnoj razvijenosti, različita iskustva i
predznanja itd.). No, bez obzira na veliku raznolikost kod svih je zajedničko da imaju znatne
potencijale i mogućnosti ranog učenja. Ovi potencijali se najbolje mogu iskoristiti spuštanjem granice
upisa u osnovnu školu. Novom koncepcijom treba sačuvati pozitivno iskustvo i tradiciju postojeće
organizacije škole, a unaprijediti njene najslabije tačke.
Ishodi i kompetencije odgoja i obrazovanja
• Učenička pismenost u širem smislu riječi (čitanje i pisanje, numerička i informatička

pismenost, medijska kultura);
• Ovladavanje osnovnim znanjima dva strana jezika;
• Jasna predstava o značaju nauke i tehnologije u savremenom životu;
• Posjedovanje ličnih vještina (mogućnost donošenja odluka, sposobnost uspješnog nošenja s
teškoćama u životu, briga o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih, razvijenost pozitivnih navika,
human odnos prema svakom živom biću;
• Spremnost učenika za prihvatanje uloge odgovornog grañanina (koliko cijeni kulturu i običaje
drugih ljudi, koliko zastupa jednakost i pravdu, koliko utiče na atmosferu mira i tolerancije u
zajednici);
• Sposobnost kritičkog mišljenja i uspješnog rješavanja problema;
• Sposobnost pozitivne komunikacije;
• Razlike na nivou postignuća na početku i na kraju devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja.
Svemu treba dodati estetsku dimenziju, likovnu i muzičku pismenost i sposobnost pojedinca da zna
napraviti izbor u skladu s kriterijima lijepog u svim sadržajima.
Plan i program nastavnih predmeta sadrži slijedeće elemente:

• Uloga i značaj nastavnog predmeta;
• Cilj izučavanja, odgojno-obrazovni ciljevi;
• Sadržaji;
• Očekivani rezultati učenja;
• Indikatori uspješnosti;
• Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene;
• Smjernice za praćenje napredovanja učenika, procjenjivanje nivoa postignuća.
U skladu s Koncepcijom devetogodišnjeg obaveznog odgoja i obrazovanja, nastavni planovi i

programi kantona sastoje se od općeg dijela - zajedničke jezgre i posebnog dijela - lokalne
komponente.
Zajednička jezgra
Zajednička jezgra su sadržaji pojedinih nastavnih predmeta bez kojih predmet ne može postojati
(primjereni uzrastu učenika), pojmovi koji daju identitet nastavnom predmetu. Tu su i sadržaji koji
osiguravaju kvalitetnu i korektnu informaciju o onima koji su pored nas i sa nama (umjetnička,
naučna, tehnička ostvarenja, rezultati u kulturi i kulturnom nasljeñu, običaji). Zajednička jezgra
osigurava transparentnost unutar školskog sistema u različitim dijelovima u Bosni i Hercegovini i
Federaciji Bosne i Hercegovine.
Važno je istaći da se pri odabiru sadržaja, općenito vodilo računa da oni budu što više uporedivi i
kompatibilni sa sadržajima učenja u zemljama evropske zajednice na tom nivou obrazovanja.
Lokalna komponenta
Ovaj dio programa daje mogućnost školama, općinama i kantonima da razviju vlastite programe,
birajući sadržaje i područja učenja koji su specifični za lokalnu zajednicu.
Za izradu nastavnog plana i programa korištena je sljedeća metodologija:
- Sadržajna i vremenska raspodjela programskih sadržaja po pojedinim nastavnim predmetima,

oblastima i temama;
- Odreñeni su opći ishodi učenja u osnovnoj školi i u okviru toga, ishodi učenja svakog nastavnog
predmeta;
- Date su smjernice za organizaciju nastave i strategije učenja, kao i praćenja i ocjenjivanja učenika;
- Odreñeni su indikatori uspješnosti za svaki predmet.
Rad sa učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama
Za učenike sa posebnim obrazovnim potrebama, odnosno učenike koji nailaze na prepreke u učenju i
učešću, razvijaju se prilagoñeni programi. Prilagoñavanje podrazumijeva modifikaciju programa
redovne nastave u skladu sa sposobnostima, iskustvom, motivaciji, emocionalnoj i socijalnoj zrelosti,
kao i drugim važnim osobinama (kvalitetu pažnje, istrajnosti u radu, samokontroli) svakog pojedinog
učenika. Pri tome se prevashodno vodi računa o potencijalima učenika i mogućnostima za razvoj, a ne
samo na identificiranju problema ili smetnji. Individualno prilagoñeni program, kao i plan rada,
razvijaju zajedno nastavnik i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole uz
učešće roditelja.
MODEL OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA
ZA DEVETOGODIŠNJU OSNOVNU ŠKOLU
Zastupljenost nastavnih časova

Obrazovne sedmično po trijadama
Predmeti Ukupno
oblasti i
obavezni / izborni I trijada II trijada III trijada nastave
programi
I II III IV V VI VII VIII IX
B/H/S jezik i
3 4 4 5 5 5 4 4 4 38
Jezici književnost
Prvi strani jezik - - 2 3 3 2 2 2 2 16
Drugi strani jezik - - - - - 2 2 2 2 8
Moja okolina 2 3 3 3 - - - - - 11
Društvene
Društvo - - - - 1 - - - - 1
nauke
Kultura življenja - - - - 2 - - 2
Historija/povijest - - - - - 1 2 1 2 6
Matematika 2 3 3 4 4 4 4 4 4 32
Prirodne Priroda - - - - 2 - - - - 2
nauke i Biologija - - - - - 1 2 1 2 6
matematika Geografija/zemljopis - - - - - 2 2 1 1 6
Fizika - - - - - - 1 2 2 5
Hemija/kemija - - - - - - - 2 2 4
Tehnika i Osnove tehnike - - - - 1 - - - - 1
informatičke Tehnička kultura - - - - - 1 1 2 1 5
tehnologije Informatika - - - - - 2 2 - - 4
Likovna kultura 2 2 2 2 1 1 1 1 1 13
Umjetnosti Muzička/glazbena
2 2 2 2 1 1 1 1 1 13
kultura
Tjelesni i
Tjelesni i
zdravstveni 2 2 2 2 2 2 2 2 2 18
zdravstveni odgoj
odgoj
Ukupno redovna nastava 13 16 18 21 22 24 26 25 26 191
Izborni Vjeronauka/vjeronauk
predmet
Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku, dopunske/dodatne programe, vannastavne

aktivnosti, odjeljensku zajednicu, eventualno neki novi predmet (izborni, fakultativni) odredit će se na
kantonalnom nivou, u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji.
za prvi razred devetogodišnje osnovne škole
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PRVI RAZRED
DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI SEDMIČNI BROJ GODIŠNJI BROJ
BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI NASTAVNIH NASTAVNIH
ČASOVA ČASO VA
1. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost 3 102
2. Matematika 2 68
3. Moja okolina 2 68
4. Muzička kultura 2 68
5. Likovna kultura 2 68
6. Tjelesni i zdravstveni odgoj 2 68
UKUP NO: 13 442
Izborni, fakultativni predmeti

lokalnom nivou, u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji.
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost
(102 nastavna časa)
Globalne naznake dinamike usvajanja elementarne pismenosti
Radi orijentacije u kreiranju sadržaja nastavnih programa svih nastavnih predmeta

ponuñen je raspored usvajanja sadržaja jednog i drugog pisma.
Prvo polugodište Drugo polugodište

Razvoj govora; Usvajanje velikih i malih
Priprema za usvajanje I štampanih slova, ščitavanje
štampanih slova latinice RAZRED i čitanje (pravilnost i
razumijevanje pročitanog).
Usavršavanje tehnike i Vježbe čitanja (pravilnost,

logike čitanja u okviru razumijevanje, brzina),
latiničnog pisma.
II uvoñenje elemenata
izražajnosti;
Usavršavanje tehnike pisanja.
Usavršavanje tehnike i Usvajanje štampanih slova

logike čitanja. ćirilice, vježbe iščitavanja i
III čitanja (pravilnost čitanja i
razumijevanje).
Vježbe izražajnog i Korektno samostalno čitanje

stvaralačkog čitanja i tekstova štampanih latinicom;
izražavanja u okviru Dalji rad na svim aspektima i
latiničnog pisma;
Korektno samostalno čitanje IV kvalitetima čitanja tekstova
štampanih ćiriličnim pismom;
tekstova štampanih Usvajanje pisanih slova ćirilice.
latiničnim pismom;
Usavršavanje tehnike čitanja
u okviru ćiriličnog pisma.
ULOGA I ZNAČAJ
Jezik je važan činilac u razvoju svakog ljudskog bića. Ima posebno naglašenu informativnu i
komunikativnu vrijednost jer je zajednički za ljude koji žive u odreñenoj zajednici. Govor je aktivnost
komunikacije pomoću jezika.
Razvoj dječijih govornih sposobnosti moguće je posmatrati u kontekstu usvajanja jezika.
Posredstvom programskih sadržaja ovog nastavnog predmeta razvijamo jezično osjećanje učenika,
korektno vladanje rečenicom, razvijamo gramatičko-pravopisne aspekte i uvodimo ih u različite oblike
usmenog i pismenog izražavanja.
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost kao nastavni predmet je sistem jezičnog i
književnog znanja. Program nastave jezika uključuje sadržaje nastave gramatike, pravogovora i
pravopisa, sadržaje usmenog i pismenog izražavanja. A program nastave književnosti sadrži književna
djela, osnove teorije književnosti i samostalno, izvanškolsko čitanje.
Jezik ima obrazovnu, odgojnu, funkcionalnu, komunikacijsku funkciju, ali je i moćno sredstvo
djelovanja na pojedinca, grupe i zajednicu u cjelini.
Na funkcionalnom nivou jezik i govor utiču na psihološke i lingvističke sposobnosti:
zapažanje i imenovanje bitnih elemenata, mogućnost poreñenja, diferencijacije, pojmovnu distinkciju,
uopštavanje, zaključivanje.
U prvom razredu bavimo se govorom djeteta i dalje radimo na razvijanju pojedinih kvaliteta
usmenog govora.
Brojni su činioci koji utiču na kultivisanje govora: nivo govorne razvijenosti (kvalitet
diskriminacije glasova i artikulacije, razvijenost i bogatstvo rječnika), prisustvo govornih smetnji i
poremećaja, kvalitet govora u razredu i ukupnom okruženju, razvijenost individualnih programa, izbor
sadržaja koji poticajno djeluju na govorni razvoj. Govor je u osnovi komunikacije i ukupnog učenja.
Važno je znati da nastava maternjeg jezika daje temeljna znanja iz jezika i književnosti, temeljnu
pismenost u gramatičko-pravopisnom, stilskom, sadržajnom i kompozicijskom smislu.
Ta znanja utiču na uspjeh u učenju i drugih nastavnih predmeta. Čitanje je sredstvo i metoda
učenja. Ako dijete ima problema sa čitanjem – sigurno će se to odraziti na njegova postignuća u svim
nastavnim predmetima. A neuspjeh obeshrabruje i raña nove neuspjehe. Nastavu čitanja i pisanja
nužno je posmatrati u kontekstu ukupnog napredovanja učenika i posvećivati joj onoliko pažnje koliko
stvarno utiče na osvješćivanje smisla stalnog učenja. Čitanje i učenje su u osnovi komunikacije i sami
su komunikacija. Samo pismen čovjek može djelovati efikasno, živjeti sa svrhom, radošću, punoćom i
mudrošću.
O D G O J N O-O B R A Z O V N I C I LJ E V I U I R A Z R E D U
P SIHOMOTORIČKO
SPOZNAJNO PODRUČJE AF EKTIVNO PODRUČJE
PODRUČJE
Znanja Vještine i Stavovi, vrijednosti Interesi usmjereni rukovanje priborom
šta čujem, a šta sposobnosti život je vrijednost prema: za pisanje i crtanje
vidim ? sposobnost pravilnog znanje je važno knjizi i znanju položaj tijela pri čitanju
(glasovi i zvukovi, i smislenog pismenost je važna (čitanju i sadržajima i pisanju
predmeti govora za pojedinca i koje nudi knjiga) koordinacija
i bića) sposobnost pravilnog zajednicu lijepom u svim pokreta šake i
slovo - glas i jasnog izražavanja (čitanje mi je sadržajima, prstiju i pokreta očiju
riječ - slog sposobnost potrebno da bih posebno u jeziku gipkost pokreta
riječ - rečenica posmatranja i mogao učiti iz i književnosti) i estetika rukopisa
poznavanje zapažanja bitnih knjiga, a pisanje ljepoti kazivanja brzina i tačnost u
štampanih elemenata da bih kazao šta (usmena i pisana prepoznavanju
slova latinice sposobnost analize i mislim u pisanoj forma) oblika,struktura
ovo je priča sinteze formi) vlastitom boja
ovo je pjesma sposobnost i iskustvo je napredovanju klasifikacija slova,
lik u priči klasifikacije važno u učenju kreativnom izrazu slogova
ovo je dobro elemenata priroda je potrebi učenja riječi
a o vo nije dobro praćenje toka otvorena knjiga o načinima čujem – pišem
ponašanje zato što…. dogañaja iz koje mogu učiti učenja poručujem simbolom,
šta treba u priči vrline ispravnog prema poboljšanju crtežom, kretnjom
zapamtiti uočavanje važnih ponašanja kvaliteta mimika, gest,
zašto je nešto pojedinosti /sklad misli, komunikacije pantomima
lijepo, a nešto uočavanje likova riječi i djela/ govorom neverbalna
nije lijepo i njiho vih osobina nadzor nad istraživanju, komunikacija
u sadržaju, sposobnost govorom traženju u funkciji poruke
postupku zamišljanja situacija i ponašanjem kreativnijih rješenja pravim slo va od
riječ - značenje i ponašanja disciplina plastelina, gline,
izbor riječi i sposobnost pravilnog odgovornost izrezujem iz novina
rečenica i jasnog izražavanja marljivost
prihvatljivo uočavanje slijeda, poštenje
neprihvatljivo prvo,drugo.. istinoljublje
u govoru, sastavljanje pravdoljublje
ovo govori plana
pisac, a ovo sposobnost
lik iz priče zaključivanja
sposobnost
evaluacije i
samoevaluacije
Specifične Oblici jezičke/jezične i Komunikacijski Nastavna sredstva

metode i postupci socijalne komunikacije postupci Slike predmeta, bića, pojava
Glasovna analitičko - Rad u grupi, ja s drugima Slušanje govora Slike dogañaja
sintetička metoda i drugi sa mnom i čitanja Crteži
Globalna metoda Rad u paru Slušamo glaso ve u prirodi i Niz slika koje predstavljaju
Kombinovana metoda Kooperatvni rad oponašamo dogañaj
Grupna obrada Frontalni rad Slušam, pamtim i znam Ilustrirana razredna slovarica
slova Individualni rad Slušam, doživljavam i Razredna slo varica bez
Monografska obrada slova Individualizirani rad izražavam riječima ilustracija
(povremeno: u usvajanju Igraonice – maštaonice Slušam i izražavam Individualne slovarice
slova složenije grafičke Igraonice - radionice pokretom Aplikacije
strukture, predaha nakon Igraonice - pričaonice Razgovor Slogovnice
usvajanja više od 15 slova, u Individualni programi Imitacija
radu s djecom sa posebnim u učionici za sve Igranje uloga Kartoni riječi
potrebama u individualnom Pričanje
programu) Prepričavanje Filmovi
opis (perceptivni i
doživljajni nivo), Glina, plastelin
dodir mi kaže,
osjećam, to mi liči na…
igra kao situacija,
postupak i sredstvo
PROGRAMSKI SADRŽAJI
Jezičko/jezično izražavanje (slušanje, govor i čitanje)
Vježbe slušanja uzornog književnog govora, čitanja, pripovijedanja; Prepoznavanje i imenovanje

predmeta i bića, zapažanje osobina; Vježbe diskriminacije glasova; Vježbe artikulacije.
Razvijanje jezičkog/jezičnog osjećaja djece posredstvom spontane (nenamjerne) imitacije, svjesne
(namjerne) imitacije, organiziranih usmjerenih imitacija, stvaralačke primjene (prepoznavanje i
oponašanje glasova i zvukova, ritma), neverbalna komunikacija (gest, mimika, pantomima u
komunikaciji i igranju uloga).
Razvijanje sluha za gramatičku ispravnost govora; Uočavanje značenja riječi; Razmišljanje o

značenjima riječi; Riječ i promjena konteksta.
Bogaćenje rječnika, razvoj jezičnog stvaralaštva (pričanje, razgovor, rekreativni razgovor, opis,
dramatizacija, slika dogañaja kao podsticaj, niz slika). Vježbe tipa: Tišina mi je rekla; Muzika mi je
šapnula; Stvaranje priče naizmjeničnim učešćem nastavnika i učenika; Ja sam voditelj i upoznaću vas;
Sjedimo u krugu, mikrofon je moj i reći ću nešto lijepo o mom drugu, drugarici);
Razvijanje spontanosti govora (memorisanje i reprodukcija stihova, zagonetki, pitalica, brzalica);
Poticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja radi praćenja napredovanja u

govoru,uspjeha u samostalnom sastavljanju rečenica, teksta, u dikciji (Novo ime za dan, noć, olovku,
knjigu, drvo, cvijet; Da sam vjetar; Poželim da vjetar odnese zauvijek; Želim da);
Razumijevanje sadržaja rečenica, teksta, nonsensnih iskaza i nonsensnih književnih tekstova,

uspostavljanje logike u iskazima, pričama;
Transformacija smislenog iskaza u besmisleni iskaz i obrnuto;
Humoristično/humorističko pričanje, prepoznavanje elemenata vedrine, smijeha, šale u priči, iskazu.
Vježbe stvaralačkog slušanja (izbacio bih iz priče, pozvao bih u priču, promijenio bih kraj priče,
slušao sam i «vidim», zapamtio-ilustriram);
Kritičko slušanje: Nije tako u priči; Nije to rekao; Priča ne počinje tako;
Podsticaji kognitivnom, jezičnom/jezičnom, emotivnom i kreativnom razvoju: sadržaji posredne i

neposredne stvarnosti, posebno sadržaji književnih tekstova;
Grigor Vitez: Gitara jesenjeg vjetra; Nasiha Kapidžić-Hadžić: Lutke u školi; Vesna Parun: Uspavanka
za ježa; Zehra Hubijar: Zeko i djeca; GvidoTartalja: Kratkotrajna škola; Luko Paljetak: Gramatička
česma; Narodna priča: Zekina kućica; Bosiljka Letić – Fabri: Jesen
Filmske priče za djecu ,TV-emisije su poticaji i sredstva u realizaciji svih sadržaja.
Priprema za usvajanje štampanih slova;
Predvježbe za usvajanje velikih i malih štampanih slova latinice, ščitavanja i čitanja;
Predmet – slika – riječ Riječ – glas; Glasovna analiza riječi (glas na početku, na kraju i u sredini
riječi); Razvijanje fonemskog sluha i fonemskog kapaciteta. Riječ - rečenica (rečenica ima dvije riječi,
tri ili više riječi). Riječi (duže i kraće, broj glasova). Rečenice (zamjenjujemo riječ u rečenici, a da
rečenica ne promijeni smisao); Upitne, uzvične i izjavne rečenice i pisanje riječce “li” (učenici se
samo pojmovno trebaju upoznati sa upitnim, uzvičnim i izjavnim rečenicama te sa pisanjem riječce
“li”); Usvajanje štampanih slova latinice (veliko i malo slovo na istom nastavnom času). Ščitavanje i
pokušaji čitanja riječi, rečenica, kraćeg teksta (pravilnost razumijevanje pročitanog, reprodukcija
pročitanog na osnovu detaljnih pitanja u usmenoj formi, ilustriranje). Razvijanje sposobnosti
povezivanja riječi u smislene cjeline (rečenice, nizove rečenica, kraće tekstove); Zamjena riječi u
rečenici; Dopunjavanje rečenica, teksta. Vježbe s kartonima riječi. Grupiranje riječi oko izbarane riječi
(ŠKOLA, a druge riječi su nebo, more, knjiga, učenje, oblak, zeko, uspjeh, radost, briga, pjesma, jato,
livada, djeca…); Objašnjenja: zašto je ta riječ uz riječ ŠKOLA; Čitanje kraćih rečenica;
Uspostavljanje logičkog slijeda u poremećenom slijedu rečenica; Čitanje kraćih tekstova. Šta sam
zapamtio?
Čitam. Zapamtio sam ko nije dobar u priči.
OČEKIVANI REZULTATI
Smanjit će se razlike meñu djecom u pogledu prethodnih postignuća .

Usvajanje pojedinih segmenata elementarne pismenosti (pravilan govor, mogućnost analitičko -
sintetičkog pristupa riječima i rečenicama, poznavanje štampanih slova latinice, ščitavanje i čitanje
riječi i rečenica, razumijevanje pročitanog i mogućnost reprodukcije).
Poboljšat će se sposobnosti artikulacije i ukupnog kvaliteta govora (u meñusobnoj komunikaciji i u
vježbama reprodukcije, odnosno produkcije sadržaja) .
Ovladat će glasovnom analizom riječi. Poboljšat će se fonemski sluh i fonemski kapacitet.
Usvojit će štampana slova latinice, čitati i razumjeti pročitano u skladu s individualnim razvojem i
mogućnostima učenja.
Obogatiće rječnik u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Stvarat će nove riječi.
Očekivani rezultati su istovremeno i nastavni ciljevi.
INDIKATORI USPJEŠNOSTI
Koliko djeca doživljavaju školu kao svoj drugi dom, raduju se, maštaju i stvaraju; Da li je uočljivo
napredovanje učenika u usvajanju znanja i vještina navedenih u definiranim ishodima učenja: učenici
uspješnije govore i komuniciraju; Ispoljavaju interes prema knjizi i znanju, Žele učiti; Znaju slova;
pravilno čitaju jednostavnije riječi i rečenice; Razumiju pročitano.
Spretniji su u rukovanju priborom za crtanje i pisanje, brži su u reakcijama, bolje razumiju
nastavnikova pitanja, napomene, objašnjenja. Radoznali su.
Razlike izmeñu inicijalne i finalne slike o znanjima, vještinama i ukupnim postignućima učenika je
indikator uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća.
DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE
U prvom razredu osnovne škole pažnja je usmjerena na razvoj govora i usmenog izražavanja,
predvježbe za čitanje, ščitavanje, čitanje, razumijevanje pročitanog i reprodukciju sa ili bez elemenata
kreativnosti. Elementi svih prethodno navedenih područja uključeni su u programske sadržaje, ali bez
naznačenih obaveza u pojmovnom smislu. Riječ je o šestogodišnjem djetetu koje vlada rečenicom sa
približnom strukturom rečenice odraslih. Ovladalo je govorom i sistemom pravila bez poznavanja
pravila. Savladana je većina padeža, predstoji usvajanje ,,finijih aspekata jezičkog sistema”. Oponaša s
uspjehom ljude, životinje, bliska mu je dramska imitacija i aktivnosti koje podrazumijevaju promjenu,
dinamiku. Sasvim je svjesno okruženja koje je bilo u njegovom iskustvu, ali će polaskom u školu u
njegov život ući potpuno novi svijet i novi načini postavljanja zahtjeva.
Dijete će govorom u usmenoj formi izražavati misli osjećaje, raspoloženja, poručivati.
Posredstvom govora ono traži mjesto u grupi i načine integriranja, odobrava ili se suprotstavlja.
Govorom, jednostavno komunicira. U oblikovanju komunikacijskog sadržaja važni su: pravilnost,
jasnoća, fluentnost, ali i efektnost izražavanja. U osnovi je ovakvog izražavanja adekvatan izbor riječi,
strukturiranje rečenice, gramatička pravilnost, ukupna artikulacija i organizacija. Uspješna
komunikacija je načelo cjelokupnog rada u školi i snalaženja u životu. Ta nova situacija traži
komunikacioni kontekst, komunikacijske situacije i adaptacioni okvir. S tim treba računati. Prvi
mjesec je mjesec snalaženja, traženja sebe meñu drugima i s drugima. To vrijedi za sve nastavne
predmete i obaveze u njima. Zato je moguće planiranjem sadržaja uspostaviti tematske krugove,
osiguravati meñusobno prožimanje, ali ne i preklapanje sadržaja.
Od prvog dana nastavnik će koristiti dječiju radoznalost, otvorenost, dinamičnost i usmjeravati
ukupnu aktivnost prema novim spoznajama i drugim segmentima koji su sastavni dijelovi programa.
Dijete oponaša nastavnika, spontano usvaja lekseme iz nastavnikovog govora. Za sve vidove slušanja
važan je sadržaj, priča i način pričanja, prezentacije i uživljavanje u situaciju .
Djetetu je bliska igra. Kada je u pitanju ovaj uzrast važno je imati u vidu da je mnoge sadržaje
moguće realizirati u igri i kroz igru. Igra je u funkciji ostvarivanja nastavnih ciljeva. Nastavnik bi
morao razumijevati smisao svih aktivnosti, a ne prihvatati slijepo bilo čije sugestije. Dijete zna i može
veoma pažljivo slušati pod uvjetom da je nastavnikova priča živa i zanimljiva. Igra ne smije biti sama
sebi svrha. Dijete se veoma lijepo igra i bez nas. U uvjetima školskog učenja na jednoj su strani
učenici, na drugoj sadržaji. Izmeñu su načini posredovanja. Igra je sredstvo i metod pri ostvarivanju
odgojno-obrazovnih ciljeva. A u igri su primjenjive sve nastavne metode, ali u kombinaciji: pričanje i
objašnjavanje, metode koje podrazumijevaju upotrebu teksta, ilustracija, kao i specifične metode
(globalna, glasovna analitičko-sintetička, kombinovana).
Važno je da učenici ne usvajaju pravila i definicije. Na bazi slušanja formira se osjećaj za
pravilnost, normu, standard.
U učenju su važna emocionalna stanja. Prisustvo ili odsustvo ljubavi i razumijevanja, strah,
napetost, mogu usporiti ili ubrzati govorni razvoj i dovesti do napretka, ili izazvati teškoće.
Ako dijete nema razvijenu glasovnu osjetljivost, ako zamjenjuje glasove, dodaje, izostavlja, ili
ima drugi problem nastavnik će strpljivim i upornim radom pokušati otklanjati smetnje. Važno je da
ne «osvješćuje» teškoću kao takvu. Nastavnik ne smije pokazivati zabrinutost.
U prvom polugodištu učenici ne usvajaju slova i čitanje. To je vrijeme predviñeno za govorni
razvoj. Nastavnik će koristiti oblike izražavanja i vježbe primjerene šestogodišnjem djetetu
(prepričavanje na osnovu detaljnih pitanja, opisivanje na nivou opažanja svojstava predmeta i bića uz
angažiranje svih čula, razgovor, pa i raspravljanje o pitanjima koja su njima važna, pričanje o sadržaju
slika).
Ne zahtijevajte od djeteta da preslikavaju grafičke strukture slova jer je to besmislena aktivnost.
Motoriku šake dijete može vježbati na smislenim sadržajima. U drugom polugodištu uključite slovo
kao znak.
Treba imati na umu činjenicu da je učenje socio-kulturni, ali i kognitivni i krajnje lični fenomen.
Ta saznanja treba usmjeriti prema individualizaciji ukupnog rada.
Matematika
(2 časa sedmično, 68 časova godišnje)
ULOGA I ZNAČAJ
Nastavni predmet Matematika, posebno danas, u eri dinamičnog naučnog i tehničko tehnološkog
razvoja, te opće kompjuterizacije, ima bitan značaj i ulogu u odgoju i obrazovanju mlade generacije i
njihovom pripremanju za budući život i rad. Nastava matematike predstavlja glavni segment
cjelokupnog općeg obrazovanja i temelj razvoja cjelovite ličnosti učenika jer daje značajan doprinos u
sveukupnim učeničkim postignućima (obrazovnim, odgojnim i funkcionalnim).
Obrazovna uloga sastoji se u usvajanju programom propisanih matematičkih sadržaja; funkcionalna se
ogleda u njenom velikom utjecaju na razvoj općih intelektualnih sposobnosti (pamćenja, pažnje,
rasuñivanja, logičko, stvaralačko i kreativno mišljenje...), a odgojna uloga se ogleda u njenom utjecaju
na razvoj pozitivnih crta učeničke ličnosti (tačnost, preciznost, urednost, upornost).
Matematički nastavni sadržaji zbog svoje egzaktnosti i logičke strukture upravo pogoduju razvoju
intelektualnih i stvaralačkih sposobnosti učenika, kao i razvoju gore navedenih pozitivnih crta ličnosti,
te pomažu pri izučavanju drugih nastavnih predmeta – moje okoline, likovne kulture, fizike, hemije,
itd.
CILJEVI I ZADACI
Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodišnje osnovne škole je odgajanje i obrazovanje
učenika na temelju formiranja osnovnih matematičkih pojmova i usvajanje sadržaja kao što su
usporeñivanje predmeta po osobinama i uzajamnom položaju (odnosu), mjerenje veličina, mjerne
jedinice, prirodni brojevi do 10, relacije meñu njima, te operacije sabiranja i oduzimanja.
1. USPOREðIVANJE, P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA
− Usporeñivanje predmeta po boji, duljini, visini, širini, debljini;
− Blizu, daleko, lijevo, desno, ispred-izmeñu-iza, ispod-na-iznad, uspravno-koso-vodoravno;
− Odnos meñu predmetima i veličina predmeta;
− Mjerenje veličina - jedinice i mjere (kilogram, metar, litar, sat i KM).
2. PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE), KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE

− Upoznavanje predmeta oblika lopte, kocke, valjka i piramide, imenovanje oblika i uočavanje
njihovih sličnosti i razlika.
3. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI), LIKOVI I LINIJE (CRTE)

− Likovi oblika kruga, trokuta, pravokutnika i kvadrata;
− Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte); unutrašnjost i spoljašnjost (vanjština), unutra –
na – izvan;
− Tačke kao presjeci linija (sjecišta).
4. SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE

− Primjeri skupova, označavanje;
− Članovi skupa, pridruživanje elemenata dvaju skupova, brojnost;
− Brojevi od 1 do 3;
− Uporeñivanje brojeva (<, >, =, ≠);
− Brojevi 4 i 5;
− Prethodnik i sljedbenik, opadajući i rastući brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji);
− Redni brojevi od 1 do 5;
− Zbrajanje i oduzimanje;
− Broj 0;
− Brojevi od 6 do 9;
− Broj 10;
− Redni brojevi od 1 do 10.
Napomena:
Nastavnik može sa djecom koja pokazuju interes i visoke sposobnosti za matematiku raditi i računske
operacije u skupu brojeva do 20.
OČEKIVANI REZULTATI (ISHODI) UČENJA
1. USPOREðIVANJE, P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA

• Uporeñivanjem otkriti sličnosti i razlike prema osobinama i uzajamnom položaju
predmeta;
• Procjenjivanje veličine predmeta na temelju vizualne percepcije i odnosa meñu
predmetima;
• Upoznati čime mjerimo (pedalj, stopa, metar, linijar, štap, termometar, vaga, sat)
• Mjeriti to znači uporeñivati;
• Upoznati i imenovati jedinice za pojedine veličine;
• Procjenjivanje rezultata mjerenja, poreñenje dobivenih rezultata sa predviñenim
rezultatima.
2. PREDMETI OBLIKA LOPTE, KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE

• Promatranjem predmeta iz svoje okoline upoznati i imenovati oblike lopte, kocke, valjka i
piramide;
• Uočiti sličnosti i različitosti meñu njima;
• Prepoznati da predmeti iz životnog okruženja imaju sličnosti i različitosti sa
geometrijskim oblicima.
3. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI), LIKOVI I LINIJE (CRTE)

• Promatranjem prepoznati ravne i zakrivljene plohe (površi), likove, otvorene i zatvorene
linije (njihovu unutrašnjost i spoljašnjost);
• Upoznati tačku kao presjek linija;
• Grafičko predstavljanje tačke.
4. SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE

• Osposobiti učenike za promatranje skupova u neposrednoj okolini;
• Upoznati učenike sa postupkom pridruživanja;
• Usvojiti izraz «pripada» i «ne pripada» skupu , «element skupa» i «nije element skupa»;
• Zapažati i identificirati skupove iste i različite brojnosti;
• Upoznati brojeve od 1 do 9;
• Uporeñivati brojeve (već od broja 3), upoznati i primijeniti izraze «manje», «veće»,
«jednako» i «nejednako» i oznake <, >, =, ≠;
• Upoznati učenike sa pojmovima «prethodnik» i «sljedbenik» (već od broja 5);
• Identifikovati sabiranje kroz aktivnosti dodavanja, spajanja i grupiranja;
• Usvajanje izraza «plus» i oznake «+»;
• Identifikovati oduzimanje kroz aktivnosti smanjenja, uzimanja i odvajanja;
• Usvajanje izraza «manje» i oznake «-»;
• Preko konkretnih primjera navesti učenike da zaključe da se zbir neće promijeniti ako
sabirci zamijene mjesta i da su sabiranje i oduzimanje suprotne računske operacije
(radnje);
• Nula, veza sabirajanja i oduzimanja, brojnost praznog skupa;
• Prepoznati da je desetica skup od 10 jedinica i upoznati učenika s načinom bilježenja
broja 10;
• Osposobiti učenike da sabiraju i oduzimaju na različite načine (korištenjem tabela i
brojevnog pravca, pravilna interpretacija jednostavnijih grafikona) u okviru prve desetice;
• Kroz primjere iz svakodnevnog života upoznati redne brojeve.
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
VRIJEDNOSTI,
AKTIVNOSTI AKTIVNOSTI
SADRŽAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI STAVOVI,
UČENIKA NASTAVNIKA
PONAŠANJE
I razlučivanje sposobnost razvijanje svijesti o Kroz je dnostavnije i planira i
Uporeñivanje, (razlikovanje) korištenja potrebi procjenjivanja, složenije aktivnosti i organizira,
procjenjivanje i predmeta po boji, matematičkog mjerenja i računanja, igre učenici: koordinira, prati,
mjerenje veličine duljini, širini... jezika i simbola , kao i njihovom učestvuju u svim reagira, upućuje,
predmeta orijentacija u Samostalno i značaju u etapama rada; pomaže i korigira
uporeñivanje predmeta prostoru (blizu- timsko svakodnevnom životu Razlikuju predmete po tematski
po boji, duljini, visini, daleko, lijevo- formuliranje razvijanje interesa i boji, duljini i širini povezuje
širini, debljini desno...) zaključaka smisla za kolektivne prostorno se orjentišu sadržaje
blizu, daleko, lijevo, procjenjivanje razvijanje igre i zajedništvo kao (uotvorenom i uključuje
desno, ispred-izmeñu- meñusobnog sposobnosti za faktora koji utiču na zatvorenom prostoru) roditelje i druge
iza, ispod-na-iznad, odnosa predmeta i komunikaciju, formiranje pozitivnih procjenjuju meñusobne uposlene u školi
uspravno-koso- njihove veličine razmjenu crta ličnosti odnose predmeta u realizaciju
vodoravno učenici se trebaju informacija i razvijanje pozitivnog logički zaključuju, programskih
odnos meñu samo pojmovno iskustava stava, ponašanja i mjere, računaju sadržaja
predmetima i veličina upoznati sa sposobnost sklonosti za predviñaju, izražavaju permanentno
predmeta mjerenjem kritičkog otkrivanje, istraživanje rezultate mjerenja prati
mjerenje veličina – veličina, odnosno vrednovanja i rješavanje problema napredovanje
jedinice i mjere sa jedinicama i vlastitih kroz igru i zabavu učenika
(kilogram, metar, litar, mjerama postignuća potiče
sat i KM) (kilogram, metar, (ishoda znanja) i samostalna i
litar, sat i km) usporeñivanje sa timski
rezultatima drugih istraživački i
(par, tim, kreativni rad
razred...) učenika
sposobnost da se
greška doživljava
kao stimulans za
nove pokušaje
iznalaženja
rješenja, a ne kao
kočnicu u daljem
radu
II imenovanje i razlikuju i imenuju
Predmeti oblika lopte , razlikovanje predmete po obliku
kocke, valjk a i predmeta po samostalno uočavaju,
piramide obliku prepoznaju i definiraju
upoznavanje predmeta zapažanje,
oblika lopte, kocke, prepoznavanje
valjka i piramide sličnosti i
imenovanje oblika različitosti
predmeta iz
neposrednog
okruženja
sa geometrijskim
oblicima
III prepoznavanje uočavaju različite linije,
Ravne i zakrivlje ne i razlikovanje unutrašnjost i
plohe (površi), likovi i likova datih oblika spoljašnjost zatvorenih
linije (crte) razlikovanje vrste linija, sjecište linija
likovi oblika kruga, linija,
trokuta i pravokutnika unutrašnjost i
otvorene i zatvorene spoljašnjost
ravne i krive linije zatvorene linije
(crte); unutrašnjost i identifikovanje i
spoljašnjost (vanjština), označavanje tačke
unutra – na - izvan gdje se linije
tačke kao presjeci linija presijecaju
(sjecište)
33
IV
Sk upovi, brojevi, imenovanje imenuju različite
relacije i operacije skupova prema skupove predmeta i
primjeri skupova, različitim bića iz bliže i dalje
označavanje osobinama okoline
članovi skupa, čitanje i pisanje čitaju i zapisuju brojeve
pridruživanje elemenata brojeva od 0 do 10 do 10
dvaju skupova, brojnost uporeñ ivanje predstavljaju odnose
brojevi od 1 do 3 brojeva od 0 do 10 meñu brojevima
uporeñivanje brojeva Predstavljanje identifikuju prethodnika
(>,<,=,≠ ) odnosa izmeñu i sljedbenika
brojevi 4 i 5 dvaju brojeva sabiraju i oduzimaju do
prethodnik i sljedbenik, koristeći znakove 10 rješavajući
opadajući i rastući <,>,=, ≠ konkretne zadatke
brojni niz identifikacija
(predstavljanje na prethodnika i
brojnoj liniji) sljedbenika,
redni brojevi od 1 do 5 slikovito
zbrajanje i oduzimanje prikazivanje na
broj 0 brojevnoj pravoj
brojevi od 6 do 9. Cifre (u nizu)
(znamenke) od 0 do 9 poznavanje
broj 10 sabiranja i
redni brojevi od 1 do 10 oduzimanja do 10,
uporeñivanje brojeva rješavanje
od 0 do 10 tekstualnih
zadataka vezanih
za sabiranje i
oduzimanje
korištenje rednih
brojeva prve
desetice
GLAVNI ISHODI UČENJA
Znanje i razumijevanje
Učenici će znati koristiti matematički jezik, rješavati opće primjerene matematičke i logičke zadatke,
prepoznati podatke (koji su poznati, a koji nepoznati), aritmetičke probleme rješavati numeričkim
operacijama, verbalizirati proces i tačno izražavati odgovor. Učenik treba postati svjestan da može
koristiti matematiku za bolje upoznavanje stvarnosti i njenu primjenu u svakodnevnom životu.
Sposobnosti
Razvijat će logičke sposobnosti kroz igru, ulaganjem misaonih napora pri rješavanju odreñenih
matematičkih situacija i njihovim povezivanjem sa iskustvima iz vlastitog života .
Sve je slovo – sve je broj!
Vrijednosti i stavovi:
Dijete bi trebalo biti osposobljeno za samostalni rad, rad u parovima, manjim i većim grupama i da pri
tome pokazuje odvažnost u otkrivanju i istraživanju novog i nepoznatog, da poštuje pravila, vrednuje
lične i stavove drugih, da razvija sposobnost komunikacije i timskog rada.
- Znaju rješavati problemske zadatke koji se odnose na sabiranje i oduzimanje u okviru prve
desetice;
- Da znaju prepoznati i imenovati oblike u neposrednoj okolini;
- Da s radošću rješavaju zadatke.
Do indikatora uspješnosti dolazimo primjenom:
- praktičnih radova,
- zadataka objektivnog tipa i drugih oblika vrednovanja,
34
- portfolija kao pokazatelja aktivnosti u učenju i usvojenosti matematičkih
sadržaja.
STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA
(DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE)
U nastavi matematike smatramo kao najidealniju kombinaciju tradicionalnih i savremenih metoda i

oblika rada. Zagovaramo tzv. kognitivistički pristup koji podrazumijeva razvijanje konceptualnih
znanja i smisleno usvajanje kognitivnih shema (koncepata), umjesto dosadašnjeg asocijativnog
pristupa koji insistira na vježbanju (usvajanju) postupaka. Sadržaje iz matematike treba tematski
povezivati sa nastavom drugih predmeta. Uvažavajući individualne sposobnosti učenika, u nastavi
matematike primjenjivati diferencirani pristup izboru sadržaja i načina rada.
Moja okolina
(68 nastavnih časova)
UVOD
Nastavni program MOJA OKOLINA integriše aspekte proučavanja prirode i društva, potrebnih za
uvoñenje učenika u razumijevanje svijeta koji ga okružuje. U fokusu pažnje su znanje o prirodi i
čovjeku, znanje o načinima rada u nauci i razvoj sposobnosti korištenja tih znanja, da bi se utvrdili
stavovi o pitanjima koji se tiču okoline, zdravlja i meñuljudskih odnosa, na način primjeren uzrastu i
interesima djeteta.
Da bi se realizacija nastavnog programa što više usmjerila na ishode učenja, tj. na ono što bi učenici
trebali znati i umjeti nakon završetka prvog razreda, uz didaktičko - metodičke upute je data njihova
detaljnija razrada (specificirana u odnosu na znanje i razumijevanje učenika, razvoj njegovih
sposobnosti, vrijednosti, stavova i ponašanja, te aktivnosti učenika i nastavnika). Ovaj dio programa
treba da olakša nastavniku planiranje nastave sve do nivoa nastavnog časa.
Šire informacije o organizaciji nastave i strategijama učenja, ocjenjivanju i stručnoj spremi i profilu
nastavnika date su u okviru zajedničkog dijela nastavnih programa i planova.
ULOGA I ZNAČAJ PREDMETA

Nauka pruža jasan pogled i način razmišljanja o svijetu. Proučavanje nauke pomaže učenicima da
ispituju utjecaj naučnog znanja na vlastiti život i primjenu tog znanja u vlastitom okruženju i zajednici.
Ono takoñer pruža učenicima priliku da postanu osobe koje samostalno uče i promovira razvoj
njihovih stavova prema nauci i okruženju.
U okviru predmeta MOJA OKOLINA, učenici opažaju, istražuju i postavljaju pitanja o školi, porodici
i okolini kao važnim mjestima njihovog života i razvoja, živim bićima, tvarima i društvenim i
prirodnim pojavama i procesima. Oni rade zajedno u prikupljanju dokaza i materijala pomoću kojih
traže odgovore na ta pitanja, povezujući to sa jednostavnim naučnim idejama i postupcima. Pri tome
oni izvode oglede i koriste jednostavan naučni jezik za saopćavanje ideja i prepoznaju uvjete za
sopstvenu sigurnost, sigurnost drugih i zdrav način života.
Proučavanje predmeta MOJA OKOLINA olakšava kasniji proces sticanja akademskih znanja iz
oblasti prirodnih i društvenih nauka, kao i odgovarajućih tehničkih i tehnoloških znanja
CILJ
Razvoj dječjih potencijala i radoznalosti kroz aktivan odnos i komunikaciju sa sredinom koja ga
okružuje, uz uvažavanje individualnosti učenika.
35
ZADACI
• Upoznavanje živog i materijalnog svijeta kroz igru i učeniku primjerene aktivnosti

istraživačkog, logičkog i praktičnog karaktera, kroz aktivnu komunikaciju i odnos prema
sadržajima učenja u neposrednoj okolini;
• Podsticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja;
• Upoznavanje učenika sa vrstama saobraćajnih sredstava (kopneni, zračni i vodeni
saobraćaj);
• Osposobljavanje za sigurnost u saobraćaju;
• Osposobljavanje za kulturu komunikacije sa odraslima i vršnjacima u socijalnom
okruženju i podsticanje razvoja socio-emotivne inteligencije;
• Razvijanje i njegovanje kulturnih, radnih i higijenskih navika;
• Razvijanje ekološke svijesti i kulture, osposobljavanje za primjenu ekoloških znanja u
neposrednoj okolini i svakodnevnom životu.
SADRŽAJ
1. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM

1. 1. Škola
1. 2. Ja na putu od kuće do škole
1. 3. Moja porodica/obitelj
1. 4. Moje mjesto i okolina
2. PRIRODA
2. 1. Vrijeme
2. 2. Biljke i životinje
2. 3. Čovjek i priroda
2. 4. Naše tijelo
36
MOJA OKOLINA
AKTIVNOSTI
NASTAVNIKA
VRIJEDNOSTI, (ORGANIZACIJA I
ZNANJE I AKTIVNOST
SADRŽAJ SPOSOBNOSTI STAVOVI, METODE
RAZUMIJEVANJE UČENIKA
PONAŠANJE NASTAVE I
UČENJA,
OCJENJIVANJE)
SREDINA U KOJOJ ŽIVIM
ŠKOLA Redovan i
Stvaranje pozitivne
Učenici/ce mogu: blagovremen
slike o školi i
Ja u školi; Prepoznati dolazak u školu;
školskoj zajednici; P lanira, osmišljava
uposlenike u školi,
Život i rad u školi se igre i interakcijsko
Školska zgrada; Učenici/ce znaju: učenike/ice u Pronalazak učionice
odvija po striktno učenje;
Ime škole, odjeljenju i šire; i mjesta u njoj;
definiranim
Ime (naziv škole); učitelja/ice, drugova Komuniciraju sa
pravilima; Komunicira sa
u razredu i šire; drugovima, Interakcija u
učenicima/cama,
P rostorije u školi; nastavnikom/icom i odjeljenju;
Razvijanje pozitivne diskutuje, upućuje
Razumiju pravila ostalim
slike i pozitivnog učenike/ce na izvore
Uposlenici u školi; ponašanja i rada u uposlenicima u Ponašanje po
stava o sebi; znanja;
školi, da je škola školi; pravilima;
Škola kao organizirana Posmatranje
Razvijanje svijesti Uključuje roditelje i
organizirana zajednica u kojoj se dešavanja u školi : Provedba discipline
da smo član druge uposlene u
zajednica; zna ko šta radi; šta, kako, zašto; i higijene u školi;
organiziranog školi u realizaciju
Samostalno
društva i da se programskih
P ravila ponašanja; Imenovati prostorije pronalaženje Pozdravljanje
ponašamo po sadržaja;
u školi i njihovu učionice i ostalih uposlenih u školi;
odreñenim
P rava djeteta; namjenu, (gdje se ko prostorija u školi;
pravilima; Nastavnikova
nalazi, šta radi i Uzajamno Meñusobno
procjena
Iznošenje mišljenja, zašto); potpomaganje i pozdravljanje;
Razvijanje svijesti o individualnog
stavova, argumenata saradnja;
obavezama i napretka učenika;
i njihova odbrana; Da je u čistom Pozdravljanje Pozdravljanje
njihovom
radnom prostoru starijih, nastavnika/ca;
ispunjavanju; Motiviranje
Higijena u školi. prijatnije raditi i nastavnika/ica i
učenika/ca za rad.
boraviti. drugih uposlenika u Održavanje higijene
Sam i zajedno sa
školi; radnog prostora;
ostalim učenicima,
Održavanje higijene
Razvijanje svijesti o
radnog prostora. Simulacione igre.
ekologiji.
UČENIK U
SAOBRAĆAJU Praktičan rad van
Ja u saobraćaju, Imenovanje svog škole, zajedničko i
P ut od kuće do naselja i ulice; pojedinačno kretanje
škole; Prepoznavanje ulicom, prelazak
Ulica, pješačka pješačkog prelaza preko ulice;
staza, pješački (zebre) kao mjesta Razvijanje svijesti o Imenovanje P osmatra i prati
prijelaz (zebra); na kojima se jedino saobraćaju kao grani sobraćajnih znakova; učenika u
P ravila kretanja može preći ulica; Opisivanje puta od privrede koji se Prelazak ulice na saobraćaju;
putem (ulicom) bez Pravilno kretanje kuće do škole; odvija po striktno znak zelenog svjetla Direktno učešće sa
trotoara i ulicom sa ulicom bez i sa Raspoznavanje i utvrñenim i na znak policajca učenicima u
trotoarom; trotoarom; razlikovanje pravilima; koji reguliše saobraćaju;
Semafor; Prepoznavanje sredstava za prijevoz Poštivanje saobraćaj; Osmišljava,
Saobraćajni znaci na semafora i značenje roba i ljudi; saobraćajnih Modeliranje priprema i
putu od kuće do boja svjetlosti na Samostalan i siguran znakova i propisa; saobraćajnih organizira igre u
škole; semaforu kao dolazak u školu Razvijanje sredstava od učionici vezane za
Saobraćajna sredstva sredstvu za koristeći najsigurniji poštovanja prema različitih materijala saobraćaj;
i vrste saobraća regulisanje i najkraći put; starijima i u učionici; Rukovodi, upućuje,
(vazdušni, kopneni i saobraćaja na Korištenje pješačkog invalidima, Crtanje saobraćajnih pomaže…
vodeni); raskrsnicama; prelaza (zebre), za ustupanje mjesta znakova kao Simulacije na
Vozila javnog Prepoznavanje prelazak ulice; starijima i jednostavnih kompjuteru;
prevoza i ponašanja vozila javnog Korištenje trotoara invalidima; simbola; Organizira praktične
u tim vozilima; prijevoza, za kretanje ulicom Kultura ponašanja u Crtanje raskrsnica, vježbe na ulici i
Stajališta sredstava imenovanje vrsta sa trotoarom i vozilima javnog zebri, (prva znanja iz raskrsnici;
javnog prevoza; saobraćaja, kretanje lijevom prijevoza; kartografske Sarañuje sa
Raskrsnica, prijelaz samostalno i sigurno stranom ulice bez Razvijanje svijesti o pismenosti); roditeljima i
preko raskrsnice. prelaženje ulice; trotoara. kulturi ponašanja u Prikladne igre u saobraćajnom
Raspoznavanje saobraćaju. učionici; policijom.
*Dodatni sadržaji za saobraćajnih Rasprave o
učenike koji žive na znakova koji se ponašanju u
većoj udaljenosti od nalaze na putu od pojedinim
škole i koriste kuće do škole. situacijama;
prevozna sredstva. Izrada maketa.
37
PORODICA/
OBITELJ
Moja porodica i Imenovanje članova Osmišljavanje
njeni članovi: uže i dalje familije; Pomoć u porodici, prigodnih igara za
majka, otac, brat, Razlikovanje krvnih Razvijanje Održavanje higijene interaktivno učenje;
sestra, nana (nena, odnosa u pozitivnog mišljenja doma i lične Organizira posjetu
Poreñenje porodica,
baka), djed; porodici/obitelji: o porodici, osjećaja higijene; porodici;
uočavanje sličnosti i
Ja u porodici; sin, roditelji, djeca, pripadnosti porodici, Prigodne igre (uloge Rukovoñenje
razlika , diskusije;
kći, brat, sestra, unuci, braća, o samom sebi; članova porodice), aktivnostima
Poštovanje članova
unuk, unuka; sestre… Razvijanje Crtanje porodičnog učenika;
uže porodice;
Život i rad u Imenovanje povjerenja i stabla; Demonstracija
Identifikuje i njeguje
porodici, zaduženja i zanimanja članova samopouzdanja; Pomaganje rukovanja
odnose u porodici;
obaveze; uže porodice; Porodica kao članovima porodice; kućanskim
Ispunjava svoje
P orodica kao Rukovanje ureñena zajednica u Prezentacija crteža, aparatima;
obaveze samostalno
organizirana jednostavnim kojoj se svako fotografija; P rocjena
ili uz pomoć nekoga
zajednica se ponaša kućanskim ponaša prema Rukuje interesovanja i
od članova porodice;
po jasno utvrñenim aparatima, pravilima, jednostavnim napretka učenika;
Uočavanje opasnosti
pravilima; (nepravilno Poštivanje članova kućanskim Razvijanje
od neispravnih
P orodica živi u kući rukovanje i porodice; aparatima; kreativnosti i radnih
kućanskih aparata.
(stanu); nepravilni kućanski Poštivanje kućnog Izrada maketa i higijenskih navika
Namještaj u stanu; aparati mogu biti reda. namještaja. kod učenika;
Higijena u stanu, opasni po život). Tematsko
rukovanje planiranje.
kućanskim
aparatima…
MOJE MJESTO I
OKOLINA
Moje mjesto je
grad/selo; Razvoj svijesti o Osmišljavanje i
Razlika izmeñu položaju u društvu; realizacija
grada i sela; Razvijanje simulacionih igara
Imenovanje mjesta u
Mjesto kao ureñena pozitivnih stavova za djecu;
kojem živimo;
zajednica ljudi; Razlikovanje grada prema mjestu Crtanje mjesta i P ripremanje i
Razlikovanje grada
Moje mjesto je od sela; stanovanja; okoline; voñenje djece kroz
od sela;
brdovito/ Opisivanje grada i Razvijanje Pravljenje aktivnosti dijaloga i
Opisivanje mjesta sa
ravničarsko; sela; pozitivnog zajedničke makete interakcije;
isticanjem
Život i rad ljudi u Kultura ponašanja ponašanja; mjesta; P omoć učenicima u
najznačajnijih
mjestu. na javnom mjestu; Razvoj svijesti o Posjeta samostalnom i
objekata;
*FAKULTATIVNI Ponašanje u zgradi i očuvanju životne najznačajnijim grupnom radu;
SADRŽAJI u kući; sredine; objektima u mjestu,
Imenovanje
P rirodne ljepote u Poštivanje pravila kulturnim i javnim P rocjenjuje učenička
značajnijih objekata
mjestu - obilazak; ponašanja. Razvijanje pravilnog ustanovama: postignuća, podstiče
u mjestu;
P osjeta tvornici, odnosa prema Posjeta drugom kreativnost;
Imenovanje
ambulanti, trgovini, mjestu mjestu. Saradnja sa
prirodnih bogatstava
radionici, ambulanti znamenitostima lokalnom
mjesta.
– u gradu, ili, mjestu i prirodnim zajednicom;
poljoprivrednom ljepotama, očuvanje Tematsko
dobru ili gazdinstvu prirodnih ljepota. planiranje.
na selu, njivi, oranici
livadi, značajnom
objektu.
P RIRODA
Razlikovanje Vodi aktivnosti
VRIJEME dijelova dana, i dana učenika, usmjerava,
u sedmici, pokazuje,
Istraživačke
Imenovanje dijelova imenovanje mjeseci; demonstrira;
Razvijanje aktivnosti u prirodi
Dan i dijelovi dana dana; Praćenje promjena u P odstiče radoznalost
pozitivnih stavova i Izrada zidnih panoa,
/dan-noć, sedmica, Imenovanje dana u prirodi u godišnja učenika;
mišljenja o (lente vremena);
mjesec, godina; sedmici; doba (imenovanje Koristi
prirodnom Bilo je…sada
Godišnja doba. Imenovanje mjeseci godišnjih doba kompjuterske
okruženju, razvijanje je…biće…
u godini i nihovo prema vremenskim simulacije
ekoloških stavova; Odijevanje prema
trajanje; prilikama) i prognoziranja
pozitivnih navika, vremenskim
Imenovanje bilježenje; vremena;
ponašanje u skladu prilikama;
godišnjih doba, Posmatranje Tematsko
sa godišnjim Čuvanje zdravlja.
njihovo trajanje i vremena tokom planiranje.
dobima.
karakteristike. dana, bilježenja
podataka i njihovo
predstavljanje
(tabela, grafikon).
38
P ripremanje učenika
za posjete i izlaske u
BILJKE I prirodu;
ŽIVOTINJE Osposobljavanje
Istraživačke učenika za
Uzgoj kućnog
aktivnosti u prirodi; uočavanje promjene
Biljke i životinje cvijeća, kućnih
Razlika izmeñu na biljkama i
zajedno čine živu ljubimaca;
biljaka i životinja; životinjama u
prirodu; Posjeta zoološkom
Životinje iz bližeg Razvijanje različita godišnja
Na biljkama nastaju Imenovanje biljaka i vrtu, posjeta
okruženja; pozitivnog odnosa doba;
promjene u različita životinja iz poljoprivrednom
P romjene na prema biljnom i P omaže i savjetuje
godišnja doba; okruženja; dobru ili plasteniku;
biljkama i životinjskom svijetu; učenike u bilježenju
Biljke i životinje su Uočavanje promjena Prikupljanje
životinjama u Razvoj ekološke podataka i
korisne i zato ih na biljkama i prirodnih materijala
različita godišnja svijesti i svijesti o prikupljanju
uzgajamo; životinjama u iz prirode koji mogu
doba; korisnosti postojanja materijala;
Imenovanje različita godišnja koristiti u radu;
Koristi od biljaka i biljnog i P lanira zajedno sa
pojedinih biljaka i doba; Čišćenje školskog
životinja; životinjskog svijeta; učenicima oglede,
životinja iz bližeg Grupiranje živih vrta ili okolice
Domaće i divlje Ko voli životinje nadzire i
okruženja i njihove bića prema vidljivim škole;
životinje, kućni voli i ljude; komentariše
osobine; sličnostima i Uzgoj cvijeća u
ljubimci, mladunčad Razvija ljubav izvoñenje;
Prepoznavanje i razlikama. školskom dvorištu.
životinja, (naročito prema prirodi i P omaže i savjetuje
imenovanje lista, Skupljanje i
domaćih); čuvanju okoline. učenike kako da
cvijeta, stabla i sreñivanje uzoraka i
Uloga i značaj vode naprave zidne
korijena kod zbirki;
i svjetlosti za živi kalendare, zbirke i
cvjetnih biljaka. Ogledi sa vodom
svijet; dr.;
zrakom, biljkama…
Ogledi sa biljkama, Upućuje učenike na
vodom i svjetlosti. relevantne TV
emisije i upotrebu
kompjutera.
Razvijen gender stav

u okruženju;
Pomaganje
Dječaci i djevojčice, drugaricama i Poštivanje drugarica
njihove drugovima, starijima u učionici;
karakteristike- i slabijima; Redovno održavanje Razvija
sličnosti i razlike; Redovno održavanje lične higijene; interesovanja
Čistoća je pola Održavanje lične lične higijene; Izrada jelovnika, učenika, prikuplja,
NAŠE TIJELO zdravlja; higijene; higijene prostora u rasporeda zaduženja pokazuje, rukovodi,
Svijest o mom tijelu; Ličnu higijenu Korištenje sredstava kojem boravimo i za održavanje pomaže, upućuje
Higijena; održavamo redovno; za ličnu higijenu; radimo i higijene higijene životnog koordinira,
Sredstva za higijenu; Imenovanje sredstva Pravilna upotreba okoline; prostora; osmišljava igre
Ishrana. za ličnu i drugu pribora za upis; Razvoj ekološke Postavljanje i interakcije, evaluira,
higijenu; Pravilna ishrana. svijesti, pravilnog raspremanje stola; procjenjuje
Imenovanje odnosa prema Praktična upotreba individualna
raznovrsne hrane i okruženju; sredstava za ličnu postignuća učenika.
razlikovanje zdravog Pomoć u kućanskim higijenu;
od nezdravog. i drugim poslovima; Izbor zdrave hrane.
Pravilna ishrana je
garant dobrog
zdravlja.
39
GLAVNI ISHODI UČENJA
Znanje i razumijevanje
Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje:
• o svojoj užoj i široj okolini i dešavanjima u njima,
• o živim bićima i odnosima meñu njima i posebno o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi.
Sposobnosti
Učenici bi trebali razviti sposobnost istraživanja:
• kroz traženje ideja, provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda, te poreñenjem svojih
predviñanja sa stvarnim rezultatima,
• prenošenjem informacija kroz pojedinačni i timski rad.
Vrijednost, stavovi i ponašanje

Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima, prema drugima, svojoj okolini i
učenju kao cjeloživotnom procesu.

1. Učenici su sposobni da opišu razred i školu, predstave užu i širu porodicu, snalaze se
u saobraćaju, opišu svoje mjesto.
2. Učenici su sposobni da uoče bitne osobine živih bića, predmeta i pojava u njihovom
okruženju, da ih uporeñuju i iskazuju interes za njihovo razumijevanje.
3. Učenici su sposobni da na osnovu posmatranja i aktivnog učešća samostalno donose
odgovarajuće zaključke i imaju izgrañen stav prema okruženju.
2. PRIRODA
1. Učenici razlikuju živu od nežive prirode i navode sličnosti i razlike.
2. Učenici su sposobni da uočavaju promjene na živim bićima i prirodna dešavanja u
svojoj okolini i ovisnost žive od nežive prirode i iskazuju radoznalost za proučavanje
prirode.
3. Učenici samostalno posmatraju, prikupljaju, uporeñuju, donose zaključke i
objašnjavaju i obrazlažu posmatrane pojave i procese i pravilno se ponašaju prema
prirodi.
ORGANIZACIJA NASTAVE I STRATEGIJE UČENJA

(DIDAKTIČKO –METODIČKE NAPOMENE)
Sadržaj i proces učenja, a pogotovo rezultati učenja bitno su uvjetovani načinom učenja, odnosno kako
učenici treba da uče, a nastavnici da poučavaju i pomažu da bi učenici sticali odgovarajuća znanja,
razvijali sposobnosti, vrijednosti, stavove i ponašanje.
Djeca uzrasta od šest godina su veoma sklona istraživanju, ispitivanju i provjeravanju svega što ih
okružuje. Njihova radoznalost nema granica i nju treba razvijati i jačati kroz voñenje učenika u
«njihovom svijetu» radi sticanja spoznaje o svijetu općenito. Stoga, nastavni proces mora biti dobro
osmišljen, planiran i pripremljen, jer jedino na takav način se može udovoljiti radoznalosti učenika.
Ambijent u kojem se djeca osjećaju udobno i sigurno, uz dobro rukovoñenje svim aktivnostima u
nastavi je neophodan uvjet dobrih rezultata. To se postiže kombiniranjem tradicionalnih metoda i
oblika rada sa korištenjem i primjenom metoda aktivnog učenja i interaktivne nastave (pitanja i
odgovori, igre i simulacije, rasprave, dramatizacije, učenički ogledi, izvještaji, mali istraživački
projekti), i u skladu s tim, rad u manjim i većim grupama, parovima, samostalan rad učenika i dr.
Za učenike koji pokazuju poseban interes ili veće sposobnosti planiraju se posebni sadržaji, što je vrlo
bitno kod planiranja i individualnog pristupa sadržaju i učeniku.
40
Pojedine sadržaje Moje okoline treba realizirati u meñusobnoj povezanosti sa sadržajima svih drugih
predmeta.
U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati učenike da kritički razmišljaju i razumiju koncepte, na
način na koji je svojstven nauci, i u okviru toga podsticati učenje putem otkrivanja i rješavanja
problema.
Kako učenici o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu, dominantno mjesto treba da
imaju ogledi koje izvode učenici individualno ili u timovima. Pri tome je neophodno objasniti
učenicima procedure i tehnike izvoñenja ogleda, naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu,
predviñaju šta će se desiti, bilježe i ureñuju dobivene podatke, pomoći im da uoče sličnosti i razlike,
kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti.
Poslije provedenog ogleda treba zajedno sa učenicima pažljivo razmotriti šta se dogañalo i zbog čega,
da li su predviñanja bila ispravna, ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. Prilikom planiranja i
izvoñenja ogleda bitno je kod učenika podsticati radoznalost, maštu i divergentno mišljenje.
OCJENJIVANJE
Učenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju, njihovih

obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja.
Učenike treba posmatrati i ocjenjivati tokom izvoñenja aktivnosti.
Za praćenje i ocjenjivanje napredovanja učenika treba koristiti različite instrumente i postupke:
• Demonstraciju sposobnosti i vještine učenika za vrijeme izvoñenja aktivnosti (učenički ogled,
praktičan rad, usmeno i pisano izvještavanje i drugo);
• Učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama, učenički projekti, istraživanja
i dr.);
• Putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka;
• Portfolio učenika.
41
Muzička/glazbena kultura
ULOGA I ZNAČAJ
Sa stanovišta razvojne psihologije i potreba djeteta ovog uzrasta, značaj sadržaja predmeta
Muzička kultura sastoji se u sljedećem: Muzika je jedan od ključnih elemenata u razvoju govora i
verbalne komunikacije i eventualnom blagovremenom otklanjanju teškoća u ovom području.
Istovremeno, ona je jedan od najznačajnijih elemenata razvoja motorike, skladnih pokreta i korekcija
eventualnih poteškoća u ovom domenu. Muzika je značajan faktor u funkciji podsticanja pažnje,
pamćenja i mišljenja, a aktivno muziciranje (pjevanje, sviranje i improvizacija na Orfovim
instrumentima) snažno podstiče dječiju kreativnost i stvaralaštvo uopće.
Muzika je ključni faktor u emocionalnom razvoju djeteta jer omogućava izražavanje i doživljavanje
emocija i snažno doprinosi razvoju estetske kulture ličnosti. Pored individualnog izražavanja, ona
najprirodnije uspostavlja odnose i relacije u grupi i društvu, a takvu snagu nema ni jedno područje u
nauci i umjetnosti. Kroz muziku dijete iskazuje i jača svoje samopouzdanje, osjećaj kompetentnosti i
vlastite vrijednosti. Zbog toga muzika kao verbalna, neverbalna i univerzalna komunikacija meñu
ljudima cijelog svijeta u čovjekovom životu ima dominantno mjesto i kao potreba.
CILJ I ZADACI
Cilj nastave predmeta Muzička kultura uopće je buñenje interesa, ljubavi i razvoj pozitivnog odnosa
prema muzici, otkrivanje i razvoj senzibiliteta i muzikalnosti, te dječijih kreativnih i estetskih
sposobnosti, da bi muzika vremenom postala ne samo znanje nego i potreba svake ličnosti.
Zadaci nastave Muzička kultura su:

- da se njeguje i kultivira dječiji glas (pravilno disanje, jasan izgovor riječi, intonativno tačno
pjevanje),
- da se otkriva i razvija dječija muzikalnost sa specifičnim sposobnostima, muzičko pamćenje,
osjećaj za ritam, za visinu, trajanje i kvalitet zvuka),
- da se kroz individualno, grupno i kolektivno muziciranje djeca osamostaljuju i socijaliziraju,
- da se podstiče, razvija i njeguje dječija kreativnost u muzici (kao i ostalim oblicima
stvaralaštva: pokret, likovno i literarno uz muziku),
- da se razvija emocionalna i estetska osjetljivost djeteta za kvalitet muzike,
- upoznavanje karakterističnih narodnih pjesama razvijati ljubav prema muzičkoj i kulturnoj
baštini BiH i domovini,
- da se kod djece podstiče razvoj trajnih interesa i ljubav prema muzici kako bi ona
postala njihova trajna potreba.
I PJEVANJE I SVIRANJE
II MUZIČKE IGRE
III BROJALICE
IV SLUŠANJE MUZIKE
42
STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE
U toku školske godine djeca treba da nauče najmanje 15 pjesama.

Izbor:
1. Lete, lete, laste Julio Marić/Nasiha Kapidžić-Hadžić
2. Što se u vrtiću radi P. Kanižaj
3. Roñendanska pjesma iz zbirke-Zapjevajmo, zaigrajmo
4. Dom J. Gotovac
5. Zavičaju moj M. Milić
6. Snivaj, spavaj F. Schubert
7. Kišobran za dvoje
8. Jesen M. Meršnik
9. Čisto dijete
10. Hej potoče A. Stanković
11. Mali ñački valcer N. Hercigonja
12. Šaputanje N. Hercigonja
13. Školsko zvono D. Basrak
14. Djeca su vojska najjača (stihovi V. Milošević)
15. Dok mjesec sja J. B. Lili
16. Pastirče
17. Desilo se prekjučer M. Milić
18. Moja zemlja BiH Suad Arnautović
19. Veseljak Z. Špoljar
20. Maca prede
21. Padaj, padaj snježiću Dragutin Basrak
22. Satić kuca Zlatko Špoljar
23. Proljeće V. Astardžijeva
24. Majka uz kolijevku J. Gotovac
25 Ide, ide patak J. Bitenc
26. Kad si sretan pjesma iz Švedske
27. ðak veseljak Refik Hodžić
28. Na krilima vjetra Suad Arnautović
29. Djeca rastu Asim Horozić
30. Semafor Asim Horozić
31. Carstvo u drugarstvu Branko Kockica
32. ðak veseljak Refik Hodžić
33. Prvačić Kike Budalike
34. Bila mama Kukunka, bio tata Taranta
35. Najljepša mama na svijetu hor Kolibri
36. Lako je prutu Laka
37. Kad bi svi ljudi na svijetu Arsen Dedić
38. Djeca su vojska najjača stihovi V. Milošević
39. Usporite pored škole
40. Razgranala grana jorgovana
41. Višnjičica rod rodila
42. Kiša pada trava raste Franjo Barić, Robert Grubišić, Josip Kaplan
43. Čestitka majčica S. Korunović
44. Visibaba mala
45. Šušti, šušti bambusov list A. Korać i Lj. Ršumović
46. Braću ne donose rode
43
II MUZIČKE IGRE
U toku školske godine djeca treba da nauče najmanje 10 igara koje uključuju pokret.
Izbor:
1. Hoki - poki
2. Pačiji ples
3. Klackalica Grčka dječija igra
4. U šumici zeko
5. Kulina Bana vojska je (narodna)
6. Koka i pilići
7. Igraju se vrapci
8. Ovako se ruke miju
9. Berem, berem grožñe
10. Ringeraja
11. Strina rodo
12. Zeko pleše
13. Djeca i zečići
14. Žabe i roda
15. Pilići
16. Dječija narodna kola BiH
17. Mali kauboj Refik Hodžić
18. Semafor Asim Horozić
19. Zlokotlokrp stihovi Duško Radović
20. U šumici zeko
21. Glava, ramena, stomak, koljena Melodium
22. Kad si sretan
23. Čisto dijete
24. Lete, lete, laste Julio Marić, Nasiha Kapidžić-Hadžić
III BROJALICE
U toku godine treba naučiti 15 brojalica

Izbor:
1. En, ten, tini
2. Jedan, dva, tri
3. Eci, peci, pec
4. Tara, tara, tačke
5. Jedna vrana gakala
6. Pliva patka
7. Pusti pužu rogove
8. Prešo Petar
9. Od koga si ti
10. Tri
11. Golub s krova guče
12. Čudo golemo
13. Tužibaba Reza
14. Zeleni se tratina
15. Žari, žari, žar
16. Kiša pada na travicu
17. Guče siva grlica
18. Padaj, padaj snježe
19. Voli da se mazi
44
20. Lastavice, gdje si bila
21. Satić kuca Zlatko
22. Igra kolo naokolo Minja Subota
23. Pis, maco, pis
24. Ide, ide patak
25. Leptiriću šarenić
IV SLUŠANJE MUZIKE
Slušanjem upoznati najmanje 15 kompozicija putem audio-vizuelnih aparata.
Izbor:
1. Uspavanka W. A. Mozart
2. Uspavanka F. Schubert
3. Uspavanka J. Brahms
4. Za Elizu L. van Beethoven
5. Sanjarenje R. Schumann
6. Labud K. S. Sans
7. Bumbarov let N. R. Korsakov
8. Ah, što volim J. S. Bach
9. Uvijek nek bude sunce A. Ostrovski
10. Sarajevo ljubavi moja Kemal Monteno
11. Deca su ukras sveta M. Subota
12. Medo pleše (tamburaši) B. Krnic
13. Ples pilića u ljuskama M. P. Musorgski
14. Arija iz svite br. 3 J. S. Bach
15. Kanon za tri glasa u D-duru J. Pachelbel
16. Valcer cvijeća P. I. Čajkovski
17. Duet mačaka G. Rossini
18. Koračnica D. Šostaković
19. Kad bi svi ljudi na svijetu A. Dedić
20. Instrument čarobnjak Muzička priča
21. Djeca pjevaju uspavanke Princes krofne
22. Djeca pjevaju sevdalinke Princes krofne
23. Zemljo moja Kemal Monteno
24. Tradicionalne pjesme naroda Bosne i
Hercegovine
25. Aska i vuk Odlomci iz opere Asim Horozić
26. Sa unukom Janom Avdo Smailović
27. Zvončići, zvončići Zagrebački mališani
28. Dom Jakov Gotovec
45
V DJEČIJE STVARALAŠTVO
Uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija i priručnih instrumenata, uputiti djecu na praćenje

pjevanja, improvizaciju, te učešće u muzičkim dramatizacijama. Poželjno je sa djecom raditi nekoliko
ovakvih muzičkih dramatizacija.
OCJENJIVANJE
Učenici se ocjenjuju opisno. Najprije se napravi inicijalno ispitivanje i izvrši procjena

muzikalnosti i znanja i konstatiraju problemi u razvoju djeteta u ovom području. U toku edukativnog
procesa prati se i evidentira ispoljavanje dječije muzikalnosti, muzička memorija, osjećaj za visinu,
trajanje, glasnoću i boju odnosno zvučne kvalitete (formativno ocjenjivanje). Pri tom se vodi računa da
li djeca doživljavaju i razumiju muzičke elemente, kako razmišljaju, postignuća u primjeni saznanja, te
interes i odnos prema muzici. Na kraju godine sumiraju se rezultati u obliku više opisnih ocjena i
najzad u jednu koja se unosi u svjedodžbu.
Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja učenika koriste se instrumenti i postupci:
• Demonstiranje sposobnosti kroz pjevanje, brojalice, sviranje na Orffovim instrumentima,

improvizaciju, izražavanje doživljaja muzike pokretom, likovno ili literarno;
• Učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama, projekti, istraživanja zvučnih boja
i izradi instrumenata);
• Zadaci objektivnog tipa u sličicama (instrumenti, slagalice, labirint, rebusi) putem raznih ispitnih
postupaka;
• Portfolio učenika.
Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene
U izboru pjesama nastavnik treba voditi računa o tome da one odgovaraju opsegu dječijeg glasa i da
su im po sadržaju i karakteru interesantne i bliske. U prigodnoj atmosferi, dijete treba najprije
emotivno da doživi pjesmu i osjeti njen umjetnički kvalitet, slušajući nastavnika koji pjeva uz pratnju
melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). Uz pjevanje nastavnika djeca će naučiti pjevati
pjesmicu istovremeno melodiju i tekst, kolektivno, grupno i individualno.
Učiti ih u cjelini slušajući pjevanje nastavnika (uz pratnju instrumenta) uz pravilno držanje tijela i
disanje (preduvjet za pjevanje), sa odgovarajućom intonacijom i dikcijom, precizno i ujednačeno, uz
odgovarajući tempo i dinamiku u skladu sa njenim karakterom najprije kolektivno, zatim u grupi, u
paru i individualno.
Igre sa pjevanjem i različitim sadržajem treba birati u tom smislu da djeca podražavaju razne radove,
život u prirodi, narodne običaje i drugo. One imaju osnovni zadatak da se pravilno izvodi melodija, i
usavršava skladno, izražajno, slobodno i ritmički povezano kretanje uz muziku. Tako se istovremeno
kretnjama izražava karakter, ritam, tempo i dinamika pjesme, a razvijaju i usavršavaju preciznost,
lakoća, skladnost i izražajnost pokreta uz muziku. Igre i narodna kola sastoje se iz osnovnih pokreta:
hodanje, poskakivanje s plesnim elementima, razne kretnje ruku, pljeskanje, tapkanje, okreti itd.
Koreografija okretne igre i narodna kola mogu imati utvrñene figure i kretnje. Veoma su vrijedne
slobodne ritmičke igre u kojima dolazi do izražaja dječija improvizacija i kretnje i to uz muziku koju
su prethodno dobro upoznala.
Brojalica kao poetsko, ritmičko-metričko stvaralaštvo u ovoj oblasti zauzima posebno mjesto u
razvoju osjećaja za ritam. Brojalicu treba izvoditi najprije skandiranjem teksta uz odbrojavanje kao na
igralištu, zatim instrumentima vlastitog tijela (pljeskanje rukama, topot nogama), priručnim
instrumentima, Orffovim instrumentima, kretanjem u koloni (u «voziću»)
46
Prilikom izbora djela za slušanje muzike, meñu kojima treba da budu zastupljena, vokalna,
instrumentalna i vokalno–instrumentalna, treba voditi računa da njihovo trajanje i složenost budu u
skladu sa uzrastom. Djecu učiti da zapažaju i prepoznaju karakter kompozicije, tempo i dinamiku
izvoñenja, formu kompozicije, izvoñače i sastave, muzičke instrumente. Podsticati djecu da svoje
zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno jer se time podstiče njihova kreativnost.
U području dječijeg stvaralaštva treba koristiti Orffov instrumentarij i priručne instrumente,

prepoznavati ih, svirati zvukove iz prirode i razne ritmove i sa njima svirati uz pjevanje, što povećava
osjećaj kompetencije, socijalizira i djeluje terapeutski. Uz njihovu upotrebu treba organizirati različite
oblike improvizacije: melodijska, ritmička, improvizacija forme, komponovanje i likovno i literarno
izražavanje na osnovu doživljaja muzike, kao i muzičko-scenske igre koje povezuju muziku, ritam,
pokret i govor. Djeca mogu izmisliti priče ili naslikati seriju slika koje će uz pomoć instrumenata
«oživjeti», kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori.
Sadržaj muzičke kulture koji su u funkciji estetskog odgoja mladih ima u sebi elemente koji prirodno
pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja na ovom uzrastu. Korelacija sa drugim
predmetima je sasvim prirodna: likovno izražavanje doživljaja muzike ili ilustracija pjesme, s
maternjim jezikom (rješavanje problema dikcije, pismenosti i sl.) s upoznavanjem okoline odnosno
prirode i društva (godišnja doba, svijet oko nas, životinje, narodna muzička tradicija BiH),
fizičkom/tjelesnom kulturom (ritmika, ples uz muziku, dječije narodne igre, koordinacija pokreta i sl.)
i matematikom (brojanje, pojam veličine i sl.).
MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA
AKTIVNOSTI
NASTAVNIKA
ZNANJE I AKTIVNOST
RAZUMIJEVANJE UČENIKA
UČENJA,
OCJENJIVANJE)
I. P JEVANJE I SVIRANJE
- Pjevanje dječijih - P jeva i prepoznaje - P jeva u skladu sa - Uviña da pjevanje - Pjevanje i sviranje - Osmišljavanje
prigodnih ranije pjesmice na mogućnostima; treba najviše u raznim prilikama igara za bolje učenje
pjesmica (o školi, osnovu melodije; vježbati; (učionica, dvorište, pjevanja i sviranja;
porodici, okolini, - Usklañuje svoje muziku, sala za
odrastanju, životinja - Učestvuje u pjevanje sa dječijim - Ulaže trud da pjeva priredbe, izleti, - Demonstrira i
ma, godišnjim zajedničkom horom/zborom; što ljepše i da se porodični skupovi rukovodi
dobima) umjerenog pjevanju i poštuje usaglasi sa (bogaćenje emocija); aktivnostima
tempa i jednostavne pravila; - Vježba glas u razrednim horom; učenika i motivira ih
strukture; skladu sa - Napraviti poster sa u radu;
- Igre za vježbavanje - P repoznaje vježbe i instrukcijama - P rimjenjuje igre za slikama
disanja i razvoj primjenjuje ih; nastavnika; vježba nje disanja i instrumenata - Pomaže učenicima
glasa; razvoj glasa i vlastitog tijela (glas,
u kolektivnom,
- Pjevanje uz - Razumije i korigira - Sam traži pomoć provjerava sebe u jezik, dlanovi, prsti,
grupnom i
usklañivanje glasa greške u pjevanju; kad osjeti da mu odnosu na druge; noge; individualnom
po visini i glasnoći; treba; muziciranju,
- Tijelo kao - Spontano koristi - Koristi instrumente - Prikupljanje, procjenjuje njihova
instrument; tijelo, i priručne - P repoznaje kao pratnju pjevanju ispitivanje materijala individualna
- Improvizovani instrumente; Orffove instr. i i uviña da je takvo i izrada postignuća.
instrumenti; kombinira ih sa muziciranje ljepše, instrumenata;
- Sviranje na - Svira na priručnim; naročito za
Orffovom instrumentu kako slušatelje. -Uporeñivanje zvuka
dječijem mu se pokaže. - Svira sam i bez sa originalnim.
instrumentariju. podsticaja
nastavnika.
II MUZIČKE IGRE
- Pjesmice sa - P ovezuje ritam - Samostalno pjeva i - Razvijanje - Predlaganje - Vodi aktivnosti
odreñenim pjesmice sa igra; mišljenja da je muzičke igre za učenika pokazuje,
pokretima (život u pokretom, odnosno - P redlaže i nove pokret važan u plesu priredbe; demonstrira i
prirodi, radovi, prati datu pokrete; i kolu, kao i za - Učlanjenje u usmjerava u pravcu
narodni običaji); koreografiju; - Samostalno igra u upoznavanje ritmičku i/ili interesa i
- Dječija narodna - P repoznaje kola. kolu. muzičke baštine folklornu sekciju. mogućnosti.
kola BiH.
47
III BROJALICE
- Odbrojavanje - P onavlja i razumije - P repoznaje ranije - P amtiti i donositi u - Skupljanje i - Rukovodi, pomaže,
brojalica kao na pokrete brojalice; naučene brojalice razred nove brojalice zapisivanje broja upućuje, koordinira,
igralištu- - P rati izvodi na osnovu ritma bez za zajedničku igru; lica, sortiranje i osmišljava igre
skandiranje; pokrete u mjeri i teksta (zagonetke); - P okazati je izvoñenje zaključaka interakcije;
- Izvoñenje mjere i ritmu (dugi i kratki - Tačno izvodi drugarima i radovati o dječijoj igri; - Vodi i usmjerava
ritma instrumentima slogovi); mjeru i ritam; se novim - Izrada zidnog aktivnosti pokazuje,
tijela, pri ručnim - P ravilno izvodi - Izvodi ih tačno i zajedničkim panoa sa zapisima; demonstrira
instrumentima ritam na ritmičkom samostalno na iskustvima; - Izvoditi zapise procjenjuje
učenika; instrumentu po instrumentu bez - Reprodukuje ritam napravljenim individualna
- Izvoñenje ritma uzoru; pomoći; na instrumentu, uči instrumentima; poistignuća i
brojalice Orffovim - P ravilno korača u - P oigrava se i druge i jača njegova - Izabrati po zvuku interesovanja.
instrumentima; ritmu. kombinira ih. samosvijest. najsličnije Orffovim
- Izvoñenje i napraviti stalnu
kretanjem u koloni razrednu izložbu.
(«voziću»).
IV SLUŠANJE MUZIKE
- Slušanje stranih i -Prepoznaje ranije - S lušajući pjevuši - Saopštava svoj - Prikupljanje kaseta - Planira, rukovodi,
domaćih slušana djela; melodiju, razlikuje, doživljaj; i CD-ova sa razvija interes kod
kompozicija: uporeñuje, izvodi - P okazuje da cijeni odgovarajućim učenika svojim
vokalnih, vokalno- -Prepoznaje karakter zaključke; izvoñače i razvija djelima; odnosom prema
instrumentalnih i djela; - Saopštava ko je pozitivan stav prema - Prikupljanje radu i muzici;
instrumentalnih; izvodi; muzici i štampanih materijala - Obavlja studiozno
- Vedre dječije -Prepoznaje osobine - Samostalno kompozitorima; i slika kompozitora i pripremanje učenika
pjesmice, narodne tona (visok-dubok, odreñuje karakter - Razgovara o djelu i muzičkih za posjete i izlaske u
pjesme i igre, glasno-tiho), brz- kompozicije; osjećaju ugodnosti i instrumenata ustanove i
uspavanke spor; - Tačno odreñuje opuštanja i traži da simfonijskog osposobljava ih za
koračnice, prigodne osnovne osobine se ponovi; orkestra i uočavanje,
pjesme; - P repoznaje tona: visinu trajanje, - Komentariše tradicionalnih bilježenje
- Upoznavanje instrumente (klavir, glasnoća, boja osobine tona i narodnih prikupljanje
osobina tona, tempo, gitara, bubanj, tempo; njegove instrumenata i nošnji materijala i izradu
dinamika, brojanje, harmonika). - Razlikuje karakteristike; naroda u BiH, i zidnih kalendara sa
karakter muzike, instrumente i - Razvijanje izrada zidnih panoa; terminima
muzičke forme; vizuelno i auditivno. pozitivnih navika i - Prikupljanje koncerata.
- Upoznavanje potrebe za muzikom; tradicionalnih
zvučnih svojstava - Traži da ih vidi instrumenata iz kraja
muzičkih uživo na koncertu. gdje je škola;
instrumenata. - Posjeta koncertima
u osnovnoj muzičkoj
školi.
- Smišljanje -Spontano -Samostalno smišlja, -Uočava razlike i sa -P ronalaženje priča i -Planira, podstiče
melodija na zadani improvizira: uporeñuje, dodaje, zanimanjem opisuje. bajki čiji se likovi učenike na kreativan
tekst; priprema i dovrši mijenja - Saopštava interes i mogu muzikom rad u oblasti muzike
- Improvizacija na započetu pjesmu, -Stvara želju za njihovo «ozvučiti»; i sadržaje predmeta
Orffovim pjevanjem ili kombinacijom riječi, kombiniranje. -Dogovaranje o korelira sa ostalim.
instrumentima; sviranjem; instrumenata, -Raduje ga vlastito kolektivnoj
-Improvizacija -Spontano na pokreta i likovnim učešće u igrokazu improvizaciji tipa
pokreta u ritmu; muziku progovara izrazom; razreda «mozaik zvuci» koja
- Plesna pokretom, -Sam predlaže ideje. omogućuje
dramatizacija; likovno ili literarno; neverbalnu
- Literarno i/ili -Na podsticaj daje komunikaciju i
likovno izražavanje ideje. socijalizaciju;
doživljaja muzike; -Izvoñenje
-Osmišljavanje muzičkog igrokaza
muzičkog igrokaza. umjetničkim
područjima.
48
ZNANJE I RAZUMIJEVANJE
Učenici će znati da koriste jezik muzike, razlikuju, prepoznaju i uporede zvukove odnosno tonove u
svom okruženju i muzici (odreñen-neodreñen po visini, dug-kratak, dubok-visok, glasan-tih, brz-spor,
blizu-daleko) i odrede karakter kompozicije (koračnica, uspavanka i sl.), prepoznaju tempo (brz-spor),
dinamiku (glasno-tiho), glas (muški, ženski i dječiji), te pjevanje pojedinca (solo) od skupnog pjevanja
(hor/zbor).
Moći će da prepoznaju brojalice, melodije pjesmica i ranije slušane kompozicije, kao i da razlikuju
zvučno i vizuelno muzičke instrumente: Orffove dječije instrumente, kao i neke druge (harmonika,
gitara, violina, truba i klavir) koje nalaze primjenu na koncertima i u svakodnevnom životu djece.
SPOSOBNOSTI
Izvoñačke muzičke sposobnosti razvijat će se pjevanjem sa tačnom intonacijom, praćenjem pjevanja

pokretima u skladu sa sadržajem pjesme i muzičke igre, te izvoñenjem brojalica u odgovarajućoj mjeri
i ritmu Orffovim instrumentima.
Kreativne i logičke sposobnosti razvijat će se osmišljavanjem jednostavne pratnje, ritmičkih i zvučnih
efekata za pjesme, priče, stihove, muzičke igre, koristeći različite zvukove odnosno izvore zvuka
(tijelo, glas, predmete iz okruženja, Orffove dječije instrumente, vlastite improvizirane instrumente), te
učešćem u osmišljavanju i izvoñenju muzičko-scenskih igara (igrokaza) i izražavanju vlastitih
doživljaja muzike likovno, literarno i improviziranim pokretima, što ima primjenu i u svakodnevnom
životu u porodici, koji time postaje bogatiji i ljepši.
VRIJEDNOSTI I STAVOVI
Dijete će biti osposobljeno da muzicira kolektivno (hor/zbor, u manjim grupama, u paru i samostalno,
poštuje pravila muzičke igre, vrednuje lične i stavove drugih. Pokazat će odvažnost u otkrivanju,
istraživanju novih rješenja u muziciranju i izradi instrumenata, u timskom radu i komuniciranju koja je
u muzici sasvim prirodna.
Prepoznat će načine na koje muzika učestvuje u svakodnevnom životu i čini ga ljepšim i bogatijim (u
dječijoj igri, u medijima, porodične proslave, školske svečanosti) i pokazati interes, želju i potrebu za
čestim muziciranjem, te kroz muziciranje vidno iskazati zadovoljstvo i osjećaj kompetentnosti.
Detaljna objašnjenja nastavnici će naći u pratećem priručniku za nastavnike razredne nastave.
Uočljivo je napredovanje učenika kroz sve veću bliskost sa muzikom, često pjevanje, radovanje,
maštanje i improvizaciju na Orffovim instrumentima, kao i napredovanje u sticanju saznanja, vještina i
razvoju sposobnosti koje su precizirane u ishodima učenja. Pjevaju intonativno pravilnije, sigurniji su
u interpretaciji melodije i ritma brojalice, prepoznaju kompozicije koje su slušali, te uspješnije
meñusobno aktivno komuniciraju muzikom, posmatraju, uporeñuju, objašnjavaju, obrazlažu, te donose
zaključke o pojedinim muzičkim elementima i pravilno se ponašaju prema muzici kao vrijednoj
umjetnosti.
Ispoljavaju interes prema muzici i saznavanju i žele da je još bolje upoznaju i primjenjuju u školi i
svakodnevnom životu. Indikatori uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća su razlike izmeñu
inicijalne i finalne slike o znanjima, vještinama i ukupnim postignućima učenika
STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA (DIDAKTIČKO-METODIČKE UPUTE)
Strategije nastave i učenja bazirane su na višestrukoj ulozi nastavnika koje se izmjenjuju u nastavi
muzičke kulture. Nastavnik kao didaktičar izmjenjuje nastavne metode, a prirodi predmeta najbolje
odgovaraju: metoda demonstracije i ilustracije (instrumenti, pjevanje, fotografije, transparentne folije),
pripovijedanje i razgovor (usmjereni i impuls-razgovor), a posebno praktični rad i posjete kulturnim i
muzičkim ustanovama, kao planer metoda interaktivnog učenja: kooperativne metode, egzemplarna
49
nastava, učenje putem otkrića, stvaralačka nastava, različiti nivoi složenosti, rad u parovima, kao
instruktor aktivne nastave: analitičko-sintetička, metoda analogije, problemska, algoritamske metode,
primjena modela, projekt-metoda, kao koordinator kooperativnog učenja: timski metod učenja,
mozaik metod i njegove modifikacije, grupni projekt metod, kooperativna mreža (muzičke radionice,
izložbe improviziranih instrumenata i sl.).
Kroz istraživanje i ispitivanje, te stvaranje učenici razvijaju dublje razumijevanje prema naporima u
umjetnosti i muzici kao posebnom sistemu saznanja i vrijednosti i njenoj složenosti. Uključivanjem
učenika u sve aktivnosti, odnosno prakticirajući iskustvenu nastavu, razvijaju se pozitivni stavovi o
značaju muzike u porodici, školi, društvu i životu uopće. Sadržaje nastave muzičke kulture treba
tematski povezati sa nastavom drugih predmeta. Detaljniji opisi aktivnosti učenika i nastavnika dati su
u ishodima učenja i objašnjenju.
50
Likovna kultura
ULOGA I ZNAČAJ
I umjetnost i crtež su postali iz nagona za igrom ili ,,sanjarenjem na javi“. Nervni sistem djeteta liči na
stanicu u koju ulazi pet puteva, a iz koje poslije žestoke borbe vani probija samo jedan.
Uloga nastavnog predmeta je, da kroz igru, nastavu i stvaralaštvo usmjeri i obogati ,,sanjarenje na
javi” i dinamizira prohodnost sadržaja u i iz učenika.
Polaskom u školu učenik se prvi put susreće i kontaktira sa umjetnostima koje po prvi put estetski
doživljava i svojim ,,crtežom” prvi put crta.
Ono u nastavnom procesu aktivno osjeća i misli, te slikom dolazi do prvih pojava, predstava i
pojmova.
U ovom nastavnom predmetu izdvajaju se tri stepena:
• Likovna pismenost;
• Likovna kultura;
• Likovna kreativnost.
Učenicima prvog razreda nudi se najstarija magijska umjetnost kao estetski doživljaj i inspiracija za
vlastiti ,,crtež”.
I umjetnost i ,,crtež” se učenicima nude u formi vizuelno-estetske analize u kojoj riječ ima ulogu
poticaja (potiče učenika da priča o onom što vidi u ,,slici”). Nastavnik, opet, dodaje i ono što se u
,,slici” ne vidi, a učenik svoj crtež crta svojim perceptivnim, doživljajnim i iskustvenim svijetom.
Time se realizira metoda intenzivnog, aktivnog doživljaja.
Uloga je umjetnosti da omogući učeniku komunikaciju sa svojom i svjetskom likovnom baštinom, a
u ,,crtežu“ da komunicira sa samim sobom, svojom porodicom, vršnjacima i nastavnikom, a time se
,,uvijeni duh djeteta u sebi“ otvara.
Zadaci:
• Da učenici upoznaju likovni pribor, podloge i materijale, te da se njima služe;

• Da upoznaju sadržaj i likovni jezik, te osnovne likovne nazive;
• Da se uspavane likovne sposobnosti djece koja dolaze iz roditeljskog doma izjednače s
probuñenim likovnim sposobnostima djece koja su boravila u predškolskim ustanovama;
• Da se svim učenicima nude raznovrsni sadržaji kao podsticaji (iz života, umjetnosti, prirode);
• Da se kod djece razvija uroñeni i stečeni senzibilitet i subjektivni likovni izraz;
• Da učenici analizom upoznaju sopstveni crtež, djela domaće i svjetske likovne baštine;
• Da se kultiviše svijest o potrebi čuvanja tekovina likovne, materijalne i duhovne
kulture.
51
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU
Sadržaj u dječjem crtežu Likovni jezik Kreativan crtež Komunikacija
Za svaki navedeni sadržaj Forme i tehnike Koristiti shematsku ili i otvaranje učenika
neophodno je da Uočavanje osnovnih simboličku fazu, U kreaciji crteža
nastavnik formuliše: likovnih elemenata: “zlatni period dječijeg koristi i desnu i lijevu
likovno područje, linije, boje, plohe i crteža”. Da dijete svijet ruku,
likovni element, volumena i njihovih gleda svojim očima, Dok crta, sjedi, stoji,
likovni problem, regulatora: simetrije, doživljava srcem, misli hoda;
likovno sredstvo, kompozicije i ritma; svojom glavom i samo Rad svim sredstvima
motiv, Imenovanje likovnih realizira svoj crtež; i tehnikama;
likovnu formu; formi: crteža, grafike, U realizaciju su uključena Priča o onom što vidi na
Sadržaji iz života slike, kipa, zgrade i sva čula; slici;
učenika, porodice; grada; Kreativan crtež je plod Crta i govori,
Ja i moji roditelji; Imenovanje osnovnih ,,sanjarenja na javi”; objašnjava, dotjeruje,
Čega se plašim; boja: crvene, žute, plave, Poticaji su: izražava zadovoljstvo;
Šta sanjam; te neutralnih: crne, bijele i književnost, Procjenjuje radove
Sadržaji iz škole; sive; analiza umjetničkih djela, drugih učenika
Ja i moji novi prijatelji; U crtežu primjenjivati i predstavljanje bojom i svoj rad (prepoznavanje
Iz prirode i godišnjih njegovati simboličku dominantnih osobina lika slabije i jače strane
doba; boju, psihološku iz književnog teksta, vlastitog rada: drvo sam
Doživljaji s mora, proporciju i opisni ilustriranje toka dogañaja dobro nacrtao, ali boje mi
izleta; prostor; u priči, nisu baš najbolje…
Sadržaji iz likovne, Imenovanje prave i krive, pjesnička slika - likovni dopada mi se kako sam
književne i filmske vodoravne i vertikalne, izraz, nacrtao lava, a Ado je
umjetnosti; kose i cik-cak linije; osjećanja glavnog junaka, dobro uradio…).
Lutkarske predstave; Uočavanje kompozicija promjena tog osjećanja
Svjesni i podsvjesni figura i predmeta: bojom.
sadržaji u crtežu. skupljeno, rasuto,
simetrično, vodoravno i
vertikalno, koso, savijeno
i kružno;
Upotreba osnovnih
školskih crtačkih ,
grafičkih, slikarskih i
kiparskih materijala i
tehnika: grafitna olovka,
flomaster, akvarel,
tempera, pastel, glina,
plastelin, četkica, paleta.
Rad po sjećanju
Iskustveni sadržaji, doživljaji iz života djeteta (porodica, škola, društvo vršnjaka, šire okruženje);
Ugodni i neugodni doživljaji –sjećanje.
Posmatranje kao poticaj

1) Posmatranje prirode, života i rada;
2) Uvoñenje djeteta u posmatranje i zapažanje svega što se nalazi u njegovom okruženju,
doživljavanje svim čulima, upoznavanje funkcije i izražavanje
Svijet mašte kao inspiracija

• Da sam nevidljiv
• Kakav bih automobil želio
• Stigli su vanzemaljci
52
• Pronašao sam posebnu olovku
• Kad bi drveće hodalo
Rad prema tekstu, ilustracija i strip

Bajke, basne, zagonetke i odgonetke, priče i legende, izreke i brojalice (omogućiti rad na većim
formatima papira, ali i na malim, nekoliko crteža u formi stripa, s tim da svi ovi sadržaji niču iz teksta.
Likovna umjetnost kao inspiracija

Posmatranje originalnih umjetničkih djela na izložbama, reprodukcija u knjigama, folije na zidu.
Učenicima nudimo umjetnost kao estetski čin, ne kao memorisanje, već kao inspiraciju za vlastiti
subjektivni crtež, sliku, reljef i kip.
FORMA ILI LIKOVNI JEZIK
Crtanje, crtež
Likovni izraz linijom nazivamo crtežom.
Crtačke tehnike: grafitna i hemijska olovka, flomaster, kreda, ugljen, metalno pero, ptičije pero, kist.
Crtež se može dobiti i drugim crtačkim tehnikama i na svim podlogama na kojima neki predmet
ostavlja trag, crtu. Može biti urañen crnom, sivom, bijelom linijom i bojom u vidu tačkica, mrlja ili
fleka, isprekidanih, kratkih i dugih linija, tako da može biti u boji, sve dotle dok ne preñe u sliku.
Dječaci su skloni liniji, djevojčice boji.
Slikanje
Likovna forma riješena bojom i plohom na ravnoj podlozi je slika. I umjetnici i djeca
likovnim elementima bojom i plohom grade likovne regulatore: simetriju, kompoziciju i ritam. Boja je
zahvalna u radu sa djecom svih uzrasta. Šestogodišnje dijete koristi
tzv. simboličke i šarene boje.
U tehničkom smislu boje se dijele na vodene, akvarel, temperu, gvaš, sve one koje se miješaju vodom.
Krute su: pastel, kreda. Papirne: kolaž i druge. Osim u slikanju boje se upotrebljavaju i u drugim
likovnim formama.
Dekorativni rad s grafikom

Ova je forma bliža primijenjenim umjetnostima i grafici; iskorištava likovne elemente: liniju, plohu i
boju, te regulatore: ritam i simetriju. Dekorativni rad podrazumijeva ukrašavanje upotrebnih predmeta:
ukrase, šare, ornamente i arabeske. Grafika se dobiva štampom, otiskom ili tiskom u neograničenom
broju originala. U crteža i slike su po jedan original, grafika ima više otisaka ili originala.
Otisak prsta i dlana, krompira i lista je prirodni otisak, i to je u prvom razredu dovoljno.
Prostorno-plastično oblikovanje: reljef, kip i zgrada

Linija ima samo jednu dimenziju (dužinu), ploha ima dvije (visinu i širinu), volumen ima
tri dimenzije (visinu širinu i debljinu) i zauzima stvarni prostor. Tu spada modeliranje i grañenje. To je
za djecu najkonkretniji likovni element kojim najradije manipuliraju i za koji postoji izrazita
radoznalost. Njeni su praiskonski izvori majčino tijelo i priroda.
Otuda naglašeno čulo opipa, a preko njega i spoznaja. Kao što biće u ranom djetinjstvu crtežom
rasporeñuje predmete tražeći prostor, tako ono volumenom mijenja mjesto predmetu, upoznaje
prostor. Prirodni su predmeti pogodni za modeliranje: reljef i kip,
Tehnički su predmeti prikladniji grañenju. Stoga se ovdje nameće izbor raznovrsnih materijala,
metodom oduzimanja i dodavanja, klasičnih i savremenih, tvrdih i mekih.
Vizuelno-estetsko procjenjivanje
Estetika je nauka o lijepom, o osjetilnom i čulnom činu, koja u umjetnosti i crtežu ispituje pojavu
stvaranja i doživljavanja. Njen predmet su vizuelne, zvučne i jezičke umjetnosti
53
Ljepota je u skladu, redu, ravnoteži, harmoniji. Po subjektivnom kriteriju, ono što se ,,samo po sebi
sviña”, ono što u umjetnosti i ,,crtežu” izražava neku ideju.
U dječijem crtežu se analizira vizuelni ili svjesni sadržaj, ono što se vidi, i skriveni ili podsvjesni
sadržaji, ono što se ne vidi, kao i likovna forma: likovni elementi i njihovi regulatori. Djeca počinju
analizirati predmete i pojave iz svoje sredine: slikovnice, igračke, tekstil, kostim, keramiku, naivne i
narodne umjetnosti. Mi im nudimo njihov ,,crtež”, magijsku, najstariju, a njima najbližu, umjetnost
,,djetinjstva čovječanstva”, ali samo kao inspiraciju za vlastiti ,,crtež”. Sama ideja gledanja i
procjenjivanja crteža i umjetnosti u školi je estetski čin. Dijete će u skladu s vlastitom percepcijom i
recepcijom izraziti doživljaj, na svoj način imenovati ono što je u domenu percepcije i doživljaja.
Prožimanje igre, nastave i stvaralaštva
Smanjit će se razlike meñu učenicima koji su prije upisa u 1. razred bili, i onih koji nisu bili u
predškolskim ustanovama, ili neće ni biti. Korelacijom „crteža“ sa književnosti za djecu i umjetnost iz
«djetinjstva čovječanstva» kao estetskim činom i inspiracijom za vlastiti „crtež“, ostvarit će se kontakt
„crteža“ sa umjetnostima, koje su se inspirisale mitom i legendom, bajkom i basnom, zagonetkom i
pričom, koje su i učenicima svojstvene, te će se i ta razlika, izmeñu maternjeg jezika, simboličke
umjetnosti i simboličkog „crteža“ učenika, približiti.
Očekuje se realizacija tvrdnje mnogih pedagoga i estetičara, „da su svi prvačići, izuzev jednog,
talentirani“, te da taj smisao treba koristiti i njegovati kao mladu biljku. Učenici će postepeno
oslobañati svoj ekspresivni i impresivni doživljaj i izraz. To će se realizirati kreativnim „crtežom“,
demonstracijom i analizom „crteža“ i umjetnosti. Učenici će iz slika upoznavati i proširivati svoj
pogled na svijet, te bogatiti jezik uopće. Upoznat će osnovne likovne materijale i tehnike, te njihove
mogućnosti. Učenici će prihvatiti, da ne samo da oni „crtaju“ već da je „crtež“ sredstvo koje su
koristili i koje koriste i odrasli. To im daje sigurnost i ideju, da „crtež“ i umjetnost treba njegovati i
čuvati.
- Dijete bez opterećenja stvara svoj rad, crtež ili sliku;
- Zna kazati šta je zamislilo i šta je ilustriralo;
- Uspješno se služi priborom, materijalima i tehnikama;
- Rado crta.
Sadržaj i forma su obrañeni u uvodnim tekstovima, ovdje ih prevodimo u:
Šta i kako?
Kada se dijete s kistom u ruci nañe pred bijelim papirom, suočava se istovremeno s pitanjem šta će i
kako će? Misli o sadržaju i o likovnom jeziku ili formi. Sadržaj je šta, forma je kako.
Maternji jezik je nacionalan, likovni je internacionalan. On ima samo četiri osnovna elementa: crtu,
boju, plohu i volumen i psihičke likovne regulatore: simetriju, kompoziciju i ritam.
,,Kako će” dijete rasporediti sadržaj i formu u crtežu je kompozicija i u njoj simetrija koja je
svojstvena djeci. Ritam je rukopis, stil pisanja i stil crtanja, onaj dodir, ono subjektivno poigravanje
srca i nerva, ruke, linije i boje na papiru.
Analiza ,,crteža”
Analiza ,,crteža”podrazumijeva pokušaje učenika da nešto kažu o onom što su nacrtali, a da nastavnik
zna na kraju nastavnog časa kazati ono šta su učenici crtali.
SADRŽAJ:
54
U crtežu je ono što crtež sam po sebi priča, ono kada učeniku nije dovoljan crtež i ilustracija, već se
domišlja i crtežu dodaje tekst, pa ide u strip. To je prijevod motiva, tema, ilustracija i inspiracija u
priču.
Analiza LIKOVNOG JEZIKA ili FORME je subjektivna analiza likovnih elemenata:

• crte, boje, plohe, volumena i njihovih regulatora: kolorizma, asimetrije, kompozicije i ritma.
To i jest umjetnost i ona zagonetka u crtežu: i žestoka boja, i simetrija i raspored i rukopis; sve
se može kopirati, ali rukopis ili ritam ne! Samo to mi, s djecom, treba da imenujemo.
• PSIHIČKA forma je bliska tehnici, crtačkim, slikarskim, grafičkim i kiparskim tehnikama i
materijalima: olovka i flomaster, akvarel, tempera, kolaž, mozaik, otisak lista i dlana, glina i
plastelin.
• ESTETSKO u crtežu je ideja da dijete nešto crta, proces rada, sve ono što se u dječijoj glavici
dešava dok crta (od borbe do uspjeha i sreće, ono što njega bogati) i lijep crtež.
To je naš cilj.
Likovni prilozi
Umjetnosti, zagonetke, bajke, basne i priče koje ovaj koncept nudi učenicima prvog razreda su
iz ,,djetinjstva čovječanstva” koje su same po sebi bliske uzrastu učenika, ali i legende i priče iz
domaće kulturne, likovne i književne baštine. U isto vrijeme im nudi vlastiti ,,crtež” istog ili starijeg
uzrasta.
To znači da učenicima prvog razreda nudimo njihovu umjetnost kao estetski doživljaj i
inspiraciju za interpretaciju i kreaciju vlastitog crteža, a ne kao učenje.
Vizueni-likovni prilozi umjetnosti i ,,crteža” su podloga nastavniku i inspiracija učenicima.
Ovaj okvirni program treba realizirati u skladu s okolnostima i mogućnostima.
55
Tjelesni i zdravstveni odgoj
ULOGA I ZNAČAJ
Briga o zdravlju djeteta osnovni je princip na kojem se zasnivaju sadržaji tjelesnog i zdravstvenog
odgoja u prvom razredu osnovne škole. Tom je principu sve podreñeno.
Kretanje je potreba svakog djeteta, a svrsishodno kretanje u osnovi tjelesnog i zdravstvenog odgoja.
U ovom nastavnom predmetu dijete usvaja osnovna znanja o zdravlju, stiče navike i vještine, ali i uči
kako da ih primijeni u životu. Dijete uči kako da postane fizički spremno, lično predano i dnevnoj
fizičkoj aktivnosti.
Poboljša li se zdravlje generacije koja dolazi imaćemo zdraviju populaciju, a to znači i radno
spremniju, kreativniju i zadovoljniju.
U ovom vremenu tjelesni i zdravstveni odgoj ima posebnu važnost zbog sve prisutnijih pojava koje
ugrožavaju zdravlje djece (dominacija medija i smanjivanje kretanja kao prijeke potrebe djeteta,
pojava deformiteta, prisustvo droge i drugih nepoželjnih sredstava).
Zadaci su:
• Shvatanje smisla, vrijednosti i principa tjelesnog vježbanja;
• Očuvanje, njegovanja i unapreñenja zdravlja;
• Razvijanje i usavršavanja motoričkih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim
karakteristikama;
• Sticanje motoričkih znanja i razvijanja motoričkih vještina i navika;
• Osposobljavanje za svrsishodno i efektno samostalno vježbanje;
• Razvijanje pozitivne slike o sebi;
• Razvijanje kreativnosti kroz pokret;
• Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija, svrsishodne i humane primjene psihomotoričkih
sposobnosti, motoričkih znanja, vještina i navika.
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU

Znanje o činiocima Motoričke sposobnosti i Pozitivne socijalne
zdravog života vještine kretanja interakcije i osobine ličnosti
Lična higijena i zdravlje; Lokomocija (stabilnost, Komunikacija i saradnja
Hrana i zdravlje; brzina, poštuje pravila igre
Tjelesna aktivnost i koordinacija, snaga, cijeni tuñi i vlastiti napor
zdravlje; gipkost, izdržljivost, stabilnost i realnost u
Pravilno i nepravilno preciznost, ravnoteža) postavljanju cilja
držanje tijela; vježbe na spravama, na tlu istrajnost
Informacije o i sportske igre rješavanje sukoba na
pomoći u slučaju jednostavne vježbe prihvatljiv način
zlostavljanja; oblikovanja (bez rekvizita) planiranje vremena
Opasnosti po zdravlje: usklañenost kretnje s izbjegavanje rizika
zagañena okolina, kretanjem rekvizita i briga za vlastitu sigurnost
tablete, kontrola pokreta samokontrola
biljke, hoda, skače, trči donošenje ispravnih odluka
piće, pleše rješavanje problema
zagañen zrak, razumijevanje smisla
mogućnost zaštite; takmičenja (prihvatanje
Utjecaj medija; “poraza” i nošenje
Ograničavanje vremena provedenog “pobjede”)
pred TV ekranom;
Značaj boravka
na svježem zraku i u igri;
Selektivan pristup sadržajima medija.
56
Izbor i distribucija sadržaja meñuovisne su operacije u programiranju procesa vježbanja. Izborom se

odgovara na pitanje - šta vježbati, a distribucijom šta vježbati u pojedinom razdoblju. Primarna
funkcija nekonvencionalnih sadržaja je razvoj i usavršavanje osobina i sposobnosti.
Nekonvencionalni sardžaji su uvijek u simbiozi s odreñenim konvencionalnim sadržajem, odnosno i
u funkciji usvajanja motoričkih informacija.
Hodanje: Prirodno hodanje - pravolinijsko; s promjenom pravca, smjera, tempa i ritma; na različitoj
vrsti, dimenzijama i obliku podloge; kombinirano. Hodanje uz različite položaje ruku, koljena i
stopala. Kombinacija hodanja, trčanja, skakanja, preskakanja itd. Hodanja u različitim kretnim
zadacima. Oponašanje pokreta i kretanja drugih živih stvorenja (Kako medo hoda? A slon? Kako ptica
leti?)
Trčanje: Trčanje - pravolinijsko; s promjenom pravca, smjera, tempa i ritma; na različitoj vrsti,
dimenzijama i obliku podloge; kombinirano. Kombinacija trčanja, hodanja, skakanja, preskakanja i dr.
Brzo trčanje (sprint) - dionice do 30 m. Istrajno trčanje - u trajanju od 6 minuta. Primjena trčanja u
različitim kretnim manifestacijama.
Skakanje: Sunožni poskoci u mjestu i kretanju. ,,Zečji“ poskoci (iz upora čučećeg skoka u upor
čučeći, u jednom trenutku noge nisu u kontaktu sa podlogom), ,,Kan-kan“ poskoci (poskok na jednoj
nozi, sa visokim prednoženjem drugom), „Kik“ poskoci (poskoci na jednoj nozi, sa opružanjem
potkoljenice slobodne noge); makazice, galop naprijed i strance, dječji poskoci, sunožni poskoci sa
okretom od 90 stepeni (u jednu i drugu stranu), preskakanje kratke vijače (individualno), ,,Školica",
igra lastiša, izvoñenje poskoka i skokova uz različite pokrete rukama (uzručenje, odručenje, pljesak i
sl.). Sunožni naskok iz mjesta na povišenje, doskok sa povišenja (do visine švedske klupe),
preskakanje iz obilježenog prostora u prostor i preko prepreka (linije, obruči, vijače i sl.). Kretanje
poskocima i skokovima u zadatom pravcu Kombinacije skokova i poskoka sa hodanjem, trčanjem i dr.
Primjena skokova i poskoka u različitim kretnim manifestacijama.
Puzanje i provlačenje: Puzanje četveronoške. Provlačenje kroz obruč, okvir od švedskog sanduka
ili sandučića, izmeñu nogu para, kroz upor klečeći, itd., puzanje ispod grede, švedske klupe, razapete
vijače itd., puzanje po švedskoj klupi; puzanje uz/niz kosu švedsku klupu. Kombinacija puzanja i
provlačenja i hodanja, trčanja itd. Primjena puzanja i provlačenja u različitim kretnim
manifestacijama.
Penjanje: Penjanje uz stepenice, penjanje na švedsku klupu, švedski sandučić, uz kosinu (švedska
klupa, švedski sanduk, prirodni uspon itd.), uz ripstol, preći na drugi ripstol, uz mornarske ljestve do 2
m visine. Kombinacija penjanja sa hodanjem, trčanjem, puzanjem, provlačenjem itd. Primjena
penjanja u različitim kretnim zadacima.
Bacanje i hvatanje: Bacanje različitih lopti kotrljanjem, različitih lopti u daljinu i visinu, desnom i
lijevom rukom i suručno, dodavanje u paru, prvo sa male udaljenosti, a zatim sa veće udaljenosti
(suručno, jednom rukom), gañanje u metu (korpa, lopta, označeni prostor i sl.) na različite načine
(pogañanje, ubacivanje, rušenje i sl.). Primjena bacanja i gañanja u različitim kretnim
manifestacijama.
Dizanje i nošenje: Dizanje i nošenje jednog ili više različitih rekvizita odgovarajuće veličine i mase,
samostalno, u paru, grupno. Primjena dizanja i nošenja u različitim kretnim zadacima.
Ples i pantomima: Prikazivanje različitih pojava i situacija iz svakodnevnog iskustva pantomimom;
usklañivanje pokreta pojedinih dijelova tijela i kretanja cijelog tijela sa karakterom muzike i ličnim
doživljajem. Izabrati 2 - 4 plesa (društvena, narodna, moderna) u skladu sa mogućnostima i interesu
učenika i nastavnika i naučiti osnovne korake.
Gimnastika: Gimnastičko hodanje. Ritmički skokovi. Ritmički okreti. Sunožni preskoci. Sunožni
skokovi. Različite vrste hodanja po liniji, obrnutoj švedskoj klupi ili niskoj gredi. Jednostavni poligoni
sastavljeni tako da zahtijevaju primjenu naučenih gimnastičkih elemenata.
Igre loptom: Različite elementarne igre loptom.
Plivanje - obuka neplivača: Obuka neplivača organizira se tokom prvog ciklusa (u 1., 2. ili 3.
razredu) u saradnji sa lokalnom zajednicom i profesionalno angažiranim instruktorima.
Druga motorička iskustva: U ovisnosti od interesovanja učenika, nastavnika i roditelja, kao i
mogućnosti sredine (škole, lokalne zajednice), realiziraju se i drugi sadržaji: vožnja bicikla, koturaljki
(rolera), klizanje, sanjkanje, skijanje, plivanje, pješačenje u prirodi, sportski ples i dr.
57
SADRŽAJI ZDRAVSTVENOG ODGOJA
Pravilna ishrana: Izbor zdrave hrane, kombiniranje u obroku, dinamika uzimanja obroka, obim
obroka, ponašanje i ophoñenje za stolom.
Zdravlje: Značaj i važnost zdravlja; tjelesna aktivnost, boravak u prirodi i zdravlje; dnevni ritam
odmora i rada.
Higijena: Lična, kolektivna i higijena životnog prostora.
Izvori opasni za zdravlje: Mogućnosti lične zaštite.
Druženje: Upoznavanje - ostvarivanje verbalnog i tjelesnog kontakta, razmjena ličnih iskustava.
Informiranje o štetnosti: Tablete, biljke, piće, zrak...
ISHODI UČENJA
1. Očuvanje i unapreñenje zdravlja:
• Razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela;

• Vodi računa o pravilnom držanju tijela u sjedećem i u stojećem položaju;
• Posjeduje informacije o značaju zdravlja;
• Posjeduje informacije o značaju tjelesne aktivnosti i boravka u prirodi za pravilan rast, razvoj i
otpornost organizma;
• Uz pomoć odraslih usklañuje svoje aktivnosti (učenje, igra, odmor, spavanje);
• Uči da izbjegne situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć;
• Upoznaje se sa osnovnim principima pravilne ishrane;
• Održava ličnu higijenu (pranje ruku i zuba, umivanje, tuširanje i dr. i održava kolektivnu higijenu
(provjetravanje prostorija i odlaganje otpadaka;
• Posjeduje informacije o štetnosti duhana, alkohola i droga;
• Posjeduju informacije da može da traži pomoć ukoliko je zlostavljano i zanemareno, ili zna za
takav slučaj;
• Redovno i aktivno učestvuje u nastavi tjelesnog odgoja.
2. Usavršavanje motoričkih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama

i sticanje i razvijanje vještina i navika:
• Izvodi pokrete i kreće se u zadatom smjeru (gore, dolje, lijevo, desno, naprijed, nazad);
• Izvodi pokrete i kreće se po pravolinijskoj putanji;
• Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita u jednostavnijim kretnim zadacima;
• Unapreñuje motoričke sposobnosti (brzinu, koordinaciju, snagu, gipkost, izdržljivost, ravnotežu i
preciznost) u skladu sa individualno postavljenim normama;
• Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I, II ili III razredu);
• Vješto izvodi jednostavne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje, skakanje, trčanje...);
• Primjenjuje prirodne oblike kretanja u jednostavnim igrama i poligonima, pravilno izvodi
jednostavne vježbe oblikovanja bez rekvizita;
• Pravilno izvodi osnovni korak dva izabrana plesa;
• Vlada izabranim vještinama iz vježbi na spravama, tlu i sportskih igara;
• Posjeduje i druga motorička iskustva u ovisnosti od ličnih interesovanja i mogućnosti sredine (npr.
vožnja bicikla, skijanje, sanjkanje, klizanje, pješačenje u prirodi, tenis, sportski ples itd.).
3. Osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme:
• Imenuje osnovne položaje i stavove (uspravni stav, sjedeći i ležeći položaj, čučanj...), stavova,
pokreta i kretanja;
58
• Imenuje dijelove tijela i zna njihovu osnovnu ulogu prilikom vježbanja;
• Umije da odredi kom dijelu tijela je namijenjena vježba oblikovanja (za ruke, za noge, za trup...);
• Prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. brži rad srca, znojenje,
nesvjestica itd.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća;
• Vježba u odgovarajućoj odjeći i obući;
• Pridržava se dogovorene procedure dolaska u salu (igralište), ponašanja na času i odlaska iz sale
(sa igrališta);
• Uz podršku odraslih primjenjuje naučene i model jutarnje gimnastike.
4. Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija:
• Ni na koji način ne ugrožava one koji se od njega razlikuju;

• tokom vježbanja i igre prijateljski komunicira i sarañuje sa vršnjacima, uz podsticanje i nadzor
nastavnika;
• Poznaje pravila elementarnih igara i pridržava ih se uz, podsticaj i nadzor nastavnika;
• pozitivno vrednuje uspješne poteze i uloženi trud svih učesnika u igri, uz podsticanje i nadzor
nastavnika.
5. Razvijanje pozitivne slike o sebi:
• Primjećuje svoje motoričke i druge sposobnosti i osobine;

• Uočava sličnosti i razlike meñu vršnjacima;
• Istražuje svoje sposobnosti, ima izgrañenu tjelesnu shemu.
6. Razvijanje kreativnosti kroz pokret:
• Jednostavne pokrete usklañuje sa muzikom;

• Pantomimom i pokretom prikazuje različite pojave i svakodnevne situacije.
Bazična komponenta ponašanja djece je kretna aktivnost. Kretanje ima funkciju biološkog nagona
i zadovoljava potrebe stimuliranja tjelesnog rasta i razvoja. U tom pogledu, kretanje zadovoljava
prirodne potrebe djeteta. Meñutim, kretanjem djeca zadovoljavaju i svoje društvene potrebe. Kretanje
ima funkciju psihosocijalnog komuniciranja.
U prvom razredu naglasak je na socijalizaciji djeteta, odnosno harmoniziranju pokreta i kretnji
djeteta sa pokretima i kretanjem svijeta oko njega. Većina djece svoje pokrete i kretnje uspješno
formira do četvrte godine. Dalji razvoj psihomotorike karakterizira njeno usavršavanje.
Opća psihomotorička spremnost, kao rezultat procesa u kojem se posredstvom tjelesnih vježbi
povećava obim i kvalitet kretanja, značajno korelira sa pravilnim i harmoničnim rastom i razvojem (1)
morfoloških (procesi rastenja, diferencijacije tkiva i funkcionalnog dozrijevanja), (2) funkcionalnih
(sistem za transport kiseonika i aerobni kapaciteti), (3) kognitivnih (prijem, zadržavanje i
transformacija informacija i efikasnost u novim netipičnim situacijama), (4) konativnih (modaliteti
reakcija i sposobnost adaptacije) i (5) socioloških (društvene grupe, organizacije i institucije).
Psihomotorička aktivnost se usmjerava prije svega na razvijanje i usavršavanje: snage (položaji
tijela - ležeći, čučeći, klečeći, stojeći, viseći, u trčanju, u skakanju, neobični položajni, sa osloncem na
jednoj nozi, ruci, laktu, glavi...), brzine (reakcije, pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta - hodanje,
trčanje, skakanje, penjanje, puzanje, provlačenje, valjanje, kotrljanje, održavanje na vodi, kretanje na
vodi...), izdržljivosti (opće - posebnu pažnju usmjeriti na disanje), gibljivosti (aktivne kompleksne i
lokalne - vježbe oblikovanja), koordinacije (brzinske, ritmičke, orijentacije), agilnosti (brzine
promjene smjera kretanja - u hodanju, trčanju, penjanju, puzanju, provlačenju, valjanju, kotrljanju; sa
rekvizitima; u elementarnim sportskim aktivnostima), ravnoteže (statističke i dinamičke - bez rekvizita
59
i sa rekvizitima - na suženoj i nestabilnoj podlozi) i preciznosti (držanje, bacanje, šutiranje,
postavljanje, dizanje, gañanje, hvatanje, nošenje, spuštanje).
Za razvoj djeteta značajno je da ono bude aktivno na prikladne i različite načine, što se postiže
osmišljenim povezivanjem onih dječijih aktivnosti u kojima se dijete najadekvatnije ukupno izražava -
to su u periodu prvog školskog uzrasta, prije svega, igrovne aktivnosti i igra kao kontekst kreativnog
komuniciranja djece sa sobom, s društvom i sa prirodom.
Izbor modaliteta rada kojima će se provoditi proces vježbanja uvijek mora biti u funkciji ishoda za
postojeće stanje učenika, bez ikakvih rizika, posebno kada su u pitanju vanjska opterećenja.
Temeljna metoda vježbanja je iterativna (ponavljajuća). Ljudski organizam nastoji uspostaviti
ravnotežu izmeñu povećanog inteziteta motoričkih aktivnosti i trenutnog stanja organizma, zato
podražaji uvijek moraju biti na nivou koji uvjetuje adaptacijske procese. Razvoj osobina i
sposobnosti moguć je jedino u uvjetima progresivnog i diskontinuiranog opterećenja. Za
istovremeno usavršavanje motoričkih znanja i mijenjanje osobina i sposobnosti najproduktivnija je
situacijska metoda rada, jer su konačni rezultati vježbanja u pozitivnoj korelaciji sa situacijama u
kojima se efekti vježbanja realno mogu primijeniti. Promjena savremenih tendencija učenja i
obučavanja, nakon saznanja o funkcioniranju moždanih hemisfera, usmjerena je prema sintetičkom
metodu motoričkog učenja - usvajanje i usavršavanje motoričkog akta u cjelini, koncentrišući se na
najpravilnije izvoñenje najvažnije faze globalne motoričke aktivnosti po principu ,,pamćenja samo
redoslijeda elemenata koji se sukcesivno reñaju" (Roger Spirri, 1981). Kod djece, ako nisu u stanju
dovoljno brzo i efikasno savladati složenu cjelinu, primjenjuje se analitički način rada (izvoñenje
pojedinačnih elemenata - kombiniranje situacijske i sintetičke). Mora se voditi računa da se ne mogu
forsirati dijelovi u kojima se ne vidi cjelina. Ako treba naučiti neku igru, učenje treba provoditi
cjelovito, a zaustaviti se eventualno samo tamo gdje se cjelina ne može savladati, i to izvan igre,
najbolje kao dopunska aktivnost.
Kod djece uzrasta oko šest godina znatno se povećava spremnost za uključivanje u različite oblike
tjelesnih aktivnosti, razvijenija je njihova sposobnost kretanja, snaga i izdržljivost. Djeca su sposobna
izvoditi pokrete, odnosno kretanja, tačnije, brže, bolja im je prostorna orijentacija i spremnija su i za
izvoñenje složenijih pokreta. Takoñer, povećana je njihova otpornost na promjene okoline i na
promjene izazvane pod utjecajem kretanja, odnosno tjelesnog vježbanja. Njihove tjelesne aktivnosti,
srazmjerno opterećenju, mogu trajati i do 30 minuta.
Individualne razlike meñu djecom navedene dobi veće su nego meñu odraslima i treba ih u radu
respektirati. Osim uzrasnog kriterija, u radu s djecom treba uvažavati i mnoge specifične razlike meñu
njima, ali i razlike meñu starijima.
Oprez u radu s djecom ove ontogenetske dobi potenciran je činjenicom da su vegetativni procesi
stabilniji, ali ekonomičnost reakcije je mala i iradijacija je jača od inhibicije, osjećanja su im
nestabilna i izazivaju različite reakcije, što rezultira brzom promjenom raspoloženja i podložnošću
sugestiji. Usredtočenost na jednu stvar, aktivnost ili vježbanje ne traje im dugo. Uz to, za njih je
najznačajnije šta se dogaña u datom trenutku, a ne šta je bilo i šta će biti. Kako u funkciji centralnog
nervnog sistema moždana kora sve više dominira nad njegovim nižim dijelovima, ograničavajući
procesi razdraženja se sve više pojavljuju i osnovni prirodni pokreti djeteta oslobañaju se suvišnih,
beskorisnih, sporednih pokreta što djetetu daje mogućnost da sigurnije hoda, trči, skače itd. Razvija se
finija muskulatura, osnovni oblici kretanja postepeno se automatizuju, dijete lako i sigurno koristi
samo jednu ruku i nogu. Mada se može javiti i ranije, u ovom periodu počinje i druga denticija, koja
može biti jedan od znakova tjelesne zrelosti. Djeca imaju potrebu za više obroka dnevno, jer im je
zapremina želuca još uvijek mala i izmjena materije je velika. Srce i dalje zaostaje za porastom
cjelokupne tjelesne mase, usporava se frekvencija srčanog rada i akcija postaje ritmičnija. Kako je
mreža krvnih sudova relativno sužena u odnosu na kapacitet srca, prisutna je sklonost porasta
arterijskog krvnog pritiska. Pošto u ovom uzrasnom periodu okoštavanje grudne kosti i rebara tek
počinje, mogući su i različiti deformiteti.
Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa neposredno prethode mjere sigurnosti: (1) zdravstveno-
higijenske, (2) preventivne i (3) mjere asistencije. Briga o zdravlju učenika mora uvijek biti na prvom
mjestu. Pored ljekarskog pregleda, nastavnik je dužan u neposrednom radu sa učenicima pratiti i
kontrolirati njihovo zdravlje. Uz to, obaveza mu je da vodi računa i o higijensko-tehničkoj kontroli
prostora, prostorija, opreme, sprava, rekvizita i pomagala, kao i o ličnoj higijeni, higijeni odjeće i
obuće učenika. Pod preventivnim mjerama podrazumijeva se pregled obuće i odjeće za vježbanje,
60
pregled i ispravnost opreme za vježbanje, izbor terena za vježbanje i drugo. Za vrijeme rada
preventivne mjere se sastoje u pravilnom postavljanju sprava, odgovarajućem izboru sadržaja,
primjerenom doziranju i distribuciji opterećenja, pravovremenom osiguranju asistencije, prekidu rada
u slučaju umora ili zbog drugih razloga. Nakon zvaničnog okončanja rada prostor za vježbanje se
ostavlja u primjerenom stanju i učenici napuštaju isti. Asistencija (čuvanje i pomaganje) je vid
stvaranja sigurnosti i samopouzdanja kod učenika, ali i sprječavanja padova i ozljeda. Čuvanjem se
štiti učenik od pada, a pomaganjem mu se olakšava izvoñenje vježbe.
Tok odgojno-obrazovnog procesa učesnicima bi trebao osigurati usvajanje odreñenog motoričkog
kretanja brže i lakše, ali i uvjete koji će omogućiti najveći mogući utjecaj na njihov organizam.
Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa prema prirodnom redu uvjetno podrazumijeva sljedeće etape:
(1) upoznavanje (najavljivanje, opisivanje, demonstracija i objašnjavanje) novog motoričkog sadržaja,
(2) izvoñenje motoričkog kretanja, (3) ispravljanju grešaka, (4) ponavljanje, uvježbavanje i
individualno uvježbavanje i (5) praćenje i realizaciju ishoda. Nakon uspješno provedene tjelesne i
psihičke pripreme učenika, slijedi glasno, kratko i razumljivo najavljivanje motoričkog sadržaja.
Potom se najavljeni sadržaj opisuje, s ciljem upoznavanja učenika sa osnovnom strukturom vježbe i
upozorenja na bitne momente i bitne karakteristike pokreta i kretanja. Demonstracija se izvodi u
finalnom obliku. Eventualno objašnjenje treba biti kratko, jasno i glasno, s ciljem podsticanja učenika
na razmišljanje, akciju i svjesno aktivno učešće. U početnom izvoñenju će, vjerovatno, pažnja učenika
biti usmjerena više na način izvoñenja nego na cilj. Takoñer, bit će izraženije prisutne individualne
razlike, koje treba uvažavati. Uočavanje i otklanjanje grešaka je izuzetno značajna faza, koja
pretpostavlja uočavanje, analiziranje i pronalaženje uzroka te utvrñivanje najkraćeg i najefikasnijeg
puta za ispravljanje pogrešaka. Slijedi nakon izvoñenja kompletnog motoričkog sadržaja i po principu
od krupnijih (odnose se na motoričku strukturu) ka sitnijim odstupanjima od očekivanog ishoda. U
fazi nepotpune stabilizacije, djelimične automatizacije i nedorečene individualizacije, motorički akt je
nestabilan i podložan različitim utjecajima. i nakon njegovog usvajanja u finalnom obliku.
Ponavljanjem, uvježbavanjem i individualnim vježbanjem on se stabilizira i prilagoñava uvjetima
identičnim praktičnoj primjeni, u skladu sa individualnim karakteristikama učenika.
Najčešći principi na kojima se zasniva motoričko učenje su: princip očiglednosti (sticanje znanja uz
pomoć analizatora - čula vida), princip sistematičnosti (ponavljanje i usavršavanje racionalnih pokreta
i broj ponavljanja, izbor i redoslijed vježbi i opterećenje usklañuju se sa mogućnostima učenika),
princip svjesnosti (aktivno i stvaralačko učešće učenika ostvaruje se kroz različite sadržaje koji
potenciraju samostalnost i odlučnost i mogućnost izbora načina i sredstava za uspješan ishod), princip
individualnosti (zasnovan je na prirodnoj psihomotoričkoj diferencijaciji i usklañivanju procesa obuke
prema mogućnostima, potrebama i interesima učenika), princip ponavljanja (osigurava racionalizaciju
i trajnost usvojenih sadržaja), princip odgojnosti (usmjerenost ka pozitivnim vrijednostima, stavovima
i navikama), princip reverzibilnosti (podrazumijeva opadanje tjelesnih sposobnosti sa prestankom
vježbanja i potencira potrebu za kontinuiranom vježbom u skladu sa tempom njihovog opadanja) i
princip svestranosti (podizanjem opće tjelesne pripremljenosti, usvajanjem vještina i navika stvara se
osnova za kasniju individualnu sportsku diferencijaciju, u skladu sa mogućnostima i interesima
učenika).
Kao organizacioni model nastavnik može integrirati sadržaje iz dva ili više predmeta ili oblasti, u
ovisnosti od postavljenih ciljeva i očekivanih ishoda. Npr. kroz tematsku cjelinu kojoj je u osnovi
ideja ili problem JA - DRUGI - OKRUŽENJE na smislen način mogu se povezati pojedini ciljevi,
ishodi i sadržaji iz dva i više predmeta sa razvojnim potrebama djece.
Trajanje rada na odabranoj temi, sadržaji i struktura pojedinačnih časova, variraju u ovisnosti od
reakcije učenika. Teme se realiziraju kroz: igru, poligone, stanice, korištenje sportskih sprava i
rekvizita, radionice.
Pored planiranja i realizacije raznovrsnih poligona sa unaprijed definiranim kretnim zadacima (gdje se
učenik provlači, šta preskače i kako, koje prepreke zaobilazi i sl.), važno je predvidjeti i postavljanje
poligona koji zahtijevaju samostalno rješavanje datog motoričkog problema (učenik sam osmišljava na
koji način će savladati prepreke).
Uvijek promovirati nadmetanje sa samim sobom.
Hodanje i trčanje, kad god je moguće, realizirati u prirodi.
61
U kontekstu tjelesne aktivnosti, nastavnik mora uložiti maksimalan napor kako bi kroz
individualizaciju nastave svim učenicima omogućio doživljaj uspješnosti u ovladavanju sve složenijim
kretnim zadacima.
Saznanje da postoje okretniji ili brži vršnjaci, za dijete ne treba da bude izvor prepoznavanja
različitosti i spoznaje sopstvenih osobina (dobrih i manje dobrih) i prihvatanje sebe i drugih kao
jednako vrijednih.
Kod izbora igara, prednost imaju saradničke igre, mada djeci koja to žele treba omogućiti iskustvo
takmičarske situacije, naravno pod odreñenim uvjetima (insistirati na prijateljskom, fer-plej odnosu i
poštovanju pravila; ne precjenjivati značaj pobjede; kontrolirati i suzbijati agresivnost; omogućiti
visok stepen učešća svih takmičara; insistirati na samoprevazilaženju i sl.). I u takmičarskim igrama
promovirati uvažavanje drugih - protivničkih igrača i suigrača.
Obavezno omogućiti učenicima slobodu izbora kad je riječ o učešću u takmičarskim igrama.
Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja, a u cilju pravilnog rasta i razvoja.
Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja, istezanja vrata, te se ni u kom slučaju ne smiju
izvoditi isti i nagli pokreti glave. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja
zglobova. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog
stuba. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima, a nikako veliki doskoci. Kod
gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika, te na veličinu i visinu
predmeta koji se preskaču.
Valorizacija efekata
Valorizacija procesa tjelesnog i zdravstvenog odgoja je procjena ostvarenja cilja - procjena
ostvarenja ishoda - i odnosi se na uspješnost učenika u svakom od planiranih ishoda.
Potrebno je sistematično pratiti i valorizirati rad svakog učenika. Što potpunije informacije su
neophodne i učeniku i nastavniku za procjenu i ocjenu njihove uspješnosti. Nije moguće upravljati
transformacijskim procesom niti očekivati željene ishode bez stalnog registriranja stanja i promjena u
odgojno-obrazovnom procesu.
Ocjenjivanje i zaključna ocjena su opisni.
62
za drugi razred devetogodišnje osnovne škole
63
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA DRUGI RAZRED
SEDMIČNI BROJ GODIŠNJI BROJ

REDNI
OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI NASTAVNIH NASTAVNIH
BROJ
ČASOVA ČASOVA

2. Matematika 3 105
4. Muzička /glazbena kultura 2 70
UKUPNO: 16 560
Izborni, fakultativni predmeti

aktivnosti, odjeljensku zajednicu, te eventualno neki novi predmet (izborni, fakultativni) odredit će se
na lokalnom nivou, u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji.

Nastavni predmet Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost u drugom razredu

devetogodišnje osnovne škole sadrži sljedeća područja:
Početno čitanje i Jezik Književnost Medijska kultura

pisanje
a.
gramatika
ortoepija
ortografija
Kultura izražavanja
64
I PODRUČJE: POČETNO ČITANJE I PISANJE
ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
SPOZNAJNO PODRUČJE AFEKTIVNO PODRUČJE
VJEŠTINE I STAVOVI, PSIHOMOTORIČKO
ZNANJA INTERESI
SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI PODRUČJE
- Zna prepoznati - Čita riječi i - Knjiga je - Prema saznanju; - Pravilno i spretno
glas /inicijalna, rečenice napisane vrijednost i rukovanje
medijalna, finalna latiničnim pismom; bogatstvo; - Prema lijepom priborom za
pozicija; kazivanju; pisanje;
- Razumije - Knjiga je vrijedna
- Zna šta je glas, a pročitano; poštovanja; - Prema knjizi; - Orijentac ija
šta slovo; u prostoru i pisanje
- Može kazati šta - Čitanje i znanje - Prema pisanju; pisanih slova velikih i
- Može pronaći je najvažnije su važni; malih u ograničenom
slovo na početku u pročitanom - Životu i prostoru;
u sredini, na kraju sadržaju; - Ono što znamo radostima života,
riječi; to i volimo; iskustvenim - Pravilno oblikovanje
- Uočava uzrok i sadržajima; grafičke strukture
- Razlikuje riječi posljedicu u - Važno je da slova linijama
od rečenica; ponašanju likova; usvajamo - Čitamo knjige normalne debljine;
vrijednosti koje ali ne učimo samo
- Zna da bilo koji - Zapaža osiguravaju iz knjiga; - Koordinacija
izbor i redoslijed pojedinosti u dobrobit; pokreta očiju i
riječi ne neposrednom - Prema pokreta šake;
predstavlja okruženju, na - Važno je da stvaralaštvu
rečenicu; slici; naučimo dobro i stvaralačkom - Izražavanje ideja,
čitati-pa ćemo izražavanju; osjećanja
- Zna uspostaviti voljeti knjigu i raspoloženja
logički slijed u - Brzo i adekvatno i cijeniti znanje; - Prema mimikom i govorom
nonsensnom reaguje na novo i zajednici, njenoj tijela.
iskazu; nepoznato. - Ko mnogo čita - dobrobiti, potreba
mnogo i zna; da sebe i zajednicu
- Prepoznaje predstavlja u
humor u govoru, - Samo oni koji najboljem svjetlu;
razgovoru, tekstu; znaju mogu uticati
na razvoj - Zainteresiranost
- Čita pravilno i zajednice; za dobrobit
razumije pročitano; svakog čovjeka.
- Ljudi od znanja
- Unosi elemente i poštenja su
izražajnosti u bogatstvo svakog
čitanje; društva.
- Zna pisana
slova,
piše ih pravilno.
65
P o č e t n o č i t a nj e
Mogućnost analize
Usavršavanje tehnike čitanja: i reprodukcije
a) Pravilnosti čitanja;
b) Čitanje brzinom koja odgovara brzini govora (uvažavati individualne osobine učenika, vježbe
vizuelne i akustičke identifikacije glasova-slova, riječi, zvukova i usavršavanje preciznosti u
diferencijaciji i imenovanju sadržaja koje su vidjeli i čuli);
c) Čitanje prirodnom jačinom glasa, vježbe disanja, razvijanje osjećaja za tempo i samostalnosti
u čitanju;
d) Čitanje naglas i čitanje u sebi, individualno i horsko čitanje.
Razumijevanje pročitanog sadržaja:
- Rješavanje jednostavnijih zadataka radi provjere razumijevanja pročitanog;

- Vježbe reproduktivnog tipa (odgovori na detaljna i uopćena pitanja);
- Vježbe koje podrazumijevaju rješavanje problemske situacije;
- Stvaralačka reprodukcija (dodavanje, izostavljanje pojedinosti);
- Vježbe koje zahtijevaju uočavanje uzroka i posljedice;
- Razumijevanje poruke teksta posredstvom analize ponašanja likova;
- Razumijevanje poslovice, mudre izreke;
- Čitanje dramskog teksta, čitanje po ulogama, identifikacija s likom i preuzimanje uloge lika;
- Ilustriranje priče.
P o č e t n o p i s a nj e
- Predvježbe za pisanje pisanih slova;
- Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma;
- Pisanje pojedinačnih slova;
- Povezivanje slova u strukture riječi;
- Pisanje po uzoru;
- Rečenice napisane štampanim slovima prepisujemo pisanim slovima;
- Rečenice napisane pisanim slovima prepisujemo pisanim slovima;
- Prepisivanje niza rečenica teksta;
- Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirani sadržaj;
- Pisanje rečenica uz ilustracije;
- Vježbe dopunjavanja rečenica;
- Slušam-pamtim-pišem;
- Jezične igre: igre rasutim slovima, riječi s poremećenim slijedom slogova;
- Leksički nizovi riječi (odaberi riječi koje voliš, protumači zašto si odabrao tu riječ, stvaraj
rečenicu);
- Igre zajedničkog sastavljanja rečenica;
- Vježbe pisanja primjenom diktata s komentarom i stvaralačkih diktata;
- Vježbe usmjerene na estetsku stranu rukopisa;
- Usavršavanje tehnike i logike čitanja, usavršavanje tehnike pisanja;
- Uvoñenje elemenata izražajnosti u čitanje;
- Vježbe usavršavanja estetske strane rukopisa.
66
II PODRUČJE: JEZIK
ODGOJNO –OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
ZNANJA INTERESI
- Glasovi i slova; - Pisanje - Jezik kojim - Interes prema - Važan je formalno-
ispravnih rečenica govorim kod kuće elementarnim pojavni izgled
- Riječi i (u formalno i u školi ima svoju znanjima o pisanog rada,
značenje gramatičkom ljepotu; maternjem jeziku usklañenost misli,
riječi smislu); i njegovim aktivnosti pisanja i
/glasovi-slova - Treba poznavati normama; sadržaj;
su u riječima/; - Uspostavljanje svoj maternji jezik;
logičkog i - Prema jeziku - Svako je slovo važno za
- Rečenice su gramatički - Važno je znati zavičaja i prema značenje riječi;
sastavljene od ispravnog slijeda u pravilno govoriti; standardnom
riječi; nonsensnim književnom jeziku; - Razlikovanje
iskazima; - Važno je vježbati glaso va, šumo va i
- Šta izražavamo pravilnu upotrebu - Potreba i interes tonova;
rečenicama? - Pravilna riječi; da govori pravilno
- misli artikulacija svih u svim situacijama - Pravilno disanje i
- osjećanja glasova; - Jezik kojim i razvijanje izgovor;
- kako to činimo? govorim je jezik potrebe da sluša,
- Sposobnost moga zavičaja; čuje i osjeti - Analiza i
- Izgovara pravilno izražavanja ljepotu riječi u sinteza
glasove i riječi kratkim, jasnim, - Pravilan go vor maternjem jeziku; izgovorenog;
smislenim je važan za
- Osjeća razliku rečenicama; meñusobno - Govor - Usavršavanje tehnike
izmeñu razumijevanje prilagoñavamo pisanja i dalji rad na
svakodnevno - Razlikuje rečenicu i komunikaciju; sago vorniku i estetskoj strani rukopisa;
upotrebljavanih kao jedinstvenu situacionom
riječi i biranih misaonu cjelinu - Kultura govora je kontekstu; - Pravilna
riječi i izraza u pisanoj formi; dio opće kulture; percepcija i recepcija
- Interes i želja napisanog.
- Veliko slovo na - Upotreba velikog - Važno je da prema postignuću
početku rečenice; slova na početku biramo riječi u u skladu s
rečenice i u skladu sa mogućnostima;
- Pisanje vlastitih pisanju vlastitih situacijom;
imena: kako imena ljudi i u - Ostvariti
pišemo imena ljudi pisanju imena - Osjećaj za postignuće u
i grado va i sela; grado va i sela; tačnost i skladu s
urednost; programskim
- Pisanje naziva - Interpunkcijski zahtjevima.
praznika, blagdana; znaci: dvotačka, - Važni su svi
zarez u nabrajanju segmenti
- Znaci i tačka na kraju napisanog sadržaja
interpunkcije rečenice. pravilnost,
dvotačka, zarez u tačnost,
nabrajanju i tačka estetska strana.
na kraju rečenice;
- Zna napisati
pisana slova
latinice pravilno
ih povezuje u
riječima bez
obzira na poziciju
u strukturi riječi.
67
JEZIK: PROGRAMSKI SADRŽAJI
U ovom području su sljedeće cjeline:

Rječnik;
Gramatika / slovnica;
Pravogovor (ortoepija);
Pravopis (ortografija).
U ovim se cjelinama nalaze sljedeći sadržaji:

Rečenica-riječ-slog;
Pisana slova latiničnog pisma:
- pravilno pisanje pojedinačnih slova,
- povezivanje slova u strukturu riječi,
- razumijevanje napisanog;
Upotreba dvotačke i zareza u nabrajanju;
Veliko početno slovo na početku i tačka na kraju rečenice;
Veliko početno slovo u pisanju vlastitih imena ljudi;
Veliko slovo u pisanju imena gradova i sela;
Pisanje naziva praznika;
Skupovi je/ije u učestalim riječima;
Glasovi-slova č, ć, dž, ñ, h u izgovorenim, napisanim riječima.
III PODRUČJE: ČITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIŽEVNOG TEKSTA

ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
ZNANJA INTERESI
- Pravilno čita - uočavanje dijela i - Doživljavanje - Ispoljava interes - Pjesnička slika zvuk,
riječi, rečenice cjeline priče; radosti u samostalnom prema lijepom pokret verbalni izraz;
kraći tekst; - Sposobnost druženju s kazivanju; - Vidjeti, čuti
- Unosi elemente uočavanja pojedinosti u tekstom; - Voli priče, pjesme dodirnuti,
izražajnosti u čitanje tekstu i imenovanja tih - Stvaralaštvo igrokaze; osjetiti,
iskaza, pojedinosti; kao ishod druženja s - P rema potrebi, zamisliti,
naglašava neke - Otkrivanje značenja tekstom; razumijevanju drugog; izraziti riječima;
riječi, pravi pauze teksta; - Vrijedno je sve ono - P rema traganju i - Prostor,
tamo gdje je - Uočavanje što ima ličnu otkriću; - Zvuk,
potrebno; mnogoznačnosti dimenziju; - Interes prema - Pokret,
- Razlikuje priču, pjesničkog jezika; - Mislim, osjećam, sadržajima - Boja,
pjesmu, igrokaz; - Otkrivanje stvaram; književnosti - Igra,
- Zna šta je basna novih aspekata - Slobodna, lična i medijske kulture; - Riječ,
- Zna o čemu se u smisla teksta; komunikacija je - P otreba da sazna (kombinacija
tekstu govori; - Sposobnost kvalitetna više o životu, o sebi, radi punoće
- Zapaža i razumije doživljavanja komunikacija; okolini u kojoj živi i da doživljaja);
osnovne misli teksta ljepote i dinamičnosti - Izražavanje učestvuje u aktivnostima - Uživljavanje
bilo da su piščev stav teksta; doživljaja na svoj koje će poboljšati u situaciju,
ili stav lica; - Izražavanje doživljaja originalan način: kvalitet života preuzimanje uloge lika,
- Zna kazati riječima; riječju, pokretom (da prepozna ljepotu u igranje uloga,
nekoliko rečenica - Samostalna muzikom, zvukom, umjetničkom djelu, izražavanje glumom;
o priči; komunikacija s tišinom; u cvijetu, u žuboru vode, - Predstavljanje situacija i
- Zna šta je u priči na knjigom; - Čitam da bih bolje ljudskom osjećanja
početku, kako se priča - Uočavanje ljepote pisao, pišem da bih ponašanju, te da taj neverbalnim
razvijala i šta je na pjesničkog jezika- čitao bolje i senzibilitet ispoljava u znacima
kraju impresija i izraz; izražajnije; svakodnevnom (pantomima);
- Uočava likove u - Razumijevanje, - Znanje je u životu i - Poticanje
priči; značenje i pouke basne; funkciji kvalitetnijeg stvaralaštvu; dramske darovitosti.
i punijeg života, - Zanimanje za
- Razlikuje govor - Počinje razlikovati života sa smislom. različitost u stavu,
lica i piščev govor. dobro ponašanju, uvjerenju;
i loše u sadržajima - Biti tolerantan
medijske kulture. radi usmjerenosti
prema zajedničkim
civilizacijskim
ciljevima.
68
Čitanje i interpretacija književnog teksta /Programski sadržaji/
Razumijevanje i doživljavanje proznog književnog teksta;

- o čemu ili o kome se govori u tekstu,
- slijed dogañaja,
- glavni dogañaj,
- odreñivanje glavnog, najuzbudljivijeg, najljepšeg dijela priče (zapažanje, dojmovi)
- osobine likova (prepoznavanje i zauzimanje stava prema liku).
Pjesma: Uočavanje i doživljavanje osnovnog raspoloženja u pjesmi.
Dramski tekst (igrokaz): pozorište, gledalište, publika-gledatelji, pozornica, glumci.
Medijska kultura
Crtani i lutkarski film
Televizijske emisije
Školska biblioteka
Književnoteorijski pojmovi:
(Orijentacione naznake obima i dubine)
Priča – pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretacije na nastavnim časovima)

U pričama čitamo o dogañajima i doživljajima, o životinjama, pisci maštaju i pišu priče. Priču
možemo prepričati. Možemo ilustrirati pročitano. Iz priče učimo o životu). U priči najčešće
nema natprirodnih bića i čudesnih dogañanja. Priča ima sadržaj. Priča je ispričana odreñenim
redom: ima početak, glavni dio i kraj.
Lik u priči i basni
Postoje glavni i sporedni likovi; O glavnom se liku najviše govori; Priča u nama izaziva
osjećanja.
Čitajući priču mi doživljavamo radost tugu, bude nam lijepo, ugodno ili neugodno.
Doživlja j možemo izraziti riječima, pokretom, crtežom, slikom, zvukom.
Bajka je priča o čudesnim, nestvarnim dogañajima i likovima. Razlikovati bajku od basne.
Basna je kratka priča u kojoj su glavni likovi životinje, a ponekad i biljke i predmeti. Basna ima
sadržaj i pouku.
Pjesma: Pjesmu čitamo, učimo napamet, recitujemo. I pjesma u nama izaziva različita osjećanja.
Pjesmu ne prepričavamo.
Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove- igrom na
pozornici prikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozorištu.
Gledalište, pozornica, publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije

dramskog teksta).
Medijska kultura (primarno u funkciji odgojnog djelovanja i edukacije za selektivan pristup

sadržajima)
Crtani i lutkarski film (crtež ili lutka u funkciji pričanja priče; oživljavanje neživog)
Televizijske emisije
- poreñenje izražajnih mogućnosti: film ima pokretnu sliku, riječ, zvuk, muziku
- televizija je moćna jer može pratiti i prenositi dešavanja u momentu kada se zbivaju, može
emitovati različite vrste programa.
Školska biblioteka ima nezamjenjivo bogatstvo knjiga, u njima je znanje i odgovori na ono što
ne znamo.
69
Književni tekstovi
Ahmet Hromadžić: Medeni

Enisa Osmančević-Ćurić: Za sretan put po dukat žut
Ivica Vanja Rorić: Bubamara
Bisera Alikadić: Štipaljke
Velimir Milošević: Nebeska crtanka
Šimo Ešić: Zašto volim svoju baku
Narodna priča: Vrana i vrč s vodom
Grigor Vitez: Zalazak sunca
Branko Čopić: Lijin oglas
Jadranka Čunčić: Strašan pas
Narodna basna: Lisica i roda
Kasim Deraković: Teče rijeka
Stanislav Femenić: Suza
Mirsad Bećirbašić: Naušnice od trešanja
Bajke (po izboru)
Tekstovi za zajedničko čitanje, analizu i kao poticaj literarnom i drugim vidovima stvaralaštva, a
u funkciji pripreme za samostalno čitanje:
Branko Ćopić: Ježeva kućica

Sunčana Škrinjarić: Dućan kod svrake
Zehra Hubijar: Medin roñendan
IV PODRUČJE: KULTURA IZRAŽAVANJA

ODGOJNO –OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
ZNANJA INTERESI
- Priča može biti - Uočava da su - Spontano - Interes i potreba za - Igra, aktivnost i govorni
predstavljena nizom rečenice meñusobno izražavanje, a ne izražavanje izraz;
slika ili jednom povezane smislom; izražavanje po diktatu; govorom; - Prenošenje igre sa
slikom; - Uspostavlja - Čitanje - Razvoj čitalačkih senzorno-motornog na
- Sadržaj predstavljen logičku vezu obogaćuje rječnik, maštu interesa i čitalačke verbalni, odnosno
nizom slika ili jednom u pričanju (početak, i pomaže u boljem kulture; imaginativni plan;
slikom možemo glavni dio, kraj); izražavanju misli i - Prema senzibilitetu - Podvrgavanje govora
ispričati riječima; - Reprodukuje riječi osjećanja; kazivanja i imaginaciji zahtjevima igre,
- Priča ima smislen koje nisu u tekstu, - Spontanost, kao poticaju nonsensnim
sadržaj koji je rezultat pokazuje originalnost u samostalnost i stvaralačkim transformacijama-literarno
verbalizacije izboru riječi; sloboda u izražavanju vidovima stvaralaštvo;
sadržaja slika; - Sposobnost kao izražavanja; - Opisujem na osnovu
- Uočava da priča ima zamišljanja i «viñenja» kvalitet ličnog - P rema prvim dodira;
početak, glavni dio i pjesničkih slika; pristupa i kao pokušajima - Opisivanje na osnovu
kraj priče; - Sposobnost pretpostavka literarnog zvučnih efekata;
- Priču čitamo i izražavanja literarnom izražavanja i - Govor- igrom i kroz igru;
prepričavamo pravilnim, jasnim i skladnim
stvaralaštvu; stvaranja - Prikazivanje stanja i
(po detaljnim rečenicama; - Govorim kako rečenicom, situacija pokretom;
pitanjima); - Pretvaranje viñenog i osjećam; stihom, - Snalaženje u verbalnim
- Zna odabrati doživljenog u riječi; - Moj rad je vrijedan bojom. igrama;
gledište koje je - Uočavanje uzroka jer je samo moj i zato - Adekvatna i brza reakcija
u skladu s njegovim i posljedice; je poseban; na
stavom; - Moći će pravilno - Znam šta bi pitalicu, zagonetku;
- Služi se uspješno lijepo i precizno moglo izgledati bolje i - Zamisliti,
govorom u izraziti misli; ja to mogu - Vidjeti,
objašnjenju situacije, - Zapaziti, odabrati poboljšati. - Čuti,
predmeta, bitno; - Osjetiti,
radnje, pojave. - Utvrditi slijed, - Izraziti.
izraziti.
- Može ispričati priču
kao običan slijed
dogañaja.
70
Programski sadržaji
Vježbe usmenoga izražavanja Vježbe pismenoga izražavanja
Situacioni i telefonski razgovor
Pričanje
Pričanje dogañaja predstavljenog nizom slika Pričanje dogañaja

(odgovori na pitanja koja se
odnose na sadržaj niza slika)
Pričanje sa stanovišta ličnog Dopunjavanje rečenica uzetih

učešća (Ja sam u priči) iz priče
Prepričavanje
Prepričavanje teksta na osnovu detaljnih pitanja Odgovori na pitanja
Opisivanje poznatih sadržaja
Opis predmeta (doživljavanje svim osjetilima i Pisanje rečenica o dragom

izražavanje doživljaja riječima); Opisivanje kao predmetu
vježba izoštravanja percepcije i izbora Koji je to predmet? Kako
adekvatne riječi kao oznake) izgleda? (boja, veličina, od
čega je izrañen)
Čestitka
Kako čestitati praznik ? Pisanje čestitke
Kako čestitati roñendan, praznik ? Pravimo i pišemo čestitku

(igranje uloga, ponašanje,
učtivost u obraćanju, uvažavanje
različitosti, poštivanje drugog)
Razglednica i pismo Pisanje razglednice i pisma
Znamo pisana slova –

pišemo prvo malo pismo
Tematika: Neposredno i posredno dati sadržaji (dogañaji i doživljaji, književnost, sadržaji mašte).
71
Očekivani rezultati (ishodi učenja)
Učenik će posjedovati kvalitete odreñene odgojno-obrazovnim ciljevima za svako

pojedino područje. Realizacija programskih sadržaja nastavnog predmeta u cjelini treba
rezultirati sljedećim ishodima :
- Učenik će poznavati prvo pismo latinicu, čitaće pravilno tekstove koji su njemu primjereni i
brzinom koja odgovara običnom svakodnevnom usmenom govoru;
- Učenik će razumjeti sadržaj pročitanog: moći će ispričati sadržaj pročitanog samostalno ili uz
neznatnu nastavnikovu pomoć;
- Poznavat će pisana slova latinice (moći će napisati slova, povezivati pravilno u strukture riječi
i rečenica);
- Moći će odrediti početak i kraj rečenice na usmenoj i pisanoj razini;
- Moći će na kraju drugog razreda samostalno prepisati tekst obima 15-20 riječi (do 4 riječi u
rečenici) ili napisati riječi, rečenice, tekst u formi diktata (objašnjenog i diktata s komentarom,
stvaralačkog diktata, izbornog diktata);
- Uvažavat će pravopisne zahtjeve o pisanju velikog slova na početku rečenice, u pisanju
vlastitih imena ljudi. Pisanje imena gradova i sela treba zasnivati na prepoznatljivim imenima
u pojedinim sredinama (kriterij blizine i poznatosti);
- Moći će procijeniti šta je posebno važno u tekstu, a šta manje važno i kazati razloge za takav
stav, uočiti uzrok i posljedicu;
- Prepoznavat će uspješno glavne i sporedne likove i njihove osobine, imenovat će te osobine na
nivou dobrog i lošeg, prihvatljivog-neprihvatljivog, poželjnog-nepoželjnog ponašanja;
- Uočavanje karakteristika likova pomoći će učeniku u uočavanju poželjnih i nepoželjnih
vidova ponašanja ljudi u njegovom okruženju, a razvijanje opreza u komunikaciji je mjera
prevencije eventualnih negativnih iskustava;
- Može govoriti u kontinuitetu i služiti se programom predviñenim oblicima izražavanja;
- Zna razgovarati s drugom osobom ili osobama direktno ili telefonom uz uvažavanje pravila
lijepog ponašanja;
- Može ispričati priču predstavljenu nizom slika ili jednom slikom (kao običan slijed dogañaja);
- Može prepričati tekst pomoću detaljnih pitanja;
- Može precizno odgovoriti na postavljena pitanja i tako prepričati tekst;
- Može tačno prenijeti informaciju;
- Može napisati priču ispričanu nizom slika ili jednom slikom;
- Može napisati pisanim slovima riječi i rečenice napisane štampanim slovima;
- Može prepričati priču u pisanoj formi (po nizu slika, jednoj slici, po detaljnim pitanjima);
- Zna napisati čestitku-poruku, sadržaj razglednice, kratko pismo-poruku;
- Posjedovat će svijest o štetnosti djelovanja sadržaja sa TV ekrana, neće mnogo vremena
provoditi pred TV ekranom, posjedovat će informacije o štetnosti pretjerane identifikacije s
likovima iz crtanog filma, odnosno TV likovima kako bi se izbjegle eventualne nezgode;
- Moći će usredsrijediti pažnju na sadržaj ili aktivnost;
- Znatno će napredovati u sposobnosti praćenja i slušanja tuñeg govora;
- Potpunije će razumijevati značaj kulture čitanja i rado će čitati,
- Ispoljavat će ekspresivnu kreativnost u govoru i pisanju.
72
U FUNKCIJI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA I OSTVARIVANJA
POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU:
Oblici jezičke i
Specifične Komunikacijski Nastavna
socijalne
metode i postupci postupci sredstva
komunikacije
Sve nastavne metode, Svi oblici nastavnog rada koji Posmatranje Slike predmeta, bića,
metode koje su specifične u podrazumijevaju sve jezičke i Slušanje pojava;
procesu uvoñenja učenika u socijalne aspekte i dinamizme Doživljavanje
elementarnu pismenost Izražavanje Slike dogañaja;
Glasovna analitičko- Rad u grupi, ja sa drugima i Slušanje govora Crteži;

sintetička metoda; drugi sa mnom; i čitanja;
Niz slika koje
Kombinovana Rad u paru; Slušamo glasove predstavljaju dogañaj:
metoda; u prirodi i oponašamo,
Kooperatvni rad; Ilustrirana razredna slovarica;
Postupci Slušam, pamtim i znam;
Frontalni rad; Razredna slovarica
Monografska obrada pisanih Slušam, doživljavam bez ilustracija;
slova; Individualni rad, izražavam riječima;
Individualne
Grupna obrada Individualizirani rad; Slušam i izražavam pokretom; slovarice;
pisanih slova koja
nemaju složenu Igraonice –maštaonice; Razgovor; Aplikacije;
grafičku strukturu; P itanje-odgovor;
Igraonice-radionice; Slogovnice;
Globalna i detaljna Imitacija;
analiza, uporeñivanje; Igraonice- pričaonice; Kartoni riječi;
Jezička i stilska analiza; Igranje uloga;
Etička analiza; Individualni programi Filmovi;
Analiza likova; u učionici za sve. P ričanje;
Glina, plastelin;
Gramatička analiza; P repričavanje;
Lutke;
Induktivni i deduktivnu Opis (perceptivni i
metod; doživljajni nivo), Modeli predmeta.
dodir mi kaže,
Heuristički metod; osjećam, to mi liči na.....;
Rješavanje problema. Igra kao situacija,

postupak i sredstvo.
Uvažavajući nivo postignuća svakog pojedinog učenika, u drugom razredu treba dalje raditi na
ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom novih programskih sadržaja.
Nastavno područje početnog čitanja i pisanja podrazumijeva sljedeće aspekte:
U čitanju:
*Tehniku čitanja (samo one segmente koji su usklañeni s učeničkim mogućnostima)
*Razumijevanje pročitanog sadržaja (u skladu s kognitivnim, konotativnim,
emocionalnim i drugim osobinama ličnosti djeteta)
Još uvijek je u prvom planu pravilnost čitanja i razumijevanje. Brzina čitanja ovisi od brzine
razumijevanja. Postepeno navikavati učenike na čitanje u sebi i kombinirati te vježbe s vježbama
glasnog čitanja.
Čitati s razumijevanjem znači: razumjeti riječi, izraze i rečenice, sadržaj teksta, uočiti likove i
njihove osobine (na osnovu njihovih postupaka), moći reprodukovati, ispričati suštinu pročitanog,
odnosno uočiti besmislenost u nonsensnom sadržaju i moći uspostaviti logički slijed riječi i rečenica.
Od početka prvog polugodišta treba, paralelno s ostalim programskim zahtjevima, u
kontinuitetu realizirati predvježbe za pisanje. Štampana slova su jednostavnija, ne povezujemo ih.
73
Pisana slova imaju složeniju grafičku strukturu i mnogo specifičnosti u povezivanju. Vježbe čitanja i
predvježbe za pisanje idu paralelno.
Pretpostavljamo da će učenici na kraju prvog polugodišta drugog razreda čitati korektno
(pravilno i s razumijevanjem). Razlike će biti uočljive od učenika do učenika.
To je sasvim u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i
vještina tokom razreda.
U pisanju:
* Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma: razlikovanje grafičke strukture pojedinih slova,
mogućnost pisanja i pravilnog povezivanja slova u strukture riječi.
Manje zanimljive sadržaje, pomalo i apstraktnije, približit ćemo učenicima pomoću elemenata
igre, igre sa svrhom, povezivanjem tih sadržaja sa sadržajima drugih nastavnih predmeta i sa
iskustvenim elementima. U igri kao ugodnom situacionom kontekstu moguće je ostvariti uspješnu
komunikaciju, a i istovremeno motivirati učenike da prezentiraju ideje, stavove i ispolje kreativne crte.
Nastavnik je samo posrednik koji dobro razumije sve aspekte organizacije i realizacije sadržaja
nastavnih programa.
Nastavno područje Jezik ima ove jezikoslovne sadržaje:
* Rječnik
* G ra matika
* P r a v o g o v o r (ortoepija)
* P r a v o p i s (ortografija)
Ove sadržaje dijete usvaja na sadržajima drugih područja nastave maternjeg jezika, pa i
sadržajima drugih nastavnih predmeta. Još uvijek učenici nisu spremni za usvajanje apstraktnih
sadržaja, pa i elementarne pojmove treba zasnivati na komunikaciji, situacionom govornom kontekstu,
komunikacijskim tekstovima i zadržati se na nivou prepoznavanja jezičnih sadržaja.
Raznovrsnim vježbama koje mogu imati identičnu polaznu osnovu (sliku, tekst, rečenice,
govornu situaciju, film), ali različito usmjerenje: jezično, stilsko, gramatičko, raditi dalje na
poboljšanju kvaliteta govora. Još uvijek ima vremena za ublažavanje ili otklanjanje eventualnih
teškoća u govoru, čitanju i pisanju.
Sadržaji gramatike su apstraktnog karaktera i kao takvi daleki razumijevanju učeniku drugog
razreda, s obzirom na konkretnost kao osnovno obilježje njegovog mišljenja.
Uz to, dijete još uvijek ima problema s čitanjem. To će biti tako sve do trenutka kada proces čitanja
postane automatiziran.
Književnost kao područje u nastavnom predmetu ima umjetničke i književnonaučne aspekte.
U razrednoj je nastavi težište na umjetničkoj, doživljajnoj komponenti. Ovo je područje u funkciji
usavršavanja tehnike čitanja, razumijevanja sadržaja i ostalih segmenata, a u skladu sa zahtjevima
programa. Ne treba zaboraviti da stepen razvijenosti pamćenja, mišljenja, emocionalna zrelost, kao i
stepen lingvističkog razvoja utiču na percepciju i recepciju književnog djela.
A književno djelo ukupnim bogatstvom i ljepotom djeluje poticajno na sve navedene aspekte,
posebno na rječnik, jezičke i kulturološke aspekte, senzibilitet i doživljajno-spoznajni intenzitet u
procesu komunikacije s književnim tekstom.
Književnonaučne aspekte čine osnovni pojmovi o sadržaju teksta, dogañaju ili dogañajima,
toku dogañaja, likovima i njihovim osobinama. Nastavnikovo posredovanje je još uvijek veoma važno
u uspostavljanju komunikacije s tekstom. Pri izboru tekstova uvažavani su ovi kriteriji:
• Psihološki kriterij (primjerenost teksta receptivnim mogućnostima učenika
drugog razreda);
• Estetski kriterij (umjetnička vrijednost teksta);
• Etički kriterij (afirmacija sistema vrijednosti koji je neprolazan);
• Nacionalni kriterij i zastupljenost bošnjačke, hrvatske, srpske književnosti i
književnih djela pisaca izvan Bosne i Hercegovine;
• Gnoseološki kriterij (koliko književni tekstovi služe kao osnova znanjima o
jeziku i književnosti i životu).
74
*Tematska i žanrovska raznovrsnost
U drugom razredu još uvijek ne uvodimo lektiru u klasičnom smislu. Ukupne napore treba
usmjeriti na čitanje u razredu, na korekcije i uvoñenje učenika u pravilno čitanje. Posebni (kratki,
smisleni, zanimljivi tekstovi sa zadacima koji su primjereni učenicima) mogu biti u funkciji
osamostaljivanja učenika u druženju s tekstom.
Tekst postoji samo u komunikaciji s čitaocem. Zamislimo umjetničku sliku koju niko neće
vidjeti. Samo oko posmatrača može unijeti život u sve segmente likovnog izraza . Optička slika će
izazvati sve ono što je potrebno za doživljaj umjetnine: asocijacije, refleksije, predviñanja,
zaključivanja, skale preferencija vrijednosti. Slično je i sa tekstom. To je samo mnoštvo slovnih
znakova do onog trenutka kada čitač stupa u dijalog, podari smisao tekstu i na odreñen način dovršava
započeto kazivanje. A to niko na zna bolje od djeteta. Maštom i svježinom misli i osjećanja dijete
stvara novi svijet postavlja nova pitanja, raste i uči. Čini se da još jedino dijete ima dušu.
Knjiga koju niko ne čita i ne postoji. A ko ne nauči pravilno čitati ne može u čitanju uživati.
Duga je staza kojom treba s učenicima preći kako bi svako u njemu dostupnom trenutku i obimu
shvatio smisao rečenog. Ali, i to je shvatanje strogo individualno. Tu individualnost treba poštovati,
kako s obzirom na potrebno vrijeme, tako i s obzirom na mogućnost izražavanja smisla pročitanog.
Tek kad učenici savladaju tehniku čitanja, kad se ne boje susreta s knjigom, kad znaju šta čitaju
uvodimo i lektiru. Pretpostavljamo da će to biti moguće u trećem razredu. Ali, to treba vidjeti nakon
analize ukupnih postignuća i evaluacije rada u prvom i drugom razredu.
Sadržaje medijske kulture treba posmatrati u kontekstu sadržaja drugih područja nastave
maternjeg jezika i sadržaja drugih nastavnih predmeta i u kontekstu života. Imaju funkciju
pravovremenog preveniranja negativnog djelovanja sadržaja malih i velikih ekrana i postepenog
osposobljavanja učenika za selektivan pristup sadržajima filma i televizije. Posebno je važno
učenicima objasniti da ono što je moguće u crtanom filmu nije moguće i u stvarnom životu (da
kišobran ne može zamijeniti padobran i da nije moguće pomoću kišobrana spustiti se s balkona, ili da
u stvarnom životu nije moguće da lik umire, pa oživljava). Nije naglasak na pojmovima i njihovom
definiranju, nego na razumijevanju komunikacije i poruke, odnosno snalaženju u toj komunikaciji.
Sadržaji kulture usmenog i pismenog izražavanja su u funkciji razvoja jezičkih sposobnosti,
kulture komunikacije na usmenom i pisanom nivou. Ovi su sadržaji i u sadržajima svih drugih
područja. Valja znati da vježbama pismenog izražavanja uvijek prethodi vježba usmenog izražavanja.
Samo kod uvoñenja u situacioni razgovor i upoznavanju pravila telefonskog razgovora ostajemo na
nivou usmene komunikacije.
Treba koristiti one oblike pismenih vježbi koji su primjereni učenicima drugog razreda;
prepisivanje riječi, rečenica, kraćeg teksta, odgovore na pitanja, dopunjavanje rečenica, sastavljanje
rečenica prema slici, pisati čestitku, razglednicu pismo. Radi uvježbavanja tehnike pisanja, praćenja i
provjeravanje nivoa postignuća u gramatici i pravopisu koristiti diktate (diktat s komentarom, izborni
diktat, diktat s predusretanjem pogrešaka, objašnjeni diktat, izborni, stvaralački diktat). Metodički
dobro osmišljenom primjenom diktata u drugom je razredu moguće razvijati pažnju, sposobnost
pamćenja, samostalnost i istrajnost u radu.
Ukupan broj nastavnih časova ovog nastavnog predmeta podijelili smo po pojedinim
područjima u skladu s postavljenim ciljevima i obimom programskih zahtjeva. Ta je podjela samo
jedan od parametara u procjeni vremena potrebnog za usvajanje sadržaja odreñenog područja. Sadržaji
svih područja čine cjelinu spoznaje o jeziku, književnim djelima, zakonitostima u jeziku. Moguće ih je
izučavati u meñusobnoj povezanosti, kao i u značajnoj povezanosti sa sadržajima drugih nastavnih
predmeta.
Ovaj je program globalni okvir na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. Škola ima obavezu
da, u skladu s karakteristikama lokalne zajednice, preuzme ulogu kreatora ukupnog nastavnog procesa,
ali i da osigura kontinuitet pamćenja datuma i dogañaja i imena pojedinaca koji su dio tog
kontinuiteta. Kriterij blizine i zavičajnosti je u kompetenciji škole i lokalne zajednice. Evo primjera
moguće raspodjele nastavnih časova:
75
Početno čitanje i pisanje 65 nastavnih časova
Usavršavanje tehnike čitanja 5
Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog 15
Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma 30
Usavršavanje tehnike pisanja 15
Jezik 26 nastavnih časova

Rječnik 5
Gramatika 5
Pravogovor 10
Pravopis 6
Čitanje i interpretacija književnog teksta 21 nastavni čas
Čitanačka štiva 15
Priprema za lektiru 6
Čitanje i interpretacija književnog teksta 16 nastavnih časova

Situacioni i telefonski razgovor 4
Pričanje 4
Prepričavanje 6
Opisivanje 2
Medijska kultura 12 nastavnih časova
Animirani film (crtani, lutkarski) 5

Televizijski programi za djecu 5
Biblioteka 2
Važna napomena: Broj nastavnih časova za realizaciju sadržaja pojedinih područja treba
shvatiti kao prijedlog, a nikako kao obavezu. To je preporuka autora Okvirnog nastavnog plana
i programa u smislu uspostavljanja balansa izmeñu definiranih rezultata učenja u prvom i
zahtjeva u drugom razredu.
76
Matematika
PODRUČJA OČEKIVANI REZULTATI /

CILJEVI
UČENJA ISHODI UČENJA
Sticanje znanja: Uče nici bi tre bali zn ati:
- Čitanje i pisanje brojeva do 20 i njihovo - Koristiti matematički jezik i simbole pri

uporeñ ivanje; sabiranju i oduzimanju u skupu do 20;
- Upotreba simbola; - Rješavati matematičke zadatke;
- P redstavljanje prirodnih brojeva na - sabirati i oduzimati u skupu brojeva do 20;
brojevnoj pravoj i razumijevanje da - Sabirati i oduzimati desetice u skupu brojeva
Zn an je postoje brojevi veći od 20; do 100;
- P ovezivanje broja i skupa; - Uočiti vezu izmeñu sabiranja i oduzimanja i
- Formiranje brojnog niza do 100; vršiti provjeru jedne operacije pomoću druge;
- Računanje sa deseticama; - P repoznati i imenovati jedinice za mjerenje.
- Usvajanje osnovnih mjera i mjernih
jedinica;
- O značaju praktične primjene mjerenja i
procjene količinskih odnosa.
Razvijan je - Da uz pomoć nastavnika procjenjuju,

uporeñuju i u jednostavnim situacijama donose
- Kritičkog mišljenja; zaključke;
- Izvoñenja i mjerenja, procjenjivanja i - Koristiti kreativnost i maštu za rješavanje
Sposobnosti i vještine usporeñivanja; njima primjerenih problema;
- Sposobnosti logičkog razmišljanja i - Koristiti jednostavni matematički jezik za
zaključivanja; saopštavanje ideja.
- P renošenja informacije putem
individualnog i timskog rada.
NASTAVNE TEME
1. BROJEVI
1.1. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20

- Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici (Ponavljanje i produbljivanje znanja);
- Izračunavanje zbirova od tri sabiraka;
- Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju;
- Sabiranje i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4, 14-4, 13+4, 17-4,
10+10);
- Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+4 = 10, 10-4 (Ponavljanje i produbljivanje);
- Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice, a zbir iz druge desetice i odgovarajuće
oduzimanje;
- Veza izmeñu sabiranja i oduzimanja;
- I slovo nekada uzimamo da je broj. Nepoznati broj;
- Svojstva zbira: Nula kao sabirak. Pravilo zamjene mjesta sabiraka;
- Svojstva razlike: nula kao umanjitelj, umanjitelj jednak umanjeniku;
- Rimski brojevi od I do X;
77
- Redni brojevi.
1.2. Skup brojeva do 100

- Formiranje pojmova višekratnika broja 10;
- Brojevna linija (crta): 0, 10, 20, 30, ...., 100;
- Uporeñivanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini;
- Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini;
- Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine;
- Niz brojeva: 0, 1, 2, 3, ... 99, 100. Brojanje (u oba smjera). Prethodnici i sljedbenici brojeva iz prve
stotice;
- Brojevna linija (crta): 0-100;
- Uporeñivanje brojeva iz prve stotice. Znaci: =, ?, ,.
2. GEOMETRIJA
2.1. Predmeti oblika lopte, kocke, kvadra, valjka, piramide i kupe

- Predmeti oblika valjka, lopte i kupe;
- Predmeti oblika kocke, kvadra, piramide (strane, bridovi, vrhovi);
- Površi-granice predmeta. Ravne i zakrivljene površi.
2.2. Površi (površine) i linije (crte)

- Linija (crta) kao granica površi (površine);
- Ravne i zakrivljene linije (crte). Tačke kao granice linije (crte);
- Izlomljena linija (crta);
- Duž kao dio izlomljene linije (crte). Uporeñivanje duži;
- Pravougaonik, kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije;
- Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta).
3. MJERENJE I MJERE
- Mjerenje dužine. Jedinice za dužinu (metar);

- Mjerenje mase. Jedinice za masu (kilogram);
- Jedinice za tečnost (litar);
- Jedinice za vrijeme (sat, minuta);
- Jedinice za novac (konvertibilna marka, konvertibilni fening).
DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE
Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi matematike drugog razreda devetogodišnjeg

osnovnog obrazovanja neophodno je napraviti uspješan spoj tradicionalnih i savremenih oblika i
metoda rada. Pri tome je značajno da se vodi računa o spoznajnim mogućnostima učenika, o
sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematičkih zakonitosti, te o interesima i optimalnim igrovnim
metodama kojima će se apstraktni pojmovi i činjenice približiti učeničkim spoznajnim mogućnostima.
• Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni, brojevni i perceptivno-predodžbeni (korištenje

brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva;
• Približiti racionalizirani postupak tumačenja i objašnjavanja broja (10+7 = 17 nije produkt
sabiranja već poimanje broja 17);
• Primjena korelativnih odnosa meñu predmetima;
78
• Kroz poučavanje i učenje brojeva, a naročito kod sabiranja i oduzimanja insistirati na
razumijevanju, a tek kasnije na pamćenju;
• Primjena didaktičkog materijala s ciljem boljeg razumijevanja odreñenih matematičkih radnji;
• Unutarpredmetna korelacija (povezivanje sadržaja unutar predmeta);
• Podsticanje kreativnosti istraživačkog rada i insistiranje na ravnopravnom učešću dječaka i
djevojčica u fizičkom i slikovnom materijalu;
• Podsticanje samostalnog (individualnog) i timskog rada;
• Prikupljanje didaktičkog materijala iz okoline i njegova primjena u adekvatnim situacijama;
• Prikupljanje i ukazivanje na oblike i slike predmeta u bližoj okolini bez obaveze crtanja
pomenutih predmeta;
• Taktivnim (dodirnim) efektima razumijevanje pojma površi i njihovo perceptivno (vizualno)
prepoznavanje predmeta i slika, da na taj način razlikuju ravne i zakrivljene površi i linije;
• Produbljivanje i proširivanje pojma brojeva do 20, te brojeva od 21 do 100.
Pomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni, brojevni i perceptivno-
predodžbeni.
• Korištenjem brojevne linije omogućiti očiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine;
• Sabiranje i oduzimanje u skupu višekratnika broja 10 tumačiti analogno sabiranju u prvoj
desetici; Mjerenju i mjeri pristupiti isključivo praktičnim aktivnostima učenika (vaganjem,
pretakanjem, korištenjem sata i novca);
• Geometrijska tijela u prostoru nisu cilj, već sredstvo da učenici pouzdanije modeliraju
skupove, kao i osnov za formiranje pojmova brojeva.
VRIJ EDNOS TI,

SPOSOB NOS AKTIVNOSTI AKTIVNOSTI
SADRŽAJI ZNANJE STAVOVI,
TI UČENIKA NASTAVNIKA
PONAŠANJE
1. BROJEVI - P repoznati i - Korištenje - Razvoj interesa - Učestvuje u - P lanira nastavne

koristiti simbole < , matematičkog i smisla za svim etapama sadržaje;
1.1. Sabiranje i >, =; jezika i simbola; kolektivne igre i rada na času;
oduzimanje u skupu - Znati odrediti zajedništvo kao - Aktivno - P rikuplja
brojeva do 20 neposrednog faktor koji utiče učestvuje u didaktički
sljedbenika i - Samostalno i na formiranje matematičkim materijal za rad,
- Sabiranje i oduzimanje prethodnika datog timsko pozitivnih crta igrama samostalno i sa
brojeva u prvoj desetici. broja; formiranje ličnosti; primjenjujući učenicima;
(ponavljanje i - P redstavljati stavova i ranije stečena
produbljivanje znanja); prirodne brojeve na zaključaka; - Razvoj smisla znanja; - P odstiče kako
- Izračunavanje zbirova brojevnoj pravoj; za rad u paru, samostalan rad
od tri sabiraka; - P repoznati deseticu manjoj ili većoj - Režira učenika, tako i rad u
- Upotreba zagrada u kao skup od 10 - Razvijanje grupi; matematičke igre paru, manjim i
sabiranju i oduzimanju; jedinica; sposobnosti za koristeći sabiranje većim grupama;
- Sabiranje brojeva i - P repoznati stotinu komunikaciju, - Razvoj interesa i oduzimanje kroz
oduzimanje brojeva u kao skup od 10 razmjenu i smisla za društvene igre - Tematski
drugoj desetici (oblici desetica; informacija i istraživanje, (čovječe ne ljuti povezuje
kao: 10+4, 14-4; 13+4, - Znati usmeno i iskustava; otkrivanje i se, tombola, matematičke
17-4, 10+ 10); pismeno sabirati i rješavanje bacanje kockice, sadržaje sa
- Sabiranja i oduzimanja oduzimati do 20; problema kroz igra parnih i sadržajima drugih
oblika: 6+ 4 = 10, 10-4 - Znati da su - Kritičko igru; neparnih brojeva, predmeta;
(ponavljanje i sabiranje i vrednovanje igre s kartama,
produbljivanje); oduzimanje suprotne vlastitih - Razvoj svijesti zapisivanje - P riprema zadatke i
- Sabiranja kada su računske operacije; postignuća i o potrebi rimskih brojeva zaduženja za
sabirci iz prve desetice, a - Vrši provjeru uporeñivanje sa računanja, pomoću šibica, svakog učenika u
zbir iz druge desetice i sabiranja pomoću rezultatima mjerenja, pronalaženje grupi;
odgovarajuće oduzimanja i drugih (par, procjenjivanja i rednih i rimskih
oduzimanja; obratno; grupa, razred); predviñanja i brojeva u - Kontinuirano
- Veza izmeñu sabiranja i - Koristi svojstva značaju tih novinama, prati i opisno
oduzimanja; operacije sabiranja aktivnosti u časopisima i vrednuje napore
- I slovo nekada (komutativnost i - Razvija svakodnevnom svakodnevnom učenika i njihov
uzimamo da je broj. asocijativnost); sposobnost da životu; životu...); rad;
Nepoznati broj; - Uočava kako se grešku shvata - P utem
- Svojstva zbira: Nula mijenja zbir i razlika kao stimulans - Razvijanje matematičkih - P odstiče
kao sabirak. Pravilo u zavisnosti od za nove pozitivnog stava igara istraživački i
zamjene mjesta sabiraka; promjene pokušaje; u ponašanju i primjenjuje kreativan rad svih
79
- Svojstva razlike: nula komponenti; sklonosti za stečeno znanje učenika;
kao umanjitelj, - Izračunava otkrivanje i (igre koncem,
umanjitelj jednak vrijednost - Razvija istraživanje; vunom, - Vodi računa o
umanjeniku; izraza sa i bez sposobnost pronalaženje ravnopravnoj
- Rimske cifre od I do X; zagrada; korištenja - Vrednovanje najkraćeg zastupljenosti
- Redni brojevi ; - Zna rimske brojeve jednostavnijeg svojih i tuñih puta...); spolova u igrama i
od I do X matematičkog stavova; -U bližem i širem zaduženjima,
1.2. Sk up brojeva do - Korištenje rednih pribora; okruženju njeguje pozitivan
100 brojeva; - Razvoj pronalazi linije, odnos prema
- Formiranje pojmova - Sastavlja ekološke svijesti tačke, površi i okolini i prirodi.
višekratnika broja 10. jednostavne brojne - P rocjenjuje i pozitivnog oblike;
- Brojevna linija (crta): izraze koji dužinu, masu, odnosa prema -Pomoću
0,10,20, 30, ...., 100; odgovaraju vrijednost i spolovima. različitih
- Uporeñivanje tekstualnom zadatku; vrijeme. materijala
višekratnika broja 10 u - Odreñuje izrañuje oblike i
prvoj stotini; nepoznatu površine;
- Sabiranje i oduzimanje komponentu u - Koristi
višekratnika broja 10 u jednostavnim svakodnevne
prvoj stotini; tekstualnim situacije za
- Formiranje pojmova zadacima; primjenu stečenih
ostalih brojeva prve - Rješava matematičkih
stotine; jednostavne znanja (odlazak u
- Niz brojeva: 0, 1, 2, 3, problemske zadatke trgovinu, na
... 99, 100. Brojanje (u koji se svode na pijacu itd.);
oba smjera). P rethodnici i rješavanje brojnog
sljedbenici brojeva iz izraza. - P ravi
prve stotice; jednostavne
- Brojevna linija (crta): 0- grafikone.
100; - Čita i piše brojeve
-Uporeñivanje brojeva iz do 100;
prve stotice . Z naci: = , ? i - Reda prirodne
,. brojeve do 100;
- Imenuje i razlikuje
2. GEOMETRIJA predmete po veličini,
2.1. Predmeti oblika boji i obliku;
lopte, kocke, kvadra, - P repoznaje
valjka, piramide i kupe predmete iz životnog
- Predmeti oblika valjka, okruženja koji imaju
lopte i kupe; sličnosti i različitosti
- Predmet oblika kocke, sa geometrijskim
kvadra piramide (strane, oblicima;
bridovi, vrhovi); - Razlikuje vrste
- Površi-granice linija;
predmeta. Ravne i - Uočava i imenuje
zakrivljene površi. ravne i zakrivljene
površi (gleda,
2.2. Površi (površine) i dodiruje);
linije (crte) - P oima duž kao
- Linija (crta) kao granica najkraće rastojanje
površi (površine); izmeñu dvije tačke;
- Ravne i zakrivljene - Označava duž;
linije (crte). Tačke kao - P osmatranjem tijela
granice linije (crte); prepoznaje i imenuje
- Izlomljena linija (crta) mnogouglove
- Duž kao dio izlomljene (trougao, kvadrat,
linije (crte); pravougaonik) i
- Uporeñivanje duži; precrtava ih;
- Pravougaonik, kvadrat i - Uporeñuje i
trougao kao zatvorene procjenjuje veličinu
(proste) izlomljene linije; površi;
- Granica kruga kao - P repoznaje i
zatvorena zakrivljena imenuje dotad
linija (crta). naučene jedinice za
dužinu, vrijeme,
3. Mjerenja i mjere masu, zapreminu i
-Mjerenje dužine; novac;
Jedinice za dužinu (m) -Može imenovati
- Mjerenje mase; Jedinice sprave kojima se
za masu (kg); vrše mjerenja,
-Jedinice za tečnost (l); - Zna rješavati
-Jedinice za vrijeme (h, jednostavnije
min); tekstualne zadatke u
-Jedinice za novac kojima se koriste
(KM, KF). mjerne jedinice i
operacije sa njima.
80
Moja okolina
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

PODRUČJA
OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA
UČENJA
CILJEVI Učenici znaju:
Sticanje znanja:
⇒ o užoj i široj okolini ⇒ da je škola organizovana zajednica učenika i nastavnika

i dešavanjima u ⇒ siguran put od kuće do škole
njima ⇒ povezanost i meñusobnu zavisnost ljudi, život i rad u porodici i
mjestu i njihovim karakteristikama, moja domovina i njeni državni
simboli
⇒ živom svijetu, ⇒ razlike izmeñu žive i nežive prirode, bitna svojstva živih bića,
svojstvima živih bića sličnosti i razlike meñu njima
i meñusobnim
ZNANJE
⇒ koristi i opasnosti od biljnog i životinjskog svijeta iz bližeg

odnosima i posebno okruženja
⇒ o čovjeku, njegovom ⇒ opisati promjene na biljkama i životinjama u zavisnosti od godišnjeg
zdravlju i odnosu doba
prema prirodi ⇒ o potrebi i načinu čuvanja zdravlja i prirodne sredine
⇒ o tvarima (samo
pojmovno) ⇒ da su tijela sagrañena od tvari
⇒ da tvari mogu biti u čvrstom, tečnom ili gasovitom stanju
⇒ o zdravoj okolini
⇒ urediti školsku učionicu
⇒ čuvati okolinu
⇒ značaj čistog zraka i značaj boravka u prirodi za zdravlje
Razvijanje:
⇒ postavljati pitanja (Kako?; Zašto?; Šta bi se desilo ako ...) i davati
⇒ kritičkog mišljenja odgovore
⇒ sposobnosti planiranja
⇒ provoñenja istraživanja ⇒ koristiti se neposrednim iskustvima
izvoñenja mjerenja
SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE
⇒
⇒ dobivanja i prezentovanja ⇒ koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka
podataka
⇒ razmatranja dokaza i ⇒ uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja
procjenjivanja
⇒ prenošenja informacija ⇒ pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju
putem individualnog i
timskog rada ⇒ uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i
informacija
kroz:
⇒ traženje ideja i ⇒ praviti jednostavna poreñenja, raspravljati o tome šta se dešava i u
provoñenjem kojim uvjetima, te uz pomoć nastavnika izvoditi poopćavanja i
jednostavnih posmatranja donositi odgovarajuće zaključke
i ogleda, te poreñenjem
svojih predviñanja sa ⇒ koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih
stvarnim rezultatima praktičnih problema
⇒ sistematiziranje znanja
⇒ prezentiranje postignutih ⇒ koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja i za
rezultata imenovanje i opis živih bića, tvari, pojava i procesa u prirodi i
društvu
Razvijanje pozitivnih
VRIJEDNOSTI,
⇒ pokazuju više samopouzdanja i odgovornosti, aktivniji su u nastavi

PONAŠANJE
vrijednosti i stavova:
STAVOVI,
⇒ nastoje poštivati različite stavove

⇒ prema sebi samima,
prema drugima, ⇒ prepoznaju ulogu nauke za razumijevanje sredine u kojoj žive i za
svojoj porodici, poboljšanje kvaliteta života
okolini i učenju
81
NASTAVNA PODRUČJA / TEME
1. 1. ŠKOLA
1. 2. PUT OD KUĆE DO ŠKOLE
1. 3. MOJA PORODICA
1. 4. MOJE MJESTO I OKOLINA
1. 5. PRAZNICI
1. 6. PROŠLOST, SADAŠNJOST, BUDUĆNOST
2. PRIRODA
2. 1. ŽIVA BIĆA
2. 1. 1. ČOVJEK I PRIRODA
2. 1. 2. BILJKE I ŽIVOTINJE
2. 2. TVARI
2. 2. 1. SVA TIJELA SE SASTOJE OD TVARI
2. 2. 2. AGREGATNA STANJA TVARI
2.3. ZDRAVA OKOLINA
2.3.1. UREDIMO ŠKOLSKU UČIONICU

2.3.2. ČIST ZRAK
2.3.3. ZNAČAJ BORAVKA U PRIRODI ZA ZDRAVLJE
DIDAKTIČKO- METODIČKE NAPOMENE
Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i očekivani rezultati učenja u područjima znanja, razvoja
sposobnosti, sticanja vještina, vrijednosti, stavova i ponašanja. Područje znanja čine sadržaji i procesi,
s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti, od bitnog značaja za uvoñenje učenika u istraživački
rad i razvoj naučnog mišljenja. Što se tiče sadržaja, pažnju treba usmjeriti na znanje činjenica i
koncepata koji nude učenicima, razumljiva i izazovna objašnjenja o društvenim i prirodnim pojavama
i procesima.
U ovom razredu šire se znanja o školi i porodici, mjestu življenja i njegovoj okolini, životu i radu
ljudi. Novi sadržaji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini, kao domovini i državi, te na znanje i
razumijevanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, kao toka vremena i dešavanja koje karakterišu
meñusobna povezanost i odnosi.
Takoñer se šire znanja i u dijelu koji se bavi izučavanjem prirode, kroz sadržaje o čovjeku i njegovom
odnosu prema prirodi, te izučavanjem životinjskog i biljnog svijeta u bližem okruženju. Novi sadržaj
čine teme «Tvari », u okviru koje se stiču osnovna znanja o tvarima (samo pojmovno) i «Zdrava
okolina», u okviru koje se jača ekološka svijest učenika.
Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osiguravaju povezanost društvenih i
prirodnih pojava i procesa, i u kontekstu toga, proučavanje prirode u njenom jedinstvu sa različitih
aspekata. U skladu s tim, potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu
zajedničkog školskog projekta.
Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni, uzimajući u
obzir razvoj nauke, njenu primjenu i korištenje, te uticaj na društvo i okolinu i korištenje metodologije
aktivnog učenja. U smislu toga predloženi model može poslužiti kao pomoć nastavniku.
82
PREDLOŽENI MODEL
AKTIVNOSTI
NASTAVNIKA
VRIJEDNOSTI,
SPOSOB NOSTI AKTIVNOST UČENIKA (organizacija i
TEME ZNANJE STAVOVI,
I VJEŠTINE me tode nastave i
PONAŠANJE
učenja,
ocjenjivan je )
1. SREDINA U Posjedovanje znanja Prepoznavanje Pozitivan stav o Ispunjavanje domaćih zadataka; Planiranje,
KOJOJ ŽIVIM o školi, i učenika i školi ; osmišljavanje igara i
uposlenicima u uposlenika u Svakodnevno Saradnja, posmatranje, interakcijskog
školi, drugovima u školi i njihovo ispunjavanje prikupljanje informacija, učenja;
1.1. ŠKOLA razredu i šire; imenovanje; školskih dogovaranje, diskutiranje, Komuniciranje sa
Spremanje obaveza; razmjena iskustava, učenicima/cama,
- Drugi smo razred;
Značaj znanja za školske torbe i Ponašanje u predviñanje; diskutiranje;
- Značaj znanja za
život. Z nanja se udžbenika po skladu sa kućnim Upućivanje učenika
život;
usvajaju učeći i rasporedu redom i P rovoñenje discipline i higijene na različite izvore
- Kako učiti;
radeći. Učiti se mora časova.; odjeljenjskim u školi; znanja;
- Udžbenici i
redovno; Ponašanje prema pravilima;
pribor;
kućnom redu Razvijanje P rikupljanje podataka o školi, Uključivanje
- Upotreba i
Svaka škola ima škole; svijesti o crtanje, izrada maketa i dr. roditelja i drugih
čuvanje;
svoja pravila Pronalaženje i pripadnosti uposlenika u školi u
ponašanja (kućni upotreba školskoj realizaciju
- Školska pravila;
red) kojeg se svi u dodatnih izvora zajednici; programskih
Ustroj škole;
školi moraju znanja; Svakom pravu sadržaja;
Uprava škole;
pridržavati; Školom Samostalno prethode Motiviranje učenika
Život u školi;
rukovodi direktor učenje; obaveze; za rad.
škole; Održavanje Higijena nije
Higijena u školi.
higijene radnog obaveza samo
U čistom radnom prostora pojedinaca, već
prostoru je prijatnije (učionice, briga svih
raditi i boraviti. hodnika) i članova škole.
okoline škole;
Meñusobno
komuniciranje,
pomaganje i
saradnja.
Prepoznavanje Samostalan i Poštivanje Učestvovanje u saobraćaju, Posmatranje i

elemenata siguran dolazak u saobraćajnih pitanja, bilježenje, crtanje, procjenjivanje
saobraćajnica; školu, koristeći znakova i predviñanje; sigurnosti učenika u
najsigurniji i propisa; saobraćaju;
1.2. PUT OD
Korištenje sigurnog najkraći put; Simuliranje saobraćajnih igara Osmišljavanje igara
KUĆE DO
puta od kuće do Razvijanje u učionici; u učionici vezanih za
ŠKOLE škole, raspoznavanje Korištenje svijesti o kulturi saobraćaj, izvoñenje
saobraćajnih pješačkog ponašanja u Modeliranje; simulacija na
Pravila ponašanja u
znakova; prelaza (zebre), saobraćaju; kompjuteru;
saobraćaju;
korištenje Rješavanje jednostavnijih
Siguran put od kuće
Smanjena vidljivost trotoara; Ustupanje mjesta saobraćajnih situacija. Organizacija
do škole;
može biti opasna; u vozilima praktičnih vježbi na
Osnovni
Korištenje javnog prijevoza ulici i raskrsnici;
saobraćajni znaci u
Vrste saobraćaja i sredstava javnog starijima i
blizini škole;
vozila, prijevoza. bolesnima. Saradnja sa
Razna prijevozna
prepoznavanje i roditeljima i
sredstva i njihova
imenovanje, pravila saobraćajnom
upotreba.
ponašanja u raznim policijom.
prijevoznim
sredstvima.
Saradnja sa
lokalnom
Kada i na koji P osjeta zanatskoj radionici,
RAD I zajednicom,
Ljudi imaju različita Razlikovanje broj pozivati fabrici, kulturnim i javnim
ZANIMANJA korištenje njenih
zanimanja, zanimanja koja vatrogasnu ustanovama;
LJUDI resursa za potrebe
zanimanja ljudi u su isključivo brigadu, policiju;
nastave;
zavičaju; vezana za grad Razgovor sa poslenicima o
Život i rad ljudi u
od zanimanja Ponašanje na njihovom zanimanju;
mjestu (u gradu/na Procjenjivanje
Učitelj/ica je koja su isključivo izletištima ,
selu). napretka učenika,
zanimanje. vezana za selo. očuvanje Čišćenje okoliša, razvrstavanje
podsticanje
životnog okoliša. otpada.
radoznalosti, mašte i
razvoj kreativnosti.
83
U gradu se nalaze
različite kulturne i
Razlikovanje Pozitivan stav o
javne ustanove;
kulturnih od kulturi,
Pozorište i kinu su Pripremanje,
Npr. u gradu javnih ustanova; kulturnim i P osjeta kulturnim i javnim
kulturne ustanove; organizacija posjeta
javnim ustanovama, privrednim
Bolnice, pošte i kulturnim i javnim
Kulturne i javne Razlikovanje ustanovama; objektima, izletištima;
škole su javne ustanovama, izleta;
ustanove vozila policije i
ustanove;
Preduzeća i drugi vatrogasne Ponašanje u Voñenje intervjua sa
Funkcije vatrogasne Izrada didaktičkih
privredni objekti; brigade od kulturnim i uposlenicima;
brigade i policijske materijala;
Pošta, policijska drugih vozila; javnim
stanice, njihovi
postaja, ustanovama; Izrada plakata sa važnijim
brojevi; Posmatranje i
vatrogasna brigada; Prepoznavanje telefonskim brojevima.
Boravak u prirodi je praćenje napretka
Izletišta. pošte po znaku Pozitivan stav o
koristan za zdravlje učenika.
za poštu. čistom okolišu.
Priroda se mora
čuvati.
Razumijevanje Pozitivan stav i Opisivanje i demostriranje Osmišljavanje

U porodici svi na porodice kao mišljenje o aktivnosti u porodici, učešće u situacija za
odreñeni način rade, krvno srodne porodici i samom prigodnim imitacionim igrama; interaktivno učenje;
meñusobno se grupe; sebi;
1.3. MOJA pomažu i doprinose Uporeñivanje P rikupljanje podataka o svojoj Posjeta porodici;
PORODICA njenoj sreći i različitih Porodica je porodici, tumačenje fotografija,
/OBITELJ uspjehu. porodica, ureñena izrada porodičnog stabla. Demonstriranje
uočavanje zajednica u kojoj rukovanja
Djeca pomažu sličnosti i se svako ponaša kućanskim
Uža porodica; roditeljima, roditelji razlika; prema pravilima; aparatima;
Šira porodica; se pomažu
Podjela poslova u uzajamno, roditelji Identifikacija i Poštivanje Podsticanje razvoja
porodici; pomažu djeci. njegovanje članova radnih i higijenskih
Uzajamni odnosi u odnosa u porodice, kućnog navika.
porodici; Razlikovanje porodici; reda, podjela
Kućanski aparati i namještaja od poslova u kući.
namještaj. kućanskih aparata. Sposobnost
Neispravni kućanski uočavanja
aparati su opasni po opasnosti od
život. neispravnih
kućanskih
aparata.
Moje mjesto se Imenovanje Pozitivan stav i P rikupljanje i zapisivanje Planiranje,

zove... Ono je mjesta i njegov ljubav prema podataka o mjestu / okolini i pripremanje i
1.4. MOJE smješteno u... opis; domovini, domovini, njihova podsticanje učenika
MJESTO I (na...); Prepoznavanje poštivanje sistematizacija; na kreativan i
OKOLINA reljefa mjesta i državnih istraživački rad;
Moja domovina je okoline; simbola, Izrada mapa, reljefa, plakata,
Važniji podaci o Bosna i uvažanje tradicije modela i njihovo prezentiranje. Predlaganje i
mjestu Hercegovina; Pisanje naziva i vrijednosti; rukovoñenje
Reljef mjesta i države, školskim projektom.
okoline Njeni simboli Bosne prepoznavanje Poštivanje
Moja zemlja se i Hercegovine, državnih simbola pojedinaca i
zove Bosna i zastava, grb i himna; Bosne i uvažavanje
Hercegovina Hercegovine; njihovih potreba;
Državni simboli Uzajamno Prepoznavanje
Bosne i pomaganje ljudi; himne BiH; Biti koristan član
Hercegovine; zajednice.
zastava, grb, himna. Povezanost ljudi u Uočavanje
mjestu i okolini, povezanosti ljudi
državi, ali i ljudi iz u mjestu, okolini
različitih država. i državi.
Izrada kalendara
Praznici mogu biti Poštovanje praznika;
1.5. PRAZNICI meñunarodni, Identifikacija državnih i Učešće u aktivnostima na
državni, vjerski, praznika; vjerskih obilježavanju praznika; Organiziranje
Šta slavimo, lokalni i školski; praznika, učešće njihovog
Kako slavimo, Opisivanje u njihovoj Upućivanje čestitki; obilježavanja u
Zašto slavimo. Roñendan je dan načina proslave proslavi; saradnji sa
kada smo roñeni; pojedinih Poštivanje Organiziranje proslave roditeljima i
Neki praznici su praznika. praznika drugih roñendana. sredinom u kojoj se
povezani sa borbom naroda, nalazi škola.
za odreñena prava. čestitanje.
84
Važan dogañaj u
životu djeteta je Prisjećanje na
roñendan i polazak značajne Planiranje,
u školu; dogañaje iz I mi smo dio pripremanje,
To je prošlost. života, na prošlosti, ali i podsticanje,
Sada sam 2. razred; proteklu školsku sadašnjosti; voñenje;
1.6. PROŠLOST, To je sadašnjost; godinu; P risjećanje, izlaganje,
SADAŠNJOST, Iduće godine ću biti Odnos prema ilustracija, prikupljanje, Izrada kalendara,
BUDUĆNOST 3. razred. To je Razlikovanje prošlosti mora sistematiziranje, pravljenje traka, edukativnih i
budućnost; termina; prošlost, biti pozitivan; zbirki; didaktičkih
Važni dogañaji iz sadašnjost, materijala;
mog života; Bilo je nekad: budućnost; Težnja ka P ravljenje trake vremena,
Vremenski termini; Život ljudi u boljitku; historijskog kalendara Bilježenje,
Prepoznavanje i prošlosti bio je Prepoznavanje (kalendara prošlost ili kalendara pomaganje,
opisivanje života drugačiji, gdje su današnjih dobara Čuvanje života); sistematiziranje;
ljudi u prošlosti i boravili, kako su se kao najvećeg kulturno-
sadašnjosti. hranili, šta su radili, napretka historijskih Intervjuiranje, izlaganje, Saradnja sa
kako su se djeca u čovjeka; spomenika; razgovor, zaključivanje. lokalnom
prošlosti igrala, zajednicom,
čime su se ljudi Pravljenje plana Pozitivan odnos porodicom;
prevozili; rada kao prema mjestu i
kategorije okolini. Procjenjivanje
Sada je : Drugi sam budućnosti. postignuća.
razred. Stariji sam
jednu godinu
Moje mjesto danas
2. PRIRODA Glavni dijelovi Razlikovanje i Uvažavanje Redovno održavanje lične

2.1. ŽIVA BIĆA tijela, razlike i imenovanje suprotnog spola, higijene, radnog i životnog
2.1.1. ČOVJEK I sličnosti izmeñu pojedinih meñusobno prostora;
PRIRODA dječaka i djevojčica, dijelova tijela; pomaganje i
neke specifične Odabiranje i pomaganje Izrada jelovnika i
Dijelovi tijela karakteristike upotreba zdrave starijima i postavljanje i raspremanje
Čuvanje zdravlja djevojčica; hrane, pravilna slabijima; stola;
Svijest o mom Zdravom ishranom i upotreba hrane
tijelu svakodnevnim (pravilna ishrana, Redovno P raktična upotreba sredstava za
Higijena tjelesnim hranu treba održavanje lične ličnu higijenu, redovni odlasci
Sredstva za vježbanjem živimo dobro sažvakati, higijene, higijene ljekaru, vakcinisanje;
higijenu zdrav život; ne jesti previše, prostora u kojem Razvijanje
Ishrana Redovni odlasci redovna ishrana); boravimo i Izbor zdrave hrane, sastavljanje interesovanja i
Odijevanje ljekaru nam pomažu Održavanje lične radimo i higijene odgovarajuće liste; poželjnih navika
Čula u otkrivanju i higijene, okoline; učenika;
liječenju bolesti; korištenje Izbor prikladne odjeće i obuće;
Odnos prema Redovnim sredstava za Razvoj ekološke Praćenje zdravlja
prirodi vakcinisanjem ličnu higijenu; svijesti, Njegovanje i čuvanje prirodne učenika;
štitimo naš Odijevanje u pravilnog odnosa sredine, ponašanje u skladu s
organizam od skladu sa prema okruženju; godišnjim dobima. Motiviranje učenika
zaraznih bolesti; vremenskim na igre i sport.
Imenovanje prilikama i Pravilna ishrana
raznovrsne hrane i godišnjim je garant dobrog
razlikovanje zdrave dobima; zdravlja;
od nezdrave hrane; Korištenje čula u
Čistoća je pola procesu saznanja Čuvanje čula
zdravlja, i svakodnevnom Pozitivan odnos
imenovanje životu. prema prirodi,
sredstava za ličnu i ljubav prema
drugu higijenu, životinjama.
pravilno korištenje;
Kako se oblačimo;
Vrste čula;
Živjeti u prirodi,
promjene u prirodi,
za zdrav život važna
je zdrava i čista
sredina.
2.1.2. B ILJKE I Živa bića se rañaju, Razlikovanje

ŽIVOTINJE rastu, stare i umiru, živih bića od
imaju svoja staništa; nežive prirode;
Živa bića i njihova Živa bića ne bi Uspostavljanje

staništa mogla živjeti bez veze izmeñu žive P rikupljanje, istraživanje,
Živa bića su nežive prirode; i nežive prirode, uporeñivanje, sortiranje,
povezana meñu Mala živa bića su opisivanje izvoñenje zaključaka;
85
sobom i sa neživom bubice, gmizavci, a promjena;
prirodom velika živa bića su Izrada zidnih panoa, zbirki
Velika i mala živa divlje i domaće Opisivanje života materijala iz prirode;
bića životinje i čovjek; biljaka i
Promjene žive i životinja, za P osmatranje, predviñanje, Planiranje,
nežive prirode; Bez svjetlosti, vode život biljaka i Izvoñenje ogleda samostalno ili pripremanje,
i toplote ne bi bilo životinja je u grupi; podsticanje i
Nastanak i rast života; potrebna Razvijanje rukovoñenje u
životinja i biljaka, Imenovanje biljaka i svjetlost, voda i pozitivnog P omaganje, interaktivno učenje, istraživanju
vrste i održavanje; životinja iz toplota; odnosa prema iskustveno učenje; životinjskog i
okruženja; biljnom i biljnog svijeta;
Uočavanje Životinje kote Opisivanje životinjskom Uzgajanje cvijeća i povrća,
promjena na mlade, ptice se legu nastanka svijetu; briga o kućnim ljubimcima. Pomaganje
biljkama i iz jaja, a ljudi se potomstva kod učenicima u izradi
životinjama u rañaju; različitih kalendara, plakata i
različita godišnja Životinje se hrane životinjskih vrsta Razvoj ekološke drugog obrazovnog
doba; biljkama (biljojedi), i razmnožavanje svijesti i svijesti materijala;
mesom (mesojedi) biljaka; o korisnosti
Koristi od biljaka i ili i biljkama i postojanja Organiziranje
životinja; mesom (svaštojedi); Razlikovanje biljnog i posjeta
Za zdrav život životinja koje se životinjskog poljoprivrednom
Domaće i divlje potrebna je zdrava hrane biljkama svijeta, dobru / botaničkoj
životinje, kućni ishrana; Zdrava od onih koje se «Ko voli bašti/ zoološkom
ljubimci, hrana je hrana koja hrane mesom; životinje voli i vrtu i dr.;
mladunčad se proizvodi bez ljude».
životinja, (naročito herbicida, pesticida i Uočavanje Saradnja sa
domaćih). drugih hemijskih sličnosti i razlika lokalnom
sredstava; izmeñu pojedinih zajednicom i
biljaka; porodicom
U različita godišnja učenika.
doba se dešavaju Razlikovanje
različite promjene u dijelova različitih
prirodi, na biljkama biljaka
i životinjama; (podzemni i
Biljke i životinje su nadzemni dio);
korisne i zato ih
uzgajamo; Uočavanje
Uočavanje koristi i promjena na
opasnosti od biljnog biljkama i
i životinjskog svijeta životinjama i
iz bližeg okruženja; otkrivanje
životnih procese
Domaće životinje i kod biljaka i
njihovi mladunci; životinja.
Divlje životinje i
njihovi mladunci.
2.2. TVARI
Sva tijela se sastoje Tijela se sastoje od Tijela se sastoje Svjesnost o Izvoñenje različitih ogleda sa Pripremanje i
od tvari; tvari; od tvari; agregatnom vodom; rukovoñenje
stanju tvari. Upoznavanje sa drugim izvoñenja
Agregatna stanja Tvari mogu biti u Uočavanje primjerima agregatnog stanja. učeničkih
tvari. čvrstom, tečnom ili različitih istraživačkih ogleda.
gasovitom stanju. agregatnih stanja
tvari.
2.3. ZDRAVA Znaju urediti Pozitivan stav o Aktivno učešće u ekološkim Organizacija akcija
OKOLINA školsku učionicu; zdravoj okolini; aktivnostima odjeljenja, škole, očuvanja zdrave
Znaju čuvati zajednice. okoline.
okolinu; Ponašanje u
Uredimo školsku Čuvaju zdravu skladu sa
učionicu; okolinu. zdravom
Znaju značaj čistog okolinom.
Čist zrak; zraka i značaj
boravka u prirodi za
Značaj boravka u zdravlje.
prirodi za zdravlje.
86
PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Sticanje znanja o: Uče nici bi tre bali imati znanje i razumijevanje :
- P ostavljanju glasa, tačnoj intonaciji, dikciji i - Da bez tačnog pjevanja nema lijepog zajedničkog
artikulaciji; muziciranja u horu;
- P ravilnoj interpretaciji pjesme u odgovarajućem
tempu i dinamici; - Prepoznaje razlike izmeñu zvukova neodreñene i
- P repoznaje muzičke instrumente: ritmičke i odreñene visine i koristi ih u improvizaciji;
melodijske C.Orffa i orkestarske (harmonika, gitara,
flauta, violina, truba, klavir i druge); - Da je znanje sviranja na instrumentima značajno
- Samostalno sviranje na ritmičkim i početno sviranje radi muziciranja u orkestru;
ZNANJE na melodijskim instrumentima (metalofon i ksilofon);
- Samostalnije sviranje kao pratnja pjevanju, - O instrumentima i odnosima meñu njima,
izvoñenje ritma brojalice, sviranje na osnovu njihovom značaju u igri;
partitura u slikama (sa simbolima);
- Prepoznaje zvučne odnose po visini, trajanju, boji, - O značaju muzike u životu djeteta;
dinamici i tempu, te karakter djela;
- Skladno i ritmički povezano kretanje uz muziku: - O muzici, njenim svojstvima i osobinama tona;
izražavanje karaktera, ritma, tempa i dinamike;
- Doživljava i izvodi mjeru (dobe) i ritam brojalica; - Prepoznaje i razumije trajanje četvrtinki i
- Upoznaje četvrtinku i osminke kroz izgovor osminki.
slogova, grafički prikaz i notni zapis.
Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine:
- Koristiti prethodna iskustva u pjevanju i sviranju i
- P osmatranja, bilježenja; jednostavne muzičke termine;
- P rezentiranja, interpretacije; - Postavljati pitanja kad se nañe pred novim

muzičkim zadatkom;
- Muzičke memorije;
- Koristiti odreñene kriterije za izvoñenje i/ili
- Aktivne interakcije sa okruženjem: procjenu slušanog djela, improvizaciju;
SPOSOBNOSTI kroz pjevanje i sviranje, muzičke igre, muzičko-
I VJEŠTINE scenske igre i improvizaciju; - Uz pomoć nastavnika praviti jednostavna
poreñenja o interpretaciji učenika, iznositi svoje
- S istematiziranjem muzičkih znanja, predviñanjem mišljenje i ideje;
odreñenih rezultata;
- Pratiti redoslijed uputstava i pravila muzičke igre;
- P rezentiranjem postignutih rezultata i aktivnim
pozitivnim odnosom na koncertima. - Osluškivati i ispravljati greške u pjevanju prema
uputstvu nastavnika;
- Improvizirati samostalno maštovito i originalno.
Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: - Pokazuje sve više samopouzdanja u pjevanju;

- Pokazuje odgovornost za zajedničko pjevanje u
-Prema sebi kao pjeva ču i svira ču, horu;
- Izražava odgovornost za kvalitetno sviranje u
-Porodici kao grupi, razredu kao horu ili /i orkestru;
orkestru, - Poštuje muziciranje i stavove drugih;
VRIJEDNOSTI, - Prepoznaje ulogu muzike u okruženju: porodici,
STAVOVI, -O učenju muziciranja kao cjeloživotnom procesu. školi, sredini u kojoj živi;
PONAŠANJE - Često traži i/ili sluša muziku i pjeva i sam i sa
- Nadalje, razvijanje emocionalne i estetske drugom djecom, što ukazuje na narastanje potrebe
osjetljivosti djeteta na kvalitet muzike, učenika za muzikom u životu;
- Razvijanje ljubavi prema muzičkoj i kulturnoj - Učešće sa zadovoljstvom i veći doprinos u
baštini BiH, interakciji (rad u velikim i malim grupama, u paru,
- Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici projekti, istraživanja zvučnih boja i izradi
kako bi ona postala trajna potreba djece. instrumenata), u čemu učenik pokazuje sve veću
samostalnost;
- Iskazuje želju i potrebu za posjećivanjem
koncerata.
87
PJEVANJE I SVIRANJE
II MUZIČKE/ GLAZBENE IGRE
STRUKTURA SADRŽAJA III BROJALICE
IV SLUŠANJE MUZIKE
Uz neophodno uvažavanje nivoa postignuća svakog pojedinog učenika, u drugom razredu treba
dalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzičkih odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom navedenih
programskih sadržaja.
U toku godine treba obraditi najmanje 15 pjesama pjevanjem i sviranjem. Predložene pjesme
za drugi razred odgovaraju opsegu dječijeg glasa, po sadržaju i karakteru interesantne su i bliske djeci
ovog uzrasta. Nakon doživljaja pjesme djeca je uče pjevati slušajući nastavnika, koji pjeva uz pratnju
melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer).
Učenici u toku godine treba da nauče najmanje 10 muzičkih igara koje uključuju pokret.
Predložene pjesme u drugom razredu imaju različit sadržajem koji, pored ostalog podražava i razne
radove, život u prirodi, narodne običaje i drugo. Igre i narodna kola, koja se sastoje iz osnovnih
pokreta: hodanje, poskakivanje s plesnim elementima, te raznih kretnji ruku, pljeskanje, tapkanje,
okreti, pomaže i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. Koreografije okretnih
igara u takvim slučajevima i narodnih kola mogu imati utvrñene figure i kretnje.
U toku godine treba naučiti 15 brojalica. Predložene brojalice imaju različit sadržaj (neke su iz
kategorije „iracionalnih“), složeniji ritam i metriku u odnosu na prvi razred, pa su u razvoju djeteta u
ovoj oblasti od neprocjenjivog značaja. Kako spadaju u dječiju igru, ali i tradicionalno dječije
stvaralaštvo imaju veliki značaj u razvoju muzikalnosti djeteta najmlañe dobi. Zato im nastavnik u
drugom razredu treba posvetiti dužnu pažnju, što će biti jednostavno jer ih djeca kao dio svakodnevne
igre zaista vole.
Slušanjem upoznati najmanje 15 kompozicija. Ovo područje u nastavnom predmetu ima
velike mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. U razrednoj
nastavi težište je na umjetničko-doživljajnoj komponenti, a u funkciji razvoju pozitivnih interesa i
stavova prema muzičkim vrednotama. Usvajanje muzičkih pojmova kojih u muzici ima mnogo treba
da teče postupno nakon doživljaja muzike, nenametljivo i bez opterećenja muzičkom terminologijom
koja je za djecu ove dobi apstraktnog karaktera.
Najvažnije je raditi dalje na poboljšanju kvaliteta pjevanja, tačnosti intonacije, opsega
muzičke memorije i tačnog izvoñenja ritma i metrike kroz brojalice i muzičke igre. Razlike meñu
učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i
vještina, te razvoju muzičkih sposobnosti tokom razreda. Djecu učiti da sa sve većom tačnošću
zapažaju i odreñuju karakter kompozicije, tempo i dinamiku izvoñenja, formu kompozicije, izvoñače i
sastave, muzičke instrumente. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno
ili likovno, kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost.
U oblasti dječijeg stvaralaštva u drugom razredu, učenike treba uputiti na sigurnije i
samostalnije praćenje pjevanja, slobodniju improvizaciju- kolektivnu, grupnu, individualnu i u paru
(komunikacija putem dijaloga), kao i učešće sa zadovoljstvom i većim interesom u muzičkim
dramatizacijama. U toku godine treba uraditi nekoliko ovakvih muzičkih dramatizacija, uz korištenje
Orffovog dječijeg instrumentarija, priručnih i improviziranih instrumenata. Podsticati djecu da
izmišljaju priče ili naslikaju seriju slika koje će sada znatno samostalnije sami moći uz pomoć
instrumenata «oživjeti», kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori.
Neophodno je napomenuti da gradivo iz muzičke kulture u sebi ima elemente koji prirodno pomažu i
podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja u drugom razredu, pa je i korelacija sa drugim predmetima
sasvim prirodna.
88
RAZRADA SADRŽAJA (TABELA)
AKTIVNOSTI
VRIJ EDNOS TI, NASTAVNIKA
ZNANJ E I AKTIVNOS T (O RGANIZACIJA I
SADRŽAJ RAZUMIJEVANJ E
SPOS OBNOS TI STAVOVI,
UČ ENIKA METO D E NAS TAVE I
PONAŠANJE
UČENJA,
OCJENJIVANJ E)
- P repoznaje - Kroz pjevanje, - Ulaže veliki trud - Redovno učešće u - Osmišljava
I. PJEVANJE I SVIRANJE pjesmice, sviranje i da usaglasi pjevanje pjevanju i sviranju i prigodne muzičke
Izbor: brojalice i improvizaciju, i sviranje sa grupom u raznim prilikama: igre za bolje učenje
1. Jesenska muzičke igre; razvija osjet za: i kolektivom; nastava, priredbe, u školi, u porodici,
(J. Stojanov) mjeru (dvo, tro i izleti, kuća; pjevanje i sviranje u
2. Dok mjesec sja (J. Batist Lily) - Razumije, četverodijelnu) - Uviña da pjevanje interakciji i učenje;
3. Mrav (A. Vučer) prihvata i tezu i arzu, ritam treba najviše - Interakcija u
4. Ruku meni bato daj (Njemačka) poštuje pravila (duge i kratke vježbati; improvizaciji, - Komunicira sa
5. Visibaba (S. Korunović) pjevanja slogove), tempo i prihvatanje i djecom, razgovara i
6. Saonice male Sanje (J. Kaplan) (intonacija, dinamiku; - Procjenjuje sebe, ponašanje u skladu upućuje ih na izvore
7. Dječiji snovi artikulacija, stvara pozitivnu sa pravilima znanja;
(Refik Hodžić -stihovi V. Begić) dikcija) koja - Osluškuje, sliku i razvija muzičke igre u
8. Kiša pada (Nada Ludvig -Pečar) dovode do uporeñuje i svijest o značaju svim prilikama; - Rukovodi
9. Blistaj, blistaj zvijezdo mala kvalitetnijeg koriguje vlastito svakog pojedinca u aktivnostima i
(W. A. Mozart) muziciranja pjevanje i horu i potrebi - Čuvanje školskih motivira rad
10. P jesma o konjiću kolektiva; sviranje; uklapanja svog muzičkih učenika;
Božidar Stančić glasa u skupno instrumenata, izrada
11. B'jela roda (S. Korunović) - Raspoznavanje - Samostalno muziciranje, vlastitih - P omaže djeci u
12. R oñendan u Š umi pojedine snalaženje u doprinoseći boljem improviziranih kolektivnom,
(R. Hodžić-stihovi Nasiha muzičke sviranju kao zvuku; instrumenata i grupnom i
Kapidžić-Hadžić) znakove u pratnji pjesmi; njihova upotreba u individualnom
13. R odila se nota (Melisa notnom zapisu - Kroz muzičke skladu sa zadacima muziciranju;
Ibrahimbegović-Salihović) (dinamika, note: - Traži, prihvata zadatke razvijanje pjesme odnosno
14. Imamo učiteljicu za čistu duge i kratke); i pruža pomoć, svijesti o brojalice; - P rati i procjenjuje
peticu sarañuje sa obavezama i njihova
(Senad Bostandžić stihovi Mirsad - Razumije, drugima; njihovom - P onašanjem i individualna
Bećirbašić) imenuje i ispunjavanju, kao učestalim postignuća, u
15. B osno moja, narodna korigira greške u - Poznaje i pojedinac ili dio muziciranjem poreñenju sa
16. S pavaj sine (Mostar), pjevanju i koristi Orffove grupe; pokazuje da muziku rezultatima u prvom
uspavanka sviranju; instrumente i doživljava i cijeni. razredu.
17. N ina, nina, bijela golubica kombinira ih sa - Održavanje
(Krčevina-Vareš), uspavanka priručnim; instrumenata i
18. S pavaj, Dano, u ñiñali beši - P rihvata njihovo odreñeno
(Srebrenica), Uspavanka korekcije i - Muzicira mjesto.
19. Najljepša mama na svijetu (hor shvata da će tako samoinicijativno
Kolibri) biti ljepše i bez podsticaja.
20. Zavičaju moj (M.Milić) muziciranje u
21. Braću ne donose rode (A. razredu;
Korać i Lj. Ršumović)
22. Razgranala grana jorgovana - P jeva i svira
23. V išnjičica rod rodila Orffove
24. K iša pada trava raste instrumente
25. Čestitka majčica (Franjo Barić, samostalnije i sa
Robert Grubišić, Josip Kaplan) više povjerenja u
26. A u, što je škola zgodna sebe.
27. Mali, ñački valcer (Nikola
Hercigonja)
28. Jesenska
29. D jeca su vojska najjača
(stihovi V. Milošević)
II MUZIČKE/ GLAZBENE - P ovezuje ritam - Samostalno - Razvijanje - P rikladne igre u - Vodi aktivnosti
IGRE pjesmice sa pjeva i igra; mišljenja da je učionici; učenika, pokazuje,
pokretom, - Opisivanje pokret važan u - P redlaganje demonstrira i
Izbor: odnosno prati pokretima plesu i kolu, kao i muzičke igre za usmjerava u pravcu
datu odreñenih za upoznavanje priredbe; interesa i
1. Pačiji ples koreografiju; dogañaja u prirodi muzičke baštine - P raktičan rad u mogućnosti;
2. Strina rodo - P repoznaje i (život u prirodi, BiH; razredu, u školskom - P osmatra i prati
3. Berem, berem grožñe imenuje pojedine radovi, narodni - Razvijanje svijesti dvorištu, vrtu van učenika u radu
4. Iš, iš, iš igre i kola; običaji); o kolima kao škole, zajedničko i -Direktno učešće sa
5. Čvorak, čvorak - P repoznaje - Samostalno muzičkom pojedinačno učenicima u igrama
6. Mak oznake za izvodi zadane stvaralaštvu sa izvoñenje pokreta i kolu;
7. Ja kupih jednu koku malu dinamiku i pokrete; utvrñenom uz pjevanje; - Osmišljava,
(Jajce), narodna koristi ih u igri; - Samostalno pravilima - Modeliranje priprema i
8. Tašun, tašun tanana (Sarajevo), - P rihvata i predlaže i nove (koreografija); narodnih nošnji organizira igre u
narodna, primjenjuje pokrete koji su - Podsticanje prema originalu ili učionici, posebno
9. Stupa (okolica Mostara) narodno pravila muzičke prihvatljivi; kreativnosti igrom, fotografijama; trradicionalne igre;
kolo igre; - Samostalno pokretom i - Izrada od - Rukovodi,
10. K olanje (okolica Sarajeva), - P ravilno izvodi igra u kolu i pjevanjem; različitih materijala upućuje, pomaže,
89
11. H odavka (Sarajevo i okolina) igru odnosno usvaja ih sa više - Slobodno i u učionici, pokazuje
12. Sage se mlada do zemlje kolo; sigurnosti; organizirano -crtanje (slikanje) simulacije na
(Livno) - P repoznaje - Izražava kretanje u prostoru; narodnih nošnji; kompjuteru;
13. Ivin voz pojedine kretnjama šta - Razvijanje svijesti - Rasprave o - U saradnji sa
14. P ada snijeg (Zvjezdice) tradicionalne muzika sugeriše; o kulturi ponašanja ponašanju u roditeljima
15. Saonice male sanje nošnje. - Razvijanje na koncertima i pojedinim organizira praktične
osjećaja za nastupima situacijama na vježbe i odlazak na
mjeru, ritam i folklornih koncertu; probu u KUD.
izražavanje ansambala. - Učlanjenje u
muzičkog djela. ritmičku i/ili
folklornu sekciju.
III BROJALICE - P onavlja i - Poreñenja nota - Razvijanje - Skupljanje i - Rukovodi,

razumije pokrete i trajanja prema pozitivnog zapisivanje pomaže, upućuje
l. Golub s krova guče brojalice; slogovima riječi mišljenja o brojalici brojalica, sortiranje koordinira rad u
2. En, ten, tini brojalice, kao maštovitoj igri i izvoñenje ovom području;
3. Jen, dva, tri - P rati i izvodi uočavanje koja razvija osjećaj zaključaka o
4. Pužu, mužu pokrete u mjeri i sličnosti i pripadnosti grupi; dječijoj igri; - Osmišljava
5. Ja sam ja ritmu (dugi i razlika, - Pamtiti i donositi prigodne muzičke
6. Jedna vrana gakala kratki slogovi); diskusije; u razred nove - Izrada zidnog igre za interaktivno
7. Trči zeko kroz šumicu brojalice za panoa sa zapisima; učenje;
8. Pliva patka preko Save - P ravilno izvodi - Prepoznavanje zajedničku igru;
9. Ljulja, ljulja, ljuške ritam na ranije naučene - Pokazati je - Izvoditi zapise - Vodi i usmjerava
10. C ica maca plakala ritmičkom brojalice na drugarima i radovati napravljenim aktivnosti učenika;
11. Tri su mace skakale instrumentu po osnovu ritma bez se novim instrumentima;
12. Ide maca oko tebe uzoru (na teksta zajedničkim - P okazuje i
13. P išem, pišem petnaeest, osnovu primjera (zagonetka); iskustvima; - Izabrati po zvuku demonstrira
14. U maloga svica nastavnika); - Reprodukuje ritam najsličnije izvoñenje i sviranje;
15. Jedan dodan, digin disin - Tačno izvodi na instrumentu, uči Orffovim i napraviti
(Valjevac, G.Vakuf) - P ravilno korača mjeru i ritam druge i jača njegova stalnu razrednu - P rocjena
16. E nci, menci, na kamenci u ritmu; skandiranjem, samosvijest; izložbu; interesovanja i
(Jezero, Jajce) odbrojavanjem - Razvijanje napretka učenika,
17. K išobran za dvoje - P repoznaje rukom i u koloni kreativnosti i mašte - P rigodne igre - razvijanje
18. Imamo učiteljicu za čist peticu ranije obrañene (stupanje u ritmičkom uloge članova kreativnosti i radnih
19. M uzikaš brojalice sa nogama); izražavanju; porodice u izradi i kulturnih navika
tekstom i bez - Samostalno - Orffov orkestar instrumenata; kod učenika.
teksta; izvoñenje ritma kao
brojalice porodica i ureñena - S likanje
- S lušanjem i sviranjem na zajednica: svako instrumenata i
gledanjem u instrumentima, svira prema prezentacija crteža,
notni zapis poigrava se i pravilima i fotografija.
odreñuje duge i kombinira ih; zaslužuje
kratke note - Uočavanje poštovanje.
(slogove teksta). razlike izmeñu
odreñenih i
neodreñenih
zvukova.
90
Likovna kultura
SADRŽAJI U KOMUNIKACIJA I
KREATIVAN
„CRTEŽU“ LIKOVNE FORME OTVARANJE
CRTEŽ
UČENIKA
Za svaki navedeni sadržaj Izražavanje osnovnim likovnim Treba njegovati subjektivan Dijete komunicira sa
neophodno je da nastavnik elementima: linija, boja, ploha i crtež; brz, nov i svjež, koji sadržajem u svom crtežu;
formuliše: volumen i njihovih regulatora: ne liči ni na koji drugi „crtež“;
1. Likovno područje simetrija, kompozicija, kolorizam i Analizira svoj „crtež“ i
2. Likovni element ritam; crteže svojih vršnjaka;
3. Likovni problem U „crtežu“ učenik projicira
4. Likovno sredstvo Prepoznavanje i usavršavanje sebe; Priča o onome šta se
5. Motiv likovnih formi: crteža, slike, pojavljuje u crtežu i
6. Likovnu formu grafike, reljefa i kipa, zgrade i umjetnosti;
gradnje; Ljepota se osjeća, u subjektu, a
Sadržaji iz života učenika, subjekt u crtežu i umjetnosti, Otkriva asocijacije i
porodice, škole, ulice, Imenovanje i korištenje osnovnih i zato se učenicima nudi njihov izmišlja, razvija maštu;
okoline; neutralnih boja-akvarel, tempera, crtež i umjetnost kao estetska
pastel, mozaik, kolaž, flomaster, inspiracija; Likovnu formu pretače u
olovke u boji,...; verbalnu priču;
Sadržaji iz prirode i
godišnjih doba; Korištenje raznovrsnih linija: kriva U realizaciju su uključena sva Dijete crta i govori,
i prava; horizontalna, vertikalna i čula, dijete svoj svijet gleda “piše“ i briše, oduzima i
kosa; cik-cak, isprekidana; svojim očima, doživljava svojim dodaje;
Sadržaji na temu praznici, srcem, misli svojom glavom,
roñendani; Uočavanje kompozicije: crta svojim rukama; Učenik se u „crtežu“ bori i
vodoravna, vertikalna i kosa, troši, gubi i dobiva,
piramidalna i kružna, sažeta i tuguje i raduje se;
Sadržaji iz sporta; rasuta; Kreativan crtež je plod
„sanjarenja na javi“ u koju Zadovoljava svoju
Unutarnji sadržaji: Korištenje osnovnih grafičkih učenik unosi svu svoju energiju; radoznalost;
šta sanjam, prirodnih otisaka, te kiparskih
čega se plašim, materijala: plastelin, glina, Komunicira sa sobom i
šta ću biti kad porastem, drvo, papir,...; Kreativan crtež je snažan, okolinom;
da sam ja ...; dramski i lirski;
Izražavanje simboličkim bojama, Toliko se dijete srodi sa
Ilustracije: opisnim prostorom i psihološkom crtežom da ono crtež crta
bajka, basna, proporcijom. On je originalan, iz crteža;
legenda, mit, individualan, plijeni pažnju,
zagonetka i odgonetka, proizvod je talenta. Osjećanje kaže
lutkarska predstava; da nešto postoji,
a mišljenje dodaje
Strip inspirisan šta je to.
crtanim filmom,
igrokazom;
Inspiracije iz primijenjenih i
likovnih umjetnosti.
91
- Da učenici vole «crtati» i da vole gledati umjetnost, kao što vole uopće slike iz kojih uče:
- Da prepoznaju simboličku umjetnost iz «djetinjstva čovječanstva» blisku svome «crtežu»;
- Da učenici proširuju svoja osjećanja i znanja o «crtežu» i umjetnosti;
- Da učenici prihvaćaju kako «crtež» i umjetnost nije oponašanje, već stvaranje;
- Da prihvaćaju kako je u «crtežu» i umjetnosti podjednako prisutan sadržaj i forma;
- Da u «crtežu» i umjetnosti, sa više asocijacija, analiziraju: sadržaj, likovno, estetsko i tehničko;
- Da je «crtež» i umjetnost uzajamna igra izmeñu viñenja i mišljenja;
- Da učenici njeguju emotivnu, a ne objektivnu proporciju, simboličku, a ne lokalnu boju;
- Da učenici u crtežu kritikuju i hvale;
- Da učenici u «crtežu» i umjetnosti prepoznaju vodoravnu, vertikalnu, kosu i kružnu
kompoziciju, da se učenici uspješno služe osnovnim i neutralnim bojama, te toplim i
hladnim…;
- Da učenici malo po malo usvajaju osnovnu likovnu terminologiju;
- Da je, uz nastavnikovo poznavanje umjetnosti i društva, učenika, porodice i «crteža», posebno
shematsko-simboličke faze «crteža» učenika, logično očekivati pozitivne likovne rezultate.
Iz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

Učenici drugog razreda treba da nastave sa praksom i teorijom koju su započeli u prvom razredu; da u
svom „crtežu“ obrañuju teme, motive, ilustracije i inspiracije: po sjećanju, po direktnom posmatranju,
radu po mašti, radu prema tekstu-ilustracija i strip, inspiracijom iz likovnih i primijenjenih umjetnosti;
da time obogate sadržaje iz života, porodice, škole, književnosti za djecu i likovnih umjetnosti.
Rad po sjećanju
Doživljaji iz života djeteta, porodice, škole, ulice, okoline, društvo vršnjaka;
Ugodni i neugodni dogañaji, te subjektivni doživljaj-sjećanje.
Rad po direktnom posmatranju

Posmatranje prirode života i rada;
Razvijanje kod djeteta posmatranja i zapažanja svega što se nalazi u njegovom okruženju,
doživljavanja svim čulima i misaonim kategorijama, a potom likovno izražavanje.
Rad po mašti
Šta sanjam, čega se plašim, šta ću biti kad porastem, da sam ja učiteljica...
Rad prema tekstu-ilustracija i inspiracija

Nastavniku se prepušta izbor sadržaja koji se odnose na legende. Legende treba da su povezane sa
lokalnom zajednicom.
Bajka, basna, mit, legenda, odgonetka i zagonetka, priča i izreka, XIV zimske olimpijske igre u
Sarajevu 1984. godine, te ilustracije iz književnosti za djecu i junaka crtanih, animiranih filmova i
stripa.
Likovna i primijenjena umjetnost kao inspiracija

Posmatranje originalnih umjetničkih djela na izložbama, reprodukcija u knjigama i udžbenicima,
folija, video i dr. Učenicima se nudi umjetnost kao inspiracija za vlastiti subjektivni crtež, sliku, reljef
i kip.
92
LIKOVNI JEZIK ILI FORMA
U drugom razredu učenici treba da prošire osjećanje i znanja o likovnim elementima: crta, boja, ploha,
volumen i regulatora: a-simetrija, kolorizam, kompozicija i ritam.
Crtanje
Dalje usavršavati upotrebu crtačkih tehnika: grafitna i hemijska olovka, flomaster, kreda, ugljen,
metalno pero...
Slikanje
Usavršavati tehniku slikanja koristeći akvarel, temperu, gvaš, pastele, flomaster, kredu, gradeći
likovne regulatore: a-simetriju, kolorizam, kompoziciju i ritam. Boja je zahvalna u radu sa djecom
ovog uzrasta. Sedmogodišnje dijete koristi tzv. simboličke, šarene i neutralne boje.

I dalje koristiti, usavršavati i kombinirati dekorativni rad s grafikom korištenjem likovnih elemenata:
linija, boja i ploha, te regulatora: ritam i simetrija. Dekorativni rad podrazumijeva ukrašavanje
upotrebnih predmeta: ukrasi, šare, ornamenti i arabeske. Koristiti prirodne otiske upotrebom osnovnih
boja.
Prostorno-plastično oblikovanje: reljef, kip i zgrada

Razvijati i dalje sposobnosti modelovanja i grañenja kod djece, a preko njih i dječija čula i spoznaje.
Pri doživljaju „crteža“ i umjetnosti učenici postepeno upoznaju likovnu terminologiju i posmatrajući
svoj „crtež“ i umjetnost umjetnika bogate doživljaj i znaju kazati o sadržaju, likovnom, estetskom i
tehničkom. Na taj način učenici upoznaju simboličke likovne i primijenjene umjetnosti, koje su bliske
shematsko-simboličkoj fazi dječijeg crteža, kroz koju prolazi ovaj uzrast. Dijete će u skladu s
vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doživljaj, na svoj način imenovati ono što je u domenu
percepcije.
Svi drugi predmeti u školi imaju uzlaznu liniju, pa se daju stepenovati, na neki su način logični; u
Likovnoj kulturi nisu. Zašto? Zato što u prvom i drugom razredu svi učenici znaju crtati, u osmom i
devetom razredu saopćavaju «da ne znaju». Zato, na neki način, svi ostali predmeti bilježe logične
rezultate napretka, a Likovna kultura «nazatka», pa se onda izvodi definicija: da se djeci i učenicima
nudi «crtež» kao sredstvo odgoja i obrazovanja, dok ona žele da «crtaju», a da se ta želja u devetom
razredu prirodno gasi. Djecu proñe «crtanje», kao što ih proñe djetinjstvo. Zato neki pedagozi žele da
djeca, da bi duže «crtala», što duže budu djeca. Ta činjenica predmet Likovnu kulturu čini
specifičnom, te on tako ne liči ni na jedan drugi predmet, već je identičan samom sebi.
Crtež našeg uzrasta je u usponu. A što učenici kada odrastu prestaju «crtati», nije kriva ni škola ni
učitelj niti nastavnik, već je to prirodni proces; iako nastavnik uvijek od učenika zahtijeva maksimum.
Tome treba dodati i slijedeće: iako se spoznaja može razviti po nekoj odreñenoj metodi i bez svijesti o
njoj, kao što bi to moglo da se primijeni za dječiji «crtež», da dijete «crta» čak i bez svijesti o sebi i
93
«crtežu», ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi
sa manje truda postiže zavidne stvaralačke rezultate. Ovdje samo ističemo princip nastavnikova
rukovoñenja i metode igre, nastave i stvaralaštva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog
doživljaja u kojima učenik aktivno učestvuje u procesu rañanja svog subjektivnog „crteža“.
Specifičnost je i u internacionalnom likovnom jeziku, u kojemu je sve simbolično, jer niko ne zna šta
ova ili ona linija i boja, koju je dijete stavilo kistom na papir, predstavlja. Da li zato što je od svih
mogućih učenik izabrao baš tu ili zato što na paleti nije imao neku drugu, pa mi onda, iako to sve
izvire iz njegove duboke psihe, nagañamo: šta je učenik htio da kaže. Ali, da bi opravdali sebe,
formulišemo: estetsko nastoji da u „crtežu“ razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sačuvana. Stoga
simboličku umjetnost, „crtež“ i u njima simbole je teško odgonetati. Ali je takva umjetnost i takav
„crtež“ bogata umjetnost i bogat „crtež“.
Nastava se realizira u dva odvojena nastavna sata. I u 1. i 2. razredu učenici svoj „crtež“ brzo završe,
za 25 minuta, a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i završni dio nastavnog sata. Učenike ne treba
do kraja iscrpljivati, niti dozvoljavati da oni opet „gnjave“ svoj „crtež“. Oni treba da kreiraju brz i
svjež „crtež“, te da sedmično „crtaju“ 2 „crteža“. Tek bi u 5. razredu učenici mogli „crtati“ u blok-
času.
Navodeći principe i metode, i napominjući specifičnosti, zagonetke i tajne „crteža“ („crtež“ je crtež,
slika, grafika, kip i zgrada), objašnjavamo naš naslov:
Didaktičko-metodičke napomene, a iz svih ostalih priloga izviru dodatne upute.
94
CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA

Razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela.
Razumije značaj pravilnog držanja tijela za zdravlje.
Pravilno drži tije lo.

Očuvanje i unapreñenje zdravlja
Posjeduje znanja o zna čaju zdravlja.
Posje duje znan ja o značaju tjelesne ak tivnosti za očuvanje i unapreñivanje zdravlja.
P osjeduje znanja o značaju prirodnih faktora (zrak, sunce, voda) i tjelesne aktivnosti u prirodi.
P orodično koristi zdravstvene usluge.
Ima usklañen dnevni ritam odmora, spavanja, učenja i igre, primjeren uzrastu, uz asistenciju odraslih.
Izbjegava situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć.
P oznaje principe pravilne i redovne ishrane, ima kulturu objedovanja.
P osjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene.
Poznaje rodne (spolne) karakteristik e, uvažava suprotan spol.
Zna da su psihoaktivne supstance štetne.

Tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno, emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno, ili zna za takav
slučaj.
Pozitivno doživljava i vrjednuje nastavu tje lesnog i zdravstvenog odgoja.
Izvodi pokret/ kretanje u zadatom smjeru i po zadatoj putanji.

umijeća i navika u skladu sa uzrasnim i
Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita.

Razvijanje motoričkih sposobnosti,
individualnim karakteristikama
Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem para (partnera) u jednostavnijim kretnim zadacima.

Unapreñuje motoričke sposobnosti (koordinaciju, agilnost, ravnotežu, preciznost gipkost, snagu, brzinu i
izdržljivost),
Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I, II ili III razredu).
Vješto izvodi raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje, skakanje, trčanje...).
P ovezuje prirodne oblike kretanja (npr. trčanje i skakanje...).
Primjenju je prirodne oblike kretanja i njihove kombinacije u igrama i poligonima (sa i be z rekvizita).
P ravilno izvodi jednostavnije vježbe oblikovanja, sa i bez rekvizita.
Samostalno izvodi jednostavne plesne korake .
Vlada izab ranim vještinam a iz vje žbi na spravama, tlu, i sportsk ih igara.
Posje duje i druga motorička isk ustva u zavisnosti od ličnih interesovanja i mogućnosti sredine (npr.
vožnja b icikla, sk ijanje, sanjk anje , k lizan je , pješačenje u prirodi, stolni te nis, sportski ples itd.).
P oznaje termine za označavanje osnovnih položaja, stavova, pokreta i kretanja.
Osposobljavanje za
slobodno vrijeme
Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja.

vježbanje u
samostalno
Pre poznaje osnovne vrste vje žbi oblikovanja (vježbe jačanja, vje žbe istezanja, vježbe labavljenja).
P repoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. brži rad srca, znojenje, nesvjestica itd.) i
umije da traži pomoć ako se loše osjeća.
P oznaje osnovna načela sigurnosti u sali, na igralištu i bazenu.
Samostalno primje njuje nauče ne mode le tje lesne aktivnosti (igre, jutarn ja gimnastika, zagrijav an je i
smirivanje organizma).
95
Prihvata one koji se od njega razlikuju.
Promoviranje
Ophodi se s pažnjom prema vršnjacima i pokazuje spremnost da im pomogne.
interakcija
pozitivnih
socijalnih
Igra se i vježba u grupi uspostavljajući saradničke odnose.
Poštuje postavljena pravila uz podsticanje i nadzor u čitelja.
Pozitivno vrednuje uspješne poteze i uloženi trud svih učesnika u igri.
Prepoznaje nesportsko ponašanje (gruba igra, k ršenje pravila, nepristojno ponašanje...).
Upoznaje i prihvata svoje sposobnosti, osobine i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti.
slike o sebi
Razvijanje
pozitivne
P osjeduje pozitivno iskustvo uspješnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima.
Upoznaje i prihvata sebe.
Upoznaje svoje sposobnosti.

kreativnosti
kroz pokret
P okretom izražava svoje emocije i iskustva, pokret usklañuje sa muzikom.

Razvijanje
P antomimom i pokretom prikazuje različite životne situacije.
NASTAVNI SADRŽAJI
Prirodni oblici kretanja: različiti oblici hodanja i trčanja - sa promjenom pravca kretanja, promjenom
tempa, naprijed i nazad na raznim dijelovima stopala.
Skokovi i poskoci: sunožni skok uvis iz mjesta; preskakanje duge vijače pojedinačno, u paru i u
trojkama jednonožno i sunožno; protrčavanje ispod vijače; preskakanje kratke vijače u mjestu i
kretanju na različite načine; preskakanje raznih rekvizita poredanih u nizu, krugu ili polukrugu,
sunožno ili jednonožno.
Dizanja i nošenja: nošenje 3 - 4 lopte istovremeno 8 m; nošenje 2 medicinke (0,5 – 1 kg) u odručenju
6 m.
Penjanja: penjanje uz švedske ljestve; penjanje uz mornarske ljestve; penjanje i provlačenje kroz
velike ljestve; penjanje uz motku 1,5 m od dohvatne visine; penjanje uz stablo; penjanje i spuštanje sa
sprava.
Puzanja: potrbuške, na boku, na leñima.
Provlačenja: kroz ljestve, obručeve, ispod sprava i drugih prepreka.
Višenja: izdržaj u visu; pomicanje rukama u visu; zgib u visu, uz pomoć izdržaj.
Upiranja: kratkotrajni upori na tlu, o zid, o spravu; kretanje u uporu za rukama - “četveronožno“.
Vučenja i guranja: preko linije u parovima; povlačenje užeta; „borba pijetlova” i slično.
Elementarne igre s različitim odgojno-obrazovnim ciljevima: razvoj koordinacije, opuštanje
smirenje, funkcija socijalizacija i sl.
Atletski sadržaji: hodanje i trčanje u prirodi; štafetne igre sa elementima trčanja, bacanja i skokova;
preskakanje niskih prepreka jednonožnim odrazom; preskakanje odreñene razdaljine (jarka, strunjače)
kratkim zaletom jednonožnim odrazom i sunožnim doskokom; skok udalj iz mjesta sunožnim
odrazom; skok u dubinu pijesak (60 cm); trčanje 30 m - visoki start; trčanje umjerenim tempom do 1
min; bacanje loptice (200 g) udalj i cilj; bacanje medicinke jednom rukom sa ramena (1 kg).
Gimnastički sadržaji: vježbe oblikovanja za razvoj svih većih mišićnih grupa, sa posebnim akcentom
na mišiće trbuha, leña i ramenog pojasa, bez i sa rekvizitima, sa i bez muzičke pratnje; savlañivanje
straha od sprava; poligoni sa prelaženjem sprava; osnovi akrobatike valjanje povaljka¸ ”svijeća“; skok
uvito, mekani doskok.
Preskoci: naskok na švedski sanduk uzduž u čučanj; saskok na meku strunjaču.
96
Vježbe ravnoteže: hodanje po niskoj gredi i klupi u svim smjerovima; sunožni okret za 180 stepeni;
sunožni saskok.
Ritmika i ples: okretanje obruča oko ruke i struka, voñenje obruča kotrljanjem naprijed, kotrljanje
obruča u parovima; dječji poskok, plesni dokoraci uz pratnju muzike; plesne koreografije po izboru
učitelja; improvizirane koreografije na različite vrste muzike.
Igre sa loptom: igranje različitim loptama rukom, nogom, glavom palicom ili reketom: voñenje lopte
rukom ili nogom u jednom pravcu ili sa promjenom pravca; kontrolirano odbijanje balona jednom ili
objema rukama; dodavanje i hvatanje lopte jednom i objema rukama; dodavanje lopte nogom; štafetne
i elementarne igre sa loptom; odbojka preko konopa sa balonom.
Plivanje: hodanje i trčanje u plitkoj vodi sa različitim zadacima kroz igru; vježbe za prilagoñavanje na
otpor vode, potapanje glave, gledanje pod vodom, izdisanje pod vodom, plutanje na grudima; vježbe
za sigurnost u dubokoj vodi; osnovi tehnike plivanja – rad nogu, rad ruku leñno i kraul.
Izleti i pješačenja: dva izleta, od kojih jedan zahtjevniji u pogledu dužine puta i konfiguracije terena.
Zdravstveno preventivni sadržaji moraju da odgovore zdravstvenim potrebama učenika. Kako je
škola dinamična organizacija, ona mora da odgovori promjenama zdravstvenih potreba učenika,
školske sredine i socijalnog okruženja. Sadržaj i metode moraju biti sisitematski planirani i sprovoñeni
uz uključivanje: zdravstvenih radnika, učenika, nastavnika, nenastavnog osoblja i roditelja.
Za prvi ciklus obaveznog obrazovanja, tematski sadržaji zdravstvenog odgoja su: naše tijelo; lična
higijena; zdravi zubi; zdrava ishrana; nastanak bolesti - kako očuvati zdravlje; zdrava kičma i kostur;
zdrava životna sredina; posljedice uzimanja droga, alkohola i duhana po zdravlje; značaj tjelesne
aktivnosti i rekreacije za zdravlje; značaj igre i radosti za zdravlje; značaj školske sredine za zdravlje.
Zdravstvene radionice, odnosno edukativne grupne igre bit će trenuci kada će djeca učiti kako da
izbjegnu situacije u kojima mogu da se povrede, kako da održavaju ličnu higijenu (pranje ruku i zuba,
umivanje, tuširanje), kako da održavaju kolektivnu higijenu, o štetnosti droga, pušenja i konzumiranja
alkohola, kako da zatraže pomoć ako su žrtva zlostavljanja, pri čemu nastavnik mora voditi računa da
ne zaplaši i ne zabrine djecu.
Učenje i igra su kompleksne aktivnosti, zasnovane na nedjeljivosti morfoloških, funkcionalnih,
motoričkih, kognitivnih, konativnih i ekoloških struktura i funkcija. Čas tjelesnog i zdravstvenog
odgoja može biti integriran u cjelokupnu nastavu, odnosno aktivnost učenika. Nastavnik može tokom
nekog drugog časa, ili izmeñu dva časa, s učenicima organizirati prigodnu tjelesnu aktivnost. To može
da traje pet, deset, trideset minuta, u dvorištu ili na livadi, svejedno, ali i to će biti čas tjelesnog i
zdravstvenog odgoja. U isto vrijeme nastavnik može da predaje, odnosno da razgovara sa učenicima o
nekoj temi, na primjer iz prirode koja ih okružuje i to će, ujedno, biti i čas moje okoline.
DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE
U prvom ciklusu obaveznog obrazovanja, a i inače, ciljevi su prilagoñeni nasljednim mogućnostima

učenika, njihovoj hronološkoj dobi i stvarnom stanju, te objektivnim mogućnostima njihovog
rezidencijalnog ambijenta. Usmjereni su prevashodno da stimuliranje psihomotoričkog, morfološkog i
funkcionalnog razvoja djece, primjereno njihovim stvarnim mogućnostima.
Opći cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je da se planiranim, programiranim, organiziranim i
kontroliranim vježbanjem i učenjem utiče na povoljnu konstalaciju antropoloških osobina i
sposobnosti, motoričkih znanja i stanja zdravlja.
Posebni ciljevi u području tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) shvatanje smisla, vrijednosti i
principa tjelesnog vježbanja, (2) očuvanje i unapreñenje zdravlja, (3) stimuliranje razvoja motoričkih,
morfoloških i funkcionalnih osobina i sposobnosti; usvajanje znanja, vještina i navika u skladu sa
uzrasnim i individualnim karakteristikama, (4) osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno
vrijeme, (5) razvijanje pozitivne slike o sebi, (6) razvijanje kreativnosti kroz pokret, (7) promoviranje
pozitivnih socijalnih interakcija i (8) praktična primjena sposobnosti i stečenih znanja, vještina i
navika u konkretnim uvjetima života i rada.
Pojedinačni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvode se iz posebnih ciljeva, a odnose se na
konkretne sadržaje preko kojih se oni realiziraju.
97
Specifični ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja mogu se ticati sporta, sportske rekreacije i
kinezioterapije. Oni su usmjereni prevashodno na razvijanje motivacije kod učenika i interesa kod
roditelja za navedene kineziološke aktivnosti, ukoliko za njih postoji realna potreba. Takoñer, cilj je
razvoj, sistematizacija i primjena meñuzavisnih antropoloških, metodoloških, metodičkih i stručnih
saznanja, primjerenih kineziološkim potrebama djece i omladine.
Ciljevi u školskom procesu tjelesnog i zdravstvenog odgoja su operativni. U odnosu na idealno i
očekivano stanje učenika primjereno njihovom inicijalnom stanju i faktorima ograničenja,
predstavljaju osnov za koncipiranje, planiranje i programiranje sadržaja, organiziranje, izvoñenje i
kontrolu aktivnosti, te analizu i procjenu ishoda tjelesnog i zdravstvenog odgoja, u odnosu na
pojedinačne i posebne, odnosno i opći cilj.
Ovaj period razvoja djeteta je veoma pogodan za početak planskih — ciljanih uticaja, putem
vježbanja, na organizam djeteta. U ovom uzrastu su utjecaji na pozitivnu transformaciju antropoloških
dimenzija učenika najveći, a na neke dimenzije i jedino mogući. Zbog toga je nastavni program
zasnovan na igri i prirodnim oblicima kretanja, sa sadržajima i pristupima koji prevaliraju dječiju
potrebu za aktivnošću i stimuliraju dječiju želju za napretkom – podraženu aktivnom, interaktivnom i
kreativnom dječijom prirodom. Uspješan sistem tjelesnog i zdravstvenog odgoja omogućava učeniku –
istovremeno i podjednako značajno – rast i razvoj, primjeren dispoziciji i razvoju pojedinih
motoričkih, morfoloških i funkcionalnih osobina i sposobnosti, i, u tom smislu, usvajanje korisnih
teorijskih i praktičnih znanja.
Psihomotorička aktivnost se usmjerava prije svega na na razvijanje i usavršavanje: koordinacije
(brzinske, ritmičke, orijentacije); agilnosti (brzine promjene smjera kretanja - u hodanju, trčanju,
penjanju, puzanju, provlačenju, valjanju, kotrljanju; sa rekvizitima; u elementarnim sportskim
aktivnostima); ravnoteže (statističke i dinamičke - bez rekvizita i sa rekvizitima - na suženoj i
nestabilnoj podlozi); preciznosti (držanje, bacanje, šutiranje, postavljanje, dizanje, gañanje, hvatanje,
nošenje, spuštanje); gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne - vježbe oblikovanja); snage (položaji
tijela - ležeći, čučeći, klečeći, stojeći, viseći, u trčanju, u skakanju, neobični položajni, sa osloncem na
jednoj nozi, ruci, laktu, glavi...); brzine (reakcije, pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta -
hodanje, trčanje, skakanje, penjanje, puzanje, provlačenje, valjanje, kotrljanje, održavanje na vodi,
kretanje na vodi...); izdržljivosti (opće - posebnu pažnju usmjeriti na disanje).
Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja, a u cilju pravilnog rasta i razvoja. Akcenat
treba da se stavi na vježbe zagrijavanja, istezanja vrata, te se ni u kom slučaju ne smiju izvoditi isti i
nagli pokreti glave. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. Naročito
treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. Kod skakanja treba
paziti da svi poskoci budu u pokretima, a nikako veliki doskoci. Kod gimnastičkih preskakanja treba
obratiti pažnju na mogućnosti učenika, te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču.
98
za treći razred devetogodišnje osnovne škole
99
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA TREĆI RAZRED

REDNI
B ROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI NASTAVNIH NASTAVNIH
ČASOVA ČASOVA
2. Strani jezik 2 70
3. Matematika 3 105
5. Muzička /glazbena kultura 2 70
UKUPNO: 18 630
UKUPNO OPTEREĆENJE UČENIKA :

100
Čitanje i pisanje
Usavršavanje tehnike čitanja: pravilno i izražajno čitanje;
Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog;
Usvajanje štampanih slova ćiriličnog pisma;
Sricanje, čitanje riječi, rečenica štampanih ćiriličnim pismom;
Čitanje kraćeg teksta štampanog ćiriličnim pismom, reprodukcija pročitanog
Napomena: Usvajanje štampanih slova ćirilice se može realizirati u prvom ili u drugom
polugodištu, po izboru nastavnika.
Čitanje i interpretacija
Književnog teksta
Štiva u čitankama
Lektira
Jezik
Rječnik
Gramatika
Pravogovor
Pravopis
Narativni i deskriptivni oblici
Pričanje
Prepričavanje
Medijska kultura
Filmske vrste: Igrani film (film za djecu)
Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tišina, muzika
(književno djelo-film, uporedba)
Glumac, uloga, gluma
101
ČITANJE I PISANJE
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADAĆE – OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO AFEKTIVNO
PODRUČJE PODRUČJE PSIHOMOTORIČKO OČEKIVANI
Znanja, vještine, Stavovi, vrijednosti, PODRUČJE REZULTATI
sposobnost interesi
U latiničnom pismu - Knjiga nije samo poruka, - Kombiniraju riječi i pokrete - Mogu se usredotočiti na
nego i radost, užitak; radi prenošenja poruke; sadržaj, slušati s cilje m da
- Usredotočenost pažnje na čuju obavijesti, priču, pjesmu;
sadržaj, prepoznavanje
ortografskih znakova - Čitanjem sakupljamo - Predstavljaju situacijski - Rješavaju zadatke tipa:
i njihove uloge, posebice u obavijesti, proširujemo kontekst neverbalnim znacima - pročitaj i objasni šta to
glasnom čitanju; znanje, poboljšavamo (pogledom izražavam sumnju, znači,
komuniciranje; strah, nježnost); - pročitaj i dopuni nepotpunu
- Mogućnost razumijevanja rečenicu,
i reprodukcije; - Ne čitamo samo knjige; - Izrazom lica pokazuju kako se - pročitaj i objasni svojim
osjećao lik u priči, kako je riječima,
- Mogućnost uočavanja - Čitamo tragove ; izgledao u situaciji: - dopiši izostavljene riječi i
uporišnog mjesta u tekstu; - Čitamo misli; razočarenja, izgubljenosti ili rečenice,
- Čitamo geografske karte; kad je bio sretan; - sastavi rečenice od napisanih
- Sposobnost uopćavanja; - P repoznajemo namjere riječi,
(čitamo); - uspostavi pravilan redoslijed
- Čitanje rečenica u sebi, - P repoznajemo osjećaje; - Sastavljanje rečenica riječi u rečenici,
razumijevanje smisla; od ispremetanih riječi, a da - pročitaj i ispričaj što si
- Čitamo da bismo razumjeli rečenica nosi mudrost i da je pročitao,
- Čitanje kraćeg teksta u sebi, sebe i svijet oko sebe; poticaj za razmišljanje; - pročitaj i kaži što je
odgovori na postavljena izostavljeno u rečenici, priči;
pitanja: o toku dogañaja, o - Knjige su važne i u isticanju - Riječ do riječi poruka;
likovima, zaključivanje o iskustva (čitamo upute, - Rečenica može zadržati
poruci; poruke, obavijesti); Riječi, rečenice, tekst smisao ako u njoj jednu riječ
prepisujemo pisanim slovima; zamijenimo drugom ili ako
- Čitanje poslovice, - Čitamo iz knjiga, s neke riječi izostavimo;
objašnjavanje smisla; TV ekrana, plakata, - Pisanje poruka pisanim
reklamnih panoa, slovima; - Razumjet će šta znači čitati s
- Pisanje pisanih latiničnih kompjuterskog zaslona; namjerom da doñu do
slova, pravilno povezivanje u odreñenih informacija;
strukture riječi. - P ismo je veoma važno u - Pisanje o iskustvu
komuniciranju; /nekoliko rečenica/ - Znaju naći u rječniku riječ,
(Desilo mi se, vidio sam, pojam;
- Kompjuter ne može uplašio sam se).
U ćiriličnom pismu zamijeniti naše pisanje; - Znaju u knjizi (analiziranjem
sadržaja) doći do tražene
- Zna štampana ćirilična - L ijepo pisanje je znak stranice, odnosno naslova;
slova, sriče riječi rečenice, poštovanja, uvažavanja osobe
čita; kojoj pišemo; - Znaju povezati pronañene
informacije;
- Razumije smisao - P ismo je dio jezičnoga
pročitanog i reproducira. i kulturnog identiteta; - Čitaće rado i bez zahtjeva
odraslih;
- Važno je znati iskazati
misao u usmenom i pisanom U pisanju
obliku. - Znaju latinična slova na
nivou automatizirane radnje,
pišu lijepo;
- Povezuju slova, a pisanje

već ima osobni pečat;
- Usvojili su štampana slova

ćiriličnog pisma, sriču, čitaju
riječi, rečenice, tekst i
razumiju pročitano.
102
Čitanje i pisanje sadržaja pisanih latiničnim pismom
Čitanje naglas i čitanje u sebi
Dalji rad na razvijanju i usavršavanju tehnike čitanja (pravilnosti, brzine i izražajnosti)

• Čitanje proznog teksta, priče, bajke;
• Čitanje dramskog teksta;
• Čitanje poetskog teksta;
• Čitanje stripa;
• Usvajanje štampanih slova ćirilice i pravilno čitanje riječi i rečenica.
Razumijevanje sadržaja štampanih latiničnim pismom i u opsegu

• Razumijevanje sadržaja na nivou reprodukcije pročitanog;
• Razumijevanje na nivou uočavanja glavnog dogañaja, glavnih i sporednih likova;
• Razumijevanje na nivou uopćavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama
u književnom tekstu;
• Razumijevanje kao ishod uviñanja uzroka i posljedice.
Razumijevanje sadržaja štampanih ćiriličnim pismom

• Razumijevanje na nivou uočavanja dogañaja;
• Na nivou mogućnosti odgovaranja na postavljena pitanja;
• Dopunjavanje nepotpunih rečenica;
• Mogućnost ilustriranja pročitanog.
Pisanje
Dalji rad na usavršavanju tehnike pisanja;

Usavršavanje estetske strane rukopisa.
- Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirane sadržaje iz izravno danog okruženja;

- Pisanje rečenica o pročitanim sadržajima;
- Pisanje o sadržajima mašte;
- Prepisivanje riječi, rečenica, kraćeg teksta;
- Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objašnjeni diktat, diktat s prepričavanjem
pogrešaka, izborni diktat, stvaralački diktati, kontrolni diktat).
103
ČITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIŽEVNOG TEKSTA
ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI, ZADACI I REZULTATI UČENJA
SPOZNAJNO AFEKTIVNO
PODRUČJE PODRUČJE PSIHOMOTORIČKO OČEKIVANI
Znanja, vještine, Stavovi, vrijednosti, PODRUČJE REZULTATI
sposobnost interesi
- Opažanje bitnih misli - Učenici su svjesniji - Pisanje o pojedinostima - Tekst štampanim
u tekstu; značaja knjige; iz knjiže vnog teksta; latiničnim pismom čita
pravilno i izražajno;
- Izdvajanje rečenica - Čitamo s ciljem - Prepisivanje rečenica,
koje upućuju na poruku; prikupljanja obavijesti karakterističnih kraćih - Čita rado, radi
o ljudima i dogañajima, dijelova teksta; zadovoljstva;
- Opažanje meñusobne o pojavama i okruženju;
povezanosti rečenica - Opis predmeta, likova - Razumije upute: čitaj
i dijelova teksta; - Vjerovanje u važnost prirodnih pojava, brže, sporije, pročitaj u
osobina: poštenja, pretvara u slike, boje sebi i kaži što si pročitao,
- Uočavanje logičkih meñusobnog uvažavanja; crteže, stripove; čitaj tako da ti se u glasu
cjelina u tekstu; osobina koje su važne za prepoznaje nježnost,
uspjeh: rad, upornost, - Izmjena toka dogañaja strogost, neka to bude grub
- Formuliranje podnaslova saradnja i kooperativnost, u priči ilustriranjem; glas, čitaj tako da se u
u dijelovima teksta; samokontrola; glasu osjeća radost, tuga;
- Razrješavanje
- Izražavanje doživljaja - Ponašanje u situacijama situacije pomoću stripa; - Razumjet će poruku i
teksta na svoj način; neuspjeha; može je iskazati u obliku
- Predstavljanje kratke rečenice;
- Pokazati inventivnost u - Usklañenost riječi i djela; dominantnih osjećanja
izboru riječi u bojom; - Može prepričati tekst
prepričavanju; - Vrijednost otvorenosti, na reproduktivnom nivou;
vedrine, optimizma u - Crtanje u funkciji
- Uočavanje opisa prirode, životu; razrješavanja konflikta - Može u prepričavanje
lika, pojave u književnom u priči; uključiti elemente
tekstu; - Sposobnost kreativnosti:
razumijevanja - Dio teksta zamjenjuje promjenom toka dogañaja
- Povezati pjesničku sliku, smisla života: živimo da ilustracijom; u priči (uvoñenjem novog
likovni izraz, muziku; bismo razumjeli lika u priču), promjenom
smisao, znali doživljavati - Ponuñenu ilustraciju završetka ili unošenjem
- Iskustvo lika i ljepotu i stvarati lijepo, stavljamo u kontekst priče; elemenata opisa
moje iskustvo; da doprinesemo razvoju (proširivanje teksta);
ljudske zajednice i - Ilustriramo ključne riječi u
- Pisanje dijaloga humanijem životu; priči; - Može samostalno
iz teksta s no vim obrtima; pročitati tekst i odgovoriti
Uporedba tekstova: - Sila ne vodi nigdje i - Neverbalnim znacima na zadatke koji se odnose:
- U kojim se tekstovima ničemu; pokazujemo prevladavajući - na tok dogañaja, mjesto i
pojavljuju pozitivni osjećaj lika. vrijeme, glavni dogañaj u
likovi? - Razgo vorom se može priči,
- U kojim smo pričama mnogo postići; - na osobine glavnih i
upoznali sebične sporednih likova,
osobe? - Prijateljstvo je važno; - na formuliranje
- U kojoj smo priči podnaslova dijela teksta;
prepoznali pravdu? - Mudrost je važna i
- Moja omiljena priča. mogućnost predviñanja - Zna šta je priča, razlikuje
posljedica odreñenog bajku i basnu;
postupka.
- Zna šta je pjesma, stih,
kitica (strofa);
- Prepoznaje dramske
testove;
- Prepoznaje strip i
zna predstaviti dijelove
teksta ili dogañaje i likove
stripom.
104
Čitanje i interpretacija književnog teksta /programski sadržaji/
Priča:
- tok dogañaja,
- mjesto i vrijeme radnje,
- uočavanje najvažnijih trenutaka u priči;
Likovi u priči: glavni i sporedni;
Osobine likova: osobine likova u priči;
Logičke cjeline u priči;
Formulisanje podnaslova u dijelovima (logičkim cjelinama) teksta;
Priča u stripu, dramatizacija priče u stripu;
Bajka;
Pjesma;
* Dijelovi pjesme (stih, kitica).
Književnoteorijski pojmovi:
(Orijentacione naznake opsega i dubine)
Priča pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretiranje na nastavnim časovima).

U pričama čitamo o dogañajima i doživljajima, o životinjama, pisci maštaju i pišu priče. Priču
možemo prepričati. Možemo ilustrirati pročitano. Iz priče učimo o životu. U priči najčešće
nema nadnaravnih bića i čudesnih dogañanja.
Priča ima sadržaj
Priča je ispričana odreñenim redoslijedom: ima početak, glavni dio i završetak.
Lik u priči i basni
Postoje glavni i sporedni likovi. Najviše se govori o glavnom liku. Priča u nama izaziva
osjećaje.
Čitajući priču, mi doživljavamo radost, tugu, bude nam lijepo, ugodno ili neugodno.
Doživljaj možemo izraziti riječima, pokretom, crtežom, slikom, zvukom.
Bajka je priča o čudesnim, izmišljenim dogañajima i likovima.
Basna je kratka priča u kojoj su glavni likovi životinje, a ponekad i biljke i predmeti. Basna
ima sadržaj i pouku.
Pjesma: Pjesmu čitamo, učimo napamet, recitiramo. I pjesma u nama izaziva različite
osjećaje.
Pjesmu ne prepričavamo.
Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove, igrom na
pozornici prikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozorištu.
Gledalište, pozornica, publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije
dramskog teksta).
Književni tekstovi
Alija H. Dubočanin: Želja

Ahmet Hromadžić: Plamena
Luko Paljetak: Rijeka
Jevrejska narodna pjesma: Izgubljeno stado
Ešref Berbić: Čuvar
Branko Ćopić: Bosna
Bisera Alikadić: Na pijaci
Azra Mulalić: Lastavice
Oton Župančič: Zlatna kantica
Jermenska priča: Ćup sa zlatom
Nasiha Kapidžić-Hadžić: Trčimo za suncem
105
Stanislav Femenić: Carevo treće uho
Rizo Džafić: Skrovište
Zoran Jovanović : Drug
Šimo Ešić: Kako je procvjetala prva visibaba
Šukrija Pandžo: List na putu
Narodna basna : Vrba i trn
Ferida Duraković: Važnost
Fikreta Kenović-Salihović: Asja
Stanko Rakita: Cvjetovi
Ivica Vanja Rorić: Čudesna pjesma
ðani Rodari: Ribar iz Cefalua
Grigor Vitez: Zima se razboljela
Le ktira
Nasiha Kapidžić-Hadžić: Pjesme (po izboru)

Šimo Ešić: Vezena torbica
Ahmet Hromadžić: Zelena šuma (Priče: Ledena gora; Prijatelji; Miš vitez)
Stanislav Femenić: Idi pa vidi
J EZIK
ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI , ZADACI I OČEKIVANI REZULTATI
AFEKTIVNO
SPOZNAJNO PODRUČJE PODRUČJE PSIHOMOTORIČKO
Znanja, vještine, sposobnost Stavovi, vrijednosti, PODRUČJE
interesi
- Jačati saznanje o značaju - Poticanje interesa za - Razumijevanje značaja - Vidljiv je i mjerljiv napredak
riječi i jezika u komunikaciji jezik analizom usmenog i pisanog u izražavanju, s obzirom na
i ukupnom učenju; književnih djela; načina izbor izražajnih sredstava i
- Riječ-smisao-poruka - Promjenom izražavanja; spretniju upotrebu riječi u
Riječ ima mnogo značenja, lingvodidaktičke osnove - Pokušaji usklañivanja usmenom i pismenom
sasvim odreñeno značenje pri usvajanju sadržaja izražavanja u usmenom izražavanju;
ima u rečenici (uočavanje na jezika i književnosti; i pisanom obliku; - Znaju napamet abecedu;
primjerima); - Poticati interes i - Postepeno oslobañanje - Razlikuju pojmove:
- Poznavanje abecede; utjecati na saznanje o i odvajanje od Imenica (vlastita, opća, rod i
- Razlikuje imenice i glagole širokim mogućnostima reproduktivnog pristupa broj imenice i označavaju li
u opsegu koji je naznačen u govornog i pisanog i slobodnije, osobnije nešto umanjeno ili uvećano);
programskim sadržajima; izraza; izražavanje; Glagol – prepoznavanje
- Prepoznaje gramatički - Znanje o jeziku i - Poboljšanje glagola i glagolskih vremena
pravilnu od gramatički umijeće pisanja u koncentracije na bitne u tekstu (glagolska vremena:
nepravilne rečenice; službi razvoja elemente sadržaja; prošlo, sadašnje i buduće
- Pravilno artikulira sposobnosti - Razvijanje kulture vrijeme);
sve glasove, posebice glasove samostalnog slušanja sagovornika - Znaju da rečenica može biti
č, ć, dž, ñ, h, te glasovne izražavanja; bez obzira na izrična, upitna, usklična, u
skupove je i ije u riječima; - Poznavanje značenja razlike u jeziku, potvrdnom i odričnom obliku;
- Jasno izgovara riječi; riječi pomaže u nivou razvijenosti - Pišu pravilno
- Izgovara rečenice jasno i orijentaciji i u drugim komunikativnih riječcu ne i riječcu li
tempom koji osigurava područjima; sposobnosti; uz glagol;
slušanje i razumijevanje - Razumiju pojmove: - Uvažavanje posebnih - Poznaju interpunkcijske
izgo vorenog; tekst-djelo, naslov- potreba sago vornika znakove u obimu koji je
- Zna gdje treba napisati teksta, pisac pjesnik, dio (govorne teškoće, predviñen Programom
veliko slovo; teksta, sadržaj priče; smetnje, oskudan i pravilno ih upotrebljavaju u
- Razvijanje jezičkih - Šta je tačka, zarez, rječnik, sporost u pismenom radu, odnosno
sposobnosti; upitnik, uskličnik; pisanju, crtanju); uvažavaju u čitanju;
- Razumije vanje -Znanje daje sigurnost, - Pomoć i saradnja - Uočavaju i ispravljaju
upotrebne vrijednosti jezika. a sigurnost jača u prepoznavanju pogreške u svom radu.
motivaciju za dalje zahtje va.
učenje, jača
samopoštovanje.
106
JEZIK - PROGRAMSKI SADRŽAJI
U ovom su području sljedeće cjeline:

- Rječnik
- Gramatika /slovnica
- Pravogovor (ortoepija)
- Pravopis (ortografija)
R je č n ik
Gra ma t ik a
BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Abeceda
Samoglasnici i suglasnici (samoglasnik, suglasnik, slog)
Vrste riječi:
Im e n ic e
Vlastite i opće
Broj i rod imenica
Umanjenice i uvećanice
G l a g o l i: prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prošlo, sadašnje
i buduće vrijeme)
Rečenica: Izrična, upitna, usklična
Potvrdna (jesna), (odrična)
Gramatički pravilan redoslijed riječi u rečenici (povezivanje riječi, rečenica u smislene cjeline: dopuni,
promijeni riječ u rečenici da ona ne mijenja smisao, napiši riječi u niz koji ima smisao, složi rečenice
prema slijedu dogañaja).
Vježbe koncentracije u službi trajnijeg pamćenja: Od slova u nizu koji ne daje riječ
sastavi riječ: roziver elet, itel, hejims ; Koje su to vrste riječi?
Imaš niz riječi ; Prepiši samo imenice i glagole. Imenice u žuta polja, glagole u plava polja.
Imaš riječi. Dopiši slovo i dobićeš novu vrstu riječi: vara (vatra), sad izostavi slovo i
Ponovo dobivaš riječ s novim značenje. Učenici sami pronalaze nove primjere.
Pravogovor i pravopis
Veliko i malo slovo
Pisanje imena planina, polja, rijeka
Dvotačka u nabrajanju, tačka, upitnik, uskličnik na kraju izrične, upitne, usklične rečenice
Pisanje odrične riječce ne uz glagole
Pisanje upitne riječce li u upitnim rečenicama
Glasovi i glasovni skupovi: č, ć , dž , h, je i ije u izgovorenim i napisanim riječima
Pravilan izgovor i pisanje glasova č, ć , dž i ñ u umanjenicama (čamčić, prozorčić,
lončić, ključić)
Izgovor i pisanje glasova č i ć u imenicama za označavanje zanimanja: voćar,
dimnjačar, knjižničar, muzičar, učitelj, vodeničar, matičar.
107
K U L T U R A I Z R A Ž A V A NJ A
ODGOJNO- OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAĆE I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO AFEKTIVNO
PODRUČJE PODRUČJE PSIHOMOTOR IČKO OČEKIVANI
Znanja, vještine, Stavo vi, vrijednosti, PODRUČJE REZULTATI
sposobnost interesi
- Znaju šta je govor, šta - Svjesniji su ljepote - Izbor riječi koje - Govori i piše gramatički
razgovor; jezika, govora, će uljepšati priču; tačno /zahtjevi Programa/;
komuniciranja i uloge
- Memoriranje teksta i vježbanja, čitanja - Prepisivanje riječi bez - Piše jasne rečenice i
reprodukcija osnovnih u izgrañivanju kulture kojih ne možemo opisati logički ih povezuje u
informacija i poruka; usmenog i pismenog predmet, govoriti o cjelinu teksta;
izražavanja; iskustvu;
- Prepričavanje teksta na - Uspješno prepričava
osnovu detaljnih i - Uočavaju da je kultura - Prepisivanje rečenica s tekst na osnovu uopćenih
uopćenih pitanja; govora sastavni dio opće unošenjem promjena, pitanja u usmenom i
kulture; s obzirom na značenje; pisanom obliku;
- Prepričavaju tekst na
osnovu zajednički - Naš govor govori o nama - Promjene usmjerene na - Može prepričati tekst:
sačinjenog plana: (poželjno u govoru, stil; unosom elemenata
u uvjetima frontalnog rada, nepoželjno, kontrola kreativnosti: promjenom
u grupi, u paru; izgovorenoga); - Kraj priče predstavljamo toka dogañaja u priči
pantomimom (uvoñenjem novog lika u
- Slikom predstavljen - Riječ može ohrabriti, priču), promjenom
sadržaj ispričati riječima oraspoložiti, može - Pokazujem izrazom lica završetka priče unošenjem
(sposobnost predviñanja, djelovati poticajno, prevladavajuće osjećanje u elemenata opisa);
smisao za dedukciju obeshrabriti i uvrijediti; priči.
(pretpostavljanje, - Može opisati situaciju,
pokušaj nadogradnje - Izražavaju interes i želju govoriti o iskustvu na
unošenjem elemenata za učenjem; jednostavan način;
osobnog doživljavanja);
- Svjesni su razlika u - Može povezati sadržaj u
- Poticanje mašte (priča načinima govora: cjelinu (vezani tekst) tako
može imati i ovakav pred razredom, pred da su prepoznatljivi:
završetak); nepoznatim slušateljima, uvodni dio, glavni i
kada neko drugi govori, završni dio i da je moguće
- Jačanje kompetencije još kada oni go vore; prepoznati uzrok i
uvijek elementarnog posljedicu (koherencija i
je zičkog komuniciranja - Uče o potrebi kohezija);
na usmenom i pismenom prilagoñavanja go vora i
nivou. ponašanja prilikama - Kritički razmišlja i zna
(jačina glasa, boja, misao izraziti u usmenom i
brzina). pisanom obliku
(Ovo nije dobro jer...
Mislim da je ova poruka
veoma mudra zato što...
Ljudi nedovoljno brinu o
okolišu pa to može štetno
za...
Objasniću...);
- Može kritički posmatrati

vlastiti pismeni rad i
procijeniti:
uočiti dobre strane i one
koje mogu biti bolje
(rukopis mi je dobar, ali
imam mnogo pogrešaka u
...).
108
NARATIVNI I DESKRIPTIVNI OBLICI
Prepričavanje
Prepričavanje na osnovu uopćenih pitanja 1+1+1,
Prepričavanje na osnovu zajednički sastavljenog plana 2+1+1;
Prepričavanje s promjenom:
a) toka dogañaja 1+1+1,
b) kraja priče 1+1+1,
c) unošenjem elemenata deskripcije (proširivanje teksta) 1+1+1;
Pričanje
Pričanje dogañaja predstavljenog slikom 1+1+1;
Tematika
Sadržaji nastave kulture izražavanja u direktnoj su stvarnosti i iskustvu (dogañaji i doživljaji,
predmeti, biljni i životinjski svijet, igra, druženje, rad stvaralaštvo),
Slike i nizovi slika,
Književni tekstovi,
Sadržaji filma, radija i televizije,
Sadržaji mašte.
MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAĆE I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO AFEKTIVNO
PODRUČJE PODRUČJE PSIHOMOTOR IČKO
Znanja, vještine, Stavovi, vrijednosti, PODRUČJE
sposobnost interesi
- Usvajanje znanja o - Film je veoma - Priču iz čitanke -Učenici će znati da je igrani
filmu; privlačan, nudi korisne pretvaramo u filmsku film priča koja ima svoj tok,
informacije o ljudima priču uzbudljiva mjesta;
- Percepcija i recepcija životu, prirodi, ali (ilustriramo slike, - Filmsku sliku prate: muzika,
sadržaja filma; može biti veoma štetan dijelimo uloge, igramo zvuk, tišina;
ako ne znamo napraviti pred razredom); - Uloge tumače glumci;
- Razumije vanje igranoga izbor; - Likovi u filmskoj priči mogu
filma (i u filmu je uočljiv - Reprodukcija biti dobri, hrabri, pošteni, ali i
tok dogañaja, mjesto i - Postepeno djelovati na snimljenog govora loši, kukavice, prevaranti, baš
vrijeme radnje, likovi); stavo ve: nije dobro sve što i pokazivanje kao i u priči u čitankama, baš
je privlačno i drago; ilustriranog sadržaja; kao i u životu;
- U književnom tekstu - Moći će govoriti o toku
jezik je osnovno sredstvo; - O svemu valja razmisliti; - Možemo osmisliti i dogañaja;
muziku koja prati - Kritički govoriti o likovima;
- U filmu je to slika, riječ, - Razvijanje pozitivnih prikazivanje; - Znaju zašto postoji
zvuk, tišina; stavo va prema filmo vima napomena pred projekciju:
koji su umjetnička djela. - Potvrñuje likove RODITELJSKA P AŽNJA
- Sposobnost razlikovanja iz knjiže vnih tekstova i - Šta to znači? Koje i kakve
filma za djecu i filma za likova iz filmskih priča. sadržaje djeca ne smiju
odrasle; gledati?
Zašto?
- Glumci tumače uloge, - Imaće toliko snage da kažu
- Oni glume u filmu; sebi:
„Neću gledati taj film; Bolje je
- Usvajanje znanja o da uradim zadaću ili pročitam
oznaci RP. koju stranicu, ili da to
vrijeme...“
109
Medijska kultura
Filmske vrste: igrani film (film za djecu)
(književno djelo-film, usporedba)
Glumac, uloga, gluma.
U SLUŽBI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA I OSTVARIVANJA

POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU:
Specifične
Oblici jezičke Komunikacijski Estetske aktivnosti,
metode i postupci i
komunikacije postupci sadržaji i sredstva
oblici rada
U čitanju i pisanju: Aktivnosti RECEP CIJE -Posmatranje, slušanje, - Slike dogañaja,
- Skupna i monografska doživljavanje, izražavanje; predmeta, bića, pojava;
obrada štampanih slova Pretpostavke:
ćiriličnog pisma(drugo - Tišina i usredotočenost -Govorne igre u službi - Čitanje, recitovanje,
polugodište); pažnje prema izvoru brzine mišljenja i pjevanje;
informacija; reagiranja;
Ščitavanje; - Igranje uloga;
Čitanje; Aktivnosti
Analiza na PRODUKCIJE - Neverbalno i verbalno; - Čitanje prepričavanje;
reproduktivnom nivou;
Analiza usmjerena /Usmene/pismene/ - Riječ i pokret, gest, - Opisivanje;
na kreativnu produkciju; Pretpostavke: mimika;
- odgovarajuća motivacija; - Slikanje;
- poznavanje sadržaja; - Pokreti i radnje, značenje;
- Sveobuhvatna i detaljna - posjedovanje - Kreativno pisanje;
analiza, uporeñivanje; odgovarajućeg - Na osnovu glasa
- Jezička i stilska analiza; leksičkog bogatstva; prepoznajemo osjećaje; - Sadržaji: priče, bajke,
- Etička analiza; basne, znanstveno-
- Analiza likova; INTERAKCIJA - Mašta kao komunikacija; popularni tekstovi,
- Gramatička analiza; - Uzajamno djelovanje uspavanke, stripovi;
- Induktivna i deduktivna učesnika koji koriste - Ljepota nam govori
metoda; produkciju i interakciju; s ljepotom razgo varamo - Filmo vi u službi
- Heuristička metoda; Razmjena informacija; (cvijet na kamenu, cvijet na razvijanja estetskog
- Rješavanje problema; livadi, ubrani cvijet; senzibiliteta;
Pretpostavke: drvo u šumi, drvo u
Skupni oblik rada: - pažljivo slušanje; gradskoj vrevi ;;; - Dramski tekst i
- rad u parovima, frontalni - meñusobno uvažavanje; Rijeka moru govori); interakcija; go vor, likovni
rad. - mogućnost anticipacije sadržaji, gluma, muzika,
- individualni rad, (predviñanja) reakcije. - Igre riječi; pokret.
- individualizirani rad,
- igraonice-maštaonice, MEDIJACIJA - Pišemo reklame,
- igraonice-radionice. (Usmena /pismena) oglase (obične, duhovite);
- igraonice- pričaonice; - Istodobno prisustvo
recepcije i produkcije u - Upozorenje kao
službi prenosa informacije komuniciranje;
Individualni programi nekoj trećoj osobi
u učionici za sve. (prepričavanjem teksta - Slušamo glasove
učenik je posrednik izmeñu u prirodi i oponašamo.
teksta i onog kome
prepričava; pisanjem
obavijesti posreduje
izmeñu onog koji
obavještava i onih koje se
obavještava itd.);
Pretpostavke:
- poznavanje sadržaja;
- posjedovanje adekvatne
terminologije;
- sposobnost selektiranja
sadržaja po važnosti.
110
Didaktičko-metodičke napomene
U I i II razredu učenici su usvojili štampana i pisana slova latinice, čitanje i pisanje.
U I i II razredu učenici su usvojili štampana i pisana latinična slova, čitanje i pisanje.

Treba nastaviti rad na usavršavanju kvaliteta čitanja (pravilno čitanje, čitanje brzinom koja odgovara
karakteristikama teksta, unošenje elemenata izražajnosti), čitanje s razumijevanjem, kritičko čitanje i
uočavanje uporišnih mjesta. Vježbati čitanje naglas i čitanje u sebi.
U pisanju latiničnim pismom treba realizirati vježbe primjerene učenicima III razreda koje su
navedene uz programske sadržaje. Raditi na estetskoj strani rukopisa i istovremeno ne zaboraviti da u
trećem razredu učenički rukopis počinje poprimati obilježje njegove osobnosti.
U drugom polugodištu usvajaju štampana slova ćirilice, ščitavaju i čitaju. Prestaje potreba
oponašanja tuñeg pisanja. Dijete formira vlastiti i prepoznatljiv rukopis.
Isto se dogaña i sa drugim aktivnostima. Učenici čitaju, pa su samim tim samostalniji u učenju. Tek
će samostalna komunikacija s tekstom utjecati na emocionalno otvaranje učenika prema knjizi i
prihvatanje knjige srcem. To je presudno u razvoju čitalačke samostalnosti i otvorenosti prema knjizi.
U interpretaciji književnog teksta još je uvijek u prvom planu doživljaj književnog djela, uočavanje
i izražavanje onih elemenata koji su učeniku III razreda, s obzirom na ukupne karakteristike, najbliži:
dogañaj, tok radnje, upečatljiva mjesta, likovi i njihove karakteristike. Postepeno ih počinjemo
navikavati na uopćavanja, pa odreñujemo i podnaslove dijelovima teksta. To je istodobno priprema za
časove kulture izražavanja i prepričavanje teksta na osnovu plana. Još uvijek učenike ne treba
opteretiti složenijim pojmovima. Neka čitaju i čitaju. Čitanje će ih obogatiti, pa će kasnije i pojmove
bez teškoća razumjeti. Moramo čekati vrijeme i spremnost učenika (u psihološkom smislu) za
recepciju sadržaja koji su suviše uopćeni.
Sadržaji nastave maternjeg jezika, posebice sadržaji kulture izražavanja, morali bi biti u službi
doživljavanja bogatstva i ljepote ljudskog govora. Nastavnik im to pokazuje i vlastitim govorom,
demonstrira nijanse u tonu, jačini i boji glasa, rečeničnim ritmom i intonacijom, a ukupan uspjeh
posmatra samo u kontekstu promjena na planu komunikacije shvaćene u najširem značenju riječi.
Nastava maternjeg jezika je u funkciji razvoja općih sposobnosti, svijesti o jeziku i kulturi.
To je moguće postići jasnim odreñenjem ciljeva i posredstvom sadržaja koji su povezani sa sadržajima
drugih nastavnih predmeta.
Evo i primjera moguće podjele nastavnih časova po područjima, s tim što nastavnik ima slobodu da
u procesu planiranja, na temelju procjene potreba njegovog razreda, odstupi od ovog modela.
Čitanje i pisanje /38/ Čitanje i interpretacija /40/

Usavršavanje tehnike čitanja: pravilno i
izražajno čitanje; Književnog teksta
Rad na poboljšanju razumijevanja Štiva iz čitanke (28)
pročitanog; Lektira (12)
Usvajanje štampanih s lova ćiriličnog
pisma; Kultura izražavanja /25/
Sricanje, čitanje riječi, rečenica
štampanih ćiriličnim pismom; Narativni i deskriptivni oblici
Čitanje kraćeg teksta štampanog Prepričavanje (16) Pričanje (3)
ćiriličnim pismom.
Jezik /30/
Rječnik Pravogovor
Gramatika Pravopis
Medijska kultura /10/

Filmske vrste: igrani film (film za djecu)
(književno djelo-film, usporedba)
Glumac, uloga, gluma
111
Matematika
Programska struktura predmetnih područja
1. Sabiranje i oduzimanje do 100

2. Ravne i zakrivljene plohe (površine) likovi, linije
3. Množenje i dijeljenje do 100
4. Mjerenje, uporeñivanje i procjenjivanje
____________________________________________________________________
1. Sabiranje i oduzimanje do 100

- Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4);
- Upoznavanje relacija ≤ i ≥;
- Odreñivanje nepoznatih brojeva (x<14, 40<x<50);
- Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd,
b+d<10) i odgovarajuća oduzimanja;
- Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka jednak 10 i
odgovarajuća oduzimanja;
- Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka veći od 10 i
odgovarajuća oduzimanja;
- Sabiranje više sabiraka. Zagrade;
- Oduzimanje više brojeva. Zagrade;
- Veza sabiranja i oduzimanja;
- Zadaci sa dvije operacije;
- Brojevni izrazi. Rješavanje jednostavnijih jednačina;
- Izračunavanje nepoznatog sabirka;
- Izračunavanje nepoznatog umanjenika;
- Izračunavanje nepoznatog umanjitelja;
- Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci;
- Rimski brojevi od XI do XX;
- Redni brojevi do 100;
- Parni i neparni brojevi do 100;
- Stotice prve hiljade.
2. Ravne i zakrivljene plohe (površine), likovi i linije

- Pravac, polupravac, duž, ugao – crtanje i obilježavanje;
- Crtanje paralelnih i okomitih pravaca;
- Uporeñivanje duži.
3. Množenje i dijeljenje do 100

- Množenje kao sabiranje jednakih sabiraka;
- Znak «•» (puta). Množilac, množenik (množenje broja i množenje brojem) i produkt
umnožak;
- Činitelj ili faktori;
- Množenje brojeva (i množenje brojem) prve desetice;
- Tablica množenja;
- Broj 1 i broj 0 činitelj množenja;
- Osobine proizvoda: zamjena mjesta činitelja (komutativnost i asocijativnost);
- Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+b;
112
- Djeljenik (broj koji se dijeli), djelitelj (broj kojim se dijeli), količnik (ishod dijeljenja);
- Dijeljenje brojevima prve desetice;
- Količnik čiji je djeljenik broj 0;
- Količnik čiji je djelitelj broj 1 (dijeljenje nulom nema smisla);
- Tablica dijeljenja;
- Veza množenja i dijeljenja;
- Množenje i dijeljenje zbira;
- Osobine dijeljenja: distributivnost;
- Izvantabelarna množenja i izvantabelarna dijeljenja (30:2, 20:10);
- Rješavanje jednačina oblika 3X=18, X4=24, 45:X=5, X:9=8;
- Računske operacije prvog i računske operacije drugog reda. Red računanja u izrazima s
više računskih operacija. Upotreba zagrada.
4. Mjerenje, usporeñivanje i procjenjivanje

- Mjerenje dužine. Jedinice za dužinu. (1 m, 1 dm, 1 cm)
- Mjerenje mase. Jedinice za masu (1 kg, 1 dag, 1 g)
- Jedinice za tekućinu (1 l, 1 dl, 1 cl)
- Jedinice za vrijeme (godina, mjesec, tjedan, dan, sat, minuta)
- Jedinice za novac (KM, KF)
MATEMATIKA
PODRUČJA OČEKIVANI REZULTATI

CILJEVI
UČENJA UČENJA
Sticanje znanja: Uče nici bi tre bali zn ati:
- Upotreba simbola; - Koristiti matematički

- Predstavljanje prirodnih brojeva jezik i simbole za
do 100 na brojevnom pravcu; osnovne matematičke
- Povezivanje broja i skupa; operacije u skupu
- Formiranje brojnog brojeva do 100;
niza do 100; - Rješavati složenije tekstualne zadatke;
Zn an je - Zna rimske brojeve do XX; - Uočiti vezu i redoslijed izmeñu
- Osnovne računske operacije u osnovnih računskih operacija i
skupu brojeva do 100; provjerava jedne operaciju s pomoću
- Usvajanje osnovnih mjera i druge;
mjernih jedinica, upoznavanje - Mjeriti, uporeñivati i procjenjivati s
njihovih meñusobnih odnosa; pomoću jedinica za dužinu, masu,
- Crtanje i označavanje osnovnih vrijeme…
geometrijskih figura (pravac,
polupravac, duž…).
Razvijanje: - Da uz pomoć nastavnika procjenjuje,

- logičkog i kritičkog mišljenja; uporeñuje i u jednostavnim situacijama
- sposobnosti kritičkog vrednovanja donosi zaključke;
vlastitih rezultata i njihovo - Koristi kreativnost i maštu za
Sposobnosti i vještine
poreñenja sa rezultatima drugih; rješavanje njima primjerenih problema;
- sposobnosti predviñanja, - Koristiti jednostavni matematički jezik
mjerenja, usporeñivanja i za saopćavanje ideja.
procjenjivanja.
Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i - Pokazivati više samopouzdanja i

stavova: odgovornosti;
Vrije dnosti i stavovi - prema sebi samome, - Poštovati različite stavove;
- prema drugima, - Prepoznati ulogu i značaj matematike u
- prema okolini, svakodnevnom životu.
- prema učenju.
113
MATEMATIKA ZA III RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA
VRIJEDNOST
SADRŽAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI I, STAVOVI,
UČENIKA NASTAVNIKA
PONAŠANJE
1. Sabiranje i - Prepoznaju, - Sposobnost - Osposobljeni - Učestvuju u svim - Sadržaje

oduzimanje do 100 zapisuju, čitaju i upotrebe su za etapama i oblicima Nastavnog
- Sabiranje i usporeñuju brojeve matematičkog samostalan rada (grupa, tim, programa
oduzimanje brojeva do 100; jezika i simbola; rad, rad u par); utvrñuje prema
unutar desetica (oblici parovima, - Aktivno učestvuju interesima i
kao: 50+4, 54-4, 73+4, - Sabiraju i malim i u matematičkim sposobnostima
77-4) oduzimaju sa i bez - Sposobnost velikim igrama i učenika i
- Upoznavanje relacija i prelaza do 100; primjene grupama; primjenjuju ranije prilagoñava
odreñivanje nepoznatih matematičkih stečena znanja i zahtjeve
brojeva (x<15, - Prepoznaju podatke znanja u - Pokazuju iskustva; postavljene
40<x<50) koji su poznati i koji svakodnevnom smisao, želju, - Čitaju i zapisuju programom kako
- Sabiranje brojeva prve su nepoznati u životu; zanimanje i brojeve do 100; bi bio uspješno
stotice kada je zbir jednačinama i odvažnost za - P redstavljaju ostvaren;
naznačenih jedinica nejednačinama; otkrivanje i odnose meñu
sabiraka manji od 10 - Samostalno i istraživanje brojevima - Stavlja naglasak
(ab+cd, b+d<10) i - Rješavaju timsko novog i upotrebljavajući na razumijevanje
odgovarajuća jednostavne formuliranje nepoznatog; matematičke znake; osnovnih
oduzimanja jednačine i zaključaka; - Identificiraju matematičkih
- Sabiranje brojeva prve tekstualne - Pokazuju prethodnika i pojmova;
stotice kada je zbir zadatke do 100; zanimanje sljedbenika
naznačenih jedinica - Razvijanje prilikom zadanog broja; - Pomaže djeci da
pribrojaka jednak 10 i - Rješavaju logičke upoznavanja - U računanju zbira poboljšaju
odgovarajuća jednostavnije sposobnosti kroz novih pojmova koriste zamjenu izražavanje svojih
oduzimanja; nejednačine; igru i rješavanje i proširivanja mjesta sabiraka matematičkih
- Sabiranje brojeva prve matematičkih matematičkog (osobina ideja i
stotice kada je zbir - Upotrebljavaju problema; znanja; komutativnosti zapažanja;
naznačenih jedinica redne brojeve do zbira);
pribrojaka veći od 10 i 100; - Pokazuju - Upotrebljavaju - Prilagoñava
odgovarajuća - Sposobnost za zanimanje simbole za nastavu svakom
oduzimanja; - Zna simbole I, V i razmjenu za učešće u računske operacije; učeniku
- Sabiranje više X kao simbole informacija, matematičkim - Sabiraju i pojedinačno;
pribrojaka; pomoću kojih rezultata i kolektivnim oduzimaju u skupu
- Zagrade pišemo sve rimske iskustava sa igrama; brojeva do 100; - Primjenjuje
- Oduzimanje više brojeve do XX; drugarima i - P redviñaju pristupe i
brojeva; Zagrade; nastavnikom; - Rješavaju približan ishod postupke kojima
- Veza sabiranja i - Upotrebljavaju probleme kroz operacija; se uvažava stepen
oduzimanja; jednostavne tabele; igru i zabavu - Rješavaju razvoja djeteta;
- Zadaci sa dvije - Sposobnost poštujući probleme
operacije; - Interpretiraju kritičkog pravila; sabiranjem i - Pomaže djeci da
- Brojevni izrazi; (pravilno) vrednovanja oduzimanjem; kritički sagledaju
Rješavanje jednostavnije vlastitih - Vrednuju - Računaju na ono što su naučili;
jednostavnijih grafikone; ishoda i lične i stavove različite načine,
jednačina; uporeñ ivanje s drugih; okomito i - Tematski
- Izračunavanje - Upotrebljavaju ishodima drugih vodoravno, pomoću povezuje nastavne
nepoznatog sabiraka; matematički jezik, (par, grupa, - Razvijaju brojne ose; sadržaje unutar
- Izračunavanje rješavaju razred...); pozitivne - Upotrebljavaju Nastavnog plana i
nepoznatog matematičke i stavove, jednostavne programa;
umanjenika; logičke zadatke; ponašanja za grafikone i
- Izračunavanje - Sposobnost rad i igru; interpretiraju ih; - Uključuje
nepoznatog umanjitelja; - Čitaju, zapisuju, uočavanja - Imenuju i matematiku u
- Jednostavniji uporeñuju stotice razlika izmeñu - Učestvuju u zapisuju redne druge nastavne
tekstualni (problemski) prve hiljade; paralelnih i sastavljanju i brojeve do 100; oblasti.
zadaci; okomitih rješavanju -Čitaju, zapisuju i
- Redni brojevi do 100 - Opažaju i imenuju pravaca; matematičkih usporeñuju stotice
- Rimski brojevi od XI ravne i zakrivljene zadataka iz prve hiljade;
do XX; površine i svakodnevnog - P rocjenjuju
- Parni i neparni brojevi klasificiraju ih; - Uočavanje života; vjerovatni rezultat
do 100; likova oblika u igrama na sreću;
- Stotice prve hiljade. - Prepoznaju i trougaoa, - Množe i - P utem dvaju čula
2. Ravne i zak rivljene imenuju pojmove: kvadrata, dijele u skupu osjećaju odnose
površi, likovi i crte pravac, polupravac, pravougaonika i brojeva do granice/ruba i
- Pravac, polupravac, duž, ugao, kružnica i kruga u okružju; 100; regije/područja,
duž, ugao–crtanje i krug; crte, površine i
obilježavanje prostora;
- Crtanje paralelnih i - Razlikuju kružnicu - Samostalno crtaju
okomitih pravaca; i krug; paralelne i okomite
- Uporeñivanje duži; - Samostalno pravce
3. Množe nje i uočavaju, definiraju, upotrebljavajući
114
dije lje nje do 100 razlikuju crte i geometrijski pribor;
- Množenje kao konstruiraju ih - Obavljaju
sabiranje jednakih - Crtaju pravac i pripremne radnje za
sabiraka; polupravac; osnovne operacije;
- Znak «•» (puta); - Sastavljaju i
Množilac, množenik - Rješavaju rastavljaju brojeve;
(množenje broja i geometrijske zadatke - Dovode u vezu
množenjem brojem) i odnose izmeñu
umnožak; - Vrednuju ishode brojeva i operacija;
- Činitelj ili faktori; cjelokupnog rada; - Brojne nizove
- Množenje brojeva (i - Sposobnost izražavaju verbalno
množenje brojem) prve - Prepoznaju znak meñusobnog i simbolički;
desetice; „•” kao oznaku za povezivanja i - Interpretiraju
- Tablica množenja; množenje i znak „:” upotreba operacije kroz - Pomaže
- Broj 1 i broj 0 kao kao oznaku za osnovnih transformacije; učenicima da
činitelji množenja; dijeljenje; računskih - Koriste strelice, nauče pravilno
- Osobine umnoška: operacija do grafikone, tablice, koristiti
zamjena mjesta činitelja - Znaju množiti i nivoa simbole za geometrijski
(komutativnost i dijeliti u skupu automatizma; operacije i brojne pribor pri crtanju i
asocijativnost) brojeva do 100; relacije; konstruiranju
- Pisanje dvocifrenog - Sposobnost - P ravilno geometrijskih
broja u obliku a10+ b - Prepoznaju razlikovanja interpretiraju likova oblika
- Djeljenik (broj koji se značenje termina značenja termina grafikone i tabele; trougla, kvadrata,
dijeli), djelitelj (broj „dvostruko više „jednakost” i “ - Koriste množenje pravougaonika i
kojim se dijeli), (dvostruki broj)” i jednačina” kao i i dijeljenje u kruga;
količnik (ishod „polovina” broja; „nejednakost”; svakodnevnim
dijeljenja); radnjama i - Mjerenje,
- Dijeljenje brojevima - Usvojili su tablicu - Sposobnost situacijama; usporeñivanje i
prve desetice; množenja i dijeljenja samostalnog - Istražuju različite procjenjivanje
- Količnik čiji je do nivoa mjerenja i načine množenja i objašnjavaju
djeljenik broj 0; automatizma; zapisivanja dijeljenja; djeci, koristeći što
- Količnik čiji je rezultata. - Dijele na jednake više primjera i
djelitelj broj 1; - Rješavaju dijelove; očiglednih
(dijeljenje nulom nema jednostavnije - P redviñaju sredstava iz
smisla); jednačine i približan rezultat; okruženja.
- Tablica dijeljenja; nejednačine; - Vrednuju ishode;
- Veza množenja i - P oduzimaju
dijeljenja; - Samostalno mjerenja i
- Množenje zbira i sastavljaju i rješavaju predviñaju ishode;
dijeljenje zbira; jednostavne - Koriste mjerne
- Osobine dijeljenja: matematičke instrumente;
distributivnost; probleme putem - Mjere
- Izvantablična jednačina i upotrebljavajući
množenja i nejednačina; mjernim jedinice;
izvantablična dijeljenja - Izražavaju ishode
(30:2, 20:10); - Osposobljeni su za mjerenja;
- Rješavanje jednačina rješavanje - Koriste
oblika 3X=18, X4= 24, matematičkih standardne jedinice
45:X=5, X:9=8) zadataka sa više za mjerenje dužine,
- Računske operacije računskih operacija, mase, mase,
prvog i računske sa i bez upotrebe obujma tekućine,
operacije drugog reda; zagrada; vremena i novca;
Red računanja u - Koriste mjerenje
izrazima sa više - Mjere uz korištenje za rješavanje
računskih operacija; dogovorenih jedinica problema;
Upotreba zagrada. i sprava; tačno - Logički
4. Mje re nje , izražavaju rezultate zaključuju i
uporeñivan je i mjerenja; računaju;
procje njivanje - P rikupljaju
- Mjerenje dužine - Predviñaju ishode podatke iz stvarnih
Jedinice za dužinu (1 m, mjerenja i situacija;
1 dm, 1 cm); provjeravaju - Vrednuju ishode
- Mjerenje mase rješenja zadataka u mjerenja;
Jedinice za masu (1 kg, kojima se koriste - Upotrebljavaju
1 dag, 1 g), dag je mjerne jedinice. kreativne postupke
oznaka za dekagram, 1 za rješavanje
dag= 10 grama; - Koriste standardne svakodnevnih
- Jedinice za tečnost (1 jedinice za dužinu, problema i
l, 1 dl, 1 cl); masu, obujam, objašnjavaju
- Jedinice za vrijeme vrijeme i poduzete postupke;
(godina, mjesec, novac u - P ripremaju
sedmica, dan, sat, svakodnevnom didaktički
minuta); životu. materijal;
- Jedinica za novac - Samostalno
(KM, KF). smišljaju zadatke.
115
DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE
Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi Matematike za III razred devetogodišnjeg

osnovnog obrazovanja neophodno je načiniti uspješan spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda
rada. Pri tome, značajno je voditi računa o spoznajnim mogućnostima učenika, o sposobnosti
shvatanja i razumijevanja matematičkih zakonitosti, te o interesima i optimalnim igrovnim metodama
kojima će se apstraktni pojmovi i činjenice približiti učeničkim spoznajnim mogućnostima.
• Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni, brojevni i perceptivno-predodžbeni (korištenje

brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva;
• Približiti sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka manji od
10 (ab+cd, b+d<10); Na primjer 23+34, 3+4<10;
• Objasniti sabiranje i oduzimanje s prelazom različitim metodama;
• Kroz poučavanje i učenje brojeva, a naročito množenja i dijeljenja, insistirati na
razumijevanju, a tek kasnije na pamćenju;
• Produbljivanje i proširivanje pojma brojeva do 100, te stotica do 1000;
• U geometrijskim sadržajima učenika dovesti na nivo prepoznavanja, poimanja, imenovanja i
označavanja (prava, duž, ugao, kružnica…);
• U domeni mjera i mjerenja učenik treba da zna mjeriti, uporeñivati, procjenjivati jedinice;
• Primjenjivati didaktički materijal s ciljem boljeg razumijevanja odreñenih matematičkih
radnji;
• Kroz različite oblike rada poticati i razvijati samostalnost, kooperativnost, kreativnost i
istraživački duh;
• Sakupljanje didaktičkog materijala iz okolice i njegova primjena u odgovarajućim situacijama;
• Ukazivati na oblike, slike i primjere predmeta u bližoj okolini;
• Nastojati uspostaviti što užu korelaciju unutar samog predmeta a i sa drugim predmetima;
Spomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni, brojevni i perceptivno-
predodžbeni.
• Uz pomoć brojevne linije omogućiti očiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine i stotica
prve hiljade;
• U domeni mjera i mjerenja, osim praktičnih aktivnosti, učenik treba znati zapisati i pretvarati
mjere.
116
Moja okolina
PODRUČJA OČEKIVANI REZULTATI

UČENJA
CILJEVI
Učenici znaju
Sticanje znan ja:
⇒ o užoj i široj okolini, užem i ⇒ osnovne pojmove vezane za uži i širi zavičaj,
širem zavičaju i dešavanjima u ⇒ aktuelnosti u užem i širem zavičaju
njima.
⇒ o meñusobnoj ovisnosti meñu

živim bićima, ⇒ razlike izmeñu žive i nežive prirode, sličnosti i razlike
⇒ o čovjeku, njegovom zdravlju i izmeñu živih bića,
odnosu prema prirodi, ⇒ pravilan odnos čovjeka prema prirodi, njegovom zdravlju
orijentaciji u prostoru i ⇒ odrediti glavne i sporedne strane svijeta pomoću sunca,
ZNANJE
⇒
vremenu, na geografskoj karti, kompasa i objekata u prirodi i na geografskoj karti,
privredi u zavičaju. ⇒ šta čini privredu zavičaja.
⇒ naseljima i saobraćaju u užem i

širem zavičaju, uzajamnoj ⇒ svojstva naselja u užem i širem zavičaju,
ovisnosti ljudi. ⇒ uzajamnu ovisnost ljudi u užem i širem zavičaju.
⇒ o promjenama na biljkama i ⇒ uočiti i opisati promjene na biljkama i životinjama u

životinjama u različita godišnja različita godišnja doba,
doba, životnim zajednicama ⇒ šta čini životnu zajednicu biljaka i životinja.
biljaka i životinja.
Učenici će:
⇒ posmatrati, ⇒ primjenjuju prethodna iskustva,
⇒ samostalno ili u grupi izvoditi
zaključke, ⇒ primjenjuju odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje
⇒ razvijati kritičko razmišljanje, podataka,

⇒ samostalno ili u grupi planirati,
⇒ uz nastavnikovu pomoć razvijati plan istraživanja,
⇒ provoditi istraživanja,
⇒ izvoditi mjerenja,
⇒ pratiti redoslijed uputa pri istraživanju i mjerenju,
⇒ dobivati i prezentirati dokaze,
⇒ razmatrati dokaze i ⇒ uz nastavnikovu pomoć procjenjivati relevantnost
procjenjivati, podataka i informacija,
⇒ prenositi informacije
individualnim timskim radom
⇒ praviti jednostavna usporedbe, raspravljati o tome što se
kroz:
dogaña i u kojim uvjetima, te donositi odgovarajuće
⇒ traženje ideja i provoñenjem zaključke,
jednostavnih posmatranja i
ogleda, te poreñenjem svojih ⇒ primijeniti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje
predviñanja sa stvarnim problema,
rezultatima,
⇒ sistematiziranje znanja
⇒ koristiti jednostavan naučni jezik za priopćavanje ideja i
⇒ prezentiranje postignutih za imenovanje i opis živih bića, tvari, pojava i procesa u
rezultata. prirodi i društvu.
pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti,

VRIJEDNOSTI,
⇒
PONAŠANJE
Učenici razvijaju pozitivne vrijednosti i

STAVOVI,
stavove: ⇒ poštivati različite stavove,
⇒ prema sebi samima, prema ⇒ prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u

drugima, svojoj porodici, kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života.
okolini i učenju kao
cjeloživotn om procesu.
117
NASTAVNI SADRŽAJI / Teme
1. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI
1.1. BILJKE I ŽIVOTINJE; ŽIVOTNE ZAJEDNICE

1.2. ZNAČENJE BILJAKA ZA LJUDSKU ISHRANU
1.3. OVISNOST RADOVA LJUDI O VREMENSKIM PROMJENAMA U PRIRODI
1.4. ŽIVOTINJE: DOMAĆE I DIVLJE
1.5. PTICE
1.6. MEðUSOBNA OVISNOST BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA
1.7. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJIŠTE
1.8. RAVNICE I POLJA U ZAVIČAJU
1.9. POZNATE PLANINE U ZAVIČAJU
1.10. ŠUME U ZAVIČAJ
1.11. VODE U ZAVIČAJU
2. VRIJEME I PROSTOR
2.1. ORIJENTACIJA U PROSTORU (GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA,

STAJALIŠTE, VIDIK, VIDIKOVA LINIJA, RAZLIČITI NAČINI ORIJENTACIJE)
2.2. ORIJENTACIJA U VREMENU
2.3. GODIŠNJA DOBA
2.4. PRAĆENJE VREMENSKIH PROMJENA; KALENDAR PRIRODE
3. GEOGRAFSKA KARTA
3.1. IZGLED UŽEG I ŠIREG ZAVIČAJA; RELJEFNA OBILJEŽJA

3.1.1. UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI
3.1.2. SKICA OKOLINE ŠKOLE
3.1.3. SNALAŽENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI
4. DRUŠTVO
4.1. MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA

4.2. PROŠLOST, SADAŠNJOST, BUDUĆNOST
4.3. NASELJA U ŠIREM ZAVIČAJU
4.4. PRIVREDA U UŽEM ZAVIČAJU
4.5. SAOBRAĆAJ U ŠIREM ZAVIČAJU
4.6. PRAZNICI
5. HIGIJENA
5. 1. LIČNA HIGIJENA
5. 2. ČISTOĆA I KULTURA STANOVANJA
6. ZDRAVLJE
6. 1. ZDRAVSTVENE USTANOVE
6. 3. ISHRANA
6. 4. DUHAN, ALKOHOL I DROGA
6. 5. ZDRAV OKOLIŠ
118
Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i očekivani rezultati učenja u područjima znanja, razvoja
sposobnosti, sticanja vještina, vrijednosti, stavova i ponašanja. Područje znanja čine sadržaji i procesi
s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti koje su od bitnog značaja za uvoñenje učenika u
istraživački rad i razvoj naučnog mišljenja.
U ovom razredu šire se znanja o školi i porodici, mjestu življenja i njegovoj okolici, životu i radu
ljudi, uzajamnoj povezanosti izmeñu živih bića.
Novi sadržaji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini kao domovini i državi, te na znanje i
razumijevanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti kao toka vremena i dešavanja koje karakterišu
meñusobna povezanost i odnosi, na znanje o geografskoj karti, širem zavičaju i dešavanjima u njemu.
Takoñer se šire znanja i u dijelu koji se bavi izučavanjem prirode, kroz sadržaje o čovjeku i njegovom
odnosu prema prirodi, te izučavanjem životinjskog i biljnog svijeta u bližem okruženju.
Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih
pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu s različitih aspekata. U skladu s tim, potrebno je
voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata.
Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni, uzimajući u
obzir razvoj nauke, njenu primjenu i korištenje, te utjecaj na društvo i okolinu i korištenjem
metodologije aktivnog učenja. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć
nastavniku.
PREDLOŽENI MODEL
AKTIVNOSTI
NASTAVNIKA
SPOSOB NOSTI AKTIVNOST
TEME ZNANJE STAVOVI, METOD E
I VJEŠTINE UČENIKA NAS TAV E I
PONAŠANJE
UČ ENJA,
OCJ ENJIVANJ E)
Znanje:
- o ljudima, biljkama i
životinjama u različitim
godišnjim dobima; - Prepoznaju - Pozitivan stav o - Planiranje,
- o promjenama u karakteristike ljeta, školi; osmišljavanje igara
- Ispunjavanje
prirodi i prirodnim uočavaju promjene - Svakodnevno i interakcijskog
domaćih
procesima na biljkama i na biljnom i ispunjavanje učenja;
zadataka;
životinjama u ljeto; životinjskom svijetu školskih obaveza;
1. PRIRODA I - o vrtu i radovima u u ljeto; - Ponašanje u - Komuniciranje sa
- Saradnja,
PRIRODNI vrtu u toku ljeta; - Uočavaju razliku skladu sa kućnim učenicima/cama,
posmatranje,
PROCESI na njivi i radovima na izmeñu vrta, redom i razrednim diskutiranje;
sakupljanje
njivi u toku ljeta; voćnjaka, vinograda pravilima; - Upućivanje
informacija,
- o voćnjaku i vinogradu i njive; - Razvijanje učenika na različite
dogovaranje,
tokom ljeta; - Razlikuju voće od svijesti o izvore znanja;
diskutiranje,
- o voću i povrću koje povrća; pripadnosti
razmjena
1.1. BILJKE I dozrijeva u ljeto; - Prepoznaju žitarice školskoj zajednici; - Uključivanje
iskustava,
ŽIVOTINJE; - o žitaricama i prema zrnevlju; - Svakom pravu roditelja i drugih
predviñanje;
ŽIVOTNE industrijskim biljkama, - Razlikuju prethode obaveze; uposlenika u školi
ZAJEDNICE njihovom uzgajanju i drvenaste od - Higijena nije u realizaciju
- Sakupljanje
upotrebi; zeljastih biljaka; obaveza samo programskih
materijala,
- o razlikama izmeñu - Posmatraju, pojedinaca, već sadržaja;
sistematiziranje.
zeljastih i drvenastih prepoznaju, briga svih članova
biljaka; zaključuju. škole. - Motiviranje
- o životnim učenika za rad.
zajednicama; o vrtu,
voćnjaku, livadi, šumi.
119
- Učenici/ce znaju da
ljudi uzgajaju različite
biljne vrste; žitarice, - Učenici/ce su
voće, povrće, znaju sposobni za
njihov značaj za ishranu jednostavnije radove
- Ispravan stav - Posmatranje i
ljudi; u vrtu, voćnjaku i na
prema biljkama - Sakupljanje, procjenjivanje;
- Posjeduju osnovna njivi;
1.2. ZNAČAJ koje se sistematiziranje,
znanja o uzgoju cvijeća, - Samostalano ili u
BILJAKA ZA upotrebljavaju u zaključivanje, - Osmišljavanje
o očuvanju šuma, te o saradnji sa drugima
ISHRANU ishrani ljudi; izrada panoa; igara u učionici;
tome da su biljke uzgajaju cvijeće u
LJUDI
proizvoñači kisika koji učionici i ne
- Uzgoj i - Pomaganje - Organizacija
je neophodan za život zagañuje životnu
njegovanje drugima. praktičnih vježbi ;
ljudi i životinja; sredinu, brinu da
jestivog bilja. - Saradnja sa
- Znaju uzajamnu ona uvijek bude
roditeljima.
ovisnost ljudi, biljaka i čista i zdrava;
životinja – razumiju i - Definiraju lance
objašnjavaju lance ishrane.
ishrane.
- Učenici/ce posjeduju
znanja o jeseni kao
godišnjem dobu; - Saradnja sa
- Na osnovu
- Znaju da se u jesen - Učešće u lokalnom
posmatranja izvode - Samostalno ili uz
izvode radovi u vrtu, na radovima u zajednicom ,
1.3. ZAVISNOST logičke zaključke o pomoć drugih
njivi, u voćnjaku i okolini škole; korištenje njenih
RADOVA LJUDI jeseni, radovima u uzgajanje i briga o
vinogradu; resursa za potrebe
OD toku jeseni, nekim vrstama
- Da se u jesen vrši - Pomoć nastave;
VREMENSKIH promjenama na jestivog bilja;
sjetva pšenice i još roditeljima;
PROMJENA U biljnom i
nekih biljnih kultura; - Procjenjivanje
PRIRODI životinjskom - Procjenjuje koje
- Posjeduju znanja o - Posmatranje, napretka učenika,
svijetu; radove i zbog čega
značaju voća i povrća izvoñenje podsticanje
- Razlikuju voće od ljudi izvode u koje
kao izvora neophodnih zaključaka, radoznalosti, mašte
povrća po obliku i godišnje doba;.
sastojaka za zdravu predviñanje. i razvoj
ukusu.
ishranu ljudi, te o berbi kreativnosti.
voća i njegovom
spremanju za zimu.
- Imaju osnovna znanja
o domaćim životinjama
– znaju podjelu na - Posjeta farmi,
- Pripremanje,
krupne i sitne domaće posjeta seoskom
organizacija
životinje, o mladunčadi - Razlikuju domaće - Pozitivan stav o domaćinstvu;
posjeta seoskim
domaćih životinja i od divljih životinja; životinjama;
1.4. ŽIVOTINJE: domaćinstvima i
njihovim - Crtanje
DOMAĆE I farmama za uzgoj
karakteristikama; - Sakupljaju - Štiti životinje, domaćih i divljih
DIVLJE stoke;
- Znaju da uzgoj podatke, posmatraju, svjestan je koristi životinja;
- Izrada didaktičkih
domaćih životinja može zaključuju, koriste koje pružaju divlje Izrada panoa;
materijala;
biti nomadski i stajski; dodatne izvore i domaće - Ispunjavanje
- Posmatranje i
P repoznaju i imenuju znanja. životinje. domaćih
praćenje napretka
divlje životinje i njihovu zadataka.
učenika.
mladunčad, znaju
njihove karakteristike.
- Osmišljavanje
- Razlikuju pojedine
- Pozitivan stav o situacija za
vrste ptica u
pticama; interaktivno
- Imaju osnovna znanja zavičaju; - Posmatranje,
- U toku zime učenje;
o pticama u zavičaju i - Izvode logičke zaključivanje;
1.5. PTICE pomaže pticama - Organizacija
njihovim zaključke o pticama, Izrada kućica za
stanaricama; izleta;
karakteristikama. njihovom, životu, ptice.
Ne uništava - Podsticanje
ishrani, brizi za
gnijezda ptica. razvoja radnih
potomstvo.
navika.
120
- Znaju da biljke i
životinje zajedno čine
- Svojim
živi svijet; - Razlikuju biljni od
ponašanjem ne - Planiranje,
- Imaju osnovna znanja životinjskog svijeta;
narušava sklad pripremanje i
1.6. o živom svijetu i - Uočavaju - Promatranje,
izmeñu biljnog i podsticanje učenika
MEðUSOBNA njegovim promjene i životne bilježenje,
životinjskog na kreativan i
ZAVISNOST karakteristikama; procese kod biljaka i prikupljanje,
svijeta; istraživački rad;
B ILJNOG I - Znaju da ishrana ljudi i životinja; sistematiziranje
ŽIVOTINJSKOG životinja ovise jedna od - Uspostavljaju prema
- Svjesnost o - Predlaganje i
SVIJETA druge, da biljni svijet logičke zaključke o zajedničkim
značaju očuvanja rukovoñenje
ima važnu ulogu za uzajamnosti biljnog osobinama.
biljnog i školskim
ishranu ljudi i životinja i životinjskog
životinjskog projektom.
- Imaju znanja o vezi svijeta.
svijeta.
izmeñu biljaka i
životinja.
- Ne zagañuje
- Prepoznaju plodno - Učestvuje u
- Znaju razlikovati obradivo zemljište
i neplodno tlo, akcijama
plodno od neplodnog i otpadom;
obradivo i pretvaranja
obradivo od - Ukazivanje
neobradivo tlo; manjih
neobradivog tla; drugima na značaj - Organiziranje
1. 7. OBRADIVO - Svojim neobradivih u
obradivog malih radnih
I NEOBRADIVO aktivnostima obradive
- Imaju osnovna znanja zemljišta; akcija, motiviranje
ZEMLJIŠTE neplodno tlo površine;
o uticaju čovjeka na - Učestvuje u učenika.
pretvaraju u plodno;
promjenu zemljišta– od akcijama
- Prikupljaju, - Promatranje,
neobradivog do pošumljavanja
sistematiziraju, bilježenja,
obradivog zemljišta. goleti.
zaključuju. zaključivanje.
- Planiranje,
pripremanje,
podsticanje,
- Znaju posmatrati
- Uočavaju voñenje;
geografska obilježja
geografska obilježja - Izrada
zemljišta u zavičaju i da
zemljišta u zavičaju; edukativnih i
zelena boja na
- Prema boji na - Pozitivan stav i - Posjeta ravnici didaktičkih
1.8. RAVNICE I geografskoj karti
geografskoj karti odnos prema ili polju u materijala;
POLJA U predstavlja ravnice;
pronalaze ravnice i prirodnim zavičaju, - Bilježenje,
ZAVIČAJU - Znaju imenovati
brda; ljepotama naše posmatranje, pomaganje,
ravnice i polja u
- Uspostavljaju domovine. zaključivanje. sistematiziranje;
zavičaju;
logičke veze u - Saradnja sa
životnoj zajednici lokalnom
o polju kao životnoj
polja. zajednicom i
zajednici.
porodicom;
- Procjenjivanje
postignuća.
- Imaju osnovna znanja - Neposredno - Razvijanje
o planinama; uočavaju i opisuju interesovanja i
- Svjestan je
karakteristike poželjnih navika
prirodnih ljepota
- Znaju imenovati planine; učenika;
1. 9. POZNATE planina u zavičaju;
planine u zavičaju; - Posmatraju,
PLANINE U - Posjeta
bilježe, izvode - Praćenje zdravlja
ZAVIČAJU - S roditeljima ili najbližoj planini.
- Znaju da je planina zaključke; učenika;
sa razredom
životna zajednica. - Uspostavljaju
izvodi izlete u
logičku vezu u - Motiviranje
prirodu.
životnoj zajednici učenika na igre i
planine. sport.
121
- Posjeduju osnovna - Razlikuju
znanja o vrstama šuma i crnogorično drveće
vrstama drveća - od bjelogoričnog;
bjelogorično Opisuju, navode
(listopadno), karakteristike, - Ispravan stav o
crnogorično prikupljaju, šumskom
- Organizacija
(zimzeleno); sistematiziraju, bogatstvu
izleta u šumu;
- Da je šuma – životna zaključuju; domovine;
zajednica; - Uspostavljaju - Posjeta šumi u
- Razvijanje ljubavi
1.10. ŠUME U Imaju znanja o značaju i logičku vezu u - Učestvuje u blizini škole,
prema prirodnim
ZAVIČAJU očuvanju šuma, životnoj zajednici akcijama prikupljanje,
ljepotama BiH;
pošumljavanju, šume; pošumljavanja; posmatranje,
opasnosti od požara, - Prepoznaju zaključivanje.
- Motiviranje,
iskorištavanju šuma. opasnosti od požara, - Svjestan je
praćenje,
otklanjaju te značaja šuma za
procjenjivanje.
opasnosti; opstanak čovjeka i
- Nabrajaju koristi životinja.
od iskorištavanja
šuma, vrše sadnju
drveća u školskom
dvorištu.
- Imaju osnovna znanja - Razlikuju čistu od - Posmatranje i
o karakteristikama vode; zagañene vode, uočavanje
- Organizacija i
- Znaju razlikovati tekuću od stajaće; karakteristika
izvoñenje različitih
stajaće od tekućih voda; - Pomatraju, vode;
ogleda sa vodom;
- Posjeduju znanja o zaključuju, izvode - Svojim
izvoru i toku rijeke, jednostavne oglede; ponašanjem ne - Izvoñenje
- Priprema
odreñivanju lijeve i - Bez problema zagañuje čistu ogleda sa
materijala;
1.11. VODA desne obale, znaju šta je odreñuju lijevu i vodu; vodom;
ušće; desnu obalu rijeke;
- Pripremanje
- Znaju da život i - Uspostavljaju - Učestvuje u - Učešće u
cjelokupnog
zdravlje ljudi ovisi o logičke veze u akcijama ureñenja ureñenju izvora;
nastavnog procesa;
vodi; životnoj zajednici izvora u prirodi.
Imaju osnovna znanja o voda; - Čišćenje korita
- Organizacija
životnoj zajednici vode; - Na temelju boje na potoka ili rijeke;
ureñenja izvora.
- Znaju uočiti vode na geografskoj karti
geografskoj karti. prepoznaju vode. - Štednja vode.
- Pomoću Sunca
-Imaju osnovna znanja o odreñuju glavne i
glavnim i sporednim sporedne strane
2. VRIJEME I svijeta;
stranama svijeta;
P ROSTOR - Znaju se
2.1. orijentirati u
- Znaju da se u prirodi
ORIJENTACIJA prostoru pomoću
može orijentirati
U PROSTORU; kompasa i - Izlet u bližu
pomoću kompasa i - Organizacija
GLAVNE I elemenata iz prirode - Izgrañen okolinu škole;
elemenata iz prirode izlaska u prirodu;
SPOREDNE (panj, mahovina, (panj, mahovina, pozitivan stav u
STRANE zvijezda Sjevernjača) i zvijezda pogledu - Orijentacija u
SVIJETA, - Podstrekavanje,
grañevinskih objekata Sjevernjača) i orijentacije u prostoru;
STAJALIŠTE, praćenje,
(crkve, džamije), te grañevinskih prostoru. odreñivanje
VIDIK, pomaganje.
grobalja; objekata (crkve, glavnih strana
VIDIKOVA džamije) te grobalja; svijeta.
LINIJA; - Imaju znanja o - Pojmove stajalište,
RAZLIČITI stajalištu, vidiku i vidik i vidikovac
NAČINI vidikovoj liniji. linija koriste
ORIJENTACIJE pravilno;
- Posmatraju,
bilježe, prikupljaju,
izvode zaključke.
122
- Imaju osnovna
znanja o prošlosti - P laniranje,
- Bilježenje
sadašnjost i uočenih
pripremanje,
budućnosti; - Bez većih - Dnevni raspored podsticanje i
promjena u toku
- Znaju se poteškoća se rada sačinjava rukovoñenje u
dana, sedmice,
orijentirati u snalaze na sam i pridržava se istraživanju;
2.2. mjeseca, godine;
kalendaru; istog; - P omaganje
ORIJENTACIJA U vremenu, svjesni su - Svjesni su trajanja - Dan koristi za
- Izvoñenje
učenicima u izradi
VREMENU pojmova sat, zaključaka;
kalendarske godine, rad, a noć za kalendara, plakata
dijelovi sata, dan, - Izrada
mjeseca, dana... odmor; i drugog
dijelovi dana, kalendara i
obrazovnog
modela sata;
sedmica, dani u materijala;
sedmici, mjeseci i
godine.
-Prepoznaju
- Saradnja sa
godišnja doba na
lokalnom
osnovu vremenskih
zajednicom i
prilika; - Odijeva se u - Odijevanje i
porodicom.
- Odijevaju i skladu sa obuvanje u
2.3. GODIŠNJA Planiranje,
obuvaju se u skladu godišnjim skladu sa
DOBA pripremanje,
sa vremenskim dobima. godišnjim
organiziranje;
prilikama; dobima.
Praćenje,
- Na osnovu
bilježenje,
posmatranja izvode
pomaganje;
ispravne zaključke.
- Imaju osnovna - Prate vremenske

znanja o promjene i bilježe - Učešće u
vremenskim ih u kalendar - Svjesnost o posmatranju - P ripremanje i
2.4. PRAĆENJE promjenama i prirode; - Izvode vremenskim vremenskih voñenje izvoñenja
VREMENSKIH zaključke na promjenama i promjena, učeničkih
atmosferskim
PROMJENA; osnovu praćenja; različitosti klime; bilježenje; istraživačkih
padavinama.
KALENDAR - Opisuju - Ispravno - Izvoñenje ogleda / projekata;
PRIRODE - Znaju se koristiti vremenske korištenje različitih ogleda - Ukazivanje na
kalendarom prirode, promjene; simbola za sa vodom; koristi i štete
raspoznaju i - Samostalno vode voñenje kalendara - Izvoñenje vremenskih
pravilno koriste zidni kalendar prirode. zaključaka; promjena.
simbole. prirode. - P redviñanje.
- Znaju posmatrati - Percipiraju prostor

reljefna obilježja i skiciraju ga;
užeg zavičaja i - Raspoznaju
geografske karte;
izraditi jednostavan Raspoznaju reljef
3.GEOGRAFSKA
KARTA reljef; prema konfiguraciji - P ozitivan stav o
tla; geografskoj karti i
3.1. IZGLED UŽEG - Razumiju omjer - Predstavljaju njenom doprinosu
- Izrada skica; -P ripremama,
I ŠIREG 1:10, znaju izraditi geografske u razvoju nauke;
organizacija i
ZAVIČAJA; plan učionice i znaju elemente na
- M jerenje, realizacija nastave;
RELJEFNA se snalaziti na planu. geografskoj karti; Svjesnost o
umanjeno
OBILJEŽJA - Prepoznaju kartu mogućnosti
predstavljanje - P raćeni napretka
užeg zavičaja; umanjenoga
predmeta i učenika i procjena
3.1.1. - Izrañuju predstavljanja
udaljenosti. postignuća.
UMANJENO najjednostavnije objekata i
PREDSTAVLJANJE geografske karte; udaljenosti u
PREDMETA I - Umanjeno prirodi.
UDALJENOSTI predstavljaju
predmete i
udaljenosti;
- Izrañuju tlocrt
učionice.
o izradi skice i znaju
uraditi skicu školske - P ozitivan stav
- P riprema
okoline; prema učenju i
- Izrañuju skicu materijala za
3.1.2. SKICA - Učenici se znaju izvršavanju - Izrada skice
bliže okoline škole. izradu skice;
OKOLINE ŠKOLE služiti različitim zadataka, te školske okolice.
- Izrada skice
materijalima i pozitivan stav
(demonstriranje).
tehnikama za izradu prema nauci.
najjednostavnijih
geografskih karta.
123
- Bez većih - Snalaze se na
3. 1. 3. - Ispravno se poteškoća odreñuju geografskoj karti, - Osmišljavanje
- Odreñivanje
SNALAŽENJE NA orijentirati na strane svijeta na odreñuju strane priprema,
strana svijeta na
GEOGRAFSKOJ geografskoj karti, geografskoj karti; svijeta, realiziranje
geografskoj
KARTI (odreñuju strane - Prepoznaju prepoznaju programskih
karti.
svijeta) osnovne kartografske sadržaja.
kartografske znake. karte.
- Znaju granice Bosne i
Hercegovine i
prepoznaju državna
obilježja B osne i - Izrada državnih - Razvijanje
Hercegovine; obilježja; grba i ljubavi prema
- P ozitivan stav o
zastave; domovini;
- Prepoznaju Bosni i
državna obilježja; Hercegovini kao
- Razumiju pojam -Sakupljanje - P riprema
grb, zastavu, domovini;
4. DRUŠTVO prošlosti, sadašnjosti i slika i tekstova materijala i
himnu;
budućnosti, imaju koji govore o vizuelnih
- Izgrañen
4.1. MOJA osnovna znanja za našoj domovini; sredstava za rad;
pozitivan stav o
DOMOVINA izradu trake vremena;
- Odreñuju prošlosti;
BOSNA I - Izrada panoa; - P omoć
dogañaje iz - P ravilno
HERCEGOVINA učenicima u
prošlosti, ponašanje;
- Imaju osnovna znanja - Razgovor, samostalnom radu;
sadašnjosti, - Ispravna
4.2. PROŠLOST, o naseljima u užem i zaključivanje,
planiraju predstava o
SADAŠNJOST, širem zavičaju i računanje sa - P riprema
budućnost; budućnosti;
BUDUĆNOST uočavaju ih na jedinicama za materijala,
geografskoj karti; vrijeme; interakcijskih
- Razlikuju - P onaša se u
4.3. NASELJA U igrica, pomoć
privredne objekte i skladu sa
ŠIREM ZAVIČAJU - Razlikuju grad i selo, - Izrada trake učenicima u
imenuju ih; prilikama u
znaju tipove sela, vremena; samostalnom i
kojima se nalazi;
razumiju život u gradu grupnom radu;
- Razlikuju različite Cijeni urbanu i
i na selu; - P osjeta selu –
grane privrede. ruralnu sredinu
gradu; - P riprema i
pozitivno.
- Razumiju kulturu - P osmatranje, realizacija posjete
življenja i imaju ilustriranje. selu – gradu.
osnovna znanja o
očuvanju životne
sredine.
- Učenici/ce imaju
znanja o poljoprivredi,
ratarstvu, voćarstvu,
vinogradarstvu, uzgoju
ljekovitog bilja, uzgoju
- Cijeni privredu
industrijskih i krmnih - Razlikuju
u zavičaju i ima - P osjete, - Organizacija
biljaka; privredne objekte i
4.4. PRIVREDA U izgrañen stav o posmatranje, nastave van
- Imaju znanja o imenuju ih;
UŽEM ZAVIČAJU značaju privrede razgovor, učionice.
stočarstvu u užem - Razlikuje različite
za razvoj društva zaključivanje.
zavičaju, lovu i grane privrede.
uopće.
ribolovu;
- Znaju nabrojati
tvornice (fabrike) i
rudnike u užem
zavičaju.
- Razlikuju vrste
saobraćaja i
- Sposobni su
saobraćajnih sredstava;
kretati se putem u
- Razumiju učešće
naselju i van - Učešće u
djece u saobraćaju na - Osmišljavanje
naselja, odnosno saobraćaju u
putu od kuće do škole, interakcijskih
putem koji ima različitim
imaju znanja o - U saobraćaju se saobraćajnih
4.5. SAOBRAĆAJ U trotoar i putem koji situacijama;
saobraćajnoj ponaša u skladu igrica;
ŠIREM ZAVIČAJU to nema; - Učešće u
povezanosti naselja u sa propisima. - Saobraćajne
- Koriste javni saobraćajnim
užem i širem zavičaju i vježbe van
prijevoz, simulacijskim
to uočavaju na učionice.
prepoznaju igrama.
geografskoj karti;
saobraćajna
- P ravilno se kreću
sredstva.
putevima u naselju i
van naselja;
124
- Učešće u
aktivnostima na
- Znaju nabrojati vrste
- Slavi državne i obilježavanju
praznika (državni, - Učešće u
druge praznike i praznika;
vjerski, školski); - Razlikuju vrste pripremi
4.6. PRAZNICI ima pozitivan Upućivanje
- P ripremaju i slave praznika. organizaciji
stav o čestitki;
praznike u lokalnoj proslave praznika.
praznicima. - Organiziranje
zajednici.
proslave
roñendana.
- Učenici/ce posjeduju
znanja o jutarnjoj,
dnevnoj, noćnoj i
sedmičnoj higijeni;
- Pozitivan stav o
- Znaju nabrojati i
5. HIGIJENA ličnoj higijeni;
koristiti sredstva za - Stvaranje
- Održavaju ličnu - Održava ličnu - Samostalno
održavanje lične preduvjeta za
5.1. LIČNA čistoću i čistoću čistoću održavanje lične
higijene, znaju da održavanje lične
HIGIJENA životnog prostora. samostalno ili uz čistoće.
nečistoća izaziva čistoće u školi.
manju pomoć
zarazne bolesti;
odraslih.
- Znaju koje su
najčešće bolesti školske
djece i kako se čuva
zdravlje.
- Pozitivan stav o
- Održavanje
čistoći
- Održavaju čistoće
stanovanja;
higijenu stambenog stambenog - Saradnja sa
- Znaju održavati - Ponaša se u
5.2. HIGIJENA I prostora; prostora, čistoće drugim učenicima,
čistoću stambenog skladu sa kućnim
KULTURA - Ispravno zgrade (okoline lokalnom
prostora i okoline; redom, ima
STANOVANJA upotrebljavaju kuće); zajednicom,
- P oštuju kućni red. izgrañene
zajedničke - P onašanje u kućnim savjetima.
pozitivne stavove
prostorije u stanu i skladu sa
o kulturi
stambenoj zgradi. kućnim redom.
stanovanja.
- Razlikuju zdravstvene
- Redovno ide u
ustanove (ambulanta, - Čuvaju vlastito - P osjeta
6. ZDRAVLJE posjetu - P riprema i
dom zdravlja, zdravlje; zdravstvenim
6.1. zdravstvenim organizacija
poliklinika, bolnica); - P repoznaju ustanovama;
ZDRAVSTVENE ustanovama radi posjeta
- Znaju da je zdravstvene - Razgovor sa
USTANOVE kontrole i zdravstvenim
neophodna redovna ustanove i oznake zdravstvenim
očuvanja ustanovama.
posjeta zdravstvenim na zdravstvenim radnicima.
zdravlja.
ustanovama. ustanovama.
- Odabir i
- Upotrebljavaju upotreba zdrave
- P osjeduju znanja o
zdravu hranu; hrane; - P rikupljanje
hrani biljnog i
- Samostalno - U ishrani koristi - Sačinjavanje odreñenih količina
6.3. ZDRAVA životinjskog porijekla,
postavljaju sto i samo zdravu dnevnog zdrave hrane,
ISHRANA (raznovrsnost hrane);
pospremaju ga hranu. jelovnika; njena priprema i
- Razumiju značaj
poslije objeda; - P ostavljanje i konzumiranje.
ishrane ljudi.
- Razlikuju zdravu pospremanje
od nezdrave hrane. stola.
- Omogućavanje
- Svjestan je
posmatranja,
6.4. DUHAN, - Znaju da su duhan, - P repoznaju lica u štetnosti duhana, - P osmatranje,
prikupljanje
ALKOHOL I alkohol i droga štetni alkoholiziranom alkohola i droge i zaključivanje;
materijala, pomoć
DROGA za ljudsko zdravlje. stanju. na to upozorava Izrada panoa.
učenicima u
druge.
samostalnom i
grupnom radu.
6.5. ZDRAV - Čuvaju zdrav

OKOLIŠ - Znaju čuvati okoliš, okoliš;
- Aktivno
6.5.1. Zaštita i - Znaju prepoznati znak - P repoznaju znak
-P ozitivan stav o učešće u
čuvanje okoline za reciklažu na za reciklažu na - Organizacija
zdravom okolišu; ekološkim
6.5.2. Otpad- kako ambalaži; ambalaži; akcija očuvanja
- Ponašanje u aktivnostima
otpad može biti -Znaju razvrstati otpad - Razvrstavaju zdravog okoliša.
skladu sa zdravim odjeljenja,
koristan i odložiti ga na za to otpad i odlažu ga
okolišem. škole, zajednice.
6.5.3. Postupanje sa predviñeno mjesto. na za to predviñeno
otpadom u školi mjesto.
125

CILJEVI
Sticanje znanja o: Učenici bi trebali imati znanje i
- Daljnjem radu na artikulaciji i intonaciji; razumijevanje:
- Odgovarajućoj upotrebi gradacije u tempu (spor, - Da zajedničko muziciranje treba vježbati i
umjeren, brz) i dinamici (p, mf, f); od soliste do da lijepog muziciranja u horu nema bez
hora/zbora; tačnog pjevanja i uklapanja svakog
- Odgovarajućoj upotrebi Orffovih muzičkih pojedinaca;
instrumenata uz pje vanje; - Uočava i obrazlaže razlike izmeñu
- Upoznavanju informativno orkestarskih instrumenata zvukova odreñene visine i adekvatno ih
po grupama (gudački, duhački drveni i limeni, koristi u improvizaciji;
udaraljke); - Da je sviranje na instrumentima potrebno
- Samostalnom sviranju na melodijskim instrumentima vježbati da bi muziciranje u orkestru bilo
(metalofon, ksilofon, blok flauta, melodika); skladno;
ZN ANJE
- Sviranju kao pratnji pjevanju, izvoñenje ritma - Da svaki instrument im a značajno mjesto
brojalice, sviranje na osnovu partitura u slikama (sa u orkestru i da su odnosi meñu njima u
simbolima); sviranju i igri različiti;
- Prepoznavanju odnosa po visini, trajanju, boji, - O značaju i potrebi muzike u životu;
dinamici i tempu ; - Poznaje i razumije osnovne muzičke
- Izražavanju ritma, tempa i dinamike pokretom i pojmove (melodija, ritam, tempo
plesom, dinamika…);
- Prepoznavanju i svjesnom izvoñenju mjeru (2, 3 i 4- -Razlikuje i pokazuje da razumije trajanje
dijelnu-dobnu) i ritam brojalica; nota i odgovarajućih pauza
- Upoznaje polovinku, cijelu notu i odgovarajuće pauze (polovinke i cijele note, u odnosu na
i razlikuje ih od četvrtinke i osminke kroz grafički četvrtinke i osminke);
prikaz i notni zapis.
Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: - Adekvatno koristiti prethodna muzička
- Uočavanja, saopćavanja i bilježenja razlika u iskustva i muzičke termine :
grafičkom i/ili notnom zapisu; - Postavljati pitanja kad se nañe pred
- Kvalitetne interpretacije i prezentacije muziciranja; novim muzičkim zadatkom;
- Memoriranja muzičkih djela; - Primjenjivati odreñene kriterije za
- Vrlo aktivne muzičke interakcije sa okruženjem (kroz izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela,
pjevanje i sviranje, brojalice, muzičke igre, narodna improvizaciju;
kola, muzičko-scenske igre i improvizaciju); - Slobodnije iznositi svoje mišljenje i ideje i
SPOSOBNOSTI praviti poreñenja ostvarenog;
- Samostalnog eksperimentiranja, u paru i kroz timski
I VJEŠTINE - Primjenjuje pravila muzičke igre,
rad-komunikaciju;
- Sistematiziranja muzičkih znanja, samostalno i/ili u - Ispravljati svoje i ukazivati na greške
grupi; drugih u muziciranju,
- Korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno - Samostalnije i originalnije improvizirati
ispoljavanje; na instrumentima;
- Predviñanja rezultata u improvizaciji;
- Izražavanje doživljaja djela likovno, literarno i - Sve veće samopouzdanje u pjevanju;
pokretom. - Odgovornost za kvalitet muziciranja
iskazuje riječima i zalaganjem;
Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: - Korigira sebe i druge u skupnom
- Prema sebi kao pjevaču i sviraču, a u odnosu na druge, muziciranju (horu/zboru, orkestru);
- Muziciranju u grupi, razrednom horu i orkestru; - Pokazuje da shvata i razlikuje kvalitet
- O značaju muzike u životu i potrebi učenja interpretacije;
muziciranja kao cjeloživotnom procesu; - Najkvalitetnije izvoñenje nagrañuje
- Sve snažnije ispoljavanje dječije emocionalne i aplauzom;
estetske osjetljivosti na kvalitet muzike; - Poštuje i cijeni mišljenja i stavo ve drugih;
VRIJEDNOSTI, - Uviña i objašnjava ulogu muzike u životu;
STAVOVI, - Ispoljavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom;
- Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima - Često traži da sluša muziku i/ili pjeva sam
PONAŠANJE
muzičke baštine BiH; i sa drugom djecom, što ukazuje na rast ove
- Ispoljavanje pozitivnog odnosa prema djeci koja su potrebe učenika;
članovi muzičke sekcije; - Sa zadovoljstvom se uključuje i daje sve
- Pokazivanje posebnog zanimanja za djecu koja idu u samostalniji doprinos u interakciji (projekti,
muzičku školu; koncerti, jubileji);
- Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako - Iskazuje sve veću želju i potrebu za
bi ona postala trajna potreba djece. posjećivanjem koncerata;
- Uključuje se u muzičke sekcije.
126
STRUKTURA SADRŽAJA
II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE
III BROJALICE
IV SLUŠANJE MUZIKE
U III razredu nadalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzičko odgojno-obrazovnih ciljeva kroz
navedene programske sadržaje, polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog učenika.
Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 15 pjesama u toku školske godine. Predložene pjesme
odgovaraju opsegu dječijeg glasa, a po sadržaju i značenju zanimljive su i bliske djeci u III razredu.
Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika ili sa CD-a, djeca je uče pjevajući uz nastavnika u
cjelosti, odnosno po kiticama, uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara).
Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku, učenici će (osim četvrtinke i osminke u II razredu)
upoznati i polovinku i cijelu notu i odgovarajuće pauze, biti sposobni prepoznati i izvoditi mjeru (2, 3 i
4-dobnu) tempo i dinamiku (tri oznake), te pjesmu tačno interpretirati. Kreativnost u ovoj području
očitovat će se učešćem u izradi pratnje i aranžmana, te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim
instrumentima.
U toku školske godine učenici treba da nauče najmanje 10 muzičkih igara koje uključuju pokret.
Pjesme i u ovom razredu imaju različit sadržaj koji, izmeñu ostaloga, podržava život u prirodi i razne
radove, tradicionalne narodne običaje i drugo. Igre i narodna kola, pomažu i tjelesnom odgoju i
upoznavanju narodne muzičke tradicije, jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje, poskakivanje s
plesnim elementima, te raznih kretnji ruku, pljeskanje, tapkanje, okreta. U takvim slučajevima,
koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti, mogu imati
utvrñene figure i kretnje.
U trećem razredu treba naučiti 12 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. Brojalice,
koje su dječija igra, a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo, imaju u ovom razredu veoma
različit sadržaj, složeniji ritam i metriku, pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od iznimnoga
značaja. Nastavnik u trećem razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina
njihove interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima, poštujući i dječije prijedloge jer je ona dio
njihove drage svakodnevne igre.
Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature. Zato u III
razredu treba upoznati najmanje 15 kompozicija, sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti,
sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednostima budu sve jasnije izraženi.
Nakon doživljaja muzike, usvajanje muzičkih pojmova koji su apstraktni djeci ovog uzrasta, treba se
odvija postupno i nenametljivo, bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. Slušanjem
treba upoznati informativno orkestarske instrumente po grupama. I nadalje poticati djecu da svoje
zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno, kao i pokretom jer se time podstiče njihova
kreativnost.
U oblasti dječijeg stvaralaštva učenike treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja, sigurniju i
slobodniju individualnu improvizaciju, komunikaciju putem dijaloga: u paru, te grupnu i kolektivnu.
Poticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku, samoinicijativno, sve češće i sa zadovoljstvom
i sve većim interesom. Poticati djecu da izmišljaju priče ili naslikaju seriju slika koje će sami
127
samoinicijativno i mnogo samostalnije uz pomoć instrumenata «oživjeti». U III razredu moguće je
uraditi nekoliko muzičkih dramatizacija, uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija, priručnih i
improvizovanih instrumenata, sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja.
U središtu nastavnikovog interesa treba da bude korigiranje i otklanjanje problema koje dijete ima,
razvoj opsega dječijeg glasa, poboljšanje kvaliteta pjevanja, tačnosti intonacije i opsega muzičke
memorije. Treba nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke igre, na
upoznavanju notnih znakova kroz svjesno pronalaženje razlika u trajanjima prikazanim u notnom
zapisu. Učiti i poticati djecu da sa sve većom tačnošću zapažaju i odreñuju tempo, dinamiku, formu
kompozicije, izvoñače i sastave, muzičke instrumente orkestra po grupama, vrste glasova u horu.
Razlike meñu učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u
usvajanju znanja i vještina, te razvoju muzičkih sposobnosti u toku godine. Muzički sadržaji u sebi
imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja ovog razreda, pa
je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna.
128
RAZRADA SADRŽAJA (TABELA)
AKTIVNOS TI
NAS TAVNIKA
VRIJEDNOSTI,
ZNANJE I AKTIVNOS T (O RG ANIZAC IJA
S ADRŽAJ SPOS OBNOSTI S TAVOVI, I METO DE
RAZUMIJ EVANJE UČ ENIKA
UČENJA,
OCJENJIVANJE)
I PJEVAN JE I
SVIRA NJE - Razvija osjet -Vidljivo se trudi da - Redovno učešće u - P lanira i
Izbo r: za mjeru svoje muziciranje pjevanju i sviranju: osmišljava
1. Maestral (Josip -Ima veliki fond
pjesmica, brojalica i (dvo, tro i usaglasi sa grupom i nastava, priredbe, muzičke igre
Stamac)
2. Vrste kiše (Damir muzičkih igara; četverodijelnu), kolektivom; izleti, kuća; kao podsticaj za
Pjan ić) -P rihvata korekcije tezu i arzu, učenje;
3. Proljećna p jes ma i poštuje pravila ritam(duge i - Često pjeva i svira - Komunikacija i
(St aniša Korunović) pjevanja kratke slogove), jer uviña da treba interakcija u - Organizira
4. Šala, šalica tempo i vježbati ako se želi muziciranju pjevanje i
(intonacija,
(A jka Kolaković) dinamiku; postići kvalitet; (improvizaciji); sviranje u
5. Svemirac (Refik artikulacija, dikcija)
koja dovode do interakciji i
Hodžić)
6. Zaplovi barka kvalitetnijeg - Uporeñuje i -Procjenjuje sebe u - Ponašanje u skladu učenje
(kanon) (Z lat ko skupnog koriguje vlastito odnosu na druge; sa pravilima muzičke u školi, u
Grgošević) muziciranja; pjevanje i igre; porodici;
7. Zekin i jadi (Alfi -Raspoznaje sviranje u - Ima pozitivnu sliku i
Kabiljo ) odnosu na razvija svijest o - Stalna briga i - Stalno
pojedine muzičke
8. Trčimo za suncem druge; značaju svakog čuvanje školskih komunicira sa
(Refik Hod žić-st ihovi znakove u notnom
zapisu (dinamika, pojedinca u horu; muzičkih djecom i
Nasiha Kapid žić-
Hadžić) tempo) note i pauze - Samostalno instrumenata; upućuje ih na
9. Igrajmo se svi po trajanju; snalaženje i - Jasna mu je potreba izvore znanja;
(Melisa Salihov ić- -Razlikuje i istraživanje u uklapanja svog glasa u - Samostalna izrada
Ibrahimbegović) pronalazi osminke, sviranju kao hor/zbor da doprinese vlastitih - Nenametljivo
10.Reci Bosno ljubav i pratnji pjesmi; boljem zvučanju; improvizovanih rukovodi sa
četvrtinke i
(A sim Horozić) instrumenata; aktivnostima i
11. Tri ciklame (Refik uporeñuje ih sa
polovinkama i -Kad osjeti da - Svjesno obavlja motiviše rad
Hodžić-stihov i Nasiha
Kapidžić-Had žić) cijelim notama i mu treba traži, muzičke zadatke, - Upotreba učenika;
12. Čestit ka majčici njihovim pauzama; prihvata i pruža razumije obaveze i instrumenata u skladu
(Josip Kap lan ) - Imenuje i korigira pomoć, te potrebu ispunjavanja sa zadacima pjesme; - Aktivnim
13. Kad se male ru ke greške u pjevanju i sarañuje sa (kao pojedinac ili dio uključenjem u
slože (A rsen Dedić) drugima; grupe); - Pokazuje da muziku zajednički rad
sviranju;
14. K išobran za dvoje doživljava i cijeni pomaže djeci u
(ðelo Jusić) -P oznaje i
objašnjava oznake -Zna - Čuva i održava kroz svoje ponašanje i kolektivnom,
15. Želim (Nino Pršeš,
stihovi Sanela Pršeš za dinamiku (p, mf, mogućnosti i instrumenate i učestalo muziciranje. grupnom i
16. Zelen lišće goru kiti, f) i koristi ih u igri; adekvatno pokazuje pozitivne individualnom
narodna -P ronalazi i koristi Orffove stavove i vrijednosti muziciranju;
17. Kad ja poñoh na objašnjava tri instrumente i prema muzici.
Bentbašu, narodna kombinira ih sa - P rati i
oznake za tempo
18. Majka Smaju pod priručnim; procjenjuje
ñulo m rod ila (Mostar)- (spor, umjeren,
brz); njihova
uspavanka
19. Spavaj, zlato , san t e - Prihvata korekcije - M uzicira individualna
prevario (Kozarac) i shvata njihovu samoinicijativno postignuća, u
20. Kad se male ru ke svrhu -kvalitet i bez podsticaja; poreñenju sa
slože (Zagrebački muziciranja u rezultatima
mališani) -Pokazuje visok u drugom
razredu;
21. Šaputanje (N iko la nivo spretnosti u razredu.
Hercigonja) - Samostalnije
pjeva i svira sviranju i
22. Čemu slu že rod itelji
23. Razgranala g ran a Orffove improviziranju.
jo rgovana instrumente i ima
24. Višnjičica rod rod ila više povjerenja u
25. K iša pada trava raste sebe.
26. Čestit ka majčica
(Fran jo Barić, Rob ert
Grub išić i Josip Kaplan)
129
II MUZIČKE - Pokretom prati - Sigurno i - Shvatanje značaja - Odabiranje
- P osmatra i
IGRE ritam pjesmice samostalno pokreta u plesu i kolu; prikladne igre u
prati učenika u
odnosno izvodi pjeva i igra učionici;
Izbor: radu;
zadatu - Pokretima - Razvijanje svijesti o - Predlaganje
1. Brzojav (telegram) - Osmišljava,
koreografiju; opisuje kolima kao muzičke igre za
Vladimir Tomerlin priprema i
- Primjenjuje ranije dogañaje u tradicionalnom priredbe;
2. Golubovi organizira igre
znanje na novu prirodi (život u muzičkom - Praktičan rad:
posebno
3. Izgubljeno pile igru; prirodi, radovi, stvaralaštvu B iH sa zajedničko i
tradicionalne u
(Vl. Tomerlin) - Pamti i imenuje narodni utvrñenim pravilima pojedinačno
učionici;
4. Ljetna pjesma pojedine pjesme, običaji); (koreografija); izvoñenje pokreta uz
- Vodi
5. Grličica proso igre i kola; - Izvodi zadane pjevanje, na raznim
aktivnosti,
- Ispravno pokrete bez -Podsticanje mjestima (u razredu,
brala, narodna za demonstrira i
primjenjuje pravila pomoći kreativnosti igrom, u dvorištu, vrtu, na
zabavljanje usmjerava u
muzičke igre; - Predlaže i pokretom i pjevanjem; izletu);
6. I mi znamo svirati pravcu interesa
- Pravilno izvodi nove pokrete - Uključenje u
(G. Odžak, Kupres) i mogućnosti
igru odnosno kolo; koji su - Slobodno i modeliranje
djece;
7. D vi se babe vozale - Prepoznaje adekvatni; organizovano kretanje narodnih nošnji
- Stimuliše ih i
(Guča Gora-Travnik) pojedine - Mnogo u prostoru; (prema originalu ili
direktnim
8. Poskakuša, tradicionalne samostalnije slikama);
učešćem u
(Centralna Bosna) nošnje. igra u kolu i - Razvijanje svijesti o - Izrada nošnji od
igrama i kolu;
usvaja ih sa više kulturi ponašanja na različitih materijala
9. Roma (Polog i sigurnosti; koncertima i u učionici,
- Upućuje,
okolica Mostara) pomaže,
- Samostalnije nastupima folklornih - Crtanje (slikanje)
narodno kolo pokazuje
izražava ansambala. narodnih nošnji;
10. Treskavica okolo simulacije na
kretnjama ono - Rasprave o
kompjuteru;
(Sarajevo i okolica), šta muzika ponašanju u
- Sarañuje sa
narodno kolo sugeriše; situacijama na
roditeljima i
11. U ovom dvoru - Veći osjećaj koncertu;
uključuje ih u
bijelom (Livno) za mjeru, ritam - Učlanjenje u
rad;
i izražavanje ritmičku i/ili
12. Razbolje se lisica - Organizira
kroz muzičko folklornu sekciju.
(Minja i Lidija) praktične vježbe
djelo.
13. Padaju, padaju s i odlazak na
neba bijele zvijezde probu u KUD.
(hor Kolibri)
III BROJALICE - Razumije i izvodi - Prema - Pozitivno vrednuje - Pronalaženje i - P omaže,

brojalicu prema slogovima riječi brojalicu kao zapisivanje brojalica, upućuje
zadatku precizno i brojalice, maštovitu igru i sortiranje i izvoñenje koordinira rad
tačno; uporeñuje note i komunikaciju, koja zaključaka; rukovodi po
Izbor: - Izvodi trajanja; razvija osjećaj - Dopunjavanje potrebi;
odgovarajuće - Uočava pripadnosti grupi; zidnog panoa novim - Osmišljava
1. En, den, dore pokrete u mjeri i sličnosti i - Pamti i donosi u zapisima; prigodne
2. Patka patku pojela ritmu na razne razlike, kroz razred nove brojalice i - Izvoñenje zapisa na muzičke igre za
3. Kiša, kiša načine; posmatranje i izmišlja nove originalnim i interaktivno
4. Jabučice crvena - Svira pravilno razgovor; zajedničke igre; napravljenim učenje;
5. Tike, tike tačke ritam na ritmičkom Pre poznavan je - Uključuje se u instrumentima; - Usmjerava
instrumentu po ranije naučene izvoñenje sa vidnim - Dopunjavanje aktivnosti
6. Jedna mačka živa
uzoru i na osnovu brojalice na zadovoljstvom i raduje razredne izložbe- učenika;
7. Jedna kola žuta vlastitih ideja; osnovu ritma novim iskustvima; stalna postavka; - P okazuje i
8. Hajd izañi - Pokreti su bez teksta - Uči druge izvoñenju - Osmišljava demonstrira
medvjede precizni i tačni; (zagonetka); ritma na maštovite igre sa izvoñenje i
9. Boc, boc iglicama - Po sjećanju - Tačno izvodi instrumentima dječijim sviranje;
10. Mijau, mijau, izvodi veći broj mjeru i ritam - Kroz kreativne instrumentima; - P rocjenjuje
mačka ranije obrañenih skandiranjem, načine ritmičkog - Crtanje i interesovanja i
11. Ide kolo naokolo brojalica; odbrojavanjem izražavanja jača fotografisanje napredak
- Izgovaranjem i rukom, samosvijest; instrumenata- učenika;
12. Jedan dodan,
gledanjem u notni koračanjem u - Shvata da je orkestar doprinos -Razvija
dimi, disi (Saraje vo) zapis odreñuje koloni; - muzički ureñena prezentaciji. kreativnost,
13. Pipalica pipa duge i kratke note - Samostalno zajednica koja svira dječije radne i
(Jezero-Jajce) (slogove teksta); izvodi ritam prema pravilima i kulturne navike.
- Ima veći fond sviranjem na znaku dirigenta.
djela koja instrumentima
prepoznaje P oigrava se s
prilikom slušanja. brojalicom,
predlaže i
izvodi pratnju,
kombinira
instrumente.
130
IV SLUŠANJE - Ima veći fond
- Prikupljanje
MUZIKE kaseta i CD- a sa
djela koja
Izbor : djelima koja će se
prepoznaje - Izražava ugodnost i - Osmišljava i
1. Menuet (L. Bocherini) slušati u školi;
prilikom utiske o slušanom realizuje
2. Gle igre li krasne, iz - U knjigama i
slušanja; djelu; simulacione igre
opere «Čarobna fru la» (W. štampi
- Prepoznaje i - Slušajući brzo - Razgovora o za djecu;
A. M ozart) pronalaze i
3. Želja (F. Chop in ) saopštava ime pamti i pjevuši osjećaju ugodnosti i - Priprema i voñ i
prikupljaju slike
4. Divlji jahač kompozitora; melodiju; opuštanja, djecu kroz
kompozitora i
(R. Schumann ) - Prepoznaje - Tačno uočava, - Često traži da se aktivnosti
muzičkih
5. Sanjaren je orkestarske razlikuje, djelo ponovno sluša; dijaloga i
(R. Schumann ) instrumenata
instrumente po uporeñuje, izvodi - Komentariše osobine interakcije;
6. Čežn ja za p ro ljećem (simfonijski
grupama zaključke o djela, saopštava zašto - Pomoć
(W. A. Mo zart) orkestar);
(gudački, slušanom djelu; mu se dopada ili ne učenicima u
7. Pt ičja tuga - Pronalaze i
(L. v . Beethoven ) duhački drveni i - Brzo uočava i dopada; samostalnom i
prikupljaju slike
8. Proljeće (I stav) iz Čet iri limeni, saopštava ime - Vidljivo pokazuje grupnom radu;
tradicionalnih
godišnja doba, (A. Vivaldi) udaraljke); izvoñača djela; pozitivne navike i - Osposobljava
narodnih
9. Magarac i Pijanist iz - Razlikuje - Samostalno potrebu za muzikom; ih za uočavanje i
Karnevala život inja (C. instrumenata i
izvoñačke odreñuje karakter - Riječima i odnosom bilježenje;
Saint –Saens ) nošnji naroda BiH;
sastave kompozicije; pokazuje da cijeni - Upućuje i
10. Valcer cv ijeća, iz baleta - Izrañuju zidne
(orkestar, - Tačno odreñuje muziku, izvoñače i podstiče na
«Krcko Oraščić» , panoe sa tematskim
(P. I. Čajkovski) solista, hor, jačinu (glasnoću), kompozitore; prikupljanje
sadržajima
11. Bumbarov let, odlomak horski glasovi, tempo i druge - Traži da ih vidi materijala ;
- Pronalaze i
iz opere «Bajka o caru dječiji hor); karakteristike uživo na koncertima; - Ukazuje na
prikupljaju
Saltanu », (N. R. - Prepoznaje djela; - Pokazuje kulturu adekvatan način
Korsakov) tradicionalne
instrumente - Razlikuje i ponašanja kad sluša izrade preglednih
12. Zeko i potočić instrumente iz kraja
predstavnike poznaje pojedine izvoñenje i na zidnih kalendara
(Bran ko M ihaljević) gdje je škola;
grupa (flauta, instrumente i koncertu; sa terminima
13. Da se p ita dijet e - Posjeta
(N ino Pršeš, stihov i Sanela truba, vizuelno i - Pljeskanjem koncerata;
koncertima u
Pršeš) violončelo, auditivno; drugarima i na - Planira termine
osnovnoj muzičkoj
14. Sa unu kom Janom klarinet harfa, - Sposoban je za koncertu pokazuje za posjete
školi;
(A vdo Smailović) gitara, bubanj, praćenje pozitivno ponašanje kulturnim
15. Vrteška - Pravljenje
doboš); jednostavnog prema djelima i ustanova i bilježi
(Milan Prebanda) zajedničke makete
- Prepoznaje notnog zapisa i muzičkim ih na kalendaru;
16. Vrapci i straš ila koncertnog
vokalno, primjenu termina, umjetnicima; - Osmišljava i
(Vlado M ilošević) podijuma;
17. D jevojka viče iz tanka instrumentalno i (ritam, melodija, - Pokazuje razvoj obavlja temeljitu
- Pravljenje
grla, narodna, (Rešad vokalno- legato, staccato); svijesti o značaju pripremu
preglednog panoa
Arnautović -obrada za instrumentalno - Prilikom slušanja muzike u porodici, učenika za
na koji se dodaju
dvoglasni ženski ho r) izvoñenje; muzike, posebno školi i okolini; izlaske iz škole i
18. Zeko i potočić (Zden ka slike instrumenata
- Prepoznaje na koncertu, - Razgovorom o posjete koncertu
Vučkov ić) koje su upoznali,
narodnu poštuje pravila muzici u okolini, i kulturnim
19. Bosno mo ja (narodna) što ih motiviše na
muzičku ponašanja. ispoljava svoje ustanovama
20. Sarajevo, ljubav i mo ja učenje
tradiciju; stavove i potrebe za (ponašanje,
- Posjeta
- Poznaje i lijepim (auditivna oblačenje).
najznačajnijim
pamti imena bh. ekologija).
kulturnim
kompozitora.
objektima u mjestu.
V DJEČIJE - Samostalno - Samostalno - Željom za - Pronalaženje priča - Priprema,
STVARALAŠTVO spontano dovrši smišlja, uporeñuje, muziciranjem i bajki čiji se likovi rukovodi i
započetu dodaje, mijenja; pokazuje pravilan mogu muzikom razvija interes
- Izmišljanje melodija pjesmu - Izražava razne odnos prema muzici; „ozvučiti“; učenika prema
na zadani ili novi tekst; pjevanjem ili ritmove iz života - Dogovaranje o muzici svojim
-S lobodnija sviranjem; instrumentima - Sigurnije i improvizaciji koja odnosom i
improvizacija na - Samostalno - Pravi samostalnije praćenje omogućava stavovima;
Orffovim istražuje improvizaciju pjevanja; neverbalnu - Planira
instrumentima; instrument i na ritmičke pratnje komunikaciju i aktivnosti i
-Improvizacija pokreta njemu pjesmi; - Saopštava interes i socijalizaciju; muzičke sadržaje
u ritmu i plesu; improvizira ; - Stvara želju za njihovim Izvoñenje u korelaciji sa
- Plesna dramatizacija, - Pravi varijacije kombinacijom kombiniranjem; muzičkog igrokaza ostalim
-L iterarno i /ili likovno na zadanu temu riječi, uz kombinaciju umjetničkim i
izražavanje doživljaja - Spontano na instrumenata, - Slobodnija pojedinaca - likova drugim
muzike. muziku pokreta i likovnim improvizacija i kolektiva; odgojnim
-Osmišljavanje više progovara izrazom; kolektivna, grupna, u - Komunikacija područjima;
novih muzičkih pokretom, - Bez vanjskog paru (dijalogom), kroz muziku i - Posjete
igrokaza; likovno ili podsticaja sam individualna; kooperacija u radu. koncertima,
- Posjeta koncertu u literarno; predlaže ideje i priredbama -
mjestu. - Na podsticaj uključuje se u rad; - Učešće sa saradnja sa
ali i spontano - Predlaže zadovoljstvom u lokalnom
daje svoje ideje instrumente za muzičkim igrokazima zajednicom;
za rad. dočaravanje likova svog razreda. - Procjenjuje
u igrokazu. učenička
postignuća,
podstiče
kreativnost.
131
Likovna kultura
CILJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

LIKOVNE KOMUNIKACIJA I
SADRŽAJI U CRTEŽU KREATIVAN CRTEŽ
FORME OTVARANJE UČENIKA
Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da
nastavnik formuliše:
1. Likovno područje - Učenik - L jepota forme raste s - Kada dječak baca kamen u vodu,
2. Likovni element spontano i ljepotom sadržaja; diveći se krugovima koji se u vodi
3. Likovni problem iskustveno šire, kao jednoj tvorevini u kojoj
4. Likovno sredstvo koristi likovne - L jepota se osjeća u zadovoljava očiglednu sliku nečega
5. Motiv elemente i subjektu i objektu, u što je njegovo, to bi trebala biti
6. Likovna forma njihove prirodi i umjetnosti, djetetu ideja vodilja ka otvaranju djeteta;
I Motivi, te me po regulatore; i „crtežu»;
sje ćanju - Kako dijete komunicira sa
- Doživljaji sa ljetnog raspusta; - Za raspored - Ono šta nedostaje sadržajem i formom u crtežu, tako
- Ja i moja porodica; figura i objektu, dijete dodaje u ono, u analizi „crteža” komunicira
- Izlet u prirodu; predmeta u „crtežu»; sa učenicima u razredu;
- Jesenji plodovi; prostoru: gore i
- Vraćaju se laste, gnijezda i ptice; dole, lijevo i - Učenički „crtež” nastaje - Priča o onome šta se pojavljuje,
- P raznici; desno, ispred i iz nagona za igrom kao otkriva asocijacije i likovnu formu
- Z imske radosti; iza, manje i živim doživljajem i pretače u verbalnu i obratno.
- Doček Nove godine; veće; zbiljom;
- Doživljaji sa zimskog raspusta;
- Gradnja u mom gradu, selu ili naselju; - Izmišlja ili se - „Crtež” je unutarnji život
- P rvi simboli proljeća; inspiriše iz vanjskog oblika; - Dijete „crta” i govori, „piše” i
- P tice selice se vraćaju; prirode i briše, oduzima i dodaje;
- P roljetni radovi u bašči i na njivi; umjetnosti; - Njegova je moć da
- Saobraćajna nesreća na ulici. pobudi estetske emocije - Učenik se u „crtežu” bori i troši,
II Sadržaji po direktnom - Kompoziciju u socijalnog karaktera. gubi i dobiva, tuguje i raduje se;
posmatran ju „crtežu” i
- Klupe i stolice u mom razredu; prostoru reda:
- Od krokija jedne figure do kompozicije horizontalno i - U „crtežu” je učenik i
figura; vertikalno, koso porodica; - U tom procesu učenik zadovoljava
- Jesenje lišće, otisak lista u tri boje; i dijagonalno, svoju radoznalost i komunicira sa
- Autoportret, slikanje; svoga lica po opisu; kružno ili - Čulna iskustva pišu po sobom i okolinom;
- Otisak prstiju i dlana na papir, akvarel; elipsasto; duši djeteta na hiljadu
- Frotiranje reljefnih predmeta: novčić, načina dok ne proizvedu
ključ, drvo… - P lastične osjet i opažanje, a ova ideju - Dok se u verbalnoj priči tuga
- S likanje cvijeća za čestitku za 8. mart. prirodne oblike i „crtež»; prikriva, u crtežu se ona otkriva;
III Sadržaji iz mašte: voća i povrća
- Japanska umjetnost savijanja papira, origami; transformiše u - Učenički „crtež” nije - Šira sadržajna, likovna, estetska i
- Igra linija i boja; plošnu sliku; oponašanje, već mijenjanje tehnička, te psihološko - sociološko
- Igra trouglova; i stvaranje; - pedagoška analiza „crteža” otkriva
- Roršahove mrlje - Svjetlost i boja i otvara učenike,
- 1001 boja crvenih, žutih i plavih tačkica; iz prirode i - On izmišlja nove forme ono više nije «uvijen duh u sebi»,
- Razlaganje boja, crvene,žute i plave linije; umjetnosti za stare sadržaje, što je čin već otvoren.
- Zamišljene životinje sa balonima; bogati njegov kreacije;
- Igre krugova u boji; kolorizam.
- Šta sanjam i čega se plašim; - Dijete se - Nasuprot kreativnom
IV Prema tekstu ilustracija izražava „crtežu” je kliše i kič ; Ako
Nastavnik, po svom izboru, predlaže Rad prema impresivno i se odvoje kliširani i
tekstu- ilustracija prema važnijim objektima ekspresivno, objektivni, iza njih
lokalne zajednice; shematsko – isplivaju kreativni „crteži»,
- Ilustracija crtanog filma; simboličko – koje treba afirmisati.
- Ilustracija lutkarske predstave; intelektualno;
- Legenda o Arslanagića mostu;
- Ilustracija tekstova o Starom mostu; - Svjesno
- Ilustracija književnog teksta: bajke, priče, linijom, bojom,
pjesme basne po izboru učitelja. plohom i
V Inspiracija iz umje tnosti volumenom
- Umjetnost mog zavičaja: Sarajevo, gradi svoju
Mostar, Tuzla; kompoziciju, a
- Kritsko-mikenska kultura; podsvjesno
- Arhajska i klasična grčka umjetnost; izražava
- Helenistička umjetnost; unutarnji treptaj,
- Etrurska umjetnost; ritam, likovnu
- Rimska umjetnost; formu,
- Ranokršćanska umjetnost; «rukopis» i stil.
- Islamska umjetnost (Učenici ne memorišu, već
gledaju likovna djela kao estetski čin).
132
OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA
Djeca otkrivaju jedan skriveni unutrašnji subjektivni doživljaj, svijet u sebi „crtežu” i
umjetnosti.
I dalje je u trećem razredu učenički „crtež” subjektivan, ali je zato analiza „crteža”
subjektivno-objektivna.
„Crtež” se analizom objektivizira, očekuje se objektivna analiza o tome šta je učenik
nesvjesno ili svjesno iznosio u svom „crtežu».
Iako učenici upotrebljavaju sve boje, izražavaju se simboličkom bojom, što treba gajiti.
Sigurniji su u sadržajnoj, likovnoj, estetskoj i tehničkoj procjeni „crteža” i umjetnosti.
Učenici se sigurnije služe likovnim terminima: kolorizam, ritam, kompozicija, simetrija i
asimetrija, ploha, volumen.
Znaju šta je original, kopija, ilustracija, šta je kliše, šta je objektivno, a šta subjektivno.
Služe se udžbenikom Likovne kulture u kojima su vidjeli i upoznali antičku umjetnost i ranog i
srednjeg vijeka, lutkarsku umjetnost i popularne crtane filmove Walta Disneya.
Razvija se likovna radoznalost.
Učenici su tražeći inspiraciju za svoj „crtež” nenametljivo vidjeli simboličku ili umjetnost
„djetinjstva čovječanstva” i upoznali mit i legende, basne i bajke tog vremena.
Na isti način, učenici su upoznali i antičku umjetnost, Legende o Minosu, Dedalu i Ikaru,
Vučici, Romulu i Remu…
Djelimično su „zakoračili” u antičku i religijske umjetnosti, domaće i svjetske umjetnosti
ranog i srednjeg vijeka i svijeta, upoznali legende o Kozijoj ćupriji i Arslanagića mostu...
Znaju šta je kist, paleta, štafelaj, kopija, original, imitacija, ilustracija, inspiracija, šta je crtež u
boji, plitki i duboki reljef, arhitektura, freska, mozaik, keramika, terakota i porculan, vitraž,
spomenik, galerija, muzej, šta je domaća i svjetska likovna umjetnost ili baština.
IZVORI SADRŽAJA
Učenicima III razreda se nude široki vremenski sadržaji iz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti; motivi,
teme, ilustracije i inspiracije, po sjećanju, posmatranju, ilustracija teksta i inspiracije iz umjetnosti.
Sadržaj po sjećanju
Kada se dijete ne bi moglo sjetiti prošlosti, ne bi imalo iskustva. Rad po učeničkom sjećanju proizlazi
iz bliskih i uzbudljivih dogañaja u kojima je dijete neposredno učestvovalo. Objektivni dogañaj, a
zatim subjektivni doživljaj su vezani za igru uopće i rad u školi ili van nje. Dakle, prvo dogañaj, a
zatim doživljaj i likovna interpretacija. Rad po sjećanju proističe iz činjenice da djeca i učenici do 9.
godine života imaju naglašen doživljaj, transformišući ono šta se objektivno desilo. Transformišući
dogañaj u estetsku ideju, tj. razmišljajući o tome šta se i kako se desilo. Sadržaj sjećanje kod učenika
razvija pamćenje i mišljenje, bogati emocije i razvija likovne sposobnosti. Sjećanje se uzima iz
daleke, ali češće iz bliske i neposredne prošlosti, o čemu učenici pričaju, prepiru se i svañaju, gdje su
emotivno učestvovali.
„Crtež” po neposrednom posmatranju

Podrazumijeva direktno posmatranje prirode, života i rada. Ovaj rad je u suprotnosti sa tvrdnjom da
učenici razredne nastave rade ono šta znaju, a ne ono šta vide, ali time mladi stiču naviku za
posmatranje, ne da se kopira priroda, već da ona motiviše i inspiriše. Neka cvijet, jabuka, ptica ili
bicikl stoje na dohvat ruke djeteta, da ono vidom, opipom i mirisom upozna karakteristiku i funkciju.
133
Po posmatranju se može raditi sve ono šta se može donijeti na nastavni čas. Na taj način će djeca
izvornije upoznati psihičke i fizičke karakteristike i bolje će se likovno izraziti. Rad po neposrednom
posmatranju kod učenika razvija ljubav prema prirodi i tehnici, sposobnost vizuelne percepcije,
uočavanje lokalnih karakteristika volumena i proporcije, sjaj materijala, prozirnost, veličinu, oblik i
zvuk, upoznaje temperaturu, miris i ukus, te mirovanje ili kretanje, a to znači da treba ići od
percepcije do predstave, postavljanjem zaključaka da je jabuka dio biljke, da se razvija iz cvijeta, da
je u njoj sjemenka, ta da sjemenka služi ta razmnožavanje jabuke. I ovdje, nakon objektivnog
upoznavanja, slijedi, ne objektivna, već subjektivna likovna interpretacija.
Sadržaj iz mašte ili fantazije

Šta je mašta ili fantazija, te šta je podsvijest i simbol i kada se oni javljaju, šta su naše dileme?
Jedni smatraju da se u mašti radi o sadržaju, drugi misle da se tu radi o formi. Sigurnije je prihvatiti
da je to spoj i jednog i drugog. „Ljepota forme raste s ljepotom sadržaja“. Savremeni estetičari i
psiholozi u centar mašte stavljaju čin sna i podsvijest. Tome je blisko dječije „sanjarenje na javi“,
kada djeca izmišljaju formu i sadržaj. Sadržaj sna sam po sebi može biti iz sadašnjosti, ali više iz
prošlosti. Neki misle, kao i stari narodi i stari proroci kako je san, kao i telva u fildžanu, ono što
proriče budućnost. Meñutim i to bi, kao i gatanje u dlan, mogla biti mašta. Iz sna je nastala Bajka o
Kiru, o Parisu u Trojanskom ratu… ali vratimo se mašti u „crtežu», te simbolu i podsvijesti. Dok se u
drugim sadržajima rješavaju likovni problemi i zadaci, u radu po mašti se preko likovne forme dolazi
do skrivenih sadržaja. Tu «učitelji i učiteljice” direktno idu na teme: Šta sanjam, čega se plašim i šta
me raduje. Sa druge strane crtežom se može polaziti i od apstraktnih linija i geometrijskih «slika» u
kojima se naknadno traže neki podsvjesni sadržaji. Mašta je oblik dječijeg mišljenja. Sve što je dijete
znalo pa zaboravilo, zatim se u snu ili na javi sjetilo, bi bila mašta.
Mašta i podsvijest može biti iz bliske, ali i iz daleke prošlosti. Kamion koji prolazi pored nas, koji
gledamo i mislimo o njemu, koji odlazi i iza okuke se izgubi, istovremeno se gubi i u našoj svijesti i
ide u podsvijest. Nikakav genije nije nikada sjeo s perom ili kistom u ruci i rekao, «sad ću izmisliti
simbol», i zato simbol niko ne može riješiti. Ni djeca svjesno ne izmišljaju simbol, već ga nesvjesno
unose, kao što se on javlja u snovima, jer se simboli dogañaju, a ne izmišljaju. Čak i «kolektivni
religijski» simboli potiču iz iskonskih snova i stvaralačkih mašta. Ima ih individualnih i kolektivnih.
Znak uvijek znači nešto manje, a simbol nešto više. U historiji umjetnosti se mašta ili fantazija
predstavlja djelom Rusoa (Rousseau), «Carinika», San i navodi: „Ono što se dešava u začaranom
svijetu nije potrebno objašnjavati, niti je ono moguće“, kao i u našem „crtežu», ali, od koje analize ne
odustajemo. U tome i jeste zagonetka mašte, simbola i podsvijesti, koji samo očekuje odgonetku, pri
čemu je naš pokušaj estetski čin.
Sadržaj inspirisan tekstom - ilustracija i strip

Književnost za djecu, ilustracije i strip su namijenjeni djeci.
Kako učenici, posmatrajući crtež, pričaju priču, tako oni čitajući ili prepričavajući priču „crtaju crtež“.
Potpuniji je doživljaj ako „učiteljica“ i učenici dramatiziraju tekst. Pretakanje književne forme mita i
legende, bajke i basne, priče i pjesme u likovnu formu crtež, grafiku i sliku, reljef i kip u jednu formu
je ilustracija, a u nekoliko scena i sa tekstom je strip. Treba li kazati kako je to za djecu senzacionalna
ideja. Za razliku od motiva i tema sjećanja, gdje učenici u sebi traže i sadržaj i formu, kod ilustracije i
stripa im se nudi sadržaj, a oni sami traže formu. U ilustraciji je sadržaj primaran, a forma
sekundarna. Treba, prilikom ilustrovanja, izbjegavati ilustraciju odraslih, jer je dovoljno što se djeci
nudi sadržaj, neka oni sami traže likovnu formu. Ako je tekst bogat, ako obiluje živim bićima,
neočekivanim i uzbudljivim situacijama, djeca će realizirati tekst istim žarom kojim prate crtane
filmove i slikovnice. Rad prema tekstu razvija ljubav prema knjizi, svijest o nacionalnoj i
internacionalnoj kulturnoj baštini, upoznaje i zbližava narode svijeta i razvija emocionalne,
intelektualne, moralne i estetske doživljaje i sposobnosti.
Inspiracije iz likovnih i ilustracije iz književnih umjetnosti

Umjetnost je sama po sebi estetska kategorija, a „crtež” je dijete umjetnosti. Inspiracije i ilustracije iz
starog i srednjeg vijeka kao što su: 1. Apolon iz Veja na krovu etrušćanskog hrama, 2. Ranokršćanska
umjetnost, Šaranje jaja, 3. Islamska umjetnost, biljni i geometrijski ornamenti i arabeske, 4.
Umjetnost bosanskih stećaka, stećak «Kule , reljef, scene Lova, 5. Legenda o Kozjoj ćupriji, Legenda
134
o Arslanagića mostu, 6. Mersad Berber, Konj, 7. Paul Kle, Moja soba, 8. Bosanski ćilim, 9.
Fotografija iz Walt Disney filma, Bambi, 10. Bosanska narodna nošnja, 11. Edgar Dega, Balerina, 12.
Henri Matis, Otvoreni prozor… Uz umjetnost se nude i mitovi i legende, bajke i basne, zagonetke i
odgonetke, tj. likovna i književna umjetnost se istovremeno inspirišu i dopunjavaju.
LIKOVNI JEZIK ILI FORMA
Crtanje
CRTEŽ, crtanje, linija nastaje pokretom tačke, trag neke materije. Ima jednu dimenziju, dužinu, ali se
nalazi na plohi, te crtež može biti dvodimenzionalan ili vizualno trodimenzionalan. On je linearna
likovna forma. Nastaje crnom, sivom ili bijelom «bojom», ali i svim drugim bojama, pa ga nazivamo
i crtežom u boji, sve dok u njemu dominira linija. Nastaje na svim neutralnim i bojenim podlogama.
Crtež može biti i u formi skice, krokija, studije i kreacije. Neograničen je broj crtačkih tehnika i
materijala, koje se stavljaju na različite podloge: grafitna i hemijska olovka, olovka u boji, flomaster,
pastel, ugljen, kreda, metalno pero i pero ptice, trska, čak i sve slikarske i kiparske tehnike izvedene
linijom, kistom i tvrdim predmetom. Crtež je sve crtano linijom, dok ne preñe u plohu i boju i postane
slika ili iz crteža u reljef. Postoji cijela skala linija, isprekidane i neprekidne, duge i kratke, tačkice i
mrlje, cik-cak, elegantne i trome, rasute i skupljene i sve one koje dijete nanosi, i kako god nanese na
svoju podlogu je crtež, dok ne preñe u plohu, boju i sliku. A onaj dodir koji dijete kuša i dira, igra se,
stavlja boju nježno kao pahuljicu ili s njom snažno probija papir je njegov temperament, «rukopis» ili
ritam po kojem prepoznajemo dijete u crtežu. Linija je istovremeno i materijalna i psihološka.
Crtežom se rješavaju svi likovni regulatori, kao i bojom u slici.
Slikanje
SLIKA, slikanje, slika se slika. Ranije su i slikari prvo crtali, a zatim slikali sliku. Taj se prevaziñeni
manir zadržao i u školi, pa učenik prvo crta, a zatim u te crtačke okvire, teškom mukom, utiskuje boju
i bez razloga robuje vlastitom crtežu.
Likovni rad riješen bojom i plohom na papiru je slika. Bojom se, kao i linijom, grade: simetrija,
opisni prostor, kompozicija i psihološka proporcija, ritam i rukopis, a zatim impresija i ekspresija
gdje učenik hvali i kudi. Pri tome učenici upotrebljavaju sve boje koje imaju, ali se više ili manje
nesvjesno opredjeljuju za simboličke, a ne za lokalne boje. To je prednost, a ne nedostatak. I ne treba
žuriti da učenici što prije izañu iz svoje simboličke ili «zlatne faze». Ako postoji interes kod nekih
učenika: kako će miješanjem osnovnih dobiti ovu ili onu izvedenu boju, treba im kazati kako, ali kod
ovog uzrasta generalno treba imenovati sve boje kako se one zovu, ali zvanično samo imenovati:
osnovne i izvedene, neutralne, tople i hladne. Loša je usluga učeniku kazati da mu obojeni predmet
nije obojen lokalnom bojom; odmah mu se oduzima ono njegovo.
A što se slikarskih tehnika tiče, školske su tehnike: olovka u boji, flomaster, pastel, akvarel, tempera i
gvaš, foro-kolaž, imitacija mozaika i vitraža i sve druge vodene boje do kojih se može doći i njihove
kombinacije, ali i na svim različitim podlogama: bijelim, crnim, sivim i na svim bojenim podlogama i
formatima: kvadrat, pravougaonik i krug. I boja je materijalna i psihološka.
Prostorno oblikovanje
Prostor i oblikovanje u prostoru. Odmah smo u tzv. trodimenzionalnoj formi koja zauzima neki
prostor. Radi se o kipu, plitkom i dubokom reljefu i gradnji ili arhitekturi. Zapravo se radi o spoju i
spuštanju umjetnosti kiparstva i arhitekture u školu pod nazivom prostorno oblikovanje. I druge
likovne forme crtanje, slikanje, grafika i primijenjene umjetnosti, kao i kiparstvo i arhitektura, se
zapravo transformišu i spuštaju učenicima u nastavu Likovne kulture u školi. Time učenici upoznaju
prostor i odnose u njemu.
Prostorno oblikovanje je za učenike ovog uzrasta opipljiv likovni element, kojim oni rado manipulišu,
za kojeg postoji naglašena radoznalost. Njeni su praiskonski izvori majčino i sopstveno tijelo i
priroda. Otud naglašeno čulo opipa, a preko njega i put do spoznaje. Ako se tome dodaju savremeni
materijali u boji, to proširuje radoznalost učenika za neku novu formu. Djeci se danas igra i plastične
igračke kao primijenjena umjetnost, ali i kao kič, osmjehuju sa svakog izloga. Nastava treba da im
ponudi umjetnost kao estetsku inspiraciju i prostorno oblikovanje kao vlastitu kreaciju.
135
Zanatlije prave upotrebni predmet, zatim ga dekorateri dekorišu, ukrašavaju. Iz toga nastaje
primijenjena umjetnost. Tu je spoj zanata i umjetnosti. Tako smo dobili umjetnost koja se primjenjuje
u svakodnevnom životu. Tu figurira termin šare, dekoracije, arabeske. Grafika je umjetnost novijeg
datuma. I njen je put od zanata do umjetnosti. Te se dvije umjetnosti spajaju i spuštaju u školu, u
dekorativni rad sa grafikom. Dekor, ukras može biti cjelovit, kao friz na predmetu, na vanjskom i
unutarnjem zidu zgrade ili samo kao neki detalj, motiv, koji nešto ukrašava. Dekorativni rad ukrašava
ili dekoriše nešto drugo, a ne samog sebe. Od likovnih elemenata koristi liniju i boju, i regulatore
simetriju i ritam. Dekoracija i arabeska se usavršila u umjetnosti islama, grafika se usavršila u Evropi,
a danas obogatila kompjuterskom grafikom. Grafika se realizira sistemom štampanja, otiska, s
bezbroj originala. Učenici su veoma zainteresirani za formu dekorativni rad sa grafikonima, posebno
djevojčice, jer se radi o elementima ukrašavanja svakodnevnih predmeta, nakita i kostima. To su
nacrti i kreacije, ureñenje svoje uže i šire radne i rekreativne sredine i okoline. Koristi bezbroj
crtačkih, slikarskih i kiparskih tehnika i materijala. Pogodan je za individualni i grupni rad. Učenici
trećeg razreda upotrebljavaju prirodne otiske krompir i platno, list i dlan s tehnikama vodenih boja.
Analizom „crteža“ i umjetnosti prepokriva se teorija i historija likovnih umjetnosti. Rečeno je da se
nastava Likovne kulture realizira praktično tri, i teoretski jedan nastavni čas. Tu su dobro došle
teoretske pauze da učenici gledaju i doživljavaju umjetnost kao estetski čin. Sadržaji iz umjetnosti
osvježavaju i obogaćuju nastavu. Nije se ranije ni primjećivalo da učenici iz sata u sat, ne četiri, već
osam godina, crtaju, a samo simbolično ili bojažljivo gledaju umjetnost. U muzičkoj kulturi i
maternjem jeziku takve anomalije da je književnost odvojena od nastavnog predmeta u školi nisu
postojale, naprotiv!
Učenici treba da analiziraju svoj „crtež“ i umjetnost kao estetske kategorije. Time se učenik otvara da
priča o onome šta posmatra, „crta“, bogati rječnik i upoznaje umjetnost. Učenici analiziraju prostor i
predmete iz svoje okoline i umjetnost zavičaja, te vlastitog „crteža“. U trećem razredu se učenicima
nude ilustracije i inspiracije starog i srednjeg vijeka, kao čin vizualno – estetske analize umjetnosti
djetinjstva čovječanstva.
Svi drugi predmeti u školi imaju uzlaznu liniju, pa se daju stepenovati, na neki su način logični; u
Likovnoj kulturi nisu, zašto? Zato što u prvom i drugom razredu svi učenici znaju crtati, u osmom i
devetom razredu saopćavaju „da ne znaju“. Zato, na neki način, svi ostali predmeti bilježe logične
rezultate napretka, a Likovna kultura „nazatka“, pa se onda izvodi definicija: da se djeci i učenicima
nudi „crtež“ kao sredstvo odgoja i obrazovanja, dok ona žele da „crtaju“, a da se ta želja u devetom
razredu prirodno gasi. Djecu proñe „crtanje“ kao što ih proñe djetinjstvo. Zato neki pedagozi žele da
djeca, da bi duže „crtala“, što duže budu djeca. Ta činjenica predmet Likovnu kulturu čini
specifičnom, te on tako ne liči ni na jedan drugi predmet, već je identičan samom sebi.
Crtež ovog uzrasta je u usponu, da bi crtež u 6. razredu objektivno bio bolji, ali je subjektivni crtež
kreativniji crtež u kojem je potpuniji izraz djeteta. A što učenici kada odrastu prestaju „crtati” nije
kriva ni škola ni učitelj niti nastavnik, već je to prirodni proces; iako nastavnik uvijek od učenika
zahtijeva maksimum. Tome treba dodati i slijedeće: iako se spoznaja može razviti po nekoj odreñenoj
metodi i bez svijesti o njoj, kao što bi to moglo da se primijeni za dječiji „crtež“, da dijete „crta“ čak i
bez svijesti o sebi i „crtežu“, ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima
nastavnik u praksi sa manje truda postiže zavidne stvaralačke rezultate. Ovdje samo ističemo princip
nastavnikova rukovoñenja i metode igre, nastave i stvaralaštva kao jedinstva suprotnosti i metodu
aktivnog doživljaja u kojima učenik aktivno učestvuje u procesu rañanja svog subjektivnog „crteža“.
136
Specifičnost je i u internacionalnom likovnom jeziku, u kojemu je sve simbolično, jer niko ne zna šta
ova ili ona linija i boja, koju je dijete stavilo kistom na papir, predstavlja. Da li zato što je od svih
mogućih dječak izabrao baš tu ili zato što na paleti nije imao neku drugu, pa mi onda, iako to sve
izvire iz njegove duboke psihe, nagañamo: šta je učenik htio da kaže. Ali, da bi opravdali sebe,
formulišemo: estetsko nastoji da u „crtežu“ razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sačuvana. Stoga
simbolička umjetnost, „crtež“ i u njima simboli je teško odgonetati. Ali je takva umjetnost i takav
„crtež“ bogata umjetnost i bogat „crtež“. Nastava se realizira u 2 odvojena nastavna časa, jer je u
pitanju uzrast 1. razreda. I u 1. i u 2. razredu učenici svoj „crtež“ brzo završe, za 25 minuta, a 20
minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i završni dio nastavnog časa. Učenike ne treba do kraja
iscrpljivati, niti da oni opet gnjave svoj „crtež“. Oni treba da kreiraju brz i svjež „crtež“, te da
sedmično „crtaju“ 2 „crteža“. Tek bi u 5. razredu učenici mogli „crtati“ u blok-času.
Predloženi okvirni broj časova (Svaki nastavni čas ima sadržaj i formu, pa broj nastavnih časova nije
140, već 70 časova godišnje.):
Sadržaji Br.časova Forma ili likovni jezik Br.časova
Po sjećanju 15 Crtanje 15
Po direktnom posmatranju 11 Slikanje 16
Iz mašte 16 Osnovi grafike 11
Ilustracija teksta 17 Prostorno oblikovanje 13
Inspiracija iz likovnih 11 Vizuelno-estetska analiza 15
umjetnosti „crteža“
Napomena: Sadržaji se izražavaju formom (sadržaj - jabuka, forma – slikanje = 1 nastavni čas)!
UČENICI S POSEBNIM POTREBAMA
Dok se u dnu duše i svjesno tuga prikriva i okreće sama sebi, u „crtežu” se tuga nesvjesno ispoljava,
pa se na prvi pogled prepoznaju „crteži” učenika s posebnim potrebama. S toga je psihološka analiza
vrlo složena. Kao što sijedi ribar netremice posmatra plovak koji ga ne zanima, već osluškuje pokrete
u dubini vode, tako bi nastavnik preko „mirnog crteža” učenika trebao otkriti nemir njegove duše. Tu
djeluje zagonetka subjektivnog simbola koji treba odgonetati. Bilo kako, naš je pokušaj odgonetke
estetski čin.
Rad sa djecom s posebnim potrebama iziskuje od nastavnika naglašenu tehničku pomoć, ali ona mora
biti takva da dijete koliko je god moguće samo učestvuje u procesu grañenja „crteža». Primjera radi,
priča iz prakse kaže da ima različitih izuzetaka, gdje nastavnici s nekim učenicima jedva izlaze na kraj.
Često, dakle, nastavnik nemoćan stane pred problemom djeteta kome treba pomoći. Mnogi pedagozi,
psiholozi i sociolozi iznose različite reakcije u crtežu djece. Jer djeca u svom crtežu iznose sebe, svoja
osjećanja, ljubav i mržnju, strah, tugu i radost, dijete iznosi svoj svijet i svijet odraslih, posebno
porodice, kao svog nukleusa.
Priča roditelja je nužno iskrivljena u osvjetljavanju slike koju daje o svojoj djeci, tako da crtež
zamjenjuje svaki drugi način komunikacije izmeñu učenika i terapeuta, zato je „crtež” zahvalno
sredstvo za upoznavanje učenika i porodice.
„Crtež” i kod učenika s posebnim potrebama, ali i kod redovnih učenika, kazuje ono što priča učenika
i roditelja zaobilazi.
Na crtežu porodice u kojoj je ono na posljednjem mjestu, je u stvarnosti i ono u njoj na tom mjestu; na
crtežu gdje su muškarac i žena odvojeni debelom linijom iskazuje svañu i odvojenost roditelja; kuća
vezana za drvo izražava strah od napuštanja djeteta od porodice; crtež kuće sa mnogo prozora i likova
dječaka izražava umnoženo čekanje da se mama vrati kući; crtež gdje se figure drže za ruke izražava
harmoniju u životu obitelji...
137
OPISNO OCJENJIVANJE UČENIČKOG „CRTEŽA“
Subjektivna ocjena subjektivnog „crteža“

Likovna pismenost (dobar), likovna kultura (vrlo dobar), likovna kreativnost (odličan).
Likovna pismenost bi bila nivo koji svi učenici mogu osvojiti, interes da učenici „crtaju“. Likovna
kultura je uz „crtež” kod učenika ono kada oni znaju da kažu nešto u umjetnosti i „crtežu“.
Likovna kreativnost je rijedak neponovljiv subjektivni doživljaj „crteža” koji zavisi od trenutka
inspiracije, od učenika i nastavnika, kod onih učenika koji u svom „crtežu” tražeći nešto, odu najdalje.
Nastavnici prepoznaju one učenike koji su kreativci i one koji precrtavaju. U udžbeniku su prezentirani
kreativni „crteži“.
Ovaj koncept valorizacije ili opisnog ocjenjivanja se nudi u 1. 2. i 3. razredu.
IZLOŽBE I DOKUMENTACIJA
Prateći učenika u prvom kvartalu, nastavnik vodi sukcesivno opisnu dokumentaciju. Ako ne postoji
zahtjev učenika, roditelja ili staratelja da oni posjeduju crtež učenika, nastavnik „crteže” u školi kao
dragocjenu dokumentaciju treba da cijeni i čuva. Na razrednom panou ili na drugom mjestu u školi od
najboljih, kreativnih crteža, i uz pedagoški odabir, treba sukcesivno izlagati. Izložbe mogu biti
sedmične, mjesečne, polugodišnje i godišnje. Pored toga „crteže” učenika treba prezentirati i na
općinskim, kantonalnim, federalnim, državnim i internacionalnim izložbama. U tom smislu estetska
ocjena i procjena treba da bude osnovna orijentacija. To je i mogućnost objektiviziranja i afirmacije
učenika, nastavnika i škole. S druge strane nastavnik ima dokumentiran pregled likovnog razvoja i
napretka učenika.
138
CILJEVI I ISHODI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA
CILJEVI ISHODI UČENJA

- Zna zašto je zdravlje osnov i preduvjet za sve ljudske aktivnosti;
- Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na očuvanje i unapreñivanje zdravlja;
- Zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet da se spriječe deformacije kičme, grudnog koša, ekstremiteta
i da se osigura normalano funkcioniranje organizma;
- Zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je
najčešći uzrok nepravilna ishrana i nekretanje;
- Zna zašto je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloženja, koje pomaže zdravlju;
- Zna da je čovjek dio prirode i da su tjelesne aktivnosti u prirodi posebno važna za djecu;
- Zna zašto kvalitet, oblik i veličina, te vanjskim prilikama i aktivnostima neprimjerena obuća i odjeća
mogu negativno uticati na zdravlje;
- Porodično koristi zdravstvene usluge;
- Ima usklañen dnevni ritam odmora, spavanja, učenja i igre, primjeren uzrastu, uz asistenciju odraslih;
- Izbjegava situacije u kojima može da se po vrijedi i umije da traži pomoć;
- Poznaje principe pravilne i redovne ishrane, ima kulturu objedovanja;
- Posjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene:
- Zna zašto su psihoaktivne supstance štetne;
- Tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno, emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno, ili
zna za takav slučaj.
- U početnom i u završnom stanju, utvrñena karakteristična odstupanja meñu učenicima od prosjeka
(razreda, škole) i izvršena klasifikacija učenika prema njiho vom stvarnom stanju i razvojnim
potrebama:
Antropometrijska
- U početnom i u završnom stanju, utvrñeno stvarno stanje: stopala, ekstremiteta, kičme i grudnog
obilježja
koša; potrebne aktivnosti za korekciju;

- U početnom i u završnom stanju, utvrñen napredak u visini: prosječan, nadprosječan, podprosječan;
- U početnom i u završnom stanju, utvrñen napredak u težini: normalan, po većan, smanjen;
- U početnom i u završnom stanju, utvrñen odnos težina – visina: normalan, mršavost, gojaznost;
potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa;
- U početnom i u završnom stanju, utvrñen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan,
nadprosječan, prosječan, podprosječan, loš, potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa.
- U početnom i u završnom stanju, za tri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše,
podprosječno, prosječno, nadprosječnu, izvrsno; predložene aktivnosti za normaliziranje stanja;
Funkcionalne
sposobnosti
- U početnom i u završnom stanju, puls u miro vanju je: vrlo nizak, nizak, umjeren, visok, vrlo visok;
Rast i razvoj
potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja;

- U početnom i u završnom stanju, krvni pritisak je: vrlo nizak, nizak, normalan, visok, vrlo visok;
potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja;
- U početnom i u završnom stanju, funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se adaptira na
primjerene tjelesne napore: normalno, s primjetnim znacima zamora, s izraženim znacima zamora, s
izrazito izraženim znacima zamora; potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja.
- U početnom i u završnom stanju, ocjena za taping rukom: loše, podprosječno, prosječno,
nadprosječno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka;
- U početnom i u završnom stanju, ocjena za skok udalj s mjesta: loše, podprosječno, prosječno,
Psihomotoričke

sposobnosti
- U početnom i u završnom stanju, ocjena za poligon natraške: loše, podprosječno, prosječno,

- U početnom i u završnom stanju, ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše, podprosječno, prosječno,
nadprosječno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka:
- U početnom i u završnom stanju, ocjena za podizanje trupa: loše, podprosječno, prosječno,
- U početnom i u završnom stanju, procjenjene psihomotoričke sposobnosti: loše, podprosječne,
prosječne, nadprosječne, izvrsne; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka.
139
- Zna zašto je period djetinjstva i mladosti odlučujući za potpun rast i razvoj čovjeka, njegovih osobina i
sposobnosti;
- Zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina:
- Zna da je visina pretežno uroñena karakteristika, različito važna za razne sportove;
- Zna da je, u odnosu na visinu, normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i
uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima;
- Zna zašto je potkožno masno tkivo izvor tjelesnih i psihičkih problema;
- Zna zašto je pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuje potkožno masno tkivo i povećava
mišićnu masu;
Usvajanje znanja, razvijanje sistema vrijednosti, stavova i navika
- Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na pravilan rast, razvoj i funkcioniranje organizma ukoliko vježba
svakodnevno;
- Zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast, razvoj i
dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti;
- Zna da se svakodnevnim vježbanjem pomaže organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom;
Znanja
- Prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr ; brži rad srca, znojenje, nesvjestica
itd ;) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća;
- Zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast,
razvoj i funkcioniranje organizma;
- Zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti, koje se mogu povećavati i prilagoñavati potrebama
čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti;
- Zna da su za povećavanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe;
- Zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti;
- Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja;
- Poznaje termine za označavanje osnovnih vježbo vnih položaja, stavova, pokreta i kretanja;
- Zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta;
- Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja, kao atletskih sadržaja: trčanje, visoki i
niski start, skok u dalj iz mjesta i zaleta, skok u vis i bacanje predmeta;
- Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastike – vježbe oblikovanja: jačanja, istezanja i labavljenja;
- Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elementarnih i sportskih igara;
- Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike, plesa i narodnih igara;
- Umije pantomimom i pokretom prikazati različite životne situacije;
- Naviklo je pravilno držati tijelo pri sjedenju, stajanju i hodanju.
- Pozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja;
Vrijednosti, stavovi i navike
- Upoznaje i prihvata svoje osobine, sposobnosti i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti;
- Samostalno primjenjuje naučene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika, zagrijavanje i
smirivanje organizma, igre;
- Posjeduje pozitivno iskustvo uspešnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima;
- Poznaje rodne (spolne) karakteristike, uvažava suprotan spol;
- Uvažava kolektiv i meñusobnu saradnju;
- Podstiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi;
- U igri je aktivno, interaktivno i kreativno;
- Razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja;
- Prepoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra, kršenje pravila, nepristojno ponašanje;
- Razvija dobre ekološke navike.
SADRŽAJI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA
1. Osnovna znanja, metode očvršćavanja, načini samoregulacije i samokontrole: predvidjeti

posebne časove (po jedan mjesečno), ili na drugi način upoznati učenike sa osnovama zdravog života,
neophodnosti održavanja lične higijene, značaju tjelesne kulture, štetnosti pušenja, alkohola,
narkotika, pozitivnom uticaju sunca, zraka i vode na dječiji organizam, razvijanju kontrole pokreta,
regulaciji tonusa mišića, pravilnom disanju i samomasaži, načinom praćenja promjena u njihovom
razvoju, mjerenju mase tijela, mjerenju visine, mjerenju pulsa.
140
2. Općepripremni sadržaji: gimnastičke vježbe predstavljaju jedan od osnovnih sadržaja
pripremnog dijela svakog časa. U njih ulaze prosti oblici postrojavanja i prestrojavanja; vježbe
oblikovanja (fiziološki: jačanja mišića i labavljenja mišića i umjerenog istezanja tetiva i mišića;
topološki: ruku i ramenog pojasa, trupa, nogu i karličnog pojasa), veći dio općepripremnih vježbi bez
sprava, sa spravama (loptice, palice, krugovi, lopte i kratke vijače), na spravama (švedska klupa,
niska greda) i u parovima; opće pripremne vježbe u obliku postavljanja motoričkih zadataka, vježbe s
raznim estetskim sadržajima. Veliki značaj ima prateća muzika, te aktivnost po grupama i kontrola
discipliniranosti u grupi.
3. Hodanje i trčanje: kretanje u različitim formacijama, hodanje s ubrzavanjem i usporavanjem
tempa; hodanje zadatom brzinom, ciklična kretanja do dvije minute, trčanje na kraće i duže staze sa
startom iz odgovarajućeg položaja.
4. Skakanje: preskoci kratke i duge vijače sunožnim odrazima, skokovi preko prirodnih
horizontalnih i vertikalnih prepreka, nagazni skok na povišenje do 50 cm i saskok, skok udalj zgrčno,
skok uvis kosim zaletom, odrazom s lijeve ili desne noge.
5. Bacanje, hvatanje i gañanje: bacanje i hvatanje loptice na različite načine, dodavanje i
hvatanje lopte u kretanju, gañanje lopticom u nepokretne i pokretne ciljeve s udaljenosti do 5 m;
bacanje loptice o zid i hvatanje.
6. Penjanje, puzanje i provlačenje: penjanje na različite predmete (švedska klupa, švedski
sanduk, uz kosinu, prirodni uspon i sl) i silaženje, puzanje i provlačenje u različitim kretnim
manifestacijama (pojedinačno, u parovima, grupno..), kombinacija provlačenja, puzanja, hodanja,
trčanja; provlačenje ispod raznih predmeta (grede, švedske klupe, razapete vijače).
7. Vučenje, potiskivanje i nadvlačenje: vučenje predmeta po tlu, vučenje i potiskivanje
suvježbača uz korišćenje pomagala (palice, medicinke, vijače), grupno vučenje, potiskivanje i
nadvlačenje.
8. Kotrljanje i kolutanje: kolut naprijed na povišenju, kolut naprijed i nazad povezano, stav na
rukama uz pomoć; vaga zanoženjem.
9. Višenje i upiranje: zavjes za oba potkoljena, iz upora prednjeg spust naprijed, višenje i
upiranje na spravama kao preprekama, naskoci i saskoci u upor, klečeći, čučeći i saskok, preskoci
zgrčeno i raznoške.
10. Plesne strukture: vježbe napetosti i opuštanja, hodanje, trčanje i poskoci u raznim tlocrtnim
oblicima, realizacija zadatog ritma, plesna struktura i plesni koraci.
11. Igre: elementarne, štafetne i timske igre, dječiji nogomet, rukomet i košarka.
12. Posebni sadržaji: vježbe ravnoteže sa otvorenim i sa zatvorenim očima (stajanje i hodanje
na ograničenoj i podignutoj podlozi, okretanje tijela oko vertikalne i horizontalne ose, hodanje i
trčanje sa oštrim okretanjem glave u stranu, skokovi, poskoci i okreti u mjestu, hodanje natraške,
bočno i dijagonalno i sl.), vježbe brzine pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta istih i različitih
amplituda (pokreti, kruženja i lupkanja rukama i nogama u različitim smjerovima), vježbe
koordinacije (ruku: voñenje, hvatanje, odbojanje i prebacivanje lopte s jednom rukom, s obje ruke i
naizmjenično - u stajanju, u hodu, u okretu, nogu: pisanje i crtanje nogama - po horizontalnoj, kosoj i
vertikalnoj površini, poskoci i sunožni poskoci s okretima), vježbe preciznosti (ciljanjem: ciljanje
rukom i nogom u metu, ciljanje rukom i nogom natraške, ciljanje štapom u pokretnu metu, gañanjem:
gañanje horizontalnog, vertikalnog i pokretnog cilja rukom i nogom – naprijed, ustranu i natraške,
gañanje glavom vertikalnog cilja).
13. Plivanje: Početak obuke plivanja se preporučuje od 4. razreda, ali ukoliko škola posjeduje
odgovarajuće uvjete, obuka može početi i od 1. razreda, Sadržaji obuke su: plivanje u dubokoj vodi,
ronjenje, plivanje pod vodom sa otvorenim očima, pravilno disanje, plutanja i klizanja na površini
vode, igre u vodi, početno plivanje na grudima (kraul), početno plivanje na leñima (leñni kraul),
plivanje na distancu. Plivanje prestavlja nezamjenjivo sredstvo za jačanje zdravlja djeteta, jer
doprinosi normalnom razvoju, poboljšava rad kardiovaskularnog, respiratornog i nervnog sistema,
14. Skijanje: Usvajanje početnih elemenata, kao što su nošenje i stavljanje skija, kretanje bez i sa
štapovima, prelaženje od 1 do 2 km, penjanje uz i spuštanje niz blagu padinu, padanje i ustajanje iz
pada i slično.
15. Varijabilni dio sadržaja: U skladu je sa individualnim potrebama učenika, ambijentalnim
karakteristikama i mogućnostima.
141
16. Tjelesno-zdravstvene aktivnosti u toku nastavnog dana: Izvode se prije časova, za vrijeme
časova i za vrijeme odmora, Gimnastičke vježbe prije časova sastoje se od nekoliko vježbi niskog
inteziteta, ukupnog trajanja 5-7 minuta, Izvode se na početku prvog časa, pod nadzorom nastavnika,
Cilj im je da povećaju radnu sposobnost učenika, da ih pripreme za predstojeću nastavu, kao i da
preduprijede negativne pojave izazvane dužim zadržavanjem u sjedećem položaju, Vježbe priprema
nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja i mijenja ih petnaestodnevno, U toku časova vježbaju se 2-
3 vježbe, usmjerene na relaksaciju mišića leña, ruku i ramenog pojasa, Izvode se po odluci i uz
kontrolu nastavnika, a treba ih raditi i za vrijeme rješavanja domaćih zadataka, Za vrijeme odmora
preporučuju se vježbe sa loptama, vijačom, elementi plesa, elementarne i sportske igre, Pri kraju
aktivnosti intezitet se smanjuje, da učenici budu spremni za slijedeći čas, Vježbe priprema nastavnik
tjelesnog i zdravstvenog odgoja, Učenike neposredno nadgleda dežurni nastavnik, zajedno sa
dežurnim učenicima.
17. Promocija tjelesne kulture i sporta: Cilj aktivnosti je promocija tjelesne kulture i sporta,
kao i uključivanje učenika u aktivno bavljenje tjelesnom i sportskom aktivnošću izvan škole. Mogu se
organizirati kao: dani zdravlja i sporta; slobodne igre i takmičenja; prigodna sportska druženja.
S obzirom na ograničenja u nastavnom procesu, najveći uspjeh nastave tjelesnog i zdravstvenog
odgoja bio bi da animira i pripremi učenike za svakodnevno vježbanje.
DIDAKTIČKO–METODIČKE NAPOMENE
Početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za cikluse (prvi) osnovnog
obrazovanja.
U obrazovno-odgojnom procesu, odgoj je specifično ljudski - jer se koristi procesima mišljenja,
čime se nastoji osjećajnu komponentu neke vrijednosti, stava ili navike utemeljiti na odgovarajućoj
kognitivnoj osnovi. U konceptu tjelesnog odgoja, odgoj se koristi u širem značenju i obuhvata i
pojam obrazovanja. To znači da se nastoji odgajati pomoću obrazovanja, što posebno dolazi do
izražaja ako se proces zasniva na višim oblicima učenja, a ne na klasičnom i instrumentalnom čulnom
uvjetovanju. Program nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja u trećem razredu osnovne škole
izražava kontinuitet ciljeva nastavnog predmeta u prvom ciklusu i usmjeren je na usvajanje osnovnih
sadržaja tjelesnog i zdravstvenog odgoja, uz postupno uvoñenje i onih sadržaja što su neophodni
individualnim sposobnostima učenika, njihovim sklonostima i ambijentalnim osobinama. Smatra se
da – slijedom ishoda u 1. i 2. razredu - postoji dovoljno saznanja o svakom učeniku o njegovim
morfološkim, funkcionalnim i psihomotoričkim, te kognitivnim, konativnim i sociološkim
karakteristikama, koja će osigurati da odgojni proces u potpunosti uvažava razvojne potrebe učenika
i, ujedno, kod učenika izgradi aktivan odnos prema ličnim, tjelesnim i zdravstvenim potrebama.
Teorijski odgojni sadržaji trebaju biti u potpunoj vezi sa praktičnim sadržajima. Uz stimuliranje
optimalnog razvoja osobina i sposobnosti svakog djeteta – što je dominantan cilj – postupno se
intenzivira proces usvajanja znanja i razvijanja sistema vrijednosti, stavova i navika. Ovaj uzrasni
period je pogodan za razvijanje baznih psihomotoričkih sposobnosti koordinacije, ravnoteže,
frekvencije pokreta, preciznosti i gibljivosti, za sticanje kretnih navika, kao i za realiziranje
socijalizacijskih sadržaja. Neophodna je primjena igre, a posebno je važno pravilno nazivanje i
demonstriranje svake vježbe, uz blagovremeno ispravljanje grešaka, kako bi dijete bilo u stanju da
samostalno pravilno vježba. Nezamjenjiva je aktivna uloga roditelja (ili staratelja) u dostizanju
najboljih ishoda za djecu u području tjelesnog i zdravstvenog odgoja.
Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja, a u cilju pravilnog rasta i razvoja.
Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja, istezanja vrata, te ni u kom slučaju se ne
smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih
oštećenja zglobova. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja
kičmenog stuba. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima, a nikako veliki
doskoci. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika, te na
veličinu i visinu predmeta koji se preskaču.
142
Engleski jezik
Uloga i značaj
Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti, prijeko potrebne za meñunarodne
kontakte, naučna istraživanja, obavijesti i komunikacije korištenjem elektroničkih tehnologija i
općenito, da služi kao instrument za sticanje znanja. Poučavanje engleskog jezika treba promatrati kao
učenje osnovne pismenosti nužne u svijetu interkulturalnih, interdisciplinarnih i globalnih zbivanja.
Stoga je uloga nastave engleskog jezika veoma značajna i svakim danom biva sve značajnija. Kako
znanje engleskog jezika predstavlja imperativ današnjeg vremena, tako i rani početak učenja zauzima
posebno mjesto u nastavnom planu i programu za osnovnu školu.
Cilj i zadaća
Cilj učenja engleskog jezika je da učenika osposobi za aktivno i pozitivno življenje u savremenom
svijetu, uz zahtijeve i izazove koji se neprestano mijenjaju.
Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti i nastava ima za cilj da učenika
osposobi za meñunarodne kontakte, naučna istraživanja, sakupljanja obavijesti i komuniciranje
korištenjem elektroničkih tehnologija i općenito da služi kao instrument za sticanje znanja.
Zadaci nastave engleskog jezika su:

- Razvoj jezičke kompetencije kod učenika;
- Upoznavanje kulture naroda čiji se jezik izučava i pozitivan stav prema
različitostima;
- Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju;
- Razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja;
- Razvijanje i podržavanje radoznalosti, samostalnosti i kreativnosti;
- Razvijanje sposobnosti slušanja, usredotočenosti pažnje i praćenja logičkog smisla;
- Razvijanje i podržavanje kontinuiteta u učenju jezika kao osnovnog principa.
NIVO: PRVA GODINA UČENJA – III razred osnovne škole

Ciljevi početne nastave engleskog jezika Očekivani ishodi učenja
- Učiti jezik, a ne o jeziku; - Njegovanje i dalje podsticanje želje i

- Dalje njegovati razvijanje pozitivnog, ljubavi prema učenju engleskog jezika;
razigranog stava prema učenju jezika;
- Podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog - Razumijevanje primjerenih sadržaja na
stava; engleskom jeziku;
- Podsticati radoznalost i kreativnost;
- Dalje njegovanje razumijevanja i logičkog - Prihvatanje logičkog pristupa upotrebi
pamćenja; naučenoga;
- Podsticati temeljitost, predanost i preciznost u
učenju jezika; - Izražavanje slobode i samostalnosti u
- Njegovati samostalnost u govoru i vlastitom govoru i izravnom reagiranju;
produciranju naučenog, primjereno dobi;
- Kroz igru, pjesmu i ples učiniti da učenje - Čitanje riječi pojedinačno povezano s
engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo; konkretnim pojmovima;
- Postupno i odmjereno prelaziti ka čitanju i
pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. - Čitanje jednostavnih rečenica;
- Prepisivanje, kratki pismeni odgovori,

popuna slova i riječ i.
143
- Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnju razradu, ovisno o danim okolnostima
nastavne prakse);
- Funkcije i vještine (usmena ili pismena kompetencija kao zacrtani cilj na danom nivou);
- Aktivnosti (s pomoću kojih se realiziraju vještine);
- Gramatika (gramatička područja za dani nivo);
- Vokabular (predloženi vokabular u okviru danih tema).
DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE
U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje, ponavljanje i na usmeno

komuniciranje sa zabavnim aktivnostima, kojima je cilj pobuditi, razviti i poduprijeti
zainteresiranost za učenje jezika.
Nastavnik treba:
− Pažljivo planira svaki čas, cilj i način rada; da priprema materijal i opremu, zadatke za učenike
pojedinačno, za skupine i cijeli razred; piše pismene pripreme za svaki čas;
− Proizvesti pozitivno i zabavno ozračje za učenje;
− Od početka razvijati radne navike;
− Razvijati komunikacijske sposobnosti;
− Razviti vlastiti sistem praćenja i provjere napretka kod svakog učenika;
− Osposobiti učenike da samostalno rade tokom časa i kod kuće;
− Njegovati poštivanje drugoga tokom zajedničkog rada i natjecanja;
− Slobodno oblikovati svoje časove, proširiti materijal prema danoj situaciji, sarañivati s kolegama i
stručnim savjetnikom;
− Držati se načela jednostavnosti, primjerenosti i postupnosti, idući od jednostavnih ka složenijim
jezičnim ciljevima;
− Procijeniti kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u danoj grupi i danim uvjetima
− Primjenjivati izravni, frontalni, grupni i individualni pristup;
− Prakticirati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem, a potom usmenu
upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji;
− Ne prihvaćati kruto upute dane u programu, udžbenicima i priručnicima, nego kreativno i
fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog, ali primjereno uvjetima u kojima radi.
• Praćenje i vrednovanje na ovom nivou u službi motiviranja učenika i služi nastavniku za

procjenu realizacije zadanih ciljeva.
• Interdisciplinarni sadržaj
U svim je područjima sadržaj vezan uz druge školske predmete
(posebno uz likovnu i muzičku kulturu, tjelesni i zdravstveni odgoj).
• Interkulturalne vještine
Upoznati kulturu naroda engleskog govornog područja, uporeñivati je
s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema toleranciji i različitosti.
• Preporuke
* Preporuke za organizaciju nastave engleskog jezika u prvoj godini učenja prvenstveno se

odnose na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnog rasporeda nastavnih aktivnosti, kao i na
trajanje časa. To podrazumijeva paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih
predmeta, kao što su primjerice: muzička kultura, likovni odgoj i sl. Čas može trajati i kraće (20-
25 minuta) radi intenziteta pažnje kod djece ove dobi. Nastava je razredna, pa se lako mogu
144
formirati grupe koje će se smjenjivati na usporednoj nastavi iz dvaju predmeta. Ukoliko uvjeti
dopuštaju, mogu se organizirati uvježbavanja jezičkog znanja kroz igru i pjesmu u toku odmora ili
perioda relaksacije; u dogovoru sa nastavnicima drugih predmeta uvježbavanja mogu biti potpora
usvajanju gradiva iz tih predmeta, osvježenje tokom časa. Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika
za igre i pjesme na engleskom jeziku. Preporuka se odnosi na nastavnike i škole koje imaju
mogućnost za njenu provedbu. Efekti nastave bi na ovaj način bili poboljšani.
* Rad sa djecom sa posebnim potrebama: ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom
treba da se odvija prema uputama grupe autora danim u «Inkluzivnom pristupu odgojno-
obrazovnom radu u I, II i III razredu devetogodišnje osnovne škole», odjeljak - Djeca sa
oštećenim sluhom i teškoćama u učenju govora».
145
Njemački jezik
Uloga i značaj nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi

U toku cjelokupnog procesa učenja i u okviru nastave stranih jezika posebno potrebno je
razvijanje svijesti o potrebi poznavanja stranih jezika. Bosna i Hercegovina se već godinama uključuje
u evropske integracijske procese i nije daleko dan kada će postati punopravni član Evropske Unije.
Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću.
Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati
najmanje dva strana jezika.
Bosna i Hercegovina je vjekovima bila upućena na Srednju Evropu. Naše privredne veze će,
kao i do sada, i ubuduće prvenstveno biti upućene na ovaj dio Evrope u kome se intenzivno koristi
njemački jezik. Znanje njemačkog jezika je neophodno, kako za uspostavljanje privrednih tako i
meñunarodnih kontakata, naučnih istraživanja, informacija i komunikacija koje su nužne u današnjem
užurbanom svijetu globalnih, interkulturalnih i interdisciplinarnih dogañanja, te primjene savremenih
informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Uz navedene argumente, vezane kako za tržište rada
tako i za uspostavljanje meñunarodnih kontakata i komunikacija svake vrste, ne smije se zaboraviti ni
kulturno-historijska veza naše zemlje sa zemljama njemačkog govornog područja. Sve ovo učenje
njemačkog jezika nameće kao imperativ u toku cjelokupnog osnovnoškolskog obrazovanja sa
početkom u najranijoj dobi, odnosno od trećeg razreda osnovne škole.
Cilj
Cilj učenja njemačkog jezika je osposobljavanje učenika za komunikaciju na njemačkom
jeziku u usmenom i pismenom obliku o temama iz svakodnevnog života. Kroz nastavu stranog jezika
kod učenika se razvija svijest o značaju višejezičnosti u savremenom svijetu odnosno svijest o tome da
uspješno ovladavanje jezičkim kompetencijama doprinosi afirmaciji ličnosti i njenom optimalnom
razvoju. Razvijajući pozitivan stav prema sličnostima i razlikama u kulturama kod učenika se razvija
kosmopolitski stav, duh tolerancije, humanizma i internacionalizma.
Zadaci nastave njemačkog jezika su:
- Razvijanje sve četiri jezičke vještine;

- Ovladavanje neophodnim leksičkim, pravopisnim, fonetičkim i gramatičkim minimumom;
- Upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih
kultura;
- Razvijanje i podržavanje kontinuiteta u učenju jezika;
- Razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja;
- Razvijanje samostalnosti i kreativnosti;
- Razvijanje sposobnosti slušanja, praćenja i meñusobnog uvažavanja;
- Osposobljavanje učenika za samostalno korištenje izvora znanja odnosno ovladavanje
strategijama učenja (naučiti kako učiti).
146
U nastavi njemačkog jezika u trećem razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1.1 Evropskog
okvira za strane jezike.
Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja

• Učenik prepoznaje glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji uči;
• Razumije ograničen broj riječi i izraza, kratke dijaloge o
Slušanje i poznatim temama, pjesmice;
razumijevanje • Razumije i reagira na odgovarajući način na kratke usmene poruke pri
čemu mu je potrebna znatna pomoć (ponavljanje, pokazivanje i sl.).
• Prepoznaje slova i napisane riječi te kratke rečenice;

Čitanje i • Prepoznaje poznate riječi i kratke rečenice i zna ih povezati sa
razumijevanje ilustracijama.
• Pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju

rečenice;
• Daje osnovne informacije o sebi i svom okruženju
Govor služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i
zapamćenih rečeničnih shema;
• Sa sagovornicima razmjenjuje nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa
konkretnom situacijom.
Pisanje • Prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kratke rečenice.
• Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego

Znanje o jeziku prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente.
Tematske cjeline:
1. Pozdravljanje
2. Predstavljanje
3. Porodica/obitelj, prijatelji
4. Kuća, dom, okolina
5. Škola
6. Svakodnevni život
7. Odjevni predmeti
147
Vještine Aktivnosti Gram atik a Vok abular
SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE:
Učenici će znati:
Učenici će koristiti Učenici će:
Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati
- P ozdravljati se na 1) neverbalno, npr.: (ali neće učiti o učiti samo osnovni vokabular koji
formalni i - gestikulacijom predstaviti ono tome): se odnosi na date teme npr.:
neformalni način; što su čuli ili izvršavanjem naredbi koje čuju,
- P redstaviti sebe i - bojenjem navedenih predmeta / osoba, Imenice
druge; Pozdravljanje:
- slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz - jednina
- Reći koliko imaju
teksta koji su čuli, - prisvojni
godina; Hallo!, Guten Morgen!, Guten
- Imenovati članove - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se genitiv, npr.
Juttas Bleistift Tag!, Auf Wiedersehen!, Wie geht
svoje uže porodice; odnose na riječi koje su učenici čuli, odnosno
- Reći nekoliko es dir?, Wie geht es Ihnen? itd…
povezivanjem slike sa tekstom koji čuju,
najjednostavnijih
- bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi Zamje nice
rečenica o: Pre dstavljan je:
- ljudima i koje su učenici čuli; - Lične
predmetima iz - Upitne, wer, Ich bin... Das ist... Mein Name ist...,
2) verbalno, npr.:
neposrednog was, wie, … Was ist das? Wer ist das? Wie heißt
okruženja, - ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio
- P risvojne: mein, du? Wie alt bist du?
- prostorijama u nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.
kući / stanu; - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova dein
- Locirati ljude i pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona, Opisivanje :
predmete; Pre dikativno npr.: Das Haus ist groß. Mein
- Imenovati - vježbom falsch / richtig.
upotrije bljene Bleistift ist grün. itd.
predmete u školskoj
torbi i u učionici; ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: prid jeve, npr.:
- Brojati od 1 do 12; gut, schön Odreñivanje mjesta i položaja:
- Reći koliko je sati blau ...
Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili Hier. Dort. Er/Sie ist hier...
(puni sat);
- Nabrojati dane u rečenica i reagirati: Wer ist dort?
sedmici; 1) neverbalno, npr.: Glagole
- Reći: - prezent Izricanje naredbe:
- gestikuliranjem, imitiranjem,
a) kome šta - imperativ za
pripada - bojenjem, crtanjem, izrezivanjem, povezivanjem Komm her! Male! Schreibe!
2. lice jednine i 2.
b) koje je šta boje. pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija, lice množine:
2) verbalno, npr.: Lies! Schreibe! Članovi uže
- kraćim odgovorima na pitanja, Antworte!
porodice:
Ergänze! ...itd.
- dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu, npr.: Mutter, Vater, Bruder,
- povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd. Priloge za mjesto: Schwester ...
hier, dort...itd.
GOVOR: Prostorije u kući (osnovne riječi),
B rojeve:
Učenici će: od 1-12 npr. die Wohnung, das
- ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene Wohnzimmer, das Schlafzimmer, die
sa kasetofona, Prijedloge Küche, das Bad, itd.
u njihovoj
- pjevati,
funkcionalnoj
- recitirati kraće pjesmice, upotrebi Škola
- voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim (osnovne riječi), npr. der Lehrer,
učenicima ili sa nastavnikom, der Schüler, die Schule, die Tafel,
- glumiti..itd.
die Bank, die Kreide, schreiben,
sagen, lesen, hören…, itd.
PISANJE Svakodnevni život:
Pisanje na ovom nivou nije prioritet. Učenici najprije npr. schlafen, Hausaufgabe machen,
preslikavaju riječi koje su prije toga usmeno usvojili a gehen, spielen
potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog
Igračke:
pisanja kroz vježbe poput: der Teddy, das Schiff; das Auto; der
- popunjavanja slova (npr.: Gdje su nestala slova? - Roboter; der Ball; die Puppe (Das
učenici treba da popune izostavljena slova), ist mein Teddy. Mein Teddy ist
- rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova, groß.)
- takmičenje u pisanju brojeva itd. Vrijeme :
Wie spät ist es? Es ist sechs Uhr.
Odjevni predmeti (osnovni

pojmovi):
die Jacke, die Hose, das T-Shirt.
148
U prvim godinama učenja njemačkog jezika usmjeriti pažnju na aktivnosti koje imaju za cilj
da pobude i razviju zainteresiranost učenika za učenje jezika. Jezik se na ovom uzrastu uči imitiranjem
i ponavljanjem sa postepenim prijelazom na čitanje i pisanje i uz angažiranje svih čula. Rad u
parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti doprinose dinamici časa i
održavanju neophodne pažnje učenika. Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i
ponavljanja, rado insceniraju naučene dijaloge. Ukoliko se u nastavni proces funkcionalno integriraju i
igre, njihove prednosti su velike. Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti, poboljšanju njihovih
jezičkih znanja, uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici, kao i njegovanju prisnijih odnosa
izmeñu učenika i nastavnika, te izmeñu samih učenika. Razvija se takmičarski duh, stvara živa
atmosfera u učionici što doprinosi povećanju motivacije za učenje jezika.
Nastavnik treba da:

- Pažljivo planira svaki čas za koji piše pismenu pripremu postavljajući ciljeve te detaljno
razrañujući načine (strategiju) kako da ih postigne, pripremajući adekvatne nastavne materijale
(vizualizacija je na početnom nivou učenja stranog jezika neophodna), pripremajući zadatke za
pojedine učenike, grupe i cijeli razred, te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u
učionici;
- Kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima
radi;
- Procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima;
- Poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti;
- Razvija pozitivnu atmosferu u učionici;
- Razvija kod učenika radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za učenje;
- Razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika;
- Kod učenika podstiče pozitivnu radoznalost, samostalnost i kreativnost;
- Razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika, podstičući ih da maksimalno koriste vlastite
talente i sposobnosti.
Praćenje i vrednovanje
Na početnom nivou učenja stranog jezika nastavnik samo aktivno razvija i prati motivaciju i
interes učenika za učenje njemačkog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa, njegovih
ciljeva i zadataka. O odnosu učenika prema nastavnim obavezama, njegovom aktivnom učešću u
nastavi i rezultatima koje pokazuje nastavnik daje opisnu ocjenu.
Interdisciplinarni sadržaj
Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i
proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih
predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih
predmeta, npr.:
- crtanjem, slikanjem, oblikovanjem (Likovna kultura),
- plesom, igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj),
- pjevanjem (Muzička kultura),
- zajedničkom šetnjom kroz park, prirodu i sl. (Moja okolina - ekološki odgoj).
Interkulturalne vještine
Učenici će:
- Upoznavati različite kulture i tradicije;
- Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način
koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.
149
Francuski jezik
ULOGA I ZNAČAJ
Učenje jezika pruža učenicima šansu da prihvataju različitosti i da imaju više poštovanja prema
drugima. Iskustvo učenja jezika će povećati svijest učenika o jeziku, te može imati pozitivan utjecaj
na opći razvoj i kosmopolitski stav.
Nastava i učenje stranog jezika treba da pomogne učenicima i doprinese njegovom ukupnom
intelektualnom razvoju. Kod učenika treba da se razvije svijest da je jezik jedan od najvažnijih
elemenata druge kulture koja je jednako vrijedna kao i njegova vlastita, treba da mu učenje stranog
jezika bude podsticaj za uočavanje kulturalnih sličnosti ali i različitosti u kojima je bogatstvo.
Učenjem francuskog jezika učenicima se otvara mogućnost da postanu dio velike porodice
govornika francuskog jezika koja broji 56 zemalja na pet kontinenata. Pored engleskog, francuski
jezik je jedini jezik koji se izučava u svim zemljama svijeta, a to je istovremeno zvanični i radni jezik
svih relevantnih meñunarodnih institucija i organizacija.
CILJ
Predmet ima za cilj osposobljavanje učenika za aktivno i pozitivno življenje u savremenom svijetu.
Poznavanje stranog jezika, u ovom slučaju francuskog, predstavlja vid osnovne pismenosti i naobrazbe
i ima za cilj osposobljavanje učenika za meñunarodne kontakte, prikupljanja informacija i
komuniciranja putem elektroničkih tehnologija. Poznavanje stranog jezika treba da bude instrument za
sticanje drugih znanja.
ZADACI
Zadaci nastave francuskog jezika su:

• Omogućiti razvoj jezičke kompetencije učenika, a naročito razviti komunikacijske sposobnosti
učenika;
• Bolje upoznati učenike s elementima civilizacije i kulture zemlje čiji jezik se uči kao i sa vlastitom
kulturom te naučiti ih da cijene, razumiju i poštuju druge kulture;
• Omogućiti učenicima uživanje u učenju, motivaciju za učenje;
• Kod učenika razviti pozitivnu radoznalost, samostalnost, kreativnost;
• Razvijati kod učenika sposobnost pažljivog slušanja i uvažavanja mišljenja drugih.
FRANCUSKI JEZIK
PRVA GODINA UČENJA, III razred osnovne škole
Cilj nastave francuskog jezika u trećem razredu osnovne škole je razvijanje svijesti o postojanju
drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. Učenje
stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača
motivaciju za učenje stranih jezika. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira
na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da
podstakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost.
U nastavi francukog jezika u trećem razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1.1
Evropskog okvira za strane jezike.
150
Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja
Učenik će
• prepoznavati glaso ve, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji uči,
• razumjeti ograničen broj riječi i izraza, kratke dijaloge o poznatim temama,
Slušanje i razumijevanje pjesmice,
• razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke pri
čemu mu je potrebna znatna pomoć (ponavljanje, pokazivanje i sl. ;).
• prepoznavati slo va i napisane riječi, te kratke rečenice,

Čitanje i razumijevanje • prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih po vezati sa
ilustracijama.
• pravilno artikulirati glaso ve, naglašavati riječi, poštovati ritam i intonaciju

rečenice,
• davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju,
Govor • opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom
ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema,
• razmjenjivati sa sago vornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa
konkretnom situacijom.
• prepisivati, dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice.

Pisanje
• Učenik neće na ovom nivou učenja jezika sticati znanje o jeziku nego će
Znanje o jeziku prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente.
- Teme (opća tematska područja kao osnov za dalju razradu zavisno o datim okolnostima nastavne
prakse npr. ; lično predstavljanje, porodica, dom, moja bliža okolina, škola, svakodnevni život);
- Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom
nivou);
- Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizirati sposobnosti);
- Gramatika (gramatička područja koja odgovaraju datom nivou npr. ; imenice, zamjenice, brojevi,
glagoli itd koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!);
- Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama).
DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE
U prvim godinama učenja francuskog jezika treba usmjeriti pažnju na razumijevanje, ponavljanje i na
usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude,
razviju i podrže zainteresiranost za učenje jezika.
Nastavnik treba da pažljivo planira svaki čas, cilj i način rada. Treba da kod učenika razvija radne
navike i komunikacijske sposobnosti, te da ih osposobi za samostalan rad kako tokom časa tako i kod
kuće. Potrebno je takoñer primjenjivati direktni, frontalni, grupni i individualni pristup.
Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata
kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi.
Interdisciplinarni sadržaji
Učenici će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli
učenjem nekih drugih školskih predmeta, npr.:
- kroz crtanje, slikanje, ples, oblikovanje, itd. (Likovna kultura, ples),
- kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj),
151
- slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura).
Učenici će se:
- upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene,
- upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog
govornog područja (npr. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem
jeziku učenika, npr. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour),
- učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za
kulturu zemlje čiji jezik uče. Ovo može podrazumijevati npr. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa
lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd.
Učenje kako učiti

Učenici će da:
- razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika,
- budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik,
- koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama,
- ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja
u odnosu na postavljene ciljeve.
Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije učenika i da služi
nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. Ocjenjivanje je opisno i brojčano.
Funkcije i
Nivo Teme Aktivnosti Gramatika Vok abular
sposobnosti
Učenici će RECEPCIJA Učenici će Učenici će učiti samo
3. razre d • Lično znati: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE koristiti (a ne učiti osnovni vokabular
predstavljanje - Pozdravljati; Učenici će slušati izgovoreni tekst i o tome!): koji se odnosi na date
Osnovna škola • P orodica - Predstaviti reagovati: Imenice teme, npr.:
• Kuća, dom sebe ili druge; 1) neverbalno - jednina i Pozdravljanje:
• Moja bliža - Identificirati imitiranjem nastavnika ili neke popularne množina Bonjour, Salut, Au
godina učenja okolina ljude i ličnosti (npr. iz crtića), gestikuliranjem, Zamjenice revoir itd ;
francuskog • Škola predmete; oponašanjem glasova/zvukova, Lične Pre dstavljanje:
• Svakodnevni - Opisati glumljenjem, izvršavanjem uputstava Pokazne, celui, Je m’appelle …Je
život ljude i nastavnika ili uputstava koje čuju sa celui-ci, celui-la, suis, C’est …, itd ;
Prvi ste pen predmete, kasetofona, pokazivanjem odreñenih celle, celle-ci, Qu’est-ce que c’est ?
početnog boje predmeta, ilustracija koje se odnose na riječi koje im celle-lá Qui est-ce? Oui /
znan ja veoma se usmeno upućuju, crtanjem, bojenjem Upitne, qui? De/á non;
ograničen, navedenih predmeta/osoba navedenim qui? Que? De/á Opisivan je :
broj bojama, podvlačenjem ili bojenjem riječi quoi Il est grand / petit; Il
raspoloženja; koje im se usmeno upućuju, lijepljenjem Determinatore: a les cheveux noirs,
- Brojati slika, redanjem slika, itd. - Članove, un, brun, blonds ; De
predmete; 2) verbalno une, des, le, la, l’, quelle couleur est…?
- Locirati ljude i ponavljanjem riječi koje je izgovorio les rouge, jaune, blanc,
predmete; nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona, - Prisvojne itd. ; Q uel âge as –
- Reći koliko je davanjem veoma kratkih odgovora na pridjeve, mon, tu? J’ai ;
sati (puni sati); pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa ton, son, ma, ta, sa Moje lice, moje
- Izraziti kasetofona, popunjavanjem praznina - Opisne pridjeve, tijelo, samo osnovne
- dopadanje, riječima odabranim sa zidnih karata na najosnovnije, npr. riječi;
- sposobnost da kojima se te riječi nalaze, itd. Triste, Odreñivanje mjesta
nešto urade (Je b) ČITANJE I REAGOVANJE malheureux, beau, i položaja: Pardon,
peux…), Učenici će prepoznati jednu ili više Glagole pour aller á … C’est
napisanih riječi ili uputa i reagovati: Le présent loin (de) / près (de)
1) neverbalno Pomoćni glagoli Aller tout droit,
gestikuliranjem, oponašanjem être, avoir tourner á droit / á
glasova/zvukova (npr. imitiranjem zvuka Impératif gauche;
voza, životinjskih glasova itd.), glumljenjem Priloge za mjesto, Članovi uže
(npr. tužan, sretan), ili pokazivanjem, ici, lá, devant, porodice :
biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i dehors mère, père, frère,
odgovarajućih ilustracija, crtanjem, Brojeve: soeur;
pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. 1-10 Raspoloženja:
rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz Prijedloge: heureux, triste
papira, pravljenjem raznih oblika od - á, dans,sur, avec
plastelina itd.), bojenjem ili podvlačenjem (u osnovnim
samo odreñenih riječi (npr. onih koje značenjima).
označavaju neku aktivnost, raspoloženje,
brojeve itd.), rasporeñivanjem ilustracija po
odreñenom redu prema pisanim uputstvima
152
itd.
- ideju 2) verbalno Učenici će Članovi uže

posjedovanja davanjem kratkih pismenih ili usmenih koristiti (a ne učiti porodice :
(le livre de odgovora na pitanja, zamjenjivanjem o tome!): mère, père, frère,
Jean, ma ilustracija u tekstu ponuñenim riječima, Ime nice soeur;
maison). povezivanjem riječi u stupcu A sa - jednina i Raspoloženja:
odgovarajućim ilustracijama u stupcu B, množina heureux, triste;
zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili Zamje nice Prostorije u kući i
popunjavanjem praznina odgovarajućim Lične nam je štaj: cuisine,
riječima itd. Pokazne, celui, sale á manger,
PRODUKCIJA celui-ci, celui-la, chamber, armoire,
a) GOVOR celle, celle-ci, chaise, table, lit, itd.;
Učenici će: celle-lá B liža okolina: rue,
ponavljati riječi nastavnika ili riječi Upitne, qui? De/á jardin, arbre, parc;
izgovorene sa kasetofona qui? Que? De/á Škola: insegnant,
učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) quoi élève,
sa drugim učenikom/učenicima ili Dete rminatore: livre, cahier, itd.;
nastavnikom - Članove, un, Vrijeme :
igrati uloge, recitovati, pjevati i igrati une, des, le, la, l’, Qelle heure est-il? Il
jezične igre les est
davati uputstva i naredbe - Prisvojne Svakodnevni život,
b) PISANJE pridjeve, mon, rutinske aktivnosti
Budući da učenje pisanja na ovom nivou ton, son, ma, ta, sa npr dormir se lever,
nije prioritet, učenici će: - Opisne pridjeve, se laver, prendre
povremeno prepisivati izolovane riječi najosnovnije, npr. autobus, se
učiti pisati pomoću igara na CD-u, pomoću Triste, promener.
društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od malheureux, beau, Učenici će vježbati
slova na kockama, društvene igre u kojoj se Glagole da koriste (a ne učiti
slažu pločice sa slovima jedna na drugu itd. Le présent o tome!):
Zamjenjivati inicijale punim riječima Pomoćni glagoli Afik se , u vezi sa
ubacivati, podvlačiti, redati riječi po être, avoir datim temama i
odreñenom redoslijedu, itd. Impératif gramatikom, npr. –s;
Priloge za mjesto, Antonime, u vezi sa
ici, lá, devant, datim temama, npr.
dehors Bon – mauvais,
Brojeve: grand – petit;
1-10 Složenice, u vezi sa
Prije dloge: datim temama, npr.
- á, dans,sur, avec Sale á manger sac á
(u osnovnim dos, itd.;
zn ačenjima). Kolok acije , u vezi sa
datim temama, npr.
P rendre un bain, il
fait froid, faire
attention.
153
Arapski jezik
Uloga i značaj nastave arapskog jezika

Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o
poznavanju dva ili više stranih jezika.
Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću.
Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati
najmanje dva strana jezika.
Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom,
kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 200 miliona govornika kao zvanični
jezik koristi arapski. Pored toga više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik.
Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na
arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao
jednog od stranih jezika tokom osnovne škole.
Cilj i zadaci učenja arapskog jezika

Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na
arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.
Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se
govori arapski jezik.
Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije,
kozmopolitizmu, toleranciji, humanizamu i internacionalizmu.
Zadaci nastave arapskog jezika su:

- Razvoj sve četiri jezičke vještine;
- Ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom;
- Upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih
kultura;
- Razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja;
- Razvijanje samostalnosti i kreativnosti;
- Razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja;
- Osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje
ARAPSKI JEZIK
PRVA GODINA UČENJA, III razred osnovne škole

Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja
- Učenje jezika, a ne o jeziku; - Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika;
- Razvijanje pozitivnog stava prema učenju - Razumijevanje jednostavnih sadržaja na
jezika; arapskom jeziku;
- Razvijanje radoznalosti i kreativnosti; - Sloboda i samostalnost u govoru;
- Razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja; - Čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam
- Razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u (samostalno upotrebljenih);
učenju jezika; - Čitanje jednostavnih rečenica;
- Razvijanje samostalnosti u govoru; - Prepisivanje riječi i kratkih sadržaja;
- Putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje - Kratki usmeni i p ismeni odgovori;
arapskog jezika bude zabavno; - Popunjavanje slova i riječi.
- Postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih
riječi i rečenica.
154
- Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad)

- Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija)
- Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine)
- Gramatika (osnove gramatike za dati nivo)
- Vokabular (u okviru datih tema)
Specifičnosti arapskog pisma će uvjetovati i početnu fazu učenja arapskog jezika. Neophodno
je, uz učenje osnovnih fraza, usvojiti: osnovne oblike slova, varijante pisanja slova, kratke i duge
vokale, sukun, tašdid, tanwin, vezivanje slova u riječi i kraće rečenice.
155
Funk cije i
Nivo Te me Ak tivnosti Gram atik a Vok abular
vještine
III razred - Pozdravljanje i Uče nici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Lične zamjenice
upoznavanje - Pozdravljanje Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati ('ana, 'anta, 'anti,
Učenici će:
Osnovna na formalan i 1) neverbalno, npr.: huwa, hiya,
škola - Porodica i neformalan - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli, nahnu)
prijatelji način; - bojenjem navedenih predmeta / osoba, učiti samo
1. godina - lijepljenjem odnosno slaganjem slika Upitne osnovni
učenja - Kuća - Predstaviti sebe redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su zam je nice (man,
arapskog i druge; čuli, ma) vokabular, koji
jezika - Svakodnevni - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se će biti osnova za
život - Imenovati odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno Pok azne tvorbu kratkih
Prvi stepen članove svoje uže povezivanjem slike sa tekstom koji čuju, zam je nice (hara,
(imenskih)
elementarn - Škola porodice; - podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se harihi)
og znanja odnose na riječi koje su učenici čuli, rečenica.
- Bliža okolina - Opisati - izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara Vokativna
jednostavnim ili koja čuju sa kasetofona; partik ula “ya” Kroz dijalog
- Odjevni rečenicama 2) verbalno, npr.:
predmeti (imenskim) i (igre, pjesmice,
Potvrdne i
- ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio ponavljanje,
ograničenim odrične riječi
brojem riječi nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona, (naàm, la) prepoznavanje,
ljude i predmete - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova
crtanje i druge
u kući; pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. Upitne partikule
(hal, 'a) vježbe)
- Imenovati ČITANJE I RAZUMIJEVANJE
uvježbavati
predmete u Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih Prijedlozi (fi, osnovni
školskoj torbi i riječi ili rečenica i reagirati: min, 'ila, àla)
učionici; vokabular.
1) neverbalno, npr.:
Upitna rije č
- Brojati od 1 do - gestikuliranjem, imitiranjem, “'ayna”
10; - povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih
ilustracija, Pre poznavan je
- Reći koliko je gramatičkog
- bojenjem, crtanjem, oblikovanje plastelinom,
sati (puni sat); ženskog roda
izrezivanjem, (okruglo “ta”)
- Nabrojati dane - podvlačenjem pojedinih riječi;
u sedmici; 2) verbalno, npr.: B rojevi (1 do 10)
- kraćim pismenim ili usmenim odgovorim na
- Nabrojati
ograničen broj pitanja,
odjevnih - dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u
predmeta. tekstu
- povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd.
GOVOR
Učenici će:
- ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene
sa kasetofona,
- voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim
učenicima ili sa nastavnikom,
- pjevati,
- recitirati kraće pjesmice,
- glumiti, itd.
PISANJE
Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije
toga usmeno usvojili, a potom postepeno
usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz
vježbe poput:
- popunjavanja slova (npr.: Gdje su nestala
slova? - nastavnik ispisuje riječi na tablu,
izostavljajući odreñena slova koje učenici treba
da popune),
- rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova,
- takmičenje u pisanju brojeva itd.
156
U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje
imaju za cilj da razviju zainteresiranost učenika za učenje jezika. Arapski jezik se na ovom nivou uči
kroz različite jezičke igre, ponavljanje, pjesmu, ples, sa postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. Rad u
parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažovanosti učenika.
Nastavnik treba da:

- pažljivo planira svaki čas, postavljajući ciljeve, detaljno razrañujući načine kako da ih postigne,
pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici, kao i dodatne materijale u slučaju
neočekivanih situacija, pripremajući zadatke za pojedine učenike, grupe i cijeli razred, te
planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici;
- piše pismene pripreme za svaki čas;
- da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u
kojima radi,
- procjeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima;
- da kontrolira i razvija kod učenika pravilno usvajanje izgovora;
- poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti;
- razvija pozitivnu atmosferu u učionici;
- razvija kod učenika radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za učenje;
- razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika;
- razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika, podstičući ih da maksimalno koriste vlastite
talente i sposobnosti ;
Na početnom nivou učenja arapskog jezika nastavnik samo aktivno prati i razvija motivaciju i
interes učenika za učenje arapskog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa, njegovih
ciljeva i zadataka.
U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima
- crtanjem, oblikovanjem (Likovna kultura)
- plesom, igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj)
- pjevanjem (Muzička kultura)
- zajedničkom šetnjom kroz park, prirodu i sl. (Moja okolina - ekološki odgoj)
Učenici će:
- upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik, uporeñivati je
sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti.
Preporuke
Kod organizacije nastave arapskog jezika u prvoj godini učenja preporuke se odnose
prvenstveno na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti, kao i na
trajanje časa. Ovo podrazumijeva i moguće paralelno izvoñenje nastave arapskog jezika sa nastavom
drugih predmeta, kao što su npr. muzička kultura, likovna kultura, tjelesni odgoj, moja okolina itd. Čas
može trajati i kraće (20-25 minuta) radi postizanja maksimalnog intenziteta pažnje kod djece. Nastava
je razredna pa se mogu lako formirati grupe koje će se smjenjivati na uporednoj nastavi dva predmeta.
Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja, rado insceniraju naučene dijaloge.
Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre, njihove prednosti su velike. Igre doprinose povećanju
učeničke aktivnosti, poboljšanju njihovih jezičkih znanja, uspostavljanju prijatnije atmosfere u
učionici, kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu učenika i nastavnika, te izmeñu samih učenika.
Razvija se takmičarski duh, stvara živa atmosfera u učionici. Postojanje i njegovanje takmičarskog
duha tijesno je povezano sa učeničkom motivacijom za učenje jezika. Izlasci djece u prirodu su
takoñer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.
157
VANNASTAVNE AKTIVNOSTI
ULOGA I ZNAČAJ
Vannastavne aktivnosti su važan segment života i rada u školi. Osnovno su obilježje savremene škole .
U vannastavnim aktivnostima moguće je prepoznati sklonosti djeteta, prije nego na nastavnom času.
Dijete već svojim opredjeljenjem za odreñene sadržaje nagovještava nam i nešto o svojoj jačoj strani.
Mogućnost izbora je korak ka slobodi i izražavanju u skladu s mogućnostima i afinitetima. Hoće li to
biti gluma, ples, otkrivanje pojedinosti o prirodi, zaštita prirode, proučavanje običaja, prikupljanje
podataka o igrama koje su nekad bile popularne ili bavljenje ekologijom, ili možda uživanje u novim
pričama i razgovorima o ispričanom, manje je važno.
Važnije je da učenici prošire vidike, a istovremeno bogate emocionalni svijet.
Zadaci
• Povezivanje, proširivanje i produbljivanje znanja, vještina i navika stečenih u nastavi i
vannastavnim aktivnostima
• Usvajanje novih znanja, vještina i navika
• Razvijanje interesovanja za društveno koristan rad.
• Osposobljavanje za aktivnosti u slobodnom vremenu koje će biti u funkciji razvoja odgoja i
obrazovanja, prevencije svih vrsta ovisnosti, zaštite i unapreñivanja zdravlja
• Osposobljavanje za aktivno učešće u društvenom životu i njegovom demokratskom razvoju
• Podsticanje dječijeg stvaralaštva – kreativnosti
• Osposobljavanje za komunikaciju, interakciju i kooperaciju sa drugima
• Omogućavanje upoznavanja drugih i drugačijih
• Omogućavanje učenja fleksibilnosti i tolerancije
1. Principi na kojima bi trebalo da počiva Plan i program vannastavnih aktivnosti

• Slobodne aktivnosti su integralni dio odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj školi i u funkciji su
ostvarivanja globalnog cilja odgoja i obrazovanja.
• One se organiziraju u skladu sa interesovanjima, mogućnostima i dobrovoljnim
opredjeljenjem učenika.
• Planiranje, programiranje, pripremanje, organizacija i realizacija vannastavnih aktivnosti
podrazumijevaju aktivno učešće učenika.
• Vannastavne aktivnosti ne bi smjele ni sadržajem, ni trajanjem preopteretiti učenike.
• One se ne bi smjele pretvoriti u bilo koju vrstu nastavka nastavnog rada.
• Trajanje vannastavnih aktivnosti, njihovi sadržaji i koordinatori - voditelji, se utvrñuju Planom
i programom koji se donosi na početku školske godine, a verificira ga Nastavničko vijeće.
• Ako se u okviru nekih vannastavnih aktivnosti ostvaruje i dobit, pravo je učenika da učestvuju
u odlučivanju o njenoj namjeni i raspodjeli, pri čemu se isključuje novčano nagrañivanje
učenika. U skladu sa odgovarajućim propisima škola je dužna da način korištenja tako
ostvarenih sredstava regulira posebnim aktima.
U okviru vannastavnih aktivnosti u osnovnoj školi mogu biti zastupljene sljedeće oblasti :
• Vannastavne aktivnosti iz oblasti nauke
• Vannastavne aktivnosti iz oblasti kulture i umjetnosti
• Vannastavne aktivnosti iz oblasti tehnike
• Vannastavne aktivnosti iz oblasti sporta
• Vannastavne aktivnosti iz oblasti rada i proizvodnje
• Vannastavne aktivnosti iz oblasti društvenog života – života zajednice
Evo i mogućih sekcija:

Zdravlje i sport
Mali hor
Mladi prirodnjaci
158
Mladi slikari
Mali orkestar
Ritmička i plesna sekcija
Mladi ekolozi
Dramska sekcija
Škola ima slobodu da uvede nove sekcije, u skladu s osobnostima sredine i interesima djece.
1. Plan vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati:

• Koliko časova će biti realizirano u okviru vannastavnih aktivnosti u toku školske godine?
• Koje oblasti vannastavnih aktivnosti će biti zastupljene u osnovnoj školi?
• Dan, sat i mjesto realizacije vannastavnih aktivnosti
• Imena koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti
S obzirom na činjenicu da je u jednoj školi nerealno očekivati da se jednaka pažnja posveti svim
oblastima, potrebno je na početku školske godine detaljno razmotriti u kojoj mjeri će pojedine oblasti
biti zastupljene.
Od posebnog značaja je da se u Planu vannastavnih aktivnosti odredi dan, sat i mjesto gdje će se one
odvijati.
Kada učenici i koordinatori - voditelji znaju da će se aktivnosti odvijati sedmično, ili petnaestodnevno
i koliko će one trajati, onda se oni mogu adekvatno pripremiti, biće motivirani za aktivnost, što će
značajno uticati na efekte u njihovom ostvarivanju.
Blagovremeno i tačno odreñenje vremena, mjesta i trajanja aktivnosti ima svoju pedagošku vrijednost
i zato ga treba osigurati već u Planu na početku školske godine.
Imenovanje koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti vrši Nastavničko vijeće na početku
školske godine i ono ne može biti rezultat licitiranja i dobrovoljnog opredjeljivanja nastavnika, nego
izbora na osnovu unaprijed utvrñenih kriterija od strane najvišeg stručnog organa u osnovnoj školi.
2. Program vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati:
• Vrste aktivnosti (sadržaja), u okviru svake oblasti;

• Ko bi trebalo da učestvuje u kreiranju i realiziranju Programa aktivnosti;
• Koje organizacione forme aktivnosti će biti zastupljene;
• Koje uvjete bi trebalo da osigura osnovna škola da bi aktivnosti mogle biti realizirane
(objekti-mjesta, namještaj, oprema, sredstva, materijal i slično).
Svaka oblast podrazumijeva niz konkretnih aktivnosti (sadržaja) za koje će se škola

opredijeliti na početku školske godine, vodeći računa o primjerenosti aktivnosti uzrastu djece,
njihovim mogućnostima, interesovanjima i potrebama, kao i kadrovskom potencijalu i uvjetima
kojima škola raspolaže.
U kreiranju programa i njihovoj realizaciji neophodno je osigurati učešće najšireg kruga

zainteresiranih, prije svega, djece i njihovih roditelja, specijaliziranih stručnjaka različitog profila
(pedagoga, psihologa, ljekara, umjetnika, sportista i dr.) koji se mogu angažirati na profesionalnoj i
volonterskoj osnovi.
Škole će na početku školske godine, na osnovu usvojenog Plana i programa vannastavnih

aktivnosti poduzeti odreñene korake kako bi stavila na raspolaganje učenicima i koordinatorima –
voditeljima sve raspoložive materijalne resurse, a one koji su neophodni, a koji ne postoje, škola će
osigurati naknadno u skladu sa mogućnostima i uz pomoć nadležnog ministarstva.
Vannastavne aktivnosti je nužno organizirati na principu homogenih uzrasnih grupa. Samo tada može
se postići istinska primjerenost aktivnosti – sadržaja uzrastu, mogućnostima, interesovanjima i
potrebama djece, a za većinu članova grupe programi mogu predstavljati realno i optimalno
opterećenje što je osnov za ostvarivanje odgojno-obrazovnih efekata u ovome sektoru školskog života
159
i rada. Ovim se postiže i još jedan efekat, a to je povezivanje vannastavnih aktivnosti sa nastavom i
uopće sa životom u užoj i široj socijalnoj sredini.
Različita shvatanja vannastavnih aktivnosti i njihove funkcije u razvoju, odgoju i obrazovanju djece
osnovnoškolskog uzrasta do sada dovodila su do dezorijentacije u ovom značajnom sektoru života i
rada u osnovnoj školi. Različita shvatanja, otpori, predrasude, pa i tradicionalna opterećenja, trebalo bi
da budu podreñena nastojanjima koja su izražena u Koncepciji devetogodišnje osnovne škole i
prevaziñena decidnim zahtjevima koji se tiču sticanja, razvijanja i usavršavanja profesionalne
kompetentnosti svih onih koji su odgovorni za rezultate odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi.
P RETP OSTAVKE ZA REALIZACIJU SVIH PROGRAMA

- NASTAVNIK KOJI RAZUMIJE SMISAO
PROMJENA I KOJI VJERUJE U MOGUĆNOSTI
STRUČNO OSPOSOBLJEN UČENJA I EDUKACIJE
NASTAVNIK - Nastavnik koji zna, umije i koji u prvi plan stavlja
dječiju dobrobit;
- Izbor načina rada u razredu koji osigurava učenički
Profesor razredne nastave aktivitet i individualni razvoj;
Nastavnik razredne nastave - Planiranje sadržaja rada u skladu s svim važnim
činiocima (struktura odjeljenja, predznanja, definirani
ciljevi, osobnosti lokalne sredine, tematski pristup
pojedinim dijelovima programa).
- Fleksibilno poimanje artikulacije nastavnih časo va u

NOVE METODE RADA prvom razredu i mogućnost organizovanja nastavnog
časa u skladu s intenzitetom pažnje.
- Udžbenici za učenike koji podrazumijevaju novija
Sadržaji koji bitno utiču
saznanja o djetetu i učenju, prateći radni materijali,
na kvalitet rada
priručnici za nastavnike, didaktički materijali
- Adekavtano opremljen i ureñen prostor (namještaj
jednostavnih linija, bez oštrih rubova, lijepo
PROSTOR I UKUP NO
dizajniran, lagan, mobilan, koji dozvoljava promjene
OKRUŽENJE U ŠKOLI
u kombinaciji i usklañivanje s brojem učenika u
grupi, djeluje lijepo, primamljivo, vedro);
- Roditelji i lokalna zajednica mogu osigurati podršku.
Preporuka: Do 25 učenika u odjeljenju i bez uključivanja učenika prvog razreda u kombinovana

odjeljenja;
• U situacijama kada su pojedine sredine primorane na organizaciju rada u kombiniranim
odjeljenjima, treba primijeniti fleksibilniji raspored nastavnih časova; Primjera radi, učenike
prvog razreda pozivamo ranije u školu, realiziramo sadržaje koji zahtijevaju direktnu
komunikaciju, potom se uključuju učenici ostalih razreda.
Partnerstvo u
PODRŠKA RODITELJA UČENIKA U LOKALNOJ ZAJEDNICI
reformi
Informacije o Za direktore i Direktore osnovnih škola Nastavnike prvih Pedagoge
važnim savjetnike razreda
promjenama pedagoških
putem seminara zavoda
Posebno: Informativni materijali za roditelje učenike prvog razreda.
160
SMJERNICE ZA PRAĆENJE I OPISNO OCJENJIVANJE
Postignuća učenika
Opisno ocjenjivanje je kvalitativna analiza učeničkih postignuća. Na jednoj su strani ciljevi koje smo
definirali, ishodi učenja i indikatori uspješnosti, a na drugoj pokušaj da na odreñenoj skali postignuća
odredimo poziciju svakog učenika. To je kvalitativno ocjenjivanje. Opisno je ocjenjivanje primjereno
učenicima mlañeg školskog uzrasta. Programski zahtjevi, s obzirom na sadržaj, nisu obimni, ali su
učeniku prevelik teret jer on ne vlada čitanjem kao osnovnim sredstvom, odnosno metodom učenja.
U prvom razredu osnovne škole predviñeno je opisno iskazivanje uspjeha učenika. To podrazumijeva
sistematsko praćenje napredovanja svakog učenika i procjenu stanja i situacije u odreñenim
intervalima. Procjena podrazumijeva iskazivanje kvalitativnih elemenata na početku i nakon
odreñenog vremenskog perioda.Opisna ocjena ima svoju ,,analitičku strukturu“ i kontinuitet u
opservaciji i evidentiranju napredovanja. To su informacije o postignućima u pojedinim segmentima
nastavnog programa. Na osnovu tih informacija moguće je formirati sliku o napredovanju svakog
učenika. To su bitne informacije o nastavniku i njegovoj sposobnost procjene karakterističnih
podataka o svakom učeniku koje su istovremeno orijentir za planiranje narednih koraka.
Ukupna organizacija rada u razredu mora biti podreñena zahtjevu:

„Osigurati napredovanje u skladu s individualnim mogućnostima.“
U donošenju opisne ocjene morali bismo imati u vidu sljedeće elemente:
• Ostvarivanje konkretnih odgojno-obrazovnih zadataka koji su definirani u Programu (znanja,
stavovi, vrijednosti, vještine)
• Je li učenik usvojio programske sadržaje? (potpuno, djelimično, nije usvojio)
• U čemu je učenik uspješan? Šta je njegova jača strana?
• Koliko je napredovao u odnosu na početak školske godine? (mnogo, malo, nimalo, kolika je
razlika izmeñu startne pozicije i sadašnjeg stanja)
• Ima li učenik teškoća? U kojim se to područjima posebno očituje? (izgovor, analiza i sinteza,
razumijevanje, reprodukcija, odsustvo pažnje, zamjena glasova, nemogućnost zaključivanja ...)
• Koje su preporuke za prevazilaženje tih teškoća?
• Koliko je učenik samostalan u radu? (nesamostalan je, za najmanju sitnicu traži pomoć,
samostalan, djelimično je samostalan)
• Kakav je njegov odnos prema radu i obavezama?
• Da li može usredsrediti pažnju na sadržaje?
• Odnos prema drugim učenicima
• Odnos prema nastavnicima
• Druge osobine
Za procjenjivanje i ocjenjivanje je posebno važno:

• Da je zasnovano na kriterijima. (Šta ocjenjujem? Kako?);
• Da je kontinuirano i zasnovano na praćenju učeničkog rada;
• Da podrazumijeva više aspekata;
• Da odražava različitost pristupa;
• Da polazi od onog što dijete zna i što je njegova jača strana;
• Da se oslanja na učeničku mogućnost i slobodu samoprocjenjivanja;
• Da su svi učenici uključeni u postupak i da znaju šta ih očekuje;
• Da je ocjenjivanje podreñeno važnim ciljevima (znanje, život, rješavanje problema u životnim
situacijama), a ne samo zahtjevima nastavne jedinice i apstraktnim ciljevima;
• Da uvažava razvojne karakteristike djece odreñene dobi i svakog djeteta;
• Da pomaže u identifikaciji djece sa posebnim potrebama;
• Ocjenjivanje vršiti u okolnostima koje su primjerene potrebama djece, ne zastrašivati učenike
slabom ocjenom, težinom zadataka;
• Imati na umu da ocjenjujemo baš ono što treba ocjenjivati;
• Ocjenjivati pojedine segmente u odnosu na ciljeve Programa i ukupna postignuća.
161
za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole
162
Sadržaj
Okvirni nastavni plan za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole
Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta
1. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost

2. Engleski jezik
3. Njemački jezik
4. Francuski jezik
5. Arapski jezik
6. Moja okolina
7. Matematika
8. Muzička/glazbena kultura
9. Likovna kultura
10. Tjelesni i zdravstveni odgoj
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ČETVRTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE

ŠKOLE
RED. SEDMIČNI B ROJ GODIŠNJI BROJ

B ROJ OBAVEZN I NASTAVNI PREDMETI NASTAVNIH NASTAVNIH
ČASOVA ČASO VA
2. Prvi strani jezik 3 105
4. Matematika 4 140
5. Muzička / glazbena kultura 2 70
UKUPNO: 21 735
Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim

zakonodavstvom.
163
(5 časova sedmično, 175 časova godišnje)
Posebni časovi čitan ja: Vje žbe usmjere ne na Usvajanje pisanih slova
usavršavanje pisanja ćirilice:
- usavršavanje tehnike latiničnim pismom:
ČITANJE I PISANJE (pravilnosti, brzine i - usvajanje grafičke
izražajnosti) - tehnika pisanja strukture slova
40 ČASOVA - rad na poboljšanju - preciznost u - povezivanje slova u
razumijevanja saopćavanju strukturu riječi
pročitanog sadržaja mišljenja u - pisanje riječi i
pisanoj formi rečenica
- prepisivanje kraćeg
10 časova teksta
5 časova
25 časova
Čitanačk a štiva: Lek tira:

INTERPRETACIJA
KNJIŽEVNOG TEKSTA Interpretacija proznih i poetskih tekstova, Osamostaljivanje u čitanju, podcrtavanje značaja
doživljaj književno-umjetničkih štiva i usvajanje znanja i knjiga u odgoju i samoodgoju
60 ČASOVA književnoteorijskih pojmova
20 časova
40 časova
Rje čnik Gramatika Pravogovor i pravopis

JEZIK
35 ČASOVA
5 časova 20 časova 10 časova
Narativni oblici: Desk riptivni oblici: Info rmativni oblici: Mješoviti oblici:
P repričavanje na osnovu Opis lika P isanje izvještaja Pismo kao obavijest

KULTURA IZRAŽAVANJA samostalno sastavljenog 1+ 1+ 1 1+1 Pismo kao izraz
plana Opis pojave, zbivanja zahvalnosti
25 ČASOVA u prirodi
2+2+2 2+2
P ričanje na osnovu datog 1+ 1+ 1
početka (slike, teksta)
2+2
P ričanje na osnovu datih
tematskih riječi
1+1+1
Dokume ntarni film Crno-bije li Nije mi i zvučni Radio-emisije Dječiji listovi

MEDIJSKA KULTURA film i film u film
15 ČASOVA boji
2 časa 2 časa
3 časa 4 časa 4 časa
• Broj nastavnih časova uz pojedina područja je samo orijentaciona naznaka vremena potrebnog
za realizaciju predviñenih programskih sadržaja. Nastavnici imaju slobodu u planiranju i
uspostavljanju balansa izmeñu prethodnih postignuća u pojedinim područjima i vremena
potrebnog za daljnji rad. Imaju punu slobodu u izboru nastavnih metoda, oblika nastavnog
rada, nastavnih sredstava, naravno u skladu sa savremenim tendencijama u metodici
nastavnog rada. Ali sve je podreñeno postavljenim ciljevima i jasno naznačenim ishodima
učenja.
164
ČITANJE I P ISANJE
Odgojno-obrazovni ciljevi i Standardi o čekivanih postignuća
Programski zahtjevi
zad aci Minimum Prosje čno Izn ad prosjeka
Č i t a nj e Pojačavanje spoznaje o značaju Čitanje tekstova Pravilno i tečno čitanje s Izražajno čitanje
Čitanje proznog teksta čitanja štampanih razumijevanjem i stvaralačko
štampanog Vježbanje u koncentraciji na latiničnim smisla pročitanog izražavanje
latiničnim pismom sadržaj pismom (glasno i reproduktivni i (mogućnost kritičke
Čitanje naglas Čitanje kao učenje kako da se čita u sebi, stvaralački nivo ocjene, unošenja
Čitanje u sebi Svijest o zadatku (Šta se traži od razumijevanje Izražajno čitanje naglas i u izmjena)
Čitanje po ulogama mene? Gdje to mogu naći u pročitanog) sebi, prepoznavanje Razumijevanje
Izražajno čitanje udžbeniku? Čitanje i pjesničkih slika, ritma, rime sadržajnih,
Čitanje i recitiranje lirske Šta mi je još potrebno? recitiranje po Recitiranje kompozicijskih
pjesme Koji izvori informacija postoje?) vlastitom izboru Čitanje sadržaja aspekata pažljivo
Čitanje teksta štampanog Razvijanje sposobnosti čitanja radi Ilustriranje štampanog ćiriličnim pismom, strukturiranje pisanog
ćiriličnim pismom sticanja informacija doživljaja razumijevanje i reprodukcija rada
Razvijanje sposobnosti kritičkog pjesme Potpuno Tečno čitanje tekstova
čitanja Poznavanje slova snalaženje u štampanih latiničnim i
P i s a nje Osposobljavanje za čitanje u sebi i ćiriličnog pisma, pisanju slovima latinice ćiriličnim pismom
Usavršavanje pisanja brzo uočavanje ključnih riječi pravilno čitanje (pravilan i estetski izgrañen Izgrañen rukopis i
P isanje rečenica o Osposobljavanje za samostalno riječi i rečenica, rukopis) pisanje dovedeno do
pročitanim sadržajima čitanje i razumijevanje pročitanog razumijevanje Pisanje riječi, rečenica, nivoa automatizma
P isanje o sadržajima Priprema za vrijednosnu analizu i pročitanog sastava (u latiničnom pismu)
mašte vrednovanje umjetničkih i životnih Poznavanje Usvojena pisana slova ćirilice, Razumije sadržajne,
P isanje po diktatu (diktat s poruka pisanih slova Pravilno pisanje kompozicijske
komentarom, objašnjeni Osposobljavanje za čitanje latinice i svih slova, njihovo pravilno aspekte, pažljivo
diktat, diktat s pjesme, mogućnost povezivanje u strukturama strukturiran pisani rad
predusretanjem memoriranje sadržaja i recitiranje pravilnog pisanja riječi Pisanje ćirilicom bez
pogrešaka, izborni diktat, Pravilno čitanje, razumijevanje i riječi, rečenica, Razumijevanje napisanog zastoja, čitko i lijepo
stvaralački diktat, reprodukcija pročitanog kraćih tekstova Mogućnost prepisivanja
kontrolni diktat) Usavršavanje tehnike pisanja Pisanje po diktatu rečenica
Usvajanje pisanih slova latiničnim pismom, daljnji rad na riječi, rečenica, štampanih ćiriličnim
ćiriličnog pisma (pravilno estetskoj strani rukopisa kratkog teksta pismom pisanim slovima
pisanje i povezivanje Razvijanje svijesti o značaju Poznavanje ćirilice
slova u strukture riječi, kulture pismenog izražavanja pisanih slova Potpuno snalaženje u
razumijevanje napisanog) (raspored teksta, ortografski ćirilice, pisanju slovima latinice
P isanje riječi i rečenica uz zahtjevi, usklañenost sadržaja mogućnost (pravilan i estetski izgrañen
ilustrirane sadržaje mišljenja i napisanog sadržaja) povezivanja slova rukopis)
P repisivanje riječi, Osposobljavanje za analizu u strukture riječi Pisanje riječi, rečenica, sastava
rečenica, kraćeg teksta napisanog, uočavanje nedostataka, Prepisivanje riječi Usvojena pisana slova ćirilice
evidentiranje vlastitih grešaka, Pisanje riječi po Pravilno pisanje
procjena nivoa postignuća diktatu svih slova, njihovo pravilno
Razumijevanje značaja poznavanja Pisanje kraćih povezivanje u strukturama
jednog i drugog pisma i rečenica riječi
osposobljavanje Razumijevanje napisanog
za čitanje tekstova štampanih Mogućnost prepisivanja
ćiriličnim pismom i mogućnost rečenica
služenja pisanim slovima ćirilice u štampanih ćiriličnim
pismenim vježbama i pismom pisanim slovima
komunikaciji ćirilice
INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA
Književni tekstovi Književno-teorijski Odgojno-obrazovni Ishodi druženja s književnim tekstom
pojmovi ciljevi i zad aci
Zadovoljavajući Prosje čni Izn ad p rosjeka
Čitanačka štiva Tok dogañaja u Spoznavanje onoga P amćenje slijeda Razumijevanje na P otpuno samostalno
Nasiha Kapidžić- vremenskom slijedu što nije neposredno dogañaja nivou uopćavanja i čitanje, razumijevanje
Hadžić: (na obimnijem dato ali je Razumijevanje formuliranja pročitanog,
Divna zemlja i tekstu) konstitutivni dio sadržaja na nivou podnaslova logičkim mogućnost
tetka Devla Uočavanje mjesta i značenja riječi, reprodukcije cjelinama samostalne analize i
Jakov Jurišić: vremena radnje rečenice, teksta pročitanog Razumijevanje kao raspravljanja o
Srne na santi leda Likovi - njihov Misaono i Uočavanje rezultat uviñanja pročitanom sadržaju
Zehra Hubijar: izgled, postupci, emocionalno glavnog dogañaja, uzroka i posljedice. Izgrañen vlastiti
Kestenjar osobine poistovjećivanje s glavnih i sporednih formuliranje poruke odnos prema
Armenska bajka: Uočavanje i likovima likova književnom tekstu
Tumačenje snova uporeñ ivanje Bogaćenje Mogućnost
Ivan Cankar: postupaka glavnih emocionalne, reprodukcije
Zastidio se majke likova (likovi čiji su kognitivne i socijalne
Japanska bajka: postupci komponente
Zlatna sjekira izrazito
suprotstavljeni)
165
Šefik Daupović: Uspostavljanje Izražavanje vlastitog
San zubara analogije: stava o liku, (odgovori na pitanja
Pincetija književni lik- likovi pronalaženje u usmenoj formi i na
Aleksa Mikić: iz svakodnevnih argumenata i pojednostavljena
Neočekivani susret životnih situacija formiranje pitanja u pisanoj
Enes Kahvić: Stav prema likovima vlastitog ponašanja u formi)
Čamac i objašnjenje stava skladu s pozitivnim Razlikovanje vrsta
Branko Ćopić: Uočavanje opisa lika primjerima književnog teksta na
Nećeš mi vjerovati u književnom tekstu Afirmacija moralnih osnovi osnovnih
Nedžati Zekerija: Uočavanje opisa vrijednosti: dobrote, obilježja
Zar vam nisam pojave u književnom plemenitosti,
rekao tekstu poštenja,
Jure Kaštelan: discipliniranosti i
Proljeće je slikar osjećaja za mjeru,
Maja Gjerek – marljivosti)
Lovreković:
Zimska priča
Dramsk i tekstovi: Piščev govor i govor Daljnji rad na čitanju Razumijevanje Dočaravanje likova, Gluma, preuzimanje
Željka Horvat - lika dramskog teksta sadržaja dijaloga, atmosfere uloge lika, unošenje
Vukelja: Didaskalije (prirodno i bez pravilno čitanje izražajnim čitanjem promjena u
Reumatični kišobran patetike) tekst
Jadranka Č unčić- Pjesnička slika Rad na glasovnoj
Bandov: izražajnosti, P ravilno čitanje Izražajno čitanje Stvaralački
Jesenska šumska šala Ritam - podizanje i vježbanje pjesme, recitiranje recitiranje, odgovor na pjesmu
P jesme spuštanje glasa u ekspresivnosti i pjesme razumijevanje kao poticaj za
Alija H. Dubočanin: govoru i čitanju; smisla za isticanje pojmova predviñenih pisanje pjesme,
Jesenja pisma izmjena dugih i značajnih elemenata, programom sastava
Gustav Krklec: kratkih slogova) Izražajno
P rvi snijeg predstavljanje teksta
Ismet Bekrić: Rima - glasovno Ostvarivanje uloge u
Domovina nije riječ podudaranje krajnjih igrokazu kao vid
iz spomenara slogova (dvosložna govorne produkcije
Kasim Deraković: rima) Obično, svakodnevno
Ljetna noć u pjesmi
Muharem Omerović: Izvori nadahnuća
Moja baka Ritam i rima kao
Šukrija Pandžo: izrazi doživljaja
Osluškivanje Poezijom do
Grigor Vitez: estetskog doživljaja i
Svirala od vrbe spajanja emotivne,
spoznajne,
vrijednosne,
imaginativne
komponente,
stvarnog i maštovitog
Njegovanje Djeca će o s j e ć a t i, prepoznavati i doživljavati snagu i ljepotu
senzibiliteta za pjesničke riječi. Uočavat će slikovitost, jezgrovitost u pjesničkom
sugestivnost izrazu. Moći će porediti kazivanje u proznom tekstu, raspoloženje u
pjesničke riječi, odgoj pjesmi, muzičkom djelu, likovnom izrazu. L jepotu će doživljavati
za ljepotu pjesničkog svim čulima, mislima i osjećanjima.
kazivanja
Lektira: Razumijevanje smisla Osposobljavanje Dijete je pročitalo Može učestvovati u Samostalnost
Ivica Vanja R orić: čitanja djeteta za knjigu analizi i samostalno u prezentaciji
P lavi vjetar Zašto čitamo? samostalno čitanje, Može odgovarati na govoriti o sadržaju, pročitane knjige
Bisera A likadić: Kako samostalno pamćenje postavljena likovima, poruci Mogućnost
Kraljica iz dvorišta čitati? i mogućnost pitanja poreñenja, izvoñenja
Nedžati Zekerija: Čitanje radi uživanja prezentacije zaključaka
Djeca triju ulica Čitanje radi sticanja i Razumijevanje
Karlo Kolodi: proširivanja znanja značaja znanja i
P inokio Čitanje radi uloge čitanja u
Vrelo ljepote / upoznavanja s učenju, odgoju i
Stihovi u lektiri knjigom (naslovna samoodgoju
(izbor iz bh. strana, autor, izdavač, Vrijeme za priču,
poezije za djecu) broj stranica, o čemu vrijeme za pjesmu
se govori u knjizi), Čitamo odabrane
vježba u dijelove dragih štiva,
predstavljanju teksta, recitiramo pjesmu po
knjige vlastitom izboru
Djeca će moći samostalno pročitati tekstove predviñene za domaću
lektiru
Učestvovat će u analizi u skladu s mogućnostima samostalnog
čitanja, razumijevanja, reprodukcije i produkcije
166
MEDIJSKA KULTURA
Programski Odgojno-obrazovni Oček ivani re zultati
sadržaji Pojmovi ciljevi Zadovoljavajući Prosječni Iznad p rosjek a
Film Šta je igrani, a P ercepcija i recepcija Mogućnost praćenja P raćenje i Uočavanje

Filmske vrste šta dokumentarni filmskog sadržaja filmskog sadržaja u razumijevanje povezanosti
Igrani film film kontinuitetu i filmskog sadržaja, izražajnih sredstava i
Dokumentarni film U historiji filma Uočavanje razumijevanje razumijevanje poruke ostvarenih efekata
Crno-bijeli film i prve filmske karakteristika i sadržaja filma
film u boji predstave odnose se značaja Uočavanje relacije Produkcija ideja za
Nijemi i zvučni film na dokumentarnog Uočavanje razlike u tehnika snimanja i snimanje
dokumentarni filma tehnici snimanja punoće dokumentarnog filma
film i snimljene doživljaja koji se odnosi na
situacije iz Zauzimanje stava život u školi ili široj
svakodnevnog života zajednici
P oreñenje efekata
Napredak u razvoju crno-bijelog i efekata Mogućnost šireg
filma filma u boji, zvučnog objašnjavanja
Tehnički aspekti u odnosu na nijemi povezanosti
- film u crno- film pojedinih segmenata
bijeloj tehnici u procesu stvaranja
- film u boji filma
- nijemi i zvučni
film
P ažljivo praćenje,
Radio kao medij Odgoj i obrazovanje Mogućnost memoriranje Posjedovanje
Radio - emisije i radio-emisija u (praćenje radio- koncentracije sadržaja, mogućnost razvijene kulture
funkciji emisija) slušanja i reprodukcije slušanja i izbora
popularizacije pamćenja osnovnih sadržaja
znanja, kulture i Učešće u informacija
zabave primjerene programima
djeci školske radio-stanice
Radio, emisija
Dječiji list kao Razvijanje općih Čita i komentira

komunikacija i odgojnih vrijednosti Samostalno čitanje Mogućnost kritičkog
izraz stvaralaštva čitanja
Dje čiji listovi odraslih za djecu i
djece za djecu
JEZIK: Rječnik Očekivana postignuća
Programski sadržaji Odgojno-obrazovni ciljevi Zadovoljavajuća Prosječna Iznad prosjek a
Rje čnik Služenje rječnikom i
snalaženje u abecedno i Pravilan izgovor riječi Adekvatna upotreba riječi Posjedovanje bogatog
Riječi u priči i azbučnom slijedu (traženje koje su dominantne u različitim situacijama. fonda riječi
pjesmi riječi, vježbe koje potiču na u svakodnevnom govoru
takmičenje i brzo snalaženje Razumijevanje značenja Upotreba riječi koje su
Riječi opisivači (Ja sam slovo C. Koje je Razumijevanje značenja riječi, njihova upotreba u nove i neočekivane s
slovo do mene? riječi u književnom tekstu govoru i pisanju obzirom na uzrast i
Riječi informacije Mi smo slova D i H. Koja i mogućnost njihove programske zahtjeve
su slova izmeñu nas? upotrebe u reprodukciji P osjedovanje smisla za
Riječi poruke Sreñivanje kartona riječi sa sadržaja, služenje riječima izbor pravih riječi radi Upotreba riječi na nov i
različitim inicijalnim iz književnih djela dočaravanja raspoloženja, originalan način
znakom, sreñivanje kartona situacije, aktivnosti
riječi koje imaju isto slovo Prilagoñavanje rječnika
na početku situaciji i situacionom
(šuma Šemsa, Šime, štap, kontekstu
šećer)
Razvijanje sposobnosti
izbora adekvatnih riječi u
govoru i pisanju
Upotreba riječi u
komunikaciji:
predstavljanje, traženje
informacije (u kupovini, na
putovanju, traženju pomoći
u slučaju nesnalaženja)
Tačno artikuliranje potrebe,
zahtjeva
Izbor riječi kojima
opisujemo
Riječi kojima pojačavamo
argumentaciju
167
Očekivana postignuća
Gram atika Pojmovi Ciljevi i zadaci
Zadovoljavajuća Prosje čna Izn ad prosjeka
Usavršavanje perceptivnih,
Azbuka Azbuka analitičkih i lingvističkih Razlikovanje Snalaženje u analizi Razlikovanje
Vrste riječi: Imenice sposobnosti navedenih vrste rečenice u obimu koji vrsta riječi,
Imenice (zbirne i Zamjenice Razvijanje sposobnosti riječi u podrazumijevaju uočavanje njihove
gradivne) Pridjevi gramatičke analize rečenice, jednostavnijim navedeni programski funkcije u rečenici
Zamjenice (lične i Brojevi teksta primjerima sadržaji
prisvojne) Subjekt i Razlikovanje primjera od rečenica Mogućnost
P ridjevi (opisni, predikat u (ne)primjera Prepoznavanje prepoznavanja
prisvojni, gradivni) rečenici Razvijanje sposobnosti subjekta i predikata u tekstu
Brojevi (glavni i Glagol kao generalizacije, izvoñenja u rečenici
redni) predikat zaključaka Samostalna analiza
Rečenica Imenica kao Razlikovanje navedenih rečenice (subjekt,
Subjekt i predikat u subjekt vrsta riječi i prepoznavanje u predikat, dodaci)
rečenici Subjekatski i tekstu
P rosta neproširena predikatski skup Jednostavna i proširena
rečenica rečenica u komunikaciji
Subjekatski i (brzina, intonacijski
predikatski skup modaliteti)
Gramatika i vrijednosni
P rosta proširena system (pozitivna svojstva i
rečenica imenovanje, pridjevi u
funkciji razlikovanja
pozitivnih i negativnih
osobina: druželjubiv,
drag, sebičan, škrt, darežljiv
....)
Očekivana postignuća
Pravogovor i Pojmovi Ciljevi i zadaci
pravopis Zadovoljavajuća Prosje čna Izn ad prosjeka
Veliko slovo u
pisanju naziva : Veliko slovo Primjena pravila o Pisanje u skladu s P ravilna
u primjerima upotrebi velikog pravilima koja upotreba pravila
- ulica, trgova, koji su slova u primjerima su obuhvaćena o pisanju velikog
bulevara predviñeni koje predviña programskim slova
- škola programom program sadržajima
- knjiga, listova, Uočavanje i
časopisa Pravilna upotreba ispravljanje vlastitih i
znakova tuñih grešaka u
Veliko slovo u interpunkcije pisanim radovima
pisanju imena Riječ - slog
pripadnika naroda rastavljanje riječi
P isanje imena
životinja
P isanje prisvojnih
pridjeva na -ov,
-ev, -in
P isanje prisvojnih
pridjeva na -ski , -ćki,
-čki
P ravilno rastavljanje
riječi na kraju retka
168
Ishodi rad a na usmenom i pismenom izražavan ju
Oblik izražavan ja Odgojno-obrazovni
Vježba ciljevi i zadaci Zadovoljavajući Prosje čni Izn ad p rosjeka
Narativni Prepričavanje na Čitanje teksta, Snalaženje u Sposobnost P osjedovanje

osnovi samostalno razumijevanje jednostavnim i hipotetičkog bogatog leksičkog
sastavljenog plana uočavanje uobičajenim mišljenja fonda i
logičkih cjelina i situacijama, zamišljanje brojnih mogućnost
Pričanje na osnovi samostalno prilagoñavanje načina alternativa spontanog, tečnog
datog početka formuliranje izražavanja izražavanja
(slike, teksta) podnaslova tim situacijama Osmišljenost,
cjelinama svrsishodnost, Sposobnost pisanja
Pričanje na osnovi Razvijanje sposobnosti Mogućnost stvaranja pravilnost i jasnoća emotivno obojenih
datih tematskih analize, sinteze, sadržaja koji ima izražavanja sadržaja
riječi apstrahovanja i logičan slijed
generalizacije Uspostavljanje P osjedovanje
Deskriptivni (kognitivni nivo). Mogućnost govorenja logičkih veza i bogatstva ideja
Opis pojave, Snalaženje u i pisanja o stvranje smislene i mogućnost
zbivanja u prirodi nedovršenim jezičkim konkretnim i kompozicijski oblikovanja misli na
strukturama sadržajima (vidim, organizirane priče zanimljiv način
Opis lika iz Stvaranje sadržaja na čujem) i o
najbliže okoline osnovu poticajnih riječi; osjećanjima Zapažanje važnih P osjedovanje dara
Izazivanje širokog osobina, ali i zapažanja i
spektra asocijacija, Osmišljeno i pravilno mogućnost raspolaganje
mašte izražavanje u uspostavljanja rječnikom kojim se
Osposobljavanje za usmenoj i pisanoj relacija: zapaženo može
adekvatan izbor riječi, formi vidljivo i skriveno izraziti riječima,
stvaranje rečeničnih rečenicama, pričom
struktura u kontekstu Uočavanje smislene
tematskog kruga povezanosti Dobro zapažanje i
ponuñenih riječi tematskih riječi bogat rječnik,
Poticanje individualnog mogućnost poreñenja
stvaralačkog nerva, Uočavanje i zaključivanja
mašte i kreativnosti u reprezentativnih
izražavanju osobina
posmatranja i zapažanja
svega što je u okruženju
Uporeñivanje opisa lika
u književnom djelu ,
opisivanje poznatih
osoba (izbor adekvatnih
riječi deskriptora), riječi
za označavanje vidljivih
osobina i riječi za
označavanje ponašanja,
postupaka.
Njegovanje govornog i
pisanog jezika
Pisanje izvještaja Osposobljavanje za Mogućnost praćenja Izvještaj ima Sposobnost sažetog i

Informativni Šta? Gdje? Kada? uočavanje vremenskog slijeda u sve potrebne objektivnog
Kako? Zašto? redoslijeda dogañanja, dogañaju ili elemente prikazivanja
važnih elemenata u aktivnosti dogañaja, situacije
dogañaju, situaciji,
Mješoviti Pisanje pisma aktivnosti Registrovanje u formi P isanje sadrži
Sposobnost kratkih rečenica elemente slikovitog i
- pismo obavijest sistematičnog maštovitog
predstavljanja kazivanja
- pismo zahvale Prilagoñavanje namjeni
sadržaja i oblika Bogatstvo misli i
izražavanja asocijacija,
Pisanje sa svrhom, originalnost u
način obraćanja, upotrebi riječi
oslovljavanje,
rukopis, stil, izgled
papira, urednost kao
pokazatelji koliko
poštujemo osobu kojoj
pišemo
169
Didaktičko-metodičke napomene
U četvrtom razredu povećan je fond nastavnih časova. Djeca su misaono jača, iskustvom
bogatija. To znači da treba povećati očekivanja i jasno postaviti zahtjeve. Na početku godine važno je
izvršiti evaluaciju postignuća u prethodnim razredima i upoznati djecu čemu težimo u pojedinim
područjima: kakvom čitanju, pisanju, razumijevanju sadržaja, kakvom usmenom i pismenom
izražavanju. Dogovorite se s djecom o nivoima postignuća, napišite na razredni pano šta očekujete u
pojedinim područjima. To je naznačeno u standardima postignuća. Postepeno ih uvodite u jasnu
pojmovnu diferencijaciju.
U stvaranju ukupne programske strukture uvažavani su važni elementi: broj nastavnih časova,
kriteriji važni za izbor nastavnih sadržaja, meñusobna povezanost i prožimanje sadržaja pojedinih
područja nastave maternjeg jezika, programska struktura ovog nastavnog predmeta u prethodnim
razredima i definirani ishodi učenja u pojedinim područjima, zahtjevi ostalih nastavnih predmeta i
karakteristike receptivnih mogućnosti djece u četvrtom razredu.
Čitanje i pisanje ostaju u prvom planu. Interpretacija teksta kao područje u osnovi je gramatike
i nastave usmenog i pismenog izražavanja. To je nepresušan izvor riječi, pojmova i doživljaja.
Čitanačka štiva su istovremeno vrijedna književna djela i osnova su za realizaciju svih programskih
zahtjeva. Ti se tekstovi razlikuju s obzirom na tematiku, obim, prisustvo naracije i deskripcije,
dominantan vrijednosni sistem, ali koliko mogu biti od pomoći u ostvarivanju ciljeva ostalih područja
nastave maternjeg jezika.
U samoj interpretaciji teksta treba stalno imati na umu da prava umjetnost ostaje u sferi
estetskih osjećanja i nije joj zadatak da direktno, nametljivo poučava, posebno ne da nameće stavove i
poruke. Važno je da učenici umjetnička štiva dožive kao nešto što je snažno i lijepo i što djeluje na
osjećanja, misli, maštu. Da taj susret predstavlja doživljaj ugodnog literarnog iskustva. Neka u
razgovoru, raspravi, suprotstavljanjem mišljenja dolaze do zaključaka.
U interpretaciji lirske pjesme novi su, u pojmovnom smislu, ritam i rima. Manje insistirajte na
reprodukciji u pojmovnom smislu, stvorite atmosferu u kojoj će djeca osjetiti zvučnost, slikovitost i
ritam, neka više uživaju u ritmu, a manje pamte pojmove. Poeziju treba čitati i u njoj uživati. Ne
robovati bilo kakvim šablonima i ne smještati sve u racionalne okvire.
Medijsku kulturu valja posmatrati u kontekstu ukupnih programskih zahtjeva i podcrtavati

potrebu selektivnog pristupa ovim sadržajima.
Posebno mjesto u Programu ima domaća lektira. Za pet naslova ostavljeno je 20 nastavnih
časova. Kreativnijim, fleksibilnijim pristupima radu na ovim tekstovima uvodite djecu u svijet
literature i razvijajte samostalnost u druženju s knjigom. Važno je da dijete čita, razumije, izrazi
pročitano na njemu svojstven način, da može objasniti zašto mu se nešto dopada ili ne dopada, da
ilustrira. Ne unositi podatke o pročitanim knjigama u bilo kakve obrasce. Svako je djelo posebno i
traži specifičan pristup. Važno je da knjiga ostane u sjećanju, da ostavi traga u doživljajnom smislu, a
ne da bude na popisu ,,pročitanih”. Izbor iz poezije bosanskohercegovačkih autora je poticaj za
kreativnije pristupe. Dozvolite djeci da čitaju i da izdvajaju pjesme koje se njima posebno dopadaju.
Neka se pripreme za čitanje i recitiranje odabrane pjesme, obrazlože izbor. Neka lijepo prepišu tekst
pjesme (sigurno će se truditi da to bude lijepo, a to je onda i vježba usmjerena na estetsku stranu
rukopisa), ilustriraju, a onda te listove uvežite i dogovorite se s njima o naslovu (Najljepše pjesme,
izbor IV a razreda; Pjesma do pjesme, odabrali učenici IV b itd.). Isto možete uraditi i sa pričama.
Neka biraju pjesmu, priču koja se odjeljenju kao takva dopada. Stavite na pano tekst pjesme, priče.
Sadržaji nastave gramatike, kulture usmenog i pismenog izražavanja direktno su usmjereni na
poboljšavanje nivoa opće pismenosti. Bilo bi poželjno da nastavnici ocjenjuju i kvalitet usmenog
izražavanja. U razrednoj nastavi vježba usmenog izražavanja uvijek prethodi pismenoj vježbi. Tako
treba i dalje raditi, ali uvesti ocjenjivanje kvaliteta govora. To bi svakako povećalo odgovornost prema
izgovorenoj riječi i ulaganju napora u oblikovanje rečenice, pojačalo bi potrebu da se izbjegavaju
170
ponavljanja, a jačala bi ukupna motivacija za rad na usmenom izražavanju. Ističite značaj osmišljenog,
pravilnog, jasnog govora.
U realizaciji sadržaja nastave gramatike i pravopisa oslanjati se na dječije doživljavanje jezika.

Na pojmovima raditi uvijek u kontekstu rečenice, teksta. Tako će lakše diferencirati primjere od
(ne)primjera. Pojmovi se meñusobno razlikuju po stepenu apstrakcije. Uvijek su u odnosu
meñuzavisnosti, kako u okviru ovog nastavnog predmeta, tako i u ukupnom ljudskom saznanju.
I na kraju, ukupna postignuća valja iskazati numeričkom ocjenom. Uz programske sadržaje su

tri nivoa postignuća: zadovoljavajuća (minimalna) postignuća, dobra, prosječna i ona iznad prosjeka –
visoka postignuća. Iako ti nivoi nisu podudarni sa skalom ocjenjivanja od 1 do 5 ipak su važan
orijentir u postavljanju zahtjeva. Uostalom, nastavnik kao ocjenjivač mora uvažavati mnoštvo
elemenata. Nema univerzalne preporuke ni za navedene stepene ni za sve aspekte znanja i vještina.
Važno je da i djecu vježbate u samoocjenjivanju. Kažite im unaprijed šta ćete ocjenjivati,
kada, šta smatrate posebno važnim. Napravite i na panou prikaz očekivanih rezultata opisanih po
stepenima. Primjera radi: Moje čitanje ima sve karakteristike dobrog čitanja: pravilno je, tečno,
izražajno. Mogu pročitati tekst bez greške. Neka svako dijete postavi samo sebi pitanje: Gdje sam ja?
Neko će primijetiti da njegovo čitanje nije dovoljno brzo, drugi da čita monotono, treći da griješi
mnogo u izgovoru riječi. Analiza je zajednička. Svi su ocjenjivači. Zajednički dolazimo i do mjera
koje će djelovati na poboljšanje postignuća pojedinca i odjeljenja. Plan daljnjih aktivnosti
podrazumijeva utvrñivanje bližih i daljih koraka i ciljeva, individualne i individualizirane linije
razvoja.
Sličan pristup odredite i u ostalim područjima. Kažite na koji način ćete bodovati odgovore i
neka oni sami upišu ocjenu nakon uvida u tačnost (na bazi poreñenja). Veoma je važno da i roditelji
budu upućeni u smisao ocjenjivanja. Nemojte zaboraviti da ocjena ima onoliko smisla koliko vodi
ukupnom napredovanju svakog djeteta i koliko u njemu budi želju da se potrudi i poboljša postignuće.
171
Engleski jezik
NIVO: DRUGA GODINA UČENJA

Ciljevi nastave engleskog jezika Očekivani rezultati/ishodi učenja

na početnom nivou
Nastaviti rad na naglašavanju ciljeva promoviranih u Djeca će:
prvoj godini učenja:
- razviti želju i ljubav prema učenju engleskog jezika,
- učenje jezika, a ne o jeziku,
- razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku,
- dalje njegovati razvijanje pozitivnog, razigranog stava
prema učenju jezika, - prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog,
- poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava, - izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom
reagiranju,
- poticati radoznalost i kreativnost,
- znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim
- dalje njegovati razumijevanje i logičkog pamćenje, pojmovima,
- poticati temeljitost, predanost i preciznost u učenju - znati čitati jednostavne rečenice,

jezika,
- znati prepisivati, davati kratke pismene odgovore,
- njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji popunjavati slova i riječi,
naučenog, primjereno uzrastu,
- razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu,
- kroz igru, pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog
jezika bude zabava i zadovoljstvo, - osjetiti zado voljstvo i prepoznati korist pri proširivanju
znanja stranog jezika.
- postupni i odmjereni prelaz ka čitanju i pisanju
najjednostavnijih riječi i rečenica.
- Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život, aktivnosti i interesovanja djeteta ovog
uzrasta)
- Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja)
- Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine)
- Gramatika (gramatička područja za dati nivo)
- Vokabular (koji odgovara datim temama, predviñenim funkcijama i vještinama)
U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje, ponavljanje i usmenu

komunikaciju sa zabavnim aktivnostima, koje imaju za cilj da pobude, razviju i podržavaju
Nastavnik treba:
- pažljivo planirati svaki nastavni čas, cilj i način rada; pripremati materijal i opremu, zadatke za
djecu pojedinačno, za grupe i cijeli razred; pisati pismene pripreme za svaki nastavni čas,
- stvoriti pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje,
- od početka razvijati radne navike,
172
- razvijati komunikacijske sposobnosti,
- razviti vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta,
- osposobiti djecu da samostalno rade tokom časa i kod kuće,
- njegovati poštivanje drugoga u toku zajedničkog rada i natjecanja,
- slobodno oblikovati svoje nastavne časove, proširivati materijal prema datoj situaciji, surañivati sa
kolegama i stručnim savjetnikom,
- držati se principa jednostavnosti, primjerenosti i postupnosti, idući od jednostavnih ka složenijim
jezičnim ciljevima,
- procijeniti kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima,
- primjenjivati direktni, frontalni, grupni i individualni pristup,
- praktikovati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem, a potom usmenu upotrebu bilo
izolirano ili u govornoj interakciji,
- ne prihvatati kruto upute date u programu, udžbenicima i priručnicima, nego kreativno i
fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog, ali primjereno uvjetima u kojima radi.
• Praćenje i vrednovanje treba biti kontinuirano i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo,

konkretno i pozitivno. Ono treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje
naklonosti i ambicije za učenje jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih
ciljeva i vlastiti učinak.
Napomena: na ovom nivou nema djeteta koje ne zadovoljava predviñeni minimum.
• Interdisciplinarni sadržaji
Učenje stranog jezika je izuzetno povezano s područjima drugih školskih predmeta. Korelacija
je naročito izražena sa predmetima likovne i muzičke kulture, tjelesnog i zdravstvenog odgoja,
matematike (brojevi, sabiranje), moja okolina (naše tijelo i zdravlje, život i rad u školi, kućni
ljubimci), vjeronauka (praznici), maternji jezik (opisivanje).
• Interkulturalne vještine
Upoznavanje kulture engleskog govornog područja, poreñenje s vlastitom kulturom i
tradicijom, razvijanje pozitivnog, tolerantnog stava prema različitostima.
Preporuke
Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u drugoj godini učenja i dalje je

naglašena potreba za fleksibilnošću, kako u nastavnim aktivnostima, tako u rasporedu i
trajanju nastavnih časova. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvoñenje nastave engleskog
jezika s nastavom drugih predmeta. Trajanje časa ne postavljati kruto, prilagoditi ga
raspoloženju i trenutnim potrebama djece. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje
jezika provoditi u razigranom, vedrom i privlačnom okruženju. Koristiti mogućnosti izlaska iz
učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi.
Nastavne metode i oblici rada
Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Primjenjivati frontalni i individualni
pristup, kao i rad u manjim i većim grupama, i rad u parovima. Role playing, drama-playing,
igranje po ulogama, pjevanje - horsko i pojedinačno, pantomima, pogañanje, maskiranje,
pretending, igre riječima, rješavanje jezičke zagonetke i križaljke, igre pogañanja su neki
oblici koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati.
173
NASTAVNI PROGRAM ZA ČETVRTI RAZRED
DRUGA GODINA UČENJA ENGLESKOG JEZIKA
Prvi stepen elementarnog znanja
Te me Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatika Vok abular
Proširivanje te ma: • pozdravljanje RECEPCIJA P roširivanje, korištenje Ponavljanje, proširivanje

• predstavljanje a) slušanje i reagiran je sljedećeg gramatičkog osnovnog vokabulara na
sebe i drugih 1) neverbalno: gradiva: teme:
• lično imitiranje, gestikuliranje,
predstavljanje • identificiranje
ljudi i predmeta gluma, crtanje, bojenje, Imenice : Predstavljanje :
• porodica • lociranje ljudi i povezivanje ilustracija s (name, friend)
• kuća, dom predmeta tekstom, izvršavanje uputa i vlastite, opće, množina,
• moja okolina (u • opisivanje ljudi i nareñenja, označavanje prisvojni genitive (John’s, Članovi uže i šire
gradu i selu) predmeta tačnih/netačnih (T/F ) tvrdnji, Mary’s) porodice (mother,
• boje predmeta podvlačenje, redanje, itd. grandmother, father,
• svakodnevni život 2) verbalno: Zamjenice : grandfather, brother, sister,
• raspoloženja i
• škola stanja
ponavljanje izgovorenog, kratki uncle, aunt,
• slobodno vrijeme odgovori na nastavnikova lične, pokazne (this, that),
(ograničeno)
pitanja, dopunjavanje, upitne (who, what) Prostorije u kući i
• trenutne aktivnosti
ispunjavanje tabela, itd. namještaj (k itchen, hall,
• svakodnevne
Pridjevi: loo/lavatory, sitting-room,
aktivnosti i radnje
b) čitan je i reagiran je : bedroom, bathroom, table,
• brojanje (How čitanje kratkih tekstova u sebi determinatori, član (a/an, chair, coffee-table, book
many ... are ili naglas i reagiranje the), prisvojni pridjevi case, curtain)
there?) 1) neverbalno: (my, your, his, her), upitni
• čitanje vremena crtanjem, redanjem ilustracija, pridjevi (what color), Okolina u gradu i n a se lu
• dani u sedmici povezivanjem ilustracija s opisni (sad, happy, nice, (garden, yard, traffic-
• izražavanje odgovarajućim tekstom, bad, good, fine, tired, lights, park, shop, bus stop,
sposobnosti (I can izvršavanjem uputa i nareñenja, scared, hungry, thirsty). car, post office, cinema;
.... I can't) označavanjem tačnih/netačnih village, river, wood, lake,
• izražavanje izrezivanjem, oblikovanjem u Glagoli: hill, bridge, trees; dog, cat,
dopadanja plastelinu, itd. pig, cow, horse, bird, itd.)
• izražavanje 2) verbalno: P resent Simple (potvrdni, Raspolože nje: happy, sad,
• posjedovanja kratki odgovori na pitanja, negativni, upitni oblik), tired, scared, naughty.
(John's book, my povezivanje riječi u stupcima A P resent Continuous Škola: school things,
house) i B, ispunjavanje tabela, (potvrdni, odrični, upitni school furniture, school
• izražavanje molbe dovršavanje rečenica, redanje oblik), pomoćni glagol subjects, posters; draw, cut
(Can I? May I? ) teksta prema smislu, be; have, have got), out, put.
• ponuda, njeno ispunjavanje križaljki. modalni glagol can Svakodnevni život: sleep,
prihvatanje i (potvrdni, odrični, upitni get up, eat, drink, talk,
odbijanje PRODUKCIJA oblik). give, take, push, pull, cry;
a) govor: tablewear (spoon, knife,
ponavljanje riječi koje su Prilozi: fork, plate, cup, glass);
izgovorene, postavljanje bathroom (toothpaste,
zahtjeve, molbi, davanje uputa i za mjesto (here, there), toothbrush); face, body;
naredbi, učestvovanje u vrijeme (today, now). clothes (pyjamas, jeans,
razgovoru sa drugom djecom i shoes, raincoat); food
nastavnikom, igranje uloga, Prijedlozi: (bread, butter, sandwich,
recitiranje, pjevanje i igranje orange juice, milk ); toys,
jezičnih igara za mjesto (in, at), vrijeme sports.
b) pisan je : (at, on, in, after).
prepisivanje kratkih tekstova, Djeca će koristiti:
pisanje pojedinih riječi po Brojevi: Afikse, u vezi sa datim
diktatu, odgovori na pitanja, temama i gramatikom, npr.
ubacivanje, podvlačenje, 20-100 (– s, -ing)
redanje riječi u smisaone Antonime , u vezi sa datim
rečenice, ispunjavanje tabela i Re čenice: temama i gramatikom (big-
križaljki, dovršavanje rečenica, small, give-take, push-pull)
itd. red riječi, osnovni tip u Složenice , u vezi sa datim
potvrdnoj, odričnoj, temama (k itchen table,
Pisanje na ovom nivou nije upitnoj i zapovjednoj toothbrush, schoolfriend)
prio ritet, pa sve ak tivnosti rečenici (There is a... Kolokacije, u vezi sa datim
treba izvoditi le žerno i kroz There are...)
igru. temama, npr. have
breakfast, watch TV, look
at this, turn on / off)
174
Njemački jezik
Cilj nastave njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne škole veoma je sličan onom u prvoj
godini učenja. Nastava njemačkog jezika treba doprinijeti daljnjem jačanju motivacije za učenje
stranih jezika i osposobiti dijete da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz
svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba podsticati njegovu maštu, radoznalost i
kreativnost.
I u nastavi njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1.1
Jezičke vještine Očekivani ishodi
• dijete prepoznaje glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku

koji uč i
Slušanje i razumijevanje • razumije jednostavne upute, pitanja, izjave, upozorenja, kratka
objašnjenja nastavnika i reagira na odgovarajući način na iste
• razumije kratke dijaloge o poznatim temama
• prepoznaje slova, napisane riječi i kraće rečenice

Čitanje i razumijevanje • čita naglas poznate riječi i rečenice
• uoči glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi
poznate
• pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i

intonaciju rečenice
• postavlja i odgovara na jednostavna pitanja
Govor
• učestvuje u razgovoru po modelu
• daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima
• opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju
• prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice

• zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu /
Pisanje
diktatu
• piše pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju
• na ovom nivou učenja jezika dijete ne stiče znanje o jeziku nego

Znanje o jeziku prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente.
175
Teme Vještine Ak tivnosti Gramatika Vokabular
Djeca će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE:

Djeca će koristiti (ali Djeca će proširivati osnovni
Djeca će slušati izgovoreni tekst i
Škola i učionica - nabrojati reagirati neće učiti o tome): vokabular koji se odnosi na date
školske 1. neve rbalno, npr.: teme, npr.:
predmete i - crtanjem Imenice sa članom :
pribor - razvrstavanjem slika
- imenovati das Buch, die Tafel.... Škola:
- povezivanjem slike i slušanog teksta
Dani u predmete u npr.:
sedmici, svojoj školskoj - označavanjem tačnih i netačnih Zamje nice: rechnen, malen, turnen, der Pinsel,
mjeseci, torbi tvrdnji
godišnja doba, - navesti der Malkasten
2. verbalno, npr.: - Lične
atmosfersko školske
- davanjem kratkih odgovora na - Prisvojne (mein,
vrijeme aktivnosti Dani u sedmici, godišnja doba:
- nabrojati dane nastavnikova pitanja ili pitanja koja dein, unser)
u sedmici su čula s kasetofona - upitne (wann, wie,
- pitati za - dopunjavanjem tabela i sl. Montag, Dienstag, am Mittwoch...
was, warum)
vrijeme Wie spät ist es? Es ist .... Uhr.
ČITANJE I RAZUMIJEVANJE :
- reći koliko je
Porodica i život sati Djeca će: der Frühling, im Sommer
Pridjeve u
u porodici - nabrojati - čitati kraće tekstove predik ativnoj
mjesece i naglas i u sebi Porodica i život u porodici:
godišnja doba upotrebi
- reći kakvo je - tražiti osnovne
vrijeme informacije u tekstu Glagole: Oma, Opa, Tante, Onkel,
- imenovati i reagirati: Ich wohne in ...
članove
1. neve rbalno, npr.: - u prezentu Meine Straße heißt ....
Proslava porodice
roñendana, - reći gdje - crtanjem Meine Telefonnummer ist .....
Nove godine/ stanuje - razvrstavanjem - za izražavanje želje Mein Bruder ist .... Jahre alt.
Božića - reći svoj broj slika oblik möchte
telefona
- pridruživanjem
- dati osnovne Roñendansk a zab av a:
informacije o slike tekstu - imperativ za 2. lice
svojim - označavanjem jednine i 2. lice
roditeljima, množine Komm zu mir! Ich mache eine
tačnih i netačnih Party. Ich wünsche mir einen
Jelo i piće braći i
sestrama tvrdnji Brojeve do 20
Teddy.
- pozvati nekog 2. ve rbalno, npr.: Alles Gute zum Geburtstag!
na roñendansku Priloge
- davanjem kraćih
proslavu za mjesto i vrijeme
- iskazati želju odgovora Jelo, piće:
Slobodno vezanu za - dopunjavanjem teksta Prijedloge
vrijeme poklon - rješavanjem jednostavnijih u njihovoj essen, trinken, Milch, Tee, Saft,
- čestitati funkcionalnoj
zadataka sa višestrukim izborom Wasser, Brot, Käse ...
nekome upotrebi
GOVOR: Ich esse gern Schokolade.
roñendan,
Novu godinu, Djeca će:
Slobodno vrijeme:
Životinje Božić... - recitirati, pjevati
- reći šta voli /
- postavljati jednostavna pitanja Fußball, Basketball, lesen, Musik
želi jesti, piti
- nabrojati - odgovarati na pitanja hören, Computerspiele ...
aktivnosti u - igrati uloge
slobodno - učestvovati u dramatizacijama Životinje :
vrijeme
- voditi jednostavne dijaloge Ich habe eine Katze. Meine Katze
- imenovati
životinje PISANJE heißt ... Sie ist schwarz.
Djeca će:
- prepisivati
pojedinačne riječi i kraće tekstove
- rekonstruirati riječi
- dopunjavati
izostavljene riječi
- od ponuñenih riječi
konstruirati kraće
rečenice
176
U prvim godinama učenja njemačkog jezika usmjeriti pažnju na aktivnosti koje imaju za cilj
da pobude i razviju zainteresiranost djeteta za učenje jezika. Jezik se na ovom uzrastu uči kroz igru,
imitiranjem i ponavljanjem. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje
već naučenih riječi) - horsko i pojedinačno, te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje riječi i
kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica). Rad u parovima ili
manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti i angažiranje svih čula doprinose dinamici časa i
održavanju neophodne pažnje kod djece.
Nastavnik treba:
- pažljivo planirati svaki nastavni čas uz definiranje jasnih ciljeva i ishoda kojima teži, te detaljnu
razradu aktivnosti kojima će postavljene ciljeve ostvariti,
- nastavni čas koncipira kao smjenu više faza od kojih nijedna ne bi trebala trajati duže od deset
minuta,
- pisati pripreme za svaki čas,
- sadržaje koje obrañuje približiti djeci dobrom i pažljivo osmišljenom vizualizacijom,
- u nastavu integrirati igru i sve one aktivnosti koje će doprinijeti usvajanju sadržaja svim čulima,
- poštovati osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti,
- kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva, a u skladu sa uvjetima u
kojima radi,
- procijeniti kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima
- razvijati pozitivnu atmosferu u učionici,
- razvijati kod djece radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za učenje,
- razvijati vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta,
- kod djece poticati pozitivnu radoznalost, samostalnost i kreativnost,
- uočiti sposobnosti svakog djeteta i pomoći mu da dostigne svoj maksimum,
- osposobiti djecu da samostalno rade, kako za vrijeme nastave, tako i kod kuće.
U četvrtom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u

nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama,
njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano
pratiti i ocijeniti.
Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca će tako učiti jezik i
proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih
predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika s aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih
predmeta, npr.:
- crtanjem, slikanjem, oblikovanjem (Likovna kultura),
Djeca će:
- upoznavati različite kulture i tradicije,
- učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je
primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.
177
Francuski jezik
Jezičke vještine Ciljevi Očekivani rezultati / ishodi učenja
Slušanje i Razvijanje svijesti o postojanju • dijete će prepoznavati glasove,

razumijevanje drugih jezika i mogućnosti naglasak, ritam i intonaciju u jeziku
komuniciranja na nekom drugom koji uči
jeziku koji nije naš maternji • razumjet će jednostavna uputstva,
pitanja, izjave, upozorenja, kratka
Učenje stranog jezika djetetu objašnjenja nastavnika i reagirat će
treba olakšati razumijevanje na odgovarajući nač in
drugih i različ itih kultura i • razumjet će kratke dijaloge o
tradicija i jača motivaciju za poznatim temama
učenje stranih jezika
• prepoznavat će slova, napisane riječ i
Čitanje i Osposobljavanje djeteta da na i kraće rečenice
razumijevanje francuskom jeziku komunic ira na • čitat će naglas poznate riječi i
osnovnom nivou o temama iz rečenice
svog neposrednog okruženja
• uočit će glavnu misao kratkog
pisanog teksta u kojem su mu sve
Podsticanje mašte, radoznalosti i riječi poznate
kreativnosti
• pravilno će artikulirati glasove,
Težiti dostizanju nivoa A 1.1
Govor naglašavati riječi, poštovat će ritam i
• postavljat će jednostavna pitanja i
odgovarati na njih
• učestvovat će u razgovoru po modelu
• davat će jednostavne informacije o
sebi, porodici i prijateljima
• opisivat će u nekoliko rečenica
poznatu situaciju
• prepisivat će, dopunjavati i

Pisanje samostalno pisati riječi i kraće
rečenice
• zapisivat će pojedine (poznate) riječi
ili kraće rečenice po modelu / diktatu
• pisat će pojedinačne riječi i kratke
rečenice o sebi i svom okruženju
• na ovom nivou učenja jezika dijete

Znanje o jeziku ne stiče znanje o jeziku nego
prepoznaje i pravilno upotrebljava
osnovne jezičke elemente
178
- Teme (opće tematske oblasti kao osnov za daljnju razradu zavisno od datih okolnosti nastavne
prakse, npr. lično predstavljanje, porodica, dom, moja bliža okolina, škola, svakodnevni život)
- Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom
nivou)
- Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizirati sposobnosti)
- Gramatika (gramatičke oblasti koje odgovaraju datom nivou, npr. imenice, zamjenice, brojevi,
glagoli itd., koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!)
- Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama)
U prvim godinama učenja francuskog jezika pažnju treba usmjeriti na razumijevanje,

ponavljanje i usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj
da pobude, razviju i podrže zainteresiranost za učenje jezika. Jezik se u ovom uzrastu uči kroz igru,
oponašanjem i ponavljanjem. Nakon usmenog usvajanja treba postepeno preći na čitanje (horsko i
pojedinačno), te na prepisivanje riječi i kratkih rečenica dok ne doñe do usvajanja pravilnog pisanja
pojedinih riječi i kraćih rečenica. Preporučuje se rad u parovima ili manjim grupama uz smjenjivanje
različitih aktivnosti što treba da doprinese dinamici časa i održavanju pažnje učenika ovog uzrasta.
Nastavnik treba pažljivo planirati svaki čas, cilj i način rada. Treba kod djece razvijati radne
navike i komunikativne sposobnosti te ih osposobiti za samostalan rad i tokom časa i kod kuće.
Potrebno je takoñer primjenjivati direktni, frontalni, grupni i individualni pristup.
Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu, udžbenicima i priručnicima ne
prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi.
Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli
- crtanjem, slikanjem, plesom, oblikovanjem itd. (Likovna kultura),
- sportova i igara (Tjelesni i zdravstveni odgoj),
- slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura),
- zajedničkom šetnjom u prirodi i sl. (Moja okolina – ekološki odgoj).
Djeca će se:
- upoznavati s kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene,
- upoznavati s nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i kulture naroda s francuskog govornog
područja (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku
učenika, npr. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour),
- učiti da komuniciraju i ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren za kulturu
zemlje čiji jezik uče. Ovo može podrazumijevati npr. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo!
No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd.
Učenje kako učiti

Djeca će:
- razvijati pozitivan stav prema učenju jezika,
- biti odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik,
- koristiti ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama,
- ocjenjivati svoje i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu
na postavljene ciljeve.
Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije djece i da služi
nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. Ocjenjivanje je opisno i brojčano.
179
Francuski jezik - druga godina učenja
Funk cije i
Nivo Te me Ak tivnosti Gramatika Vok abular
sposobnosti
RECEPCIJA: Djeca će učiti samo osnovni
Če tvrti • Porodica Djeca će a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će koristiti vokabular koji se odnosi na
razre d znati: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: (a ne učiti o date teme, npr.
• Kuća, dom 1) Neve rbalno tome!): • Pozdravljan je :
- imitiranjem nastavnika ili neke popularne Bonjour, Salut, Au revoir,
• Svakodnevnii pozdravljati ličnosti (npr. iz crtića), gestikuliranjem, Imenice itd.
život - predstaviti oponašanjem glasova/zvukova, glumljenjem, - jednina i • Predstavljanje : Je
P rvi stepen sebe ili pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se množina suis … C’est…Je
elementarnog • Škola druge odnose na riječi koje im se usmeno upućuju, - prisvojni m’appelle…, itd. Qui est-
znanja - izvršavanjem uputstava nastavnika ili genitiv (la ce? Qu’est-ce que c’est?
• Moja okolina identificirati uputstava koja čuju s kasetofona, crtanjem, maison de Comment t’appelles-tu?
ljude i bojenjem navedenih predmeta/osoba Nicole, l’amie Oui/Non…itd.
• Slobodno predmete navedenim bojama, podvlačenjem ili bojenjem de Paul) • Opisivanje, npr. Elle
vrijeme - opisati riječi koje im se usmeno upućuju, lijepljenjem Zamjenice est mince. Il a les cheveux
ljude i slika, redanjem slika itd. - Lične noirs. De quelle couleur est
predmete, 2) Ve rbalno - P okazne, …? itd Quel âge as-tu? J’ai
boje ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik celui, celle, … ans itd.
predmeta, ili koje su čuli s kasetofona, davanjem veoma itd. • Moje lice , moje tije lo,
veoma kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili - Upitne, qui, nešto prošireniji vokabular
ograničen pitanja koja su čuli s kasetofona, quoi, itd. • Odreñivanje mjesta i
broj popunjavanjem praznina riječima odabranim s položaja: Où se trouve…
raspoloženja kartica na kojima se te riječi nalaze itd. Determinatore: Pourriez vous me dire…
- brojati b) ČITANJE I REAGIRANJE - Članove, un, C’est á droit / á gauche
predmete Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih une, des, le, la, itd…
- locirati riječi ili uputstava i reagirati: les
• Članovi uže i neki
ljude i 1) Neverbalno - Prisvojne
članovi šire porodice, npr.
predmete gestikuliranjem, oponašanjem glasova/zvukova pridjeve, mère, père, frère, soeur,
- reći koliko (npr. imitiranjem zvuka voza, životinjskih mon/ma, ton/ta, grand-mère, grand-père,
je sati (puni glasova itd.), glumljenjem (npr. tužan, sretan), son/sa itd tante, oncle, itd.
sati) pokazivanjem, biranjem ili povezivanjem - Upitne • Raspoloženja, nešto
- izraziti pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija, pridjeve, quel?
prošireniji vokabular, npr.
- dopadanje crtanjem, pravljenjem/oblikovanjem stvari quelle? (Quelle
heureux, malheureux, triste,
sposobnost (npr. rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz couleur…?)
fatigué, itd.
da nešto papira, pravljenjem raznih oblika od plastelina - Opisne
• Prostorije u k ući i
urade (Je itd.), bojenjem ili podvlačenjem samo pridjeve,
namještaj, nešto prošireniji
peux...) odreñenih riječi (npr. onih koje označavaju najosnovnije,
vokabular, npr. cuisine,
- ideju neku aktivnost, raspoloženje, brojeve itd.), npr.triste,
chambre á coucher, salon,
posjedovanja rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu heureux, beau
couloir itd.
(le livre de prema pisanim uputstvima itd. itd
Jean, ma • Bliža okolina, nešto
2) Ve rbalno Glagole
prošireniji vokabular, npr.
maison) davanjem kratkih pismenih ili usmenih - Le présent
autobus, train, feu, rue, itd.
- ponudu, odgovora na pitanja, zamjenjivanjem ilustracija - Glagole être,
njeno u tekstu ponuñenim riječima, povezivanjem avoir • Škola, nešto
prihvatanje riječi u stupcu A s odgovarajućim ilustracijama - L’Impératif prošireniji vokabular, npr.
ili odbijanje u stupcu B, zamjenjivanjem inicijala punim livre, cahier, stylo, crayon,
riječima ili popunjavanjem praznina Priloge za: itd.
odgovarajućim riječima itd. - mjesto, ici, • Svakodnevni život,
PRODUKCIJA lá rutinske aktivnosti, nešto
a) GOVOR - vrijeme, prošireniji vokabular, npr.
Djeca će: maintenant vêtements (npr. pyjama,
- ponavljati riječi nastavnika ili riječi jeans, robe, jupe) nourriture
izgovorene s kasetofona Brojeve: 1 - 20 (npr. pain, sandwich, jus
- učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) s d’orange, lait), jouet,
drugim učenikom/djecom ili nastavnikom Prijedloge, npr. actions (npr. manger,boire,
- igrati uloge, recitirati á, dans, sur (u parler, prendre), itd.
- glumiti/dramatizirati poznatu priču/bajku osnovnim • Vrije me: Quelle heure
- pjevati i igrati jezičke igre značenjima) est-il? Il est ...
- davati uputstva i naredbe Djeca će vježbati da koriste
b) PISANJE (a ne učiti o tome!):
Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije Antonime , u vezi s datim
prioritet, djeca će: temama, npr. grand-petit,
- povremeno prepisivati izolirane riječi donner-prendre,
- učiti pisati pomoću igara na CD-u, pomoću Složenice, u vezi s datim
društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od temama, npr. machine á
slova na kockama, društvene igre u kojoj se laver, poudre á laver,
slažu pločice sa slovima jedna na drugu, itd. salle á manger
- zamjenjivati inicijale punim riječima Kolokacije, u vezi s datim
- ubacivati, podvlačiti, redati riječi temama, npr. je me lave,
odreñenim redoslijedom itd. tu te promènes,
180
Arapski jezik

Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati / ishodi učenja
- nastaviti s naglašavanjem c iljeva koji su dati - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika
u prvoj godini učenja - razumijevanje jednostavnih sadržaja na
- učenje jezika, a ne o jeziku arapskom jeziku
- razvijanje pozitivnog stava prema učenju - sloboda i samostalnost u govoru
jezika - čitanje riječi vezanih za konkretan pojam
- razvijanje radoznalosti i kreativnosti (samostalno upotrijebljenih)
- razvijanje razumijevanja i logičkog - čitanje jednostavnih rečenica
pamćenja - prepisivanje riječi i kratkih sadržaja
- razvijanje temeljitosti, predanosti i - kratki usmeni i pismeni odgovori
preciznosti u učenju jezika - popunjavanje slova i riječi
- razvijanje samostalnosti u govoru - razvijanje samopouzdanja u izražavanju
- kroz igre, pjesme i ples učiniti da učenje - prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri
arapskog jezika bude zabavno proširivanju znanja arapskog jezika
- postupan prijelaz ka čitanju i pisanju
jednostavnih riječi i rečenica
- Teme (opće tematske oblasti kao osnov za daljnji rad)

Specifičnosti arapskog pisma uvjetovat će i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (četvrti
razred). Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova), kratki i dugi vokali, pisanje tanwina,
pisanje odreñenog člana, ,,sunčevih” i ,,mjesečevih” slova. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz
različite jezičke igre, ponavljanje, pjesmu, ples, s postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. Rad u
parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažiranosti učenika.
Nastavnik treba da:

- pažljivo planira svaki čas, postavljajući ciljeve, detaljno razrañujući načine kako da ih postigne,
pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici, kao i dodatne materijale u slučaju
neočekivanih situacija, pripremajući zadatke za pojedinu djecu, grupe i cijeli razred, te
planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici;
- piše pismene pripreme za svaki čas;
- kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu s uvjetima u kojima
radi,
- procijeni kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i uvjetima;
- kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora;
- poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti;
- razvija pozitivnu atmosferu u učionici;
- razvija kod djece radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za učenje;
- razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta;
- razvija komunikativne sposobnosti kod djece, potičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i
sposobnosti;
181
- ne prihvata kruto uputstva data u programu, udžbenicima i priručnicima, već kreativno i
fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog, ali primjereno uvjetima u kojima radi.
Treba da je stalno, veoma pažljivo i nenametljivo. Treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji
rad i razvijanje ambicije za učenje arapskog jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju
zadatih ciljeva i vlastiti učinak. U četvrtom razredu ocjenjivanje je brojčano.
U svim oblastima sadržaj je povezan s drugim školskim predmetima:
- crtanjem, oblikovanjem (Likovna kultura),
- brojanjem (Matematika),
- praznicima (Vjeronauka),
- opisivanjem (Maternji jezik i književnost),
Djeca će upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik,
uporeñivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti.
Arapski jezik - druga godina učenja

Nivo Te me Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatika Vokabular
Lične zamjenice Djeca će:
Če tvrti Proširivanje Dje ca će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: ('ana, 'anta, 'anti, Učiti samo
razre d tema: pozdravljati na Djeca će slušati izgovoreni tekst i huwa, hiya, nahnu) osnovni
pozdravljanje formalan i reagirati: vokabular, koji
Prvi stepen i upoznavanje neformalan način 1) Neverbalno Upitne zamje nice će biti osnova
elementarnog porodica i predstaviti sebe i - crtanjem (man, ma, kam) za tvorbu
znanja prijatelji druge - razvrstavanjem slika kratkih
kuća imenovati članove Pok azne (imenskih)
- povezivanjem slike i teksta
svakodnevni svoje uže porodice zam je nice (hara, rečenica.
život opisati jednostavnim - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji harihi, ralika, tilka) Kroz dijalog
škola rečenicama - navikavanjem na izgovor i intonaciju (igre,
bliža okolina (imenskim) i izvornih govornika (zvučni zapisi) pjesmice,
odjevni ograničenim brojem Potvrdne i ponavljanje,
2) Ve rbalno
predmeti riječi ljude i predmete odrične riječi prepoznavanje,
hrana i piće u kući - davanjem kratkih odgovora na (naàm, la) crtanje i druge
imenovati predmete nastavnikova pitanja ili pitanja koja su vježbe)
u školskoj torbi i čuli s kasetofona Upitne partikule uvježbavati
učionici (hal, 'a) osnovni
- dopunjavanjem teksta
brojati od 1 do 10 vokabular.
reći koliko je sati ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Prijedlozi (fi, min,
(puni sat) Djeca će 'ila, àla)
nabrojati dane u - čitati kraće tekstove naglas i u sebi, Sek undarni
sedmici prijedlozi (tahta,
nabrojati ograničen - tražiti odreñene informacije u tekstu i fawqa, 'amama,
broj odjevnih reagirati: wara'a)
predmeta 1) Neverbalno
nabrojati nekoliko Upitna rije č
- crtanjem, razvrstavanjem slika,
osnovnih ,,'ayna”
prehrambenih pridruživanjem slike tekstu
proizvoda i vrsta pića - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji
182
Pre poznavan je
2) Verbalno gramatičkog
ženskog roda
- davanjem kraćih odgovora, (okruglo ,,ta”)
- dopunjavanjem teksta, B rojevi (1 do 10)
- rješavanjem jednostavnijih zadataka s P ridjevi (kabir,
višestrukim izborom sagir, qasir,
tawil\amil)
GOVOR Boje (osnovne)
Djeca će: Razlomlje ni
- recitirati, pjevati plural (nekoliko
usvojenih imenica)
- postavljati jednostavna pitanja
- odgovarati na pitanja
- igrati uloge
- učestvovati u dramatizacijama
- pripremati i provoditi jednostavne
dijaloge
PISANJE
Djeca će:
- prepisivati pojedinačne riječi i kraće
tekstove
- dopunjavati izostavljene riječi
- od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće
rečenice
- prepoznavati i koristiti slova koja ne
postoje u bosanskom
jeziku (qaf, sad, yn itd.)
182
Moja okolina

Područja
Ciljevi Očekivani rezultati
uče nja
Stican je znan ja o: Dje ca zn aju:
⇒ školi, znanju i načinu učenja ⇒ da je osnovno obrazovanje obavezno
⇒ raznovrsnosti pojava i procesa u prirodi ⇒ da bez učenja nema znanja, znaju kako najlakše učiti
⇒ živim bićima, njihovim osobinama, lancima ishrane, ⇒ prepoznati raznovrsne pojave i procese u prirodi
uzajamnim vezama ⇒ uspostavljati logične veze izmeñu živih bića i pojava u
⇒ sunčevoj svjetlosti, vodi i zraku kao uvjetima života prirodi
⇒ gibanju zraka i promjeni osobina materije ⇒ nabrojati dijelove zelene biljke i objasniti ulogu
⇒ zelenoj biljci i njenim dijelovima pojedinih dijelova za život i rast biljke
⇒ životnim zajednicama ⇒ da je čovjek prirodno i društveno biće i da ima
⇒ čovjeku kao prirodnom i društvenom biću neizmjeran uticaj na okruženje
⇒ atmosferskim padavinama ⇒ nabrojati i prepoznati atmosferske pojave
⇒ domaćim životinjama i koristima od njih ⇒ nabrojati domaće životinje i njihove koristi za čovjeka
⇒ prošlosti i sadašnjosti kraja ⇒ osnovne podatke o prošlosti i sadašnjosti zavičaja
ZNANJE
⇒ osnovnim obilježjima kraja ⇒ osnovna obilježja kraja u kojem žive

⇒ danu i satu i mjerenju vremena satom ⇒ trajanje dana i mjeriti vrijeme satom
⇒ orijentaciji na geografskoj karti ⇒ orijentirati se na geografskoj karti
⇒ kulturnim, javnim i prosvjetnim ustanovama u kraju ⇒ nabrojati kulturne, javne i prosvjetne ustanove u
⇒ prirodnim obilježjima kantona zavičaju
⇒ saobraćajnoj povezanosti, razvijenosti, prirodno ⇒ prepoznati i opisati prirodna obilježja zavičaja
geografskim odlikama i turizmu ⇒ da dobra saobraćajna povezanost znači i razvijen kraj,
⇒ prirodno-geografskim odlikama B iH da naša domovina ima izuzetne prirodno geografske
⇒ odjeći i obući odlike na osnovu kojih se može razvijati turizam kao
⇒ higijenskim navikama posebna grana privrede
⇒ rekreaciji kao higijenskoj potrebi ⇒ da je odjeće i obuća životna potreba svakog čovjeka i
⇒ uzročnicima bolesti da se ona tokom historije mijenjala i obilježavala
pojedine epohe
⇒ kulturi življenja
⇒ zagañenosti tla i zraka i zaštiti od zagañivanja
⇒ da je čistoća pola zdravlja i da svaki pojedinac ima

svoje higijenske navike koje se usvajaju i razvijaju
⇒ da su mikroorganizmi uzročnici bolesti, da su prljave
ZNANJE
ruke i prostor za stanovanje česti uzročnici bolesti

⇒ da je kultura življenja odraz vremena u kojem živimo i
da je istu potrebno njegovati i razvijati
⇒ da je čovjek i njegovo djelovanje najveći zagañ ivač tla
i zraka i da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos
zaštiti od zagañenja
Djeca će:
⇒ učiti (samostalno i u grup i) ⇒ koristiti prethodna iskustva
⇒ posmatrati i izvoditi zaključke (samostalno i u ⇒ koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i
grupi) zapisivanje podataka
⇒ planirati svoj rad i rad svoje grupe ⇒ uz pomoć nastavnika razvijati plan
⇒ razvijati kritičko razmiš ljanje istraživanja
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
⇒ provoditi istraživanja i bilježiti zaključke ⇒ pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i

⇒ izvoditi mjerenja i voditi evidenciju mjerenju
⇒ dobivati i prezentirati dokaze ⇒ uz pomoć nastavnika procjenjivati
⇒ razmatrati dokaze i vršiti procjene relevantnost podataka i informacija
⇒ prenositi informacije putem individualnog i ⇒ praviti jednostavna poreñenja, raspravljati o
timskog rada tome šta se dešava i u kojim uvjetima, te
donositi odgovarajuće zaključke
kroz: ⇒ koristiti vlastitu kreativnost i maštu za
⇒ učenje u školi, učenje kod kuće, sami ili u rješavanje problema
timu, korištenje dodatne literature, traženje ⇒ koristiti jednostavan naučni jezik za
ideja i provoñenjem jednostavnih i voñenih saopćavanje ideja i imenovanje i opis živih
posmatranja i ogleda, te poreñenje svojih bića, tvari, pojava i procesa u prirodi i
predviñanja sa stvarnim rezultatima društvu
⇒ sistematiziranje znanja kroz izradu tematskih
plakata, prezentiranje postignutih rezultata
184
Djeca će razviti pozitivne vrijednosti i stavove:
VRIJEDNOSTI,
PONAŠANJE
⇒ prema sebi samima, prema drugima, ⇒ pokazivati više samopouzdanja i
STAVOVI,
svojoj porodici, prirodnoj i društvenoj odgovornosti
okolini i učenju kao cjeloživotnom ⇒ poštivati različite stavove
procesu ⇒ prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje
svijeta u kojem žive i za poboljšanje
kvaliteta života
NASTAVNI SADRŽAJI / TEM E

1. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI
• Raznovrsnost pojava i procesa u prirodi
• Osobine živih bića u vezi sa životnim okruženjem
• Živa bića u godišnjim i vremenskim promjenama
• Čovjekove aktivnosti vezane za godišnja doba
• Sunčeva svjetlost, voda i zrak kao uvjeti života
• Kretanje zraka, vjetar, brzina i smjer vjetra, lokalni vjetrovi
• Promjena osobina materije zagrijavanjem
• Zelena biljka, dijelovi biljke, uloga pojedinih dijelova
• Čovjek kao prirodno i društveno biće
• Atmosferske padavine
2. VRIJEME I PROSTOR
• Prošlost, sadašnjost i budućnost kraja
• Obilježja zavičaja
• Dan i sat, mjerenja vremena satom
• Orijentacija na geografskoj karti – pronalaženje značajnih geografskih obilježja
3. DRUŠTVO
• Kulturne, javne i prosvjetne ustanove u mom mjestu
• Širi zavičaj – kanton, prirodna obilježja
• Saobraćajna povezanost u širem zavičaju - kantonu
• Razvijenost šireg zavičaja: privreda, turizam
• Uzajamni odnos privrede i obilježja zavičaja
• Prirodno-geografske odlike Bosne i Hercegovine
4. HIGIJENA
• Odjeća i obuća
• Odmor i rekreacija kao higijenska potreba
• Uzročnici bolesti – neprijatelji zdravlja
• Kultura življenja
• Zagañenost tla, vode i zraka
185
DIDAKTIČKO- METODIČKE NAPOMENE
U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati djecu da kritički razmišljaju i razumiju

koncepte, na način koji je svojstven nauci. Zato je neophodno podsticati istraživački pristup djeteta
svijetu koji ga okružuje. Djecu treba naučiti da posmatraju šta se dešava u prirodi i šta se dešava
prilikom izvoñenja ogleda, te kako objasniti i koristiti dobivene rezultate. Kako djeca o nekoj
aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu, dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje
izvode djeca individualno ili u timovima. Pri tome je neophodno objasniti djeci procedure i tehnike
izvoñenja ogleda, naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu, predviñaju šta će se desiti,
bilježe i ureñuju dobivene podatke, pomoći im da uoče sličnosti i razlike, kritički razmatraju uočeno i
donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. Poslije provedenog ogleda treba
zajedno s djecom pažljivo razmotriti šta se dogañalo i zbog čega, da li su predviñanja bila ispravna,
ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. Prilikom planiranja i izvoñenja ogleda bitno je kod djece
podsticati radoznalost, maštu i divergentno mišljenje.
Moja okolina u 4. razredu zasnovana je na senzitivnom iskustvu prirode i društvenoj sredini.
Predstavlja nastavak i usmjeravanje spontanog dječjeg istraživanja i otkrivanja meñuzavisnosti pojava
i procesa u prirodnom i društvenom okruženju. Ta saznanja se u nastavi produbljuju i proširuju.
Predmet je istovremeno i izvor informacija za upoznavanje načina kako što više saznati, a znanja
povezati i upotrijebiti. Značaj predmeta Moja okolina leži u tome što je to jedan od glavnih nosilaca
spoznajnog razvoja kod djece ovog uzrasta. Moja okolina ujedinjuje sadržaje različitih naučnih
područja. Osnovni cilj je doživjeti i osvijestiti složenost, raznolikost i meñusobnu povezanost svih
činilaca koji djeluju u dječjem prirodnom i društvenom okruženju, razvoj pravilnog odnosa prema
društvenom i prirodnom okruženju, razvijanje pravilnog odnosa prema ljudima i dogañajima, snošljivo
i otvoreno prihvatanje različitih stavova i mišljenja, te poticanje znatiželje za otkrivanjem pojava u
prirodnom i društvenom okruženju.
U 4. razredu šire se znanja o životnim zajednicama, lancu ishrane i uticaju čovjeka na taj
lanac, godišnjim dobima, svjetlosti, vodi i zraku, domaćim životinjama, prošlosti, sadašnjosti i
budućnosti šireg zavičaja, orijentaciji na geografskoj karti.
Novi sadržaji odnose se na znanja o gibanju zraka, promjeni osobina materije, biljci i njenim
dijelovima, atmosferskim padavinama, kulturnim i javnim ustanovama, te o ljudskom organizmu,
ulozi pojedinih dijelova, čulima...
Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i
prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu s različitih aspekata. U skladu s tim,
potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih
projekata.
Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su djeci interesantni, uzimajući u
obzir razvoj nauke, njenu primjenu i korištenje, te uticaj na društvo i okolinu i korištenjem
metodologije aktivnog učenja. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć
nastavniku.
Za realizaciju programskih sadržaja preporučuje se što češća izvanučionička nastava. Primjena
principa korelacije sa drugim predmetima doprinosi racionalizaciji nastavnog procesa što štedi
dragocjeno vrijeme i povećava kvalitet odgojno-obrazovnog procesa. Korelacija omogućava
multidisciplinaran pristup nastavnoj temi pa se za kratko vrijeme ostvari više zadataka.
PRAĆENJE I OCJENJIVANJE
Djecu ocjenjujemo na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju, njihovih

obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. Djecu treba posmatrati i ocjenjivati u
aktivnosti, za vrijeme izvoñenja te aktivnosti.
Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja djece koriste se različiti instrumenti i postupci:
186
• sposobnosti i vještine djeteta za vrijeme izvoñenja aktivnosti (ogledi, praktičan rad, usmeno i
pisano izvještavanje i drugo),
• učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama, projekti, istraživanja i dr.),
• putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka,
• portfolio.
Moja okolina čini osnovu za cjelokupan nastavni rad u razrednoj nastavi. Sadržaji programa
Moje okoline povezuju se sa sadržajima u svim ostalim nastavnim predmetima. Već kod planiranja
rada, na početku nastavne godine (kod izrade godišnjeg plana i programa rada), nastavnici bi trebali
ponajprije planirati sadržaje iz Moje okoline, pa tek onda za ostale predmete zbog integracije rada sa
ostalim predmetima.
Cilj i zadaci nastave Moje okoline pokazuju da će djeca upoznavati prirodnu i društvenu
sredinu u svom okruženju, od škole i kuće, do mjesta i zavičaja, zatim, prirodne i društvene pojave i
promjene, život i rad ljudi, navike, sposobnosti, svijest o pripadnosti kolektivu u školi, kući, mjestu ...
S obzirom na to da u nastavi Moje okoline u trećem i četvrtom razredu postoji sličnost u
programskim sadržajima jer se u njima nalaze iste cjeline, ali se po koncepciji linearno – spiralnog
razvoja programa gradivo proširuje i dopunjuje, i zadaci u operativnom programu bit će ponekad isti,
ali ponekad i znatno različiti.
Ocjenjivanje u predmetu Moja okolina zasniva se na praćenju cjelokupnih odjeljenjskih
aktivnosti. Najvažniji aspekt takvog ocjenjivanja je redovitost (ne samo one djece koja traže više
pažnje). Praćenje tih aktivnosti od strane nastavnika mora biti kontinuirano i aktivno u smislu da
nastavnici aktivno ispituju koliko dijete trenutno zna, a ne da se računa da će to nekako doznati.
Pitanja koja nastavnici postavljaju djeci moraju biti tako koncipirana da se na njih od pojedine djece
očekuje tačan odgovor. Na takav način sva djeca imaju mogućnost da dajući odgovore na postavljena
pitanja, imaju osjećaj da su jednako važna. Ovim se izbjegava demotiviranost djece, podstiče aktivnost
svih, a rezultati koji se postižu su bolji.
Uobičajeni oblici ocjenjivanja se temelje na nastavnikovom posmatranju aktivnosti u
odjeljenju. Ocjene kroz duže razdoblje bi se trebale temeljiti na različitim ocjenjivačkim aktivnostima
radi pokrića različitih aspekata postignuća. Najvažnija zadaća ocjenjivanja je osiguranje korisne i
poticajne povratne informacije djetetu o njegovom napretku.
Praćenje djeteta počinje od prvog školskog dana. Nastavni predmet Moja okolina je
kompleksan predmet i zato je vrlo bitno kontinuirano praćenje, posmatranje i vrednovanje. Više nego i
u jednom drugom nastavnom predmetu ovdje dolazi do izražaja posmatranje i bilježenje.
Ocjenjivanje u četvrtom razredu je brojčano. S obzirom na to da se djeca prvi put susreću s
brojčanim ocjenjivanjem treba voditi računa kako i kada to raditi. Za ocjenjivanje je potrebno koristiti
svu dostupnu literaturu.
Ocjenjivanje za djecu prije svega mora biti motivirajuće, mora se znati šta se ocjenjuje, jer
jedino takvo ocjenjivanje ima svrhu i njime se postiže željeni cilj.
AKTIVNOSTI
NASTAVNIKA
VRIJEDNOSTI, (ORGANIZACIJA
SPOSOBNOSTI AKTIVNOSTI
TEME ZNANJE STAVOVI, I METODE
I VJEŠTINE DJECE
UČENJA,
OCJENJIVANJE)
Imaju znanja o
klijanju,
rastenju, P laniranje,
Pozitivan stav
opadanju lišća, pripremanje,
prema prirodnim Planiranje osobnog
gorenju, disanju, Razvijena svijest o osmišljavanje
procesima, rada, izrada
RAZNOVRSNOST hrñanju, prirodnim ogleda,
razvijena svijest o domaćih zadataka,
POJAVA I truljenju, vrenju, procesima, demonstracija,
različitosti učestvovanje u
PROCESA U kretanju, sposobnost organiziranje i
prirodnih procesa, izvoñenju ogleda,
PRIRODI gibanju, izvoñenja izvoñenje
razvijeni osobni donošenje osobnih
obrtanju zemlje jednostavnih posmatranja,
stavovi o zaključaka, izrada
oko ose - smjena ogleda donošenje
prirodnim panoa
dana i noći, zaključaka,
procesima
kretanju Zemlje evaluacija
oko S unca –
smjena godišnjih
187
doba, svjetlosne,
električne,
magnetne i
druge pojave
Znanje o
meñusobnoj
Aktivno učešće u
ovisnosti sredine Razlikovanje
Davanje vlastitog radu kolektiva,
živih bića i povoljnih od Motiviranje djece za
doprinosa pomaganje
UVJETI POD čovjeka. Ishrana nepovoljnih uvjeta rad, pripremanje
stvaranju drugima,
KOJIMA SE biljaka, za razvoj živih izvora znanja,
povoljnih uvjeta ispunjavanje
RAZVIJAJU ŽIVI životinja, uticaj organizama. demonstracija
za razvoj živih obaveza,
ORGANIZMI čovjeka na Stvaranje ogleda, planiranje i
organizama. sakupljanje
razvoj živih povoljnih uvjeta za realiziranje
Uzgoj ukrasnog materijala,
organizama. razvoj živih planiranog
bilja u učionici sistematiziranje
Kultiviranje organizama.
zemljišta, uzgoj
kućnog cvijeća
Sposobnost
izvoñenja
Karakteristike jednostavnijih Briga o
Uzajamno
živih bića u radova u vrtu, životinjama i P laniranje rada,
pomaganje,
različitim voćnjaku i na njivi. biljkama koje u posmatranje i
ŽIVA BIĆA U prikupljanje,
godišnjim Samostalno ili u toku zime ne procjenjivanje.
GODIŠNJIM I izvoñenje ogleda,
dobima – biljke, saradnji sa mogu da doñu do Osmišljavanje
VREMENSKIM donošenje
životinje. drugima uzgajanje hrane, uzgajanje ogleda i aktivnosti.
PROMJENAMA zaključaka,
Zimsko cvijeća u učionici, ukrasnog bilja u Organizacija
pomaganje
mirovanje, čuvanje životne školi, pravljenje i praktičnih vježbi.
životinjama,
zimski san, sredine od postavljanje Saradnja sa
uzgajanje biljaka
mijenjanje krzna zagañivanja, briga hranilica za ptice roditeljima
o čistoj i zdravoj
životnoj sredini
188
Saradnja sa
Znanja o
Aktivno učešće u lokalnom
čovjekovim
P omaganje pripremi ukrasnih zajednicom ,
aktivnostima
starijima u biljaka za zimu, korištenje njenih
uvjetovanim Prepoznavanje
ČOVJEKOVE radovima izvoñenje radova resursa za potrebe
godišnjim dobima. godišnjih doba na
AKTIVNOSTI vezanim za u okolišu škole, nastave
P riprema stočne osnovu vremenskih
VEZANE ZA godišnje doba pomaganje
hrane za zimu, prilika, uočavanje
GODIŠNJA DOBA P riprema starijima u P rocjenjivanje
radovi u vrtu, potreba vezanih za
ukrasnih aktivnostima, u napretka djece,
voćnjaku, na njivi, godišnja doba
biljaka za voćnjaku, vrtu, podsticanje
osiguranje uvjeta za
zimu vinogradu, na radoznalosti, mašte i
zdrav život, zaštita
njivi razvoj kreativnosti
od elementarnih
nepogoda
Imaju osnovna
znanja o sunčevoj
svjetlosti, toploti,
vodi i zraku kako
uvjetima života
Znaju izmjeriti P ripremanje ogleda i
temperaturu Sposobnost su Čuvanje zdravog demonstriranje,
pomoću opisivanja procesa okoliša, organizacija posjeta
SUNČEVA
termometra, znaju uzajamnosti planiranje plasteniku u bližoj
SVJETLOST, Ne ugrožava
izvesti jednostavne aktivnosti zajedno okolini
VODA I ZRAK životne uvjete,
oglede koji Izvoñenje ogleda koji sa odjeljenjem,
KAO UVJETI čuva okolinu
pokazuju uzajamnu pokazuju da bez izvoñenje ogleda, Izrada didaktičkih
ŽIVOTA od zagañenja
ovisnost biljnog i sunčeve svjetlosti, davanje materijala
životinjskog svijeta vode i zraka nema pojašnjenja za
od sunčeve života na zemlji odreñene procese P osmatranje i
svjetlosti, vode i praćenje napretka
zraka djece
Znaju da bez vode,
sunčeve svjetlosti i
zraka nema života
na zemlji
KRETANJE
Imaju osnovna P onašanje u Posmatranje, Osmišljavanje
ZRAKA, VJETAR;
znanja o nastanku slučaju zaključivanje, situacija za
BRZINA I SMJER Imenovanje vjetrova
vjetra, njegovim vremenskih imenovanje, interaktivno učenje
VJETRA, prema vrsti i brzini
karakteristikama i nepogoda - aktivno učešće u P odsticanje razvoja
LOKALNI
vrstama vjetrova radu radnih i navika
VJETROVI
P laniranje,
Posmatranje,
pripremanje i
PROMJENA Svjesnost o bilježenje,
Sposobnost podsticanje djece na
OSOBINA Znaju da materije promjeni prikupljanje,
samostalnog kreativan i
MATERIJE zagrijavanjem osobina sistematiziranje
posmatranja i istraživački rad
ZAGRIJAVANJEM mijenjaju svojstva materije prema
izvoñenja zaključaka P redlaganje i
zagrijavanjem zajedničkim
rukovoñenje
osobinama
školskim
aktivnostima
Učestvovanje u
Imaju znanja o P ozitivan stav
grupnom radu.
BILJKA; raznovrsnosti Sposobnost i odnos prema
Izvršavanje P lanira, demonstrira,
DIJELOVI biljaka, o osnovnim razlikovanja i biljnom
obaveza podučava, priprema i
BILJKE, ULOGA dijelovima biljke na imenovanja različitih svijetu i
proisteklih iz realizira nastavu
primjeru jedne biljaka čuvanju
svakodnevnog
stablašice biljnog svijeta
rada
Imaju osnovna
znanja o odlikama
Sposobnost
čovjeka (uspravan P raćenje rada,
razlikovanja Istraživanje,
hod, mišljenje, P ozitivan i planiranje,
muškaraca od žena uočavanje,
ČOVJEK KAO govor, društvenost), izgrañen stav demonstriranje,
Komunikacija zaključivanje,
PRIRODNO I organizam čovjeka, o ljudima bez priprema i
Sposobnost pravljenja učestvovanje u
DRUŠTVENO sličnosti i razlike obzira na boju, organizacija
razlike i opisivanje radu odjeljenja i
BIĆE izmeñu muškarca i naciju i nastavnih aktivnosti
sličnosti izmeñu grupe, pravljenje
žene, sličnosti i vjeroispovijest P omaganje djeci,
biljaka, životinja i tematskih panoa
razlikama izmeñu evaluacija
ljudi
biljaka, životinja i
čovjeka
189
Pravilno
postupanje Organiziranje i
Posmatranje i
Imaju osnovna P repoznavanje i prilikom izvoñenje različitih
uočavanje
znanja o imenovanje različitih ogleda
ATMOSFERSKE karakteristika
atmosferskim atmosferskih atmosferskih P riprema materijala
PADAVINE atmosferskih padavina
padavinama, izgled, padavina, zaštita od padavina P ripremanje
Izvoñenje ogleda
nastanak, ponašanje atmosferskih Pravilan stav cjelokupnog nastavnog
Učešće u zajedničkom
ljudi i životinja padavina prema prirodi i procesa
radu
prirodnim
procesima
Imaju znanja o Sposobnost
prošlosti i opisivanja prošlosti
Organizacija posjeta
sadašnjosti zavičaja, Obilazak značajnih
PROŠLOST, Izgrañen kulturno- historijskim
zavičaja, o prepoznavanja na spomenika kulture,
SADAŠNJOST I pozitivan stav spomenicima i
spomenicima, slikama, značajnih grañevina,
BUDUĆNOST prema historiji grañevinama kraja
grañevinama i fotografijama, muzeja, institucija
KRAJA kraja, tradiciji P odstrekivanje,
pisanim ilustracijama Prikupljanje grañe o
i običajima praćenje, pomaganje
spomenicima kao P repoznavanje i prošlosti zavičaja
svjedocima imenovanje
prošlosti karakteristika kraja
Znanje o
obilježjima
Posmatranje,
zavičaja; P laniranje, pripremanje,
bilježenje,
konfiguracija organizacija rada u
OBILJEŽJA Vještina imenovanja Pozitivan stav izvještavanje,
terena, položaj, učionici i izvan nje,
ZAVIČAJA obilježja zavičaja o zavičaju prikupljanje grañe,
razvijenost, pomoć djeci u
izrada tematskog
komunikacija, samostalnom radu
panoa
saobraćajna
povezanost
Imaju znanja o
danu i mjerenju Pozitivan stav P laniranje, pripremanje,
DAN I SAT; Prikupljanje različitih
vremena o protoku podsticanje
MJERENJA Sposobnost slika i modela satova
Dan traje od 0,00 vremena (dana P omaganje djeci u
VREMENA očitavanja vremena Izrada modela satova
sati do 24,00 sati i sata kao izradi modela satova
SATOM na satu Uzajamna pomoć
(24 sata) jedinica za P raćenje, bilježenje,
izmeñu djece
Znaju mjeriti vrijeme) pomaganje
vrijeme satom
Osnovna znanja o
Sposobnost
ORIJENTACIJA geografskoj karti i
snalaženja na
NA snalaženju na njoj Korištenje geografske Osiguravanje
geografskoj karti
GEOGRAFSKOJ Prepoznavanje karte za usvajanje neophodnih sredstava za
(odreñivanje strana Izgrañen
KARTI - značajnih znanja učenje i rad
svijeta), sposobnost pozitivan stav
PRONALAŽENJE geografskih Učešće u radu Organiziranje nastavnog
prepoznavanja o radu
ZNAČAJNIH obilježja na osnovu odjeljenja i grupe procesa Planiranje i
značajnih geografskih
GEOGRAFSKIH boje, linije, Uzajamno pomaganje pripremanje
obilježja na
OBILJEŽJA kartografskih
geografskoj karti
znakova
Imaju znanja o P ripremanje i
KULTURNE I Sposobnost
kulturnim organiziranje nastavnog
JAVNE I imenovanja i Pozitivan stav Posjeta nekim od
prosvjetnim i procesa, posjeta
PROSVJETNE prepoznavanja prema kulturnih, javnih ili
javnim ustanovama kulturnim, javnim i
USTANOVE U kulturnih, javnih i navedenim prosvjetnih ustanova
u mjestu i njihovom prosvjetnim
MOM MJESTU prosvjetnih ustanova ustanovama u mjestu
značaju za život ustanovama, briga o
u mjestu
čovjeka sigurnosti djece
Sposobnost Pozitivan stav
Imaju osnovna
imenovanja kantona u prema učenju i P ripremanje nastavnog
znanja o širem Korištenje dodatnih
ŠIRI ZAVIČAJ - kojem žive i izvršavanju procesa, organizacija i
zavičaju – kantonu, izvora znanja
KANTON interpretacija znanja o zadataka izvoñenje nastave i
o geografskim i Posjete raznim
geografskim Pozitivan stav jednodnevnih izleta u
drugim obilježjima mjestima u kantonu
obilježjima i drugim prema širem kantonu
zavičaja
karakteristikama zavičaju
Pravilan odnos Osmišljavanje
Imaju znanja o
P repoznavanje prema Posmatranje, interaktivnog učenje,
SAOBRAĆAJNA razvijenosti
značaja saobraćane saobraćaju, istraživanje, planiranje i realiziranje
POVEZANOST U infrastrukture u
povezanosti za razvoj čuvanje bilježenje, planiranog, pomaganje
KANTONU mjestu (saobraćaj,
zavičaja – kantona saobraćajnih demonstriranje djeci u samostalnom
PTT mreža)
znakova radu
Imaju osnovna Rad na promociji
Pozitivan stav
znanja o privredi i turizma u zavičaju Organiziranje posjeta
RAZVIJENOST Sposobnost prema
njenoj razvijenosti Obilazak značajnih značajnim privrednim
ŠIREG ZAVIČAJA razlikovanja razvijene privrednim
u kantonu, te privrednih kapaciteta, kapacitetima i
– PRIVREDA I od nerazvijene granama i
turizmu kao posmatranje, turističkim
TURIZAM privrede i turizma turizmu u
značajnoj bilježenje i destinacijama u kantonu
zavičaju
privrednoj grani interpretiranje
190
Sposobnost Razumijevanje
UZAJAMNI P ripremanje,
prepoznavanja odnosa Izrada tematskog
ODNOS Znaju napraviti organizacija i
privrednih obilježja i izmeñu panoa
PRIVREDE I vezu izmeñu realizacija nastave
pravljenja uzajamne obilježja Posmatranje,
OBILJEŽJA obilježja zavičaja i P raćenje napretka
veze meñu zavičaja i bilježenje,
ZAVIČAJA privrede u zavičaju djece i procjena
obilježjima i privredi privrede u izvještavanje
postignuća
u zavičaju zavičaju
Osnovna znanja o
Vještina Ljubav prema Prikupljanje P riprema i
prirodno
prepoznavanja zavičaju i materijala o Bosni organizacija
PRIRODNO geografskim
geografskih odlika na državi Bosni i i Hercegovini, nastavanog procesa,
GEOGRAFSKE odlikama Bosne i
geografskoj karti, Hercegovini, izrada tematskih organizacija
ODLIKE BOSNE I Hercegovine
prepoznavanje čuvanje panoa, posmatranja,
HERCEGOVINE (reljefu - planine,
osnovnih historijskih posmatranje, saradnja sa lokalnom
ravnice, polja,
kartografskih znakova tekovima zaključivanje zajednicom
riječne kotline)
Imaju elementarna
ORIJENTACIJA
znanja za
NA P riprema materijala
pretvaranje skice u Izrada jednostavne
GEOGRAFSKOJ P ozitivan stav za izradu geografske
jednostavnu geografske karte bliže Učešće u izradi
KARTI – prema karte
geografsku kartu, okoline škole sa „prve geografske
PRONALAŽENJE geografskoj Demonstriranje
raspoznaju pravilnom upotrebom karte“
ZNAČAJNIH karti načina izrade
kartografske znake simbola i boja
GEOGRAFSKIH geografske karte
i boje na
OBILJEŽJA
geografskoj karti
Osnovna znanja o
Održavanje
odjeći i obući kao Vježbanje
odjeće i
dijelu kulture i svlačenja i Organizacija
Samostalno obuvanje obuće,
tradicije, te oblačenja odjeće i prikupljanja odjeće i
i oblačenje, čuvanje slaganje
zadovoljavanja obuće, slaganje obuće za
odjeće i obuće, odjeće
ODJEĆA I OBUĆA osnovnih ljudskih odjeće i obuće, humanitarne
prepoznavanje i prilikom
potreba Odjeća i prikupljanje organizacije koje se
imenovanje različitih svlačenja,
obuća u različita odjeće i obuće za time bave,
dijelova odjeće samostalno
godišnja doba, humanitarne organizacija nastave
svlačenje i
higijena odjeće i organizacije
oblačenje
obuće
Znanje da je odmor
P ravilan i Razvijanje radnih
i rekreacija osnovna
ODMOR I pozitivan Održavanje lične navika kod učenika
ljudska potreba Čuvanje od zaraznih
REKREACIJA odnos prema higijene i higijene po pitanju higijene
koja utiče na bolesti Održavanje
KAO zdravlju, prostora P riprema materijala i
zdravlje i radne lične higijene i
HIGIJENSKA ličnoj higijeni Prevencija od sredstava za rad
aktivnosti, te higijene prostora
NAVIKA i higijeni uzročnika bolesti P omoć učenicima u
mentalne aktivnosti
prostora samostalnom radu
ljudi
Osnovni uzročnici Posjeta nekoj od
bolesti su virusi i Preventivno zdravstvenih
UZROČNICI Izgrañen
bakterije djelovanje na ustanova i Organizacija nastave
BOLESTI – odnos prema
Čistoća je pola sprečavanju zaraznih razgovor s van učionice
NEPRIJATELJI uzročnicima
zdravlja bolesti Pravilna ljekarom o
ZDRAVLJA bolesti
Kako očuvati upotreba lijekova uzročnicima
zdravlje bolesti
P onašanje u Istraživanje,
Znanja o osnovnoj Sposobnost Vlastitim primjerom
skladu s prikupljanje
kulturi stanovanja i pridržavanja osnovnih pokazuje
KULTURA kućnim redom materijala i
življenja, ishrani, pravila kućnog reda, civilizacijska
ŽIVLJENJA i prezentiranje
odijevanju, kultura stanovanja i dostignuća iz kulture
civilizacijskim naučenog o
obuvanju življenja življenja
dostignućima kulturi življenja
Razlikovanje
zagañenog od Razvijena
Znaju da je čovjek i nezagañenog svijest o
Učešće u pripremi i
ZAGAðENOST njegovo djelovanje zemljišta, tla vode i očuvanju Čuvanje okoline,
organizaciji
TLA, VODE I najveći uzročnik zraka zemljišta, izvoñenje akcije
izvoñenja akcija na
ZRAKA zagañ ivanja tla, Sposobnost vode i zraka čišćenja okoline
čišćenju okruženja
vode i zraka razumijevanja značaja od
čistog okoliša za zagañivanja
zdravlje ljudi
191
Matematika

PODRUČJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI
Stican je znanja: Dije te treba znati:
− poznavanje i upotreba matematičkih − prepoznati, razumjeti i pravilno
simbola koristiti matematički jezik simbole
− formiranje pojmova hiljadice i u skupu brojeva do 1000
brojeva hiljadice − prepoznati brojeve prve hiljadice,
− formiranje pojmova brojevne crte njihov položaj na brojevnoj crti
0−1000 i njihovo predstavljanje na 0−1000, njihovu strukturu,
brojevnoj liniji razlikovati brojeve iz različitih stotica
− formiranje pojmova, uočavanje − sa sigurnošću obavljati računanja
zakonitosti i usvajanje postupaka u prvoj hiljadi
četiri osnovne računske operacije − provjeravati jednu matematičku
− uočavanje strukture i zakonitosti operaciju pomoću suprotne u
predstavljanja trocifrenih i skupu brojeva do 1000
četverocifrenih brojeva − rješavati brojevne izraze
Z N A NJ A − eksperimentalno modeliranje prave i − modelirati brojevne izraze prema
poluprave i crtanje modela prave i datim (tekstualnim) uvjetima
poluprave − prepoznati i rješavati zadatke date
− o krugu i kružnici kao ravnim riječima (i problemske zadatke)
površima valjka i kupe − uočiti važnost procjene i provjere
− crtanje i označavanje elemenata rezultata pomoću jedinica za
kružnice i kruga duljinu, masu i zapreminu
− o manjim jediničnim mjerama: − izraditi modele 1 mm, 1 ml, 1 dg, 1 cg i 1 mg
1 mm, 1 ml, 1 dg, 1 cg, 1 mg − pravilno i na proizvodima čitati i
− o praktičnoj vrijednosti jediničnih veličina mjere odgovarajućih veličina
− o višekratnicima brojeva 1000, − izvoditi jednostavnija praktična mjerenja
100 i 10 u prvoj desethiljadici
Razvijanje vještina i sposobnosti: Dije te treba moći:

− razvrstavanja − sigurno razvrstavati brojeve i po
− usporeñivanja različitim kriterijima
− nizanja − s lakoćom uporediti ma koja dva broja
− slijeñenja niza uputa prve hiljadice
− prostornog organiziranja i orijentiranja − izvoditi jednostavnije zaključke
− vizualizacije i vizualnog grupiranja induktivnim mišljenjem i analogijom (a+ b
− procjenjivanja, kritičkog vrednovanja = b+a, a⋅ b = b⋅ a, a⋅ (b+c) =a⋅ b + a ⋅ c)
SPOSOBNOSTI vlastitih rezultata i njihovo poreñenje s − koristiti pomagala za crtanje pravih i duži
I VJEŠTINE − mjeriti dužine uz prethodno
rezultatima drugih
- sposobnosti prezentiranja podataka i procjenjivanje i pravilan izbor jedinične
prenošenja informacija kroz različite oblike rada mjere
− prepoznavanja obrasca - crtati kružnicu zadanog središta i
− induktivnog mišljenja poluprečnika
− induktivnog analognog zaključivanja - koristiti kreativnost i maštu za rješavanje
− različitih načina matematičkog izražavanja i djeci primjerenih problema, moći
komuniciranja primijeniti matematička znanja u
− logičkog i kritičkog mišljenja svakodnevnom životu i radu
Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: Dije te će:

− uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih − prepoznati značaj i važnost primjene
stavova i poštivanje stavova drugih matematike u svakodnevnom životu i radu
− kolektivnog (timskog) rada, − imati pozitivan stav prema novim saznanjima
− pozitivnih osobina ličnosti − pokazivati više zanimanja za timski rad i
− radovanje ličnom uspjehu i uspjehu drugih socijalizaciju
− istina je na prvom mjestu − naučiti saslušati argumentaciju i kritički
− samopouzdanja, samoakutalizacija preispitati lične stavove i stavove drugih
VRIJEDNOSTI − prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg
I STAVOVI života i unutrašnje nagrade, pokazati više
samopouzdanja i vlastite odgovornosti
i inicijative
− poboljšati vlastitu „listu“ motiva, emocija
i doživljaja
- pokazati više samopouzdanja i
odgovornosti
192
TEM ATSKE CJELINE
1. Brojevi prve hiljade

2. Prava u ravni
3. Sabiranje i oduzimanje do hiljadu
4. Krug i kružnica
5. Množenje i dijeljenje do hiljadu
6. Brojevi do 10 000
7. Mjerenje veličina

Modeliranje brojeva prve hiljadice izvan prve stotice (prebrojavanje skupova realnih objekata
/zrnjevlja, šibica, papirića/ modeliranjem stotica i desetica)
Zapisivanje brojeva hiljadice
Čitanje brojeva hiljadice
Struktura brojeva hiljadice: S×100 + D×10+ J×1
Stotice hiljadice
Brojevna crta 0-1000
Modeliranje brojevne crte 0-1000 iz (10) brojevnih crta stotica
Položaji brojeva na brojevnoj crti 0-1000
Redni brojevi prve hiljadice (zapisivanje rimskim ciframa)
Uporeñivanje brojeva prve hiljadice
Abakus (kineski, Suan Pan)
Pisanje i čitanje brojeva na abakusu
2. Prava u ravni
Crte/linije, ravne linije, duži (sistematizacija)
Prava/pravac i poluprava /polupravac (misaono modeliranje)
Tačka i prave
Prava koja prolazi dvjema tačkama
Prava koja prolazi jednom tačkom
3. Sabiranje i oduzimanje do hiljadu

Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike
Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti
Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje. Sabiranje i oduzimanje na abakusu kao primjer
nealgoritamskog sabiranja (sabiranja i oduzimanja)
Proširivanje naučenih svojstava sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice
Algoritamsko (pismeno) sabiranje i algoritamsko (pismeno) oduzimanje u hiljadici
Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rješavanju koriste se jednačine i
nejednačine odgovarajućih oblika)
4. Krug i kružnica
Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi
Precrtavanje kružnice sa kupe i valjka
Modeliranje krugova od papira
Odreñivanje elemenata kružnice na modelima origami-tehnikama, ispitivanje položaja središta i
crtanje kružnice šestarom
Elementi kruga i kružnice
5. Množenje i dije ljenje do hiljadu

Osobine produkta (komutativnost i asocijativnost)
Množenje brojem zbira i razlike (zakon distributivnosti)
Nealgoritamsko množenje u prvoj hiljadici (množenje višekratnika broja 10, broja 100 i ma kojeg
broja)
193
Algoritamsko množenje u prvoj hiljadici
Dijeljenje u prvoj hiljadici
Abakus - dijeljenje u prvoj hiljadici
Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rješavanju koriste se jednačine i
nejednačine odgovarajućih oblika)
Hiljadice i stotice desethiljadice
Struktura brojeva hiljadice (višecifreni brojevi)
Brojevna linija 0-10000, sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10)
Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u desethiljadici
Mjerenje dužine. Jedinične mjere za dužinu: 1 m, 1 dm, 1 cm, 1 mm (-, deci, centi, mili)
1 m, 1 dam, 1 hm, 1 km (-, deka, hekto, kilo)
Mjerenje mase. Jedinične mjere za masu: 1 g, 1 dg, 1 cg, 1 mg
1 g, 1 dag, 1 hg, 1 kg
Mjerenje zapremine tekućine. Jedinične mjere za zapremine tekućine:
1 l, 1 dl, 1 cl, 1 ml
1 l, 1 dal, 1 hl, 1 kl
Zadaci o mjerama i mjerenjima
Problemski zadaci
DIDAKTIČKO - METODIČKE NAPOMENE

U odnosu na dosadašnje programske sadržaje koji se situiraju pod tematskom cjelinom brojevi prve
hiljade, pojavljuju se dva nova momenta.
Prvo, umjesto formulacije brojevi do 1000 uvodi se formulacija kao u nazivu.
Drugo, brojevi prve hiljadice predstavljaju se i na kineskom (Suan Pan) abakusu. Iskustva koja imamo
u svijetu i kod nas, pokazuju višestruke efekte korištenja abakusa na znanjima, sposobnostima,
vještinama, pa i motivaciono-emocionalne efekte.
O kineskom abakusu možemo naći mnogo podataka na internetu, ali i u printanim informacijama
(knjigama, časopisima, itd.). Modeli kineskog abakusa mogu se izuzetno lako izraditi jednostavnom
prepravkom običnih računaljki (tzv. školskih abakusa).
Upotreba abakusa, kasnije, bitno će doprinijeti boljem razumijevanju dekadskog brojevnog sistema i
posebno računskih operacija.
2. Prava u ravni
Geometrijske sadržaje početne nastave matematike treba prezentirati djeci imajući u potpunosti na
umu da smo ovdje u neformalnoj (intuitivnoj) geometriji (tijelo − površ− linija − tačaka), a ne u
formalnoj geometriji (tačka − linija − površ − tijelo). Dakle, do pojma prave (i poluprave) dijete
dolazi misaonim produživanjem duži preko njenih granica. Treba biti oprezan u upotrebi pojma
beskonačno (dobra je zamjena: preko svakog broja).
Djeci su od naročitog značaja zadaci da prepoznaju i imenuju sve geometrijske oblike na pravoj i na
njoj dviju naznačenih tačaka (prava, dvije tačke, duž, četiri poluprave).
3. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi

Ovdje je predviñeno postepeno uvoñenje pojmova usmeno, odnosno pismeno računanje.
Abakus−računanje je izuzetno lijep i očigledan primjer sabiranja i oduzimanja meñu brojevima prve
hiljade.
Rad na abakusu snažno podstiče razvoj različitih učenikovih sposobnosti (pamćenje, naročito
vizuelno, prostornu organizaciju i orijentaciju, prepoznavanje ideje zamjene itd.).
194
4. Krug i kružnica
Već i sama struktura teksta koji je naveden, daje niz jasnih metodičkih uputa i učitelju i autoru
udžbenika.
Meñutim, podcrtavamo da smo u intuitivnoj geometriji. Redoslijed: djeca na predmetima prvo
uočavaju krug, pa onda kružnicu. Precrtavaju kružnicu i isijecaju model kruga. Presavijanjem modela
kruga uočavaju središte i intuicijom naslućuju uzajamni položaj tačaka kružnice i središta kružnice.
Kružnica ne sadrži (svoj) centar ali ga ima.
Elemente kružnice, nakon ovakvog pristupa, lako je objasniti.
5. Množenje i dije ljenje u okviru prve hiljade

Gledano s aspekta pojmova množenja i dijeljenja, u prvoj hiljadi proširuju se i produbljuju sadržaji iz
prve stotine. Ovdje predviñamo izvjesno proširivanje dosadašnjeg zahtjeva „množenje i dijeljenje
jednocifrenim brojem“, time što će se govoriti o množenju i dijeljenju u okviru prve hiljade, bez
limitiranja veličine množitelja („jednocifrenim brojem“). Težište će se dati na uočavanje,
razumijevanje i primjenu zakona distributivnosti množenja prema sabiranju i na pravilo „svaki sa
svakim“.
Proširivanje skupa brojeva hiljadica na skup brojeva desethiljadice treba realizirati postupno:
upoznavanjem svih višekratnika broja hiljade, pa višekratnika broja 100 i konačno broja 10 u prvoj
hiljadici. Ovo treba uraditi uz korištenje brojevnih linija.
Usvajanjem brojeva prve hiljadice stvorene su osnove za zaokruživanje svih standardnih (za osnovno
obrazovanje) jediničnih veličina i njihovih odnosa. U suštini ova tematska cjelina ima za cilj da se
prošire i prodube znanja o mjerenju i mjerama ranije upoznatih veličina. U programu smo, kada su u
pitanju mjere za masu, odstupili od uobičajenog, iz fizike izvučenog sistema (metar, kilogram,
sekunda). Naime, iz više razloga smatramo da je uputno (ali, predloženim metodičkim rješenjima, i
moguće) u četvrtom razredu operirati pojmovima: decigram, centigram i miligram.
Naime, petina jednog standardnog (80 gramskog) copy-papira, ima masu približno 1 g. Dijeljenjem
ovog modela na 10 jednakih dijelova u dječijim je rukama model mase od 1 dg, a nakon toga, radeći
na sličan način i modeli mase 1 cg i 1 mg. Slično se može dijeliti sadržaj vrećica šećera od 1 g na 10
dg, zatim 1 dg na 10 cg, i konačno 1 cg na 10 mg.
Model miligrama od copy−papira djeca mogu sama isjeći. Dimenzije su mu približno: 4 mm x 3 mm,
(a oznaka miligrama su pune fioke za lijekove u djetetovom domu).
Nadamo se da će djeca koja proñu ovu školu mjera moći utjecati da na bocama Koka-kole nañu i
oznake 33 cl umjesto, za njih nerazgovjetne oznake 0,33 L (Šta je ovdje zarez, Zašto je L umjesto l?).
Puno značenje mase od jednog grama dijete stvara nakon spoznaje da je masa jednog mililitra
vode jedan gram. Koristeći se različitim pomagalima dijete može postići takva znanja i
sposobnosti da procjenjuje masu jedne kapi vode ili masu suze.
195
VRIJEDNOSTI,
SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI STAVOVI,
DJETETA NASTAVNIKA
PONAŠANJE
1. Brojevi prve Prepoznaju, zapisuju, Razvrstavanja, P okazuju interes Aktivno Operacionalizira

hiljade: čitaju i usporeñuju brojeve klasificiranja, za učenje o učestvuje u svim nastavni program,
Zapisivanje i do 1000 usporeñivanja brojevima i oblicima kreira i modelira
čitanje brojeva Poznaju i upotrebljavaju Nizanja, slijeñenja kvantitativnim nastavnog rada planove rada
prve hiljade matematičke simbole niza uputa odnosima P ažljivo sluša i (mjesečne,
Stotice prve Razumiju strukturu brojeva P rostornog P okazuju interes prati izlaganje sedmične i dnevne)
hiljade (1−100, prve hiljade organiziranja, za rješavanje nastavnika i Priprema nastavnu
101− 200, ...) Znaju prvi i zadnji broj orijentiranja i problema i neposredno tehniku i
Položaji stotina i hiljada vizualnog zadataka sarañuje u tehnologiju
(redoslijed) Zapisuju, čitaju i odreñuju grupiranja samostalno, u paru kreiranju Uz pomoć djece
brojeva na položaj (redoslijed) broja P rocjenjivanja i timu različitih izrañuje didaktički
brojevnoj liniji 0- na brojovnoj liniji i 0-1000 Induktivnog P rocjenjuju i edukativnih materijal
1000 Koriste redne brojeve do mišljenja vrednuju vlastite situacija u Vodi evidenciju
Redni brojevi prve 1000 Induktivnog stavove i stavove razredu svojih zapažanja o
hiljade Prepoznaju, čitanju i pišu analognog drugih P omaže napredovanju
(zapisivanje rimske cifre do M (pomoću zaključivanja P okazuju interes nastavniku kod djece, identifikuje
rimskim ciframa) I, V, X, L , C , D, M) Različitih načina za istraživački rad izrade nastavnih teškoće u
Uporeñivanje Zapisuju brojeve na matematičkog P oštuju pravila sredstava i njihovom radu
brojeva prve abakusu izražavanja i edukativne igre dizajniranja Stara se da nastava
hiljadice Prepoznaju (modele) komuniciranja Zanimaju se za edukacijskih poprimi forme
Abakus (kineski pravih u okruženju Korištenja složenije situacija interaktivne
SUAN PAN) Da prava nema granica matematičkog matematičke igre Učestvuje u komunikacije
Crtaju i označavaju duži, jezika i simbola P okazuju svijest o sastavljanju i Primjenjuje
2. Prava u ravni prave i poluprave P rimjenjivanja značaju igre u rješavanju metode i strategije
Prava, poluprava i Jasan im je pojam prave, matematičkih učenju matematičkih poučavanja
duž poluprave i duži znanja u P okazuju zadataka iz adekvatne stepenu
Tačke i prave, duž Uočavaju da je duž dio svakodnevnom upornost, svakodnevnog postignuća
kao dio prave prave i poluprave, da je životu preciznost, života sposobnosti djeteta
Prava koja prolazi prava skup tačaka Samostalnog i dosljednost i Koristi udžbenik Redovito ocjenjuje
jednom tačkom Uočavaju da se jednom timskog ostale pozitivne i ostalu rad djece i vodi
Prava koja prolazi tačkom može povući formuliranje crte ličnosti udžbeničku uredne zabilješke o
dvjema tačkama beskonačno mnogo pravih zaključaka P okazuju literaturu tome
Uzajamni položaj Usvajaju pravila i Razmjene inicijativu i želju Dosljedno Bira zadatke i
pravih: ukrštene, zakonitosti sabiranja i informacija, za usvajanjem izvršava zahtjeve postavlja zahtjeve
okomite i oduzimanja u prvoj hiljadi, ishoda, uradaka i novih znanja i nastavnika koji su optimalno
paralelne o strukturi trocifrenog iskustava sa proširivanjem (dovoljno usaglašeni s
broja i predstavljanju drugovima/drugari postojećih vremena mogućnostima
3. Sabiranje i brojeva iz prve hiljade na cama i posvećuje djeteta
oduzimanje u različite načine nastavnikom/nasta vježbanju i Ostvaruje
prvoj hiljadi Primjenjuju svojstva vnicom rješavanju produktivnu
Pravila o sabiranja i oduzimanja na Kritičko zadataka) stvaralačku
nepromjenljivosti brojeve hiljadice vrednovanje Redovito uči kod atmosferu i
zbira i Pouzdano i brzo, pismeno i vlastitih rezultata kuće i izrañuje pozitivno ozračje u
nepromjenljivosti usmeno, sabiraju dva ili Korištenje abakusa domaće zadatke razredu
razlike više brojeva prve hiljadice Apstrahiranja i Daje puni Uključuje djecu u
Promjene na Sastavljaju i rješavaju konkretiziranja doprinos aktivan i
abakusu koje ne jednostavnije zadatke vizualnog kolektivnom saradnički rad
mijenjaju zadane riječima, uz pamćenja i radu, posebno Ostvaruje saradnju
vrijednosti primjenu jednačina i uopćavanja, grupnom s porodicom
Usmeno sabiranje nejednačina odgovarajućih prepoznavanje i Uredno, u svojoj djeteta prilikom
i oduzimanje, sa i oblika korištenje obrasca svesci, bilježi identifikacije
bez abakusa Koriste abakus pri P rostorne informacije koje teškoća u učenju
Pismeno sabiranje sabiranju i oduzimanju organizacije i mu sugerira matematike kao i u
i oduzimanje u Uočavaju oblike kruga i orijentacije nastavnik otklanjanju
prvoj hiljadi kružnice u okruženju Slijeñenja niza Ulaže napore da identifikovanih
Zadaci zadani Crtaju kružnicu uputa (algoritma) ostvari teškoća
riječima i složeniji Crtaju, označavaju Meñusobnog minimalne Prilagoñava
brojevni izrazi u elemente kružnice i kruga povezivanja i programske nastavu svakom
prvoj hiljadi Odreñuju elemente kruga i uporabe prethodno zahtjeve nastave djetetu
kružnice koristeći se stečenih znanja o matematike za pojedinačno
4. Krug i origami tehnikom zakonitostima i IV razred: Primjenjuje
kružnica Ističu na kružnici središte, pravilima zapisuje, čita, različite oblike
Uočavanje kruga i prečnik i poluprečnik sabiranja i niže, usporeñuje nastavnog rada u
kružnice na valjku Sastavljaju brojevne izraze oduzimanja (zakon na brojevnoj crti skladu s
i kupi po zadanim uvjetima asocijacije, predstavlja interesovanjima,
Crtanje kružnice Rješavaju jednostavne komutacije i t d u brojeve hiljadice iskustvima i
uz pomoć kupe i problemske zadatke bilo kojem P ouzdano sposobnostima
valjka Uočavaju da je prva hiljada brojnom nizu je obavlja četiri djece
Odreñivanje 1-1000, a deseta 9001-10 isti) osnovne Omogućava djeci
elemenata 000 Usmenog i računske da prije nego što
196
kružnice na Prepoznaju, čitaju i pismenog operacije u budu pitani i sami
modelima origami zapisuju svaki broj do 10 sabiranja u skupu hiljadici i pitaju
tehnikom 000 brojeva do 1000 redovito Podstiče
Crtanje kružnice Povezuju i primjenjuju Upotrebe abakusa procjenjuje i istraživački duh
šestarom zakonitosti i pravila pri sabiranju i provjerava kod djece i
Elementi kruga i množenja i dijeljenja u oduzimanju rezultate samostalnost u
kružnice i njihovo računanju P rimijene stečena P osvećuje punu radu
označavanje Znaju sadržioce broja 100 znanja sabiranja i pažnju Ostvaruje
u skupu brojeva do 10 000 oduzimanja u preciznosti meñupredmetnu
5. Množe nje i povezati s brojevima do svakodnevnom "vodoravnog" i korelaciju
dije lje nje u 100, a sadržioce broja 10 s životu "uspravnog" matematike i
okviru prve brojevima do hiljade Crtanja kružnice i računanja drugih predmeta
hiljade Pismeno množe i dijele u kruga pomoću Računa sigurno, Razvija kritički
Osobine produkta prvoj hiljadi modela i pomoću uz korištenje pristup djeteta u
(komutativnost, Rješavaju matematičke šestara. olakšica rješavanju
asocijativnost i zadatke koristeći se Uočavanja i Analizira i zadataka i
distributivnost). jednačinama i razlikovanja krug i sintetizira problema
Usmeno i pismeno nejednačinama kružnicu kao i različite zapise Poučavanjem i
množenje u prvoj odgovarajućih oblika njihovih osnovnih brojeva prve matematičkim
hiljadi Koriste se abakusom pri elemenata hiljadice. sadržajima razvija
Dijeljenje u prvoj množenju i dijeljenju Vizualnog Strpljivo i kod djece
hiljadi Prepoznaju i imenuju grupiranja, pažljiva obavlja komunikacijske
Abakus - dijeljenje (čitaju) brojeve do 10 000 prostorne složenije zadatke vještine i
u prvoj hiljadici Uočavaju strukturu orijentacije i množenja i sposobnosti
Zadaci zadani višecifrenih brojeva organizacije dijeljenja (korištenje
riječima i složeniji Prepoznaju, čitaju i Slijeñenje uputa za Redovito koristi matematičkog
brojevni izrazi u zapisuju cifre na brojevnoj niz koraka abakus, računa jezika i
prvoj hiljadi liniji do 10 000 Analiziranja i na njemu i vokabulara,
Sabiraju i oduzimaju sintetiziranja povezuje preciznost u
6. Brojevi do sadržioca broja 10 u skupu Korištenja origami kretanje perlica i izražavanju, itd.)
10 000 brojeva do 10 000 tehnike zapisivanje Pomaže djeci da
Struktura brojeva Intuicijom i analogijom Korištenja algoritamskog i matematički
do 10 000 povezuju decimetar, algoritama nealgoritamskog izražavaju svoje
Brojevna linija decigram, decilitar, Zaključivanja računanja ideje i zapažanja
0 -10000, sa milimetar, miligram, analogijom Uredno koristi Povezuje
naznačenim mililitar... Stvaranja i geometrijski matematičke
sadržiocima broja Spoznaju da jedan mililitar korištenja modela pribor i precizno sadržaje s realnim
100 (10) vode ima masu od jednog računanja crta životnim
Sabiranje i grama Vrše dijeljenje P repoznaje situacijama
oduzimanje Sigurno preračunavaju koristeći se veličine, zna Tematski povezuje
sadržilaca broja 10 jedinice mjerenja abakusom mjeriti sadržaje unutar
u skupu brojeva do istovrsnih veličina Koriste množenje i veličinama i nastavnog
10 000 Tačno izražavaju rezultate dijeljenje pri koristi jedinične programa
mjerenja rješavanju mjere Pomaže djeci da
7. Mje re nje Rješavaju problemske svakodnevnih P recizno mjeri, kritički sagledaju
ve ličina zadatke sa mjernim životnih izazova prepoznaje i ono što su naučili
Mjerenje dužine jedinicama Vrše jednostavnija imenuje mjere na Podstiče ih na
Jedinične mjere za Usvajaju znanja o manjim sabiranja i različitim saradnju i
dužinu: 1 m, 1 dm, jedinicama mjerenja, oduzimanja u predmetima iz razmjenu
1 cm, 1 mm; (-, uočavaju odnose meñu skupu okruženja informacija
deci, centi, mili) njima i kroz primjenu u desethiljadice Koristi naučena Kreira saradničku i
1 m, 1 dam, 1 hm, svakodnevnom životu P rimjenjuju znanja znanja iz rednih pozitivnu
1 km. (-, deka, shvataju praktičnu o brojevima prve brojeva atmosferu u
hekto, kilo) vrijednost mjera i jedinica desethiljadice u (prepoznaje i razredu
Mjerenje mase mjerenja svakodnevnom tumači zapise Prema svakom
Jedinične mjere za životu rimskim ciframa) djetetu se odnosi s
masu: Na predmetima Koristi tablice, pažnjom
1 g, 1 dg, 1 cg, 1 prepoznaju oznake simbole i grafove poštovanjem i
mg; jediničnih veličina sigurno i uvažavanjem
1 g, 1 dag, 1 hg, 1 i razumjeti ih svrsishodno, zna Svojim
kg P rocjenjuju ih interpretirati ponašanjem,
Mjerenje veličine od 1 m (1 Učestvuje u otvorenošću prema
zapremine l, 1 kg) edukativnim novim saznanjima
tekućine Mjere veličine s igrama uz puno i pozitivnom stavu
Jedinične mjere za preciznošću od 1 razumijevanje prema
zapreminu mm, odnosno 5 g, njihove cjeloživotnom
tekućine: 5 ml svrsishodnosti učenju daje dobar
1 l, 1 dl, 1 cl, 1 ml; primjer djeci
1 l, 1 dal, 1 hl, 1 Permanentno se
kl. usavršava u svim
Zadaci s segmentima
mjerenjima i nastavno-
jedinicama pedagoškog rada
mjerenja
Problemski zadaci
197

Područja
učenja Ciljevi Oček ivani rezultati / ishodi učenja
Djeca bi tre bala zn ati i razumjeti:

• Pjevanje jednoglasno, dvoglasno, u kanonu (od
solističkog do skupog
• Poznavanje oznaka i termina za gradacije u tempu i • O potrebi stalnog vježbanja pjevanja
i sviranja svakog pojedinaca i znanja
dinamici slušanjem i u notnom zapisu
muzičkih termina u interpretaciji muzičkog
• Uvoñenje muzičkih termina: prima volta, sekonda
djela u horu i orkestru
volta; repeticija; ligatura
• Osnovne muzičke pojmove: trajanja,
• U notnom zapisu prepoznaje osminku, četvrtinku,
ritam, mjera, melodija, tempo, dinamika
ZNANJE
polovinku, cijelu notu i odgovarajuće pauze

• Trajanje nota i odgovarajućih pauza
• Svjesno izvodi jednostavne brojalice prema notnom
(osminka, četvrtinka, polovinka i cijela
zapisu u 2, 3 i 4-dijelnu-dobnu mjeru ritamskim
nota)
govorom; Podjela jedinice mjere na dva dijela (ta, ta-
• Uočavati i obrazlagati primjenu raznih
te)
instrumenata u izradi aranžmana i
• Sviranje kao pratnja pjevanju; aktivno učešće u
kreativno ih koristiti u improvizaciji
izradi aranžmana za Orffove muzičke instrumente
• Da svaki instrument ima značaj u orkestru
• Zvučno i vizualno prepoznavanje melodijskih
i da su odnosi meñu njima u sviranju i igri
Orffovih instrumenata (sviranje na metalofonu)
različiti
• Muzičke igre, pokret i ples kao elementi u
• O značaju i potrebi muzike u životu
izražavanju ritma, tempa i dinamike
• Orkestarski instrumenti po grupama: gudački,
duhački drveni i limeni (truba, trombon), udaraljke
Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine
• Postavljati pitanja kad se nañu pred novim
SPOSOBNOSTI I
muzičkim zadatkom,
• Uočavanja, saopćavanja razlika u notnom zapisu • Koristiti prethodna muzička iskustva i
(melodija, ritam, mjera) muzičke termine,
• Kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od • Koristiti odreñene kriterije za izvoñenje
solističkog do skupnog) i/ili procjenu slušanog djela,
• Memoriranja djela, naslova i autora
VJEŠTINE
• Aktivne muzičke interakcije sa okruženjem kroz sve • Improvizacije na Orffovim instrumentima

muzičke sadržaje postaju originalnije , predstavljanje
• Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u razredu (publici) sve slobodnije
grupi)
• Sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje • Izlagati svoje mišljenje i ideje i praviti
muzičkih termina poreñenja ostvarenog
• Korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno
izražavanje • Ispravljati svoje i ukazivati na greške
• predviñanja rezultata u improvizaciji drugih u muziciranju
• Izražavanje doživljaja djela likovno, literarno i
pokretom
Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova:
VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE
• Samopouzdanje u pjevanju, zalaganje i

odgovornost za kvalitet skupnog
• Prema sebi kao pjevaču i sviraču, a u odnosu na muziciranja
druge • Iskazivati svoje mišljenje, korigirati sebe i
• Sve snažnije izražavanje dječije emocionalne i druge, te poštovati i cijeniti mišljenja i
estetske osjetljivosti na kvalitet muzike stavove drugih
• O značaju muzike u životu i potrebi učenja • Shvatati i razlikovati, te aplauzom
muziciranja kao cjeloživotnom procesu nagraditi najkvalitetnije izvoñenje
• Izražavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom • Uviñati i objašnjavati ulogu muzike u
• Interesi i ljubav prema sadržajima muzičke baštine životu
BiH postaju intenzivni • Sa vidnim zadovoljstvom sve samostalnije
se uključivati u projekte
• Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici
• Iskazivati sve veću želju i potrebu za
kako bi ona postala trajna potreba djece posjećivanjem koncerata.
• Uključivati se u muzičke sekcije
• Upisati se u muzičku školu
198
1. PJEVANJE I SVIRANJE
2. MUZIČKE/GLAZBENE IGRE
3. BROJALICE
4. SLUŠANJE MUZIKE
5. DJEČIJE STVARALAŠTVO
U četvrtom razredu polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog djeteta, treba naročito
raditi na korigiranju problema u razvoju muzičkih sposobnosti i muzičkom opismenjavanju koje je u
ranijim razredima bilo spontano, nesvjesno i usputno (muzički termini). I dalje u središtu nastavnog
djelovanja ostaje rad na otklanjanju problema koje dijete ima, razvoju opsega dječijeg glasa, tačnosti
intonacije i opsegu muzičke memorije, a posebno na kultiviranju glasa i porastu kvalitetu pjevanja.
Treba i nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke/glazbene igre,
upoznavanju notnih znakova i prihvatanju muzičkih termina kroz svjesno reprodukciju trajanja
prikazanim u notnom zapisu. Raditi na sve samostalnijem tačnom zapažanju i odreñivanju tempa,
dinamike, forme muzičkog djela, izvoñača i sastava, muzičkih instrumenata orkestra, vrste glasova u
horu.
U skladu s dječijim uzrastom i navedenim zahtjevima i potrebama povećan je broj pjesama za
pjevanje i sviranje, kao i slušanje muzike, a smanjen broj muzičkih igara i brojalica. Razlike meñu
djecom bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i
vještina, te razvoju muzičkih sposobnosti tokom godine.
Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 20 pjesama u toku školske godine. Predložene
pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa, a po sadržaju i karakteru su interesantne su i bliske djeci u
četvrtom razredu. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika ili sa CD-a, djeca je uče pjevajući
uz nastavnika, u cjelini odnosno po strofama, uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer,
gitara). Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku, djeca će učvrstiti znanja iz notnih vrijednosti
(osminka, četvrtinka, polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze), mjere (2, 3 i 4-dijelne), tempa i
dinamike, te pjesmu tačno interpretirati. Kreativnost u ovoj oblasti izražavat će se kroz dječiju
primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana, te sviranju na Orffovim ritmičkim i
melodijskim instrumentima.
U toku školske godine učenici trebaju naučiti najmanje 8 muzičkih igara koje uključuju
pokret. One imaju različit sadržaj koji, pored ostalog, podržava život u prirodi i razne radove,
tradicionalne narodne običaje i drugo. Igre i narodna kola, pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju
narodne muzičke tradicije, jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje, poskakivanje s plesnim
elementima, te raznih kretnji ruku, pljeskanje, tapkanje, okreti. U takvim slučajevima, koreografije
okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti, mogu imati utvrñene figure
i kretnje.
U četvrtom razredu treba naučiti najmanje 8 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj
godini. Brojalice, koje su dječija igra, a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo, imaju u ovom
razredu veoma različit sadržaj (racionalne i iracionalne brojalice), složeniji ritam i metriku, pa su u
razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od izuzetnog značaja. Imenovanje nota po trajanju i podjela
jedinice mjere na dva dijela, i ritamskog govora (ta i ta-te) je novina, koja će omogućiti izvoñenje
lakših brojalica na osnovu notnog zapisa, pa to predstavlja stvarni početak muzičkog opismenjivanja,
koje se bazira na osvještavanje ranijih doživljaja muzičkih zakonitosti. Nastavnik u četvrtom razredu
treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njene interpretacije sa i bez sviranja na
instrumentima, sada i uz svjesnu primjenu novih znanja, ohrabrujući i poštujući dječije prijedloge jer
je brojalica dio svakodnevne dječije igre na igralištu i školskom dvorištu.
Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz
svijeta. Zato u četvrtom razredu treba upoznati najmanje 20 kompozicija, sa težištem i nadalje na
umjetničko-doživljajnoj komponenti, sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim
199
vrednotama budu sve jasnije izraženi. Usvajanje muzičkih pojmova i dalje treba da bude prirodno, bez
pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. Slušanjem treba bliže upoznati vizualno i zvučno
orkestarske instrumente po grupama: gudački (kontrabas), duhački: drveni (flauta, klarinet) i limeni
(truba, trombon) i udaraljke. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili
likovno, kao i pokretom, jer se time podstiče njihova kreativnost.
U oblasti dječijeg stvaralaštva djecu treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja, sigurniju i
slobodniju individualnu improvizaciju, komunikaciju putem dijaloga: u paru, te grupnu i kolektivnu.
Podsticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku, samoinicijativno, sa zadovoljstvom i
interesom. Podsticati djecu da izmišljaju priče, slikaju seriju slika i muzičko-scenske igre koje će
povezati razne umjetničke oblasti i dinamizirati rad u razredu, te da improviziraju na zadanu melodiju,
ritam, te izmišljaju melodije na date stihove, kao i stihove na zadanu ili novu melodiju. Navedene
oblike dječijeg stvaralaštva raditi uz korištenje instrumenata vlastitog tijela, predmeta u okolini,
instrumentima koje su napravila djeca, kao i Orffovog dječijeg instrumentarija, s naglaskom na
originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. Ovakav rad će snažno doprinijeti razvoju dječije
kompetentnosti i kreativnih sposobnosti u oblasti muzike kao neverbalne komunikacije, djelujući
snažno i na sva druga nastavnih područja. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno
pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja ovog razreda, pa je i korelacija sa svim drugim
predmetima, sasvim prirodna.
RAZRADA SADRŽAJA
Vrijednosti,
Zn an je i Ak tivnosti
Sad ržaji Sposobnosti stavovi, Aktivnosti dje ce
razum ijevanje nastavnik a
ponašanje
1. PJEVANJE I
SVIRANJE Ima veliki fond Razvija osjet za Pokazuje veliko Redovno učešće u Planira i
muzičkih igara mjeru i promjenu zalaganje i trud da pjevanju i sviranju: osmišljava
Izbor: Prati ritam pjesmice mjere: 2, 3 i 4, tezu svoje muziciranje nastava, priredbe, muzičke igre kao
U proljeće - Evo nas opet pokretom spontano ili i arzu usaglasi s grupom i izleti, kuća podsticaj za učenje
(Vlad imir ðorñev ić) izvodi zadatu Razvija osjet za kolektivom Komunikacija i Inicira i organizira
Na kiši (St. Korunov ić)
koreografiju ritam: podjela Često pjeva i svira interakcija u pjevanje i sviranje
Avanture mal og a J uju
(Petar Bergamo) Pamti i imenuje jedinice mjere na jer uviña da treba muziciranju u interakciji
Medo k očijaš (Franjo pojedine pjesme, igre dva (ta, ta - te) vježbati ako se želi (improvizaciji) (učenje u školi, u
Pov ia) i kola Osjet za tempo i postići kvalitet Ponašanje u skladu porodici)
Nestašni dječaci (Josif Primjenjuje ranije dinamiku je sve Vrši samoprocjenu sa zahtjevima Stalno komunicira
Marin ković) znanje na novu igru razvijeniji i procjenu u muzičke igre s djecom i upućuje
Štamparsk a greška (A sim Ispravno primjenjuje Uporeñuje se s odnosu na druge Stalna briga i ih na izvore znanja
Horozić, stihov i Kemal Coco )
pravila muzičke igre drugima i korigira Ima pozitivnu sliku čuvanje školskih Motivira rad i
Mačak i miš (Asim Ho ro zić,
stihovi Brato Pav lov ić) Pravilno izvodi igru, vlastito pjevanje i i razvija svijest o muzičkih nenametljivo
Pokraj grada Sarajeva odnosno kolo sviranje značaju svakog instrumenata rukovodi dječijim
(narodna pjesma) Prepoznaje pojedine Samostalno pojedinca u horu Samostalna izrada aktivnostima
Hej, potoče tradicionalne nošnje istražuje i Shvata potrebu vlastitih Aktivnim
(M. M eršnik) uključuje se u uklapanja svog improviziranih uključenjem u
Šk olski odmor sviranje pratnje glasa u hor/zbor da instrumenata zajednički rad
(D. Basrak)
Majčica (Vera Makjan ić)
pjesmi se doprinese Upotreba pomaže deci u
Nina, nina, ne da majka Kad zatreba traži, i boljem zvučanju instrumenata u kolektivnom,
sina (uspavanka, zap isao C. prihvata pomoć, Razumije i svjesno skladu sa zadacima grupnom i
Rihtman , Cazin) pruža pomoć, obavlja muzičke pjesme i/ili individualnom
Baba ni na, malo ububano drugima i sarañuje zadatke i obaveze dogovorenim muziciranju
(uspavan ka, zapisao C. Poznaje (kao pojedinac ili aranžmanom Prati i procjenjuje
Rihtman , Tišina- B. Šamac) mogućnosti i dio grupe) njihova
Jag oda baštovank a (E.
Pandu r)
Orffovih Komentarima i Kroz svoje individualna
Dva i dva s u četiri instrumenata i praktičnim ponašanje i postignuća, u
Vrani se konji igraju adekvatno ih i djelovanjem učestalo poreñenju s
(svatovska, zap isao C. kombinira s pokazuje pozitivne muziciranje rezultatima
Rihtman , Lubovo- Šipovo) priručnim stavove i vrednote pokazuje da u trećem razredu
Us pavank a (sefards ka Muzicira prema muzici muziku doživljava
trad icionalna) samoinicijativno i i cijeni
Us pavank a (romska
trad icionalna)
bez podsticaja i
Jesen u š umi (M. M ilić) aktivno učestvuje u
Us pavank a za jednu l utk u izradi aranžmana
(Refik Hod žić, stihovi Ismet Pokazuje visok
Bekrić) nivo spretnosti u
Notni stan (Marija sviranju i
Matanović) improvizaciji
Bratec Marti n, k anon
(francus ka pjesma)
Sova, kanon (M. Anceva)
Igra k ol o veselo, kanon (Z.
Grgošević)
200
2. MUZIČKE /
GLAZBENE IGRE Poznaje velik broj Samostalno pjeva i Shvatanje i Odabiranje Osmišljava,
muzičkih igara igra s osjećajem razumijevanje prikladne igre u priprema i
Izbor: Prati ritam pjesmice sigurnosti značaja pokreta u učionici organizira igre,
Sk ače vrabac u k olu pokretom spontano ili Pokretima opisuje plesu i kolu Predlaganje posebno
(zapisao C. Rihtman) izvodi zadatu dogañaje u Razvijanje svijesti muzičke igre za tradicionalne, u
Treskavica sitna, koreografiju muzičkoj igri (u o kolima kao priredbe učionici
narodno kolo (Sarajevo i Pamti i imenuje prirodi, narodne tradicionalnom Praktičan rad: Vodi aktivnosti,
okolica) pojedine pjesme, igre običaji) muzičkom zajedničko i demonstrira i
Starobosansko kolo - i kola Samostalno izvodi stvaralaštvu BiH pojedinačno usmjerava u
osnovni korak (sela iz Primjenjuje ranije zadane pokrete s utvrñenim izvoñenje pokreta pravcu dječijih
okolice Glamoča) znanje na novu igru Predlaže i nove pravilima uz pjevanje, na interesa i
Sk ak a, narodno kolo Ispravno primjenjuje pokrete koji su (koreografija) raznim mjestima (u mogućnosti
(sela iz okolice pravila muzičke igre adekvatni Podsticanje razredu, u dvorištu, Posmatra i prati
Bosanskog Šamca) Pravilno izvodi igru Samostalno igra u kreativnosti igrom, vrtu, na izletu) djecu u radu
Koko graja (Adnan odnosno kolo kolu i usvaja ih sa pokretom i Uključenje u Stimulira ih i
Mušanović, stihovi Prepoznaje pojedine više sigurnosti pjevanjem modeliranje direktnim učešćem
Jasmina M ušanović) tradicionalne nošnje Samostalno Slobodno i narodnih nošnji u igrama i kolu
Djeca se igraju hvatača izražava kretnjama organizirano (prema originalu ili Upućuje, pomaže,
(Refik Hodžić, stihovi ono što muzika kretanje u prostoru slikama) pokazuje
Grigor Vitez) sugerira Razvijanje svijesti Izrada nošnji od simulacije na
Hula hop (Adnan o kulturi ponašanja različitih materijala kompjuteru
Mušanović, stihovi na nastupima u učionici Sarañuje s
Jasmina M ušanović) folklornih Crtanje (slikanje) roditeljima i
Muzikaš (iz zbirke J. ansambala narodnih nošnji uključuje ih u rad
Tomasa) Rasprave o Organizira
Urodile tetrejike , ponašanju u praktične vježbe i
(starogradsko kolo iz situacijama na odlazak na probu
Livna) smotri i koncertu folklorne sekcije u
Učlanjenje u školi i u KUD
ritmičku i/ili
folklornu sekciju
3. BROJALICE
Ima u memoriji veći Uporeñuje note i Pozitivno vrednuje Izvoñenje zapisa Pokazuje i
Izbor: broj ranije obrañenih njihovo trajanje u brojalicu kao na originalnim i demonstrira
Eglen, beglen (Sarajevo) brojalica i po sjećanju brojalici maštovitu igru i napravljenim izvoñenje i
Igralica (zapisala ih izvodi Brzo uočava komunikaciju, koja instrumentima sviranje
Bogdanka ðurić, Srbija) Izvodi brojalicu sličnosti i razlike u razvija osjećaj Osmišljavanje Osmišljava
Elem, belem (zapisao precizno i tačno u trajanju nota i pripadnosti grupi novih maštovitih prigodne muzičke
Branko Rakijaš, Senj) skladu s tekstom obrazlaže ih S posebnim igara s igre za interaktivno
Ako poñeš negdje van Prema zadatku izvodi Na osnovu sviranja zadovoljstvom se instrumentima učenje
Le ti, le ti, ptičica ogovarajuće pokrete ritma prepoznaje uključuje u Pronalaženje i Pomaže,
Alaj ovaj Miki le p u mjeri i ritmu ranije naučene izvoñenje i raduje zapisivanje koordinira rad
(zapisala Elly Bašić, Svira ritam na brojalice (muzičke se novim brojalica, sortiranje Usmjerava
Cetinje) instrumentu po zagonetke) iskustvima i izvoñenje aktivnosti djece
Mišu, mišu, mišiću dogovoru i na osnovu Tačno izvodi Uči i druge zaključaka Procjenjuje
Eti peti, u raketi vlastitih ideja mjeru i ritam izvoñenju ritma na Dopunjavanje interesovanja i
Tip, tip, tip (Nestašni Pokreti su precizni i skandiranjem, instrumentima zidnog panoa napredak djece
vrapčići) tačni odbrojavanjem Kroz kreativne novim zapisima Razvija
Gledanjem u notni rukom, koračanjem načine ritmičkog Dopunjavanje kreativnost, dječije
zapis izvodi ritam u koloni, izražavanja jača razredne izložbe - radne i kulturne
brojalice (ritamskim izgovaranjem samosvijest stalna postavka navike
slogovima: ta, ta-te) ritamskih slogova Pamti i donosi u Crtanje i
Samostalno izvodi razred nove fotografiranje
ritam sviranjem na brojalice i izmišlja instrumenata i
instrumentima, nove zajedničke njihova samostalna
Poigrava se s igre prezentacija
brojalicom, Shvata da je
predlaže i izvodi orkestar muzički
pratnju, kombinira ureñena zajednica
instrumente koja svira prema
(aranžmani) pravilima i znaku
dirigenta
201
4. SLUŠANJE
MUZIKE Ima bogat fond Brzo pamti i S vidnim Prikupljanje Osposobljava
djela koja pjevuši melodiju zadovoljstvom kaseta i CD-a sa djecu za
Izbor: prepoznaje prilikom pjesme koju sluša izražava utiske o djelima koja će uočavanje i
Ne dam kame n zemlje slušanja Uočava, slušanom djelu se slušati u školi bilježenje
moje (S. Olujić -stihovi P repoznaje i uporeñuje, Razgovora o Pronalaženje i Upućuje i
Z. Artuković) saopćava ime razlikuje i osjećaju prikupljanje slika podstiče na
Amsej Paka Poan kompozitora samostalno i ugodnosti i kompozitora i prikupljanje
(Adnan Mušanović) P repoznaje tačno izvodi opuštanja muzičkih materijala
Pjesma šumskih vila, orkestarske zaključke o Često traži da se instrumenata Osmišljava i
odlomak iz opere „Aska instrumente po slušanom djelu djelo ponovno Pravljenje panoa realizira
i vuk“ (Asim Horozić) grupama (gudački, Brzo uočava i sluša na koji se dodaju simulacione igre
Došlo pismo iz Bosne duhački, drveni i saopćava Komentira slike za djecu
(narodna, obrada Rešad limeni, udaraljke) izvoñača djela osobine djela, instrumenata koje P riprema i vodi
Arnautović) Razlikuje izvoñačke Samostalno saopćava zašto su upoznali, što djecu kroz
Ljeto - II stav, iz Četiri ansamble: orkestar, odreñuje karakter mu se dopada ili ih motivira na aktivnosti
godišnja doba A. gudački kvartet, hor kompozicije ne dopada učenje dijaloga i
Vivaldi) (horski glasovi - Tačno odreñuje Vidljivo Pronalaženje i interakcije
Iznad duge (Over the ženski, dječiji hor) jačinu (glasnoću), pokazuje prikupljanje slika P omaže djeci u
Rainbow), odlomak iz P repoznaje vokalno, tempo i druge pozitivne navike i tradicionalnih samostalnom i
mjuzikla „Čarobnjak iz instrumentalno i karakteristike potrebu za narodnih grupnom radu
Oza“ (H. Arlen, E.Y. vokalno - djela muzikom instrumenata i Ukazuje na
Harburg). instrumentalno Razlikuje i Biranim riječima nošnji naroda adekvatan način
Bumbari i pčele (S. izvoñenje poznaje pojedine i odnosom BiH izrade preglednih
Rajičić - tekst Čika P repoznaje narodnu instrumente i pokazuje da Izrada zidnih zidnih kalendara
Andra) muzičku tradiciju vizualno i cijeni muziku, panoa s s terminima
Sretna Nova godina P oznaje i pamti auditivno izvoñače i tematskim koncerata
(Arsen Dedić) imena bh. Sposoban je da kompozitore sadržajima P lanira termine
Nebo i planete (Nedžad kompozitora i uz slušanje Traži da ih vidi Pronalaženje i za posjete
Merdžanović, stihovi njihova najpoznatija praćenje uživo na prikupljanje kulturnim
Sanela Pršeš) djela jednostavni notni koncertima tradicionalnih ustanovama i
Bosna, Bosnia (Džani zapis i primjeni P okazuje kulturu instrumenata iz bilježi ih na
Hot) muzičke termine: ponašanja kad zavičaja kalendaru
Za d je cu svije ta na legato, staccato, sluša izvoñenje Pravljenje Osmišljava i
kril'ma vje tra (Suad ritam, melodija djece u razredu i zajedničke obavlja temeljitu
Arnautović, stihovi Prilikom slušanja na koncertu makete pripremu djece za
Velimir Milošević) muzike, posebno Aplaudiranjem koncertnog izlaske iz škole i
Kornjače , iz svite na koncertu, drugarima i na podija posjete koncertu i
Karneval životinja (C. poštuje pravila koncertu Voñenje kulturnim
S. Sans) ponašanja pokazuje intervjua s ustanovama
Slon, iz svite Karneval Koristiti pozitivan odnos umjetnicima Objašnjava
životinja (C. S. Sans), jednostavan prema djelima i Izrada plakata sa ponašanje na
kontrabas muzički jezik za muzičkim važnijim koncertu,
Ples šeće rne vile i ruski saopćavanje umjetnicima telefonskim odijevanje
ples -Trepak iz baleta“ ideja, imenovanje P okazuje razvoj brojevima Sarañuje s
Krcko Oraščić“ (Petar i opis djela i svijesti o značaju Prikupljanje roditeljima i
Iljič Čajkovski) Dje čija instrumenata muzike u isječaka iz umjetničkim
simfonija I stav (J. porodici, školi i štampe s najavom ustanovama
Haydn ili L. Mozart) okolini koncerata u gradu P osmatra i prati
Ples pilića u ljuskama, Razgovorom o (Vodič kroz napredak djece,
stav iz djela Slike sa muzici izražava kulturne muzičke pohvale i nagrade
izložbe (M. P. svoje stavove i dogañaje)
Musorgski) potrebu za Posjeta
Mali crnac pleše (C. lijepim (auditivna najznačajnijim
Debussy) ekologija) kulturnim
Klovnovi (D. Shvata da muzika objektima u
Kabalevski) ima važnu ulogu mjestu
Pjesma sedam za poboljšanje
patu ljaka iz filma kvaliteta života
„S njeguljica“, W.
Desney
Neko me voli
(G.Gerhw in)
Sretan roñe ndan
(Happy birthday,
pjesma iz Engleske)
Darovi za svu djecu
(P ajo Kanižaj, stihovi
Dijana Bujlat
Žuta podmornica
(Bitlsi)
202
5. DJEČIJE
STVARALAŠTVO
Eksperimentira, Koristiti vlastitu Željom za čestim Posjeta P odstiče
Izmišljanje novih istražuje i kreativnost i muziciranjem koncertima u kreativne oblike
pjesmica na zadani ili kombinira maštu za pokazuje pravilan osnovnoj izražavanja
novi tekst instrumente rješavanje odnos prema muzičkoj školi P riprema,
Izmišljanje teksta na Samostalno jednostavnih muzici Predlaganje rukovodi i razvija
zadanu ili izmišljenu spontano dovrši praktičnih P rati pjevanje oblika muzičkog interes djece
melodiju započetu pjesmu problema instrumentima stvaralaštva prema muzici
Slobodnija pjevanjem ili Samostalno sigurnije i Dogovaranje o svojim odnosom i
improvizacija na sviranjem smišlja, samostalnije improvizaciji stavovima
Orffovim instrumentima Samostalno uporeñuje, Vidno iskazuje i koja omogućava P lanira aktivnosti
Improvizacija pokreta u istražuje instrument dodaje, mijenja saopćava interes i neverbalnu i muzičke
ritmu i plesu i na njemu Izražava razne želju za njihovim komunikaciju i sadržaje u
Plesna dramatizacija improvizira ritmove iz života kombiniranjem socijalizaciju. korelaciji sa
Literarno i/ili likovno P ravi varijacije na instrumentima Slobodnija Komunikacija ostalim
izražavanje doživljaja zadanu temu Pravi improvizacija kroz muziku i umjetničkim i
muzike (melodiju, ritam) improvizaciju kolektivna, kooperacija u drugim odgojnim
Osmišljavanje nekoliko Spontano na muziku ritmičke pratnje grupna, u paru radu područjima
novih muzičkih progovara pjesmi (dijalogom), Pronalaženje P osjete
igrokaza pokretom, likovno Stvara individualna priča i bajki čiji koncertima,
Prezentacija rezultata ili literarno; kombinacijom Učešće sa se likovi mogu priredbama -
samostalnog i grupnog Na podsticaj, ali i riječi, zadovoljstvom u muzikom saradnja s
rada spontano, daje svoje instrumenata, muzičkim „ozvučiti“ lokalnom
ideje za rad pokreta i igrokazima svog Izvoñenje zajednicom
Improvizacijom likovnim izrazom razreda muzičkog P rocjenjuje
kreira nove Predlaže ideje i Učešće u igrokaza dječija
aranžmane za uključuje se u rad prezentaciji uz kombinaciju postignuća, hvali
pjesmice i brojalice na muzičkoj muzičkih pojedinaca - i ohrabruje
dramatizaciji igrokaza na likova i kolektiva
Predlaže školskoj priredbi
instrumente za
dočaravanje
likova u igrokazu
203
Likovna kultura

PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
ODGOJNI I
TEMATSKE CJELINE /
MOTIVI I TEHNIKE OB RAZOVNI CILJEVI SOCIJALIZIRAJUĆI
OBLASTI
CILJEVI
1. TAČKA I LINIJA Iz djetetove okoline: Uočiti i uporediti na svojim i Razvijanje senzornih,
Fokusirano istraživanje i ljudi, životinje, biljke, umjetničkim radovima - manipulativnih, izražajnih i
uočavanje u okruženju i na pojave u prirodi, objekti, kontrast, ritam, prostiranje praktičkih sposobnosti sa
likovnim djelima bogatstva prostori linija, moći se izražavati naglaskom na divergentno
raznolikosti linija/crta, Iz sadržaja ostalih linijama različitog karaktera i mišljenje
njihovih odnosa, kontrasta, predmeta (korelacija s toka Formiranje stavova i odnosa
ritma, smjerova i analiza drugim predmetima): Uočiti, razumjeti i moći prema vrijednostima, očuvanje
uočenog i istraženog maternji jezik (priča, predstaviti crtačku teksturu kulturne baštine i prirodne
Kombiniranje bajka, pjesma, kroz kontrast skupljenih i okoline
linije/crte s plohom, poslovica..…), moja raspršenih tačaka i linija u P ozitivan odnos prema radu:
tačkom i mrljom okolina, različitim odnosima inicijativa, samostalnost,
Crtačke teksture matematika, Usvojeni pojmovi za oblast angažiranost, spremnost za
muzička linija: odnos linija/crta, ritam, saradnju i timski rad
i tjelesna kulture smjer, mrlja, crtačka tekstura, Razvijanje humanosti,
Iz narodnih običaja: površina, tlocrt solidarnosti, drugarstva,
praznici, značajni datumi, jačanje i bogaćenje emocija
etnografsko naslijeñe Razvijanje sposobnosti
Tačka i crta/linija kao posmatranja, uočavanja,
samostalni likovni zaključivanja, snalažljivosti,
element sa svim svojim kreativnog, konkretnog i
karakteristikama i apstraktnog mišljenja i mašte,
kompozicionim orijentacija u vremenu i
odnosima u vizualno prostoru
likovnim sadržajima
Nevizualni poticaji:
emocije, čula, muzika …
Olovka, tuš i drvce, tuš
i kist, lavirani tuš,
flomasteri /crni ili tamni/
2. BOJA
Usmjereno istraživanje i Akvarel, gvaš, tempera, Uočiti, razumjeti i moći Razvijanje sposobnosti
opažanje u okruženju i na kolaž, pastel, flomasteri predstaviti kontrast malih dovoñenja u sklad tonova
likovnim djelima kontrast u boji (za manje formate razlika obojenih površina, boja, njihova praktična
kvaliteta razlika (degradacija radova) velikih razlika (kontrast) primjena u odijevanju,
boja), kontrasta kvantiteta i obojenih površina; uočiti ureñenje životnog prostora,
komplementarnog kontrasta i razumjeti i izraziti izrada čestitki, ukrasnih
prezentiranje istraženog i komplementarni kontrast predmeta, nakita...
uočenog Razumjeti i moći predstaviti Razvijanje sposobnosti
Mehaničko i optičko miješanje optičko miješanje boja predstavljanja sadržaja
boja upotrebom obojenih tačaka pjesme, priče, dogañaja,
Tonsko i kolorističko slikanje osnovnih boja pojava u prirodi, emocija i sl.
Slikarske teksture Razumjeti i moći predstaviti kroz likovni izraz
mehaničko miješanje boja
(dvije osnovne boje daju
izvedenu boju)
Usvojeni pojmovi za oblast
boja:
intenzitet boje, razrjeñivanje
boje, kvalitet boje,
komplementaran kontrast,
optičko miješanje boja,
tonsko i kolorističko
slikanje, slikarska tekstura
3. PLOHA Uočiti, razumjeti i moći
Daljnje razvijanje senzibiliteta Papir grafika (izrada šablona predstaviti grafičke odnose,
prema grafičkom izrazu. od papira kartona), matrica, rad na izradi šablona za
Izrada složenije šablone za grafička boja, tempera grafički otisak (papir grafika
grafički otisak jednobojna i višebojna),
Crta i ploha, fundamentalni razvijanje senzibiliteta prema
element grafike grafičkom izrazu
Višebojna papir grafika Usvojeni pojmovi za oblast
ploha (grafika: višebojna
grafika, šablon /matrica za
preslikavanje), grafički
otisak, grafičar, štampanje
204
4. POVRŠINA
Koncentrirana pažnja na Realizacija u materijalu po Uočavanje proporcija oblika i
istraživanje i uočavanje izboru: izrada scenskih prostora i prostornih odnosa
proporcija oblika i prostora elemenata, maski, lutki, (simetrije, asimetrije) u
osnovnih kompozicionih čestitki, opreme knjige, neposrednom okruženju i na
odnosa (simetrije, asimetrije) reklama (pismo kao element umjetničkim djelima,
u okolini i na umjetničkim vizualnih poruka), tehnike sposobnost predstavljanja
djelima i predstavljanje istraženog i zapaženog
istraženog i uočenog - Registrirati, razumjeti i moći
crta/linija u prostoru /prostorni predstavit: elemente
crtež scenografije, scene i scenske
Vizualno opažanje kadra na maske, spotove i zaštitne
fotografiji, stripu, TV-slici znakove, koristiti pismo kao
Kadrovi u nizu element vizualnih poruka
Crno-bijeli film (likovnost pisma, bosančica,
Boja na filmu kaligrafija...)
Spot i njegovo značenje Uloga i značaj vizualnih
Pismo kao element vizualnih medija: filma, TV-a,
poruka i njegova likovnost fotografije, značaj boje u
Scena i scenografija i scenska medijima
maska - oblikovanje i Usvojeni pojmovi za oblast
razumijevanje površina:
Zaštitni znakovi grafički dizajn, maska, scena,
scenografija, zaštitni znak,
film,
video, kadar, strip
5. MASA I PROSTOR
Ploha u prostoru Glina, glinamol, plastelin, Usvojeni pojmovi masa i
Plastične teksture (teksture u papir, karton, mekani lim, prostor: proporcija,
prostoru) žica, papirna ambalaža, drveni kompozicija oblika i prostora,
Karakter oblika i prostora je otpadni materijal simetrija i asimetrija, prostorni
rezultat / što proizlazi iz crtež, trodimenzionalna
njihovih funkcija tekstura, puna plastika, reljef
Puna plastika i reljef
Da djeca usvoje pojmove, da se znaju koristiti materijalima i sredstvima.
Za oblast linija:
- da znaju razlikovati linije po intenzitetu /jačini/, po prostiranju, smjerovima prostiranja linije,
- da prepoznaju ritam kao princip komponiranja,
- da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni element u predstavljanju različitih tekstura i
osmišljavanju kompozicije,
- da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta, neke grañevine,
- da dalje usavršavaju tehniku korištenja; olovke, tuša i drvca, tuša i kista, da savladaju tehniku
laviranog tuša.
Za oblast slikarstva:
- da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama; akvarelu, gvašu, temperi, kolažu,
pastelu, flomasterima u boji,
- da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja (da se boja može oslabiti),
- da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu (boje koje se slažu a nalaze se u
suprotnosti),
- optičko miješanje boja (tačkice dviju različitih boja na jednoj površini daju treću boju),
- usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku teksturu.
Za oblast ploha/grafika:
- da usvoje pojam šablon /matrica/, grafički otisak, grafičar, štampanje,
- da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku (papir grafika).
205
Za oblast površina, masa i prostor:
- da shvate šta je proporcija,
- da su sposobni organizirati kompoziciju oblika u prostoru,
- da znaju šta je simetrija i asimetrija,
- da su u stanju izvesti prostorni crtež (crtež tankom mekom žicom),
- da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura (tekstura izvedena s nekim oblikovnim
materijalom),
- da raspoznaju šta je puna plastika (figura u prostoru), a šta reljef,
- da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna (naslovna strana za knjigu, prospekt …),
- da kreativno izvedu masku, osmisle scenografiju teksta (za predstavu u razredu, školi),
- da kreiraju kadar stripa,
- da usvoje pojmove, zaštitni znak, strip, film, video, kadar.
1. TAČKA I LINIJA
Likovno područje crtanje:
U okviru ovog likovnog područja, djeca u četvrtom razredu radit će na daljnjem savladavanju
korištenja linije, tačke i mrlje kao izražajnog sredstva u predstavljanju prostora i trodimenzionalnih
oblika na plohi i u prostoru. Očekuje se da dijete polazeći od vlastitih iskustava iznalazi vlastita,
rješenja u prikazivanju prostora (svoje perspektive) i prostornih odnosa.
2. BOJA
Likovno područje slikanje:
U slikanim radovima primjećuje se da pored intenzivnih osnovnih boja djeca postepeno uvode i
izvedene (sekundarne) boje. Još uvijek je prisutna naglašena konturna linija, a prisutne su i hromatske
boje; crna, bijela i siva. Boje se postepeno miješaju i s drugim bojama, te se na taj način proširuje
paleta boja. Psihičkim odrastanjem djeteta povećava se broj predstavljenih detalja na likovnom radu.
3. PLOHA
Kroz tematsku oblast ploha mogu se realizirati sve likovne oblasti koje se predstavljaju u
dvodimenzionalnoj formi; crtanje, slikanje, grafika.
U četvrtom razredu, pored organizacije kompozicije u formi ritma (ponavljanja oblika), kružnog ritma,
izmijenjenog ritma; slikarskih tekstura, transparentnosti oblika, odnosa slike i teksta, značajniji broj
časova može biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike, jednobojne i višebojne
(visokog tiska), u tehnici papir grafike.
4. MASA I PROSTOR
Tematska oblast masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje, grañenje, primijenjena
umjetnost i dizajn. I dalje je u ovom uzrastu prisutan izražen interes za oblikovanjem u prostoru, koje
djeca doživljavaju kao igru povezanu s estetskim stvaralačkim procesom. U kreativnom procesu
koriste se: glina, glinamol, plastelin, stiropor, vata, vunica i žica, neoblikovani materijal (ambalaža,
kutijice …) i drugi prirodni materijali (plodovi kestena, žira, šišarke i slično). Definiraju se pojmovi i
realiziraju radovi u punoj plastici i reljefu. Teme (motivi za rad) su iz djetetovog okruženja; predstave
ljudi, životinja, makete, objekti, predmeti primijenjene umjetnosti.
5. POVRŠINA
Tematska oblast površina realizira se kroz likovne oblasti; dizajna, grafičkog dizajna, kroz
analizu i uočavanju proporcija i odnosa oblika i površina, kompozicionih odnosa: simetrije i
asimetrije. Izrada scenografije, oblikovanje maske, kostima. Pismo kao element vizualnih
poruka i njegova likovnost. Djeca rade na izradi stripa, znakova vizualnih komunikacija,
analizi fotografije, uočavanju i razumijevanju spota, vizualne medijske poruke.
206
Likovna kultura u IV razredu, podrazumijeva angažiranje i povezivanje novih vizualnih

iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava,
usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti.
Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije:
1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimenzionalna organizacija kompozicije
2. OBLIKOVANJE U PROSTORU - rješavanja trodimenzionalnih formi
Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realiziraju se kroz
LIKOVNE OBLASTI /likovna područja.
Za oblikovanje na plohi kroz područja:
- CRTANJE
- SLIKANJE
- GRAFIKA
Oblikovanje u prostoru kroz područja:
- PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE
- PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA
Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realiziraju se kroz
formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene (unificirane) jednoobrazno za sve razrede
od prvog do devetog razreda.
1. TAČKA I LINIJA
2. BOJA
3. PLOHA
4. MASA I PROSTOR
5. POVRŠINA
Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja, sposobnosti i likovne

kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Tematske
cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu, što znači da bi svaka
tematska cjelina bila dva puta obrañena u toku školske godine. Ovakav pristup zaokruživanja jedne
cjeline kroz likovne zadatke (likovne probleme) osigurao bi veću preglednost i sistematiziranje
gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu.
Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih
i prezentiranja novih sadržaja i znanja.
Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku.
Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizualiziraju problem koji ranije nisu
znala, prepoznaju ga i razriješe putem likovno-tehničkih sredstava. Taj proces kod djece razvija
kreativno mišljenje, sposobnosti i saznanja, što utiče na formiranje likovno oblikovnih temelja koji će
im pomoći u analizi složenih vizualno likovnih ideja i problema u komponiranju osmišljenih likovnih
kompozicija.
Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja djecu uključuje u aktivan proces vizualnog
istraživanja, doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Razvoj
likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju (stvaraju
predstavu) o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu, i interakciju umjetnosti, nauke i društva,
novih medija i okruženja.
Motivi – teme (likovni sadržaji)
Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. Motive prema
vizualizaciji sadržaja dijelimo na:
1. Vizualne motive
2. Nevizualne motive
3. Motive likovne forme (likovni i kompozicioni elementi)
- iz neposrednog okruženja djeteta: porodica, škola, mjesto stanovanja, prostori, objekti, pojave u
prirodi, biljke i sl.,
207
- sadržaji drugih predmeta (korelacija s drugim predmetima): maternjeg jezika (priča, bajka,
poslovica, basna, pjesmica), matematike, moje okoline, muzičke kulture, tjelesnog i
zdravstvenog odgoja,
- iz narodnih običaja (tradicije) - značajni datumi, praznici, etnografsko naslijeñe
- likovni i kompozicioni elementi, u skladu s djetetovim uzrastom, razrješavanje likovnih
zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata,
- nevizualni poticaji, emocije (osjećanja), čula, muzika ...
POJMOVI KOJE ĆE DJECA USVOJITI
CRTANJE: odnos linija/crta, ritam, smjer, mrlja, crtačka tekstura, površina, tlocrt
SLIKANJE: intenzitet boje, razrjeñivanje boje, kvalitet boje, komplementarni kontrast, optičko
miješanje boja, tonsko i kolorističko slikanje, slikarska tekstura
GRAFIKA: višebojna grafika, šablon /matrica za preslikavanje/, grafički otisak, grafičar, štampanje
PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE: proporcija, kompozicija oblika i prostora, simetrija i
asimetrija, prostorni crtež, trodimenzionalna tekstura, puna plastika, reljef
VIZUALNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn, maska, scena, scenografija, zaštitni znak, film,
video, kadar, stripa
OCJENJIVANJE
Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika, s

obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta,
upornosti i iskustva, stečenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog uticaja sredine, kao i
sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente. Iz tog razloga i dječiji
crtež moguće je analizirati s različitih aspekata:
- estetskog,
- psihološkog,
- pedagoškog.
Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet, svoje
viñenje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduševljenja, onda su svi ti radovi ,,stenografski
zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri.
Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće s djecom koja su nadarena i onom koja nisu, pa
se postavlja pitanje: šta raditi u takvoj situaciji? Djeca koja nisu nadarena ne bi smjela biti ,,kažnjena”
slabim ocjenama zato što je priroda ,,zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likovno-kreativno
izražavanje (ne posjeduju likovni talent).
Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta:
1. Likovna forma /likovni jezik/
2. Likovni sadržaji
Oblast Likovna forma (likovni jezik) koja se odnosi na likovne elemente i principe
komponiranja teoretskog je karaktera i može se savladati i usvojiti.
Dakle, djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima
usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i
imati u vidu individualne mogućnosti, stepen zalaganja i želje da se realizira postavljeni zadatak,
napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na nastavi likovne
kulture. Nema loših dječijih radova.
Vizualno-estetska kultura razvija kod djece sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti,
odnos prema estetskom, pravilno doživljavanje vizualnih informacija, odnos prema svjetskoj i našoj
kulturnoj baštini.
Pravilan odnos nastavnika prema dječijim radovima je od izuzetnog značaja za likovno-
kreativni rad djece. Ako nastavnik traži od djece da tačno ,,prepisuju” percipirano, da doživljavaju i
očima odraslih gledaju svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim
principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju.
208
CILJEVI I REZULTATI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA

Zna zašto je zdravlje osnova i preduvjet svih ljudskih aktivnosti

Zna zašto tjelesna aktivnost utječe na očuvanje i unapreñenje zdravlja
Zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet za sprečavanje deformacija kičme, grudnog koša, ekstremiteta i da
se osigura normalno funkcioniranje organizma

Zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešće
uzrok nepravilna ishrana i nekretanje
Zna zašto je fizička aktivnost izvor dobrog raspoloženja koje pomaže zdravlju
Zna da je čovjek dio prirode i da su fizičke aktivnosti u prirodi važne za djecu
Zna zašto kvalitet, oblik i veličina, te vanjskim prilikama i aktivnosti neprimjerena odjeća i obuća mogu
negativno uticati na zdravlje
P orodično koristi zdravstvene usluge
Ima usklañen dnevni ritam odmora, spavanja, učenja i igre, primjeren uzrastu, uz asistenciju odraslih
Izbjegava situacije u kojima se može povrijediti i zna tražiti pomoć
P oznaje principe pravilne i redovite ishrane, ima kulturu ishrane
Ima osnovne navike lične i kolektivne higijene
Zna zašto su psihoaktivne supstance štetne
Tražit će pomoć ako je zlostavljano (fizički, emocionalno ili seksualno) i/ili zanemarivano, ili zna za takav
slučaj
Antropom etrijska obilježja
U početnom i završnom stanju, utvrñena karakteristična odstupanja izmeñu djece od prosjeka (razreda,
škole) i izvršeno razvrstavanje djece prema njihovom stvarnom stanju i razvojnim potrebama
U početnom i završnom stanju, utvrñeno stvarno stanje: stopala, ekstremiteta, kičme, grudnog koša i
potrebne korektivne aktivnosti
U početnom i završnom stanju, utvrñen napredak u visini, prosječan, natprosječan, ispod prosjeka
U početnom i završnom stanju, utvrñen napredak u težini: normalan, povećan, smanjen
U početnom i završnom stanju, utvrñen odnos težina-visina: normalan, mršavost, pretilost, potrebne
aktivnosti za normalizaciju odnosa
U početnom i završnom stanju, utvrñen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan,
natprosječan, prosječan, ispod prosjeka, loš, potrebne aktivnosti za normalizaciju odnosa
Funkcionalne sposobnosti
U početnom i završnom stanju, za četiri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše, ispod
prosjeka, prosječno, natprosječno, izvrsno, predložene aktivnosti za normalizaciju stanja
U početnom i završnom stanju, puls u mirovanju je: vrlo nizak, nizak, umjeren, visok, vrlo visok, potrebne
aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja
Rast i razvoj
U početnom i završnom stanju, krvni pritisak je: vrlo nizak, nizak, normalan, visok, vrlo visok, potrebne
aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja
U početnom i završnom stanju, funkcionalne sposobnosti omogućavaju mu adaptaciju na primjerene
fizičke napore: normalno, sa primjetnim znakovima zamora, s izraženim znakovima zamora, s izrazito
izraženim znakovima zamora, potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja
U početnom i završnom stanju, ocjena za taping rukom: loše, ispod prosjeka, prosječno, natprosječno,
Psihomotoričke sposobnosti
izvrsno, potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka

U početnom i završnom stanju, ocjena za skok udalj s mjesta: loše, ispod prosjeka, prosječno, natprosječno,
U početnom i završnom stanju, ocjena za poligon natraške: loše, ispod prosjeka, prosječno, natprosječno,
U početnom i završnom stanju, ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše, ispod prosjeka, prosječno,
natprosječno, izvrsno, potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka
U početnom i završnom stanju, ocjena za podizanje trupa: loše, ispod prosjeka, prosječno, natprosječno,
U početnom i završnom stanju, procijenjene psihomotoričke sposobnosti: loše, ispod prosjeka, prosječno,
natprosječno, izvrsno, potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka
209
Zna zašto su djetinjstvo i mladost odlučujući za potpuni rast i razvoj čovjeka, njegovih osobina i
sposobnosti
Zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina
Zna da je visina pretežno uroñena osobina, različito važna za različite sportove
Zna da je u odnosu na visinu, normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u
psihomotoričkim i drugim aktivnostima
Zna zašto je potkožno masno tkivo izvor fizičkih i psihičkih problema
Zna zašto pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuju potkožno masno tkivo i povećavaju mišićnu
masu
Zna zašto fizičke aktivnosti utiču na pravilan rast, razvoj i funkcioniranje organizma, ukoliko svakodnevno
vježba
Usvajanje znanja, razvijanje sistema v rijednosti , stavova i navika
Zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast, razvoj i
dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti
Zna da svakodnevnim vježbanjem pomažemo organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom
Znanja
P repoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora i zna tražiti pomoć ako se loše osjeća
Zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast, razvoj i
funkcioniranje organizma
Zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti, koje se mogu povećati i prilagoñavati potrebama čovjeka
svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti
Zna da su za povećanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe
Zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti
Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja
P oznaje termine za označavanje osnovnih vježbovnih položaja, stavova, pokreta i kretanja
Zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta
Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja kao atletskih sadržaja: trčanje, visoki i
niski start, skok udalj iz mjesta i zaleta, skok uvis i bacanje predmeta
Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastičke vježbe oblikovanja: jačanja, istezanja i labavljenja
Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike, plesa i narodnih igara
Zna pantomimom i pokretom pokazati različite životne situacije
Naviklo je da pravilno drži tijelo pri sjedenju, stajanju i hodanju

P ozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja
Vrijednosti, stavovi, navike
Upoznaje i prihvata svoje osobine, sposobnosti i ograničenja, od značaja za učešće u fizičkoj aktivnosti
Samostalno primjenjuje naučene modele fizičke aktivnosti, jutarnja gimnastika, zagrijavanje i smirivanje
organizma, igre
P osjeduje pozitivno iskustvo kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima
P oznaje rodne (spolne) karakteristike, uvažava suprotni spol
Uvažava kolektiv i meñusobnu saradnju
P otiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi
U igri je aktivno, interaktivno i kreativno
Razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja
P repoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra, kršenje pravila, nepristojno ponašanje
Razvija dobre ekološke navike
Početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za drugi ciklus osnovnog
obrazovanja
I Hodanja i trčanja
1. Hodanje zadatom brzinom
2. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute
3. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokog starta;
II Skakanja i preskakanja
1. Preskakivanje kratke vijače u kretanju
2. Naskok na povišenje do 60 cm i različiti saskoci
3. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo
4. Skok u dalj iz zaleta
210
III Bacanja i gañanja
1. Gañanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m
2. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja
IV Kolutanja
1. Kombinacije koluta naprijed i natrag
V Penjanja
1. Penjanje na mornarske ljestve
2. Penjanje na konopac ili motku uz pomoć ruku i nogu do 2 m
VI Višenja i upiranja
1. Vis prednji na karikama
2. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji
3. Saskok iz upora prednjeg odnjihom
VII Vučenja i potiskivanja

1. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korištenje pomagala
VIII Ritmičke i plesne strukture

1. Trokorak
2. Galop naprijed i bočno
3. Vaga zanoženjem na tlu
4. Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja
IX Igre
1. Dječiji rukomet
2. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju
3. Dječija košarka
4. Osnovno dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i kretanju
5. Osnovna promjena pravca i tempa kretanja bez i s loptom
6. Dječija odbojka
7. Igre vršnim odbijanjem 1 : 1, 2 : 2
8. Dječiji nogomet
9. Voñenje lopte sredinom hrpta stopala
10. Šut na gol sredinom hrpta stopala
Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo

širenje informacija o zdravlju, već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i
zajedničkim potrebama s ciljem da se zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću, pomogne
djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korištenje zdravstvenih usluga.
Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice, zdrava životna sredina,
ishrana, humani odnosi meñu spolovima, meñuljudski odnosi, mentalno zdravlje, povrede, različiti
faktori rizika, odnos zdravstvenog radnika i pacijenta, zaštita od bolesti, itd.
Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja su:
1. objektivnost – prilagoñenost sadržaja materijalnim uvjetima,
2. primjerenost sadržaja dobi i spolu djeteta,
3. sigurnost djece,
4. korisnost sadržaja za svakodnevni život, sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili pogodnost
za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti,
5. razvoj antropoloških obilježja djece,
6. interes i potreba djece.
211
Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja integrira obrazovnu, antropološku odgojnu
komponentu.
U razrednoj nastavi težište obrazovne komponente je na usvajanju bitnih teorijskih i
psihomotoričkih znanja, odnosno na modificiranim biološkim i osnovnim kineziološkim znanjima,
upotpunjenim osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. Cilj primjene osnovnih teorijskih znanja
o ubrzanim biološkim promjenama u organizmu je upoznavanje djece s povezanošću tjelesnog
vježbanja i voluminoznosti tijela, prenošenje saznanja o uticaju pravilne prehrane na zdravlje, kao i o
uzrocima mogućih nesrazmjera u odnosu visine i težine. Djecu je potrebno uputiti u način
izračunavanja ITM (indeks tjelesne mase), upoznati ih sa kontrolnim ureñajem za sprečavanje pojave
pretilosti, razlozima pojave umora u školi i načinima njegova otklanjanja. Uvoditi djecu u organizaciju
sportskih natjecanja s naglaskom na uključivanje u suñenje različitih kinezioloških djelatnosti. U 4.
razredu potrebno je usavršiti sva osnovna motorička znanja, kao pripremu za predmetnu nastavu
tjelesne i zdravstvene kulture. Uz osnovna motorička znanja iz hodanja, trčanja, skakanja, potrebno je
posebno usvojiti osnovne sadržaje iz nogometa, odbojke i rukometa, te iz narodnog plesa iz zavičajnog
područja.
Antropološka komponenta odnosi se na sistemsku i trajnu promjenu prvenstveno morfoloških,
motoričkih i funkcionalnih obilježja djece. Opći morfološki učinci podrazumijevaju uticaj na sastav
tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva,
te sprečavanje pretilosti. Fiziološki učinci su usmjereni na podsticanje funkcija krvotoka i dišnog
sistema, te djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema, pri čemu istodobno poboljšavaju aerobne i
anaerobne sisteme dobijanja energije. Pozitivno djelovanje na imunološki sistem jednako je potrebno
za održavanje zdravlja i sprečavanje akutnih i hroničnih bolesti. Samosvojnost tjelesnog i
zdravstvenog odgoja ogleda se i u prostoru razvoja motoričkih sposobnosti, čime povećava
mogućnosti motoričkog izražavanja djece u svim ljudskim aktivnostima. U ovom razvojnom razdoblju
treba podsticati aktivaciju motoričkih jedinica s obzirom na potrebnu snagu i brzinu u jednostavnijim
pokretima i kretanjima. Složenijim kretanjima razvijati sa stajališta nervno-mišićne koordinacije
kontrolu pokreta. Motoričke sposobnosti koje su posebno pod uticajem podražaja su: brzina,
koordinacija, ravnoteža i gibljivost. U području funkcionalnih sposobnosti uključivanjem aerobnih
programa uticati na srčano-žilni i dišni sistem te na razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika.
Takoñer započeti značajnije djelovati na sisteme anaerobnog dobivanja energije potrebne pri
eksplozivnim, odnosno brzinskim aktivnostima.
Obilježje četvrtog razvojnog razdoblja, odnosno drugog osnovnoškolskog ciklusa, što
obuhvaća 4., 5. i 6. razred osnovne škole, jeste postupno, ali progresivno razlikovanje djevojčica i
dječaka u morfološkim osobinama, te psihomotoričkim i funkcionalnim sposobnostima.
Odgojna komponenta ima za cilj stvaranje takvog sistema vrijednosti u vezi s tjelesnim
vježbanjem da tokom života samoinicijativno i trajno provode tjelovježbu. Odgojni zadaci koji se
podjednako odnose na prvi, drugi, treći i četvrti razred osnovne škole:
1. sticanje higijenskih navika,
2. razvijanje individualne odgovornosti za vlastito zdravlje,
3. podsticanje interesa za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom,
4. prihvaćanje i uvažavanje različitosti,
5. prihvaćanje vlastite ličnosti,
6. razvijanje pozitivne slike o sebi,
7. razvijanje sposobnosti samokontrole,
8. razvijanje vještine svladavanja straha,
9. podsticanje ustrajnosti,
10. postavljanja cilja i postupno dolaženje do njega,
11. razvoj saradničkog ponašanja,
12. prihvaćanje i razumijevanje potreba djece s teškoćama,
13. praćenje vlastitog napretka,
14. razvijanje komunikacijskih vještina,
15. razvijanje osjećaja zadovoljstva,
16. poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje života i zdravlja,
17. podsticanje poštovanja tradicije kolektivnog identiteta.
212
VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE
Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesnog i zdravstvenog

odgoja izvodi se:
1. procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine, težine i držanja tijela),
2. testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih
motoričkih (koordinacije, agilnosti, ravnoteže, preciznosti, gipkosti, snage, brzine i
izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti,
3. ocjenjivanjem znanja, sportsko-tehničkih dostignuća i stavova djece prema tjelesnom i
zdravstvenom odgoju.
Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja, funkcionalnih i

psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti:
1. Tjelesni razvoj: tjelesna visina, tjelesna masa i držanje tijela,
2. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute,
3. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom, koordinacije –
poligon natraške, eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta, repetitivne snage – pretklon trupa,
statističke snage – vis u zgibu, fleksibilnosti – pretklon raznožno.
U drugom ciklusu ocjenjivanje je brojčano i opisno. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis
uspješnosti i napretka djeteta, njegove saradnje, aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i,
eventualno, sklonosti. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika.
Rezultati praćenja služe kao osnova za programiranje rada, u individualnom pristupu i odreñivanju
radnih zadataka za svako dijete, kao i za njihovo ocjenjivanje.
Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije, što znači da se mora voditi računa o
slijedećem:
1. povratna informacija je efikasna kada je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi,
ili tokom obavljanja aktivnosti,
2. ona mora biti konkretna, tj. mora se odnositi na aktivnosti i učinak djeteta, a ne na ličnost ili
trajne karakteristike osobe,
3. ona mora biti pozitivna, sadržati isticanje onih elemenata koji su za pohvalu, a tek potom onih
elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo uložiti dodatne napore.
Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka i ocjenjivanje (kvalitativno, kontinuirano,

konkretno, pozitivno i adekvatno obrazloženo), doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi, formiranju
realne sliku o sebi, o onome što znaju, umiju, o svojim sposobnostima, što je značajno za razvoj
samopoštovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe.
213
za peti razred devetogodišnje osnovne škole
214
Nastavni plan za peti razred devetogodišnje osnovne škole

2. Engleski jezik
3. Francuski jezik
4. Njemački jezik
5. Arapski jezik
6. Matematika
7. Priroda
8. Društvo
9. Osnove tehnike
10. Kultura življenja
11. Likovna kultura
12. Muzička / glazbena kultura
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED

SEDMIČN I
GODIŠNJI BROJ
REDNI B ROJ
OBAVEZNI NASTAVNI P REDMETI NASTAVNIH
BROJ NASTAVNIH
ČASOVA
ČASOVA

2. Strani jezik 3 105
3. Matematika 4 140
4. Priroda 2 70
5. Društvo 2 70
6. Osnove tehnike 1 35
7. Kultura življenja 2 70
9. Muzička/glazbena kultura 1 35
UKUPNO 23 805
Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom.
215
(5 časova sedmično – 175 časova godišnje)
* Područja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva
Čitanje u funkciji razumijevanja sadržaja, doživljaja estetskih i etičkih vrednota

teksta (tekstovi štampani latinicom i ćirilicom)
ČITANJE
• Usavršavanje svih aspekata čitanja (pravilnost, brzina, izražajnost)
15 nastavnih časova
• Samostalno čitanje nepoznatih tekstova, brzo pronalaženje važnih
informacija
Razvijanje sposobnosti izražavanja misli, osjećanja, stavova logički

PISANJE strukturiranim i gramatički tačnim rečenicama uz uvažavanje kompozicijskih
10 nastavnih časova cjelina u pisanom radu
Daljnji rad na usavršavanju tehnike pisanja i estetske strane rukopisa
Lektirom razvijati
INTERPRETACIJA Razvijanje recepcijskih sposobnosti, osjetljivosti
sposobnost samostalnog
KNJIŽEVNOG za umjetničko kazivanje, obogaćivanje
čitanja i izražavanja
TEKSTA emotivnog svijeta, smisla i sposobnosti za
doživljaja književnih djela,
40 nastavnih časova prepoznavanje i izražavanje ljepote riječima
kao i sposobnost procjene
(čitanačka štiva) Razvijanje jezičkih sposobnosti , kreativnog i
djela i poruke, zauzimanje
20 nastavnih časova kritičkog mišljenja, ličnih i društvenih vrlina i
stava i sposobnost
(lektira) vrijednosti
uživanja u čitanju
Usvajanje znanja o jeziku, zakonitosti, pravila i normi

GRAMATIKA, bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika
PRAVOGOVOR I Razumijevanje značenja rečenica u tekstu i teksta, mogućnost prepoznavanja
PRAVOPIS potrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera
45 nastavnih časova Izražavanje značenja rečenicama koje su organizirane u skladu sa zakonitostima,
pravilima i normama gramatike, ortoepije i ortografije
Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti, osvješćivanje važnosti

korektnog i lijepog govora u usmenoj i p isanoj formi
KULTURA
Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno izražavanje u
IZRAŽAVANJA
pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja
30 nastavnih časova
Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim
rečenicama
Recepcija sadržaja filma, pozorišne/kazališne predstave, radio-emisije, sadržaja

štampe
MEDIJSKA Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadržaja medija s obzirom na
KULTURA vrijednost (poučno, manje poučno, djela umjetničkih kvaliteta i filmski i
15 nastavnih časova televizijski kič)
Ovladavanje termino logijom važnom za snalaženje u svijetu filma, radija,
televizije, štampe
* Nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja, na osnovu procjene svoga razreda,

odstupi od navedenog prijedloga podjele nastavnih časova na područja
216
ČITANJE I PISANJE
ODGOJNO- OČEKIVANA POSTIGNUĆA

PROGRAMSKI
OB RAZOVNI
ZAHTJEVI MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA
CILJEVI
Čitanje tekstova Osamostaljivanje djece u P ravilno čitanje i Razvijena tehnika čitanja Izražajno čitanje,
štampanih latiničnim i komunikaciji s tekstom razumijevanje pročitanog pravilnost brzina i prenošenje tona i
ćiriličnim pismom Uvježbavanje Mogućnost reprodukcije izražajnost raspoloženja na slušaoce
Razvijanje tehnike samostalnog čitanja (samostalno ili na osnovu Razumijevanje Usklañenost intonacije,
čitanja, razumijevanje i pomoću uputstava tipa: pitanja) pročitanog, mogućnost jačine i boje glasa sa
reprodukcija pročitanog prethodno pročitati tekst, Mogućnost samostalne reprodukcije sadržajem
sa ili bez elemenata podcrtati manje poznate i prepoznavanja važnih (odgovorima na Čitanje manje poznatog i
stvaralaštva riječi koje su teške za pojedinosti u tekstu postavljena pitanja, nepoznatog teksta,
Čitanjem do novih izgovor, uvježbati Mogućnost samostalnog prepričavanjem bez razumijevanje pročitanog
informacija i novih izgovor tih riječi, služenja tekstom radi plana, rješavanjem i reprodukcija važnih
znanja zamisliti da ima mnogo usvajanja novih znanja zadataka koji pojedinosti
Čitanje kao činilac slušalaca, povremeno Mogućnost identifikacije podrazumijevaju ličnu Sposobnost kritičkog i
razvoja dječijeg pogledati u njihovom riječi, rečenica, dijelova procjenu) stvaralačkog čitanja
govornog izraza pravcu, razmisliti kada je teksta koji predstavljaju Snalaženje u tekstovima Jasno izgrañen stav o
Čitanje u funkciji umjesna upotreba prepreku u uspješnom koji se razlikuju po sadržaju, mogućnost
estetskog i etičkog primjerenih pokreta, glas druženju s tekstom obimu i složenosti radi diferencijacije sadržaja s
odgoja prilagoditi karakteru Mogućnost tačnog usvajanja novih znanja obzirom na važnost u
P i s a nj e teksta prepisivanja teksta Razvijena samostalnost u pamćenju i reprodukciji
P repisivanje Usavršavanje čitanja u P isanje po diktatu kratkih pisanju po diktatu, Mogućnost snalaženja u
P isanje po diktatu sebi radi bržeg rečenica prepisivanju i pisanju svim oblicima
Kreativno pisanje razumijevanja Tačno odgovaranje na slobodnih sastava i u izražavanja , poznavanje
Razvijanje sposobnosti postavljena pitanja oblicima izražavanja koji pravila pisanja i
samostalne interpretacije su programska obaveza gramatike u obimu koji
pročitanog i sposobnosti je utvrñen programom
izdvajanja bitnih
elemenata
oblikovanja smislenog
sadržaja, prepoznavanje
kompozicionih cjelina
P isanje uz uvažavanje
zakonitosti, pravila i
normi gramatike ,
ortoepije i ortografije,
izražavanje ličnih
osjećanja, stavova i
mišljenja
217
PROGRAMSKI
OB RAZOVNI
ZAHTJEVI MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA
CILJEVI
Književni tekstovi: Doživljaj književnog Samostalno čitanje, P otpuna samostalnost u P otpuna samostalnost u
Ivo Andrić: djela u cjelini i razumijevanje pročitanog čitanju, razumijevanju i služenju tekstom kao
Aska i vuk sposobnost izražavanja i mogućnost reprodukcije reprodukciji sadržaja izvorom informacija,
Skender Kulenović: dojma Uočavanje likova u P oznavanje i doživljaja i vrijednosti
Cesta Formiranje i usvajanje književnom tekstu i razlikovanje pojmova: Mogućnost kritičkog
Alija Dubočanin: Šarko osnovnih pojmova iz mogućnost uočavanja tema književnog djela, promišljanja o knjizi,
Branko Ćopić: teorije književnosti njihovih glavnih osobina fabula i kompozicija likovima i njihovim
Izokrenuta priča Zapažanje i formulacija Mogućnost zaključivanja Uočavanje logičkih postupcima
Ela Peroci: teme književnog djela (o (o porukama zaključuje cjelina u tekstu i Razumijevanje pojmova
Majčin dar čemu tekst govori), uz nastavnikovu pomoć i formuliranje podnaslova iz teorije književnosti
Narodna priča: razumijevanje posredovanje) Uočavanje likova u koji su programska
Ko je na svijetu najjači riječi/pojmova: Uočavanje logičkih književnom djelu, obaveza
A. S. Puškin: f a b u l a, cjelina u književnom karakterizacija, Stvaralačka upotreba
Bajka o ribaru i ribici k o m p o z i c i ja djelu formuliranje poruke sadržaja pročitanih
Stevan Bulajić: Sarka Uočavanje i Mogućnost Mogućnost uočavanja književnih tekstova u
Ešref Berbić: karakterizacija likova u prepoznavanja opisa, dijaloga, mjesta i vlastitim pismenim
Kako je otišlo ljeto djelu: zaključivanje o karakterističnih mjesta u vremena radnje, dijelova radovima
Poslovice (izbor) osjećanjima likova na tekstu teksta koji predstavljaju Bogat rječnik koji je u
Aleksa Mikić: osnovu dijaloga i Mogućnost uočavanja posebnu dinamičnost u funkciji komunikacije i
Lipov cvat njihovih postupaka uzroka i posljedica u razvoju dogañaja kvaliteta usmenih i
Vesna Krmpotić: Koliko Uočavanje ponašanju likova u P otpuna samostalnost u pismenih vježbi
je teška pahuljica karakterističnih dijelova književnom djelu analizi književnog teksta, Mogućnost uporedbe
(igrokaz) teksta, rečenica, riječi Mogućnost adekvatnog mogućnost reprodukcije književnih tekstova s
Nasiha Kapidžić-Hadžić: kojima su direktno odgovora na doživljaj svih važnih elemenata obzirom na tematiku,
Vezeni most izraženi osnovna misao, pjesme riječima, P repoznavanje osnovnog ljepotu kazivanja, jezičke
Enes Kišević: piščevi stavovi i stavovi likovnim izrazom osjećanja u pjesmi aspekte
Kiša lica P repoznavanje pjesničkih Mogućnost uočavanja Uporeñivanje vrijednosti,
Grigor Vitez: Izbor karakterističnih slika stilskih sredstava poruka pojedinih
Ševina jutarnja pjesma mjesta u tekstu: opis lika, Mogućnost memoriranja Uočavanje ritma i rime književnih djela
Musa Ćazim Ćatić: pejzaža, dijalog, mjesto i i recitiranja Razlikovanje pojmova iz Razvijen senzibilitet za
Bosna žubori vrijeme radnje, Mogućnost samostalnog teorije književnosti koji doživljaj i izražavanje
Dobriša Cesarić: Jesen pojačavanje čitanja i razumijevanja su programska obaveza doživljaja na način koji
Gustav Krklec: Bijeli dinamičnosti, humor toka dogañaja, uočavanje Sposobnost samostalnog ima elemente
grad Razlikovanje govora likova, mogućnost čitanja, izražavanja originalnosti
Dragan Kulidžan: pisca i govora lica reprodukcije doživljaja u usmenoj i (izbor riječi, dojmovi)
Potočić Zapažanje logičkih pisanoj formi Razvijen senzibilitet za
Šukrija Pandžo: cjelina u kompoziciji Mogućnost prepričavanja poetsku riječ
Posljednje laste teksta teksta i prilagoñavanja Doživljavanje snage
Lektira: Lirska pjesma posebnim zahtjevima poetske riječi
Ahmet Hromadžić: Osnovna osjećanja u (očekivanim slijedom, uz Vještina u izboru i
Patuljak vam priča pjesmi sažimanje) upotrebi riječi u govoru i
Alija Dubočanin: Tiha Stilsk a sre dstva: pisanju
rijeka djetinjstva poreñenje, epitet P okušaji pisanja poezije
Ivana Brlić – Mažuranić: Pjesnička slika - Mogućnog živog
P riče iz davnine vizuelni i akustički izražajnog govorenja
ðani Rodari: Putovanje (slušni) elementi u stihova
Plave Strijele pjesničkoj slici, P otpuna samostalnost u
Mato Lovrak: pjesnička slika izražena čitanju
Vlak u snijegu bojom i zvukom, Bogatstvo rječnika i
Ismet Bekrić: zapažanje ritma i rime, Izgrañen kriterij za izbor
Jesen u gradu izražavanje dojma knjige
Izgrañivanje književno- Mogućnost osobenog
estetskog senzibiliteta govora o pročitanom
Razvijanje sposobnosti djelu
učenja napamet i P repoznavanje dijelova
mogućnosti izražajnog karakterističnih po
recitovanja naraciji, opisu
Samostalnost u čitanju,
razumijevanju
Razvijanje crta
kreativnosti posredstvom
aktivnosti koje
podrazumijeva domaća
lektira
218
RJEČNIK, GRAMATIKA, PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
P ROGRAMSKI
OBRAZOVN I
ZAHTJEVI MINIMALNA DOVOLJNA VISO KA
CILJEVI
Zavičajni govor i književni Doživljaj ljepote Poznavanje azbuke i Mogućnost Dobro poznavanje
jezik vlastitog, abecede tačne gramatičke sadržaja gramatike i
Riječi iz mog zavičaja organski Razlikovanje analize teksta na nivou pravopisa koji su
Azbuka utemeljenog promjenljivih vrsta riječi usvojenih znanja od I programska obaveza od
Vrste riječi: govora ali i i mogućnost do V razreda I do V razreda
Imenice: zajedničke, vlastite, razumijevanje prepoznavanja Mogućnost navoñenja Mogućnost samostalne
zbirne, gradivne, stvarne i značaja upotrebe potrebnih primjera novih primjera analize rečenice i
nestvarne normativno i u tekstu Korektno teksta u skladu s
Zamjenice: lične, prisvojne, stilski ureñenog Mogućnost služenja služenje postavljenim
pokazne jezika smislenim rečenicama pravilima o upotrebi zahtjevima
P ridjevi (opisni, prisvojni, Usvajanje Prepoznavanje proste interpunkcijskih Vješta upotreba znanja
gradivni), poreñenje, znanja o neproširene i proširene znakova o rečenici u
komparacija pravilima, rečenice samostalnim pismenim
pridjeva jedinicama Mogućnost uočavanja radovima
Brojevi (glavni i redni) jezičkog sistema subjekta i predikata Primjena
Rečenica: principima i u rečenicama, naučenih pravila na
Atribut i apozicija, objekt u zakonitostima atributa, apozicije i nivou automatizacije
rečenici njihovog objekta
P ravogovor i pravopis: ustrojstva Pravilna upotreba
Veliko slovo u jednočlanim Razvijanje interpunkcijskih znakova
i višečlanim imenima logičkog
gradova, naselja, zemalja mišljenja i
P isanje prisvojnih pridjeva: zaključivanja
-na, -ov, - ev, -in (sposobnosti
-na, -ski , -ćki, -čki analize, sinteze,
P isanje brojeva slovima uporeñivanja,
(glavni i redni) apstrakcije i
Upravni i neupravni govor generalizacije)
Upotreba interpunkcijskih
znakova u rečenici: zareza,
crte, tačke, dvotačke,
upitnika, uskličnika,
navodnika
KULTURA IZRAŽAVANJA
ODGOJNO- OČE KIVANA POSTIG NUĆA
P ROGRAMSKI
OBRAZOVNI
ZAHTJEVI MIN IMALNA DOVOLJNA VISOKA
CILJEVI
Naracija Osposobljavanje za Mogućnost Snalaženje u svim Sposobnost služenja
P repričavanje bez reprodukciju teksta bez prepričavanja koje će oblicima izražavanja svim oblicima
obaveznog sastavljanja formuliranja naslova osigurati razumijevanje P repričavanje sadržaja izražavanja i
plana cjelinama sadržaja, svih važnih elemenata u bez sastavljanja plana mogućnost unošenja
P repričavanje s poštujući hronologiju u sadržaju Sastavljanje priče po elemenata originalnosti
usmjerenjem na izražavanju i normu Sposobnost sastavljanja datim riječima, a da Mogućnost proširivanja
sažimanje teksta standardnog jezika priče na osnovu priča ima sve važne i sažimanja teksta
P ričanje na osnovu Razvijanje sposobnosti poticajnih riječi: uz elemente unošenjem novih ideja
datih tematskih riječi uočavanja uporišnih svaku tematsku riječ da Rečenice su jasne i Osoben izbor jezičkih i
P ričanje dogañaja i mjesta, sažimanje kaže smislenu rečenicu, tematski se oslanjaju na stilskih sredstava
doživljaja sadržaja i izražavanje a da rečenice čine sadržaj, odnosno date Iskazivanje smisla za
Deskripcija punim rečenicama cjelovitu priču riječi kao uporišne, upotrebu epiteta,
Opis pojave, zbivanja u P ojačavanje Mogućnost pričanja poticajne tačke uvoñenje dijaloga,
prirodi mogućnosti dogañaja i ličnog Mogućnost govorenja o unošenje elemenata
Opis pejzaža samostalnog doživljaja sa bitnim dogañajima i humora
izražavanja rečenicama elementima sadržaja i doživljajima P ostojanje kriterija za
koje su jasne i naglašenom emotivnom Mogućnost procjenu kvaliteta
gramatički pravilno notom prepričavanja teksta usmenog i pismenog
strukturirane Izražavanje viñenog potpunim jasnim i izražavanja (ovo je
Osposobljavanje za riječima koje su gramatički pravilno dobro urañeno, a ovo
živo, jasno, ubjedljivo primjerene tematici, oblikovanim mogu uraditi bolje)
govorenje i pisanje situaciji rečenicama
organizacije usmenog i
pisanog izražavanja i
procjene efekata,
rezultata vlastitog rada
219
MEDIJSKA KULTURA
OČEKIVANA POSTIGNUĆA
PROGRAMSKI ODGOJNO-OBRAZOVNI
ZAHTJEVI CILJEVI MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA
Izražajna sredstva Razumijevanje djela ekrana /filma Razlikovanje Razlikovanje Razvijena sposobnost
djela ekrana (kadar, i televizije/ sredstava sredstava izražavanja analize umjetničkih
montaža, muzika), P ovezivanje kadrova po sjećanju izražavanja filma, radija, djela, filma,
dijalog u filmu i (sposobnost identifikacije mjesta i Mogućnost televizije, pozorišta/ književnosti,
pozorišnoj/kazališnoj vremena, likova, objekata, radnji, koncentracije kazališta, pozorišne umjetnosti u
predstavi povezanost radnji, odnosa i sukoba pažnje na sadržaj književnosti obimu koji je
Film - književno meñu likovima) u kontinuitetu Sposobnost predviñen programom
djelo - pozorište Razumijevanje redoslijeda Mogućnost percepcije i recepcije Razvijen senzibilitet
(poreñenje izražajnih kauzaliteta dogañaja, odnosa meñu memoriranja i djela filmske za poreñenje djela
mogućnosti) akterima radnje reprodukcije umjetnosti pozorišta ekrana i mogućnost
Razumijevanje poruka viñenog po /kazališta kritičkog pristupa
Razvijanje sposobnosti sjećanju Mogućnost analizi
prepoznavanja vlastitih potreba i Sposobnost samostalne Posjedovanje
stavova posredstvom identifikacije razlikovanja reprodukcije po bogatstva ideja o
s ličnostima na ekranu prihvatljivog i sjećanju i ocjene sa mogućem sadržaju
Odgoj za gledanje djela ekrana s neprihvatljivog stanovišta novih filmova
ciljem uočavanja važnih ponašanja likova vrijednosnog sistema Naglašen interes
pojedinosti, mogućnosti izbora, u djelima ekrana Prepoznavanje prema umjetnosti
osmišljavanje i mogućnost sa stanovišta izražajnih sredstava
klasifikacije sadržaja vrijednosnih filma, televizije,
Razumijevanje složenosti filmskog principa pozorišta/kazališta
djela i izražajnih mogućnosti
filma, gledanje djela ekrana kao
vježba u umijeću posmatranja i
obogaćivanja vizuelnog pamćenja,
mašte, mišljenja, bogaćenja
asocijacija
Razvijanje senzibiliteta za
prepoznavanje i doživljavanje
snage riječi i slike, govora, zvuka i
tišine
220
Engleski jezik
(3 časa sedmično – 105 časova godišnje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA

Ciljevi nastave engleskog jezika Oček ivani re zultati / ishodi učenja
Nastaviti n a naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj i Djeca će:
drugoj godini učenja: • razviti želju i ljubavi prema učenju engleskog jezika
• učenje jezika, a ne o jeziku • razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku
• dalje njegovati razvijanje pozitivnog, razigranog stava • prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog
prema učenju jezika • izražavati slobodu i samostalnost u govoru i
• poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava direktnom reagiranju
• poticati radoznalost i kreativnost • znati čitati riječi pojedinačno povezano sa
• dalje njegovati razumijevanje i logičko pamćenje konkretnim pojmovima
• poticati temeljitost, predanost i preciznost u učenju • znati čitati jednostavne rečenice
jezika • znati prepisivati, davati kratke pismene odgovore,
• njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji popunjavati slova i riječi
naučenog, primjereno uzrastu • razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno
• kroz igru, pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog uzrastu
jezika bude zabava i zadovoljstvo • prepoznati zadovoljstvo i korist pri proširivanju
• postupni i odmjereni prijelaz ka čitanju i pisanju znanja stranog jezika
jednostavnih riječi i rečenica.
Nastavni program za peti razred, treća godina učenja engleskog jezika

Nivo Teme Funkcije i vještine Aktivnosti Gramatik a Vok abular
5. razred Porodica Djeca će znati: RECEPCIJA Dje ca će ponavljati ili Dje ca će ponavljati i
Prvi stepen • upućivati a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: učiti: učiti samo osnovni
elementarnog Škola odgovarajuće Djeca će slušati izgovoreni tekst i Ime nice : vokabular koji se
znanja pozdrave i reagirati: brojive, nebrojive odnosi na date teme ,
Moje odgovarati na njih 1) Neverbalno: pravilnu/nepravilnu kao npr.
ok ruže nje • vršiti upoznavanje pokazivanjem/doticanjem predmeta množinu Članovi uže i nek i
• obraćati se ljudima ili dijela tijela koji se spominje, Zamje nice : članovi šire porodice,
Svakodnevni • identificirati ljude i izvršavanjem uputa i nareñenja, Lične, subjekatski i npr. mother, grandfather,
život predmete zaokruživanjem tačnog objekatski padež uncle, aunt, grandson
• locirati ljude i odgovora/opcije, ispunjavanjem P okazne, this, that, Škola, npr. school
Slobodno predmete tabele označavajući na odgovarajući these, those premises, school
vrije me • opisivati ljude i način potvrdne ili tačne odgovore, Upitne, who, which, subjects, furniture,
predmete, neka odnosno negativne ili netačne what, whose pupils’ things, extra-
Životinje raspoloženja i stanja, odgovore, povezivanjem odreñenih P risvojne curriculum activities,
trenutnu aktivnost ilustracija sa odgovarajućim Neodreñene, somebody, some musical
Ze mlje , tekstom, označavanjem anybody, nobody instruments, itd.
• postavljati poznata
narodi pitanja i odgovarati tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. Pridje vi: Ok ruže nje, seasons of
na njih 2) Verbalno : ponavljanjem riječi, Determinatori the year, weather (npr.
izraza ili čitavih rečenica koje je Članovi, a/an, the, nulti rainy, sunny)
• tražiti i nuditi
izgovorio nastavnik ili koje su čuli P risvojni pridjevi, in the garden,
pomoć (Can you
sa kasetofona, davanjem kratkih P okazni pridjevi, this (npr.vegetable / flower
help me? Can I help
odgovora na pitanja koja je postavio (girl), that (boy), these garden), some gardening
you?)
nastavnik ili koja su čuli sa (girls), those (boys) tools (npr. spade, rake,
• tražiti i d avati kasetofona, popunjavanjem tabela, watering can),
P ridjevi za neodreñenu
informacije
bilješki ili rečenica itd. količinu i broj, e.g. in the country (npr.
• slušati očekujući da camping, tent, lunch
b) ČITANJE I REAGIRANJE some, any, much, many,
čuju odreñenu Djeca će čitati kratke tekstove, u all box, fire)
informaciju sebi ili naglas, i reagirati Upitni pridjevi, what, Svakodnevni život,
• izraziti na vrlo 1) Neverbalno: traženjem which, w hose rutinske aktivnosti,
jednostavan način: odreñenih informacija, Opisni pridjevi, shopping (npr. at the
- slaganje i izvršavanjem uputa i nareñenja, supermarket, buying
najčešći, u okviru
neslaganje povezivanjem odreñenih ilustracija some vegetables and
datih tema
- znanje i neznanje sa odgovarajućim tekstom, B rojevi: 1-100 fruits)going out (npr.
- sposobnost i povezivanjem nabrojanih riječi sa Glagoli: library, swimming pool),
dopuštanje (can, odgovarajućim brojevima ili P resent S imple my clothes, visiting
may) simbolima, označavanjem (potvrdna, negativna, relatives, friends, itd.
- ponudu (pismenu ili tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. upitna forma) Slobodno vrije me, at
usmenu) koristeći 2) Verbalno : postavljanjem pitanja P resent Continuous the park (npr. slide,
najosnovniji i davanjem odgovora, biranjem (potvrdna, negativna, jungle gym, swing, jump
vokabular tačnog odgovora, ispunjavanjem upitna forma) rope), snow, snowball,
- sljedeće emocije: tabela i križaljki, dovršavanjem Glagoli be, have/have snowman, outings
slaganje, rečenica, popunjavanjem praznina got (potvrdna, Životinje, domestic,
neslaganje, zadatim riječima, povezivanjem negativna, upitna forma) wild animals, pets
221
dopadanje, riječi u stupcima A i B, sklapanjem Modalni glagoli can, (osnovni vokabular)
nedopadanje, ispreturanog teksta u smislenu may (potvrdna, Ze mlje i oblasti,
zadovoljstvo, cjelinu itd. negativna, upitna forma) peoples, their culture
zanimanje i PRODUKCIJA Imperativ, sva lica (osnovni vokabular)
oduševljenje za a) GOVOR jednine i množine Osim što će stalno
nešto, iznenañenje, Djeca će: Prilozi (najčešći) proširivati vok abular,
razočarenje, • učestvovati u razgovoru sa - Mjesto dje ca će ponavljati ili
zahvalnost drugom djecom ili nastavnikom - Smjer, npr. left, right, učiti koristiti:
- ideju posjedovanja • davati upute i nareñenja east, west Skraćenice, najčešće,
(have, have got, • igrati uloge - Vrijeme, npr. a.m., p.m., UK,
John’s book, his • recitirati, pjevati i igrati jezične - Način, npr. slowly, USA, skraćenice za dane
house etc.) igre itd. quickly u sedmici i mjesece
• izviniti se i b) PISANJE Prijedlozi: Afikse u vezi sa datim
prihvatiti izvinjenje Djeca će: • Mjesto, npr. in, on, temama i gramatikom,
• suge rirati neku • prepisivati kratke tekstove under, behind, in npr. -s, -ing
akciju • pisati po diktatu front of Antonime u vezi sa
(Let’s …) • ispunjavati tabele/križaljke • Vrijeme, npr. in, on, datim temama, npr. fast
• prihvatiti i odbiti at – slow, up – down, hot –
• ubacivati/podvlačiti/redati riječi u
ponudu ili molbu Rečenica: cold
smislene rečenice
• govoriti na • Osnovni red riječi u Složenice u vezi sa
• pisati rečenice koristeći tačnu datim temama, npr.
jednostavan način o formu glagola u zagradi potvrdnoj,
svakodnevnim negativnoj, upitnoj i football, basketball,
• dovršavati rečenice swimming-pool, pen-
aktivnostima i zapovjednoj rečenici
• pisati kratke sastave na poznate friend
radnjama • There is a/There are
teme itd. Kolokacije u vezi sa
some…Is the re a…?
Are the re any…? datim temama, npr.
outdoor sports, to do
homework, make a
phone call
INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJI
Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekla
• kroz crtanje, slikanje, oblikovanje, itd. (Likovna kultura),
• kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj),
• slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura).
INTERKULTURALNE VJEŠTINE:
Djeca će :
• upoznavati kulturu svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene,
• upoznavati neke osnovne razlike izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa engleskog govornog
područja (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku djeteta: Dobar
dan i Good morning/afternoon ili Dobar dan i Good day),
• učiti komunicirati i ponašati se u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za
kulturu zemlje čiji jezik uče. Ovo može podrazumijevati:
- govor tijelom, koji se razlikuje od kulture do kulture, kao što je počinjanje nabrajanja od
malog prsta, pokret glavom kad se želi reći da/ne, itd.,
- uzvike (npr. Oops! kada neko padne, ispusti nešto ili pogriješi ili Ouch! kojim se izražava
iznenadna bol) i sl.
UČENJE KAKO TREBA UČITI:

Djeca će učiti da:
• razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika,
• budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik,
• koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama, ocjenjuju svoje aktivnosti
i aktivnosti svojih kolega.
• Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život, aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta);
• Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja);
• Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine);
222
• Gramatika (gramatička područja za dati nivo);
• Vokabular (koji odgovara datim temama, predviñenim funkcijama i vještinama).
U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje, ponavljanje i na usmenu
komunikaciju sa zabavnim aktivnostima, koje imaju za cilj da pobude, razviju i podržavaju
Nastavnik treba da:

- pažljivo planira svaki čas, cilj i način rada,
- priprema materijal i opremu, zadatke za djecu pojedinačno, za grupe i cijeli razred,
- piše pismenu pripremu za svaki čas,
- stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje,
- razvija od početka radne navike,
- razvija komunikacijske sposobnosti,
- razvije vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta,
- osposobi djecu da samostalno rade tokom časa i kod kuće,
- njeguje poštivanje drugog u toku zajedničkog rada i natjecanja,
- slobodno oblikuje svoje časove, proširuje materijal prema datoj situaciji,
sarañuje sa kolegama i stručnim savjetnikom,
- se drži principa jednostavnosti, primjerenosti i postupnosti, idući od
jednostavnih ka složenijim jezičkim ciljevima,
- procijeni kojim fondom riječi trebaju ovladati djeca u datoj grupi i datim
uvjetima,
- primjenjuje direktni, frontalni, grupni i individualni pristup,
- praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem, a potom
usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji,
- ne prihvata kruto uputstva data u programu, udžbenicima i priručnicima, nego da
kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog, ali primjereno uvjetima u
kojima radi.
• Praćenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. Ono

treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje
jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak.
• Preporuke
Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u trećoj godini učenja i dalje je naglašena
potreba za fleksibilnošću, kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i trajanju časova. I
dalje je moguće i poželjno paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih
predmeta. Trajanje časa ne postavljati kruto, prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama
djece. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje jezika provoditi u razigranom, vedrom i
privlačnom okruženju. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti
u nastavi.
• Nastavne metode i oblici rada

Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Primjenjivati frontalni i individualni
pristup, kao i rad u manjim i većim grupama i rad u parovima. Role playing, drama-playing,
igranje po ulogama, pjevanje horsko i pojedinačno, pantomima, pogañanje, maskiranje,
pretending, igre riječima, rješavanje jezičke zagonetke i križaljke, igre pogañanja su neki oblici
koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati.
Napomena nastavnicima:
Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema djeci u samostalnom sastavljanju i
izgovoru rečenica.
223
Francuski jezik

U nastavi francuskog jezika u petom razredu osnovne škole djeca treba da prošire programske sadržaje
iz IV razreda i teže dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike.
Slušanje i razumijevanje - dijete prepoznaje glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji uči
- razumije jednostavna uputstva, pitanja, izjave, upozorenja, kratka
objašnjenja nastavnika i pravilno reagira na iste
- razumije kratke dijaloge na poznatu temu
Čitanje i razumijevanje - prepoznaje slova, napisane riječi i kratke rečenice

- čita naglas poznate riječi i rečenice
- čita i razumije kratki tekst u kojem su mu poznate sve riječi
Govor - pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju

rečenice
- postavlja i odgovara na jednostavna pitanja
- aktivno učestvuje u razgovoru po modelu
- može dati jednostavne informacije o sebi, svojoj porodici i
prijateljima, školi itd.
- opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju
Pisanje - prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice

- zapisuje poznate riječi ili kraće rečenice po modelu
- piše kratke rečenice ili sastave o sebi i svom okruženju
Znanje o jeziku - Na o vom nivou učenja dijete još uvijek ne stječe znanje o jeziku, nego
prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente
224
Funkcije i
Nivo Teme Ak tivnosti Gramatika Vokabular
sposobnosti
5. razred
3. godina - Svakodnevni Djeca će znati: RECEPCIJA Djeca će koristiti - Svakodnevni život
učenja život pozdravljati i a) SLUŠANJE I (ali neće učiti o (faire des courses,
francuskog (porodica i odgovarati na REAGIRANJE tome): aller au marché,
je zik a život u pozdrave Djeca će slušati Imenice sa članom u aller au supermarché
Razvijanje porodici) obraćati se izgovoreni tekst i jednini i množini (le et acheter du pain,
početnog - Škola i ljudima, reagirati: livre, la classe, des fruits, du lait...,
znanja učionica upoznavati se 1) Neverbalno: l'école, les livres...) aller à la
- Dani u identificirati i pokazivanjem / Zamjenice: bibliothèque, au
sedmici locirati ljude i doticanjem predmeta ili Lične, subjekatski i match de foot,
- Godišnja doba predmete dijela tijela koji se objekatski padež visiter des amis)
i mjeseci opisivati ljude i spominje, izvršavanjem Pridjevi: - Članovi uže i neki
- Atmosfersko predmete, neka uputa i nareñenja, Prisvojni (mon ami, članovi šire
vrijeme raspoloženja i zaokruživanjem tačnog ma mère, mes porodice (maman,
- Jelo i piće stanja i odgovora, odnosno parents) soeur, grandpère,
- Slobodno aktivnosti tačnih i netačnih tvrdnji Pokazni (ce garçon, oncle, petit-fils)
vrijeme postavljati (V i F), povezivanjem cette femme, ces - Škola (la classe,
- Proslave poznata pitanja odreñenih ilustracija sa livres) l'élève, l'instituteur,
(roñendana, i odgovarati na odgovarajućim tekstom, Upitni (Q uelle heure les matières,
Nove godine, njih itd. est-il?) l'emploi du temps,
blagdana) tražiti i nuditi 2) Verbalno : Opisni pridjevi (u la forniture scolaire)
- Domaće pomoć ponavljanjem riječi, okviru datih tema) - Godišnja doba (le
životinje tražiti i davati izraza ili čitavih Brojevi: 1 – 100 printemps, l'été,
- Dijelovi tijela informacije rečenica koje je (desetice) l'automne, l'hiver)
na jednostavan izgovorio nastavnik ili Glagoli: prezent (le - Dani u sedmici
način izraziti koje su čula sa audio ili présent), imperativ (lundi, mardi...)
slaganje i video zapisa, davanjem (l'impératif) - Mjeseci u godini
neslaganje, kraćih odgovora na Pomoćni glagoli (janvier, février...)
dopuštanje, pitanja koja je postavio avoir i être - Atmosfersko
dopadanje, nastavnik ili koja su (potvrdna, upitna i vrijeme (Il fait beau,
nedopadanje, čula sa audio ili video negativna forma) Il fait gris, Il pleut)
zadovoljstvo zapisa, popunjavanjem i Prilozi: za mjesto, - P oziv na proslavu
čitanjem tabela, bilješki vrijeme, količinu roñendana
ili rečenica, itd. (ici, aujourd'hui, - P isanje kratke
b) ČITANJE I beaucoup) čestitke (Joyeux
REAGIRANJE Prijedlozi: à, dans, anniversaire à...,
Djeca će čitati kratke de ... (à l'école, dans Joyeux N oël, Bonne
tekstove, u sebi ili la classe, le livre de Année)
naglas, i reagirati: mon ami) - Jelo i piće (le petit
1) Neverbalno: Rečenica: Osnovni déjeuner, le
izvršavanjem uputa i red riječi u déjeuner, le dîner, la
nareñenja, potvrdnoj, soupe, l'omelette, la
povezivanjem negativnoj, upitnoj salade, le jus de
odreñenih ilustracija sa rečenici fruits, le pain...)
odgovarajućim tekstom, - Domaće životinje
povezivanjem (le chat, le chien, le
nabrojanih riječi sa cheval, la vache)
odgovarajućim - Dijelovi tijela (la
brojevima ili tête, le bras, le pied,
simbolima, la main)
označavanjem tačnih /
netačnih tvrdnji (V i F),
itd.
225
Zadaci nastave francuskog jezika u petom razredu su prije svega usmjereni na poticanje
interesa za učenje stranih jezika, na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i usvajanje strategija
učenja stranog jezika. Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim
svakodnevnim situacijama, usvajaju ograničen fond riječi i izraza, pri čemu je prvenstveno nastavnik
onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. U ovom uzrastu djeca rado i lako uče prikazujući scenski
ono što su usvojila, tako da će dramatizacija kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik nastavne
aktivnosti kada je u pitanju razvoj vještine govora.
Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi)
horsko i pojedinačno, te pisanje (prvo preslikavanje, a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do
usvajanja pravilnog pisanja). Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su
za svakodnevni život i interese djece ovog uzrasta, kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog
govornog područja. Budući da se odreñene teme iz razreda u razred ponavljaju, omogućeno je
kontinuirano ponavljanje, uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. Djeca u nastavi francuskog
jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče, način života njenih stanovnika, kao i da
prepoznaju sličnosti i razlike. Na taj način kod djece se razvija duh tolerancije. Djeci se takoñer pruža
mogućnost susreta sa govornicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata
razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. Djeca usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika
kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza, korištenja rječnika i leksikona prilagoñenih
njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog
portofolija.
U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.
Ocjena iz stranog jezika treba da bude odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim
obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik
kontinuirano prati i ocjenjuje.
INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ INTERKULTURALNE VJEŠTINE UČENJE KAKO TREBA UČITI
Djeca će učiti francuski jezik i proširivati Djeca će se: Djeca će učiti da:
svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje
su stekli učenjem nekih drugih školskih
- upoznati sa kulturom svoje zemlje - razvijaju pozitivan stav prema
predmeta npr.
i učiti da je bolje poštuju i cijene učenju jezika
- upoznavati sa kulturom naroda - budu odgovorna i aktivna u
- maternji jezik (svijet bajki i francuskog govornog područja i sa situacijama kada se uči jezik
imaginacije, elementi dramatizacije – nekim osnovnim razlikama izmeñu - koriste ključne metode iz prakse
neverbalno u funkciji teatarskog njihove i francuske kulture pri radu u parovima ili malim
izražavanja) - učiti da komuniciraju i da se grupama
- Likovna kultura (crtanje, slikanje, ponašaju u svakodnevnim - ocjenjuju svoje aktivnosti i
oblikovanje) situacijama na način koji je aktivnosti drugova iz razreda
- Tjelesna i zdravstvena kultura (ples, prirodan za kulturu zemlje čiji
sportske aktivnosti, igre) jezik uče (et bien, tiens, oh là là,
- Muzička kultura (slušanje i pjevanje itd.)
omiljene vrste muzike, upoznavanje
sa najpoznatijim francuskim
izvoñačima, muzički instrumenti)
- Priroda (dijelovi ljudskog tijela,
značaj ishrane za zdravlje,
namirnice...)
- Matematika (brojevi)
- Kultura življenja
226
Njemački jezik

U nastavi njemačkog jezika u petom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivo a A1.2 E vropskog okvira za
strane jezike.
Je zičke vještine Oček ivani re zultati/ ishodi učenja
• dijete može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i
uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili
nejezički reagirati
Slušanje i razumijevanje
• potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora,
ponavljanje, pokazivanje ili prijevod
• čita naglas poznate riječi i rečenice

Čitanje i razumijevanje • zna pronaći odreñenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno
ponovljeno čitanje
• pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice

• reproducira napamet naučene stihove i pjesmice
• zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama
Govor • učestvuje u razgovoru po modelu
• pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije
• prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice

• zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu
Pisanje • zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori
na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke
osobe)
Znanje o jeziku • na ovom nivou učenja jezika dijete ne stječe znanje o jeziku nego prepoznaje i
pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente
Uz ponavljanje i proširivanje tematskih cjelina obrañenih u trećem i četvrtom razredu, u petom

razredu će se ponuditi i nove tematske cjeline:
1. Upoznavanje
2. Moja soba
3. Dijelovi tijela
4. Boje
5. Voće i povrće, zdrava ishrana
6. Kupovina
7. Dnevne aktivnosti
8. Na igralištu
9. Životinje (zoološki vrt)
10. Karneval
227
Vještine Aktivnosti Gram atik a Vokabular
Djeca će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE
- imenovati predmete u svojoj Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati Djeca će: k oristiti Djeca će usvajati novi i
sobi 1) Neverbalno (ali neće učiti o proširivati već usvoje ni
- reći koje je nešto boje - crtanjem, tome): vokabular koji se odnosi
- opisati sebe i druge - razvrstavanjem slika, Imenice sa članom u na date teme, npr.:
- imenovati voće i povrće - povezivanjem slike i slušanog teksta, jednini i množini:
- reći šta vole jesti a šta ne - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji das Buch, die Tafel, Upoznavanje
- nabrojati aktivnosti kojima 2) Verbalno die Bücher.... Bist du Peter?
se bave u toku dana - davanjem kratkih odgovora na Zamjenice : Ich komme aus Sarajevo.
- reći šta znaju uraditi nastavnikova pitanja ili pitanja koja su - Lične zamjenice Und du?
- reći u koliko sati i u koji čula sa kasetofona i sl. u jednini i u 1.
dan se nečim bave ČITANJE I RAZUMIJEVANJE licu množine Moja soba:
- nabrojati aktivnosti u Djeca će - Prisvojne das Bett, der Tisch, der
slobodno vrijeme - čitati rečenice i kraće tekstove, zamjenice (mein, Stuhl, der Computer, der
- imenovati životinje u - tražiti osnovne informacije u tekstu dein, sein, ihr, Teddy, die Puppe...
zološkom vrtu i reagirati: unser)
- pitati za cijenu 1) Neverbalno - upitne: wer, was, Dijelovi tijela:
- reći koliko nešto košta - crtanjem., razvrstavanjem slika, wann, wie, der Kopf, die Nase, das
- napisati kratko pismo i pridruživanjem slike tekstu, warum, welche Auge / die Augen, der
predstaviti u njemu sebe i označavanjem tačnih i netačnih (Farbe) Bauch...
svoju porodicu tvrdnji Pridjeve u Ich habe zwei Augen.
2) Verbalno pre dikativnoj Maine Nase ist klain.
- davanjem kraćih odgovora, upotrebi Maine Augen sind blau...
- dopunjavanjem teksta Vo će , povrće, kupovina:
- rješavanjem jednostavnijih Glagole : Der Apfel ist rot.
zadataka sa višestrukim izborom - u prezentu u sva Die Banane ist gelb.
tri lica jednine i
GOVOR prvom licu Welches Obst magst
Djeca će: množine, du?Ich mag Bananen.
- recitirati, pjevati - negativan i Tomaten mag ich nicht.
- postavljati jednostavna pitanja upitni oblik Was kostet ein Kilo
- odgovarati na pitanja glagola, Bananen?
- igrati uloge - za izražavanje Bananen kosten 1 Euro.
- pripremati i provoditi jednostavne želje oblik Dnevne aktivnosti:
dijaloge möchte Ich früstücke um acht
- prezent glagola Uhr
PISANJE können i mögen
Djeca će: u jednini, Wann gehst du in die
- prepisivati pojedinačne riječi, - imperativ za 2. Schule?
rečenice i kraće tekstove lice jednine i 2. Um zwei Uhr.
- rekonstruirati riječi lice množine Ich komme um sechs Uhr
- dopunjavati izostavljene riječi nach Hause.
- od ponuñenih riječi rekonstruirati Brojeve : do 100 Am Samstag gehe ich nicht
kraće rečenice (desetice) in die Schule.
Priloge za mjesto i Na igralištu
vrijeme Ich spiele Ball und mein
Prijedloge u njihovoj Bruder spielt Tennis.
funkcionalnoj Ich kann schnell laufen
upotrebi aber ich kann nicht hoch
Ve znike und i aber springen.
Kannst du hoch springen?
Zoološk i vrt
Der Elefant ist groß.
Der Vogel kann singen.
Zadaci nastave njemačkog jezika će i u petom razredu biti usmjereni na poticanje interesa za
učenje stranih jezika kao temelja za buduće cjeloživotno učenje, te razvoj višejezičnosti, na usvajanje
elementarnih jezičkih sredstava, usvajanje strategija učenja stranog jezika.
Djeca se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim
situacijama uz usvajanje ograničenog fonda riječi i izraza pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj
kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. Djeca u ovom uzrastu rado scenski prikazuju naučeno tako da će
u razvoju vještine govora dramatizacija naučenih modela kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik
nastavne aktivnosti.
- horsko i pojedinačno, te pisanje (preslikavanje, a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do
228
usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica.
Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život
i interesovanja djece ovog uzrasta kao i njihovih vršnjaka u zemljama njemačkog govornog područja.
Odreñene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu koncentričnih krugova, što omogućava
kontinuirano ponavljanje, uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda.
Polazeći od vlastitih iskustava djeca u nastavi njemačkog jezika imaju priliku upoznati i stranu
kulturu i način života pri čemu prepoznaju sličnosti i razlike. Time se kod njih razvija duh tolerancije.
Interkulturalno učenje na ovom nivou se postiže i primjenom odreñenih autentičnih materijala poput
dječjih pjesmica, slikovnica i drugih multimedijalnih materijala. Mogućnost autentičnog susreta sa
govornicima kojima je njemački maternji jezik jeste i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom
kratkih pisama ili elektronske pošte.
Djeca usvajaju i osnovne tehnike učenja stranog jezika, poput
- prepoznavanja značenja jezičkih izraza na osnovu slušanja ili čitanja jednostavnih tekstova,
- korištenja njihovom uzrastu prilagoñenih rječnika, leksikona i sl. (rječnik sa slikama),
- praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portfolija.
U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.
Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama,
pratiti i ocjenjivati.
predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz drugih predmeta,
kao npr. Likovna kultura, Tjelesni i zdravstveni odgoj, Muzička kultura, Priroda (igralište, zoološki
vrt, kupovina, ljudsko tijelo), Matematika (brojevi), Kultura življenja (moja soba, zdrava ishrana).
Djeca će:
- učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način
229
Arapski jezik

Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti
o poznavanju dvaju ili više stranih jezika.
Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani
višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora
poznavati najmanje dva strana jezika.
Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze s Bliskim i Srednjim
Istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao
službeni jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski
jezik.
Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od
stranih jezika tokom osnovne škole.
Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na

Proširivanje opće kulture djeteta kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u
kojima se govori arapski jezik.
Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest o značaju višejezičnosti, duhu
tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu.

- razvoj sve četiri jezičke vještine,
- ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom,
- upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih
kultura;
- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju,
- razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja,
- razvijanje samostalnosti i kreativnosti,
- razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja,
- osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno
ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).

- učenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za učenje arapskog

- razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika
jezika - razumijevanje jednostavnih sadržaja na
- razvijanje radoznalosti i kreativnosti arapskom jeziku
- razvijanje razumijevanja i logičkog - sloboda i samostalnost u govoru
pamćenja - čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam
- razvijanje temeljitosti, predanosti i (samostalno upotrebljenih)
preciznosti u učenju jezika - čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i
- razvijanje samostalnosti u govoru rečenica
- putem igara, pjesme i plesa učiniti da - prepisivanje riječi i kratkih sadržaja
učenje arapskog jezika bude zabavno - kratki usmeni i pismeni odgovori
- čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i - dopunjavanje riječi i rečenica
rečenica
230

Neophodno je ponoviti osnovne fraze i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova,

varijante pisanja slova, kratki i dugi vokali, sukun, tašdid, tanwin, pisanje odreñenog člana, vezivanje
slova u riječi, sintagme i kraće rečenice.
231
Funkcije i
Nivo Te me Aktivnosti Gramatika Vok abular
vje štine
- Odreñeni i
Peti razred - Pozd ravljanje Djeca će znati: SLUŠANJE I neodreñeni član Djeca će:
i - P ozdravljati RAZUMIJEVANJE - Elementarn a Učiti samo
upoznavanje na formalan Djeca će slušati izgovoreni tekst imensk a rečenica osnovni
3. godina - Opisati i i reagirati - Upitna re čenica vokabular, koji
učenja porodicu, neformalan 1) Neve rbalno: - Gramatički že nski će biti osnova
arapskog sebe i druge način - gestikulacijom predstaviti ono rod (nastavci za za tvorbu
jezika - Kuća - P redstaviti što su čuli ženski rod) kratkih
- Svakodnevni sebe i druge - bojenjem navedenih predmeta - Osnovne boje sintagmi i
Prvi stepen život - Imenovati / osoba (muški i ženski rod) (imenskih)
elementarnog - Škola članove - lijepljenjem, odnosno - Pokazne zamje nice rečenica
znanja (sportske i svoje uže slaganjem slika redoslijedom (za bliže i dalje Kroz dijalog
kulturne porodice koji proistekne iz teksta koji objekte) (igre,
aktivnosti) - Opisati su čuli - Lične zam je nice pjesmice,
- Nabrojati jednostavni - pokazivanjem na odreñene (jednina i 1. lice ponavljanje,
aktivnosti u m ilustracije koje se odnose na množine) prepoznavanje,
slobodno rečenicama riječi koje su djeca čuli, - Pridjevi (najčešće crtanje i druge
vrijeme (imenskim) odnosno povezivanjem slike upotrebljavani) vježbe)
- Koristiti i sa tekstom koji čuju, - Prije dlozi (fi, min, uvježbavati
brojeve do ograničenim - podvlačenjem i bojenjem 'ila, àla) osnovni
20 brojem ilustracija koje se odnose na - Particip aktivni vokabular
(bez riječi ljude i riječi koje su čuli - Upitni izraz (min Vokabular
objašnjavanja predmete u - izvoñenjem uputstava koje ayna) treba
inkongruencije) kući nastavnik izgovara ili koja - -Brojevi (do 20) proširivati u
- Iskazivanje - Imenovati čuju sa kasetofona skladu sa
starosti predmete u 2) Ve rbalno: temama koje
- P roslava školskoj - ponavljanjem odreñenih riječi se obrañuju
roñendana, torbi i koje je izgovorio nastavnik ili
praznika učionici koje su čuli sa kasetofona
- Brojati od 1 - davanjem kratkih odgovora na
do 10 nastavnikova pitanja ili pitanja
- Reći koliko koja su čuli sa kasetofona
je sati (puni ČITANJE I
sat) RAZUMIJEVANJE
- Nabrojati Djeca će prepoznati jednu ili
dane u više napisanih riječi, sintagmi ili
sedmici rečenica i reagirati:
- Nabrojati 1) Neve rbalno:
ograničen - gestikuliranjem, imitiranjem -
broj povezivanjem pisanih riječi i
odjevnih odgovarajućih ilustracija
predmeta 2) Ve rbalno:
- kraćim pismenim ili usmenim
odgovorima na pitanja
- dopunjavanjem izostavljenih
riječi ili sintagmi u tekstu
- povezivanjem ponuñenih
riječi u tekstu…itd.
GOVOR
Djeca će:
- ponavljati riječi nastavnika
ili riječi izgovorene sa
kasetofona
- voditi kraće dijaloge u
parovima sa drugom djecom
ili sa nastavnikom
- pjevati
- recitirati kraće pjesmice
- glumiti
PISANJE
Djeca najprije prepisuju riječi
koje su prije toga usmeno
usvojila, a potom postepeno
usvajaju i pravilan način
njihovog pisanja kroz vježbe
poput:
- popunjavanja sintagmi i
rečenica (npr. Gdje su
nestale riječi? - nastavnik
ispisuje sintagme/rečenice na
tablu, izostavljajući odreñene
riječi koje djeca trebaju
popuniti)
232
- rekonstruiranje riječi od
ponuñenih slova
- takmičenje u pisanju brojeva
itd.
U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za
cilj da razviju zainteresiranost djece za učenje jezika. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite
jezičke igre, ponavljanje, pjesmu, ples, sa postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. Rad u parovima ili
grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažiranosti djece.
Nastavnik treba da:
- pažljivo planira svaki čas, postavljajući ciljeve, detaljno razrañujući načine kako da ih
postigne, pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici, kao i dodatne materijale
u slučaju neočekivanih situacija, pripremajući zadatke za pojedinu djecu, grupe i cijeli razred,
te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici,
- piše pismene pripreme za svaki čas,
- kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva, a u skladu sa uvjetima u
kojima radi,
- procjeni kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima,
- kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora,
- poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti,
- razvija pozitivnu atmosferu u učionici,
- razvija kod djece radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za učenje,
- razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta,
- razvija komunikacijske sposobnosti kod djece, potičući ih da maksimalno koriste vlastite
talente i sposobnosti.
U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate. Ocjena
treba da bude odraz cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. Nastavnik treba
kontinuirano pratiti i ocjenjivati rad svakog djeteta.
U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima:

- crtanjem, oblikovanjem (Likovna kultura),
- pjevanjem (Muzička/glazbena kultura),
- zajedničkom šetnjom kroz park, prirodu i sl. (Priroda).
Djeca će:
- upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik, uporeñivati je sa
vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti.
Preporuke
Kod organizacije nastave arapskog jezika u trećoj godini učenja, preporuke se odnose
prvenstveno na to da djeca rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja, rado insceniraju
naučene dijaloge. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre, njihove prednosti su velike. Igre
doprinose povećanju aktivnosti djece, poboljšanju njihovih jezičkih znanja, uspostavljanju prijatnije
atmosfere u učionici, kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu djece i nastavnika, te izmeñu same
djece. Razvija se takmičarski duh, stvara živa atmosfera u učionici. Postojanje i njegovanje
233
takmičarskog duha tijesno je povezano s motivacijom za učenje jezika. Izlasci djece u prirodu su
takoñer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.
Matematika
(4 časa sedmično - 140 časova godišnje)
Stican je znan ja: Dijete će znati:

- poznavanje i upotreba matematičkih simbola - prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti
- formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa matematičke simbole
brojeva N0 - prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa
- formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N 0 N 0, njihov položaj na brojevnoj polupravoj i
- formiranje pojmova i usvajanje procedura četiri njihovu strukturu
osnovne računske operacije u skupu N 0 - sa sigurnošću obavljati računanja u N0
- usvajanje znanja o višecifrenim brojevima i njihovoj - rješavati brojevne izraze
strukturi - modelirati brojevne izraze prema datim
- o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom „na (tekstualnim) uvjetima
jednom mjestu“ - prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i
- o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza problemske zadatake)
- prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave - uglove (crtati i klasifikovati), trouglove (crtati i
Znan je - upotrebe brojeva u različtim kontekstima, u drugim klasifikovati)
predmetima i svakodnevnom životu - prepoznati i crtati pravougonike (spec. kvadrate)
- o uglovima (prepoznavanje, elementi, obilježavanje, - važnost procjene i provjere rezultata
vrste), a naročito o pravom uglu i nekim njegovim - izraditi modele 1 mm2, 1 cm2 , 1 dm2 i 1 m2
dijelovima (polovini i trećini) - izraditi modele kvadra (spec. kocke) iz modela
- o trouglovima (prepoznavanje, elementi, njihovih mreža i na druge načine
obilježavanje, vrste), a naročito o pravouglom trouglu - izraditi modele 1 cm3 i 1 dm3
- o jediničnim površinama, o površini pravougaonika - izvesti jednostavnija praktična mjerenja i
(mjerenje i izračunavanje) računanja površina i zapremina
- o izračunavanju površine kvadrata
- o jediničnim zapreminama, o zapremini kvadra
(mjerenje i računanje)
- o izračunavanju zapremine kocke
Razvijanje vještina i sposobnosti: Dijete će moći:

- s lakoćom uporediti ma koja dva višecifrena broja
- usporeñivanja - izvoditi jednostavnije zaključke (a+ b = b+a, a • b
- nizanja = b •a , a •( b+c) = a • b + a•c i slične)
- slijeñenja niza uputa - sigurno izvoditi osnovne računske operacije u N 0
- prostornog organiziranja i orijentiranja - prepoznati i rješavati osnovne oblike jednačina i
- vizuelizacije i vizuelnog grupiranja nejednačina u N 0
- procjenjivanja - koristiti pomagala za crtanje uglova, trouglova i
Sposobnosti i
vještine - prepoznavanja obrasca pravougaonika
- induktivnog mišljenja - mjeriti, jediničnim površinama, površine
- induktivnog i analognog zaključivanja (pravougaonika), jediničnim zapreminama,
- različitih načina matematičkog izražavanja i zapreminu (kvadara) uz prethodno procjenjivanje
komuniciranja i pravilan izbor jedinične mjere
- matematičkog jezika - koristiti se induktivnim i analognim mišljenjem u
- prikupljanja, selekcije i korištenja informacija rješavanju različitih zadataka i problema
234
Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: Dijete će:
- uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih - pokazivati više zanimanja za timski rad i

stavova i stavova drugih socijalizaciju
- važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih - naučiti da sasluša argumentaciju i kritički
činjenica i izgrañenih kriterija preispituje lične stavove i stavove drugih
- rada, posebno kolektivnog (timskog) rada - prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg
- pozitivnim crtama ličnosti (nehedonističkog) života i unutrašnje nagrade
Vrijednosti i
- važnosti radovanja ličnom uspjehu i uspjehu drugih - poboljšati vlastitu „listu“ motiva, emocija i
stavovi
- ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu doživljaja
objektivnog i konstruktivnog vrednovanja - prepoznati važnost matematičkih znanja u
- samopouzdanja, samoaktualizacije rješavanju problema i sveprisutnost matematike u
- uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u univerzumu
donošenju različitih odluka
NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE
1. BROJEVI PRVOG MILIONA

Čitanje, pisanje i uporeñivanje brojeva do 1.000 – ponavljanje
Zapisivanje brojeva u obliku zbira višekratnika dekadskih jedinica
Čitanje, pisanje i uporeñivanje brojeva prvog miliona
Klase i razredi. Mjesne vrijednosti cifara
Brojevna crta 1.000.000
2. SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU

Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici - ponavljanje
Povezanost sabiranja i oduzimanja - ponavljanje
Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (usmeni postupak)
Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu
Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (pismeni postupak)
Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost, asocijativnost, nula kao sabirak)
Primjena osnovnih svojstava sabiranja u računanju
Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem
Zavisnost zbira od sabiraka. Nepromjenljivost zbira i primjena
Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. Nepromjenljivost razlike i primjena
Oduzimanje zbira od broja
Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadrže slovo (promjenljivu)
Odreñivanje nepoznatog sabirka, umanjenika i umanjitelja
Rješavanje jednačina oblika: x ± a = b, a ± x = b , (x ± a)± b = c
Nejednačine oblika: x ± a < b, a ± x < b, x ± a ≤ b , x ± a > b, a ± x > b, x ± a ≥ b
3. MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU

Množenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka. Množenje jednocifenim brojem
Nula i jedinica kao činioci/faktori
Dijeljenje kao obrnuta operacija množenju. Jedinica i nula u dijeljenju
Množenje broja dekadskom jedinicom i višekratnikom broja deset. Množenje dekadskom
jedinicom
Dijeljenje broja dekadskom jedinicom
Množenje zbira i razlike brojem (Distributivnost množenja prema sabiranju i oduzimanju)
Dijeljenje zbira i razlike brojem
Pismeno množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem
235
Pismeno množenje i dijeljenje dvocifrenim brojem
Pismeno množenje trocifrenim brojem
Osnovna svojstva množenja i primjena (komutativnost i asocijativnost množenja)
Zavisnost proizvoda od činilaca (faktora)
Nepromjenljivost proizvoda i primjena
Zavisnost količnika od djeljenika i djelitelja
Nepromjenljivost količnika i primjena
Množenje i dijeljenje proizvoda brojem
Množenje i dijeljenje korištenjem olakšica
Brojevni izrazi u prvom milionu s množenjem i dijeljenjem koji sadrže promjenljivu (slovo)
Jednačine oblika: a · x = b, x · a = b, x : a = b, a : x = b
Nejednačine oblika: a · x > b, a · x ≥ b, a · x < b, a · x ≤ b, x : a < b
3. BROJNI IZRAZI
Brojni izrazi sa operacijama različitog reda (stepena), sa zagradama i bez zagrada
Sastavljanje jednostavnijih brojnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima
4. BROJEVI VEĆI OD MILIONA. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP N O
Primjeri brojeva koji su veći od miliona. Tablica sa razredima/klasama cifara. Upisivanje brojeva u
tablice.
Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. Brojna poluprava brojeva skupa N0.
5. UGAO
Par polupravih sa zajedničkom početnom tačkom - ugao
Kraci i vrh ugla. Obilježavanje uglova
Uporeñivanje uglova
Pravi, oštri i tupi ugao
Uglovi tangram figura
Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla
6. TROUGAO
Stranice, vrhovi i uglovi trougla.
Raznostraničan, jednakokraki i jednakostraničan trougao - crtanje. Pravougli trougao - crtanje
Crtanje tangram-figura
Izračunavanje obima trougla
7. POVRŠINA PRAVOUGAONIKA
Modeliranje pravougaonika od kvadrata, rastavljanje pravougaonika na kvadrate
Uporeñivanje i mjerenje površine pravougaonika
2 2 2 2 2
Jedinične mjere za površinu (1 m . 1 dm . 1 cm . 1 mm ; 1 a, 1 ha, 1 km )
Izračunavanje površine pravougaonika (spec. kvadrata)
Mreža kvadra (spec. kocke). Izračunavanje površine kvadra (spec. kocke)
Kvadratni oblici i kvadratni brojevi
8. ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE)

Modeliranje kvadra od kocki, rastavljanje kvadra na kocke. Uporeñivanje i mjerenje zapremine
kvadara
3 3 3 3 3
Jedinične mjere za zapreminu (1 m , 1 dm , 1 cm , 1 mm , 1 km )
Izračunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke)
Površina kvadra i kocke, zapremina kvadra (specijalno kocke) – zadacima iz prakse
236
BROJEVI PRVOG MILIONA
Sadržajima ove tematske cjeline prirodno se proširuju i produbljuju znanja koja su djeca stekla
u okviru tematske cjeline hiljada.
Sva pravila i zakonitosti o brojevima i računskim radnjama iz prve hiljade uvode se i
provjeravaju i u skupu brojeva prvog miliona, odnosno u skupu brojeva N0.
I ovdje će se koristiti sva tri pristupa: skupovni, brojni i perceptivno predodžbeni, ali sa
dominacijom brojnog pristupa.
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i važnom svojstvu
beskonačnosti. Pojam beskonačnosti treba kod djece razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje riječi
beskonačno.
Moguće je koristiti izraz preko svakog broja.
RAČUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU

Svi metodički postupci koji su se koristili prilikom usvajanja računskih operacija u prvoj
hiljadi koriste se i kod usvajanja računskih operacija u prvom milionu, kada su u pitanju usmena
računanja.
Pismenom računanju dati adekvatan (ne prevelik) značaj, s obzirom na njegovu malu upotrebu
u savremenom životu.
Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje značaja pismenog računanja na razvoj
široke lepeze sposobnosti djeteta.
Kao i u matematičkim sadržajima prethodnih razreda, jednačine i nejednačine rješavati,
isključivo, na osnovu definicija računskih operacija i komponenti koje ih čine.
Rješavanje jednačina i nejednačina, u kojima je nepoznata „na jednom mjestu“, ne smije biti
samo sebi svrha, nego te postupke treba vezivati za rješevanje različitih logičkih, problemskih, a
posebno praktičnih zadataka.
UGAO I TROUGAO
Imajući u vidu da djeca geometrijske sadržaje u početnoj nastavi matematike usvajaju polazeći
od konkretnog, doživljajnog, poučavanje u znanjima o uglu i trouglu treba započeti od konkretnih
rogljastih oblika (tijela) iz okruženja. Posebnu pažnju treba obratiti kod formiranja pojma pravog ugla.
Korištenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvanredna
mogućnost u formiranju pojma pravog ugla i u uporeñivanju uglova.
Jednakokrakom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom pažnjom.
Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram - set figura.
POVRŠINA PRAVOUGAONIH OBLIKA

Dosadašnja iskustva i pokušaji (u četvrtom razredu osmogodišnje osnovne škole) u pomalo
deduktivnom zasnivanju učenja površine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za veći broj
djece.
Ovdje preporučujemo da se učenje o mjerenju površine isključivo veže za mjerenje površine
pravougaonika. Bitno je da djeca praktičnim modeliranjem (isijecanjem u papiru) jediničnih površina
(kvadrata) formiraju pravilne predodžbe o površini kvadrata, a poslije toga i pravougaonika.
Izračunavanje površine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji „ogoljava“
postupak izračunavanja površine do tabličnog množenja brojeva.
Slično, površinu kvadra treba postaviti u kontekst učenja i vježbanja površine pravougaonika.
MJERENJE I RAČUNANJE ZAPREMINE KVADRA

I ovdje treba početi od modeliranja jediničnih zapremina (kocki).
Koristeći prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraživanju, može se dosta uspješno razviti pojam
zapremine (kvadra). Nastavnik treba biti duboko svjestan važnog zakona konzervacije zapremine koju
237
dijete može doživjeti slaganjem različitih kvadara od jednakih kocki i oblikujući kvadre od plastelina.
238
NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED
VRIJEDNOSTI
SADRŽAJI ZNANJE SPOSOB NOSTI STAVOVI
DJECE NASTAVNIKA
PONAŠANJA
BROJEVI Vezana za prvu Razumijevanje materije Samopouzdanje, jasan Aktivno Izvodi sadržaje iz
PRVOG hiljadicu brojeva i problema osjećaj vlastitih moći i učestvuju u svim nastavnog plana i
MILIONA Prepoznavanje , Razvijanje pamćenja, te limita socijalnim programa, kreira
čitan je i pisanje stvaralačko i logičko Adaptivnost i oblicima godišnji, mjesečne
brojeva koji su razmišljanje. fleksibilnost u prihvatanju nastavnog rada i dnevne planove
veći od hiljade Razvijanje mašte i promjena Prate izlaganja rada
Povezanost percepcije Inovacije i otvorenost za nastavnika P riprema nastavnu
brojeva i skupova Odvajanje bitnog od nove ideje i informacije Sarañuju u tehniku i
Dekadske jedinice nebitnog Uvažavanje različitosti, kreiranju tehnologiju
i višekratnici Vještina odabiranja tolerancija obrazovnih Izrañuje didaktički
dekadskih jedinica inovacija, Podrška drugima i situacija materijal
do miliona razvrstavanja, servilna orijentacija Pomažu P rimjenjuje
Cifre, osnovna klasifikacije, Savjesno preuzimanje nastavniku u modele
(brojevna) i uporeñivanja, odgovornosti za izradi i kreiranju interaktivne
mjesna vrijednost nizanja i slijeñenja niza ostvarenja nastavnih nastave
cifre uputa Optimizam, unutrašnja sredstava i Bira zadatke i
Veze brojeva i Prostorno organiziranje motivisanost, volja za rad obrazovnih probleme
tačaka poluprave i orijentiranje i kultura rada: pozitivan situacija (modela usklañene u
Ureñenost skupa Vizuelno grupiranje i odnos prema radu i brojeva, brojevnih mogućnostima
brojeva prvog procjenjivanje rezultatima svog rada i linija ...) Ostvaruje
miliona. Induktivno mišljenje rada svojih drugova Koriste udžbenik produktivnu
Uporeñivanje Razvijanje prostorne Značaj ocjenjivanja i literaturu stvaralačku
brojeva prvog organizacije i rezultata rada i važnost Dosljedno atmosferu i
miliona orijentacije samokontrole izvršavaju sve pozitivno ozračje u
Brojevi Različiti načini Značaj znanja o zahtjeve odjelu
polindromi matematičkog brojevima i nastavnika u Vodi evidenciju
izražavanja i kvantitativnim odnosima individualnom, svojih zapažanja o
komuniciranja Interes za rješavanje grupnom i napredovanju
korištenjem problema i zadataka frontalnom radu djece
matematičkog jezika, timskim radom Uredno pišu sve Koristi različite
prostorne organizacije i Procjenjuju i vrednuju informacije koje metode i strategije
orijentacije vlastite stavove i stavove im daje nastavnik. u praćenju
Konvergentna i drugih Uče kod kuće i postignuća i
divergentna produkcija Poštivanje pravila rade domaće sposobnosti djece
ideja obrazovne igre i zadatke Redovito ocjenjuje
Pamćenje i odabir aktivnosti uopće Aktivno rad djece i vodi
informacija koje je učestvuju u svim uredne zabilješke
potrebno upamtiti socijalnim
Evaluacija efikasnosti oblicima
učenja i rada. nastavnog rada
Prate izlaganja
nastavnika
Sarañuju u
kreiranju
obrazovnih
situacija
Nealgoritamsko Razumijevanje materije Samopouzdanje, jasan Pomažu Izvodi sadržaje iz
(usmeno) i problema osjećaj vlastitih moći i nastavniku u nastavnog plana i
sabiranje i Razvijanje pamćenja, te limita izradi i kreiranju programa, kreira
oduzimanje stvaralačko i logičko Adaptivnost i nastavnih godišnji, mjesečne
brojeva u prvom razmišljanje fleksibilnost u prihvatanju sredstava i i dnevne planove
milionu Razvijanje mašte i promjena obrazovnih rada
Sabiranje i percepcije Inovacije i otvorenost za situacija (modela P riprema nastavnu
oduzimanje Odvajanje bitnog od nove ideje i informacije brojeva, brojevnih tehniku i
SABIRANJE I brojeva u prvom nebitnog Savjesno preuzimanje linija, ...) tehnologiju i
ODUZIMANJE milionu Vještina odabiranja odgovornosti za Koriste udžbenik izrañuje didaktički
BROJEVA U Algoritamsko inovacija, razvrstavanja, ostvarenja i literaturu materijal
PRVOM (pismeno) klasificiranja, Optimizam, unutrašnja Dosljedno P rimjenjuje
MILIONU sabiranje i uporeñivanja, nizanja i motiviranost, volja za rad, izvršavaju sve modele
oduzimanje slijeñenja niza uputa kultura rada , pozitivan zahtjeve interaktivne
brojeva u prvom Prostorno organiziranje odnos prema radu i nastavnika u nastave
milionu i orijentiranje rezultatima svog rada i individualnom, Bira zadatke i
Svojstva sabiranja Vizuelno grupiranje, rada svojih drugova grupnom i probleme
i oduzimanja procjenjivanje, Značaj ocjenjivanja frontalnom radu usklañene u
brojeva u prvom induktivno mišljenje. rezultata rada i važnost mogućnostima
milionu Razvijanje prostorne samokontrole Uredno pišu sve
Nula kao sabirak organizacije i Značaj znanja o informacije koje Ostvaruje
239
Množenje u orijentacije brojevima i im daje nastavnik produktivnu
prvom milionu Različiti načini kvantitativnim odnosima Uče kod kuće i stvaralačku
kao sabiranje više matematičkog Interes za rješavanje rade domaće atmosferu i
jednakih brojeva izražavanja i problema i zadataka zadatke pozitivnu klimu u
Nealgoritamsko komuniciranja timskim radom razredu
(usmeno) korištenjem Procjena i vrednovanje Vodi evidenciju
množenje matematičkog jezika, vlastitih stavova i stavova svojih zapažanja o
Algoritamsko prostorne organizacije i drugih napredovanju
(pismeno) orijentacije Poštivanje pravila djece
množenje brojeva Konvergentna i obrazovne igre i Koristi različite
Dijeljenje u prvom divergentna produkcija aktivnosti uopće metode i strategije
milionu kao ideja u praćenju
MNOŽENJE I suprotna r.o. Pamćenje i odabir postignuća i
DIJELJENJE množenju informacija koje je sposobnosti djece
U PRVOM Nealgoritamsko potrebno upamtiti Redovito ocjenjuje
MILIONU (usmeno) Evaluacija efikasnosti rad djece i vodi
dijeljenje brojeva učenja i rada uredne zabilješke
Algoritamsko Apstrahiranja i
(pismeno) konkretizacija vizuelnog
množenje brojeva pamćenja, uopćavanja
Jedinica i nula u Praćenje niza uputa
množenju i (algoritam)
dijeljenju Uopćavanja,
Svojstva prepoznavanja i
računskih korištenje obrasca
operacija Induktivno analogno
zaključivanje
Prepoznavanje i Praćenje niza uputa
računanje brojnih (algoritam)
izraza
BROJNI
IZRAZI
BROJEVI Osnovne
VEĆI OD informacije o
MILIONA prirodnim
brojevima i
brojevnoj
SKUP
polupravoj
PRIRODNIH prirodnih brojeva
BROJEVA (N)
I SKUP NO
Prepoznavanje Razumijevanje materije Savjesno preuzimanje Aktivno učestvuje Izvodi sadržaje iz

ugla i problema odgovornosti za u svim socijalnim nastavnog plana i
Označavanje ugla Razvijanje pamćenja, ostvarenja oblicima programa, kreira
UGAO Prepoznavanje stvaralačkog i logičkog Optimizam, unutrašnja nastavnog rada godišnji mjesečne
pravog, oštrog i razmišljanja motivisanost, volja za rad Prati izlaganja i dnevne
tupog ugla Razvijanje mašte i Kultura rada, pozitivan nastavnika planove rada
Crtanje pravog, percepcije odnos prema radu i Sarañuje u Priprema
oštrog i tupog ugla Odvajanje bitnog od rezultatima svog rada i kreiranju nastavnu tehniku i
nebitnog rada svojih drugova obrazovnih tehnologiju
Označavanje Vještina odabiranja Značaj ocjenjivanja situacija Izrañuje didaktički
trougla informacija, rezultata rada i važnost Pomaže materijal
Prepoznavanje razvrstavanja, samokontrole nastavniku u P rimjenjuje
pravouglog klasifikovanja, Značaj znanja o izradi i kreiranju modele
trougla uporeñivanja brojevima i nastavnih interaktivne
Prepoznavanje Prostorno organiziranje kvantitativnim odnosima sredstava nastave
jednakostraničnog, i orijentiranje Interes za rješavanje i obrazovnih Bira zadatke i
TROUGAO jednakokrakog Vizuelno grupiranje problema i zadataka situacija (modela probleme
trougla Procjenjivanje timskim radom. brojeva, brojevnih usklañene u
Crtanje trougla i Induktivno mišljenje Procjena i vrednovanje linija,....) mogućnostima
(specijalno) Razvijanje prostorne vlastitih stavova i stavova Koristi udžbenik i (individualizirano
pravouglog organizacije i drugih literaturu pristupanje djeci
trougla orijentacije Poštivanje pravila Dosljedno kroz primjenu
Prepoznavanje i Različiti načini obrazovne igre i izvršava sve zadataka na više
crtanje tramfigura
240
Jedinične matematičkog aktivnosti uopće zahtjeve nivoe složenosti).
površine. Mjerenje izražavanja i nastavnika u Odvajanjem
površine komuniciranja individualnom, bitnog od
pravougaonika korištenjem grupnom i nebitnog, precizira
POVRŠINA Izračunavanje matematičkog jezika, frontalnom radu znanja:
PRAVO- površine prostorne organizacije i Uredno piše sve dovoljnog,
UGAONIKA
pravougaonika orijentacije informacije koje srednjeg i visokog
(specijalno Konvergentna i mu daje nastavnik nivoa, koja dijete
kvadrata) i kvadra divergentna produkcija Uči kod kuće i treba usvojiti.
(specijalno kocke) ideja radi domaće Ostvaruje
Pamćenje i odabir zadatke produktivnu,
informacija koje je stvaralačku
potrebno upamtiti atmosferu i
Evaluacija efikasnosti stvaralačku i
Jedinične učenja i rada pozitivnu klimu u
zapremine Apstrahiranje i odjeljenju
Mjerenje konkretizacija vizualnog Vodi evidenciju
zapremine kvadra pamćenja, uopćavanja svojih zapažanja o
Izračunavanje Praćenje niza uputa napredovanju
zapremine kvadra (algoritam) U općavanja, djece
(specijalno kocke) prepoznavanja i Koristi različite
korištenje obrasca. metode i strategije
Induktivno analogno u praćenju
ZAPREMINA zaključivanje. P raćenje postignuća i
KVADRA niza uputa (algoritam). sposobnosti djece
(SPECIJALNO Redovito ocjenjuje
KOCKE) rad djece i vodi
uredne zabilješke
U evaluaciji i
ocjenjivanju
koristi različite
oblike i strategije,
uvažavajući i
samoocjenjivanje
djece zasnovano
na utvrñenim
kriterijima
241
Priroda

PODRUČJA
CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI
UČENJA
Djeca će steći znanje o: Djeca znaju;
⇒ Životnim zajednicama, biljkama kao ⇒ Nabrojati i opisati životne zajednice, kako biljke
proizvoñačima hrane i kisika, grañi i proizvode hranu i kisik, grañu i funkciju biljaka i način
funkciji biljaka, disanju biljaka, na koji biljke dišu, objasniti proces fotosinteze, praviti
fotosintezi, cvijetu i cvatu, oprašivanju i razliku izmeñu cvijeta i cvata, znati kako se vrši
oplodnji biljaka oplodnja biljaka oprašivanjem
⇒ Raznovrsnosti i rasprostranjenosti ⇒ Da različite biljke imaju različita plodove, da su
plodova i sjemenki, značaju biljaka za plodovi pojedinih biljaka jestivi, značaju biljaka za
ZNANJE
čovjeka čovjeka
⇒ Divljim i samoniklim biljkama, gajenim ⇒ Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim,
biljkama, uzgoju i zaštiti biljaka a one koje uzgaja čovjek gajenim, načine uzgoja i
⇒ Uzgoju i zaštiti životinja, njihovoj zaštite biljaka
potrebi za hranom i kisikom, ⇒ Načine uzgoja životinja, vrste uzgajanih životinja i
razmnožavanju i ponašanju životinja njihovom životu, načinu razmnožavanja i njihovo,
⇒ Ekologiji i očuvanju životne sredine ponašanju
⇒ Da je ekologija nauka o očuvanju životne sredine,
kako djeca mogu dati svoj doprinos očuvanju životne
sredine
Djeca će:
⇒ razvijati kritičko razmišljanje ⇒ koristiti prethodna iskustva
⇒ sposobnost planiranja ⇒ koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje
⇒ provoñenje istraživanja podataka

⇒ izvoditi mjerenja ⇒ uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja
⇒ dobivati i prezentirati dokaze ⇒ pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju
⇒ razmatrati dokaze i vršiti procjene ⇒ uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost
⇒ prenositi informacije putem podataka i informacija
individualnog i timskog rada ⇒ praviti jednostavna poreñenja, raspravljati o tome šta
kroz: se dešava i u kojim uvjetima, te donositi odgovarajuće
⇒ traženje ideja i provoñenje jednostavnih zaključke
posmatranja i ogleda, te poreñenjem ⇒ koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje
svojih predviñanja sa stvarnim problema
rezultatima ⇒ koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje
⇒ sistematiziranje znanja ideja, i za imenovanje i opis živih bića, tvari, pojava i
⇒ prezentiranje postignutih rezultata procesa u prirodi i društvu
VRIJEDNOSTI,
Djeca će razviti pozitivne vrijednosti i ⇒ pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti

PONAŠANJE
STAVOVI,
stavove: ⇒ poštivati različite stavove

⇒ prema sebi samima, prema drugima, ⇒ prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u
svojoj porodici, okolini i učenju kao kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života
cjeloživotnom procesu
NASTAVNI SADRŽAJI / Teme
1. Životne zajednice
2. Biljke – proizvoñači hrane i kisika
3. Graña i funkcija biljaka
- korijen (graña i funkcija)
- izdanak (graña i funkcija)
- stablo (graña i funkcija)
- list (graña i funkcija)
4. Disanje biljaka
5. Fotosinteza
6. Cvijet i cvat
7. Oprašivanje biljaka
242
8. Oplodnja biljaka
9. Raznovrsnost plodova i sjemenki
10. Rasprostranjenost sjemenki i plodova
11. Značaj biljaka za čovjeka
12. Divlje (samonikle) i gajene biljke
13. Uzgoj i zaštita biljaka
14. Uzgoj i zaštita životinja
15. Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja)
16. Ekologija; očuvanje životne sredine
17. Fizikalna svojstva tvari/tvar ili supstanca, uzorak
18. O tijelima
Priroda je novi nastavni predmet u V razredu devetogodišnje osnovne škole. Njegove specifičnosti se
ogledaju u mogućnostima objedinjavanja i povezivanja prirodoslovnih cjelina koje se odnose na
različita područja prirode i svijeta u širem smislu riječi. Stoga Priroda, kao malo koji predmet u
cjelokupnom školovanju, doprinosi stvaranju djetetove cjelovite slike o svemu što nas okružuje u
svijetu. To okruženje je potrebno spoznavati sa aspekta bioloških, hemijskih i fizikalnih procesa.
Takav način pristupa predmetu priprema dijete za cjelovit način shvatanja i rješavanja problema, te
priprema pojmovne podloge za buduće predmete prirodnih nauka u višim razredima, tj. fiziku i
hemiju.
Da bi se taj cilj u potpunosti ostvario, neophodno je, što je više moguće, prakticirati izvanučioničku
nastavu gdje se posmatraju, prate i bilježe prirodne pojave i procesi. Način realizacije izvanučioničke
nastave bi planirale škole u ovisnosti o svojim mogućnostima. Kod planiranja nastave prirode na umu
se moraju imati iskustveno i interaktivno učenje, problemski orijentirana nastava i primjeri iz
svakodnevnog života i okruženja u kojem dijete živi. Gdje god je moguće nastavni sadržaji koje
planira nastavnik trebali bi se držati načela aktuelnosti u neposrednom okruženju djeteta i lokalnoj
zajednici.
243
AKTIVNOSTI
NASTAVNIKA
(ORGANIZACIJA I
TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VRIJEDNOSTI, AKTIVNOSTI
METODE
VJEŠTINE STAVOVI, DJECE
NASTAVE I
PONAŠANJE UČENJA,
OCJENJIVANJE)
Životne zajednice Posjeduje znanje o Prepoznaje životne Pozitivan stav o Ispunjavanje Planiranje,
životnim zajednicama zajednice, opisuje životnim domaćih zadataka osmišljavanje igara i
livade, povrtnjaka, ih, nabraja biljke i zajednicama, Saradnja, interakcijskog učenja,
voćnjaka, šume, bare, životinje, pravi cijeni vrijednosti posmatranje, komuniciranje sa
mora, jezera i vazduha, lance uzajamnih životnih prikupljanje djecom, diskutiranje,
o uvjetima života i odnosa, doprinosi zajednica, ne informacija, upućivanje djece na
rasta biljaka i životinja poboljšanju uvjeta uništava biljke i dogovaranje, različite izvore znanja,
u životnim života u životnim životinje u diskutiranje, uključivanje roditelja i
zajednicama, o zajednicama, životnim razmjena drugih uposlenika u
uzajamnom odnosu posmatra i zajednicama iskustava, školi u realizaciju
biljaka i životinja u zaključuje predviñanje, programskih sadržaja,
životnoj zajednici sakupljanje motiviranje djece za
materijala, rad
sistematiziranje
Biljke – proizvoñači Posjeduje znanja o Prepoznaje razne Pravilan odnos Sakupljanje, Posmatranje i
hrane i kisika, važnost biljkama kao biljke u okruženju, prema biljkama u sistematiziranje, procjenjivanje
biljnog svijeta za život proizvoñačima hrane i prikuplja različite okruženju zaključivanje, Osmišljavanje igara u
na Zemlji kisika, važnosti biljnog biljke i priprema ih izrada panoa učionici
svijeta za život na za herbarijum, Pomaganje Organizacija
Zemlji koristi dodate izvore drugima praktičnih vježbi
znanja Saradnja sa
roditeljima
Graña i funkcija Posjeduje znanja o Razlikovanje biljnog Čuvanje biljnog Sakupljanje Saradnja sa lokalnom
biljaka grañi funkciji biljaka, od životinjskog svijeta u biljaka, pravljenje zajednicom, korištenje
njihovim osnovnim svijeta, pravljenje okruženju, zbirki korijena, njenih resursa za
korijen (graña i dijelovima, grañi i jednostavnijih učestvovanje u izdanaka, listova, potrebe nastave
funkcija) funkciji osnovnih klasifikacija biljaka akcijama izrada tematskih Procjenjivanje
izdanak (graña i dijelova opisivanje grañe uzgajanja biljaka panoa, pomoć napretka djece,
funkcija) korijena, izdanka, u školi i drugima podsticanje
stablo (graña i stabla i lista, školskom radoznalosti, mašte i
funkcija) povezivanje već dvorištu razvoj kreativnosti
list (graña i funkcija) stečenih znanja i
iskustava sa
materijom koja se
obrañuje
Disanje biljaka Zna šta je biljkama Pravljenje Pozitivan stav Učešće u Pripremanje,
potrebno za disanje i shematskog prikaza prema značaju radovima u organizacija nastave u
na koji način dišu, disanja biljaka na biljaka koje okolini škole prirodi
značaj disanja biljaka primjeru stablašice svojim disanjem
za život na Zemlji proizvode kisik
Pomoć Izrada didaktičkih
neophodan za
roditeljima materijala
život ljudi i
životinja na
Zemlji Posmatranje, Posmatranje i
izvoñenje praćenje napretka
zaključaka, djece
predviñanje
Fotosinteza Zna objasniti proces Izrada shema, Izgrañen stav Izvoñenje ogleda, Osmišljavanje
fotosinteze kod zelene pripreme prema predviñanje, situacija za
biljke mikroskopa i povezanosti žive zaključivanje, interaktivno učenje
mikroskopiranje i nežive prirode i izrada shematskih
lista biljke, ulozi nežive prikaza
Organizacija izleta
korištenje dodatnih prirode u
izvora znanja fotosintezi
Poticanje razvoja
radnih navika
244
Cvijet i cvat Posjeduje osnovna Razlikuju cvijet i Izgrañen Prikupljanje Planiranje,
znanja o cvijetu i cvat, znaju osnovne pozitivan stav različitih cvjetova pripremanje i
cvatu, dijelove cvijeta i prema cvijetu i i cvatova, podsticanje djece na
njihovu ulogu cvatu, učešće u pravljenje zbirki, kreativan i
zajedničkim izrada tematskih istraživački rad
radovima u školi panoa Predlaganje i
na izradi rukovoñenje školskim
tematskih panoa projektom
i prikupljanju i
pravljenju zbirki
cvjetova i
cvatova
Oprašivanje i oplodnja Posjeduje znanja o Sposobnost Pozitivan stav o Praktični radovi, Planiranje,
biljaka prirodnom i razlikovanja prirodnom i izvoñenje pripremanje,
vještačkom prirodnog i vještačkom zaključaka, podsticanje, voñenje
oprašivanju i oplodnji vještačkog načina oprašivanju predviñanje Izrada edukativnih i
biljaka oprašivanja i biljaka didaktičkih materijala
oplodnje Bilježenje,
pomaganje,
sistematiziranje
Saradnja sa lokalnom
zajednicom,
porodicom
Procjenjivanje
postignuća
Raznovrsnost plodova Posjeduju znanja o Prepoznavanje Izgrañen stav Rad na Organizacija izleta u
i sjemenki raznovrsnosti plodova i plodova i sjemenki prema prikupljanju šumu
sjemenki, njihovoj različitih biljaka, raznovrsnosti plodova i Razvijanje ljubavi
ulozi u životu i razlikovanje jestivih plodova i sjemenki, prema prirodnim
razmnožavanju biljaka od nejestivih sjemenki u pravljenje zbirki i ljepotama BiH
prirodi i tematskih panoa Motiviranje, praćenje,
njihovom procjenjivanje
značaju i
razmnožavanju
biljaka
Značaj biljaka za Posjeduje znanja o Sposobnost Ispravan stav Istraživanje u Razvijanje
čovjeka značaju biljaka za prepoznavanja prema biljkama i prirodi, izvoñenje interesovanja i
čovjeka biljnog svijeta, njihovom ogleda, korištenje poželjnih navika djece
prepoznavanje značaju za dodatnih izvora Praćenje zdravlja
jestivih biljaka i čovjeka znanja djece
njihovih dijelova, Motiviranje djece na
pravilna upotreba igre i sport
biljaka u ishrani
ljudi i životinja
Divlje (samonikle) i Posjedovanje znanja o Razlikovanje divljih Pravilan stav Prikupljanje, Organiziranje malih
gajene biljke samoniklim i gajenim od gajenih biljaka, prema divljim i sistematiziranje, radnih akcija,
biljkama i njihovoj opisivanje izgleda i samoniklim izrada panoa, motiviranje djece
upotrebi u ishrani ljudi upotrebe biljaka od biljkama i pravljenje zbirki
i očuvanju zdravlja strane ljudi gajenim
biljkama, pomoć
u gajenju biljaka
Uzgoj i zaštita biljaka Posjedovanje znanja o Prepoznavanje Izgrañen pravilan Praktičan rad u Organizacija i
uzgoju i zaštiti biljaka, značaja uzgoja stav prema učionici i izvan izvoñenje različitih
načinu uzgoja i načinu biljaka za ishranu uzgoju i zaštiti učionice ogleda sa vodom
zaštite biljaka ljudi i ishranu biljaka Priprema materijala
životinja, pravilna Pripremanje
upotreba zaštitnih cjelokupnog
sredstava kod nastavnog procesa
uzgoja biljaka i Organizacija ureñenja
zaštita prilikom izvora
upotrebe tih
sredstava
Uzgoj i zaštita Posjedovanje znanja o Razlikovanje divljih Izgrañen pravilan Praktičan rad u Organizacija izlaska u
životinja uzgoju i zaštiti od pitomih životinja, stav prema seoskom dvorištu prirodu
životinja, načinu i sistematizacija uzgoju i zaštiti ili farmi, Podsticanje, praćenje,
značaju uzgoja i životinja prema životinja prikupljanje slika pomaganje
njihove zaštite staništu, načinu životinja,
ishrane, izgledu i pravljenje panoa
drugim
karakteristikama
245
Životinje i njihova Posjedovanje znanja o Pravljenje lanaca Pravilan odnos Izrada tematskih Planiranje,
potreba za hranom i razmnožavanju i ishrane, način života prema panoa, pripremanje,
kisikom ishrani životinja i pojedinih životinja i životinjskom istraživanje podsticanje i
(razmnožavanje i njihovoj potrebi za njihovo svijetu dodatnih izbora rukovoñenje u
ponašanje životinja) kisikom, učešće u razmnožavanje, znanja, praktični istraživanju
lancima ishrane potreba za kisikom radovi u školi i Pomaganje djeci u
izvan škole, izradi kalendara,
posmatranje i plakata i drugog
zaključivanje obrazovnog materijala
Saradnja sa lokalnom
zajednicom i
porodicom
Planiranje,
pripremanje,
organiziranje
Praćenje, bilježenje,
pomaganje
Ekologija; očuvanje Posjedovanje znanja o Očuvanje životne Pravilan odnos Aktivno učešće u Omogućavanje
životne sredine ekologiji kao nauci o sredine, učešće u prema očuvanju očuvanju životne posmatranja,
očuvanju zdrave akcijama ureñenja životne sredine sredine, praktični prikupljanje
životne sredine okoliša, davanje radovi u školi i materijala, pomoć
doprinosa očuvanju izvan nje, djeci u samostalnom i
životne sredine prikupljanje grupnom radu
materijala za Organizacija akcija
nastavu, očuvanja zdravog
istraživanje, okoliša
zaključivanje
Fizikalna svojstva tvari Tvar/supstanca, uzorak Prepoznavanje Pravilan odnos Aktivno učešće u Planiranje i
Mjerenje temperature agregatnih stanja prema preuzetim pripremi i pripremanje ogleda,
leda prilikom topljenje vode, mjerenje obavezama i izvoñenju ogleda, preporuka šire
i temperature vode temperature vode, zadacima, preduzimanje literature djeci,
koja se zagrijava, vode izrada grafikona pravilno mjera opreza, praćenje i ocjenjivanje
koja ključa i isparava rukovanje izvoñenje
se, izrada grafikona priborom i zaključaka i
promjene temperature materijalom za interpretacija
u odnosu na vrijeme izvoñenje ogleda dobivenih
zagrijavanja. Kroz rezultata
oglede usvojiti
pojmove u vezi s
prijelazom tvari iz
jednog u drugo
agregatno stanje
O tijelima Usvojiti pojmove Ogledom pokazati Zauzimanje Istraživanje u Planiranje i
čvrstih, tečnih i da su i plinovi tijela pravilnih stavova neposrednom pripremanje
gasovitih tijela, i da zauzimaju prema oblicima okruženju, nastavnog procesa,
pravilnih i nepravilnih prostor (npr. iz prirode i izvoñenje upućivanje djece na
oblika, agregatnog obrnutim vještačkim zaključaka i širu literaturu,
stanja pojedine uranjanjem čaše u oblicima, donošenje sudova praćenje i
materije vodu), usporedba pravilna upotreba o pojedinim vrednovanje rada
pravilnih i materijala i pojavama, djece, pomoć djeci s
nepravilnih oblika pribora za aktivno učešće u posebnim potrebama
izvoñenje ogleda izvoñenju ogleda u radu
246
Društvo
Stjecanje znanja:
- o svojoj domovini, njezinom položaju, historijskim etapama razvoja, dogañajima iz prošlosti,
stanovništvu, okruženju i važnosti očuvanja domovine kao integralnog dijela evropske i
svjetske zajednice,
- o borbi naroda za slobodu i neovisnost domovine u toku njenog dugog postojanja,
- o kulturno-historijskim znamenitostima domovine,
- o nacionalnim, vjerskim i kulturološkim obilježjima i različitostima stanovnika Bosne i
Hercegovine,
- o regionalnim obilježjima Bosne i Hercegovine.
Djeca znaju:
- obilježja koja simboliziraju našu domovinu (grb, zastava i himna),
- geografski položaj Bosne i Hercegovine,
- teritorijalno ureñenje Bosne i Hercegovine, ulogu i značaj glavnog grada,
- narode i narodnosti koje žive u našoj domovini i šire,
- objasniti položaj Bosne i Hercegovine kroz historiju, borbu i težnje njezinih naroda za
slobodom i nezavisnosti,
- što karakterizira narode Bosne i Hercegovine u nacionalnom, kulturnom i vjerskom pogledu,
- ulogu i značaj važnih kulturnih i vjerskih središta za život stanovništva,
- regionalnu podjelu Bosne i Hercegovine, karakteristike regija u ekonomskom, saobraćajnom i
kulturnom pogledu.
Sposobnosti i vještine
Djeca:
- samostalno ili u grupama posmatraju, uče i dolaze do individualnih ili zajedničkih zaključaka
koje mogu prezentirati,
- kroz učenje razvijaju kritičko razmišljanje, spoznaje o okruženju u kojem žive i na osnovu
ponuñenih teza dolaze do vlastitih zaključaka bez nametanja stavova od strane nastavnika, što
je doprinos razvitku tolerancije i prava na različita mišljenja,
- samostalno planiraju i po važnosti odreñuju kulturnohistorijske spomenike koje će posjetiti, o
njima razgovarati, voditi rasprave iznositi zapažanja ili napisati referat kako bi se došlo do
zajedničke ocjene.
Djeca znaju:
- kroz ponavljanje i sistematiziranje gradiva utvrditi prethodno stečena znanja,
- izraditi lentu vremena i druga pomagala za orijentaciju u vremenu,
- izraditi mapu/kartu kulturnohistorijskih znamenitosti naše domovine,
- dati prijedloge kako sačuvati kulturnohistorijske spomenike i vlastiti doprinos za očuvanje
spomenika kulture u svom kraju i šire.
Vrijednosti, stavovi, ponašanje

- Djeca razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema domovini, porodici, prema sebi samima,
prema drugima i drugačijima;
- Naučiti slušati druge poštovati i uvažavati i drugačije stavove;
- Oblikovanje moralnih vrijednosti;
- Utjecati na usvajanje i bogaćenje vlastitog rječnika.
247
Nastavni sadržaji / teme
1. Moja domovina
1.1. Moja domovina Bosna i Hercegovina
1.2. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine
1.3. Bosna i Hercegovina i okruženje
1.4. Glavni grad Bosne i Hercegovine, središta kantona i njihova uloga
1.5. Stanovništvo Bosne i Hercegovine (broj, raspored, nacionalna struktura i konstitutivni
narodi)
2. Iz prošlosti domovine
2.1. Područje današnje Bosne i Hercegovine u prahistoriji – najznačajnija nalazišta
2.2. Područje današnje Bosne i Hercegovine u antičko doba – antička kultura u mom kraju
2.3. Slaveni i njihovi civilizacijski okviri, nastanak i teritorijalnopolitički razvoj srednjovjekovne
bosanske države
2.4. Najznačajnije ličnosti bosanske države – vjerska slika, kultura i umjetnost
2.5. Gubitak samostalnosti bosanske države – pad pod tuñinsku vlast (Osmansko carstvo i Austro-
Ugarska)
2.6. Narodni preporod – kulturno-prosvjetna aktivnost u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom
periodu
2.7. Posebnosti, različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1918. do 1941. godine
(političke, društvene i kulturne)
2.8. Posebnosti, različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1941. do 1991. godine
(političke, društvene i kulturne)
2.9. Nastanak suverene i nezavisne Bosne i Hercegovine
3. Kulturno-historijske / povijesne znamenitosti

3.1. Kulturne, prosvjetne i vjerske ustanove naroda u Bosni i Hercegovini
3.2. Kulturno-historijske znamenitosti Bosne i Hercegovine
3.3. Značajni kulturno-historijski objekti u zavičaju
3.4. Religija - pojam, vjerska slika zavičaja i naroda u Bosni i Hercegovini
4. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine

4.1. Prirodni resursi, geografske odlike Bosne i Hercegovine
4.2. Razvijenost Bosne i Hercegovine, privreda i turizam
4.3. Uzajamni odnos privrede
5. Saobraćaj
5.1. Vrste saobraćaja u Bosni u Hercegovini
5.2. Najvažnije saobraćajnice i saobraćajna povezanost
5.3. Saobraćajna povezanost u naselju i zavičaju
248
VRIJEDNOSTI,
TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI STAVOVI,
DJECE NASTAVNIKA
PONAŠANJE
1. Moja domovina - djeca na - na geografskim - izgradnja - samostalna - pripremanje

1.1. Moja kartama znaju kartama pozitivnog izrada audiovizualni
domovina BiH položaj B iH i prepoznaju stava o svojoj državnih h materijala
1.2. Geografska granice sa granice svoje domovini, obilježja koji će
obilježja susjednim domovine, te ih - poštovanje - izrada karte sa pomoći u
Bosne i državama – znaju pokazati drugih naroda entitetima obradi gradiva
Hercegovine položaj B iH - prepoznaju koji žive u i djeci vjernije
1.3. Bosna i - prepoznaju državna obilježja našem prikazati novo
Hercegovina i obilježja - na kartama okruženju gradivo
okruženje domovine i pokazuju - pomaganje
1.4. Glavni grad znaju ih teritorijalno djeci u izradi
BiH, središta objasniti ureñenje B iH , njihovih
kantona i granice entiteta i zadataka
uloga kantona - organizacija
posjeta
2. Iz prošlosti
domovine - djeca znaju o - na geografskim - izgrañivanje - prikupljanje - pripremanje
2.1. Područje prošlosti svoje kartama vlastitih stavova materijala o potrebnog
današnje Bosne i domovine od prepoznaju razvoj o prošlosti prošlosti naše audiovizuelnog
Hercegovine u doseljenja do i granice Bosne i Bosne i domovine materijala
prahistoriji – danas Hercegovine kroz Hercegovine na - izrada panoa o vezanog za
najznačajnija - važnost historiju od prvih osnovu prošlosti naše prošlost naše
nalazišta srednjovjekovne početaka do danas naučenog domovine domovine
2.2. Područje bosanske države - usvajaju zaključke gradiva - organiziranje - posjeta
današnje Bosne i i njezine glavne vezane za - razumijevanje školskih izložbi muzejima i
Hercegovine u ličnosti dogañaje iz dogañaja iz povodom izložbama koji
antičko doba – - djeca znaju o prošlosti i prošlosti i državnih govore o
antička kultura u osvajačima iz projiciraju ih u njihovo praznika prošlosti Bosne
mom kraju prošlosti i borbi smislu važnosti za preslikavanje na i Hercegovine
2.3. Slaveni i naroda za svoju našu sadašnjost i sadašnjost,
njihovi civilizacijski slobodu budućnost izvlačenje
okviri, nastanak i - djeca znaju o pozitivnih
teritorijalnopolitički nastanku zaključaka za
razvoj suverene Bosne bolje sutra svih
srednjovjekovne i Hercegovine u B osni i
bosanske države Hercegovini
2.4. Najznačajnije - vrednovanje
ličnosti bosanske ispravne borbe
države – vjerska za slobodu
slika, kultura i Bosne i
umjetnost Hercegovine
2.5. Gubitak
samostalnosti
bosanske države –
pad pod tuñinsku
vlast (Osmansko
carstvo i Austro-
Ugarska)
2.6. Narodni
preporod – kulturno-
prosvjetna aktivnost
u Bosni i
Hercegovini u
austro-ugarskom
periodu
2.7. P osebnosti,
različitosti i značaj
razvitka Bosne i
Hercegovine od
1918. do 1941.
godine (političke,
društvene i kulturne)
2.8. P osebnosti,
različitosti i značaj
razvitka Bosne i
Hercegovine od
1941. do 1991.
godine (političke,
društvene i kulturne)
2.9. Nastanak
suverene i
249
nezavisne B osne i
Hercegovine
3. Kulturno – - djeca znaju o - razlikuju - razvijanje - Izrada replika - organiziranje

historijske kulturno- spomenike prema pozitivnih spomenika ili posjeta
zn ame nitosti historijskim starosti i prema stavova o crtanje kulturno-
spomenicima važnosti očuvanju - obilazak historijskim
3.1. K ulturno- BiH - mogu objasniti što kulturne baštine kulturno- znamenitostim
prosvjetne i vjerske - znanje o simboliziraju iz prošlosti historijskih a
ustanove naroda u najvažnijim odreñeni spomenici domovine i spomenika i - organiziranje
BiH spomenicima iz u njihovom užem naroda koji u rad na njihovoj posjeta
3.2. K ulturno- prošlosti BiH okruženju njoj žive zaštiti i muzejima
historijske - znanje o - prepoznaju - razvijanje čišćenje - organiziranje
znamenitosti B iH prošlosti svog obilježja vjerskih pozitivnog okolnih akcija na
3.3. Z načajni zavičaja spomenika stava o prostora očuvanju
kulturnohistorijskih - vjerski vjerskim spomenika
spomenika u spomenici spomenicima i - organiziranje
zavičaju naroda u BiH njihovoj ulozi posjeta
3.4. Religija – - znaju vjerskim
pojam, vjerska karakteristike spomenicima
slika zavičaja i religija naroda
naroda u BiH u BiH
4. Geografsk a - imaju znanja o - razlikuju grane - razvijanje - izrada karte - pripremanje

obilježja BiH privredi i privrede i njihovu pozivnog prema djece prema
4.1. Prirodni resursi, turizmu BiH i zastupljenost u BiH odnosa prema privrednoj individualnim i
geografska obilježja njihovoj okolini i prema razvijenosti grupnim
BiH povezanosti kulturnim - posjeta zadacima
4.2. Razvijenost vrijednostima lokalnim - pripremanje
BiH, privreda i koje ta sredina privrednim potrebnog
turizam ima objektima i materijala za
4.3. Uzajamni sajmovima bolju
odnos privrede prezentaciju
novog gradiva
- organiziranje
posjeta
5. Saobraćaj - o vrstama - pokazuju na karti - razvijanje - na karti ucrtati - aktiviranje

saobraćaja koji gdje se nalaze kulturnih najvažnije djece na
5.1. Vrste je zastupljen u najvažnije navika i saobraćajnice civilizirano
saobraćaja u B iH BiH saobraćajnice civiliziranog u B iH ponašanje u
5.2. Najvažnije - najvažnije - objasniti važnost ponašanja u saobraćaju
saobraćajnice i saobraćajnice u dobrih saobraćaju - priprema
saobraćajna BiH saobraćajnica za audiovizuelnih
povezanost - saobraćajnu život ljudi i za sredstava za
5.3 Saobraćajna povezanost u razvoj privrede izvoñenje
povezanost naselja u svom kraju nastave
zavičaju
250
Nastavni predmet Društvo zauzima središnje mjesto u programiranju i integriranju nastavnih

sadržaja ostalih predmeta u nižim razredima osnovne škole. Po svojim programskim sadržajima i
oblicima rada on pruža neiscrpne mogućnosti odgojno obrazovnih strategija koje potiču aktivno učenje
i umijeće kritičkog mišljenja kako bi obrazovanje na elementarnom stepenu odražavalo potrebe
demokratizacije obrazovanja u kojem dijete može opisati svijet i suditi o njemu. U tom procesu važna
je uloga savremenog učitelja. Nastavni predmet Društvo u svome razvoju iznjedrio se na osnovi
spoznaje o djetetovoj potrebi za cjelovitim doživljajem neposredne stvarnosti i participiranjem škole u
potpomaganju djeteta u njegovoj spremnosti za sve složenije zahtjeve životnog okruženja kao i
potrebe stjecanja bazičnih znanja koja garantiraju uspješno snalaženje u društvenim predmetima u
višim razredima osnovne škole. U ostvarivanju složenih pitanja razumijevanja uzročno-posljedičnih
veza i odnosa u društvenim pojavama i procesima koje predviña nastavni program kod djeteta je prije
svega potrebno poticati i razvijati znatiželju i propitivanje, te umijeće kritičkog mišljenja, koje stavlja
u funkciju više mentalne procese. Ako polazimo od uvažavanja demokratskih procesa putem
kvalitetne nastave predmeta Društvo, za dijete je važno kako u predviñenim nastavnim sadržajima i
postavkama razmišljati samostalno i postupati u skladu sa svojim razmišljanjima, te kako iskoristiti
odreñene informacije sa različitih stajališta, prosuñivati o njihovim vrijednostima na osnovu ličnih
potreba i ciljeva. Da bi djeca djelotvorno razmišljala, kritičko mišljenje mora postati konstanta njihova
neposrednog iskustva pa se s pravom problematizira uloga učitelja kao odgovorne osobe u kreiranju
kvalitetne nastave. Nastavnik u ovom predmetu treba voditi djecu kroz procese učenja i njegove
prednosti s aktiviranjem mišljenja, odreñivanjem svrhe učenja (motivacijom), aktivnim uključivanjem
djece u procesu učenja različitim tehnikama, poticanjem refleksije (različitost mišljenja, poticanje
samoistraživanja) olakšava obradu informacija u procesu učenja i olakšava kritičko mišljenje.
U ovom razredu djeca će proširiti stečena znanja o svojoj domovini, ljubavi prema domovini,
kulturološkim razlikama koje postoje u našoj domovini. Takoñer, djeca će posebno učiti i o ureñenju
svoje domovine te kulturno-historijskim spomenicima koje karakteriziraju njeno područje. I na kraju,
djeca će obnoviti i produbiti svoja znanja o vrsti naselja i saobraćajnoj povezanosti svoje domovine.
Izučavanjem ovako predviñenih sadržaja djeca će steći potrebna znanja o svojoj domovini i tako se
postupno uključiti u društvene predmete koji su predviñeni u višim razredima u osnovnoj školi.
Primjenom metoda racionalnog učenja i motiviranjem djece u obradi nastavnih sadržaja uz aktivno
učešće nastavnika omogućit će djeci stjecanje neophodnih znanja iz predmeta Društvo.
Pri realizaciji nastavnih sadržaja treba težiti primjeni raznovrsnih izvora saznanja. Potrebno je
voditi računa da nivo interpretacije odgovara uzrastu djece, pa u tom cilju ograničiti broj termina sa
kojima se ona susreću prvi put. Realizacija ovog programa podrazumijeva da udžbenik predstavlja
spoj sa drugim izvorima saznanja, što je značajno za proširivanje znanja djece.
251
Osnove tehnike
(1 čas sedmično – 35 časova godišnje)
Cilj nastave predmeta: Osnove tehnike

Cilj nastave predmeta Osnove tehnike u 5. razredu devetogodišnje osnovne škole je da upozna
djecu sa osnovnim elementima tehnike kao jednim od najbitnijih segmenata života savremenog
čovjeka, kao i da ih pripremi za što uspješnije pohañanje nastave i usvajanje znanja iz predmeta
Tehnička kultura (6., 7., 8. i 9. razred) i predmeta Informatika (6. i 7. razred).
Zadaci nastave iz predmeta Osnove tehnike

- uvoñenje djece u tehnička i informatička znanja
- podizanje svijesti kod djece o tehničkim i informacionim tehnologijama: pripreme,
organizacija, dostignuća, mogućnosti koje pružaju
- uvoñenje djece u kreativan rad putem kreativnih radionica s ciljem izrade predmeta od
upotrebne vrijednosti (škola, domaćinstvo...)
- upoznavanje djece sa kreativnim računarskim programima za ilustraciju i crtanje
- podizanje nivoa korelacije izmeñu nastavnih predmeta: tehnička kultura, informatika,
matematika, priroda, društvo, kultura življenja
- upoznavanje osobina materijala i njihovih tehnoloških karakteristika
- ovladavanje elementarnim postupcima obrade materijala, kao i upotrebom alata
- razvijanje kreativnosti, mašte, osjećaja za koristan rad i tehničkog stvaralaštva izradom
predmeta od upotrebne i estetske vrijednosti
- osposobljavanje djece za pravilno i sigurno kretanje u saobraćaju
- podizanje nivoa svijesti kod djece o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike na
životnu okolinu, kao i o značaju njene primjene na zaštitu životne okoline
- poticanje djece na samostalnost i samoinicijativu
- ukazivanje na značaj individualnog rada, sa postepenim uvoñenjem rada u paru, kao
kvalitetnoj pripremi za kasniji rad u grupi/timu
NASTAVNE CJELINE I OBLASTI

- Uvod u nastavni predmet
- Tehnika i informatika
- Informatika i tehnika
- Izborni dio nastave
UVOD U NASTAVNI PREDMET

- Sadržaj nastave iz Osnova tehnike i informatike u 5. razredu: planiranje i priprema za rad u
kabinetima za tehničku kulturu i informatiku, organizacija radnih mjesta, HTZ, literatura i
pribor za praćenje i realizaciju nastavnih sadržaja.
TEHNIKA I INFORMATIKA
Izrada mehaničko-tehničkih modela i maketa od upotrebne vrijednosti
- Definiranje osnovnih pojmova: šta je tehnika, podjela tehnike, zanimanja u tehnici i
informatici, historijski razvoj tehnike i informatike
- Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja: vrste linija, rukovanje i upotreba pribora za
tehničko crtanje
- Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline:
reciklaža, prerada starog papira, organizacija skladištenja papirnog otpada
- Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje
saobraćajnih znakova, osnovni pojmovi, reguliranje saobraćaja na raskrsnicama, bicikl kao
saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada)
KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja, osobine

materijala, obrada, alati i pribor za obradu papira, kartona, ljepenke, kože, platna, plastične folije,
252
kao i iz saobraćajno-tehničke kulture
- izrada geometrijskih figura i tijela
- izrada odgojno-obrazovnih panoa, prigodnih čestitki
- izrada igračaka, akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona)
- izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog, vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje
sa osnovnim mehaničkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika - informatika)
INFORMATIKA I TEHNIKA
- historijski razvoj informatike, računara i računarske tehnologije
- definicija i pojam informatike, računara i primjena informatike
- pojam hardvera i softvera
- dijelovi računara
- savladavanje osnovnih pravila korištenja računara (uključivanje i isključivanje, pokretanje
aplikacija, rukovanje tastaturom i mišem)
- kreiranje i brisanje foldera
- upoznavanje sa adekvatnim programom za unos teksta (osnove)
- upoznavanje sa programom za crtanje (Paint – osnove)
KREATIVNE VJEŽBE (praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja):

- izrada crteža geometrijskih figura i tijela
- izrada sastavnih dijelova odgojno-obrazovnih panoa, prigodnih čestitki
- izrada nacrta igračaka, kao i kreativnih igračaka (razne vrste slagalica od kartona)
- izrada nacrta modela saobraćajnih sredstava (kopnenog, vodenog i zračnog saobraćaja) uz
upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva:
tehnika - informatika)
- izrada kreativnih programa za testiranje usvojenih znanja iz saobraćajno-tehničke kulture
Nastavna oblast i sadržaj

OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: šta je tehnika, podjela tehnike, zanimanja u tehnici i informatici, historijat i razvoj tehnike
i informatike
Aktivnosti dje ce Očekivana postignuća Aktivnosti nastavnika
Praćenje izlaganja i svih prezentacija Usvajanje osnovnih znanja o: tehnici, Izlaganja nastavnog gradiva primjenom
predmetnog nastavnika, kao i aktivno značaju tehnike u svakodnevnom životu, različitih metoda u cilju što kvalitetnije,
učešće u radu razvoju tehnike, informatike, naučnicima zanimljivije i afirmativnije prezentacije
Aktivno učešće u kreiranju časa zaslužnim za razvoj različitih oblasti gradiva.
podrazumijeva adekvatnu pripremu djece tehnike, afirmacija i otkrića iz tehničkih Postavljanje različitih vrsta jednostavnih
da prikupe odreñeni broj informacija sa: oblasti. pitanja potiče djecu na kvalitetne
medija, inerneta, literature i sl. (priprema Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u odgovore.
multimedijalnog sadržaja, pisanog profesionalnu orijentaciju), razvijanje Nastavnik ilustrira, objašnjava i prezentira
materijala i crteža za izradu obrazovnog opće kulture, proširivanje vlastitih prethodno pripremljen obrazovni pano,
panoa) afiniteta i ljubavi prema važnom koji kreira zajedno sa djecom.
segmentu ljudskog života (bez tehnike, U cilju osavremenjavanja nastavnog
tehnologije i informatike je nezamisliv procesa nastavnik uključuje i
život savremenog čovjeka u 21. vijeku) multimedijalne sadržaje: hronološki
prikaz tehničkih ostvarenja, podatke o
životu ljudi zaslužnih na polju tehnike.
253
OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja: tehničko pismo, vrste linija, rukovanje i upotreba pribora za tehničko
crtanje, pravila kotiranja, mjerilo ili razmjere, format A4, okvir, zaglavlje i sastavnica
Aktivno učešće u svim oblicima Djeca usvajaju osnovna znanja o Izlaže nastavno gradivo vezano za
nastavnog rada. tehničkom crtanju, značaju poznavanja osnovna pravila tehničkog crtanja.
Praćenje izlaganja i prezentacija tehničkog crtanja, ulozi i značaju Primjenjuje različite metode u cilju što
predmetnog nastavnika, praćenje tehničkih crteža. kvalitetnije, i afirmativnije prezentacije
multimedijalnih i drugih sadržaja koji Vizuelno uočavaju i usvajaju znanja o gradiva.
prezentiraju nastavno gradivo na času. crtanju u mjerilu/razmjeri, kako se i zašto Objašnjava i prezentira prethodno
Upoznavanje sa sastavom pribora za kotira/dimenzionira tehnički crtež, pripremljen obrazovni pano, koji kreira
tehničko crtanje i njegovim pravilnim usvajaju znanja o veličinama/formatima zajedno sa djecom. U cilju
korištenjem, usvajanje elementarnih tehničkih crteža i njegovom izgledu osavremenjavanja nastavnog procesa
znanja o vrstama linija. (sadržaju) s posebnim akcentom na format nastavnik uključuje i upotrebu
crteža A 4. grafoskopa, radnih listova, a posebno
Usvajaju znanja o zanimanjima i stručnoj multimedijalnih sadržaja iz oblasti
spremi osoba koje se u profesionalnom tehničkog crtanja.
životu bave kreacijama i ilustracijama
različitih dijelova mašina, ureñaja i sl.
Nastavna oblast i sadržaji

OBRADA: Upoznavanje sa materijalima: papir, karton i ljepenka, dobivanje, prerada, poluproizvodi i proizvodi, osobine i primjena.
Alat i pribor za rad sa ovim materijalima, osnovne operacije obrada materijala u cilju odbijanja predmeta, modela i maketa od
upotrebne vrijednosti.
Ak tivnost djece Očekivana postignuća Aktivnosti nastavnika
Aktivno učešće u izlaganju predmetnog Učenici usvajaju osnovna znanja o Izlaganja nastavnog gradiva
nastavnika i praćenje materijalima koji su namijenjeni primjenom vezano za osnovne
multimedijalnih i drugih sadržaja koji njihovom uzrastu: materijale (papir, karton,
prezentiraju nastavno gradivo na času. papir, karton, ljepenka, koža, ljepenka, koža, platno, plastična
platno, plastična folija. Usvajaju folija), kao i o alatu i priboru za rad sa
Uz adekvatnu pripremu učenik znanja o alatima i priborima za ovim materijalima.
može na kvalitetan način, obradu ovih materijala, a ono što Korištenje različitih metoda u
primjenom do sada usvojenih je posebno specifično redoslijedu cilju što kvalitetnije prezentacije gradiva.
znanja iz ove oblasti vezane za različite radnih operacija koje se primjenjuju P ostavljanje različitih
materijale, aktivnošću na izradi ilustracija- kod izrade predmeta i ureñaja od vrsta jednostavnih pitanja potiče učenike
crteža, kao upotrebne vrijednosti. na kvalitetne odgovore.
praćenju zanimljivih članaka i Nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa,
informacija sa medija, učestvovati u izradu obrazovnog panoa, a posebno
kreiranju obrazovnog panoa. multimedijalnih sadržaja iz oblasti
materijala i njihove industrijske prerade,
reciklaže i sl.
Demonstrira radne operacije sa alatom koji
je namijenjen za dalju obradu u cilju
odbijanja finalnih proizvoda.
VJEŽBE: Tehničko crtanje
VJEŽBE: Savladavanje radnih postupaka i upotrebe alata za rad sa papirom, kartonom, ljepenkom, kožom, platnom, plastičnom
folijom
Ak tivnosti djece Oček ivana postignuća Ak tivnosti nastavnika
Učešće u radu prema uputstvima Djeca primjenjuju usvojena znanja o Nastavnik savjetima i adekvatnim
predmetnog nastavnika i aktivna primjena tehničkom crtanju na osnovu čega se pomaganjem na praktičan rad uvodi
usvojenih znanja iz tehničkog crtanja: stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti djecu u srž primjene usvojenih znanja,
- vrste linija nastavnog gradiva. demonstrira radne postupke iz stalno
- crtež A 4 formata Vježba: savladavanje osnova rukovanja potenciranje realizacije aktivnosti
- okvir, zaglavlje i sastavnica priborom. (samostalnost djece u radu).
Aktivno učešće u radu prema uputstvima Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu
predmetnog nastavnika i aktivna primjena ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na
usvojenih znanja. njenu ulogu na tehničkom crtežu.
Samostalan pristup radu, razvijanje vlastite
kreativnosti i sticanje radnih navika.
254
OBRADA: Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža, prerada starog
papira, organizacija skladištenja papirnog otpada
Praćenje izlaganja i svih prezentacija Djeca usvajaju osnovna znanja tehničkim Prezentacija gradiva i tematike vezane za
nastavnika, kao i aktivno učešće u radu. mjerama zaštite životne okoline osnovne principe uticaja tehnike i
Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja (reciklaža, organizacija i upravljanje tehnologije u zaštiti životne okoline:
koji prezentiraju nastavno gradivo na deponijama papira i papirnih proizvoda). reciklaža, prerada starog papira,
času. Usvajanje znanja o novim proizvodima organizacija skladištenja papirnog otpada.
Uz adekvatnu pripremu dijete može na napravljenih od otpadnih papirnih Korištenje različitih metoda u cilju što
kvalitetan način primjenom do sada materijala. kvalitetnije i afirmativnije.
usvojenih znanja iz ove oblasti, U cilju osavremenjavanja nastavnog
učestvovati u kreiranju obrazovnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu
panoa. grafoskopa, izradu obrazovnog panoa, a
posebno multimedijalnih sadržaja iz
oblasti osobina materijala, predmeta i
ureñaja tehničkim mjerama zaštite životne
okoline.
Poseban obrazovni osvrt dati na tehničke
mjere zaštite životne okoline i uticaj
tvornica za preradu papira na životnu
okolinu, uticaj sječe šume na eroziju tla,
industrijskoj preradi, reciklaži i sl.).

OBRADA: Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje saobraćajnih znakova, osnovni
pojmovi, reguliranje saobraćaja na raskrsnicama, bicikl kao saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog
rada)
Praćenje izlaganja vezanih za saobraćajna Djeca usvajaju osnovna znanja o Izlaganje nastavnog gradiva o
pravila i propise, kao i aktivno učešće u saobraćajnim pravilima i propisima: saobraćajnim pravilima i propisima, ulozi
radu. usvajanje teoretskih znanja o sigurnosti u i značenju saobraćajnih znakova,
Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja saobraćaju, definicijama: saobraćajni reguliranju saobraćaja na raskrsnicama.
koji prezentiraju nastavno gradivo vezano znakovi, šta je pješak, kolovoz, Primjena različitih metoda u cilju što
za saobraćajna pravila i propise. Uz kolovozna traka, trotoar, saobraćajna kvalitetnije, zanimljivije i afirmativnije
adekvatnu pripremu dijete može na traka, pješački prelaz, nosivost, vozila, prezentacije gradiva.
kvalitetan način primjenom do sada opterećenje, radnje vozilom na putu, U cilju osavremenjavanja nastavnog
usvojenih znanja iz ove oblasti pravila reguliranja saobraćaja na procesa nastavnik uključuje i upotrebu
učestvovati u kreiranju obrazovnog raskrsnicama: pravilo desne strane, grafoskopa, izradu obrazovnog panoa,
panoa. saobraćajnim znacima. Bicikl u javnom radnih listova, a posebno multimedijalnih
saobraćaju, savladavanje vožnje bicikla sadržaja iz oblasti saobraćajno-tehničke
na adekvatno ocrtanom poligonu kulture, sigurnosti u saobraćaju, faktora
(prepreke, zaustavljanje, mimoilaženje, sigurnosti i sl.
startanje i sl.)
KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja, osobine materijala, obrada, alati i pribor
za obradu papira, kartona i ljepenke, kao i iz saobraćajno-tehničke kulture)
- izrada geometrijskih figura i tijela
- izrada odgojno-obrazovnih panoa, prigodnih čestitki
- izrada igračaka, akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona)
- izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog, vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim
i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika, informatika)
Aktivnosti djece Očekivana postignuća Aktivnosti nastavnika
Aktivno učešće u radu prema uputstvima Djeca primjenjuju usvojena znanja o Nastavnik savjetima i adekvatnim
predmetnog nastavnika i aktivna primjena tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče pomaganjem na praktičan rad uvodi djecu
usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. ukupan uvid u stepen usvojenosti u srž primjene usvojenih znanja,
Aktivno učešće u radu prema uputstvima nastavnog gradiva. demonstrira radne postupke iz stalno
predmetnog nastavnika i aktivna primjena Vježba: savladavanje osnova rukovanja potenciranje realizacije aktivnosti djece
usvojenih znanja. priborom (samostalnost djece u radu).
Samostalan pristup radu, razvijanje Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu
vlastite kreativnosti i sticanje radnih ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na
navika. njenu ulogu na tehničkom crtežu.
Vježba: razvijanje osjećaja prema
ilustraciji u mjerilu/razmjeri.
255
OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: šta je informatika, zanimanja u informatici, tehnici, fizici, razvoj informatike,
informatičke tehnologije, značaj poznavanja osnovnih funkcija računara, osnovni dijelovi računara, uloga i značaj poznavanja
informatičkih programa i aplikacija, šta je hardver, šta je softver, funkcija tipki i tastature i perifernih ureñaja, šta je folder-direktorij,
šta je datoteka, na kojem principu radi računar, kako obrañuje podatke, šta je podatak, šta je informacija
Praćenje izlaganja vezanih za definiranje Nastavnik na ovaj način može steći uvid u Izlaganje nastavnog gradiva vezanog za
osnovnih pojmova o informatici, o predznanje koje dijete posjeduje i sa čime osnovne pojmove (informatika, razvoj
osnovnim funkcijama računara, osnovnim raspolaže kada je u pitanju nastavak rada informatike, osnovni elementi računara,
dijelovima računara, informatičkim na časovima informatike. značaj poznavanja osnovnih funkcija
programima i aplikacija, hardveru, Djeca usvajaju osnovna znanja o tehnici, računara, uloga i značaj poznavanja
softveru, funkcijama tipki i tastature, informatici, značaju informatike i informatičkih programa i aplikacija).
perifernim ureñajima, direktoriju, informatičke tehnologije u savremenom Postavljanjem različitih vrsta
datoteci, principu rada računara. životu čovjeka. Historijski razvoj jednostavnih pitanja potiče djecu na
Aktivno učešće u kreiranju časa računara i računarske tehnike, današnja kvalitetne odgovore
podrazumijeva adekvatnu pripremu djece dostignuća o naučnicima zaslužnim za Ilustrira, objašnjava, prezentira i
da prikupe odreñeni broj informacija iz razvoj hardvera i softvera. Upoznavanje demonstrira
medija, literature i sl. sa zanimanjima (uvod u profesionalnu Nastavnik uključuje i računar i direktno
orijentaciju), na računaru prezentira gradivo.
Razvijaju opću kulturu, proširuju vlastite
afinitete i ljubav prema važnom segmentu
ljudskog života (bez tehnike, tehnologije,
informatike, i drugih tehničkih oblasti
nezamisliv je život savremenog čovjeka u
21. vijeku)

OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila korištenja računara: pokretanje računara, osnovni i periferni ureñaji.
Rukovanje tastaturom/tipkovnicom – funkcije tipki računara. Upoznavanje sa perifernim ureñajima (miš) – funkcije
tipki miša i rukovanje. Upoznavanje sa adekvatnim programima (prednost dati jednostavnim programima za crtanje –
npr. Corel) Upoznavanje sa pravilima kreiranja foldera i datoteke. Opcije: kreiranje, memoriranje, rezanje, kopiranje i
lijepljenje teksta
Paralelan rad sa izlaganjem predmetnog Djeca usvajaju osnovna znanja o Aktivnost na prenošenju znanja o
nastavnika-svaka tipka, njena funkcija, korištenju računara: osnovnim pravilima korištenja računara.
rad sa mišem, rad na tekstu, rad sa - kako kreirati folder, datoteku Izlaganje gradiva primjenom različitih
opcijama: pisanje, brisanje, kopiranje, - kako ispisivati i ureñivati tekst metoda. Postavljanje različitih vrsta
rezanje, lijepljenje, memoriranje, - kako povlačiti i ureñivati linije , jednostavnih pitanja potiče djecu na
kreiranje foldera i datoteke. kako bojiti kreirane /nacrtane kvalitetne odgovore, ilustrira, objašnjava,
površine prezentira i demonstrira.
- kako i prema kojim pravilima U cilju osavremenjavanja nastavnog
nacrtati okvir, zaglavlje i sastavnicu procesa nastavnik direktno uključuje i
na crtežu odreñenog formata (A4) računar kao osnovno sredstvo rada, a
- kako koristiti aplikacije koje kao prateća nastavna sredstva će biti:
gotove nudi program za crtanje grafoskop i multimedijalni sadržaji.
- kako memorirati ureñeno i kako
datoteku smjestiti u kreirani folder
- kako izaći iz datoteke i ponovno ući
u nju, kako izvršiti izmjene,
memoriranje
IZBORNI DIO NASTAVE
Izborni dio nastave iz Osnova tehnike u 5. razredu sastoji se od jedne od slijedećih oblasti:
1. Izrada modela
2. Izrada školskih učila
3. Izrada fotografija
4. Tehničko-didaktički ureñaji za potrebe škole i vlastitu upotrebu
256
Kultura življenja
PROGRAMSKI ZAHTJEVI OČEKIVANA POSTIGNUĆA
ODGOJNI OB RAZOVNI MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA
Da kod djeteta razvije potrebu Razvijanje osjećaja i potrebe Znanja o Razvijena svijest o Razvijena uspješna
za radom i učenjem kod djece za kulturnim osnovnim i neophodnosti komunikacija,
Upućivanje djeteta na ophoñenjem i ponašanjem u osnovnim povezanosti poštivanje kulture
vrijednosti porodičnog i okviru svoje porodice, škole i potrebama teorijskog znanja i dijaloga i
drugih oblika društvenog društva uopće Odnosi unutar kulturnog življenja njegove primjene u meñusobnog
života porodice. Uloge članova djeteta uzrasta od svakodnevnom uvažavanja
Da putem praktičnih vježbi porodice a posebno,djece. deset godina životu Razvijen odnos
djeca razviju svoju Ljubav unutar porodice . , Znanja o Osposobljenost da tolerantnog
kreativnost koja će im u podje le ljubavi, ljub av odnosima unutar naučena pravila i ponašanja i
životu koristiti da stvaraju me ñu ljudima. porodice i postupke o rješavanje sukoba
bolje uvjete življenja Naučiti ih pravilima važnosti zd ravog osnovnim nenasilnim putem
Da djeca steknu osnovne kulturnog ponašanja, življenja. potrebama Ljubav i pravilan
higijenske navike pri kulturom dijaloga Znanja o važnosti kulturnog življenja, odnos prema svim
održavanju lične higijene, Usvajanje znanja o kulturnom provoñenja putem praktičnog životnim dobrima
higijene stambenog prostora, načinu stanovanja, odijevanja, osnovnih rada mogu izvoditi koja su neophodna
odjeće i obuće pravilnoj prehrani itd. higijenskih, meñusobnom za kulturno
Uputiti djecu na izbor Naučiti ih da budu tolerantni zdravstvenih, saradnjom, življenje .
odreñenih zanimanja i zanata prema drugim i drugačijim u estetskih i samostalno, Zn an ja o
Uputiti djecu da izmijene loše sredini življenja i uopće u kulturnih potreba grupnim radom, promje nama k oje
prehrambene navike životu Znanja o Ishodi učenja će biti ih očekuju u
Da se djeca nauče pravilno Razvijanje estetskih osnovama kulture zadovoljavajući, periodu
odnositi prema privatnim i vrijednosti života stanovanja, ako roditelji i adole scencije.
društvenim dobrima, Stvaranje navika za štednjom odijevanja i nastavnici primijete
razvijanje ekološkog ličnih, društvenih i prirodnih prehrane pozitivne promjene
ponašanja materijalnih dobara u načinu ponašanja
Očuvanje kulturne baštine Adolescencija: šta je djeteta, i usvajan ja
naših naroda i narodnosti, adole scencija ? zd ravih životnih
učenjem raznih običaja, Biološke, psihološke i navika
posjetom muzejima, socijalne promjene u
starinama,čuvanjem adole scenciji. Rizična
starinskih upotrebnih ponašanja. Uticaj alkohola,
predmeta i narodnih nošnji u duhana i opojnih droga na
okviru svoje porodice i sl. odnose unutar porodice.
Upoznavanje djece sa Šte tne poslje dice na rast,
bolestima savremenog svijeta razvoj u adolescenciji,
i štetnim djelovanjem društvene odnose i
alkohola, cigareta i opojnih poslje dice u kasnijim
sredstava periodima života.
1. UVOD
1. Upoznavanje sa programskim sadržajem, zadacima i obave zama

2. SAVREMENA
1. Porodični (obiteljski) život - člano vi porodice, uloga članova porodice, ravnopravnost i uvažavanje
PORODICA
članova porodice, poznavanje porodičnog porijekla

2. Potrebe savremene porodice - raspodjela poslova u porodici, ustano ve koje pružaju pomoć porodici
257
1. Ljubav-porodična ljubav, različite vrste ljubavi, ljubav prema ljudima, ,stavljanje naglaska na
vjernost kao metoda zaštite od prenošenja bolesti savremenog svijeta, nenasilno ponašanje u
PONAŠANJA (BONTON)
3. OPĆA KULTURA
porodici, oblici nasilja u porodici i uopće u društvu, kultura dijaloga
2. Pravilan odnos prema životnim dobrima - privatnost, privatna imovina, čuvanje društvene imovine,
ekološka pravila ponašanja u sredini življenja i uopće
3. Pravilan odnos prema starinama - očuvanje kulturne baštine sredine življenja, uopće naše domovine
BOSNE I HERCEGOVINE, tradicije i tradicionalnih običaja naših naroda, prednosti i bogatstvo
raznolikosti u našoj državi BOSNI I HERCEGOVINI, poštivanje drugih i drugačijih
4. Obilazak starina, obilježavanje i učenje tradicionalnih običaja i sl.
5. Vježba – izrada portfolija - Starine moga zavičaja
6. Kultura demokratskog ponašanja - pojam demokratskog društva, kako ostvariti svoje pravo i riješiti
problem demokratskim putem
7. Sistematizacija programskih sadržaja opće kulture ponašanja
1. Estetski elementi u stanu - tekstil, zidni ukrasi, narodne rukotvorine, sitni ukrasni predmeti
STANOVANJA
4. KULTURA
2. Vježba - Izrada ukrasnog predmeta, aranžiranje cvijeća

3. Tradicionalni elementi stanovanja - arhitektura bosanske kuće
4. Posebna obilježja seoskog stanovanja - gospodarski objekti
5. Vježba - Moj izbor namještaja za moju sobu
6. Razvijanje i provoñenje stambene kulture - korištenje zajedničkih prostorija i prostora, u sredini
življenja, poštivanje kućnog reda
HIGIJENA
1. Bolesti uzrokovane nehigijenom (bolesti prljavih ruku i druge bolesti savremenog svijeta)
5. LIČNA
2. Vježba – estetika lica, kose, noktiju, tijela i sl., vrste zanimanja i zanata, posjeta frizerskom,
kozmetičkom i drugim salonima za uljepšavanje
ODIJEVANJA
6. KULTURA
1. Vrste materijala za izradu odjeće - prednosti i nedostaci prirodnih i vještačkih

2. Boje u odijevanju - osobenost svake boje, osnovna pravila dobrog kombiniranja boja
3. Vježba - kombiniranje dijelova odjeće u jednu estetsku cjelinu
4. Narodne nošnje u BiH – sastavni dio kulturne baštine, vrste ručnog rada
5. Prateći elementi u odijevanju-vježba vezivanja kravate, marame i sl.
1. Hranjivi sastojci hrane – neophodni za rast, razvoj, rad i očuvanje zdravlja, pravilan raspored dnevnih
obroka i njihova kalorijska vrijednost
7. VAŽNOST
PREHRANE
2. Prehrambene namirnice – vrste namirnica, njihova upotrebna i hranjiva vrijednost, higijena i pravilno
čuvanje namirnica
3. Kulinarski postupci pripreme hrane i kontrola kvaliteta hrane, ekološka proizvodnja hrane
4. Vježba – pravilan način kombiniranja namirnica – pripremanje užine i jednostavnog jela
5. Sistematizacija rada iz prehrane
ZDRAVL
PREHRA
1. Bolesti uzrokovane nedostatkom hranjivih sastojaka u hrani, nedostatkom hrane, nepravilnom,

NA I
JE
8.
prekomjernom i nehigijenskom prehranom
9. SERVIRANJE HRANE I PONAŠANE ZA VRIJEME JELA
10. TRADICIONALNO KULINARSTVO
11. EKONOMIKA DOMAĆINSTVA
12. 1. Hobi, zabava, značaj odmora, sporta i rekreacije za kulturno življenje

LJEPŠA 2. E valuacija programskog sadržaja kulture življenja
STRANA
ŽIVOTA
13. ŠTETNE Pripreme za adolescenciju kao period života sa velikim mogućnostima i velikim opasnostima
NAVIKE I za dalji razvoj ličnosti. Štetne životne navike sa naglaskom na drogu, alkohol, duhan (pasivno
BOLESTI pušenje posebno), zavisnost od kompjutera, intereta, online igara-ali i nekretanje, nezdrave
SAVREMENOG prehrambene navike, putevi prenošenja bolesti, te naglasiti značaj lične higijene, kako reći
SVIJETA
NE onima koji Vam nude alkohol, duhan ili drogu. Apstinencija i značaj vjernosti.
258
Likovna kultura
ODGOJNI I
TEMATSKE CJELINE,
MOTIVI I TEHNIKE OB RAZOVNI CILJEVI SOCIJALIZIRAJUĆI
OBLASTI
CILJEVI
1.TAČKA I LINIJA - Iz neposrednog okruženja: - P repoznati i uporediti na - Daljnji rad na razvijanju

Prepoznavanje, uočavanje ljudi, životinje, biljke, svojim umjetničkim senzornih, manipulativnih,
/registriranje/ odnosa u svom pojave u prirodi, objekti, radovima prostornu izražajnih i praktičnih
okruženju i na likovnim prostori organizaciju kompozicije: sposobnosti kod djece sa
djelima i sposobnost primjene - Korelacija sa drugim - statičnu dinamičnu, naglaskom na
prostornih organizacija predmetima /sadržaji drugih - vodoravnu karakterizaciju oblika i
kompozicije: predmeta/: maternjeg /horizontalnu/ figura, u dvo i
- statična i dinamična jezika,/priča, bajka, pjesma, - okomitu /uspravnu/ trodimenzionalnoj
- vodoravna /horizontalna/ poslovica.../ P rirode i - kružnu organizaciji prostora
- okomita/uspravna društva, Matematike, - piramidalnu - Razvijanje sposobnosti
- kružna Muzičke kulture, T jelesnog - slobodnu kombinatorike, logičkog
- piramidalna odgoja, Kulture življenja, - Moći registrirati, razumjeti i zaključivanja, divergentnog
- slobodna - Njegovanje tradicije i predstaviti različite forme mišljenja
narodnih običaja: praznici, organizacije kompozicije - Razvijanje kritičkog
Savladavanje upotrebe linija značajni datumi, etnografsko upotrebom crtačkih tekstura mišljenja, formiranje
/crta/, tačaka u cilju naslijeñe - Usvojiti pojmove stavova i odnosa prema
ostvarivanja prostornih - P rimjena tačaka i crta/ linija organizacije kompozicije: vrijednostima, očuvanje
organizacija kompozicije sa svim karakteristikama u - statično i dinamično kulturne baštine i prirodne
isticanju teksture - vodoravno okoline
- Kombiniranje linije /crte/ sa - Kompozicioni /prostorni/ /horizontalno/ - Izgrañivanje pozitivnog
plohom, tačkom i mrljom i odnosi u vizuelno likovnim - okomito /uspravno/ odnosa prema radu:
njihov odnos sadržajima - kružno inicijativa, samostalnost,
-Crtačke teksture - P rimjena svih oblika poticaja - piramidalno istrajnost, dosljednost,
u realizaciji likovnih radova - slobodno angažiranost, spremnost za
- Grafitna olovka, tuš i pero, saradnju i timski rad
tuš i drvce, tuš i kist, lavirani - Razvijanje humanih odnosa,
tuš, flomasteri/crni ili solidarnosti: jačanje i
tamni/drveni ugljen bogaćenje emocija
- Razvijanje sposobnosti
2. BOJA - Akvarel, gvaš, tempera, - Uočavanje značaja posmatranja, sintetičkog
- Sposobnost opažanja, kolaž, pastel, zgrafito obogaćivanja izraza koncipiranja, uočavanja,
prepoznavanja i /grebanje premazane osnove uvoñenjem više valerskih zaključivanja, snalažljivosti,
predstavljanja uočenog u prethodno obojene voštanim vrijednosti boje kreativnog, konkretnog i
okruženju i na likovnim bojama/, flomasteri u boji - Uočavanje, shvatanje značaja apstraktnog mišljenja,
djelima: /za manje formate radova/, i mogućnosti upotrebe bogaćenje mašte,
- likovnih elemenata i mozaik potpunije /bogatije/ palete orijentacija u vremenu i
- principa komponiranja boja, kao i načina njene prostoru
mrlja, ploha, potez, debeli primjene - Razvijanje sposobnosti
namaz, lazurni namaz, - Lazurno, transparentno, boja pripremanja tonova boja,
kompozicija boja, preko boje daje novu valerskih /svjetlosnih/
harmonija, ritam, domi- valersku vrijednost /boju/ vrijednosti, za njihovu
nacija, harmonija hromatske - Pastuozno, naglašen deblji primjenu u praktičnom radu
boje u funkciji bogaćenja nanos boje /uočava se potez /realizaciji likovnih radova/,
palete boja kista, rukopis autora/ odijevanju, oplemenjivanju
- oslabljene i intenzivne boje - Razumjeti i moći predstaviti životnog prostora, kreiranju
- boja kao sredstvo oslabljenu boju /miješanje znakova vizuelnih
ostvarivanja slikarskih boja/ proširivanje /bogaćenje/ komunikacija, kreiranju
tekstura palete boja izgleda upotrebnih
- Usvojeni pojmovi za oblast predmeta....
boja: mrlja, ploha, potez, dalji rad na razvijanju
debeli namaz, lazurni namaz, sposobnosti predstavljanja
kompozicija boja, harmonija, sadržaja; pjesme, priče,
ritam, dominacija dogañaja, pojava u prirodi,
osjećanja, emocija i slično
kroz likovni izraz
259
3. PLOHA - Papir grafika /izrada šablona - Uočavanje značaja vizuelnog
- Dalje savladavanje oblasti od papira kartona/ odnosa slike i teksta u
grafike, grañenje i razvijanje - Visoki tisak, linorez /izrada primjeni organizacije
senzibiliteta prema šablona, klišea na kompozicije
grafičkom izrazu i oblasti linoleumu/ - Razumijevanje složenih
grafike - Kolaž kroz primjenu grafičkih odnosa, rad na
- Dalji rad na potpunijem kompozicionih odnosa slike izradi klišea za visoki tisak
odnosu primjene slike i i teksta /linorez, karton grafiku/ dalje
teksta razvijanje senzibiliteta u
- Organizacija kompozicije grafičkom izrazu
kroz oblasti: crtanja, - Usvojeni pojmovi za oblast
slikanja, grafike ploha: inicijal, kaligrafija,
minijatura, vizuelna
informacija, znak, linorez,
visoki tisak, grafičar
4. POVRŠINA
- Površina u likovnoj oblasti: - Složenija kreativna rješenja - Razumijevanje uloge i
dizajna, grafičkog dizajna, i realizacija u različitim značaja znakova vizuelnih
industrijskog dizajna, materijalima komunikacija i
primijenjene umjetnosti - Kreiranje novih vizuelnih ovladavanje mogućnostima
- Uloga površine u informacija /poruka/, novih korištenja sa ciljem
savremenim medijima: znakova, odnos slike i prenošenja vizuelnih
kompjuterskoj grafici, teksta: naslovne stranice informacija
spotu, TV poruci, plakatu /knjige, školskog lista…/ - Osposobljavanje za
kroz različite kompozicije - Kreiranje novog izgleda kreiranje novih vizuelnih
/dinamična i statična industrijskog predmeta znakova i vizuelnih poruka
kompozicija/ /proizvoda/ - Uočavanje značaja uloge
- Uloga površine u formi površine u naglašavanju
poruke, novi kreirani važnog /bitnog/, malo-
znakovi vizuelnih veliko, statično-dinamično,
komunikacija, odnos svijetlo-tamno …
površina i vizuelna jasnoća - Uočavanje izražajnih
poruka mogućnosti stripa /sinteze
slike i teksta/
- Razumijevanje spota, TV
poruke, plakata kao forme
vizuelnih komunikacija
- Usvojeni pojmovi za oblast
površina: vizuelna
informacija /poruka/,
industrijski dizajn, spot,
TV poruka, statično,
dinamično
5. MASA I PROSTOR - Usložnjavanje odnosa - Razumijevanje i mogu-

- Dalji rad na potpunijem prema prostoru i ćnosti predstavljanja
shvatanju prostora i oblikovanje prostora u prostora i oblika u prostoru
oblikovanja u prostoru oblasti oblikovanja, - Sticanje sposobnosti
- Puna plastika u prostoru grañenja, primijenjene prevoñenja /transpono-
- Mobili /pokretne forme u umjetnosti i dizajna vanja/ dvodimenzionalnog
prostoru/ dinamična - Upotreba svih materijala u trodimenzionalno i
skulptura dostupnih uzrastu trodimenzionalne u
- Reljef kao skulptorska - Rad na karakterizaciji dvodimenzionalnu formu
forma: niski /plitki/ reljef, figura u prostoru, odnos /organizaciju/
meco reljef /srednje dijelova i cjeline - Prostorna organizacija
ispupčene forme, 1-2 trećine - Realizacija plitkog reljefa može imati malu i veliku
mase u prostoru/, visoki - Ravnoteža i pokret u masu: mobili – rad na
reljef /skulptura u prostoru prostoru /mobili/ realizacija organizaciji ravnoteže i
koja se samo sa nekim skulpture u prostoru pokreta
djelom utapa u osnovu/ - Organizacija prostorne - Usvojeni pojmovi: masa,
- Masa i prostor u arhitekturi, kompozicije različitim prostor, gradnja,
elementi grañenja: elementima /po veličini i arhitektura, grañenje,
- Konstrukcija obliku/, instalacija, elementi grañenja, zid,
- Zid prostorna organizacija stub, stup, krov, niski
- Stub /kvadratne osnove/ /maketa, urbanizam/ /plitki/ reljef, meco reljef,
- Stub /kružne osnove/ visoki reljef, mobili
- Krov /skulptura u pokretu,
pokretne forme/
260
Sa djecom se radi na daljnjem usvajanju i proširivanju znanja o upotrebi materijala i sredstava koja se
koriste u oblasti tačka i linija:
- da znaju razlikovati vrijednosti linija, po intenzitetu /jačini/, po prostornoj orijentaciji,
- da mogu prepoznati ritam i upotrebljavati ga u svom likovnom izrazu,
- da mrlju i tačku koriste kao likovni element u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju
kompozicije, organizacije kompozicije: statična i dinamična, vodoravna /horizontalna/, okomita
/uspravna/, kružna, piramidalna, slobodna
- da znaju da je površina omotač nekog oblika /objekta, predmeta/ u prostoru
- da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke grañevine/
- da usvoji termine, elementi grañenja, arhitektura, konstrukcija, zid, stub, stup, krov
- da dalje usavršavaju tehniku korištenja; olovke, tuša i drveta, tuša i kista, da savladaju tehniku
laviranog tuša,
za oblast slikarstva:
- da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama; akvarelu, gvašu, temperi, kolažu, pastelu,
flomasterima u boji, mozaiku
- da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da jedna boja može biti svjetlija i
tamnija/ da se miješanjem mogu dobiti tonovi drugih boja
- da proširuju znanje o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu, a nalaze se u suprotnosti/,
- usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarski rukopis /teksturu/, lazurno i
pastuozno, rukopis autora
za oblast ploha/grafika:
- da usvoje pojam kliše, šablon /matrica/, grafički otisak, grafičar, štampanje
- da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za visoki tisak, linorez, papir grafika
- da znaju osmišljeno u organizaciji kompozicije primjenjivati sliku i tekst, izrada stripa, naslovne
strane knjige…
za oblast površina, masa i prostor:
- da uočavaju odnose u prostoru, uočavaju proporcije, prepoznaju karakter oblika
- da su sposobni organizirati kompoziciju po principu pokretne ravnoteže /mobili/,
- da znaju šta je simetrija i asimetrija,
- da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/
- da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedena sa nekim oblikovnim materijalom/
- da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/, a šta reljef: plitki, meco i visoki reljef
- da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna, odnos plohe i teksta /naslovna strana za
knjigu, plakat, papir za pakovanje.../
- da kreiraju kadar stripa ili strip, TV spot ...
da usvoje pojmove, vizuelna informacija, kadar, strip, fotografija
STRUKTURA PROGRAMA
1. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Organizacija kompozicije, smještanje rada u zadati
format, dinamična i statična kompozicija, horizontalna/ vodoravna/ kompozicija, vertikalna /uspravna/
kompozicija, kružna, piramidalna /trougaona/, slobodna /raspršena/, dominacija
2. BOJA
Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjenjivat će se kao izražajna sredstva pri
realizaciji kompozicije: mrlje, potezi, lazurni /tanki/ nanos boje, pastuozni /debeli/ nanos boje,
harmoničan /skladan/ odnos boja, ritam, dominacija
3. PLOHA
Kroz tematsku oblast PLOHU realizirat će se sve likovne oblasti koje se u svojoj konačnici iskazuju u
dvodimenzionalnoj formi; crtež, slika, grafika. U petom razredu, pored navedenih organizacija
261
kompozicije, dalje će se raditi na potpunijoj primjeni odnosa slike i teksta, s obzirom na uzrast interes
djece će biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike, jednobojne i višebojne /visokog
tiska/, u tehnici papir grafika i linorez.
4. POVRŠINA
Tematska oblast Površina realizira se kroz likovne oblasti; dizajna, grafičkog dizajna, industrijskog
dizajna, primijenjene umjetnosti, kompjuterske grafike, spot, TV poruka, plakat, navedenih
kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija, horizontalna /vodoravna/ kompozicija,
vertikalna /uspravna/ kompozicija, kružna, piramidalna /trougaona/, slobodna /raspršena/, dominacija.
Znakovi vizuelnih komunikacija, kao elementi vizuelnih poruka i njihova likovnost. Djeca rade na
izradi stripa, znakova vizuelnih komunikacija, analizi fotografije, uočavanju i razumijevanju spota,
vizuelne medijske poruke.
5. MASA I PROSTOR
Tematska cjelina, masa i prostor obuhvata likovne oblasti:
Oblikovanje, grañenje, primijenjenu umjetnost i dizajn. I dalje u ovom uzrastu prisutan je izražen
interes za oblikovanjem u prostoru, koje djeca doživljavaju kao igru povezanu sa estetskim
stvaralačkim procesom. U kreativnom procesu koriste se svi materijali pristupačni uzrastu i
psihofizičkim mogućnostima djeteta. Definiraju se pojmovi i realiziraju radovi u punoj plastici, mobili
/pokretne forme u prostoru/ kao i reljefi /niski reljef, meco reljef, visoki reljef/. Arhitektonski elementi
/elementi gradnje/: konstrukcija, zid, stub, stup, krov.
Likovna kultura u petom razredu, podrazumijeva početak sintetičkog koncipiranja vizuelnog

doživljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem, bogaćenjem
novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doživljavanja likovne
umjetnosti. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije
kompozicije:
1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije

2. OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi

- CRTANJE
- SLIKANJE
- GRAFIKA

Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realiziraju se kroz formu
tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednoobrazno za sve razrede od 1.
do 9. razreda.
1. TAČKA I LINIJA
2. BOJA
3. PLOHA
4. POVRŠINA
5. MASA I PROSTOR
262
cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu, što znači da bi svaka
tematska cjelina bila dva puta obrañena u toku školske godine. Ovakav pristup zaokruživanja jedne
cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ osigurao bi veću preglednost i sistematiziranje gradiva
koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. Ponavljanje
tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i
prezentiranja novih sadržaja i znanja.
Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku. Kvalitet učenja
u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizueliziraju problem koji ranije nisu znali, prepoznaju ga i
razriješe putem likovno tehničkih sredstava. Taj proces kod djece razvija kreativno mišljenje,
sposobnosti i saznanja što utiče na formiranje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi
složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponiranju osmišljenih likovnih kompozicija.
Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja djecu uključuje u aktivan proces vizuelnog
istraživanja, doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Razvoj
likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju /stvaraju
predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu, i interakciju umjetnosti, nauke i društva,
novih medija i okruženja.
Motivi – teme /likovni sadržaji/

Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. Motive prema svojoj
vizuelizaciji sadržaja dijelimo na:
1. Vizuelne motive
2. Nevizuelne motive
3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/
- iz neposrednog okruženja djeteta; porodica, škola, mjesto stanovanja, prostori, objekti, pojave u
prirodi, biljke…
- sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča, bajka,
poslovica, basna, pjesmica/, matematike, prirode i društva, muzičke kulture, tjelesnog i
zdravstvenog odgoja i kulture življenja
- iz narodnih običaja /tradicije/; značajni datumi, praznici, etnografsko nasljeñe
- značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti
- likovni i kompozicioni elementi, shodno uzrastu djeteta razrješavanje likovnih zadataka kroz
upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata
- nevizuelni poticaji, emocije /osjećanja/, čula, muzika...

CRTANJE: usvajanje pojmova organizacije kompozicije: statično-dinamično, vodroravno-uspravno,
kružno, piramidalno i slobodno
SLIKANJE: uočavanje značaja obogaćivanja izraza uvoñenjem više valerskih vrijednosti boje,
usvojeni pojmovi mrlja, ploha, potez, pastuozni namaz, lazurni namaz, kompozicija boja,
harmonija, ritam, dominacija
GRAFIKA: malo-veliko, statično-dinamično, svijetlo-tamno, kliše za visoki tisak linorez, karton
grafiku, inicijal, kaligrafija, minijatura
PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE: masa, prostor, gradnja, arhitektura, grañenje,
elementi grañenja, zid, stub, stup, krov, niski /plitki/ reljef, meco reljef, visoki reljef, mobili /skulptura
u pokretu, pokretne forme/
VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn, vizuelna informacija /poruka/, industrijski dizajn,
spot, TV poruka, statično, dinamično
263
OCJENJIVANJE
Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika, s obzirom na
činjenicu da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta,
upornosti i iskustva, stečenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog uticaja sredine, kao i
sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente. Iz tog razloga i dječiji
crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata:
1. estetskog,
2. psihološkog,
3. pedagoškog.
Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet, svoje viñenje
svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduševljenja, onda su svi ti radovi ,,stenografski zapis
duše” i kao takvi moraju biti dobri. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta:
1. Likovna forma /Likovni jezik/ i
2. Likovnih sadržaja
Oblast Likovna forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja su
teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti.
Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa djecom koja su nadarena i onom koja nisu. Djeca
koja nisu talentirana trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima usvajati likovni jezik i
njime se izražavati. Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i imati u vidu
individualne mogućnosti, stepen zalaganja i želje da se realizira postavljeni zadatak, napor koji dijete
ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na časovima likovne kulture.
Nema loših dječijih radova.

Vizuelno estetska kultura razvija kod djece sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti, odnos
prema estetskom, pravilno doživljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i našoj
kulturnoj baštini.
Pravilan odnos nastavnika prema dječijim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad
djece. Ako nastavnik traži od djece da tačno ,,prepisuju” percipirano, da doživljavaju i gledaju očima
odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima
savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju.
264
(1 čas sedmično - 35 časova godišnje)

OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI
PODRUČJA UČENJA CILJEVI
UČENJA
ZNANJE Stican je znanja: Dje ca bi trebala imati zn an je i

- mješoviti hor i višeglasno pjevanje, horski razumijevan je :
glasovi - osnovnih elemenata vokalne tehnike
- tačno imenovanje naučenih notnih trajanja, (tačna intonacija, dikcija, artikulacija), te
oznaka i termina (italijanski) tehnike sviranja radi kvalitetnije
- pjevanje jednostavnih primjera interpretaciji muzičkog djela u horu i
solmizacijom orkestru
- svjesno izvoñenje jednostavnih brojalice i - osnovnih muzičkih pojmova iz metrike,
primjera prema notnom zapisu u 2, 3 i 4- ritmike i melodike
dijelnoj-dobnoj mjeri ritamskim govorom - svjesnog obrazlaganja adekvatne primjene
- sviranje kao pratnja uz pjevanje i kroz raznih instrumenata u samostalnoj izradi
aranžman uz svjesno korištenje muzičkih originalnih aranžmana
znanja - pokazuju veliku zainteresiranost i ljubav
- orkestarski instrumenti po grupama: prema muzici, svjesnost o značaju i
gudački, duhački drveni i limeni, udaraljke potrebi muzike u životu
SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: - svjesno prihvataju i ispravljaju svoje
- samostalnog uočavanja, saopštavanja greške u intonaciji i u muziciranju,
poznatih i novih termina i pojava u notnom ukazuju i na greške i ispravljaju druge
zapisu - prethodna muzička iskustva i muzičke
- samostalne i kvalitetne interpretacije termine koriste u daljnjem učenju
muzičkog djela (od solističkog do skupnog) - već formirane kriterije za procjenu
- memoriranja djela, naslova i autora kvaliteta koriste prilikom izvoñenja i
- sistematiziranja muzičkih znanja uz slušanja djela
korištenje muzičkih termina - uživanje u sve slobodnijem predstavljanju
- Improvizacija i prezentacija ideja publici sa improvizacijama na Orffovim
(individualno i u grupi), predviñanja instrumentima na vlastitu inicijativu
rezultata - pred novim muzičkim zadatkom pitaju i
- korištenja znanja u osmišljavanju ideja za traže odgovor
kreativno izražavanje doživljaja (likovno, - slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i
literarno i pokretom) prave poreñenja ostvarenog
VRIJEDNOSTI, STAVOVI, Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: - Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je
PONAŠANJE - samokritičnost prema sebi kao izvoñaču sve veće, kao i zalaganje i odgovornost za
(vokalnom i instrumentalnom), a u odnosu kvalitet skupnog muziciranja
na druge - Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje
- postaje sve snažnije i intenzivnije mišljenje i kritiku, a poštuje i cijeni
izražavanje emocionalne i estetske mišljenja i stavove drugih
osjetljivosti na kvalitet muzike - Uočava i hvali, aplauzom nagrañuje
- izražavanje vrlo intenzivnih interesa i najkvalitetnije izvoñenje
ljubavi prema sadržajima iz muzičke - Izražava svoj odnos prema muzici i želju
baštine BiH da je često sluša u školi, na koncertima i
- svjesnost značaja muzike u životu i potrebi sl.
učenja o muzici i muziciranja kroz čitav - Traži sam i sa vidnim zadovoljstvom se
život uključuje u muzičko-scenske i druge
- vrlo jasno izražavanje razvoja interesa i projekte sa muzikom
intenzivne želje za bavljenjem muzikom - Samostalno se uključuje u muzičke
koja treba da postane trajna potreba sekcije
- Djeluje i na druge da slijede njegov
primjer
- Propagira upis mlañe djece u muzičku
školu
STRUKTURA SADRŽAJA
I. PJEVANJE I SVIRANJE
II. MUZIČKE/GLAZBENE IGRE
III. BROJALICE
IV. SLUŠANJE MUZIKE
V. DJEČIJE STVARALAŠTVO
265
Iako u uvjetima minimalnog broja časova (1 čas sedmično) u petom razredu pored upornog i
istrajnog rada na korekciji problema koje imaju pojedina djeca u oblasti melodike (tačna intonacija,
širenje opsega glasa, memoriranje melodije), ili ritmike, posebno intenzivno raditi na kultiviranju
dječijeg glasa i podizanju kvaliteta pjevanja pojedinca i prilagoñavanja glasa u skupnom muziciranju.
U ovom razredu pored rada na razvoju muzikalnosti i trajnih interesa i ljubavi prema muzici, raditi
vrlo seriozno na osvještavanju i korištenju ranije usputno usvojenih italijanskih muzičkih termina u
muzičkom opismenjavanju. U ovoj oblasti velika novina je pjevanje solmizacijom u C dur ljestvici i
kontinuirani rad na razvoju osjećaja za ritam i metriku kroz brojalice koje treba izvoditi ritamskim
govorom, polazeći od svjesne analize notnog zapisa, te reprodukcije trajanja prikazanih u notnom
zapisu, te upoznavanje novih notnih znakova i mjere (6/8, informativno). I dalje raditi na sve
samostalnijem odreñivanju osnovnih elemenata muzičkog djela, a posebno zapažanju i odreñivanju
forme muzičkog djela (muzička rečenica, tema, fraza, cjeline), izvoñača i sastava, muzičkih
instrumenata orkestra, vrste glasova u horu (četveroglasni hor).
U skladu sa smanjenim brojem časova u odnosu na prethodna četiri razreda smanjen je broj
pjesama za pjevanje i sviranje, kao i slušanje muzike, a posebno broj muzičkih igara i brojalica.
Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 12 pjesama u toku školske godine. Nakon
doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika i sa CD-a, djeca je uče pjevajući uz nastavnika, u cjelini, uz
pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). Praćenjem i analizom notnog zapisa u
udžbeniku, djeca će učvrstiti i u praksi i interpretaciji svjesno koristiti ranija znanja vezana za tempo i
dinamiku, notne vrijednosti (osminka, četvrtinka, polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze), mjere
(2, 3 i 4-dijelnu) i naučiti i novu 6/8 mjeru. Primijeniti ranija i nova muzička znanja u kreiranju pratnje
i aranžmana za Orffove instrumente. Najjednostavnije pjesme iz ranijih razreda, kao što su: „Satić
kuca“, „Patak“, „Hodavka“, „Sage se mlada do zemlje“ i slično, prema izboru nastavnika mogu se sa
djecom raditi tako da ih djeca uče svirati na klaviru, metalofonu ili ksilofonu, prema tehničkim
mogućnostima u školi.
Djeca u petom razredu trebaju naučiti najmanje 4 muzičke igre koje uključuju pokret. One
pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije raznih zemalja svijeta, a sastoje
se iz osnovnih pokreta s plesnim elementima, te raznih kretnji ruku. Koreografije okretnih igara i kola
iz različitih krajeva imaju utvrñene figure i kretnje.
Tako su djeca kroz pjevanje i sviranje i muzičke igre bila u prilici da upoznaju pored djela iz
BiH, stvaralaštvo i tradiciju iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, te Slovačke, Engleske, Škotske, Francuske,
Austrije, Njemačke, Rusije, Norveške i Meksika. Na taj način je Nastavni program za peti razred
dobio multikulturalni karakter.
U petom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice, koje su dječija igra, a istovremeno i
dječije tradicionalno stvaralaštvo. One i u ovom razredu spadaju u racionalne i iracionalne brojalice,
čiji ritam i metrika pomažu razvoju muzikalnosti djeteta. Ova oblast je veoma pogodna za
uvježbavanje nota po trajanju i podjelu jedinice na dva dijela, i ritamskog govora pa će omogućiti da
se ranije doživljene muzičke zakonitosti osvijeste, te znanja učvrste i sistematiziraju Kreativnost u
ovoj oblasti podrazumijeva podsticanje djece u osmišljavanju originalnih aranžmana i inventivnoj
interpretaciji.
Slušanjem u petom razredu treba upoznati najmanje 14 kompozicija, jer ono pruža obilje
mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. I nadalje je težište na
umjetničko-doživljajnoj komponenti, sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim
vrednotama budu u stalnom porastu. Slušanjem treba učvrstiti vizuelno i zvučno orkestarske
instrumente po grupama: gudački, duhački: drveni i limeni i udaraljke. I nadalje poticati djecu da svoje
zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno, kao i pokretom jer se time potiče njihova kreativnost.
Za oblast dječijeg stvaralaštva u petom razredu zbog smanjenog broja nastavnih časova, nisu
mogli biti odvojeni posebni časovi kao u prethodna četiri razreda. Zato je neophodno u svakoj od
navedenih oblasti pronaći najefikasnije načine za slobodniju individualnu improvizaciju i druge oblike
neverbalne komunikacije (u paru, grupnu i kolektivnu). Poticati djecu da kroz muzičko-scenske igre
povezuju razne umjetničke oblasti s naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja.
266
Njegovati razne oblike svjesne improvizacije (na zadanu melodiju, ritam, te izmišljanju melodije na
date stihove, kao i stihove na zadanu ili novu melodiju), uz korištenje instrumenata (vlastito tijelo,
priručna sredstva, instrumenti koje su napravila djeca, Orffov dječiji instrumentarij), Muzički sadržaji
u sebi imaju sve elemente koji prirodno ostvaruju korelaciju sa svim drugim predmetima pa i stranim
jezikom.
AKTIVNOSTI
NASTAVNIKA
ZNANJE I AKTIVNOSTI
RAZUMIJEVANJE DJECE
UČENJA,
OCJENJIVANJE)
1. PJEVANJE I - Poštuje pravila - Osjet za ritam i mjeru je - U skladu sa - Stalno učešće u - P lanira i osmišljava
SVIRANJE vokalne tehnike koja sve izraženiji samoprocjenom i u pjevanju i muzičke zagonetke,
dovode do - Samostalno koriguje odnosu na druge sviranju kroz rebuse, premetaljke
Izbor: kvalitetnog pjevanja vlastito pjevanje i vježba da postigne redovnu nastavu i i druge igre kao
(intonacija, sviranje uporeñujući se kvalitet vannastavne podsticaj za učenje
1. Prvi maj (Milan artikulacija, dikcija) sa drugima - P ozitivan interes aktivnosti: muzičkih pojmova
Jeličanin) - Razumije, koristi i u - Istražuje prema muzici ga priredbe, izleti, u - Inicira, organizira i
2. Pijetao i sat (Refik interpretaciji poštuje samoinicijativno i podstiče na veliko porodici sam učestvuje u
Hodžić, stihovi Arif osnovne muzičke uključuje se u sviranje zalaganje i trud u - Komunikacija i interpretaciji i
Semanić) ili Vučja oznake u notnom pratnje pjesmi. skupnom interakcija u improvizaciji u
želja (Marija zapisu (muzički - Kooperativnost u muziciranju improvizaciji interakciji (škola-
Matanović) termini na stalnom porastu, kao i - Ima sve razvijeniju - Muziciranje i porodica)
3. Čičak (Julio Marić italijanskom) osjećaj kompetentnosti svijest o značaju djelovanje u - Motivira i upućuje
– stihovi Rajko - Izvodi lakše notne u pjevanju i sviranju svakog pojedinca u skladu sa djecu na druge
Balaban) zapise ritamskim - Muzicira horu i shvata zahtjevima izvore znanja pored
4. Cvrčak i bubamara govorom i samoinicijativno i bez potrebu uklapanja muzičkog djela udžbenika.
(Alfi Kabiljo, stihovi primjenjuje znanja podsticaja komunicira svog glasa u - Upotreba - Motivira
Stjepan Jakševac) i iz metrike i ritmike uz pomoć instrumenata cjelinu (hor/zbor, instrumenata u pojedinačni i skupni
Ševin kljun(Asim - Pjeva solmizacijom - Aktivno učestvuje u orkestar) skladu sa rad i njim
Horozić, stihovi Ivica lakše primjere izradi i izvoñenju - Svjesno obavlja zadacima pjesme nenametljivo
Vanja Rorić) - Prihvata i po potrebi aranžmana muzičke zadatke i odnosno rukovodi
5. Tetkino, tetkino korigira svoju - Sve veća samostalnost, obaveze (kao osmišljenog - Aktivnim
(Damir P janić, stihovi intonaciju radi originalnost i spretnosti pojedinac ili dio aranžmana uključenjem u
Enes Kišević) ili podizanja kvaliteta u improvizaciji grupe), radi - Zajednička i zajednički rad
Mjesečev pjesnik (J. muziciranja postizanja stalna briga o pomaže
Kaplan) - Samostalno pjeva i kolektivnog čuvanju školskih komunikaciju i
6. Dajte nam ljubavi svira Orffove uspjeha muzičkih podstiče zagrijanost
(Hana i D inko Šimić) instrumente - Ličnim primjerom instrumenata kao u radu
7. Macice u livadama - Shvata dvoglasje i i djelovanjem u vrijednosti, - P rilikom praćenja i
(J.Kaplan) pjeva kanon u dva razredu, pokazuje - P okazuje da procjene
8. Osvanu dan, kanon glasa pozitivne stavove i muziku individualnih
ili Svitac (Božidar vrednote prema doživljava i postignuća, vrši
Stančić) muzici cijeni ličnim poreñenje sa
9. S one strane Jajca, primjerom i rezultatima u
narodna ili P jevaj mi muziciranjem četvrtom razredu
pjevaj sokole,
narodna
10. Bosa Mara Bosnu
pregazila, narodna ili
Trepetljika trepetala,
narodna svatovska,
Mostar
11. Marko S kače po
zelenoj trati (narodna
iz Slovenije) ili P o
koroškem, po
Kranjskem (narodna)
12. E vo san ti doša ili
Jučer si mi rekla
(narodna pjesma iz
Dalmacije)
267
2. MUZIČKE - Prati ritam pjesmice - Samostalno pjeva - Shvatanje i - Odabiranje i - Priprema, osmišljava,
/GLAZB ENE IGRE pokretom spontano ili i izvodi zadane razumije predlaganje i demonstrira, te prati
Izbor: izvodi zadatu pokrete, sa postojanje i značaj muzičke igre za i stimulira svojim
1. L ovac Ranko (V. koreografiju. osjećajem plesa i kola kod priredbe i učešćem
Makjanić) - Ispravno izvodi novu sigurnosti svih naroda svijeta uvježbavanju - Upućuje i pokazuje
2. Na slovo (pjesma iz igru primjenjujući - Samostalno igra i (multikulturalnost) pokreta uz simulacije na
Engleske) ranija znanja usvaja pravila sa - Podsticanje pjevanje kompjuteru
3. P leši, pleši - Prepoznaje pojedine više sigurnosti kreativnosti igrom, (zajedničko i - Sarañuje sa
(Slovačka, tradicionalne nošnje. - Samostalno pokretom i pojedinačno) roditeljima i
tradicionalni ples) izražava pjevanjem. - Crtanje (slikanje) uključuje ih u rad
4. La kukarača, kretnjama ono što - Razvijanje svijesti narodnih nošnji - Organizira praktične
Meksiko, tradicionalna tekst i muzika o kulturi ponašanja - Rasprave i vježbe i odlazak na
sugerišu na nastupima dogovori o probu KUD-a
folklornih ponašanju na
ansambala smotri
- Učlanjenje u
ritmičku i/ili
folklornu sekciju
3. BROJALICE - Izvodi brojalicu - Uporeñuje i brzo - Aktivno i - Osmišljava nove - Osmišljava prigodne
Izbor : precizno i tačno u uočava sličnosti i samoinicijativno se maštovite igre sa muzičke igre za
1 . Aro, baro, piko, skladu sa tekstom razlike u trajanju uključuje i mašta instrumentima interaktivno učenje
paro (Zaspisala Elly - Prema zadatku izvodi nota, obrazlaže ih kroz brojalicu koju - Pronalaženje i demonstrira
Bašić, Bilja-Gorica) ili odgovarajuće pokrete i tačno izvodi po pozitivno vrednuje zapisivanje izvoñenje i sviranje
Ena, mena, nikoti u mjeri i ritmu zadatku - Raduje se novom brojalica, - Aktivnim učešćem
(Zapisala Milica - Svira ritam na - Na osnovu iskustvu, igri i sortiranje i pomaže, koordinira
Obradović, Jajce) instrumentu po sviranja ritma komunikaciji koja izvoñenje rad i usmjerava
2. S jela baba u balon dogovoru i na osnovu prepoznaje ranije razvija osjećaj zaključaka aktivnosti djece
(Zagreb) vlastitih ideja naučene brojalice pripadnosti grupi - Dopunjavanje - Razvija kreativnost,
3. A n, ban, zekapan - Gledanjem u notni (muzičke - Samosvijest je sve zidnog panoa dječije radne i
(Zapisala E lly Bašić, zapis izvodi ritam zagonetke) veća kroz novim zapisima kulturne navike
Gornji Mihaljevac, brojalice ritamskim - Samostalno izvodi kreativne načine - Dopunjavanje - Procjenjuje
Meñimurje) slogovima (ta, ta-te) ritam sviranjem na ritmičkog razredne izložbe- interesovanja i
4. Maco, maco, mala instrumentima, izražavanja, a uči i stalna postavka napredak djece
- Osmišljava, druge
predlaže i izvodi - Pamti i donosi u
pratnju, kombinira razred nove
instrumente brojalice i izmišlja
(aranžmani) nove zajedničke
igre
4. SLUŠANJE - Ima bogat fond djela - Brzo pamti i - Samostalno - Prikupljanje - Osposobljava ih za
MUZIKE koja prepoznaje pjevuši melodiju izražava utiske o kaseta i CD-a sa uočavanje i bilježenje
Izbor : prilikom slušanja pjesme koju sluša slušanom djelu, djelima koja će se - Upućuje i podstiče na
1. T u hanina, jo - Prepoznaje i - Brzo uočava i pokazujući pri tom slušati u školi prikupljanje
hanino, sefardska saopštava ime saopštava vidno zadovoljstvo - Pronalaze i materijala
romansa. kompozitora izvoñača djela i interes prikupljaju slike - Osmišljava i realizira
2. ðelem,ñelem, - Prepoznaje - Uporeñuje, - Često traži da se kompozitora i simulacione igre za
romska pjesma orkestarske razlikuje i djelo ponovno muzičkih djecu
instrumente po samostalno i tačno sluša instrumenata u
3. Na Avinjonskom grupama (gudački, izvodi zaključke o - Samostalno knjigama i štampi
mostu (S ur le pont duhački drveni i slušanom djelu saopćava zašto mu (simfonijski - Priprema i vodi djecu
d'Avignon, Francuska limeni, udaraljke) se dopada ili ne orkestar) kroz aktivnosti
pjesma) ili Pjesma - Razlikuje izvoñačke - Tačno odreñuje dopada i dijaloga i interakcije
rastanka (popijevka iz ansamble: orkestar, dinamiku, tempo i komentira osobine - Pravljenje - Pomoć djeci u
Škotske) hor: izvoñačke druge djela preglednog panoa samostalnom i
4. Molimo za finu glasove karakteristike - Svojim čestim na koji se dodaju grupnom radu
tišinu (A. Korać)) i - Mješoviti hor: muški i djela komentarima i slike - Ukazuje na
Zdravo maleni (Alfi ženski glasovi - Razlikuje i biranim riječima i instrumenata koje adekvatan način
Kabiljo) - Muzička rečenica, poznaje pojedine odnosom pokazuje su upoznali, što izrade preglednih
5 Osmjeh majke (S. tema, fraza, cjeline ili instrumente i da cijeni muziku, ih motivira na zidnih kalendara sa
Mihaljinac, stihovi M. dijelovi kompozicije vizuelno i izvoñače i učenje terminima koncerata.
Keran, arr. Dr Vinko - Prepoznaje vokalno, auditivno kompozitore - Tradicionalnih - Planira termine za
Krajtmajer) instrumentalno i - Uz slušanje - Traži da djela i narodnih posjete kulturnim
6. U z jutarnju šetnju vokalno- muzike prati umjetnike vidi instrumenata i ustanova i bilježi ih
(A.Smailović) instrumentalno jednostavni notni uživo na nošnji naroda na kalendaru
7. Žamor i smijeh izvoñenje zapis i primjeni koncertima i tako BiH-pano - Osmišljava i obavlja
djece-Kad bi svi ljudi - Prepoznaje narodnu muzičke termine: pokazuje pozitivne (pronalaze i temeljitu pripremu
na svijetu (Arsen muzičku tradiciju legato, staccato, navike i potrebu za prikupljaju slike) djece za izlaske iz
Dedić stihovi Milan - Poznaje i pamti imena ritam, melodija, te muzikom - Izrañuju zidne škole i posjete
Grgić) i Dvoboj (Asim BH kompozitora i odredi mjeru i - Shvata da je panoe sa koncertu i kulturnim
Horozić i stihovi Š imo njihova najpoznatija notne vrijednosti orkestar - muzički tematskim ustanovama:
268
Ešić) djela - P rilikom slušanja ureñena zajednica sadržajima - Objašnjava ponašanje
8. D jeca i skakavci muzike, posebno koja svira prema - Vodič kroz na koncertu,
(Ema esasa, Josip na koncertu, pravilima i znaku kulturne muzičke oblačenje
Magdić) ili Jadovanka poštuje pravila dirigenta dogañaje u gradu - Saradnja sa
za teletom (J. ponašanja. - Pokazuje lijepu (isječci iz štampe roditeljima i
Gotovac) - Koristiti kulturu ponašanja sa najavom umjetničkim
9. Vesela pjesma (Do, jednostavan kad sluša koncerata u ustanovama
re, mi), pjesma iz muzički jezik za izvoñenje djece u gradu) - Posmatranje i
mjuzikla „Moje saopćavanje ideja, razredu i na - Posjeta praćenje napretka
pjesme moji snovi“ i za imenovanje i koncertu najznačajnijim djece, pohvale i
(The sound of music, opis djela, - Svoj pozitivan kulturnim nagrade
Richard Rogers) instrumenata odnos prema objektima u
10. Scene, II čin ansambala, djelima i mjestu.
(Andante-Andante non - Razlikuje i umjetnicima - Voñenje intervjua
troppo, Tempo I, obrazlaže vrste pokazuje sa umjetnicima
odlomak iz baleta horova (dječiji, aplaudiranjem na - Posjeta
Labudovo jezero ženski, muški, koncertu koncertima u
(P.I.Čajkovski), mješoviti) i ženske - Pokazuje razvoj osnovnoj
violončelo i violina i muške glasove svijesti o značaju muzičkoj školi
11. Šeherezada I po visini i zvučnoj muzike u porodici,
stavak, S indbadovo boji školi i okolini
putovanje, odlomak iz - Razgovorom o
orkestarske svite muzici u izražava
„Šeherezada“ (Bajka svoje stavove i
iz 1001 noći, N. R. potrebe za lijepim i
Korsakov shvatanje da
muzika podiže
12. Nekoliko varijacija kvalitet života
iz djela „12 varijacija
u C duru“, (W. A.
Mozart) ili Posljednje
proljeće (E. Grig)
13. Barcarolla iz opere
Hoffmannove priče (J.
Offenbach, orkestarska
izvedba)
14. Dječiji hor iz opere
„Karmen“ (G. B izet) i
Vidjeh čudo“ (V lado
Milošević, mješoviti
hor)
5. DJEČIJE - Eksperimentira, - Samostalno - Vidnom željom za - Predlaganje i - Svojim odnosom i

STVARALAŠTVO istražuje i kombinira smišlja, čestim dogovaranje o stavovima podstiče
- Slobodna instrumente uporeñuje, muziciranjem improvizaciji koja kreativne oblike
improvizacija na - P ravi varijacije na dodaje, mijenja pokazuje pravilan pruža neverbalnu izražavanja prati i
Orffovim zadanu temu - Pravi odnos prema komunikaciju, ohrabruje
instrumentima: (melodiju, ritam) improvizaciju muzici kooperaciju i - Priprema, rukovodi i
- Plesna - Spontano na muziku ritmičke pratnje - Improvizacija je socijalizaciju. planira muzičke
dramatizacija, progovara pokretom, pjesmi slobodnija - Pronalaženje priča sadržaje u korelaciji
- Literarno i /ili likovno ili literarno - Stvara kolektivna, i bajki čiji se sa ostalim
likovno izražavanje - Improvizacijom kombinacijom grupna, u paru likovi mogu umjetničkim i
doživljaja muzike kreira nove riječi, (dijalogom), muzikom drugim odgojnim
- Osmišljavanje aranžmane za instrumenata, individualna „ozvučiti“. područjima
muzičkog igrokaza pjesmice i brojalice pokreta i - Sa zadovoljstvom - Izvoñenje - Saradnja sa
i prezentacija likovnim učestvuje u muzičkog lokalnom
rezultata izrazom. muzičkoj igrokaza uz zajednicom, posjeta
samostalnog i - Samo predlaže dramatizaciji i kombinaciju školskoj priredbi,
grupnog rada ideje i njihovoj javnoj pojedinaca likova posjete koncertima
instrumente za prezentaciji. i kolektiva
dočaravanje
likova i uključuje
s u rad na
muzičkoj
dramatizaciji.
269
Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti djecu za primjenu osnovnih

kinezioloških znanja i kinezioloških iskustava - koja će im omogućit samostalno tjelesno vježbanje u
funkciji usavršavanja psihomotornih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i
razvoja, a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti djece.
Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka
stvaranju sistema uvjeta, koji će djeci pomoći da: (1) usvoje osnovna znanja i razviju interes i naviku
za njegu i zaštitu zdravlja; (2) usvoje osnovna kineziološka znanja (iz područja naučnih disciplina
kineziologije) i steknu kineziološka iskustva (iz područja psihomotornih aktivnosti) za cjeloživotno
tjelesno vježbanje; (3) usvoje znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa; (4) aktivno
koriste slobodno vrijeme i snalaze se u urgentnim situacijama; (5) zadovolje potrebu za igrom i
kretanjem i razviju interes za bavljenje sportskim, rekreativnim i, eventualno, kinezio-terapijskim
aktivnostima; (6) razumiju, poštuju i promoviraju ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma; (7)
uvažavaju svoje kompetencije i racionalno ih afirmiraju.
Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1)
objektivnost – prilagoñenost sadržaja materijalnim uvjetima, (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu
djeteta, (3) sigurnost djeteta (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život, sportsku rekreaciju, urgentne
situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti, (5) razvoj antropoloških
obilježja djeteta (6) interes i potreba djeteta.
CILJEVI, SADRŽAJI I ISHODI
CILJEVI SADRŽAJI ISHODI Djevojčice Dječaci
Tje lesno vje žban je i volumenoznost posjeduje osnovna znanja o povezanosti

x x
tije la tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela
posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne

Ishrana i zdravlje x x
1. Osnovna teorijska znanja
ishrane na zdravlje
Indeks tje lesne mase (ITM) izračunava ITM-a x x
Umor u školi i načini njegovog posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i

x x
otk lanjanja načinima njegovog otklanjanja
posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o

Organizacija sportskih tak miče nja organizaciji sportskih takmičenja i suñenju u x x
različitim kineziološkim aktivnostima
1. Obrazovni
posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o

Prehrana i tjelesni napor x x
značaju prehrane za tjelesne napore
1. Trčanja:
- Ciklična kretanja različitim tempom posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o
do 6 minuta cikličnim kretanjima različitim tempom do 6
x x
2. Osnovna motorička znanja
- Brzo trčanje do 60 m iz niskog starta min, te brzom trčanju do 60 m iz niskog starta,

zgrčka
2. Sk ak anja:
- Skok uvis prekoračnom tehnikom
„škare“ posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o
x x
- Skok udalj zgrčnom tehnikom skoku u uvis ,,škarama“
- Zgrčeni skok odrazom s odskočne
daske
3. Bacanja: posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o
- Bacanje male medicinke od 1 kg s bacanju medicinke od 1 kg s mjesta zamahom x x
mjesta lijevom i desnom rukom lijevom i desnom rukom
270
4. Višenja, upiranja i penjan ja:
- Penjanje po motki do 5 m posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o
- Jednonožni uzmah na niskoj pritci njihu u uporu na ručkama do sjeda raznožno,
- Stoj na rukama uz okomitu plohu jednonožnom uzmahu na niskoj prečki, stoju na
- Njih u uporu na paralelnim ručkama rukama uz vertikalnu površinu, penjanju na x x
do sjeda raznožno motku do 5 m, galopu naprijed po tlu i na
- Galop naprijed po tlu i na gredama gredama različitih visina, vagi zanoženjem na tlu
različitih visina -Vaga zanoženjem na i na gredama različitih visina
tlu i na gredama različitih visina
5. Presk akanja: posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o
- Raznoška x x
izvoñenju zgrčke
6. Ritmičke i plesne strukture:
- Osnovni koraci aerobike niskog i posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o
visokog intenziteta osnovnim koracima aerobike niskog i visokog
x x
- Skok „škarice“ intenziteta, skoku „škarice“, te narodnom plesu
- Narodni ples po izboru iz zavičajnog po izboru iz zavičajnog područja
područja
7. Igre: posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o:
Rukomet: voñenje lopte različitim ruk ome tu -voñenju lopte rukom različitim
načinima; dodavanje i hvatanje lopte načinima, dodavanju i hvatanju lopte rukom
različitim načinima; šut s tla osnovnim različitim načinima, šutiranje s tla rukom
načinom osnovnim načinom; košarci šutiranje jednom
Košarka: osnovni košarkaški stav u rukom s grudi iz mjesta, košarkaškom stavu i
napadu s loptom i pivotiranje; šut pivotiranju; odbojci -vršnom odbijanju iz
jednom rukom s prsiju iz mjesta; srednjeg odbojkaškog stava, podlaktičnom
slobodna igra 1:1 odbijanju, donjem servisu i prijemu servisa x x
Odbojka: vršno odbijanje iz srednjeg vršno, mini odbojci 3:3; nogometu -
odbojkaškog stava; podlaktično zaustavljanju lopte amortizacijom hrptom
odbijanje; donji servis i prijem servisa stopala, oduzimanju lopte sučelice ili bočnim
vršno; igre vršnim odbijanjem 1 : 1, 2 : 2 izbijanjem, žongliranju loptom
Nogomet: Zaustavljanje lopte hrptom
stopala principom amortizacije; osnovno
oduzimanje lopte sučelice; žongliranje
lopte
s potrebnom jakošću i brzinom izvodi
x x
1. Motoričke sposobnosti
Odgovarajući jednostavne pokrete i kretanja

sadržaji iz: 1.2..1.,
-Snaga: posjeduje neophodnu nervno-mišićnu
2., 3., 4., 5., 6., 7. i x x
-Brzina: kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta
8., kao drugi
-Koordinacija: kineziološki
-Ravnoteža: sadržaji, a shodno
-Gibljivost:
potrebama djece i postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine,
-Preciznost: x x
2. Antropološki
mogućnostima koordinacije, gibljivosti i ravnoteže

škole i okoline
samostalno primjenjuje aerobne programe za

razvoj maksimalnog primitka kisika x x
2. Funkcionalne sposobnosti značajnije usavršava sisteme anaerobnog

dobivanja energije za eksplozivne i brzinske x x
aktivnostima
održava povoljan odnos izmeñu količine mišićne
mase i potkožnog masnog tkiva, razumije
3. Morfološke osobine x x
funkcionalno-morfološke promjene i probleme
tokom puberteta i sazrijevanja
Tje lesne sposobnosti osoba različitih poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima

x x
spolova izmeñu osoba različitih spolova
Tje lesne sposobnosti osoba s posebnim poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima

x x
potrebama izmeñu osoba sa i bez posebnih potreba
3. Odgojni
posjeduje dovoljan nivo strpljivosti u odnosu

Emocionalna samoregulacija x x
prema učitelju i sistem rada
posjeduje uljudne navijačke navike, prihvaća
Suñenje i pravila igre x x
pozitivne sportske i ljudske uzore
dostojanstveno iskazuje razočarenje i
zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom;
Kultura ponašanja prepoznaje pogreške i osuñuje neprimjerena x x
ponašanja; surañuje u igri i nenasilno rješava
konflikte
271
Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo
širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i
zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću, pomogne
djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korištenje zdravstvenih usluga.
Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice, zdravi stilovi života odn.
zdrava ponašanja, zdrava životna sredina, ishrana, humani odnosi meñu spolovima, meñuljudski
odnosi, mentalno zdravlje, povrede, različiti faktori rizika, odnos zdravstvenog radnika i pacijenta,
zaštita od bolesti itd.
Rast i razvoj djeteta u ovom periodu, prije svega, karakterizira usporen tjelesni rast, početak
intenzivnog rasta mišića, veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja, odreñeni nivo intelektualne
razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava, socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa
vršnjacima i, zbog opterećenja u školi, višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u
tjelesnim aktivnostima. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje
je potrebno mnogo usvojenih elemenata, a koje čine osnovu za uspješan razvoj struktura motoričkih
programa pojedinca.
Potrebno je usvojiti odreñeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike, gimnastike, ritmike i
sportskih igara. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj
motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. Takoñer, igra je još uvijek
zastupljena skoro na svakom času vježbanja. U različite dijelove nastavnog časa, gdje to uvjeti
omogućuju, uključuje se muzika, naglašava izražavanje pokretima, imitiranje i stvaralaštvo i
upotrebljavaju različiti rekviziti. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava,
njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad, spremna su za usvajanje osnova pomoći i
sigurnosti. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života.
Za drugi osnovnoškolski ciklus, koji obuhvaća 4., 5. i 6. razred osnovne škole, karakteristično
je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfološkim, motoričkim i
funkcionalnim obilježjima. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture
prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja, sposobnosti i osobina koje su u ovom i
narednom razvojnom razdoblju bitne za djecu. Učenici i učenice trebaju osnovne informacije radi
čega dolazi do razlikovanja izmeñu spolova.Općenito govoreći pubertet počinje ranije kod
djevojčica nego kod dječaka.Danas djevojčice ulaze u pebertet u dobi izmeñu 8 i 13 godina, a
dječaci u dobi izmeñu 9 i 14 godina. Ova dob se karakteriše fiziološkim i morfološkim
promjenama.Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti izmeñu djevojčica i dječaka,
sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti
organizirana posebno za djevojčice, a posebno za dječake.
Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i
zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja, a usmjeren je na obrazovnu, antropološku i odgojnu
komponentu sistema odgoja i obrazovanja. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja
motoričkih znanja, obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih
znanja koja, upotpunjena osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije, podstiču razvoja osobnosti
djeteta. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih, morfoloških i funkcionalnih
obilježja djeteta putem tjelesne aktivnosti iskazane kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti
oblici i vrste kotrljanja, kolutanja. puzanja, hodanja i trčanja, kojima se svladavaju distance na
različitim vrstama podloge, nagiba i pravaca), (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici
provlačenja, penjanja i silaženja, skokovi, naskoci, saskoci i preskoci, kojima se svladavaju različite
vrste okomitih, kosih i horizontalnih prepreka bez uporabe tehničkih i drugih pomagala), (c)
svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja, vučenja, dizanja i nošenja, kojima se
svladavaju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika, te različite vrste i oblici pojedinačnih
skupina tzv. navlačenja, potiskivanja i njihove kombinacije, kojima se svladavaju nepredvidive
aktivne dinamičke sile suvježbača). (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i
hvatanja, ciljanja i gañanja, slaganja i rastavljanja predmeta, kojima se svladavaju jednostavne i
složene operacije baratanja objektima različitog broja, oblika i masa u odreñenom prostoru i vremenu);
ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja, koja su dominantno obilježje aktivnosti
tipa atletike, plivanja, biciklizma i dr., (b) aciklična motorička znanja, koja su bitno obilježje tzv.
borilačkih aktivnosti, kao što su boks, hrvanje, judo, karate i dr., (c) kompleksna motorička znanja,
dakle ciklična i aciklična, koja se susreću u sportskim igrama, kao sto su nogomet, rukomet, košarka i
272
dr., (d) „estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha), koja su
sadržana u aktivnostima tipa gimnastike, ritmičke gimnastike, skokova u vodu i dr.; odnosno i kao
opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i
anaerobnih), (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije, ravnoteže, brzine, preciznosti,
fleksibilnosti, eksplozivne, repetitivne, statičke snage i dinamometrijske sile, te (c) regulaciju
morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase).
Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje,
manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugom djecom. Motoričke sposobnosti koordinacija,
gibljivost, statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti,
što omogućuje veće promjene.
Tjelesna aktivnost uz opće morfološke učinke, koji podrazumijevaju utjecaj na sastav tijela
unutar kojeg se ističe povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te
prevencija pretilosti; razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim
biološkim rastom i razvojem, čime se povećava mogućnost motoričkog izražavanja djeteta u svim
aktivnostima; te uz fiziološke učinke usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i
djelovanje na kvalitet koštano-mišićnoga sistema -pozitivno djeluje i na imunološki sistem, nužan za
održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti, odnosno i na cjelokupni antropološki
status. S ukupnog antropološkoga stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i, u
dogovoru s roditeljima ili starateljima, uputiti ih u primjerene sportske klubove.
Cilj odgojne komponente tjelesnog i zdravstvenog odgoja jeste stvaranje takvog sistema
vrijednosti djeteta prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno
provoñenje tjelovježbe, te stimulirati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom
rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi.
VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG

ODGOJA
Aktivnost djeteta se prati, vrednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa), vanastavnog
procesa u okviru škole, vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima.
Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture
izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine, težine i držanja tijela), (2) testiranjem
manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije,
agilnosti, ravnoteže, preciznosti, gipkosti, snage, brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih
(kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja, sportsko-tehničkih
dostignuća i stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju.
1. Tjelesni razvoj: tjelesna visina, tjelesna masa i držanje tijela;
2. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute;
poligon natraške, eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta, repetitivne snage – pretklon trupa,
statičke snage – vis u zgibu, fleksibilnosti – pretklon raznožno.
U drugom ciklusu ocjenjivanje je opisno i brojčano i opisno. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis
uspješnosti i napretka djeteta, njegove suradnje, aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i,
radnih zadataka za svako dijete, kao i za njihovo ocjenjivanje.
sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se
odnosi, ili tokom obavljanja aktivnosti, (2) ona mora da bude konkretna, tj. mora da se odnosi na
aktivnosti i učinaka ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe, (3) ona mora biti pozitivna, da sadrži
isticanje onih elemenata koji su za pohvalu, a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete
trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka djece i
ocjenjivanje (kvalitativno, kontinuirano, konkretno, pozitivno i adekvatno obrazloženo), doprinosi i
273
njihovom razvoju pojma o sebi, formiranju realne sliku o sebi, o onome što znaju, umiju, o svojim
sposobnostima, što je značajno za razvoj samopoštovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu
oko sebe.

za šesti razred devetogodišnje osnovne škole
274
SADRŽAJ
Okvirni nastavni plan za šesti razred devetogodišnje osnovne škole


2. Engleski jezik
3. Francuski jezik
4. Njemački jezik
5. Arapski jezik
6. Matematika
7. Biologija
8. Geografija/zemljopis
9. Historija/povijest
10. Tehnička kultura
11. Informatika
12. Likovna kultura
NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
SEDMIČNI GODIŠNJI
BROJ BROJ
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI
NASTAVNIH NASTAVNIH
ČASOVA ČASOVA
3. Drugi strani jezik 2 70
4. Matematika 4 140
5. Biologija 1 35
6. Geografija/zemljopis 2 70
7. Historija/povijest 1 35
8. Tehnička kultura 1 35
9. Informatika 2 70
12. Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi života 2 70
UKUPNO 22 770
275
Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka/vjeronauk reguliran je kantonalnim obrazovnim
zakonodavstvom
276
KNJIŽEVNOST
KNJIŽEVNO- ODGOJNO- ISHODI UČENJA
KNJIŽEVNI
TEORIJSKI OBRAZOVNI
TEKSTOVI
POJMOVI CILJEVI MINIMALNI OPTIMALNI
- Narodna lirska Usmena književnost: Uočiti obilježja epske i Uočavanje lirskih slika, Zapažanje tematike,
pjesma iz B iH Stalni epiteti lirske narodne pjesme motiva i stalnih likova, osnovnih
(po izboru) Epski deseterac Uočiti stalne epitete i izražajnih sredstava u stilskih obilježja i
- Narodna epska Epska i lirska pjesma u deseterac kao obilježja narodnoj književnosti osobitosti stiha u našoj
pjesma iz B iH usmenoj književnosti usmenog stvaralaštva Razlikovanje usmenih narodnoj epici
(po izboru) Fantastični elementi u Razlikovati epsku od lirskih i epskih vrsta Mogućnost uočavanja
- Usmena narodna bajci; likovi i motivi u lirske pjesme na Uočavanje likova i historijske podloge
proza: bajka, bajci temelju opreke motiva u bajci fabule narodne epike
basna, kratka Basna – likovi u basni, dogañaja i doživljaja Samostalnost u analizi Uočavanje vrijednosti
priča preneseni smisao basne, Upoznati usmenu basne, njenog poruka: pobjeda pravde
- S. S. Kranjčević: pouka basne književnu baštinu prenesenog smisla i kao osnovna misao
Lijep si, bijeli svijete Umjetnička Razvijati svijest o pouke Odreñivanje lirske
- J. Dučić: Selo književnost: opstojnosti naroda i Prepoznavanje slike, motiva, poente
- A. B. Šimić: Ah, Lirska poe zija: čulni nacionalnih i kulturnih osnovnih osjećanja pjesme
evo opet elementi pjesničke vrednota (domoljublje, izraženih u pjesmi Izražajno čitanje i
- M. Bećirbašić: slike, motiv kao junaštvo, hrabrost, Otkrivanje lirskih slika, recitiranje pjesme,
Harfa najmanja tematska vjernost, običaji, motiva, poente pjesme i savladavanje tehnike
- D. Trifunović: jedinica lirske pjesme, tradicija) koje stilsko-izražajnih pisanja vlastitog lirskog
Čisti zrak vrste stiha, rima ili utjelovljuju junaci sredstva u poeziji teksta
- I. Kajan: Ž uta ptica srok, ritam, osnovni opjevani u usmenim Prepoznavanje epiteta, Odreñivanje teme,
- Z. Hasić: P raviš se pojmovi o stilskim epskim pjesmama poreñenja, poruke na osnovi
važan figurama (izražajnim Uočiti opkoračenja, personifikacije, razumijevanja teksta,
- Š. Pandžo: List sredstvima): epitet, glavna obilježja ritma onomatopeje osuñ ivanje negativnih
na putu personifikacija, pjesme Razlikovanje postupaka likova,
- S. Kulenović: poreñenje, Prepoznati obilježja pripovijetke, romana i povezivanje sadržaja s
Gromovo ñule onomatopeja, inverzija, domoljubne, opisne, igrokaza prema konkretnim pojavama
- B. Prosenjak: Vrste lirske poezije: šaljive pjesme najizraženijim iz života, pravilno
Otac ljubavna, deskriptivna, Prepoznati stilska obilježjima iznošenje slijeda
- S. Ćorović: U domovinska sredstva na tekstu i Prepričavanje fabule - dogañaja, uz
noći (patriotska, zavičajno- razumjeti preneseno ukratko (najvažniji pridržavanje uzročno-
- I. Sekulić: Bura rodoljubiva) značenje dogañaj i lik, osnovna posljedičnih odnosa
(odlomak) Umjetnička proza: Prepoznati dijelove obilježja lika) Objašnjavanje razlike
- P. Kočić: fabula, kompozicija, fabule i njihovu logičku izmeñu priče, romana i
Jablan tematsko-idejna povezanost, pokretače, igrokaza na osnovu
- I. V. Rorić: osnova, likovi, sredstva zaustavljanja glavnih značajki
P jesma karakterizacija likova, književne vrste
- Š. Ešić: Cvjetko načini pripovijedanja Prepoznati i
- I. Samokovlija: Vrste umjetničke proze: karakterizirati moralne
Dječak Aron novela, crtica, vrijednosti likova
- H. K. Andersen: pripovijetka, (hrabar, plemenit,
Slavuj kukavica...)
- I. S inger: Ole i Trufa
- N. Ibrišimović:
Sijelo mudraca
- J. Swift: Guliverova
putovanja (odlomak)
- H. Sjenkjevič:
Kroz pustinju i
prašumu (odlomak)
- R. Pavlović:
Jarac u pozorištu
- G. Vitez: P lava boja
snijega (igrokaz)
277
SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU:
1. S. Pilić: Mrvice iz dnevnog boravka

2. B. Ćopić: Orlovi rano lete
3. K. Mahmutefendić: Roman o novčiću
4. Z. Balog: Nevidljiva Iva
5. M. Antić: Plavi čuperak
6. A. Isaković: Lijeve priče
7. Ž. Ivanković: Zvjezdangrad
8. Dž. Latić: Srebrena česma
9. V. Milošević. Djeca su vojska najjača (izbor)
10. K. Neslinger: Konrad, dijete iz limenke
11. D. Defo: Robinzon Kruso
12. M. Tven: Doživljaji Haklberi Fina
U toku jedne školske godine treba obraditi 8/9 lektirskih djela, po izboru samih nastavnika od
ponuñenih djela, s time da se za svaku novu školsku godinu izbor dijela može mijenja.
RJEČNIK, GRAMATIKA, PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
ISHODI UČENJA
PROGRAMSKI ODGOJNO-OBRAZOVNI
ZAHTJEVI CILJEVI MINIMALNI OPTIMALNI
Glasovi: samoglasnici i Razlikovanje osnovnog i Mogućnost primjene Razvijen interes za otkrivanje

suglasnici prenesenog značenja poznatih višeznačne riječi u jezičnim snage, dubine i ljepote riječi
Slog – dužina sloga riječi djelatnostima (slušanju, Razumijevanje osnovne uloge
Uočavanje naglašenih i Zapažanje, imenovanje i čitanju, govoru, razgovoru i promjenjivih i nepromjenjivih
nenaglašenih riječi razlikovanje promjenjivih i pisanju) riječi
Naglašeni slog u riječi nepromjenjivih riječi Razlikovanje promjenjive od Uočavanje osnove i nastavka u
Naglasnice i nenaglasnice P repoznavanje oblika nepromjenjive riječi promjenjivoj riječi
Riječ (značenje, oblik i pomoćnih glagola biti i htjeti P ravilna upotreba prijedloga s Uočavanje i prepoznavanje
funkcija) P repoznavanje nepromjenjivih (a), k (a) i priloga gdje, kamo, veza:
Pisana i usmena riječ riječi kuda; prilog ili pridjev
Samostalne riječi (riječi koje Razumijevanje osnovne uloge P ravilna upotreba veznika, prilog ili prijedlog
imaju samostalno, vlastito padeža u jeziku uzvika i riječci u govorenju i (L ijepo dijete lijepo piše).
značenje) P repoznavanje padeža u pisanju Prepoznavanje pomoćnih
Nesamostalne riječi (riječi rečenici u njihovim osnovnim P repoznavanje pomoćnih glagola u rečenici.
koje nemaju samostalno značenjskim ulogama glagola u govorenju i pisanju. Prepoznavanje padeža u
značenje) Ovladavanje upotrebom Upotreba proširenih padežnih rečenici
Jednoznačnost i višeznačnost padeža uz pojedine prijedloge pitanja u odreñivanju padeža Pravilna upotreba padežnih
riječi (riječi u osnovnom i u skladu s normom P repoznavanje padeža u oblika u govoru, pismu (oblici
prenesenom značenju) Razvijanje jezične sposobnosti njihovim osnovnim s provedenim glasovnim
Onomatopejske riječi i komunikacijskih vještina značenjskim ulogama promjenama)
Vrste riječi: P repoznavanje odreñenog P repoznavanje oblika s Prepoznavanje jednakih oblika
Promjenjive i nepromjenjive oblika pridjeva u nominativu provedenim glasovnim riječi u različitim padežima
riječi P repoznavanje padeža promjenama Uočavanje duge i kratke
Promjenjive rije či: pridjevnih oblika pomoću P ravilna upotreba neodreñenih množine u nominativu
Glagoli proširenog padežnog pitanja i oblika pridjeva Uočavanje imenica koje imaju
Pomoćni glagoli biti i htjeti imenice s kojom se pridjev Upotreba neodreñenih i samo množinu /
Ime nice: slaže. odreñenih pridjeva s padežnim jedninu
Deklinacija imenica Uočavanje naglašenih i nastavcima Samostalno pronalaženje
Nazivi i značenja padeža nenaglašenih oblika ličnih P repoznavanje svih vrsta primjera odreñenih i
Glasovne promjene u zamjenica zamjenica neodreñenih oblika pridjeva u
deklinaciji imenica Upotreba i pisanje lične Uočavanje naglašenih i rečenici
Prid je vi: zamjenice za svako lice nenaglašenih oblika povratne Uočavanje jednakog
Odreñeni i neodreñeni oblik (povratne zamjenice) sebe, se zamjenice glasovnog sastava različitih
pridjeva Upotreba i pisanje prisvojne Dekliniranje ličnih zamjenica padeža
Deklinacija pridjeva zamjenice za svako lice svoj P repoznavanje glavnih i rednih Pravilna upotreba prisvojnih i
Zam je nice: Uočavanje različitih oblika brojeva u rečenici pokaznih zamjenica u svim
Upitne, odnosne, opće, glavnih i rednih brojeva u Odreñivanje glagolskog oblicima
prisvojne, pokazne rečenici predikata, izrečenog subjekta i Dekliniranje prisvojnih i
Deklinacija ličnih zamjenica P repoznavanje glagolskog priloških odredbi pokaznih zamjenica.
Brojevi: predikata kao glavnog dijela P rimjena naučenih pravila Pisanje brojeva u skladu s
Glavni i redni brojevi rečenice pravopisom
Deklinacija brojeva P repoznavanje imenskog Razumijevanje primjene Pravilna deklinacija brojeva
278
Nepromjenjive riječi: predikata rečeničnih i pravopisnih Odreñivanje imenskog
Prilozi (mjesta, vremena, Uočavanje priloških odredbi u znakova predikata
načina) rečenici Uočavanje lica, vršioca radnje,
Prijedlozi P repoznavanje rečenica s više u rečenicama s neizrečenim
Veznici subjekata i proširene rečenice subjektom
Uzvici s više istovrsnih dijelova Razlikovanje besubjektne i
Riječice P repoznavanje rečenice s neoglagoljene rečenice
Rečenica: neizrečenim subjektom Služenje pravopisom
Predikat – glagolski i imenski Osvijestiti potrebu usvajanja (snalaženje u pravopisnom
Subjekt – više subjekata, pravopisne norme radi rječniku) u skladu s uzrastom
neizrečeni subjekt upotrebe u svakodnevnom djeteta
Priloške odredbe u rečenici pisanju i čitanju Prepoznavanje trotačke i
(mjesto, vrijeme, način) P rimjenjivati pravopisnu zagrade u tekstu kao
Rečenica s izrečenim i normu u drugim nastavnim rečeničnih znakova, a crtice
neizrečenim subjektom, predmetima kao pravopisnog znaka
rečenica s više subjekata,
rečenica bez subjekta, krnja
rečenica
Pravogovor i pravopis:
Veliko slovo u jednočlanim i
višečlanim nazivima planeta,
kontinenata, okeana, država,
naroda i naseljenih mjesta
Pisanje i izgovor superlativa
pridjeva
Veliko slovo u pridjevima
izvedenim od vlastitih imena
Izgovor i pisanje riječi u
kojima su provedene
glasovne promjene
Izgovor i pisanje riječi s
glasovima ije, je (deminutivi i
komparativ pridjeva)
Izgovor i pisanje glasova č i ć
u deklinaciji imenica i
komparaciji pridjeva
Rečenični i pravopisni
znakovi: trotačka, crtica,
zagrada
KULTURA IZRAŽAVANJA

PROGRAMSKI PROGRAMSKI
OBRAZOVNI
ZAHTJEVI SADRŽAJI
CILJEVI MINIMALNA OPTIMALNA
Prepričavanje Stvaralačko Prepričati tekst Prepoznaje i prepričava Prepričava cijeli tekst
Razgovor prepričavanje, poštujući hronološki najvažniji dio teksta prema hronologiji
Recitacija prepričavanje slijed, jasno i logično Zna osnovna obilježja dogañaja, komentira
Čitanje i slušanje sažimanjem fabule povezivanje rečenica službenoga razgovora postupke i ponašanje
Pričan je kao Privatni i službeni izdvajajući važnije Tečno i jasno govorenje likova, smisleno
pripovjedačka razgovor dijelove, izraziti vlastiti stihova povezuje rečenice,
(narativna) vrsta Izražajno čitanje komentar Pravilno i umjereno sažima fabulu navodeći
izražavanja u nastavi ili književnog teksta; Poznavati osnovna brzo čita tekst, razumje najvažnije dijelove
doživljaju govorne vrednote pravila službenoga pročitano i slušano Navodi primjere
Pričan je stvarnog izražajnog čitanja, razgovora, uočavati Pravilna primjena službenoga razgovora u
dogañaja (hronološko i jačina, boja glasa, razliku izmeñu naracije u vježbama različitim situacijama,
retrospektivno) dikcija, pauze, logička, službene i privatne usmenog i pismenog poznaje različite učtive
Pričan je izmišljenog gramatička i stilistička komunikacije; izražavanja izraze i primjenjuje ih u
dogañaja ili doživljaja interpunkcija u poznavati način Pravilna primjena razgovoru
(hronološko i kontekstu izražajnog oslovljavanja, izraze deskripcije u vježbama Oživljeno i s
retrospektivno) čitanja učtivosti usmenoga i pismenog razumijevanjem
Pričan je prema Ostale vrsta čitanja u Prepoznati i izražajno izražavanja izražajno govori
zadanoj slici ili muzici nastavi: naglas, u sebi, čitati istaknute dijelove Savladavanje osnovnih stihove, koristeći
Opisivan je prema usmjereno, s teksta pravopisnih pravila različite govorne
predmetu, biću ili bilješkama, čitalačke Čitati tekst s Stvaranje vještina i vrednote
pojavi kao osnovici tehnike i stilovi (vježbe razumijevanjem; slušati navika u pravilnom Izražajno čita tekst,
opisa: opis osobe čitanja na odabranim druge učenike i učitelja pisanju informativnih razumije ga, naglašava
tekstovima i zapažati obilježja oblika usmenoga i važne dijelove i
književnim, naučnim, dobroga čitanja pismenog izražavanja govorno obilježava
administrativnim, pojedine sadržaje
publicističkim i dr.) (intonacija, tempo,
rečenični naglasak)
279
(portret); opis kraja Pisanje vlastitih
(pejzaž); opis tekstova i pravilna
zatvorenog prostora primjena narativnih
(interijer); opis tehnika
otvorenog prostora Pisanje vlastitih
(eksterijer); opis bića ili deskriptivnih tekstova i
grupe bića unutar primjena pravilnih
prostora ili pojave. opisivačkih postupaka.
Pisanje diktata (s Pravilno pisanje
obzirom na pravopisne diktiranih tekstova i
pojave obrañene u 5. i uočavanje
6. razredu: kontrolni odgovarajućih pravila
diktat, diktat s ili poteškoća u pisanju
predusretanjem Pravilno pisanje pisma,
grešaka, slobodni mobitelske poruke,
diktat) uputnice, priznanice
Pisanje pisama,
telegrama, mobitelske
poruke, jezik bloga,
messenger servisi,
uputnice, priznanice
Pisanje školskih
pismenih zadaća
(dvije u toku školske
godine)
MEDIJSKA KULTURA

POJMOVI OBRAZOVNI
CILJEVI MINIMALNA MAKSIMALNA
Osnovne vrste medija: Razlikovati vrste medija, P oznaje najvažnija obilježja P oznaje osnovne
štampani, elektronski upoznati najvažnije osobitosti pojedinih vrsta medija na karakteristike filmskih vrsta
Novine, časopisi, strip, radio, filmskih vrsta, televizijskih i razlikovnom nivou na primjerima, komentira
televizija, internet (postanak i radijskih emisija Navodi različite vrste filmska izražajna sredstva, zna
razvoj) Upoznati se s najznačajnijim časopisa, filmova, osnovne historijske podatke o
Film (postanak, historijat, dnevnim i periodičnim pozorišnih/kazališnih izvedbi, počecima filmske umjetnosti
filmski rodovi i vrste) novinama/ časopisima radijskih i televizijskih emisija Odreñuje vrste poznatih
Teatar (pozorište/ kazalište) Poznavati karakteristike stripa televizijskih emisija
kao književno – scenska Razlikuje strip kao dio
umjetnost: scena, kulisa, medijske kulture i kao
pozorišni/kazališni prostor jednostavni prozni tekst,
Osnovne vrste radijskih i samostalno piše strip
televizijskih emisija, zabavne, Samostalno vrši dramatizaciju
sportske) tekstova
Uloga školske biblioteke u
nastavi maternjeg jezika i
književnosti
Principi katalogizacije knjiga
(s posebnim osvrtom na
internet)
Nastavni čas lektire u školskoj
biblioteci
280
RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA
• Bosanski, hrvatski, srpski jezik u porodici srodnih jezika
• Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda
• Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik
• Pisma u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku - historijski presjek: glagoljica, ćirilica
(bosančica), arabica, latinica
• Spomenici pismenosti u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku (Humačka ploča, Povelja
Kulina bana, natpisi na stećcima, prvi rječnici i gramatike); prve štamparije, prva štampana
djela, narodni govori
(Ishodi učenja u gramatici, pravogovoru, pravopisu i razvoju standardnoga jezika: voditi računa o
spiralnom razvoju nastavnoga programa, od 6. do 9. razreda osnovne škole; navedene programske
jedinice uskladiti s mogućnostima djece te ih postupno uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i
kategorije).
Nastavni program za predmet Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost u šestom razredu
devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja:
1. Književnost (interpretacija književnih tekstova, čitanačkih i lektirskih);

2. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rječnik, razvoj standardnog jezika);
3. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja, te
dvije školske pismene zadaće);
4. Film (historijat i osnove filmske umjetnosti);
5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova);
6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka).
Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke, umjetničke, stvaralačke i medijske sadržaje

zasnovane na meñusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih
disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom,
likovnom kulturom, muzičkom kulturom i dr.)
Takoñer, Nastavni program se zasniva na:
a) izboru umjetničkih i sadržaja na principima primjerenosti, reprezentativnosti, egzemplarnosti,

odgojnosti i tekstualne adekvatnosti
b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-
spiralnog slijeda, kao i principima integracije i korelacije.
Osnovni ciljevi, zadaci, složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti
zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike, teorije i interpretacije književnosti, vježbi
usmenog i pismenog izražavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastava), te ovladavanje
osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti, te medijske kulture.
Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim, etičkim i

nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca, što je uzrokovalo relativno veći broj
obaveznih tekstova za čitanku. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i
operativnih nastavnih planova i programa trebaju izvršiti selekciju obaveznih književnih tekstova, u
skladu s planiranim brojem nastavnih časova, ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama.
Prilikom selekcije treba voditi računa o reprezentativnosti odabranih tekstova, tako da osposobimo
djecu za samostalan pristup interpretaciji umjetničkog djela (potrebno je uključiti djela koja
predstavljaju različite književne rodove i vrste).
281
Engleski jezik – prvi strani jezik, četvrta godina učenja
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA
Je zičke vještine
Očekivani rezultati / ishodi učenja
Slušanje i razumijevanje Dje ca razu miju :

• razgovor na poznate teme
• jednostavna pitanja, upute, saopćenja nastavnika i druge
djece, snimljeni materijal i reaguju na njih
• kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija
• suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije
Dje ca čitaju:
Čitan je i razumijevan je • upute, kratke poruke i natpise
• kraće tekstove, pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno
prelaze njihov leksički fond
Dje ca:
• učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugom djecom,
Govor postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja
• koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim
aktivnostima, recitiraju i pjevaju poznate pjesme
Dje ca pišu:
• jednostavne tekstove poštujući pravopis
• lične poruke i kraće dijaloge
Pisanje • tekst na poznatu temu, uz pomoć nastavnika
• dopunjuju obrasce i rečenice i izrañuju jednostavne projekte
Dje ca:
Znanje o jeziku • prepoznaju i upotrebljavaju jezik
• počinju sticati znanja o jeziku
Nastavni plan i program za šesti razred, četvrta godina učenja engleskog jezika
Funkcije i
Nivo Teme Ak tivnosti Gramatika Vokabular
sposobnosti
6. razre d Porodica Dje ca će znati: RECEPCIJA: Djeca će ponavljati ili Djeca će učiti ili
Če tvrta • postavljati b) SLUŠANJE I učiti: ponavljati rječnik ve zan
godina Svakodnevni poznata pitanja REAGIRANJE Ime nice: za zadane te me, npr.
uče nja život i odgovarati na Djeca će slušati izgovoreni brojive i nebrojive Porodica, nešto
engleskog njih tekst i reagirati: pravilnu/nepravilnu prošireniji vokabular,
jezika Slobodno • tražiti i davati 1. neverbalno, npr. množinu npr. family members and
vrijeme osnovne spajanjem slika i Zam je nice: their occupations
Razvijanje informacije tekstova, označavanjem lične (padež subjekta i Svakodnevni život,
osnovnog Zabava • identificirati i tačnih i netačnih izraza, objekta) nešto prošireniji
znanja o locirati ljude i prezentiranjem pokazne (this, that, vokabular, npr. daily
jeziku Priroda predmete odreñenih dijelova these, those) routine, means of
• pratiti odslušanog teksta upitne (who, which, transport (npr. bicycle,
Škola jednostavne mimikom i sl. what, whose) bus, car)
upute 2. verbalno, npr. prisvojne (mine, his, Slobodno vrije me, nešto
Svakodnevni • koristiti brojeve odgovaranjem na pitanja, hers, its, ours, yours, prošireniji vokabular,
život • opisivati ljude prepoznavanjem theirs) npr. pupils’ hobbies,
(njihov izgled i netačnih/tačnih tvrdnji, neodre ñene (somebody, favourite sports and
Životinje raspoloženja) i dopunjavanjem anybody, nobody games, unusual hobbies
predmete nedovršenih rečenica i sl. something, anything, itd.
Zemlje, b) ČITANJE I nothing Zabava, nešto prošireniji
narodi REAGIRANJE Prid je ve vokabular, npr. going out
Djeca će čitati kratke Dete rminatore: to the cinema, theatre,
tekstove, u sebi ili naglas, i članove: a/an, the, zero going to the party,
reagirati: prisvojne pridjeve pyjama party, surprise
1. neverbalno, npr. pokazne pridjeve, this party, going to an
traženjem odreñenih (girl), that (boy), these amusement park itd.
informacija, spajanjem (girls), those (boys)
282
• izražavati na slika i tekstova, traženjem pridjeve neodreñene Priroda, nešto prošireniji
jednostavan način: pogrešaka i njihovim količine i broja, npr. some, vokabular, npr. wildlife,
slaganje i neslaganje, ispravljanjem u tekstu, any, much, many, all, (a) animals, plants, mountain,
znanje i neznanje, označavanjem tačnih i netačnih few, (a) litle river, picnic
obaveze i potrebe, tvrdnji, prezentiranjem upitne, what, which, whose Škola, nešto prošireniji
sposobnosti, dopuštenja, odreñenih dijelova teksta Opisne prid jeve vezane za vokabular, npr. school
količine, cijene, vrijeme mimikom i sl. zadane teme subjects, timetable,
• različite osjećaje kao što 2. ve rbalno, npr. postavljanjem Nepravilno poreñenje teachers
su: zadovoljstvo, pitanja i odgovaranjem na pridjeva Osim stalne nadogradnje
nezadovoljstvo, pitanja, prepričavanjem Brojeve: 1-1000 svog vokabulara, učenici
iznenañenje, dijelova ili cijelih kratkih Glagole: će naučiti koristiti:
razočarenje i sl. tekstova jednostavnim Present Simple (potvrdni, Afikse , vezane za zadane
• govoriti o svojim rečenicama, upotrebom odrični, upitni) teme i gramatiku, npr.
svakodnevnim novog vokabulara u Present Continuous expensive, dirty
aktivnostima kao i konkretnim (potvrdni, odrični, upitni) Antonime, vezane za
onima svojih vršnjaka primjerima/rečenicama, Past Simple pravilnih i zadane teme, npr. dirty-
itd. prepoznavanjem netačnih nepravilnih glagola clean, ask-answer, cry-
tvrdnji, dopunjavanjem (potvrdni, odrični, upitni) laugh
nedovršenih rečenica i sl. Složenice, vezane za
PRODUKCIJA Future Simple: shall/will zadane teme, npr. school
a) GOVOR (potvrdni, odrični, upitni) choir, guitar lessons,
Djeca će: Present Continuous za orange juice
• praviti kratke, jednostavne izražavanje budućnosti Kolok acije , vezane za
dijaloge koji setemelje na Going to- oblik zadane teme, npr. discuss a
temama o kojima Glagole be, have/have got subject, walk a dog, care
seraspravljalo (potvrdni, niječni, upitni) about us itd.
• prepričavati kratke priče i Modalne glagole, can, Ekvivalente prijevoda
šale may, have to, must čestih i ključnih riječi, uz
• učestvovati u razgovoru o Zapovjedni način, sva lica selektivno poreñenje sa
zadanim temama jednine i množine maternjim jezikom i nekim
• pjevati dječije pjesmice Priloge: drugim stranim jezicima
• igrati igrice: po ulogama nešto prošireniji
jezične igre itd. obim priloga
• recitirati, dramatizirati itd. vezanih za zadane
teme, npr.
b) PISANJE
Djeca će: - za mjesto
• prepričavati/p re pisivati - pravac/smjer, npr. left,
kratke tekstove right, east, west
- vrijeme, npr. last week,
• pisati kratke sastave na
last year
poznate teme itd.
- način, npr. quickly, fast
• dopunjavati: nedovršene Prije dloge:
rečenice tabele i križaljke
nešto proširenija upotreba
• re dati ispremetane riječi u prijedloga za mjesto i
smislene rečenice vrijeme vezanih za zadane
teme
• Mjesto, npr. in, on,
under, behind, in front
of
• Vrijeme, npr. in, on, at
Rečenica:
Osnovni red riječi u
potvrdnoj, negativnoj,
upitnoj i zapovjednoj
rečenici
• The re is a/There are
some…Is there a…?
Are there any…?
283
INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ
Djeca će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli
učenjem nekih drugih školskih predmeta:
• Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije, elementi dramatizacije),

• Likovna kultura (crtanje, slikanje, oblikovanje ...),
• Tjelesni i zdravstveni odgoj (sportske aktivnosti i igre, ples),
• Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike, muzički instrumenti,
upoznavanje sa najpoznatijim izvoñačima na engleskom jeziku),
• Biologija (dijelovi ljudskog tijela, značaj ishrane za zdravlje...).
INTERKULTURALNE VJEŠTINE:
Djeca će :
• upoznavati kulturu svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene,

• upoznavati neke osnovne razlike izmeñu svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog
područja,
• učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za
kulturu zemlje čiji jezik uče.
UČENJE KAKO TREBA UČITI:
Djeca će učiti da:
• ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog
znanja u odnosu na postavljene ciljeve,
• razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika,
• budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik,
• koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama.
Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike:
6. razred Slušanje i Čitanje i

Govor Pisanje
4. godina učenja razumijevanje razumijevanje
Nivo i A2.1 A1.3 A2.1 A1.3
284
Engleski jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja
Funkcije i
Nivo Teme Vještine Gramatika Vokabular
sposobnosti
Djeca će učiti osnovni
6. razred • Lično Djeca će znati: RECEPCIJA Djeca će učiti da vokabular koji se odnosi
osnovne predstavljanj - pozdravljati na a) SLUŠANJE I REAGIRANJE koriste i učiti o na date teme npr:
škole e formalan/neforma Djeca će slušati izgovoreni tekst i sljedećem: • P redstavljanje, npr.
• Porodica lan način reagirati: Imenice: name, friend, itd.
1. godina • Kuća, dom - predstaviti sebe ili 1. Neverbalno: - vlastite, opće • Članovi uže i neki
učenja • Moja okolina druge crtanjem, redanjem ilustracija po - množina članovi šire porodice,
engleskog • Škola - opisivati: odreñenom redoslijedu, bojenjem - prisvojni genitiv npr. mother,
jezika • Svakodnevni - ljude i predmete navedenih predmeta/osoba navedenim (John’s, Mary’s) grandmother,
život - boje predmeta bojama, povezivanjem odreñenih Zamjenice: grandfather, uncle, itd.
- trenutne ilustracija sa odgovarajućim tekstom, - lične • P rostorije u kući i namještaj,
aktivnosti izvršavanjem uputa i nareñenja, - pokazne, (nešto prošireniji
- ograničen broj označavanjem tačnih/netačnih (T/F) this, that, these, those vokabular) npr. kitchen,
raspoloženja i tvrdnji itd. - upitne, who, what hall, loo/ lavatory,
stanja 2. Verbalno: P ridjevi: coffee-table, bookcase,
- locirati ljude i ponavljanjem riječi, izraza ili čitavih - Determinatori: curtain
predmete rečenica koje je izgovorio nastavnik ili Članovi, a/an, • Okolina, život u
- govoriti o koje su čuli sa kasetofona, davanjem the gradu i na selu, npr.
svakodnevnim kratkih odgovora na pitanja koja P risvojni pridjevi, garden, yard street,
aktivnostima i postavlja nastavnik ili koja čuju sa my, your, his, her, traffic-lights, park, shop,
radnjama kasetofona, ispunjavanjem tabela ili our, their bus station, car park, post
- brojati ljude i dopunjavanjem rečenica itd. Upitni pridjevi, office, cinema, theatre,
predmete (How b) ČITANJE I REAGIRANJE what(color) village, river, wood, lake,
many … are Djeca će čitati kratke tekstove, u sebi - Opisni, osnovni hill, bridge, trees, itd.
there?) ili naglas, tražeći odreñenu pridjevi, npr. sad, • Škola, npr. school
- reći koliko je sati informaciju ili detalje i reagirati: happy, nice, bad, subjects, school mates,
- nabrojati dane u 1. Neverbalno: good, fine, tired, school furniture, pupils’
sedmici crtanjem, redanjem ilustracija po scared, hungry, things, posters, itd.
- izraziti: odreñenom redoslijedu, izvršavanjem thirsty • Svakodnevni život,
- sposobnost/ uputa i nareñenja, povezivanjem Glagoli: rutinske aktivnosti, npr.,
nesposobnost da odreñenih ilustracija sa odgovarajućim - P resent Simple sleep, get up, in the
nešto urade (I can … tekstom, označavanjem (potvrdna, negativna, kitchen (npr. tableware:
I can’t tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. upitna forma) spoon, knife, fork, plate,
- ideju posjedovanja 2. Verbalno: - P resent cup, glasses), in the
(John’s book, my kratkim odgovorima na pitanja, Continuous bathroom (npr.
house) povezivanjem riječi u stupcima A i B (potvrdna, negativna, toothpaste, toothbrush),
(npr. da se dobiju kolokacije), upitna forma) wash (npr. main parts of
ispunjavanjem tabela, dovršavanjem - P omoćni glagol be the face/body – nešto
rečenica, ispunjavanjem križaljki, - Modalni glagol can prošireniji vokabular),
sklapanjem ispreturanog teksta u (potvrdna, negativna, learn, clean, work, job,
smislenu cjelinu itd. upitna forma) car, bus, walk, sports, itd.
PRODUKCIJA P rilozi za: Osim što će stalno
a) GOVOR - mjesto, here, there proširivati vokabular,
Djeca će: - vrijeme, npr. djeca će učiti da koriste:
- zahtijevati, moliti today, now, itd. Afikse, u vezi s datim
- davati upute i naredbe P rijedlozi za: temama i gramatikom,
- učestvovati u razgovoru - mjesto, npr. in, at npr. –s, -ing
(pitanja/odgovori) sa drugom - vrijeme, npr. at, Antonime, u vezi sa
djecom ili nastavnikom on, in, after datim temama, npr.
- igrati uloge, recitirati, pjevati i Rečenice: happy- sad, hungry-
igrati jezične igre - Red riječi (osnovni thirsty, clean - dirty
b) P ISANJE red riječi u potvrdnoj, Složenice, u vezi sa
Djeca će: negativnoj, upitnoj i datim temama, npr.
- prepisivati kratke tekstove zapovjednoj rečenici cupboard, wardrobe,
- zapisivati po diktatu - There is a …T here shop-w indow, bus-stop,
- odgovarati na pitanja are two … phone-box
- ubacivati, podvlačiti, redati riječi u Kolokacije, u vezi sa
smislene rečenice datim temama, npr. make
- ispunjavati tabele, križaljke noise, have
- dovršavati rečenice itd. breakfast/lunch/dinner,
turn on/off the radio/ the
television, miss the bus,
itd.
285
Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika, ali i vrijeme početka učenja
drugog stranog jezika. S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega
svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika.
U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su
predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup je različit zbog različitih uzrasta
u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu djeca dobivaju
svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će
se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviñene za ovaj razred. Na svim
nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro
osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji
upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje
usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti
upravo uvježbavanju gradiva.
Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za rad.

Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljnjim
učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado
zapjevati kako na početku tako i pred kraj nastavnog časa.
U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.
pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet - i
desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu).
Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca će tako učiti jezik
oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući
učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim‘‘ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Bosanski,
hrvatski, srpski jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika, Geografija.
Djeca će:

286
Francuski jezik – prvi strani jezik, četvrta godina učenja
U nastavi francuskog jezika u 6. razredu osnovne škole djeca trebaju proširiti programske
sadržaje iz 5. razreda i težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike
Slušanje i Dijete će
razumijevanje • prepoznavati glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji uč i
• razumjeti ograničen broj riječ i i izraza, kratke dijaloge o poznatim
temama, pjesmice
• razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke
Čitanje i • prepoznavati slova i napisane riječi, te kratke rečenice

razumijevanje • prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa
ilustracijama
• čitati kraće tekstove
Govor • pravilno artikulirati glasove, naglašavati riječi, poštovati ritam i

• davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju
• opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom
ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema
• razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa
konkretnom situacijom
Pisanje • prepisivati, dopunjavati i samostalno pisati riječ i i kraće rečenice
Znanje o jeziku • Dijete će na ovom nivou učenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku,
prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente.
287
Funkcije i
Nivo Te me Ak tivnosti Gramatik a Vokabular
sposobnosti
6. razred RECEPCIJA Djeca će učiti Djeca će učiti samo
osnovne - Pozdravljanje i Djeca će znati: a) SLUŠANJE I REAGIRANJE o tome i osnovni vokabular koji
škole predstavljanje - pozdravljati Djeca će slušati izgovoreni tekst i koristiti : se odnosi na teme :
- Porodica - predstaviti reagirati: Imenice Pozdravljanje: Bonjour,
Četvrta - Kuća, dom sebe ili druge 1) Neve rbalno: - jednina i Salut, Au revoir itd.
godina - Moja bliža - identificirati imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke množina Predstavljanje: Je
učenja okolina ljude i popularne ličnosti (npr. iz crtića), Zamjenice m’appelle …Je suis,
francuskog - Škola predmete gestikuliranjem, glumljenjem, Lične C’est …, itd. Qu’est-ce
jezika - Svakodnevni - opisati: ljude i izvršavanjem uputa, pokazivanjem Upitne, qui? que c’est ? Q ui est-ce?
život predmete, boje odreñenih ilustracija koje se odnose na De/á qui? Quel âge as – tu?
- Dani u sedmici, predmeta, riječi koje im se usmeno upućuju, Que? De/á Članovi uže porodice:
mjeseci i godišnja ograničen broj crtanjem, bojenjem navedenih quoi mère, père, frère, soeur,
doba raspoloženja predmeta/osoba navedenim bojama, Determinatore grand- mère, grand-
- Kazivanje - brojati podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im - Članove, un, père
vremena predmete se usmeno upućuju, lijepljenjem slika, une, des, le, Prostorije u kući i
- locirati ljude i redanjem slika itd. la, l’, les namještaj: cuisine, sale
predmete 2) Ve rbalno: - Prisvojne à manger, chambe,
- reći koliko je ponavljanjem riječi koje izgovara pridjeve, armoire, chaise, table,
sati (puni sati) nastavnik/nastavnica ili koje su čuli sa mon, ton, lit, itd.
- izraziti: kasetofona, davanjem kratkih odgovora son,ma, ta, sa Bliža okolina: rue,
dopadanje, na pitanja nastavnika/nastavnice ili - Opisne jardin, arbre, parc,
sposobnost da pitanja koja su čuli sa kasetofona, pridjeve koji Škola: enseignant,
nešto urade (Je popunjavanjem praznina riječima su najčešće u élève,livre, cahier, itd
peux…), ideju odabranim sa zidnih karata na kojima se upotrebi, Svakodnevni život,
posjedovanja (le te riječi nalaze itd. osnovne (npr. rutinske aktivnosti npr
livre de Jean, b) ČITANJE I REAGIRANJE triste, dormir, se lever, se
ma maison) Djeca će prepoznati jednu ili više malheureux, laver, prendre l’
napisanih riječi ili uputa i reagirati: beau, petit, autobus, se promener,
1) Neve rbalno: grand,...) manger
gestikuliranjem, glumljenjem (npr. tužan, Glagole Moje lice, moje tijelo,
sretan), pokazivanjem, biranjem ili P rezent samo osnovne riječi
povezivanjem pisanih riječi i pomoćnih Opisivanje: Il est grand
odgovarajućih ilustracija, crtanjem, glagola avior, / petit. Il a les cheveux
pravljenjem/oblikovanjem stvari, être, pravilnih noirs, bruns, blonds. De
bojenjem ili podvlačenjem samo glagola, quelle couleur est…?
odreñenih riječi (npr. onih koje povratnih rouge, jaune, blanc itd.
označavaju neku aktivnost, raspoloženje, glagola i Raspoloženja: heureux,
brojeve itd.), rasporeñivanjem ilustracija nepravilnih triste…
po odreñenom redu prema pisanim glagola aller, Odreñivanje mjesta i
uputama itd. faire i venir pložaja: P ardon, pour
2) Ve rbalno: Imperativ aller à … C’est loin (de)
davanjem kratkih pismenih ili usmenih P riloge za / près (de) Aller tout
odgovora na pitanja, zamjenjivanjem mjesto, ici, là, droit, tourner à droite / à
ilustracija u tekstu ponuñenim riječima, devant, dehors gauche
povezivanjem riječi u stupcu A sa Brojeve 1 - 50 Vrijeme: Qelle heure
odgovarajućim ilustracijama u stupcu B, P rijedloge est-il? Il est
zamjenjivanjem inicijala punim riječima à, dans, sur, Dani u sedmici, mjeseci,
ili popunjavanjem praznina avec, de (u godišnja doba
odgovarajućim riječima itd. osnovnim Djeca će vježbati da
PRODUKCIJA značenjima) koriste (a ne učiti o
a) GOVOR tome!):
Djeca će: Afikse, u vezi sa datim
ponavljati riječi nastavnika/nastavnice ili temama i gramatikom,
riječi izgovorene sa kasetofona, npr. –s
učestvovati u razgovoru Antonime, u vezi sa
(pitanja/odgovori) sa drugom djecom ili datim temama, npr. Bon
nastavnikom, igrati uloge, recitirati, – mauvais, grand –
pjevati i igrati jezične igre, davati upute i petitl
naredbe Složenice, u vezi sa
b) PISANJE datim temama, npr. Sale
Djeca će: à manger, sac à dos, itd
prepisivati izolirane riječi, učiti pisati Kolokacije, u vezi sa
pomoću igara na CD-u, pomoću datim temama, npr.
društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi Prendre un bain, il fait
od slova, društvene igre u kojoj se slažu froid, faire attention
pločice sa slovima jedna na drugu,
zamjenjivati inicijale punim riječima,
ubacivati, podvlačiti, redati riječi po
odreñenom redoslijedu, od ponuñenih
riječi sastavljati kraće rečenice, pisati
kratki, jednostavan tekst prema tekstu
modelu, samostalno napisati kratki tekst
(čestitku, razglednicu SMS poruku)
288
Zadaci nastave francuskog jezika u šestom razredu su prije svega usmjereni na poticanje
interesa za učenje stranih jezika, na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i usvajanje strategija
učenja stranog jezika. Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim
svakodnevnim situacijama, usvajaju ograničen fond riječi i izraza, pri čemu je prvenstveno nastavnik
onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. U ovom uzrastu djeca rado i lako uče prikazujući scenski
ono što su usvojila, tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija kratkih dijaloga često biti
zastupljen oblik nastavne aktivnosti.
horsko i pojedinačno, te pisanje (prvo preslikavanje, a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do
usvajanja pravilnog pisanja). Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su
za svakodnevni život i interese djece ovog uzrasta, kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog
govornog područja. Budući da se odreñene teme iz razreda u razred ponavljaju, omogućeno je
kontinuirano ponavljanje, uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. Djeca u nastavi francuskog
jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče, način života njenih stanovnika kao i da
prepoznaju sličnosti i razlike. Na taj način kod djece se razvija duh tolerancije. Djeci se takoñer pruža
mogućnost susreta sa govornicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata
razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. Djeca usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika
kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza, korištenja rječnika i leksikona prilagoñenih
njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog
portofolija.
Ocjena iz stranog jezika treba biti odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama,
njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano
prati i ocjenjuje.
INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJI INTERKULTURALNE VJEŠTINE UČENJE KAKO TREBA UČITI
Djeca će učiti francuski jezik i proširivati Djeca će se: Djeca će učiti da:
svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje - upoznati sa kulturom svoje zemlje - razvijaju pozitivan stav prema
su stekli učenjem nekih drugih školskih i učiti da je bolje poštuju i cijene učenju jezika
predmeta npr. - upoznavati sa kulturom naroda - budu odgovorna i aktivna u
- Maternji jezik (svijet bajki i francuskog govornog područja i sa situacijama kada se uči jezik
imaginacije, elementi dramatizacije – nekim osnovnim razlikama izmeñu - koriste ključne metode iz prakse
neverbalno u funkciji teatarskog njihove i francuske kulture pri radu u parovima ili malim
izražavanja) - učiti da komuniciraju i da se grupama
- Likovna kultura (crtanje, slikanje, ponašaju u svakodnevnim - ocjenjuju svoje aktivnosti i
oblikovanje) situacijama na način koji je aktivnosti drugova iz razreda
- Tjelesni i zdravstveni odgoj (ples, prirodan za kulturu zemlje čiji
sportske aktivnosti, igre) jezik uče (et bien, tiens, oh là là
- Muzička kultura (slušanje i pjevanje itd)
omiljene vrste muzike, upoznavanje
sa najpoznatijim francuskim
izvoñačima, muzički instrumenti)
- Priroda (dijelovi ljudskog tijela,
značaj ishrane za zdravlje,
namirnice...)
- Matematika (brojevi)
289
Francuski jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja
Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao drugog stranog jezika, je
razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji
nije naš maternji. Učenje stranog jezika treba djetetu olakšati razumijevanje drugih i različitih kultura i
tradicija i jačati motivaciju za učenje stranih jezika. Dijete treba osposobiti da na francuskom jeziku
komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba
poticati njegovu maštu, radoznalost i kreativnost.
U nastavi francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1.2
Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju, odnosno A1.1 u
govoru i pisanju.
Slušanje i Dijete će
razumijevanje • prepoznavati glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji uč i
• razumjeti ograničen broj riječi i izraza, kratke dijaloge o poznatim
temama, pjesmice
• razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke
Čitanje i • prepoznavati slova i napisane riječi, te kratke rečenice

razumijevanje • prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa
ilustracijama
• čitati kraće tekstove
Govor • pravilno artikulirati glasove, naglašavati riječi, poštovati ritam i

• davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju
• opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom
ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema
• razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa
konkretnom situacijom
Pisanje • prepisivati, dopunjavati i samostalno pisati riječ i i kraće rečenice
Znanje o jeziku • Dijete će na ovom nivou učenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku,
prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente.
290
Nivo Te me Ak tivnosti Gramatika Vokabular
6. razred RECEPCIJA Djeca će učiti o Djeca će učiti samo
osnovne škole - Pozdravljanje i SLUŠANJE I REAGIRANJE: tome i koristiti : osnovni vokabular koji
Prva godina predstavljanje Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: Imenice se odnosi na teme :
učenja - Porodica 1) Neverbalno: jednina i množina Pozdravljanje:
francuskog - Kuća, dom imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke Zamjenice Bonjour, Salut, Au
jezika - Moja bliža okolina popularne ličnosti (npr. iz crtića), Lične revoir itd.
Prvi stepen - Škola gestikuliranjem, glumljenjem, izvršavanjem Upitne, qui? De/á Predstavljanje: Je
početnog - Svakodnevni život uputa, pokazivanjem odreñenih ilustracija koje qui? Que? De/á m’appelle …Je suis,
znanja - Dani u sedmici, se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju, quoi C’est …, itd. Qu’est-ce
mjeseci i godišnja crtanjem, bojenjem navedenih predmeta/osoba Determinatore que c’est ? Qui est-ce?
doba navedenim bojama, podvlačenjem ili bojenjem - Članove, un, Quel âge as – tu?
- Kazivanje vremena riječi koje im se usmeno upućuju, lijepljenjem une, des, le, Članovi uže porodice:
slika, redanjem slika itd. la, l’, les mère, père, frère, soeur,
2) Verbalno: - Prisvojne grand- mère, grand-
ponavljanjem riječi koje izgovara pridjeve, père
nastavnik/nastavnica ili koje su čuli sa mon, ton, son, Prostorije u k ući i
kasetofona, davanjem kratkih odgovora na ma, ta, sa namje štaj: cuisine, sale
pitanja nastavnika/nastavnice ili pitanja koja su - Opisne à manger, chambe,
čuli sa kasetofona, popunjavanjem praznina pridjeve koji armoire, chaise, table,
riječima odabranim sa zidnih karata na kojima su najčešće u lit, itd.
se te riječi nalaze itd. upotrebi, Bliža okolina: rue,
ČITANJE I REAGIRANJE osnovne (npr. jardin, arbre, parc,
Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih triste, Škola: enseignant,
riječi ili uputa i reagirati: malheureux, élève,livre, cahier, itd.
1) Neverbalno: gestikuliranjem, glumljenjem beau, petit, Svakodnevni život,
(npr. tužan, sretan), pokazivanjem, biranjem ili grand,...) rutinske aktivnosti npr
povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih Glagole dormir, se lever, se
ilustracija, crtanjem, Prezent pomoćnih laver, prendre l’
pravljenjem/oblikovanjem stvari, bojenjem ili glagola avior, autobus, se promener,
podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. onih être, pravilnih manger
koje označavaju neku aktivnost, raspoloženje, glagola, povratnih Moje lice , moje tijelo,
brojeve itd.), rasporeñivanjem ilustracija po glagola i samo osnovne riječi
odreñenom redu prema pisanim uputama itd. nepravilnih Opisivan je : Il est grand
2) Verbalno: davanjem kratkih pismenih ili glagola aller, faire / petit. Il a les cheveux
usmenih odgovora na pitanja, zamjenjivanjem i venir noirs, bruns, blonds. De
ilustracija u tekstu ponuñenim riječima, Imperativ quelle couleur est…?
povezivanjem riječi u stupcu A sa Priloge za mjesto, rouge, jaune, blanc itd.
odgovarajućim ilustracijama u stupcu B, ici, là, devant, Raspoloženja: heureux,
zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili dehors triste…
popunjavanjem praznina odgovarajućim Brojeve 1 - 50 Odreñivanje mjesta i
riječima itd. Prijedloge pložaja: Pardon, pour
PRODUKCIJA à, dans, sur, avec, aller à … C’est loin (de)
a) GOVOR de (u osnovnim / près (de) Aller tout
Djeca će: značenjima) droit, tourner à droite /
ponavljati riječi nastavnika/nastavnice ili riječi à gauche
izgovorene sa kasetofona, učestvovati u Vrijeme: Qelle heure
razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugom est-il? Il est
djecom ili nastavnikom, igrati uloge, recitirati, Dani u se dmici,
pjevati i igrati jezične igre, davati upute i mjeseci, godišnja doba
naredbe Djeca će vježbati da
b) PISANJE koriste (a ne učiti o
Djeca će: tome!):
prepisivati izolirane riječi, učiti pisati pomoću Afik se , u vezi sa datim
igara na CD-u, pomoću društvene igre u kojoj temama i gramatikom,
se sastavljaju riječi od slova, društvene igre u npr. –s
kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na Antonime, u vezi sa
drugu, zamjenjivati inicijale punim riječima, datim temama, npr. Bon
ubacivati, podvlačiti, redati riječi po – mauvais, grand –
odreñenom redoslijedu, od ponuñenih riječi petitl
sastavljati kraće rečenice, pisati kratki, Složenice , u vezi sa
jednostavan tekst prema tekstu modelu, datim temama, npr. Sale
samostalno napisati kratki tekst (čestitku, à manger, sac à dos, itd
razglednicu SMS poruku) Kolok acije , u vezi sa
datim temama, npr.
Prendre un bain, il fait
froid, faire attention
291
Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja
učenja drugog stranog jezika. S obzirom da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega
predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istima je različit zbog različitih
uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu djeca
dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo
vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviñene za ovaj razred.
Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo.
Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji
Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za učenje.

Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim
učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado
zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.
Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli
- kroz crtanje, slikanje, oblikovanje itd. (Likovna kultura)
- kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj)
- slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura)
- Matematika
- Geografija
Djeca će se:
- upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog
govornog područja (npr. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem
jeziku učenika, npr. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour),
kulturu zemlje čiji jezik uče. Ovo može podrazumijevati npr. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa
lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd.
Učenje kako učiti

Djeca će:
- razvijati pozitivan stav prema učenju jezika,
- biti odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik,
- koristiti ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama,
- ocjenjivati svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova/drugarica iz razreda, kao i nivo svog i
njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve.
U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano, a ocjena treba biti odraz
cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom
procesu i pokazanih rezultata. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. Pored dvije školske pismene
zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi).
292
Njemački jezik – prvi strani jezik, četvrta godina učenja

U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1.3 Evropskog
okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje).
• Dijete može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i
svakodnevne zahtjeve, potvrdne i negativne zapovijesti u okviru
jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju.
Slušanje i
razumijevanje • Dijete može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim
od normalnog i ako mu se neko obraća direktno.
• Dijete zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih

tekstova, koji govore o svakodnevnom životu, rutinskim dogañanjima ili
koji sadrže jednostavne upute.
Čitanje i • Može pronaći odreñenu informac iju u tekstovima u kojima se koristi
razumijevanje jednostavan jezik (razglednice, vremenska prognoza).
• Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke
dijelove teksta.
• Dijete zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama.

Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne
transakcije (npr. u prodavnici). Povremeno mu može zatrebati pomoć.
• Izgovara bez poteškoća poznate riječi, ali pravi primjetne pauze i oklijeva
kad izgovara manje poznate riječi.
Govor
• Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju.
• Vlada osnovnim fondom jednostavnih, naučenih izraza, osnovnim
vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama.
• Dijete može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih

svakodnevnih potreba i iskustva.
• Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, lične
Pisanje
podatke, jednostavan diktat).
• Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različ ite prirode.
Znanje o jeziku
• Od ovog razreda djeca počinju svjesno usvajati znanje o jeziku.
Tematske cjeline:
• Škola – nastavni predmeti, raspored časova
• Vrijeme na satu
• Slobodno vrijeme
• Druženje
• TV-emisije
• Grad
• Seosko imanje
• Zemlje, narodi, jezici
• Kupovina odjeće
• Saobraćaj, prijevozna sredstva
293
Funk cije i sposobnosti Vještine Gramatika Vok abular
Djeca će znati: SLUŠANJE I Djeca će učiti o tome i koristiti : Djeca će usvajati novi i
imenovati nastavne predmete, RAZUMIJEVANJE Imenice sa članom u jednini i proširivati već usvojeni
govoriti o svojim omiljenim Djeca će slušati izgovoreni tekst i množini u nominativu i vokabular koji se odnosi
predmetima reagirati: akuzativu: na date teme, npr. :
čitati raspored sati i opisati svoj 1) Neve rbalno: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Škola
raspored sati - razvrstavanjem slika, Zamje nice: Deutsch, Mathe,
čitati vrijeme na satu (ne samo - povezivanjem slike i slušanog Lične zamjenice u jednini i Erdkunde...
pune sate i na pola sata) teksta, množini u nominative Wann ist Deutsch? Haben
iskazati mišljenje o nečem (Ich - označavanjem tačnih i netačnih Zamjenica Sie za učtivo wir heute Mathe? Mathe
finde es super!) tvrdnji oslovljavanje habe ich am Montag.
imenovati evropske zemlje i 2) Ve rbalno: Lične zamjenice u jednini (ich, du, Grad:
odreñeni broj stranih jezika - davanjem kratkih odgovora na er, sie, es) u akuzativu das Kaufhaus, die Post, der
opisati ljude i predmete nastavnikova pitanja ili pitanja Prisvojne zamjenice za jedninu i Supermarkt, das Kino, das
govoriti o trenutnoj aktivnosti koja su čula sa kasetofona i sl. prvo lice množine u nominativu Theater, der Park
imenovati TV-emisije - popunjavanjem praznina u tekstu, i akuzativu (mein, dein, sein, ihr, Wo ist das Kino? Hier,
imenovati domaće životinje i - popunjavanjem tabela i sl. unser) dort, links, rechts
opisati ih ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Pridjeve u predikativnoj Seosko iman je :
imenovati zgrade u gradu Djeca će: upotrebi der Bauernhof, Tiere, die
iskazati na jednostavan način - čitati rečenice i kraće tekstove Glagole: Kuh, das Pferd, das Schaf,
dopadanje i nedopadanje - tražiti osnovne informacije u u prezentu u sva tri lica jednine i das Schwein
izviniti se tekstu i reagirati: množine Ze mlje , narodi, jezici:
tražiti i nuditi pomoć, 1) Neve rbalno: (pomoćne glagole sein i haben, Er ist Engländer. Er spricht
jednostavne informacije i sl. - razvrstavanjem slika pravilne glagole te nepravilne Englisch.
- pridruživanjem slike tekstu glagole fahren, schlafen, sehen, Sie kommt aus Österreich.
- pridruživanjem podnaslova essen, sprechen, lesen…) Sie spricht Deutsch.
dijelovima teksta negativan i upitni oblik glagola, Woher kommst du?
- označavanjem tačnih i netačnih za izražavanje želje oblik möchte Aus Bosnien-Herzegowina.
tvrdnji prezent glagola können u jednini Kupovina odje će
2) Ve rbalno: i množini, Die Jacke gefńllt mir.
- davanjem kraćih odgovora imperativ za 2. lice jednine i 2. Ich finde die Jacke schön
- dopunjavanjem teksta lice množine und modern.
- rješavanjem jednostavnijih Negacija nicht i kein Saobraćaj, prijevozna
zadataka sa višestrukim izborom (nominativ i akuzativ) sre dstva:
GOVOR Brojeve: do 100 (jedinice i Wir reisen mit dem Zug,
Djeca će: desetice) te brojeve do 1000 Womit möchtest du reisen?
- recitirati, pjevati (samo stotice)
- postavljati jednostavna pitanja Djeca će koristiti ali ne i učiti o
- odgovarati na pitanja sljedećem:
- igrati uloge Priloge
- pripremati i provoditi jednostavne za mjesto i vrijeme
dijaloge Prijedloge
- voditi dijaloge prema datoj skici u njihovoj funkcionalnoj upotrebi
- jednostavnim rečenicama Ve znike
opisivati, govoriti o aktivnostima und, aber, oder
i odreñenim situacijama
PISANJE
Djeca će:
- prepisivati rečenice i kraće
tekstove
- od ponuñenih riječi rekonstruirati
kraće rečenice
- pisati kratki jednostavan tekst
prema datom tekstualnom modelu
- samostalno napisati kratki tekst
(razglednicu, SMS, čestitku)
294
Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Djeca ovog uzrasta ne uče jezik
samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Ona
počinju dakle sticati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg
jezika. Pritom će ih nastavnik/nastavnica induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih
zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna
vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici.
U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina
(slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja
ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Djeca će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi
slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu
reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz
pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja djeca će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na
osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki
tekst (čestitku, razglednicu, SMS).
Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja.
Sistematiziranje naučenog i voñenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod djeteta svijest o
ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika.
Nastavnik/nastavnica potiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti nastavnog
časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na
svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu.
Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava
i favorizira autonomnost djeteta, potiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na
neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj meñusobnog razumijevanja,
saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja
i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona
doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako
značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini.
Veoma je važno da nastavnik/nastavnica upute ponuñene u programu, udžbenicima i
priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u
kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje.
njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik/nastavnica
kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih
Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna
ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom
školovanja i utisak predmetnog nastavnika/nastavnice o napredovanju.
predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim’’ iz nekih drugih
predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika (brojevi), Geografija
(zemlje, narodi, jezici).
Djeca će:
- učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi
zemlje čiji jezik uče.
295
Njemački jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja

Cilj nastave njemačkog jezika kao drugog stranog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva sticanje elementarne jezičke
kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Dijete je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na
osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da potakne njegovu maštu, radoznalost i
kreativnost.
Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da osposobi dijete da na njemačkom
jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u
jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba
težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike.
Jezičke vještine Oček ivani rezultati/ ishodi učenja

Slušanje i razumijevanje • dijete može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputa lične prirode
ili vezanih za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagirati
• potrebna mu je znatna pomoć da bi razumjelo: usporavanje brzine govora, ponavljanje,
pokazivanje ili prijevod
Čitanje i razumijevanje • čita naglas poznate riječi i rečenice

• zna pronaći odreñenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje
Govor • pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice
• reproducira napamet naučene stihove i pjesmice
• zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama
• učestvuje u razgovoru po modelu
• pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije
Pisanje • prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice

• zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu
• zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno
postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe)
Znanje o jeziku • Od samog početka učenja drugog stranog jezika učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.
Tematske cjeline:
1. Pozdravljanje, predstavljanje, utvrñivanje nečijeg identiteta

2. Školsko okruženje
3. Članovi porodice
4. Život učenika za vrijeme nastave i odmora
5. Dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba
6. Vremenske prilike
7. Brojevi do 100
8. Kazivanje vremena (puni sat, pola sata)
9. Proslava roñendana
10. Seosko imanje, životinje
11. Odlazak na raspust
296
Funk cije i
Vještine Gramatika Vokabular
sposobnosti
Djeca će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će učiti o tome i Djeca će usvajati vok abular koji se
- pozdravljati na Djeca će slušati izgovoreni tekst i koristiti: odnosi na date teme, npr. :
formalan i reagirati: Imenice sa članom u jednini i Pozdravljanje:
neformalan način 1) Neve rbalno : množini u nominativu i Hallo!, Guten Tag, Guten Morgen,
- predstaviti sebe i - razvrstavanjem slika akuzativu: Auf Wiedersehen!
druge - povezivanjem slike i slušanog teksta, das Buch, die Tafel, die Predstavljan je:
- reći koliko imaju - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji Bücher.... Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme
godina i odakle 2) Ve rbalno : Zamjenice: aus Deutschland.
dolaze - davanjem kratkih odgovora na - Lične zamjenice u jednini i Wie heißt du?
- imenovati članove nastavnikova pitanja ili pitanja koja su množini u nominativu Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre
svoje uže porodice čuli sa kasetofona - Zamjenica Sie za učtivo alt.
- imenovati - popunjavanjem tabela i sl. oslovljavanje Wer ist das? Das ist...
predmete u školskoj ČITANJE I RAZUMIJEVANJE - P risvojne zamjenice za prvo Porodica:
torbi i učionici Djeca će: i drugo lice jednine u Vater, Mutter, Bruder, Schwester,
- nabrojati dane u - čitati rečenice i kraće tekstove, nominativu Eltern, Oma, Opa
sedmici, mjesece i - tražiti osnovne informacije u tekstu i Pridjeve u predikativnoj Škola:
godišnja doba reagirati: upotrebi Das Klassenzimmer,die
- pitati za vrijeme na 1) Neve rbalno : Glagole: Schultasche, das Buch, das Heft,
satu i reći koliko je - razvrstavanjem slika, pridruživanjem - prezent pomoćnih glagola der Bleistift, die Tafel, die Kreide,
sati slike tekstu, označavanjem tačnih i sein i haben die Bank...
- reći kakvo je netačnih tvrdnji - prezent pravilnih glagola Ro ñendan:
atmosfersko 2) Ve rbalno: - prezent glagola können Mein Geburtstag ist am Samstag um
vrijeme - davanjem kraćih odgovora - izražavanje želje pomoću 18 Uhr. eine Geburtstagsparty
- brojati do 100 - dopunjavanjem teksta oblika möchte machen, Freunde einladen, die
- govoriti o trenutnoj - rješavanjem jednostavnijih - imperativ (2. lice jednine i 2. Torte, die Kerzen, Geschenke
aktivnosti zadataka sa višestrukim izborom lice množine) bekommen
- čestitati roñendan GOVOR - negativan i upitni oblik Seosko iman je:
- nabrojati domaće Djeca će: glagola der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das
životinje - recitirati, pjevati Negacija nicht i kein Pferd, das Schaf, das Schwein
- nabrojati osnovna - postavljati jednostavna pitanja (nominativ i ak uzativ) Atmosfe rsko vrije me:
prijevozna sredstva - odgovarati na pitanja Brojeve do 100 Es ist kalt (warm).
- iskazati želju (šta - igrati uloge Djeca će koristiti ali ne i učiti Die Sonne scheint. Es schneit.
želi jesti i piti, kuda - pripremati i provoditi jednostavne o sljedećem: Odlazak na raspust:
putovati) dijaloge Priloge ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug,
- kupiti voznu kartu - voditi dijaloge prema datoj slici za mjesto i vrijeme mit dem Bus, mit dem Flugzeug
PISANJE Prijedloge reisen
Djeca će: u njihovoj funkcionalnoj
- prepisivati pojedinačne riječi, rečenice i upotrebi
kraće tekstove
- od ponuñenih riječi rekonstruirati
kraće rečenice
- pisati kratki jednostavan tekst prema
datom tekstualnom modelu
- samostalno napisati kratki tekst (čestitku,
pozivnicu za roñendansku proslavu)
297
Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme početka učenja
drugog stranog jezika. S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega
predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup je različit zbog različitih uzrasta
u kojima se počinje sa učenjem prvog, odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu djeca
Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za isti. Nastavnik
mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika.
Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na
početku časa tako i pred kraj časa.
Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama,
pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet i desetominutnih
testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).
Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik
oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući
učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik,
Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina, Matematika, Geografija.
Djeca će:

298
Arapski jezik – prvi strani jezik, četvrta godina učenja
o poznavanju dva ili više stranih jezika.
Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim
istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao
službeni jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski
jezik.
Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao
djela na arapskom jeziku.

Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u
Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu

- upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura,
- osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje
Ciljevi nastave arapskog jezik a Oček ivani re zultati učenja
- učenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika

- razvijanje pozitivnog stava prema učenju - razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku
jezika - sloboda i samostalnost u govoru
- razvijanje radoznalosti i kreativnosti - čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno
- razvijanje razumijevanja i logičkog upotrebljenih)
pamćenja - čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica
- razvijanje temeljitosti, predanosti i - prepisivanje riječi i kratkih sadržaja
preciznosti u učenju jezika - kratki usmeni i pismeni odgovori
- razvijanje samostalnosti u govoru - dopunjavanje riječi i rečenica
- putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje
arapskog jezika bude zabavno
- čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i
rečenica
299

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: sukun; tašdid; tanwin;
pisanje odreñenog člana; pisanje tanwina u akuzativu; nastavci gramatičkog ženskog roda; lične i
pokazne zamjenice.
Funk cije i
Nivo Teme Aktivnosti Gramatik a Vokabular
vještine
6. razred - Opisati Djeca će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE - Lične zamjenice Djeca proširuju
osnovne školu - P redstaviti Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati (množina) vokabular u okviru
škole - Aktivnosti sebe i druge 1) Neverbalno: - Pridjevi zadanih tema i
4. godina u nastavi - Imenovati - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli - Komparacija koriste ga za
učenja - Kupovina članove svoje - bojenjem navedenih predmeta / osoba pridjeva stvaranje
arapskog (voće, uže porodice, - pokazivanjem na odreñene ilustracije - Pravi prijedlozi jednostavnih
jezika povrće, njihova koje se odnose na riječi koje su čula - Genitiv poslije atributivnih
Prvi stepen brojevi) zanimanja i odnosno povezivanjem slike sa tekstom prijedloga sintagmi, genitivne
elementarnog - Izražav anje interesovanja koji čuju - Iskazivanje veze; imenske i
znanja vremena - Opisati - izvoñenjem uputstava koje nastavnik posjedovanja glagolske rečenice
(puni sati) jednostavnim izgovara ili koja čuju sa kasetofona pomoću Kroz dijalog (igre,
- Opisati rečenicama 2) Verbalno: pronominalnih pjesmice,
slobodne (imenskim i - ponavljanjem odreñenih sintagmi i sufiksa (jednina, 1. ponavljanje,
aktivnosti glagolskim) i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili lice množine) prepoznavanje,
(sportske, ograničenim koje su čula sa kasetofona, - Genitivna veza crtanje i druge
kulturne i brojem riječi davanjem kratkih odgovora na - Izražavanje vježbe) uvježbavati
dr.) ljude i predmete nastavnikova pitanja ili pitanja koja su glagola ,,imati” osnovni vokabular
- P orodica i u kući čula s kasetofona - Dvojina Vokabular treba
članovi - Imenovati ČITANJE I RAZUMIJEVANJE - Pravilna množina proširivati u skladu
Porodice predmete u Djeca će prepoznati jednu ili više - Pokazne sa temama koje se
- zanimanja školskoj torbi i napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati zamjenice obrañuju
- Opisati učionici 1) Neverbalno: (oblici koji nisu
grad, kuću, - Nabrojati - gestikuliranjem, imitiranjem - urañeni) Postepeno uvoditi
sobu ograničen broj povezivanjem pisanih sintagmi i - Perfekt sinonime za
voća i povrća i odgovarajućih ilustracija - Direktni objekt leksiku koju je
neke osnovne 2) Verbalno (akuzativ) usvojila većina
prehrambene - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima - Brojevi do 100 djece
artikle na pitanja - Redni brojevi do
- Brojati od 1 - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u 12
do 100 tekstu
- Koristiti redne - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…
brojeve do 12 GOVOR
za izražavanje Djeca će:
punih sati - ponavljati riječi nastavnika ili riječi
- Nabrojati dane izgovorene sa kasetofona
u sedmici - voditi kraće dijaloge u parovima sa
- Iskazivati drugom djecom ili sa nastavnikom
posjedovanje - pjevati
putem - recitirati kraće pjesmice
pronominalnih - glumiti
sufiksa i PISANJE
genitivne veze Djeca najprije prepisuju riječi koje su prije
toga usmeno usvojila, a potom postepeno
usvajaju i pravilan način njihovog pisanja
kroz vježbe poput:
- popunjavanja sintagmi i rečenica (npr.:
Gdje su nestale riječi?)
- nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na
tablu, izostavljajući odreñene riječi koje
djeca trebaju popuniti
- takmičenje u pisanju brojeva
- samostalno stvaranje sintagmi, imenskih i
glagolskih rečenica na osnovu materijala
koji je usvojen
300
Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Djeca ovog uzrasta ne uče jezik
samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Ona
počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg
jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti
koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. I u ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija
koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici.
U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina
(slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja
ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi
slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu
reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz
pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na
osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki
tekst (čestitku, razglednicu, SMS).
Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja.
Sistematiziranje naučenog i voñenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o
ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika.
Nastavnik potiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti nastavnog časa doprinijet
će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način
unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu.
Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava
i favorizira autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na
neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj meñusobnog razumijevanja,
saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja
i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona
doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako
značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini.
Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu, udžbenicima i priručnicima ne
prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i
uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje.
njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik/nastavnica
kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih
Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna
ocjena treba istovremeno odražavati stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom
školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju.
Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i
predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih
predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika (brojevi), Geografija
(zemlje, narodi, jezici).
Djeca će:
301
Arapski jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja
o poznavanju dva ili više stranih jezika.
Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim
istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao
zvanični jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski
jezik.
Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao
djela na arapskom jeziku.

Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu

- osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje
- učenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika

- razvijanje pozitivnog stava prema - razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom
učenju jezika jeziku
- razvijanje radoznalosti i kreativnosti - sloboda i samostalnost u govoru
- razvijanje razumijevanja i logičkog - čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam
pamćenja (samostalno upotrebljenih)
- razvijanje temeljitosti, predanosti i - čitanje jednostavnih rečenica
preciznosti u učenju jezika - prepisivanje riječ i i kratkih sadržaja
- razvijanje samostalnosti u govoru - kratki usmeni i pismeni odgovori
- putem igara, pjesme i plesa učiniti da
učenje arapskog jezika bude zabavno
- postupan prelaz ka čitanju i pisanju
jednostavnih riječi i rečenica
302

- Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog
jezika)
Specifičnosti arapskog pisma će uvjetovati i početnu fazu učenja arapskog jezika.

Neophodno je, uz učenje osnovnih fraza, usvojiti: osnovne oblike slova; varijante pisanja
slova; kratke i duge vokale; sukun; tašdid; tanwin; vezivanje slova u riječi i kraće rečenice.
Koristiti jezička znanja koja su djeca stekla tokom učenja maternjeg jezika i prvog stranog
jezika i komparativnom metodom voditi djecu da sama dolaze do odreñenih zaključaka.
Funkcije i
Nivo Te me Aktivnosti Gram atika Vokabular
vještine
Djeca će:
Šesti razred Pozdravljanje i Dje ca će SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Lične Učiti samo osnovni
osnovne škole upoznavanje znati: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati zamjenice vokabular, koji će
Prva godina Porodica i - 1) Neverbalno: ('ana, 'anta, biti osnova za
učenja prijatelji Pozdravljanje - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli, 'anti, huwa, tvorbu kratkih
arapskog Kuća na - slaganjem slika redoslijedom koji hiya, nahnu) (imenskih) rečenica.
jezik a Svakodnevni formalan i proistekne iz teksta koji su čuli, Upitne Kroz dijalog (igre,
Prvi ste pen život neformalan - pokazivanjem na odreñene ilustracije zamjenice pjesmice,
elementarnog Škola način koje se odnose na riječi koje su djeca čuli, (man, ma) ponavljanje,
znan ja Bliža okolina - Predstaviti odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji Pokazne prepoznavanje, i
Odjevni sebe i čuju, zamjenice druge vježbe)
predmeti druge - podvlačenjem riječi koje su djeca čuli (hara, harihi) uvježbavati osnovni
- Imenovati 2) Verbalno: Vokativna vokabular.
članove svoje - ponavljanjem odreñenih riječi koje je partikula ,,ya”
uže porodice izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa Potvrdne i
- Opisati kasetofona odrične riječi
jednostavnim - davanjem kratkih odgovora na (naàm, la)
rečenicama nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli Upitne
(imenskim) i sa kasetofona partikule (hal,
ograničenim ČITANJE I RAZUMIJEVANJE 'a)
brojem riječi Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih Prije dlozi (fi,
ljude i riječi ili rečenica i reagirati: min, 'ila, àla)
predmete 1) Neverbalno: Upitna riječ
u kući - gestikuliranjem, imitiranjem ,,'ayna”
- Imenovati - povezivanjem pisanih Kategorija
predmete u riječi i odgovarajućih ilustracija roda
školskoj torbi i - podvlačenjem pojedinih riječi Prepoznavanje
učionici 2) Ve rbalno: gramatičk og
- Brojati od 1 - kraćim pismenim ili usmenim ženskog roda
do 10 odgovorima na pitanja (okruglo ,,ta”)
- Reći koliko - dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi Brojevi (1 do
je sati (puni u tekstu 10)
sat) - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…
- Nabrojati GOVOR
dane u Djeca će:
sedmici - ponavljati riječi nastavnika ili riječi
- Nabrojati izgovorene sa kasetofona,
ograničen broj - voditi kraće dijaloge u parovima sa
odjevnih drugom djecom ili sa nastavnikom,
predmeta - pjevati,
- glumiti, itd.
PISANJE
Djeca najprije preslikavaju slova koja su
prije toga usmeno usvojili, a potom
postepeno usvajaju i pravilan način
njihovog pisanja kroz vježbe poput:
- popunjavanja slova (npr.: Gdje su nestala
slova? - nastavnik ispisuje riječi na tablu,
izostavljajući odreñena slova koje djeca
trebaju popuniti)
303
Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme početka učenja
drugog stranog jezika. S obzirom na to da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega
predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istima je različit zbog različitih
uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici
Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za učenje.

Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljnjim učenjem
novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati
kako na početku tako i pred kraj nastavnog časa.
Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama, njegovog
aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i
ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet - i desetominutnih
testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu).
Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca će tako učiti jezik
oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući
učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik,
Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika, Geografija.
Djeca će:

304
Sticanje znanja: Dijete će znati:
- poznavanje i upotrebu matematičkih simbola - matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih
- usvajanje pojma skupa, unije, presjeka, razlike i skupova
direktnog produkta skupova - prepoznati relaciju, odnosno funkciju
- usvajanje pojma relacije i funkcije - nacrtati zadani ugao, kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom
- poznavanje koordinatne prave i koordinatne - znat će računski sabirati, oduzimati, množiti i dijeliti uglove
ravnine - grafički sabirati, oduzimati i množiti uglove
- usvajanje različitih uglova, jedinica za mjerenje - prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole
uglova, mjerenje uglomjerom - prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa N o, njihov
- računanja s mjernim brojevima za kutove (+, -, •, :) položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu
- grafičkog prenošenja, uporeñivanja, sabiranje i - sa sigurnošću obavljati računanja u skupu N o rješavati
oduzimanja uglova matematičke izraze
- usvajanje procedura četiri osnovne računske - modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim)
Zn an je operacije u uvjetima
skupu No i skupu Q+ - prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske
- usvajanje znanja o višecifrenim brojevima, zadatke)
razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj - procijeniti i provjeriti tačnost rezultata
strukturi - obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+
- o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom „na - rješavat će jednostavnije jednačine i nejednačine u Q+
jednom mjestu“ - naučit će izračunavati postotak od zadanog broja, kao i
- o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva
- upotreba brojeva u različitim kontekstima, u - računati pomoću džepnog računala
drugim predmetima i svakodnevnom životu
- usvajanje postupaka za četiri računske operacije s
razlomcima i decimalnim brojevima
- računanja postotka
- računanje aritmetičke sredine dvaju ili više brojeva
- računanje pomoću džepnog računala
Razvijanje sposobnosti i vještina: Dijete će moći:
- uporeñivanja, nizanja - promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih

- slijeñenja niza uputa povezivati
- prostornog organiziranja i orijentiranja - nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke
- vizualizacije i vizualnog grupiranja - raditi po odreñenom planu
- procjenjivanja - pripremati se za odreñeno napredovanje
Sposobnosti
- prepoznavanja obrasca - koristiti pomagala za crtanje uglova, paralelnih i okomitih
i vještine - induktivnog mišljenja pravaca ...
- induktivnog i analognog zaključivanja - matematičkim jezikom izražavati opće ideje
- različitih načina matematičkog izražavanja i
komuniciranja,
- matematičkog jezika
- prikupljanja, selektiranja i korištenja informacija
Razvijanje spoznaja o društve nim vrije dnostima: Dijete će:
- razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova - pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju
i stavova drugih - naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne
- o važnosti donošenja sudova na osnovu stavove i stavove drugih
provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija - naučiti prepoznavati unutarnje vlastito razmišljanje i vlastito
Vrije dnosti i - rada, posebno timskog i pozitivnim crtama ličnosti prosuñivanje.
stavovi - važnosti radovanja ličnom uspjehu, kao i uspjehu - poboljšati ličnu „listu“ motiva , emocija i doživljaja
drugih, - pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti, spremnosti da se
- ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu pomogne drugim), pokazati više senzibiliteta prema matematici i
objektivnog i konstruktivnog vrednovanja kritičkom mišljenju uopće
- samopuzdanja i samoaktualizacije - prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i
- uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u sveprisutnost matematike u univerzumu
donošenju različitih odluka
Matematika
305
1. Skupovi, relacije i preslikavanja
2. Kružnica, krug, ugao (kut)
3. Prirodni brojevi
4. Djeljivost brojeva
5. Razlomci

Skupovi
Presjek, unija i razlika skupova
Direktni produkt skupova
Relacije. Funkcije (preslikavanja)
Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni
2. Kružnica, krug, ugao (kut)
Izlomljena linija, mnogougao (mnogokut), kružnica i krug.
Prava i kružnica; Dvije kružnice
Ugao (elementi, obilježavanje)
Konveksni i nekonveksni uglovi
Središnji ugao, kružni luk i tetiva
Prenošenje uglova; Uporeñivanje uglova
Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova
Vrste uglova: puni, opruženi, tupi, pravi, oštri, nula – ugao, susjedni i usporedni
Mjerenje uglova (jedinice: stepen, minuta, sekunda), uglomjer
Računske operacije s mjernim brojevima za uglove
Komplementni i suplementni uglovi
3. Prirodni brojevi
Skup N i N0
Sabiranje, oduzimanje, množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0
Svojstva računskih operacija: komutativnost, asocijativnost, distributivnost
Izrazi s promjenljivim
Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza)
4. Djeljivost u N0
Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r)
Djeljivost u skupu N0, faktori i sadržaoci prirodnog broja
Djeljivost zbira, razlike i proizvoda prirodnih brojeva
Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2, 3, 4, 9, 25
Prosti i složeni brojevi
Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore
Zajednički djelitelji brojeva, najveća zajednička mjera
Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva
5. Razlomci
Pojam razlomka b/a (a, b e N): brojnik i nazivnik
Razlomci veći i manji od 1
Proširivanje i skraćivanje razlomaka
Uporeñivanje razlomaka
Razmjera (omjer)
Decimalni i postotni zapis razlomka, postotak
Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima
Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva
Aritmetička sredina danih brojeva
Brojevni izrazi sa zagradama, Tekstualni zadaci
Izrazi s promjenljivim; Brojna vrijednost izraza
Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici)
306
VRIJEDNOSTI,
SADRŽAJI ZNANJE SPOSOB NOSTI STAVOVI,
DJETETA NASTAVNIKA/CE
PONAŠANJA
SKUPOVI, RELACIJE Djeca trebaju usvojiti: Dijete treba Razvijanje Dijete treba Nastavnik/ca će
I PRESLIKAVANJE skup i elementi skupa radeći s priborom osjećaja za pažljivo pratiti svojim znanjem i
Skupovi kao osnovni pojam. za geometriju percepciju izlaganje vještinama obraditi
Presjek, unija i razlika Ureñeni par, jednakost razvijati prostora, za nastavnika/ce i nastavne sadržaje
skupova ureñenih parova, prvu motoričke urednost, učestvovati u radu tako da djeca usvoje
Direktni produkt skupova i drugu koordinatu sposobnosti kao i preglednost, svojim pojmove i definicije
Relacija; F unkcija ureñenog para. uvježbavati oko preciznost u komentarima i i da razumiju i
Koordinatni polupravac i Trebaju definirati da pravilno mjerenju. pitanjima. prihvate odreñene
koordinatni sistem u ravni relaciju, odnosno procjenjuje slike Razvijanje Koristiti udžbenik, zakonitosti.
KRUŽNICA, KRUG, funkciju. Trebaju znati koje crta. Treba osjećaja za zbirku zadataka i Nastavnik/ca će
UGAO (KUT) nacrtati zadane tačke promatrati i urednost pri ostalu preporučenu paziti da sadržaj i
Izlomljena linija, na koordinatnom otkrivati nova crtanju. literaturu. objašnjenja budu
mnogougao, pravcu i u svojstva, i Razvijanje dostupna uzrastu
kružnica (kružna crta) i koordinatnom sistemu logički ih odgovornosti za djeteta. Poticati će
krug u ravni. Djeca povezivati. samostalno dijete na rad.
Prava i kružnica trebaju znati koji su Treba razviti obavljanje Zahtijevat će od
Ugao; Vrste uglova; osnovni pojmovi u osjećaj za zadataka. Dijete se djece da uredno rade
Središnji ugao geometriji (tačka, promatranje treba osposobiti za i da ravnomjerno
Jedinice za mjerenje prava, ravnina, raznih uglova i samostalan rad s rasporeñuju crteže
uglova prostor, skup), a koji njihovih veličina. geometrijskim na listu papira.
Mjerenje uglova su i izvedeni pojmovi Dijete treba priborom, za Insistirat će na
Računske operacije sa (dužina, izlomljena usvojiti i razviti procjenjivanje sažimanju pojmova
mjernim brojevima za linija, mnogougao, matematički rezultata i za geometrije u
uglove kružnica, krug, jezik. pomoć ostaloj opisivanju tokom
Suplementarni, središnji ugao...). Uočavati djeci. K od djeteta izlaganja.
komplementarni uglovi Jedinice za mjerenje sličnosti izmeñu treba potaknuti rad Poticat će dijete na
Prenošenje uglova uglova: stepen, algebarskih i po planu. slobodno
Uporeñivanje uglova minute, i sekunda. geometrijskih Razvijanje procjenjivanje
Grafičko sabiranje i Stepen (stupanj) zadataka. zapažanja i veličine uglova prije
oduzimanje uglova povezati sa stepenima Dijete treba izvoñenje mjerenja.
iz geografije, radi naučiti definirati zaključaka.
povezivanja gradiva i pojmove koji ga
lakšeg usvajanja. okružuju, a
Dijete treba usvojiti osnovne
crtanje, mjerenje, pojmove
uporeñ ivanje, „razumjeti“.
sabiranje, oduzimanje
uglova, kao i
množenje uglova
prirodnim brojem.
PRIRODNI BROJEVI Djeca trebaju Razvijati Razumijevanje Aktivno učestvuje Ostvaruje
Skup N i N0 savladati sve računske misaonost i prirodnosti i u svim oblicima produktivnu
Sabiranje (sabiranje) , operacije. Insistirati na logičnost kroz prirodne logičnosti nastavnog rada. stvaralačku
oduzimanje, množenje i skraćenom dijeljenju i rješavanje u radu sa P rati izlaganja atmosferu u razredu.
dijeljenje (s ostatkom) u množenju, gdje se različitih prirodnim nastavnika/ce. Vodi evidenciju
skupu N 0 trebaju koristiti zadataka. Dijete brojevima. Učestvuje u svojih zapažanja o
Svojstva računskih olakšice. Vježbati treba samostalno Razvijanje i stvaranju napredovanju
operacija: komutativnost, zadatke s više odlučivati koju jačanje obrazovnih djeteta. Koristi
asocijativnost, računskih operacije i operaciju će prije samopouzdanja u situacija, sredstava različite metode i
distributivnost zagrada, da djeca rješavati, kao i vlastitu sposobnost i modela. Koristi strategije praćenja
Izrazi s promjenljivim uvježbaju red koje zagrade će učenja i udžbenik i postignuća i
Pridruživanje brojeva po računskih operacija i prije računati. zaključivanja. literaturu. sposobnosti djeteta.
danom pravilu (brojna oslobañanja od Svjesno Dosljedno Redovito ocjenjuje
vrijednost izraza) zagrada. Uvježbavati preuzimanje izvršava sve rad djeteta i vodi
rješavanje zadataka s odgovornosti za zahtjeve uredne zabilješke.
općim brojevima, sa i urañeno. P ozitivan nastavnika/ce u
bez zadanih odnos prema radu, individualnom,
vrijednosti općeg kao i volja za rad i grupnom i
broja. Djeca trebaju za iskazivanje frontalnom radu.
znati koristiti svojstva pozitivnih Uredno piše sve
računskih operacija. rezultata rada. informacije koje
mu daje
nastavnik/ca. Uči
kod kuće i radi
domaće zadaće.
307
DJELJIVOST U N 0 Djeca trebaju znati Razumijevanje Adaptivnost i Radi na satu i kod Nastavnik/ca
Djelitelj i sadržalac broja rastaviti složeni materije i fleksibilnost u kuće po uputama postavlja pitanja i
Djeljivost zbira, razlike i broj na proste problema. prihvaćanju nastavnika/ce. Za traži adekvatne
proizvoda faktore. Trebaju Razvijanje promjena. Značaj svaki nerazumljivi odgovore, da sazna
Djeljivost sa 2, 3, 4, 5, 6, znati prepoznati logičkog i znanja o brojevima zadatak traži da li su sva djeca
9, 10, 15 ... brojeve koji su stvaralačkog i kvantitativnim objašnjenje, kod razumjela
Prosti, složeni i relativno djeljivi sa: 2, 3, 4, mišljenja. Razvijati odnosima. Interes kuće ili u školi. Ne postavljene zadatke.
prosti brojevi 5, 6, 9, 10, 15 ... maštovitost i za rješavanje ostavlja ništa Potiče dijete da pita
Rastavljanje broja na Djeca trebaju znati sposobnost problema i nerazjašnjeno ni i da traže odgovore.
proste faktore odrediti najmanji percipiranja bitno zadataka timskim nenaučeno.
Najveći zajednički djelitelj zajednički od nebitnog. radom. P rocjenjuju
Najmanji zajednički sadržalac, kao i Vještina odabira i vrednuju vlastite
sadržalac najveći zajednički inovacija, stavove i stavove
djelitelj. Moraju razvrstavanja, drugih. P oštivanje
razlikovati proste klasificiranja, pravila obrazovne
od složenih uporeñivanja. igre i aktivnosti
brojeva, kao i uopće.
relativno proste
brojeve.
RAZLOMCI Dijete usvaja Vizualno Cijelo i Prati aktivno rad Priprema nastavnu
- P ojam razlomka pojam cijelog, raščlanjivanje i razlomljeno. na času i pri tome tehniku i
- Uporeñivanje razlomaka polovine, trećine ... grupiranje. Usvaja pojmove usvaja nova tehnologiju. Izrañuje
jednakih nazivnika kao i zapis istih. Induktivno cjeline i jedinke i znanja. Donosi didaktički materijal.
- Sabiranje i oduzimanje Crtežima prikazuje mišljenje. opće odnose potreban didaktički Primjenjuje modele
razlomaka jednakih zadane brojeve i Procjenjivanje. izmeñu dijela materijal za interaktivne nastave.
nazivnika čita nacrtane Različiti načini nečega i razumijevanje Usklañuje zadatke i
- P roširivanje i skraćivanje dijelove kako bi matematičkog kolektiviteta novog gradiva probleme spram
razlomaka zapamtilo zapis. izražavanja i (cjeline) (razlomaka). Crta i mogućnosti djeteta.
- Svoñenje razlomaka na P reko mjernih komuniciranja reže, polovi i dijeli, Individualno prilazi
jednake nazivnike brojeva: površine, korištenjem preklapa i mjeri. djeci kod rješavanja
- Uporeñivanje razlomaka duljine, vremena, i matematičkog složenijih zadataka.
sa jednakim nazivnikom odgovarajućih jezika. Odmjerava znanja:
- Sabiranje i oduzimanje zadataka odreñuje Konvergentna i dovoljnog, srednjeg
razlomaka različitih razlomke izražene divergentna i visokog nivoa.
nazivnika manjim produkcija ideja. (Origami - japanska
- Jednačine u vezi sa odgovarajućim tehnika savijanja
sabiranjem i oduzimanjem jedinicama. Usvaja papira, Geometer's
razlomaka: algoritme Sketchpad,
(x+a= b; x-a= b; a-x= b; (x- sabiranja, jednakih Geogebra -
a)+b= c; (x+a)-b=c) i različitih programi iz
- Nejednačine u vezi sa razlomaka, matematike na
sabiranjem i oduzimanjem množenja i kompjuteru su
razlomaka: (a+ x< b; dijeljenja veoma zgodni za
x+a> b; x-a<b; x-a>b; a- razlomaka. Rješava jednostavno i brzo
x< b; a-x>b) različite jednačine i prikazivanje
- Množenje razlomaka nejednačine različitih razlomaka
- Dijeljenje razlomka pomoću svojstava i odnosa izmeñu
razlomkom računskih cijelog i njegovih
- Svoñenje razlomaka na operacija. Računa dijelova, kao i
jednake nazivnike postotak. izmeñu samih
- Uporeñivanje razlomaka Razmjeru rješava dijelova cijelog).
- Sabiranje i oduzimanje kao jednakost Zadatke osmišljava
razlomaka različitih dvaju razlomaka tako da dijete potiče
nazivnika (primjena na na razmišljanje.
- Množenje razlomaka nastavi geografije,
- Dijeljenje razlomka izračunavanje
razlomkom udaljenosti na
- Jednačine (jednačine) u karti).
vezi sa množenjem i
dijeljenjem razlomaka
(ax=b; x:a=b; a:x=b;
ax+b=c; ax-b=c)
- Nejednačine
(nejednačine) u vezi sa
množenjem i dijeljenjem
razlomaka
- P ostotak
- Razmjera i njena
primjena
308
Skup, koji su djeca ranije poimala više intuitivno, u ovoj se temi, do odreñenog stepena formalizira.
Meñutim, formaliziranju ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih
situacija.
Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa, kao osnovnih pojmova, pomoću različitih primjera iz
djetetovog svakodnevnog okruženja.
Navesti djecu da sama prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini.
Navesti djecu da naučene geometrijske likove (pravac, polupravac, dužina, izlomljena linija...) dožive
kao skupove tačaka.
S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova, presjeka, razlike kao i produkte skupova.
Odnose izmeñu geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju, presjek i razliku skupova.
Dijagramom uvesti produkt skupova. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije, kao i za
koordinatni sistem u ravnini.
Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima.
2. Kružnica, krug, ugao
Već ranije dijete je upoznalo oblike kruga i kružnice. Ova su znanja bila na intuitivno konkretnom
nivou (kružnica je bila granica kruga). U ovom programu dijete ispituje udaljenost tačaka kružnice i
središta kružnice, zaključujući da su te udaljenosti jednake. Djeca sada kružnicu i krug poimaju kao
skup tačaka. Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. Uvoñenje pojma centralni ugao povezuju
se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruiranje podudarnih uglova odnosno za
(grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova.
Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke, uglomjer, jedinice za mjerenje
uglova (po mogućnosti koristiti namjenske računarske softvere (npr. Geometer's Skachpad i Geogebra
– kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije
Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen, minuta, sekunda): +, -, •, :.
Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova.
3. Prirodni brojevi
Realizaciju ove tematske cjeline treba, u najvećem dijelu, postaviti kao ponavljanje, proširivanje i
produbljivanje znanja koja je dijete usvojilo ranije. Meñutim, u toku ponavljanja treba podići nivo
znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju. Ovdje
prvenstveno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu.
Ponoviti sve računske operacije s brojevima.
Djeci pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva, do 10,
pomoću prstiju lijeve i desne ruke, množenje prirodnih brojeva kojima je zbir posljednjih cifri 10,
množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga, ili pronaći neke druge zanimljivosti
vezane za brojeve.
Uvježbati svojstva računskih operacija, osobito distribuciju množenja prema sabiranju i oduzimanju.
Uvježbati grupiranje jednakih faktora u zagradu.
Uvježbati zadatke sa zagradama, izračunavanje i oslobañanje zagrada.
4. Djeljivost brojeva
Kroz niz primjera dijete treba da količnik ,,a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r ,
odnosno sa jednakošću a = b q. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti, pa i definirati. Prije
nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2, 5 …) potrebno je na dosta primjera pokazati
djeljivost zbira odnosno produkta brojem. Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove
odnosno teoreme.
Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti.
309
Tvrdnje o djeljivosti djeca trebaju naučiti kroz različite „plastične“ primjere.
Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više
prirodnih brojeva.
5. Razlomci
U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke.

S djecom raditi figurice od papira, i pri tome radu naglašavati da se papir počinje savijati od cijelog,
prema polovinama, četvrtinama, itd.
Djeca mogu donijeti i kolaž papir, makaze i ljepilo, pa zadane likove lijepiti cijele, isijecati polovine,
trećine..., lijepiti i razgovarati o razlomcima.
Na internetu pronaći web stranice s urañenim materijalima, vezanim za uvoñenje razlomaka.
Za korištenje u neposrednom radu na času, dobar je takoñer i računarski program Geogebra.
Uvesti decimalne razlomke.
Uvesti pojam postotka, kao razlomka s nazivnikom 100.
Kod množenja, razlomak prvo množiti prirodnim brojem, zatim razlomak i prividni razlomak, a tek
onda razlomak s razlomkom.
Uvježbati sve četiri računske operacije.
Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj, kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam.
Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj, ako dodamo ili
oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu, isto
razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. Postepenim
prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu, odnosno nejednačinu.
310
Biologija
ODGOJNI OBRAZOVNI OČEKIVANJA
- upoznavanje djece s - sticanje novih znanja o - djeca se služe literaturom iz

pojmom biologije, njenim predmetu izučavanja biologije i prepoznaju
predmetom, problemom biologije predmet izučavanja pojedinih
izučavanja - naučiti razliku izmeñu grana biologije
- posebnu pažnju usmjeriti biljne i životinjske ćelije - razumiju grañu ćelije i njenu
na ćeliju kao osnovnu - koristiti prethodna iskustva funkciju u jednoćelijskom i
strukturnu i funkcionalnu djece i ostvariti korelaciju višećelijskom organizmu,
jedinicu svih živih bića s gradivom drugih diobu ćelije, pojam haploidnog i
- pružanje osnovnih znanja, nastavnih predmeta – diploidnog broja hromozoma
vještina i sposobnosti o multidisciplinarni pristup - razumiju fiziološke procese u
grañ i i funkciji biljnog - da pomoću praktičnog biljkama i znaju povezati
organizma rada djeca shvate fiziološke pojave i grañu i funkciju biljnog
- shvatanje toka fizioloških procese u biljnom organizmu i da povežu organa i biljke
pojava i procesa u biljnom grañu i funkciju biljnih organa i biljke - prave herbar i odreñuju biljke
organizmu vezanim za - upoznati djecu s osnovnim pomoću kratkih didaktičkih
grañu i funkciju biljnih sistematskim kategorijama i ključeva za grupu biljaka
organa njihovom hijerarhijom - - znaju klasificirati biljke i
- upoznavanje sa formiranje svjetonazora / razumiju razvoj od nižih ka
biosistematikom biljnog pogleda o porijeklu i višim
svijeta, odnosno sa razvoju biljnog svijeta - uz pomoć nastavnika/ce
najznačajnijim karakteristikama pojedinih - razvijati kritičko mišljenje i znaju procjenjivati
grupa biljaka kreativnost relevantnost podataka i
- shvatanje filogenije biljnog - poseban značaj posvetiti informacija
svijeta, podjele i značaja planiranju i pripremanju - shvataju ulogu nauke za
- ovladavanje odabranim laboratorijske vježbe, razumijevanje svijeta u
metodama i tehnikama posmatranju, modeliranju kojem žive
rada u nastavi biologije ćelije i biljnih organa i - znaju da svaki pojedinac
- razvijanje pogleda i eksperimentima može dati vlastiti doprinos u
sticanje osnovnih znanja - istaknuti značaj biljaka očuvanju i obogaćivanju
o živom svijetu u skladu sa kao jedinih proizvoñača biljnog svijeta
dostignućima savremene hrane i kisika na Zemlji, - razvijaju pozitivne vrijednosti
biološke nauke i univerzalnih odgojnih razvijati senzibilitet o i stavove prema sebi, prema
vrijednosti potrebi zaštite biljnog drugima, prema svojoj
- shvatanje značaja biljaka za prirodu, svijeta od uništavanja okolini i učenju kao
životinje i čovjeka cjeloživotnom procesu
Uvod
1. BIOLOGIJA - NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA

Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja, značaj biologije
Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića
2. CITOLOGIJA
Biljna stanica: ćelija, osnovna jedinica grañe organizma. Dioba ćelije
Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom.
Tkivo: graña i funkcija, organ, organizam. Jednoćelijski i višećelijski organizmi.
3. GRAðA I FUNKCIJA BILJAKA

SJEMENKA: graña sjemenke dvosupnica – dikotila i jednosupnica – monokotila, klijanje
sjemenke: uslovi klijanja, voda, zrak, toplota, klijavost.
KORIJEN: Graña i funkcija korijena. Difuzija, osmoza, kapilarnost i korijenov pritisak. Ogled
rastenja korijena. Vegetativno razmnožavanje korijenom.
IZDANAK: Nadzemni i podzemni izdanak. Stablo: graña i funkcija stabla. Drvenasto
i zeljasto stablo, preobražaj. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom.
311
LIST: Vanjska i unutrašnja graña, funkcija. Vegetativno razmnožavanje listom. Laboratorijska
vježba: Mikroskopiranje unutrašnje grañe lista. Postavljanje eksperimenata vegetativnog
razmnožavanja.
CVIJET – CVAST: Graña i funkcija cvijeta i cvasti
OPRAŠIVANJE I OPLODNJA: Plod i sjemenka, raznovrsnost plodova i sjemenki
4. BIOSISTEMATIKA BILJAKA
Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. Pojam biosistematika. Karl Line.
Binarna nomenklatura. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije, vrsta,
rod, porodica, red, klasa, odjeljak i carstvo.
ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAðE
VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA: Karakteristike grañe virusa, viroze, medicinski i
ekonomski značaj virusa.
ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI
BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. Karakteristike grañe, razmnožavanje, podjela i
značaj. Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki
agansi.
ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO - EUKARIOTI
ALGE: Graña, razmnožavanje, rasprostranjenost, podjela i značaj. Od bičara do volvoksa.
Posmatranje algi mikroskopom
GLJIVE I LIŠAJEVI: Graña, razmnožavanje i razviće, rasprostranjenost, podjela i značaj.
STABLAŠICE MAHOVINE: Graña, razmnožavanje i razviće, rasprostranjenost i najvažnije
grupe Mahovina.
PAPRATNJAČE: Graña, razmnožavanje i razviće, podjela i porijeklo, značaj, izumrle
papratnjače.
SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike, podjela. Golosjemenjače. Graña, Razmnožavanje,
značaj i podjela. Prelaz na kopno.
SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike. Podjela skriven
osjemenjača na dvosupnice i jednosupnice.
DVOSUPNICE. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica, predstavnici,
značajne vrste u ishrani. Voćarstvo.
PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice, predstavnici i
značaj vrsta u liječenju i ishrani.
PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice, predstavnici i
značaj u ishrani. Laboratorijska vježba: Odreñivanje dvosupnica prema ključu.
JEDNOSUPNICE - PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice,
predstavnici, značaj u ishrani.
KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA
ZNAČAJ BILJAKA
312
Geografija/zemljopis
ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
POSTAVLJENI CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI

Programski zahtje vi o: Djeca zn aju: Očekivana znanja o:
geografiji kao nauci i školskom predmetu opisivati ranije poznate geografske geografiji kao općem obrazovnom predmetu
značaju školske geografije pojmove koje su naučili tokom prirodnoj i geografskoj sredini
objektu i predmetu proučavanja razrednog obrazovanja iz predmeta proširenim znanjima prirodnih pojava i
prirodnoj sredini Prirode i društva procesa i načinima njihovih nastanaka
geografskoj sredini opisivati pojave i procese koje da geografija daje znanje o
definiciji i definicijama geografije kao nauke doživljava u bližoj i daljoj okolini prirodnogeografskim i društvenogeografskim
i podjeli geografije procesima i pojavama
nebu i nebeskim tijelima opisati nebo, Sunce, zvijezde i Mjesec Kosmosu ili nebu
kosmičkom beskraju; Prividna kretanja Sunca nebeskim tijelima
kretanjima nebeskih tijela zvijezdama i Galaktici
Suncu i sunčevom sistemu Suncu i njegovom sistemu
Zemlji kao planeti u sunčevom sistemu Mjesecu i njegovom kretanju
Zemlji u sunčevom sistemu
horizontu i podjeli horizonta orijentaciji na osnovna znanja o horizontu; metodama orijentacije na horizontu
horizontu prividnom kretanju S unca geografskoj mreži
orijentaciji na površini Zemlje osnovama orijentacije na horizontu odreñ ivanju apsolutnog položaja tačaka na
geografskim koordinatama površini Zemlje
prividnom kretanju Sunca opisati prividno dnevno kretanje Sunca suštini prividnih kretanja nebeskih tijela
stvarnom kretanju Zemlje opisati nastanak i trajanje astronomskih suštini stvarnih kretanja Zemlje
rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje godišnjih doba rotaciji Zemlje i njenim posljedicama:
revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje objasniti pojam protoka (temporalnog) smjeni dana i noći i računanje vremena
vremena revoluciji Zemlje i njenim posljedicama
suštini nejednakog trajanja dužine dana i
noći
smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih
pojaseva na Zemlji
predstavljanju izgleda Zemlje i njene izgled svoje bliže i dalje okoline rasporedu i odnosima kopna i mora na
površine na globusu i kartama o izradama plana, učionice i makete globusu
umanjenju veličina iz prirode i načinima zavičaja načinu umanjenja veličina iz prirode
njihovog prenošenja na papir o osnovama izrade geografske karte elementima i sadržaju geografskih karta
razmjeri i razmjernicima vrstama geografskih karata
elementima i sadržaju geografske karte suštini čitanja geografskih karata
vrstama i načinu korištenja geografskih prepoznavanju geografskih sadržaja na karti
karata
zemlji i njenim sferama osnove o stijenama u zavičaju, zemlji i njenim sferama – geosferama
litosferi, zemljinoj kori i njenom sastavu vodi, zraku i tlu grañi zemljine kore
razvoju zemljine kore kroz geološka prepoznati osnovne oblike reljefa razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke
razdoblja prošlosti
oblicima reljefa nastalim unutrašnjim i unutrašnjim procesima i obliku
vanjskim silama vanjskim procesima i oblicima
unutrašnjim procesima i pojavama
vodenom omotaču Zemlje podjelu voda na slane i slatke vode hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje
kruženju vode u prirodi podjeli kopnenih voda i njihovom kružnim tokovima u hidrosferi
jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana značaju jedinstvo i podjelu S vjetskog okeana
kopnenim vodama osnovnim fizičkim, hemijskim i dinamičkim
procesima u Svjetskom okeanu
kopnenim vodama na Zemlji
živom svijetu na Zemlji ili biosferi osnovne biljne i životinjske vrste u zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji
geografskoj rasprostranjenosti bližem i širem zavičaju uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj
biljaka i životinja vegetacije na Zemlji
pojasno – zonalnom rasporedu flore na
Zemlji
akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji
općim društvenogeografskim elementima na stanovništvu užeg i šireg zavičaja ekumeni i anekumeni
Zemlji gradskim i seoskim naseljima suštini i značenju pojmova: prirodna i
stanovništvu na Zemlji; naseljenosti i osnovnim ljudskim aktivnostima geografska sredina
naseljima na Zemlji urbanizaciji i urbaniziranim regijama
privredi i privrednim djelatnostima privredi i podjeli privrede
osnovne elemente primarne, tercijarne i
sekundarne privrede
globalnim geografskim aspektima životne osnove ugrožavanja okolice i okoliša u geografsko poimanje prirodne, geografske i
sredine užem zavičaju životne sredine
uzrocima geoekološke krize najvažnije geogene i antropogene uzročnike
posljedicama geoekoloških poremećaja na narušavanja životne sredine
Zemlji posljedicama negeativnih uticaja na zrak,
vodu i tlo
313
NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME)
UVOD U GEOGRAFIJU
Objekat, predmet, zadaci geografije. Podjela geografije
NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA

Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Zvijezde i sazviježña. Galaktike i galaktička jata.
Sunce i Sunčev sistem. Planete. Sateliti. Mjesec. Mjesečeva kretanja. Pomaračenja Sunca i Mjeseca.
Zemlja u Sunčevom sistemu. Zemlja – oblik i veličina.
ORIJENTACIJA NA HORIZONTU
Horizont i orijentacija na horizontu. Odreñivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku.
Orijentacija pomoću Sunca. Orijentacija pomoću Sunca i sata. Orijentacija pomoću zvijezde Polare
(Sjverenjače). Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Najnovija savremena orijentacija.
ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE

Geografska mreža. Paralele ili uporednici. Meridijani ili podnevnici. Geografske koordinate.
Geografska dužina. Geografska širina. Nadmorska visina. Relativna visina. Odreñivanje položaja
tačaka i objekata na površini Zemlje.
PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE

Prividno kretanje Sunca. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Stvarno dnevno kretanje
Zemlje. Rotacija Zemlje. Posljedice rotacije Zemlje. Smjena dana i noći. Lokalno vrijeme. Zonalno
vrijeme. Satne zone. Datumska granica.
GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA

Revolucija Zemlje – obilaženje Zemlje oko Sunca. Ekliptika. Položaj Zemlje na ekliptici. Posljedice
revolucije Zemlje. Nejednako trajanje dana i noći. Kalendar. Godišnja doba. Toplotni pojasevi na
Zemlji.
PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI

Globus – model Zemlje. Razmjera i razmjernik. Plan. Geografska karta. Osnovni elementi geografske
karte. Vrste karata. Čitanje geografskih karata.
ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE

Geografski omotač. Sastav geografskog omotača. Sfere Zemlje – geosfere.
LITOSFERA I KORA ZEMLJE

Unutrašnja graña Zemlje. Sastav zemljine kore. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Izgled
površine Zemlje.
RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI

Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. Tektonski procesi i oblici. Vulkani i vulkanski
reljef. Zemljotresi. Reljef na kopnu i u podmorju.
RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI

Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. Oblikovanje reljefa tekućicama. Oblikovanje
reljefa morskom vodom. Oblikovanje reljefa ledom. Oblikovanje reljefa vjetrom. Oblikovanje reljefa
rastvaračkim djelovanjem vode.
ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE

Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Značaj atmosfere. Sastav atmosfere. Podjela atmosfere.
SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE

Sunčeva radijacija. Zagrijavanje kopna, vode i zraka. Zračni pritisak. Vjetar.
314
ATMOSFERSKI PROCESI
Vlažnost zraka. Oblaci i magle. Padavine.
VRIJEME I KLIMA
Pojam vremena. Meteorološko vrijeme. Pojam klime. Klimatski faktori.
OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI

Tople klime u žarkom pojasu. Klime umjerenih pojaseva. Klime polarnih oblasti.
HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE

Opće odlike hidrosfere. Kruženje vode u prirodi. Svjetski okean. Prirodne osobine morske vode.
Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. Okeani. Mora.
DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA

Kretanje morske vode. Talasi u Svjetskom okeanu. Struje u Svjetskom okeanu. Morske mijene i
morske dobi. Značaj Svjetskog okeana.
KOPNENE VODE
Podzemne vode. Izvori i vrela. Tekućice. Jezera. Močvare i bare. Led na Zemlji. Značaj kopnenih
voda.
BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI

Biosfera – pojam i podjela. Biogeografski faktori na Zemlji. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi
na Zemlji.
BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI

Biogeografske oblasti žarkog pojasa. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. Biogeografske oblasti
polarnog pojasa.
DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI

Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Porast svjetskog stanovništva. Rasna i jezička raznolikost
svjetskog stanovništva. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva.
PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI

Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Urbanizacija. Privreda i privredne djelatnosti.
GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI

Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. Uzroci geoekološke krize na Zemlji. Ugroženi
elementi životne sredine.
DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O
NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU
• Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima

koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa.
Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg
učenja.
• Nastavna graña je koncipirana za interaktivne, ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su
učenici subjekti nastavnog procesa. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj grañi, koja
pobuñuje veliku motiviranost kod učenika. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje
tretiraju Kosmos, Zemlju u Kosmosu, posljedice Zemljinih kretanja i sl. I druge nastavne teme, a
koje tretira ovaj nastavni program su, uglavnom, nove i dosta uopćene. Pored ove nastavne grañe
nastavni program tretira i Zemljine geosfere. Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva
315
materija, za učenike ovog uzrasta, potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivirati sa
crtežima, slikama, grafikonima i primjerima, kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu grañu.
• Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske
odnose izmeñu prirodne i geografske sredine. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba
povezati sa prirodnogeografskim faktorima, koji uslovljavaju te odnose. Društvenogeografski
procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. To se posebno odnosi na raspored stanovništva na
Zemlji, razvoj urbanizacije i urbanih sistema, te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. U
ovim temama, uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode.
• U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene, kosmogene i antropogene uticaje,
kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. Interaktivna obrada
geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. Iz ovih
veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja.
• Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i
nastavne jedinice. Pored toga, potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod, oblik nastavnog
rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. Nastavni program koncepcijski je
postavljen da se njime mogu sticati nova znanja, a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz
Prirode i društva. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih
geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja.
316
Historija/povijest
(1 čas sedmično, 35 časova godišnje)
VRIJEDNOSTI,
AKTIVNOS TI AKTIVNOSTI
TEM E ZNANJE SPOS OBNOS TI S TAVOVI
DJ EC E NASTAVNIKA/CE
PONAŠ ANJE
Uvod u historiju Djeca znaju kako Razumiju kako je Djeca razvijaju Analiziraju izvore,
Prošlost i sadašnjost doznajemo o životu u podijeljena interes i pozitivan iznose vlastito Motivira djecu, potiče
Računanje vremena prošlosti, šta su prošlost, objasne odnos prema mišljenje ih da samostalno
historijski izvori pojmove historiji zaključuju zaključuju.
Znaju kako se računa arheologija i Imaju orijentaciju u Rješavaju zadatke Priprema analizu
vrijeme, vremenska kultura vremenu, na crti vremena izvora
razdoblja Mogu se demonstriraju Demonstriraju,
orijentirati na pripremaju zadatke na
lenti (crti) lenti (crti) vremena
vremena.
Razlikuju
prethistorijsko i
historijsko doba.
Prethistorija Djeca znaju kako je Mogu uočiti Komuniciraju, na Analiziraju izvore Priprema analizu
Život ljudi u najstarije živio čovjek starijeg razlike u načinu osnovu analize (ilustracije) izvora (ilustracija)
doba kamenog doba, čime života ljudi izvora mogu opisati samostalno postavlja jasna i
Mlañe kameno doba se bavio, a kako starijeg i mlañeg i prezentirati, zaključuju konkretna pitanja,
Vjerovanje ljudi čovjek mlañeg kamenog doba razlikuju periode Rješavaju zadatke potiče djecu da
kamenog doba kamenog doba Razumiju kako se Slušaju, samostalno (Venov dijagram) samostalno zaključuju
Ljudi metalnog doba Znaju u šta su razvilo vjerovanje zaključuju, P osmatraju Predaje , usmjerava
Područje današnje vjerovali ljudi ljudi kamenog komuniciraju ilustracije i analizu izvora potiče
Bosne i Hercegovine u kamenog doba, šta je doba posmatraju i iznose samostalno učenike na kreativno
prahistoriji animizam, totemizam Razumiju kako je vlastiti stav zaključuju razmišljanje
Znaju da je upotreba metala Razvijaju svijest o Analiziraju kartu, Demonstrira na karti,
čovječanstvo brže uticala na način kontinuitetu života opisuju izvore, prezentira. Priprema
napredovalo u života i promjenu u BiH iznose vlastiti sud analizu izvora i potiče
dolinama velikih odnosa meñu od prahistorije (percepciju) djecu da kritički i
rijeka (Stari Istok) ljudima, kritički Djeca izgrañuju stav kreativno razmišljaju
Znaju pokazati razmišljaju o značaju razmjene Demonstrira na karti
lokalitete na kojima Na karti pokazuju kulturnih dostignuća motivira učenike da
su pronañeni područja koja su za napredak uče
materijalni dokazi iz naseljena u čovječanstva. Da
različitih razdoblja prahistoriji. čovječanstvo ne
Prethistorije Mogu objasniti napreduje kao
razmjena proizvoda kako je razmjena jedinstvena cjelina
izmeñu Istoka i uticala na
Zapada. Gdje se stvaranje kretske
razvila prva evropska kulture, kretskog
civilizacija Da su pisma . Kako je
Krećani i Feničani nastalo glasovno
posredovali izmeñu pismo Feničana.
Istoka i Zapada
Stara Grčka Djeca znaju koja Razumiju kako su Djeca historijski Analiziraju kartu, Demonstrira na karti,
Grčka-zemlja i more plemena naseljavaju novi uvjeti života razmišljanju – daju odgovore na predaje , priprema
Seoba grčkih plemena prostore Grčke, uticali na život informacije o postavljena pitanja zadatke za učenike,
Homerski svijet Objasniti pojmove ljudi, mogu odreñenom Analiziraju tekst i usmjerava aktivnosti
bogova i ljudi Helada i Heleni objasniti kako je dogañaju smještaju na osnovu analize učenja
Grčki polis Znaju o čemu govore nastala mikenska u slijed (šta se prvo tumače Priprema analizu
Velika grčka grčki epovi Ilijada i kultura dogañalo, a šta Na osnovu analize izvora,
kolonizacija Odiseja, grčka Razumiju i mogu kasnije) teksta djeca potiče djecu na
Atena religija i mitologija da objasne kako Djeca mogu predstavljaju temu samostalan rad i
Grčko- perzijski ratovi Znaju šta su polisi se razvila grčka razlikovati (usmeno ili kreativno razmišljanje
Život i kultura starih Koje prostore religija i historijski stav od pismeno) Demonstrira na karti
Grka koloniziraju mitologija mitologije Slušaju, predaje, drži
Grčka pod objasniti pojam Djeca razumiju Djeca razvijaju posmatraju, na predavanje i usmjerava
makedonskom vlašću kolonizacija kako su se razvili svijest o tome kako osnovu analize aktivnosti djece.
polisi, zašto je dolazilo do izvora iznose Priprema zadatke za
došlo do grčke promjena u prošlosti vlastiti stav djecu
kolonizacije i Izgrañuju stav o Potiče interes djece,
značaju Olimpijskih priprema izvore za
igara analizu, usmjerava
aktivnosti
317
Kako su nastale Razumiju značaj Djeca razvijaju Slušaju, Procjenjuje usvojeno
Olimpijske igre Olimpijskih igara sposobnost analiziraju, znanje i razumijevanje
Znaju gdje je nastala Djeca mogu da hronološkog P ripremaju sadržaja kod djece
Atena, njeno objasne uzroke i razumijevanja prezentaciju da
ureñenje, pojmove posljedice Grčko- razlikuju sadašnjost, kroz glumu
demos i aristokracija. persijskih ratova prošlost i budućnost (podjela uloga)
Kako je došlo do Razvijaju Djeca razvijaju prezentiraju kakav
Grčko-perzijskih sposobnost empatiju je bio položaj
ratova empatije Sa sigurnošću robova
Djeca znaju kako su (saosjećanje i demonstriraju i Djeca koriste
se oblačili, stjecali razumijevanje iznose stavove izvore i
znanja, kakvu hranu života u Imaju izgrañen stav na osnovu
su jeli, kakva je bila robovlasničkom o značaju relevantnih
kultura stanovanja. društvu) Helenističke kulture informacija
Znaju šta je Agora, Razumiju kakav odgovaraju na
kakav je položaj je uticaj Grčke postavljena pitanja
robova, važnije civilizacije na
grañevine i stilove razvoj
gradnje, značajnije suvremenog
umjetnike i naučnike svijeta
Grčke Djeca razumiju,
Djeca znaju koje su mogu objasniti
posljedice zbog čega su
Peloponeskog rata, značajna
lik i djelo Aleksandra osvajanja
Velikog , značenje Aleksandra
pojma Helenizam Makedonskog i
Helenistička
kultura, kritički i
kreativno
razmišljaju
Historijsko doba Djeca znaju gdje i Djeca razumiju Slušaju , izvode Analiziraju kartu i Rezimira prethodna
Egipat kako je nastala zašto je E gipat zaključke i iznose izvore znanja djece o temi,
Vjerovanje i kultura Egipatska država dar Nila vlastiti stav P okazuju na karti demonstrira,
starih Egipćana Znaju u šta su Razumiju kako se historijski P rikupljaju izvore pojašnjava, daje
Civilizacija stare vjerovali E gipćani, razvilo vjerovanje razmišljaju. D jeca za izradu panoa smjernice za izradu
Mezopotamije objasniti pojam Egipćana i pronalaze različite Izrañuju pano o panoa o Egiptu
Posrednici izmeñu mnogobošci, mitologija, mogu informacije Egiptu, Usmjerava aktivnosti
Istoka i Zapada zagrobni život kako da objasne šta je Djeca različite Demonstriraju djece
nastaju prvi gradovi, uticalo na razvoj informacije Analiziraju izvore, Procjenjuje usvojeno
kako se razvija egipatske smještaju u kontekst postavljaju pitanja, znanje
umjetnost, pismo i umjetnosti Razvijaju daju odgovore na Drži mini predavanja
naučna znanja Uočiti sličnosti i sposobnosti postavljene Demonstrira na karti
Koje su države razlike izmeñu hronološkog zadatke Demonstrira, priprema
nastale na tlu egipatske i razumijevanja i Analiziraju kartu, analizu izvora i
Mezopotamije civilizacija sposobnost izvore rješavaju zadatke za djecu,
- Sumerske gradove Mezopotamije tumačenja na pripremljene procjenjuje usvojeno
- Najvažnije vladare i Usvajanje novih osnovu analize, da zadatke znanje
njihova djela pojmova. razlikuju bitno od
- P ismo. P rvu Sposobnost nebitnog osnovu
poznatu biblioteku analize i sinteze analize
- Vjerovanje kritičkog Djeca izgrañuju stav
- Najvažnije mišljenja o značaju razmjene
grañevine Mogu objasniti kulturnih dostignuća
- Književna djela kako je razmjena za napredak
Znaju da je vršena uticala na čovječanstva. Da
razmjena proizvoda stvaranje kretske čovječanstvo ne
izmeñu Istoka i kulture, kretskog napreduje kao
Zapada. Gdje se pisma . Kako je jedinstvena cjelina
razvila prva evropska nastalo glasovno
civilizacija Da su pismo Feničana.
Krećani i Feničani
posredovali izmeñu
Istoka i Zapada
Stara Grčka Djeca znaju koja Razumiju kako su Djeca historijski Analiziraju kartu, Demonstrira na karti,
Grčka-zemlja i more plemena naseljavaju novi uvjeti života razmišljanju - daju odgovore na predaje , priprema
Seoba grčkih plemena prostore Grčke, uticali na život informacije o postavljena pitanja zadatke za učenike,
Homerski svijet Objasniti pojmove ljudi, mogu odreñenom Analiziraju tekst i usmjerava aktivnosti
bogova i ljudi Helada i Heleni objasniti kako je dogañaju smještaju na osnovu analize učenja
Grčki polis Znaju o čemu govore nastala mikenska u slijed (šta se prvo tumače Priprema analizu
Velika grčka grčki epovi Ilijada i kultura dogañalo, a šta Na osnovu analize izvora,
kolonizacija Odiseja, grčka kasnije) teksta djeca potiče djecu na
Atena religija i mitologija predstavljaju temu samostalan rad i
(usmeno ili kreativno razmišljanje
pismeno)
318
Stara Grčka Znaju šta su polisi Razumiju i mogu Djeca mogu Slušaju, Demonstrira na karti
Grčka-zemlja i more Koje prostore da objasne kako razlikovati posmatraju, na predaje, drži
Seoba grčkih plemena koloniziraju se razvila grčka historijski stav od osnovu analize predavanje i usmjerava
Homerski svijet objasniti pojam religija i mitologije izvora iznose aktivnosti djece.
bogova i ljudi kolonizacija mitologija Djeca razvijaju vlastiti stav Priprema zadatke za
Grčki polis Kako su nastale Djeca razumiju svijest o tome kako Slušaju, djecu
Velika grčka Olimpijske igre kako su se razvili dolazilo do analiziraju, Potiče interes djece,
kolonizacija Znaju gdje je nastalapolisi, zašto je promjena u prošlosti P ripremaju priprema izvore za
Atena Atena, njeno došlo do grčke i Izgrañuju stav o prezentaciju da analizu, usmjerava
Grčko- perzijski ratovi ureñenje, pojmove kolonizacije značaju Olimpijskih kroz glumu aktivnosti
Život i kultura starih demos i aristokracija.
Razumiju značaj igara (podjela uloga) Procjenjuje usvojeno
Grka Kako je došlo do Olimpijskih igara Djeca razvijaju prezentiraju kakav znanje i razumijevanje
Grčka pod Grčko-perzijskih Djeca mogu da sposobnost je bio položaj sadržaja kod djece
makedonskom vlašću ratova objasne uzroke i hronološkog robova
Djeca znaju kako su posljedice Grčko- razumijevanja Djeca koriste
se oblačili, stjecalipersijskih ratova razlikuju sadašnjost, izvore i
znanja, kakvu hranu Razvijaju prošlost i budućnost na osnovu
su jeli, kakva je bila
sposobnost Djeca razvijaju relevantnih
kultura stanovanja. empatije empatiju informacija
Znaju šta je Agora, (saosjećanje i Sa sigurnošću odgovaraju na
kakav je položaj razumijevanje demonstriraju i postavljena pitanja
robova, važnije života u iznose stavove
grañevine i stilove robovlasničkom Imaju izgrañen stav
gradnje, značajnije društvu) o značaju
umjetnike i naučnike Razumiju kakav Helenističke kulture
Grčke je uticaj Grčke
Djeca znaju koje su civilizacije na
posljedice razvoj
Peloponeskog rata, suvremenog
lik i djelo Aleksandra
svijeta
Velikog , značenje Djeca razumiju,
pojma Helenizam mogu objasniti
razmjena proizvoda zbog čega su
izmeñu Istoka i značajna
Zapada. Gdje se osvajanja
razvila prva evropskaAleksandra
civilizacija Da su Makedonskog i
Krećani i Feničani Helenistička
posredovali izmeñu kultura, kritički i
Istoka i Zapada kreativno
razmišljaju
Stari Rim Djeca znaju gdje se Mogu uočiti i Djeca izgrañuju stav Analiziraju kartu Demonstrira na karti,
Zemlja i stanovništvo nalazi A peninski pokazati na karti o značaju mitova o odgovaraju na priprema zadatke za
Doba kraljeva poluotok i njegove položaj postanku države za postavljena pitanja učenje i usmjerava
Rimska republika geografske odlike, ko Apeninskog njeno stanovništvo Djeca aktivnosti djece.
Prodor Rima na su najstariji poluotoka. Mogu Djeca imaju identificiraju Procjenjuju usvojeno
Sredozemno more stanovnici Italije uočiti razlike i izgrañen stav o relevantne znanje na osnovu
Život i vjerovanje Djeca znaju kada i sličnosti izmeñu značaju rimske informacije koje odreñenih kriterija
starih R imljanja kako je osnovan grad najstarijih kultura civilizacije će im pomoći da Rezimira prethodna
Kraj Rimske republike Rim (prema legendi i na A peninskom Djeca imaj stav o odgovore na znanja djece o temi,
Rimsko carstvo historijskim poluotoku tome kako su postavljena pitanja drži mini predavanje,
Kršćanstvo činjenicama, Mogu objasniti Rimljani dospjeli na Analiziraju priprema odgovarajuće
Rimska kultura pojmove: kraljevina, kako je nastao prostore današnje historijsku kartu, izvore informacija
Antička k ultura na republika, senat, Rim. BiH odgovaraju na Priprema izvore i
prostoru današn je konzuli, Razumiju Djeca razvijaju postavljena pitanja smjernice za njihovu
Bosne i Hercegovine patriciji i plebejci društvene borbe u empatiju Na osnovu analizu. Potiče djecu
Djeca treba da znaju Rimu (sposobnost da se relevantnih na samostalan rad,
kako su Rimljani - prepoznaju i na stave u položaj informacija kritičko i kreativno
širili svoju teritoriju karti pokazuju rimskih robova i da demonstriraju kroz razmišljanje.
Djeca znaju kako je prostore koje su ih razumiju) glumu društvene Drži mini predavanje,
izgledao grad R im Rimljani osvojili Djeca su u stanju da razlike u Rimu demonstrira na karti,
(životni i radni Analiziraju i prezentiraju vlastiti Djeca analiziraju priprema analizu
prostor), iznose svoj stav o stav uz tekst i na osnovu izvora,
Kakav je bio položaj razlikama argumentaciju, relevantnih Procjenjuje usvojeno
robova u R imu, izmeñu historijski informacija znanje kod djece..
društvene razlike bogatih i razmišljaju, imaju pismeno ili Dobro bi bilo da se
Vjerovanje R imljana siromašnih stav o tome zašto su usmeno izlažu organizira posjeta
Djeca znaju po čemu (kritički važne reforme temu najbližem historijskom
su bili poznati braća razmišljaju) Djeca imaju Djeca istražuju i lokalitetu iz ovog
Grah, o najvećem Razumiju i mogu izgrañen stav o odgovaraju na perioda ili muzeju.
ustanku robova. objasniti uzroke vrijednostima postavljena
društvenih sukoba kršćanskog učenja pitanja,
u Rimu prezentiraju
odgovore
319
Pojam grañanski rat, Djeca razumiju i Djeca su svjesna Djeca analiziraju
koji su uzroci i mogu objasniti značaja antičke izvore i na osnovu
sudionici grañanskih razvoj Rimskog kulture njih zaključuju i
ratova carstva, pojavu Djeca razvijaju iznose svoj stav,
Djeca znaju kada je kršćanstva i razliku svijest o tome da se uče
nastalo Rimsko u odnosu na ranije na prostoru BiH Slušaju
carstvo, vjerovanje nalazi brojni ostatci predavanje,
najznačajnije Rimljana, uzroke antičke kulture koji analiziraju izvore,
Rimske careve, propasti Rimskog nisu dovoljno odgovaraju na
pojmove: koloni, carstva istraženi i cijenjeni postavljena pitanja
gladijatori. Razumiju važnost i demonstriraju na
Kada se pojavljuje Rimske kulture karti
kršćanstvo i kako se Djeca razumiju i
širilo. mogu objasniti
Kako je podijeljeno uticaj i vrijednosti
carstvo, uzroke antičkih civilizacija
slabljenja carstva na ovim prostorima
Djeca znaju osnovna
obilježja Rimske
kulture (graditeljstvo
i vajarstvo,
književnost i nauka)
pojam
Antička kultura
Djeca trebaju znati
koja su ilirska
plemena naseljavala
prostore današnje
BiH i susjednih
zemalja. Kada
Rimljani pokoravaju
Ilire, historijske
spomenike iz ovog
perioda
DIDAKTIČKE UPUTE ZA NASTAVNIKE
U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja djeca se prvi put susreću s historijom.
Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika/ce. Nastavnik/ca treba
motivirati djecu, uključiti njihova interesovanja, pokazati im značaj onoga što uče, poticati ih na
kritičko i kreativno razmišljanje i razvijati empatiju, kreirati atmosferu učenja na času. Savremeni
pristupi u poučavanju historije fokus u radu pomjeraju s nastave na učenje, a nastavnikova uloga je da
usmjerava rad i nudi resurse. Učenjem historije, djeca trebaju da graditi posebno razumijevanje,
kompetencije i vještine, zato je poželjno da nastavnici koristiti različite izvore (pisane i vizuelne),
postavljaju pitanja i daju zadaće, aktivnosti i zadatke.
Mlañoj djeci može biti teško apstraktno razmišljati o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja, pa
je poželjno uključiti i druge izvore (muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda
(djeca se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu, kao robovi, robovlasnici, faraoni…). Djeca će
razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej, arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani
materijalni ostaci iz prošlosti.
Detaljnije upute za pripremu analize izvora, načine postavljanja pitanja, korištenje različitih tehnika
interaktivne nastave i procjene znanja djece nalaze se u „Priručniku za nastavnike historije“. Izradu
ovog priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za
Istraživanje udžbenika „Georg Eckert“. Ovaj priručnik može biti koristan saradnik nastavniku,
postavljen je i na Internet stranici www.coe.ba.
320
Tehnička kultura
CILJEVI I REZUL TATI ODGOJNO-OBRAZO VNOG RADA

P ODRUČJA
CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI - ISHODI UČENJA
UČENJA
ZN ANJE Sticanje znanja: Djeca trebaju imati znanje i razumijevanje o:
upoznavanje osnovnih osobina materijala: pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke
drvo, PVC, žica; njiho vih tehničkih dokumentacije koja se odnosi na jednostavne modele i
karakteristika i načina proizvodnje i prerade makete
upoznavanje s historijatom arhitekture i materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu:
grañevinarstva drvo, PVC, žica (pri tome koriste povremeno po potrebi
uvoñenje djece u grañevinsku tehniku i materijale sa kojima su se susreli u 5. razredu: papir,
upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na karton, ljepenka, koža, platno, plastična folija), kao i o
radu u grañevinarstvu alatima i priborima za obradu o vih materijala
razvijanje spretnosti i kreativnosti u obradi materijala, prema uputama nastavnika
oblikovanju i sastavljanju modela i maketa zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati
sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajno- grañevinski objekti u cilju ispunjavanja njihovih
tehničke kulture funkcija
sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu
zaštiti životne sredine i podizanje nivoa arhitekturi, grañevinarstvu, zanimanjima u grañevinskoj
svijesti o značaju očuvanja životne okoline i tehnici i razvoju grañevinske tehnike, stilovima i
uticaja tehnike u zaštiti životne okoline pravcima u arhitekturi
grañevinskom tehničkom crtanju, simbolima u
grañevinarstvu, ulozi i značaju tehničkih crteža –
projekata u izgradnji grañevinskog objekta (crteži
formata A4, sa osnovnim crtežima - nacrt, tlocrt i
bokocrt, sa ilustracijom simbola), tehničkom pismu,
materijalima i alatima u grañevinarstvu
graditeljskoj baštini, o historijatu značajnih grañevina iz
ranijih historijskih perioda u BiH i na Balkanu
o saobraćajno - tehničkoj kulturi, javnim putevima,
objektima na putu i saobraćajnim znakovima,
putničkom saobraćaju o ekološkim aspektima kulture
stanovanja ve zanim za zaštitu životne i radne sredine,
mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja
životnih i radnih uvjeta u grañevinskim objektima
POSOBNOSTI Razvijanje tehničkih sposobnosti i obrazlaganje adekvatne primjene raznih alata u
I VJEŠTINE vještina: samostalnoj izradi originalnih predmeta
samostalno uočavanje, saopćavanje poznatih pokazivanje zainteresiranosti i ljubavi prema tehnici,
i novih termina i procesa u tehnici svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu
samostalna i kvalitetna interpretacija svjesno prihvatanje i ispravljanje grešaka pri izradi
tehničkih dostignuća modela i praktičnim radovima, ukazivanje na greške
sistematiziranja tehničkih znanja uz drugih
korištenje tehničkih termina korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u
prikupljanje, selekcija i korištenje daljnjem učenju
informacija korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u
uporeñivanje rješavanju različitih zadataka i problema
vizuelizacija i vizuelno grupiranje improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u
procjenjivanje grupi) i predviñanje rezultata
različiti načini tehničkog izražavanja i korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta
komuniciranja prilikom realizacije tehničkih ideja
induktivno i analogno zaključivanje izražavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za
prostorno organiziranje i orijentiranje praćenjem tehničkih dostignuća
VR IJEDNOSTI, Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom
STAVOVI, sve snažnije i intenzivnije izražavanje slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poreñenje
PONAŠANJE estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih ostvarenog
dostignuća razvijanje samopouzdanja, kao i zalaganje i
svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija
učenja o tehnici kroz čitav život dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje
vrlo jasno izražavanje razvoja interesa i mišljenja i stavova drugih
intenzivne želje za bavljenje tehnikom koja uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim
treba da postane trajna potreba zado voljstvom te djelovanje i na druge da slijede
poticanje na samostalnost i samoinicijativu njegov primjer
uvažavanje argumentacije u branjenju pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju
321
stavova slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih
donošenje sudova na osnovu provjerenih stavova i stavova drugih
činjenica i izgrañenih kriterija pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima
afirmacija rada, posebno timskog rada prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju
razvijanje pozitivnih crta ličnosti problema i sveprisutnosti tehnike u životu
ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu
objektivnog i konstruktivnog vrednovanja
samopouzdanje
kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju
različitih odluka
STRUKTURA SADRŽAJA
1. Uvod u nastavni predmet

Upoznavanje djece s nastavnim programom, priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj,
organizacija radnog mjesta, higijensko-tehnička zaštita
2. Tehnika obrade materijala, makete, modeli

Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo, PVC, žica. Porijeklo, osobine, prerada, obrada,
radne operacije, alati i mašine za obradu navedenih materijala. Ljepila. Nastavak obrade i
primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih
maketa ili modela). Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih, na primjer: model
kućnog namještaja, model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom - poluge, točkovi).
Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5.
razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir, karton, ljepenka, koža, platno, plastična folija).
3. Urbanizam, rurizam, arhitektura i grañevinarstvo

Osnovni pojmovi o urbanizmu, rurizmu, arhitekturi i grañevinarstvu, Historijat arhitekture i
grañevinarstva. Urbanistički i regulacioni planovi, sadržaj objekata u naselju – grad, opći
zahtjevi u gradnji naselja.
4. Grañevinski materijali
Konstrukcioni materijali (kamen, drvo, čelik, beton...), vezivni materijali (kreč, gips, cement..),
instalacioni materijali (materijali za električne instalacije, materijali za vodovodne instalacije,
materijali za centralno grijanje..), izolacioni materijali (staklena vuna, stiropor, staklo..), novi
grañevinski materijali (gotovi malteri, armirano-betonske konstrukcije, pur- pjena).
5. Alati i mašine u grañevinarstvu

Mjerni alati, alati za zidarske radove, alati za zemljane radove, alati za tesarske radove,
grañevinske mašine (miješalice, dizalice, kamioni, bageri..).
6. Grañevinska tehnika - P rojektiranje grañevinskih objekata i naselja

Visokogradnja, niskogradnja, hidrogradnja, grañevinsko tehničko crtanje (kotiranje, mjerilo,
čitanje tehničkih crteža), razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog
naselja), tehnika grañenja (praktičan rad - izrada makete stambene zgrade).
7. Faze izgradnje grañevinskih objekata i mjere zaštite na radu

Pripremni radovi, temeljni radovi, zidarski radovi, krovni i ostali radovi, opće mjere zaštite na
radu, lične mjere zaštite na radu.
8. Saobraćajno-tehnička kultura
Javni putevi, objekti na putu i saobraćajni znakovi, putnički saobraćaj, saobraćajne patrole.
9. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline

Upravljanje otpadom, reciklaža grañevinskog otpada, ureñaji za sprečavanje zagañivanja
322
okoline, ureñaji i sredstva za gašenje požara.
Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrñuje nadležni organ škole na osnovu
10.
potreba lokalne zajednice, interesa djece i mogućnosti škole).
- Modelarstvo
- Maketarstvo
- Stari zanati: kujundžije, obućari, vezenje i pletenje, lončarstvo,
- Agrotehnika: voćarstvo, povrtlarstvo
- Izrada učila i pomagala
- Fotografija
- Graditeljstvo: nosive konstrukcije, grañevinski materijali, projektiranje naselja
- Graditeljska baština u BiH:
upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. Historijski pregledi i ilustracije grañevina
iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine)
Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina, Krajina,
Posavina...)
Objekti od kulturne, sakralne i druge vrijednosti u BiH. Izrada makete objekta od kulturne,
historijske i graditeljske baštine.
Nastava tehničke kulture realizira se u kabinetu, školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu
posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa).
Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima, priborima, mašinama i
materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja.
Nastava ovog predmeta se realizira putem praktičnih vježbi i predavanja. Ukoliko u odjeljenju ima
više od 20 učenika/učenica, vrši se podjela u dvije grupe.
Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad osigurati
potrebnu tehničku dokumentaciju, alate, mašine i materijale, kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite.
Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja
sa drugim predmetima (matematika, likovna kultura, biologija).
U realizaciji nastavnih sadržaja djeca koriste udžbenike, dnevnike rada, crteže i ostale izvore znanja.
Djeca vode dnevnik rada koji se, po pravilu, čuva u školi, s tim da ga djeca mogu povremeno nositi i
kući na uvid roditeljima.
Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja, vježbi i praktičnih radova, dva puta godišnje treba
sistematizirati preñeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa.
Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave, slobodnih
tehničkih aktivnosti, dodatne nastave, osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe, smotre,
takmičenja).
VRIJEDNOSTI,
SADRŽAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI STAVOVI,
DJECE NASTAVNIKA/CE
PONAŠANJE
Uvod u nastavni Upoznavanje djece s Shvatanje značaja Svjesnost značaja Aktivno praćenje Izlaganje nastavnog
predme t radom u kabinetu za tehničkog odgoja tehnike u životu i izlaganja gradiva primjenom
Te hnik a obrade tehnički odgoj, Pravilno korištenje potrebi učenja o nastavnika/ce različitih metoda u
mate rijala, make te , organizacija radnog materijala: drvo, tehnici kroz čitav Učešće u izlaganju cilju što kvalitetnije
modeli mjesta, higijensko- PVC, žica, život nastavnika/ce i i afirmativnije
Urbanizam, tehnička zaštita korištenje alata i Inovacije i praćenje prezentacije gradiva
rurizam, Usvajanje osnovnih pribora za obradu otvorenost za nove multimedijalnih i pripremanje
arhitek tura i znanja o ovih materijala, kao ideje i informacije drugih sadržaja koji nastavne tehnike i
grañevinarstvo materijalima: drvetu, i ovladavanje Razvijanje i prezentiraju tehnologije
323
Alati i mašine u PVC-u, žici i alatima redoslijedom radnih poticanje svijesti o nastavno gradivo na Izrada didaktičkog
grañevinarstvu i mašinama za operacija koje se potrebi razvoja satu materijala
Grañevinsk i njihovu obradu primjenjuju kod estetike, maštovitosti P rimjena znanja: P rimjena modela
mate rijali Analiza gotovih izrade predmeta od i vlastite kreativnosti čitanje i analiza interaktivne nastave
Faze izgradnje tehničkih crteža tih materijala Donošenje sudova gotovih tehničkih Biranje zadataka i
grañevinskih jednostavnih maketa Izrada jednostavnih na osnovu crteža, izrada problema usklañenih
objekata i m je re ili modela modela provjerenih tehničkih crteža, sa mogućnostima
zaštite na radu Usvajanje osnovnih Shvatanje zahtjeva i činjenica i primjena radnih djece
Saobraćajno- pojmova o potreba koje trebaju izgrañenih kriterija operacija i rukovanje P ostavljanje
tehničk a kultura urbanizmu, rurizmu, ispunjavati P oticanje alatom različitih
Te hnik a u zaštiti arhitekturi i grañevinski objekti samostalnosti i Aktivno učešće u vrsta jednostavnih
čovjekove okoline grañevinarstvu Pravilno shvatanje samoinicijative radu prema uputama pitanja u cilju
Izborni dio Usvajanje osnovnih urbanističkih i Razvoj samosvijesti nastavnika/ce i poticanja djece na
(konkretan program znanja o historijatu regulacionih kroz kreativne aktivna primjena kvalitetne odgovore
izbornog dijela arhitekture i planova, sadržaja načine tehničkog usvojenih znanja iz Korištenje različitih
utvrñuje nadležni grañevinarstva objekata u naselju, izražavanja obrade materijala metoda i strategije u
organ škole na Upoznavanje sa općih zahtjeva pri Afirmacija rada i P raćenje izlaganja i praćenju postignuća
osnovu potreba urbanističkim i gradnji naselja samopouzdanja svih prezentacija i sposobnosti djece
lokalne zajednice, regulacionim Shvatanje potrebe Kritičko mišljenje i nastavnika uz P ripremanje,
interesa djece i planovima, korištenja i funkcija zaključivanje u aktivno učešće osmišljavanje, i
mogućnosti škole) sadržajem objekata u alata u donošenju različitih Usvajanje osnovnih demonstriranje, te
naselju - gradu, grañevinarstvu, kao i odluka znanja o potrebama praćenje i
općim zahtjevima u grañevinskih mašina P ozitivan odnos stanovanja i stimulacija svojim
gradnji naselja (miješalice, dizalice, prema radu i obavljanja drugih učešćem
Usvajanje znanja i kamioni, bageri..) rezultatima svog životnih potreba, Upućivanje i
razumijevanje rada Razumijevanje o rada i rada svojih zahtjevima pokazivanje
mjernih alata, alata potrebi i načinu drugova stanovanja i simulacije na
za zidarske radove, korištenja različitih P okazivanje zahtjevima koje kompjuteru
alata za zemljane materijala: pozitivnih stavova treba ispuniti Objašnjavanje i
radove, alata za konstrukcionih prema tehnici ličnim grañevinski objekat prezentiranje
tesarske radove materijala, vezivnih primjerom i bilo koje namjene prethodno
Usvajanje znanja o materijala, djelovanjem u Razvijanje opće pripremljenih
grañevinskim instalacionih razredu kulture kroz obrazovnih panoa,
mašinama materijala, Iskazivanje svijesti o usvajanje znanja o koji kreira zajedno s
Upoznavanje sa električnih značaju tehnike u graditeljstvu u djecom
konstrukcionim instalacija, porodici, školi i različitim oblastima P omaganje
materijalima materijala za okolini BiH i svijetu komunikacije i
(kamen, drvo, čelik, vodovodne P rocjenjivanje i P rimjena usvojenih poticanje interesa za
beton...), instalacije, vrednovanje vlastitih znanja iz rad aktivnim
Upoznavanje sa materijala za stavova i stavova grañevinskog uključenjem u
vezivnim centralno grijanje, drugih tehničkog zajednički rad
materijalima (kreč, izolacionih Sve snažnije i crtanja, znanja Ostvarivanje
gips, cement..), materijala, novih intenzivnije vezanih za zahtjeve produktivne
instalacionim grañevinskih iskazivanje estetske grañevinskog stvaralačke
materijalima materijala osjetljivosti na objekta, atmosfere u
(materijali za Shvatanje značaja kvalitet tehničkih za kulturu odjeljenju
električne različitih vrsta dostignuća stanovanja, Iniciranje,
instalacije, radova u P oštivanje pravila ekonomično, organizacija i
materijalima za grañevinarstvu, kao i obrazovne igre i ekološko i učestvovanje u
vodovodne općih i ličnih mjera aktivnosti uopće estetsko ureñenje interpretaciji i
instalacije, zaštite na radu Shvatanje značaja Izrada maketa improvizaciji u
materijalima za Prepoznavanje ocjenjivanja grañevinskih interakciji
centralno grijanje..), osnovnih rezultata rada objekata: Motiviranje i
izolacionim saobraćajnih Interes za rješavanje visokogradnja, upućivanje djece na
materijalima pojmova, problema i zadataka niskogradnja, druge izvore znanja
(staklena vuna, saobraćajnih timskim radom hidrogradnja pored udžbenika
stiropor, staklo..), znakova itd. P odrška drugima Aktivno P reciziranje znanja:
novim grañevinskim P repoznavanje P oticanje sudjelovanje u svim dovoljnog, srednjeg
materijalima (gotovi važnosti upravljanja kreativnosti prezentacijama i visokog nivoa, koja
malteri, armirano- otpadom, reciklaže nastavnika/ce koje dijete treba usvojiti,
betonske grañevinskog Samopouzdanje, se odnose na odvajanjem bitnog
konstrukcije, pur- otpada, ureñaja za jasan osjećaj različite faze od nebitnog
pjena..) sprečavanje vlastitih moći i grañevinskih radova Osmišljavanje i
Upoznavanje s zagañivanja okoline, limita Uredno pisanje svih realizacija
pripremnim ureñaja i sredstava Savjesno obavljanje informacije koje simulacione igre za
radovima, temeljnim za gašenje požara, zadataka i obaveze daje nastavnik/ca djecu
radovima, zidarskim korištenje dodatnih (kao pojedinac ili P omaganje P omoć djeci u
radovima, krovnim i izvora znanja dio grupe), radi nastavniku/ci samostalnom i
ostalim radovima, Samostalno postizanja Učestvovanje u grupnom radu
kao i sa općim proučavanje kolektivnog uspjeha kreiranju P oreñenje rezultata
mjerama zaštite na navedene oblasti, Razvijanje i obrazovnog panoa, prilikom praćenja i
radu i ličnim prikupljanje poticanje svijesti o uz adekvatnu procjene
mjerama zaštite na informacije i potrebi razvoja pripremu, individualnih
radu podatke, sticanje estetike, maštovitosti primjenom do sada postignuća
Usvajanje znanja o vještina, i vlastite kreativnosti usvojenih znanja iz P rocjenjivanje
javnim putevima, posmatranje i Adaptivnost i ove oblasti vezanih interesovanja i
324
objektima na putu i zaključivanje fleksibilnost u za različite napretka djece
saobraćajnim prihvatanju materijale, izradom Redovno
znakovima, promjena ilustracija-crteža, ocjenjivanje rada i
putničkom Donošenje sudova kao praćenjem voñenje urednih
saobraćaju, na osnovu zanimljivih članaka i zabilješki
saobraćajnim provjerenih informacija sa Saradnja sa
patrolama činjenica i medija roditeljima i njihovo
Usvajanje osnovnih izgrañenih kriterija Korištenje uključivanje u rad
znanja o upravljanju Afirmacija rada i udžbenika i P ripremanje
otpadom, reciklaži samopouzdanja literature nastavne tehnike i
grañevinskog Uloga kritičkog Usvajanje osnovnih tehnologije
otpada, ureñajima za mišljenja i znanja o saobraćajno Izrada didaktičkog
sprečavanje zaključivanja u - tehničkoj kulturi materijala
zagañivanja okoline, donošenju različitih (sigurnost, pravila i P rimjena modela
ureñajima i odluka propisi, prateći interaktivne nastave
sredstvima za objekti) P omaganje
gašenje požara Usvajanje znanja o komunikacije i
Proširivanje znanja i ekološkim poticanje interesa za
sticanje novih znanja aspektima života, rad aktivnim
iz oblasti: mjerama zaštite uključenjem u
modelarstvo, životne i radne zajednički rad
maketarstvo, sredine, mjerama Iniciranje,
stari zanati, koje treba preduzeti organizacija i
agrotehnika, u cilju učestvovanje u
izrada učila i osavremenjavanja interpretaciji i
pomagala, životnih i radnih improvizaciji u
fotografija, uvjeta u interakciji
graditeljstvo, grañevinskim Voñenje evidencije
graditeljska baština objektima zapažanja o
u BiH Aktivnost na izradi napredovanju djece
ilustracija-crteža,
praćenje zanimljivih
članaka i informacija
sa medija, kreiranje
obrazovnog panoa
Dosljedno
izvršavanje svih
zahtjeva
nastavnika/ce u
individualnom,
grupnom i
frontalnom radu
325
Informatika
UVOD
Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja djece sa savremenom
informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.
Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagoñeni su uzrasnoj
dobi djece u osnovnoj školi i treba da omoguće:
- upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska
odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja),
- sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa,
- stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i
- sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene
informacijske i komunikacijske tehnologije.
Osnovna znanja, umijeća, navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i
komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike.
PODRUČJA UČENJA CILJEVI ISHODI UČENJA
- da djeci omogući da shvate ulogu - osnovna znanja o strukturi računara, njegovoj primjeni
informacijskih tehnologija u u raznim djelatnostima, primjeni u komunikaciji i
savremenom društvu rješavanju problema
- da djeca upoznaju strukturu računara - osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa
- da se upoznaju sa osnovnim pratećom opremom, postupke uključivanja i
mogućnostima softvera opće namjene isključivanja računara, pokretanja i korištenja
- da djeca upoznaju osnovne uobičajenih programa (operativni sistemi, opća
karakteristike programskih jezika aplikacijska programska sredstva i okolinu
OSNOVNA ZNANJA - da upozna djecu sa načinima programskih jezika)
komuniciranja posredstvom različitih - osnovna znanja o jednom programskom jeziku
medija
- da upozna djecu sa načinima korištenja
Internet usluga
- da djeci predstavi načine pohranjivanja i
čuvanja informacija u računarima
- da upozna djecu sa mjerama sigurnosti
pri radu sa računarima i drugom
opremom
- da upozna djecu kako mogu uspješno - osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i
upotrebljavati ulazno-izlazne ureñaje primanja elektroničke pošte
- da se djeca osamostale i steknu - osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć
samopouzdanje pri rukovanju i računara (unos teksta i njegov prikaz, rješavanje
korištenju računara i pratećih ureñaja numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a)
UMIJEĆA I VJEŠTINE
- da upozna djecu kako mogu uspješno - vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama
upotrebljavati pomagala za pripremu rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a
pisanih dokumenata i izradu prikaza - osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i
- da djeca znaju upotrebljavati osnovne primanja elektroničke pošte
programske alate kao sredstva za učenje
i istraživanje
- da upozna djecu sa načinima rješavanja - sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća
problema uz pomoć računara aplikacijska programska sredstva: obrada teksta, rad
- da djeca upoznaju kako mogu sa proračunskim tablicama i grafikom)
upotrebljavati multimedijske alate kao - sposobnost za donošenje zaključaka na temelju
SPOSOBNOSTI ZA podršku vlastitim i grupnim rezultatima prikupljenih informacija
RJEŠAVANJE PROBLEMA učenja - sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri
- da djeci predstavi moguće sklopovske i rješavanju svakodnevnih problema
programske probleme u svakodnevnom
radu i uputi na načine njihova
otklanjanja
326
- da djeca prihvate oblik timskog rada pri - navika korištenja informatičke literature
rješavanju problema - navika pretraživanja i prikupljanja informacija
- da upozna djecu sa zahtjevima kulturne elektronskim putem, putem Interneta
upotrebe računarske i informacione
tehnologije
NAVIKE, STAVOVI - da djeci ukaže na pravne i etičke
principe upotrebe informacijske i
komunikacijske tehnologije i ukaže na
posljedice njihova narušavanja
- da djeci ukaže na potrebu da koriste
raspoloživu literaturu
Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema, što samo po sebi ne prejudicira da
su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou.
Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima
pojedinih škola. Naime, njegovo potpuno izvoñenje zahtijeva odreñeni standard tehničke
opremljenosti.
Kvalitetno organizirana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na
računaru, po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik.
Nastavnicima koji realiziraju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda:
- izbora operativnih sistema i aplikativnog softvera koji će biti preferirani u nastavi,
- odreñivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviñeno koji se
sadržaji obrañuju u prvom a koji u drugom polugodištu),
- izbora praktičnih vježbi koje treba kombinirati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.
Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se
upotreba više programskih jezika.
Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcioniranja računara) i tehničke kulture
(računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva, ali je
isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti, stranih jezika
(obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću), likovne kulture (računarski dizajn,
grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta.
Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi
omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije.
VRIJEDNOSTI,
ZNANJE I AKTIVNOSTI AKTIVNOST
SADRŽAJ SPOSOBNOSTI STAVOVI,
RAZUMIJEVANJE DJECE NASTAVNIKA/CE
PONAŠANJE
Uvod Spoznaje o ulozi i Sposobnost Pravilan stav Aktivno slušanje i P rezentacija nastavnih
Potre ba za razumijevanje zaključivanja na prema uključivanje u sadržaja.
računarskom značaja računarske osnovu dobijenih računarskoj raspravu o razvoju Organiziranje i voñenje
tehnologijom u opreme kao informacija. tehnologiji i računarske tehnike rasprave o razvoju ICT-a.
historiji razvoja neophodnog sredstva njeno korištenje i tehnologije. Demonstarcija
pojedinih ljudsk ih u razvoju svih oblasti u svim mogućim Učešće u raspoložive računarske
dje latnosti i društva ljudskog djelovanja i situacijama. demonstraciji opreme.
u cje lini društva u cijelosti. računarske opreme. Zaključivanje rasprave.
Razvoj računara kroz Voñenje Upute za dalji rad.
historiju. pribilješki.
Mate matičke osnove Razumijevanje Sposobnost Formiran Aktivno učešće u Izlaganje nastavnih
rada računara pojmova: podatak, zapisivanje bita i pravilan stav nastavnom sadržaja uz upotrebu
Predstavljanje bit, vrijednost bita, nizova bita. prema procesu. najpogodnijih metoda i
podataka u računaru nizovi bita i moguća matematičkim Zapisivanje bita i oblika rada.
Bit stanja. osnovama rada nizova bita. Uključivanje djece u
Pojam bita i n jegove Poimanje računara. nastavni proces.
vrije dnosti (0-nula i 1- predstavljanja Motiviranje djece da prate
jedan), nizovi bita i podataka u računaru. izlaganje.
moguća stan ja Kontrola individualnog
napredovanja djece u
usvajanju znanja.
Ocjenjivanje.
327
Brojevi zapisani nizom Usvojena znanja o Odreñivanje Svjesno obavlja Prati Izlaže nastavno gradivo.
do četiri b ita zapisivanju vrijednosti zadatke u predavanje. Daje karakteristične
Te žinsk a vrije dnost brojeva u binarnoj bita. vezi sa binarnom Izvršava primjere zadataka iz
bita, binarni zap is algebri. Zapisivanje algebrom. instrukcije binarne algebre.
broja, b in arna cifra, Čitanje binarnih binarnog broja. Ima pozitivan nastavnika. Motivira učenike da
zapis broja nula i brojeva. Zapisivanje i odnos prema Pomaže drugim savladaju predviñeno
raspon zapisa Sabiranje i oduzimanje čitanje učenju osnova učenicima da gradivo.
brojeva binarnih brojeva sa binarne cifre. rada na računaru. savladaju
četiri cifre. zadatke koji se
postavljaju.
Bajt Shvatanje i Sposoban je da Pravilan stav da Aktivno Prati i procjenjuje
Bajt kao niz bita, razumijevanje bajta interpretira treba tumačiti učestvuje u individualno napredovanje
moguća stan ja i brojne kao niza bita. stečena znanja i binarnu algebru nastavnom pojedinaca.
vrije dnosti, uzastopno Zna odreñivati mjesnu razumijevanja iz kao matematičke procesu. Prema potrebi daje dodatna
množenje sa dva vrijednost svake cifre, oblasti binarne osnove Prati upute objašnjenja grupi djece ili
uzastopnim algebre i funkcioniranja nastavnika. svima.
množenjem sa dva sa numeričke računala i drugih
desne na lijevu stranu. matematike. elektronskih
Usvojio je pravila ureñaja.
binarnog Navika da sa
predstavljanja drugom djecom
decimalnih brojeva. raspravlja o
zadacima koje
treba da
rješavaju.
Kodiranje Razumije i shvata Sposoban da Iskazuje interes Rješava Ponavlja i sistematizira
Prikazivanje znakova pojam kodiranje. objasni za proučavanje zadatke koje izloženo gradivo.
nizom bitova Zna prikazati znakove pojmove: bit, matematičkih postavlja Provjerava postignuća
Binarno kodiran i nizom bitova. bajt, binarni osnova nastavnik. učenika, njihova znanja,
de cimalni zapis Zna binarno kodirati zapis, decimalni funkcioniranja Vježbe uredno sposobnosti i ponašanje.
decimalni zapis. zapis, kodiranje. računara. bilježi Vrši evidentiranje i uredno
Sposoban je da Pravilno i realno u svesku. vodi nastavnu
postavi samoprocjenjuje Ima urednu dokumentaciju.
jednostavniji svoj i uspjeh dokumentaciju Transparentno vrši
zadatak i da ga drugih učenika. prema zahtjevu ocjenjivanje.
riješi. nastavnika.
Arhitek tura računara Zna dijelove računara. Sa sigurnošću Ima potrebnu Aktivno prati Priprema i izlaže nastavno
Usvojeno je potrebno prepoznaje i pažnju i oprez pri izlaganje gradivo.
Hardve r (mašinska znanje o svim pokazuje radu sa nastavnika/ce. Demonstrira opremu i
opre ma računara) dijelovima računara: dijelove računarom i Izvršava upute i postupke rada.
Dijelovi računara, procesor, radna računara. drugom instrukcije. Priprema tekstualne upute
procesor, radna memorija, pomoćne Može prepoznati računarskom Uredno vodi za postupanje i rad djece.
me morija, pomoćne memorije, ulazno- vrste i oblike opremom. pribilješke, a Kontrolira rad djece.
me morije , ulazno izlazne jedinice. računara. Koristi računar dokumentaciju Prati napredovanje djece u
izlazne jedinice, Upoznat je i zna Sposoban je za izvršavanje redovno ažurira učenju i izvoñenju vježbi u
ad resne i podatkovne različite pojavne koristiti dodatnu školskih zadataka i stavlja na uvid toku nastave.
ve ze oblike ličnih računara. opremu računara. i zadataka koje nastavniku/ci. Prema potrebi daje dodatna
Kućište računara, Zna važnost ličnih Uspješno pušta u obavlja kod kuće. Uključuje se u objašnjenja.
uk ljučivanje , računara kao pomagala pogon računar i Stekao je naviku demonstriranje Stvara povoljnu mikro
isk ljučivanje, u učenju. dodatnu opremu. da računar koristi računara, klimu u kabinetu
restartiranje Uočava razliku izmeñu P o potrebi kao neophodno računarske informatike.
računara, hlañenje programske i mašinske restartira rad sredstvo za opreme. Zajedno sa djecom pravi
računara opreme računara i zna računara. uspješno učenje. Postupke rada raspored radnih mjesta i
Održavan je računara pojasniti njihovu Složenije Svoja iskustva u prethodno ureñuje ih prema
nerazdruživost. operacije rada sa radu sa provjerava i standardnim zahtjevima i
Zna ulogu obje vrste računarom računarom ukazuje drugim HTZ pri radu sa
opreme računara povjerava prenosi na druge. na pravilan rad računalima.
(programske i stručnim licima. Uspješno u ukoliko je to Potiče djecu u radu i
mašinske). Osigurava diskusijama potrebno. zajedno sa njima
Zna razlikovati kvalitetne tumači značaj Uključuje se u osmišljava izgled kabineta.
računare, kao i prostorne uvjete računara. aktivnosti pri
pojedine vanjske i za rad računara Održava računar ureñenju
unutrašnje dijelove te za smještaj i vodi brigu da kabineta.
mašinske opreme. dodatne opreme. uvjeti u kojima
Shvata ulogu CP J, Vrši ureñaji rade budu
matične ploče i RAM- jednostavnija u skladu sa
memorije. čišćenja i zahtjevima.
Zna jedinice za održavanje.
mjerenje brzine rada
računara i kapacitet
memorije.
328
Organizacija rad a Razumije način rada Sposoban je Pravilno drugima Aktivno se Planira i osmišljava rad u
računara računara. objasniti rad tumači rad uključuje u kabinetu informatike.
Upoznao je elemente računara. računara. nastavni Prezentira gradivo na
Softver i nje gove interfejsa OS. P okreće Stekao je naviku proces. savremen način.
vrste : Zna uspješno operativni da koristi mjere Pomaže Koristi najpogodnije
- ope rativni siste mi, pokrenuti OS i sistem. zaštite. nastavniku/ci metode i oblike rada.
vrste ope rativnih aplikativni softver. P rimjenjuje u Poštuje pri Prati i procjenjuje
sistema, zad aci OS, Uspješno radi s jednostavnim redoslijed demonstraciji individualna postignuća
grafičk i inte rfejs, grafičkim sučeljem. oblicima postupaka pri rada računara. djece. Analizira i
podizan je (pokre tanje) Zna upravljati aplikativni puštanju sistema Izvršava uporeñuje ih sa uspjehom u
sistema, uvodni ekran, korisničkim fajlovima softver. u rad i pri instrukcije prethodnom razredu.
radn a površina, i folderima kao i Koristi grafičko njegovom nastavnika/ce. Uporeñuje aktivnosti i
dijelovi radne osnovne operacije s sučelje i isključivanju. Pomaže drugoj rezultate rada i učenja
površine, pokazivač njima. prilagoñava ga Prikuplja djeci. djece u odjeljenju i sa
miša, p rozor, startni Usvojio je osnovne prema interesantne Trudi se da uspjehom u drugim
me ni principe održavanja potrebama. članke o doprinese odjeljenjima.
- programsk i jezici operativnog sistema, Upravlja računarima, kvalitetnoj
- aplikativni softve r aplikativnih programa dokumentima, računarskoj radnoj
i održavanje datotekama, opremi, disciplini na
Vrste programske mehaničkih dijelova direktorijima. operativnim času.
opre me , nabavljanje i računara i njegovih Vrši sistemima,
pravo korištenja ulazno izlaznih jednostavnije aplikativnom
programske opreme (priključnih) jedinica.postupke softveru i dr. te
(licencni softver) održavanja i ih uz dozvolu
kontrole nastavnika/ce
Održavan je siste ma operativnog prezentira na
sistema. času.
Kontrolira Izrañuje zidne
aplikativni slike i panoe.
softver prije
upotrebe.
Organizacija podatak a Ima znanje o načinu Uspješno koristi Izgradio je Praćenje Izlaže nastavno gradivo.
na računaru, zapis i organizacije podataka, postojeće pravilan izlaganja Demonstrira postupke
pristup datotekama, sistemu datoteke. pristup i nastavnika. organizacije podataka na
stablo mapa pomoći, Formira prema racionalno Izvodi potrebne računaru.
prilagoñavanju. potrebi koristi postupke za Daje neophodne upute.
Vrste datoteka: Naučio je raditi sa nove datoteke. mogućnosti savladavanje Priprema grafikone i druga
sistemske, podatkovne datotekama Stablo mapa organizacije gradiva. sredstva za demonstriranje
i izvršne datoteke i direktorijima koristi za podataka na Poštuje organizacije podataka.
(kopiranje, organiziranje i računaru. uputstva. Prati i vrednuje rad i
preimenovanje, čuvanje Pravilno koristi Uključuje se u kompletnu aktivnost
premještanje), dokumenata. sistemske, rad učenika.
i sa pogonskim Na odgovarajuće podatkovne i informatičke i
programima. lokacije postavlja izvršne računarske
Zna instalirati nove dokumente datoteke. sekcije.
programsku i datoteke. Za složenije
opremu i ukloniti radnje traži
jednostavne savjet i prepušta
programe s računara. ih nastavniku.
Primje na računara Znati napisati i Koristi program Povezati naučeno Aktivno Nastavno gradivo izlaže na
oblikovati razna za pisanje teksta o obradi teksta s učestvovanje u popularan način tako da
Tekst procesori pisma, molbe, pomoću učenjem sadržaja nastavnom djeca sa motivacijom i
(editori) zahtjeve, referate, računara. iz Bosanskog, procesu. zadovoljstvom prate
Primje na tekst seminarske radove itd. Sposobnosti: hrvatskog i Komunicira sa nastavu.
procesora i primjer Znati kako se pokreće otvoriti i spasiti srpskog jezika, te drugom djecom Aktivno je uključen u rad
rada sa je dnostavnim i zatvara tekst novi dokument, sa sadržajima i doprinosi djece i njihovo obavljanje
tek st procesorom procesor. mijenjati, brisati Engleskog jezika lijepom vježbi.
Ureñivanje teksta i Znati otvoriti i spasiti i premještati i drugih ambijentu. Stalno je u toku šta djeca
osnovne strukture: dokument. dijelove teksta, nastavnih Radi na rade i usmjerava njihove
liste, nabrajan je , Izmjene i brisanje tražiti, mijenjati predmeta. računaru aktivnosti.
tabele, zaglavlja, teksta u dokumentu, riječi u tekstu. Korištenje znanja nadahnuto i sa Prati individualno
kolone, slike, brojevi označavanje teksta, Oblikuje izgled o obradi teksta u zadovoljstvom. napredovanje djece.
stranica, struk tura poništavanje izmjena, stranice. učenju U kabinetu Pomaže djeci da uspješno
dokumenata: premještanje i Radi sa Rad u timu. održava red i podešavaju alatne trake i
paragrafi, sekcije kopiranje teksta. tabelama, Zajedničke ima pravilan da koriste sve mogućnosti
Odreñivanje jezika, Izbor vrste i veličine crtežima i aktivnosti na odnos prema tekst procesora.
provjera pravopisa, pisma, odrediti boju, slikama. obradi teksta, sredstvima i Omogućuje djeci da steknu
samoispravljanje , dodatno isticanje Ispis dokumenta. crteža, slika i opremi. samopouzdanje pri
podešavanje teksta. Uspješno crta izradi zidnih Pokazuje izvršavanju postavljenih
Oblikovanje geometrijske tabela, grafikona zadovoljstvo zadataka.
Ispis dokumenata odlomaka, poravnanje, likove. i shema. postignutim
tabulatori. Samostalno Čuvanje i rezultatom.
Formatiranje Oblikovanje stranice kreira potrebne održavanje
dokumenata, p rikaz i dokumenta, zaglavlje, forme računarske
primjena najčešće podnožje, promjena geometrijskih opreme.
329
korište nih traka sa izgleda stranice, likova. Afirmativno
alatima pisanje u kolonama. Kombinira: više govori o
Zna odrediti format osnovnih u mogućnostima i
Crtanje jednostavnih i dokumenta, podesiti složenije likove. značaju računara.
slože nih geometrijskih alatne trake i postaviti Koristi boje za Stečeno znanje
lik ova potrebne alate. ispunu. primjenjuje u
Zna koristiti alat za nastavi
crtanje jednostavnih i matematike,
složenih geometrijskih tehničke kulture,
likova. likovne kulture.
Znanje koristi pri
crtanju u
slobodnom
vremenu.
Programi za crtanje Zna koristiti Izrañuje Ima pravilan Aktivno prati Program za crtanje i
jednostavan program jednostavne odnos prema nastavu. njegove mogućnosti
Primje na programa za za crtanje. crteže. učenju crtanja Na vrijeme jednostavno predstavlja
crtan je i primjer rada Razumije kako se Radi sa slikama. pomoću izvršava djeci, da ga brzo savladaju
uz objašn jenje mogu odreñivati vrste Koristi programa. zadatke i i steknu dobar preduvjet za
osnovnih pojmova: i debljine linija, kako mogućnosti Koristi stečena pomaže drugoj rad s drugim programima
linije i de bljine linija, se mogu koristiti boje i programa za znanja u nastavi djeci koja iste namjene.
boje i bojenje, drugi raspoloživi crtanje. drugih predmeta. zaostaju. Korištenjem programa za
geometrijsk i likovi, elementi i alati. Sposoban je da Prenosi znanje na Stavlja se na crtanje kod djece razvijati
četkica, b ris ač Zna isijecati i kopirati znanje drugu djecu. raspolaganje maštu i kreativnost.
dijelove slike. primjenjuje pri Pokazuje nastavniku/ci
Ume tanje teksta Zna umetati tekst u učenju i spremnost za da se nastavni
crtež. savladavanju saradnju i proces
Isijecan je , kopiranje i programskih zajednički rad. uspješnije
zakretanje dijelova sadržaja iz Unaprijed se realizira.
slike drugih predmeta: priprema za
tehnički odgoj, nastavu.
kultura življenja,
biologija i dr.
Korište nje Zna raditi sa U toku rada na Izgradio je Prenosi Prati individualno
me ñuspre mnika u meñuspremnikom i u tekstu i naviku da iskustva na napredovanje svakog
radu s programima potpunosti vlada sa crtanja koristi znanje o obradi druge učenike. pojedinog učenika.
sadržajima mogućnosti teksta i crtanju Uključuje se u Učenike podstiče u radu,
Sadržaji smještenim u meñuspremnika. pomoću rasprave i pohvaljuje uspješne i one
me ñuspre mnika meñuspremnik. Ima razvijenu programa koristi zajedničke koji pomažu drugim
Zna koristit jedan sposobnost u svakodnevnom aktivnosti u učenicima.
Primje ri korištenja n a aplikativni kombiniranja učenju. savladavanju Ocjenjuje i vrednuje
tek st procesorima i program za crtanje. teksta sa Znanja koristi i u gradiva. ukupna postignuća
programima za Zna izraditi složeniji crtežima. druge svrhe u učenika.
crtan je crtež pomoću Razvio je logičko slobodnom
programa. razmišljanje o vremenu.
Zna gdje može načinima
upotrijebiti program za kombiniranja
crtanje. teksta sa
crtežima.
Pikse l Uspješno poima piksel Sposoban je Ima naviku da Prenosi stečeno Uključuje učenike u
Mapa pik se la kao element slike izrañivati BMP znanje na druge nastavne aktivnosti,
Bitmapirana grafik a odnosno kao jednu crteže i spremiti grafiku koristi učenike. Rado podržava ih i stimulira.
Povećavanje i tačku na slici. kao bitmapnu kao moćan pokazuje Vrši ponavljanje I
sman jivanje Zna šta je mapa grafiku. vizuelni efekat u drugim sistematizaciju gradiva
pogleda na slik u bitova. Ima znanje o Sposoban je komunikaciji sa učenicima kako obrañene nastavne teme.
Promje na veličine prenošenju grafike mijenjati računarom. da Provjerava postignuća
crteža, dubina boja, (slika) iz memorije na izgled zaslona savladaju učenika, njihova znanja,
kontrast i zaslon. koristeći upotrebu sposobnosti i ponašanje.
osvijetljenost Zna koristiti BMP datoteke. BMP grafike. Vrednuje postignuća
mogućnosti promjene učenika.
veličine crteža te
mijenjati kontrast i
osvijetljenost.
Programiranje Usvojio pojmove: Sposobnost Sve aktivnosti Uključuje se u Nastavnu grañu iznosi na
Pojam algoritma programiranje, opisivanja i posmatra raspravu o popularan način,
Osnovne algoritam, objašnjavanja kao niz algoritmu i pristupačan i prihvatljiv za
algoritamske algoritamske strukture. pojma algoritamskih algoritamskom većinu učenika.
struk ture : Zna šta su strukture: algoritma. koraka. načinu Vodi računa o složenosti
slijedna, cik lička i slijedna, ciklička i Sposobnost Prihvata rješavanja nastavnih sadržaja pa ih
struk tura gran anja grananje. uočavanja algoritamski problema. zato postupno izlaže.
(odlučivanja) razlike izmeñu način Aktivan je u
slijedne, razmišljanja toku nastavnog
cikličke i (logiku) pri procesa.
strukture rješavanju
grananja. problema.
330
Prikaz algoritma. Zna simbole za Izgrañena Prihvata kao Rješava Izlaže nastavno gradivo.
Grafičk i i je zički grafičko sposobnost za neophodnost postavljene Prati napredovanje
(pseudokod) način prikazivanje algoritma, pisanje da se rješavanje zadatke. Sam učenika. Bira jednostavne
prikaza te zna algoritma, nekog problema postavlja primjere za izradu
jezički prikaz. opisivanje korak treba planirati, jednostavnije algoritma, a onda prelazi
Primje ri algoritama: P osjeduje znanje kako po korak unaprijed je zadatke na složenije zadatke.
crtan je je dnostavnih i se piše algoritam za postupka za potrebno i rješava ih. Demonstrira primjere
slože nih geometrijskih crtanje jednostavnih rješavanje nekog predvidjeti Donosi na gotovih algoritama.
lik ova geometrijskih problema ili postupke, korake. časove
likova. zadatka. Prihvata članke o
Izgrañena činjenicu da je programskim
sposobnost potrebno jezicima iz
grafičkog osigurati uvjete informatičkih
predstavljanja za rješavanje časopisa.
algoritma. problema.
Mreže računara Zna šta su računarske Sposoban je Stekao je naviku Učestvuje u Priprema nastavni proces.
mreže i koja im je uključiti računalo korištenja diskusiji i Ažurira stanje računara i
Računarske mre že , namjena. na mrežu koja mogućnosti koje iznosi svoja dovodi ih u funkciju.
vrste , veličina, Vlada podacima o mu je dostupna pruža računarska iskustva. Izlaže nastavno gradivo u
namjena, načini vrstama mreža, (konektiranje i mreža. Stečeno znanje vezi sa mrežama računara.
pove zivanja njihovoj veličini i diskonektiranje). Mogućnosti prenosi na Koristi raspoloživa
namjeni, te o načinima Sposoban je Interneta shvata druge. nastavna sredstva.
Interne t k ao globalna povezivanja. koristiti usluge kao bazu Uključuje se u Prati napredovanje djece.
mreža računara P otpuno razumije šta www i e-mail podataka koja rad Internet Organizira efikasan rad
je Internet. Sposoban je mu stoji na sekcije. tako da djeca stiču
Osnovni servisi, www, Zna ulogu i pronaći potrebne raspolaganju. Podatke kojima kvalitetna i trajna znanja o
elektronička pošta mogućnosti Interneta a podatke i izvršiti Ima naviku raspolaže računarskih mreža.
(pošiljalac i primatelj, posebno www i e- selekciju. traženja podataka ustupa i drugoj Demonstrira korištenje
struk tura mail. koji su mu djeci. preglednika, web
elektroničkog maila) Zna kako se mogu potrebni za pretraživača i daje upute o
upotrebljavati učenje i načinima pretrage.
Web pregle dnici, web preglednici koji mu savladavanje
pretraživači, n ačini stoje na raspolaganju. gradiva iz drugih
pretrage Zna kako se vrši nastavnih
Zapisivan je stranica pretraživanje i predmeta.
nalaženje potrebnih
podataka.
Vrste datoteka koje se Zna šta su datoteke Sposoban je Ima naviku da Aktivno Ponavljanje i vježbanje.
susre ću na we bu weba. formirati koristi učestvuje u Utvrñivanje stečenih
Hipe rtekstualni Zna za mogućnosti datoteku sa mogućnosti diskusijama o znanja.
dokumenti i kombiniranja podacima hiperteksta i hipertekstu i
multimedija (istovremenog koje je preuzeo multimedije npr. multimediji.
Slika, zvuk i video korištenja) sa www. za učenje Znanja koristi u
Programi hipertekstualnih Sposobnost sadržaja iz svakodnevnim
za njihovu dokumenata i korištenja muzičke kulture aktivnostima.
reproduk ciju multimedije. hipertekstualnih ali i drugih
Zna programe kojim dokumenata i nastavnih
se vrši reprodukcija. multimedijalnih predmeta.
programa
(slika, zvuk i
video).
Rad sa slikovnim, Zna mogućnosti rada Ima razvijenu Izražava Iskazuje Praćenje i evidencija
zvučnim i sa slikovnim, zvučnim sposobnost progresivne postignuto postignuća učenika.
video dok umentima i video dokumentima. kombiniranja ideje u korištenju znanje. Provodi transparentno
Kreiranje video Zna proceduru tekstualnih, hiperteksta i Učestvuje u ocjenjivanje.
zapis a, izdvajanje kreiranja video slikovnih, multimedije. kreiranju
dijelova u zasebne zapisa. Z na objediniti zvučnih i video Stekao je naviku školskih
datoteke, sinte za multimedijalne zapise. zapisa. da koristi videozapisa.
(obje dinjavanje) Kreativan je i elektronska Uključuje se u
multimedijalnog uspješno kreira sredstva za rad školske
sadržaja zadane bilježenje videosekcije.
videozapise. dogañaja. Organizira rad
školske
videosekcije.
Rješavanje problema P rihvatio je i uspješno Otvara program Razvio je Slijedi uputstva Ističe potrebu i značaj
uz pomoć računara upotrebljava pojam koji obrañuje potrebu da nastavnika. obrade i predstavljanja
Tablični k alkulatori i tablični kalkulator te tablični razne podatke Kreira podataka putem tablica.
primjer primjene razumije šta su ćelije, kalkulator i obrañuje i samostalno Demonstrira mogućnosti
Će lija, re d i kolona redovi, kolone i šta je uspješno vrši predstavlja u izgled tablice. tabličnog kalkulatora.
Regija regija. pripreme za rad. tablicama. Pomaže drugim Daje jednostavne zadatke.
Odreñuje broj učenicima.
ćelija, broj
kolona, broj
redova.
331
Formatiranje i Stekao je znanje o Kreira tabele sa Kreativan je pri Pokazuje veliki Demonstrira način
autoformatiranje načinima odreñivanja svim potrebnim korištenju interes za rad formatiranja,
vrste i debljine linija, elementima.
Linije, debljine i vrste tabličnog sa tabličnim autoformatiranja te načine
linija boje , bojenje njihove boje te o Uspješno kalkulatora. kalkulatorom. rada sa linijama.
ćelija bojenju ćelija, redova i formatira i Demonstrira upotrebu boje
kolona. koristi za linije i ćelije.
mogućnost
autoformatiranja.
Sortiranje u tablicama P oima pojmove Obavlja Svoja znanja o Sarañuje sa Demonstrira sortiranje i
Sabiran je u tablicama sortiranja u sortiranje. mogućnostima drugim sabiranje.
tablicama. Uspješno obavlja tabličnog učenicima i Kontrolira rad učenika.
Naučio je kako se računsku kalkulatora nastavnikom. Usmjerava, pokazuje.
sabira. operaciju primjenjuje Samostalno Motivira učenike.
sabiranja. pri učenju kreira realne
sadržaja iz zadatke.
matematike i
drugih nastavnih
predmeta.
Prezentacije i primje ri Zna kreirati Uspješno kreira Koristi priliku da Uključuje se u Predstavlja jednostavne
primjene prezentaciju, prezentaciju. kreira grupni rad na forme kreiranja
Kreiranje pre zentacije sačuvati, pohraniti i P rikazuje prezentaciju i formiranju prezentacije,
i rad sa je dnostavnim otvoriti postojeću prezentaciju i predstavi je prezentacije. pohranjivanja,
programom za prezentaciju. objašnjava. u školi, ali i na Prati uputstva prikazivanja i zatvaranja.
izradu prezentacije drugim mjestima. nastavnika. Ističe značaj prezentacije.
Provjerava postignuća
učenika i vrši evidenciju.
Transparentno ocjenjuje.
Sigurnost pri radu sa Zna pravilne postupke P ostupa u skladu
Ima naviku Aktivno Demonstrira pravilnu
računarima pri upotrebi računarske sa uputama za poštovanja učestvuje u upotrebu računarske
opreme. korištenje predviñenih demonstraciji opreme. Upozorava.
Računarska Zna posljedice računarske postupaka pravilnih Priprema u pisanoj formi
ergonomija nepravilnog korištenja opreme (procedura). postupaka. najvažnije sadržaje.
Postupci pravilne opreme i njihov uticaj (tastatura, miš,
Ukazuje na Slijedi upute Ističe značaj pravilnog
upotrebe računarske na organizam čovjeka, monitor, kućište,
pravilno nastavnika/ce. korištenja i posljedice
opre me pogotovo mladih koji printer, skener,
postupanje i Čita i tumači nepravilne upotrebe
su u razvoju. zvučnici i dr.).
drugima. proizvoñačke opreme.
P rimjenjuje Obavezno koristi deklaracije,
predviñene proizvoñačke upute i drugi
procedure. deklaracije i štampani i
štampane grafički
kataloge sa materijal.
uputama.
Zaštita i održavanje Upoznat je sa Obavezno Navikao je da u Učestvuje u Ističe i tumači značaj
računarske opre me potrebom zaštite i primjenjuje računalu, na diskusijama u zaštite računara, njegovih
(disc de fragme nter, održavanja računarske mjere zaštite pri discu vezi sa zaštitom tvrdih komponenti
back up-sigurnosna opreme. radu sa defragmentira – računara i (hardvera) i programa
kopija i sl.) Zna namjenu računarom i presloži podatke. njihovim (softvera).
softverskih programa i ostalom Pravi sigurnosne pravilnim Daje upute kako se to
alata za zaštitu. opremom. kopije održavanjem. uspješno ostvaruje.
Često koristi dokumenata i Iznosi
programe kao što datoteka. negativne, ali i
su disc, pozitivne
defragmenter i primjere.
bacup.
Virusi i zaštita od Zna šta znači riječ Uspješno koristi Stvorio je naviku Prikuplja Sistematizira preñeno
virusa virus u računarskoj i antivirusni da obavezno informacije o gradivo. P rimjenjuje
Scan disc informatičkog program. pregleda najnovijim standardne forme provjere
terminologiji. P ostupa u skladu priključeni medij vrstama virusa i znanja. Transparentno
Zna vrste programa za sa uputstvima za na računar antivirusnih vrednuje postignuća djece i
zaštitu od virusa. uklanjanje koristeći neki od programa za predlaže zaključnu ocjenu.
otkrivenog antivirusnih zaštitu.
virusa. programa.
332
Likovna kultura

ODGOJNI I
TEMATSKE CJELINE,
MOTIVI I TEHNIKE OBRAZOVNI CILJEVI SOCIJALIZIRAJUĆI
OBLASTI
CILJEVI
1. TAČKA I LINIJA - Situacije i ne posredno Ekspresivne vrijednosti toka i - Razvijanje stavova i odnosa
Registrirati u svom okruženju, ok ruže nje karaktera konturnih /obrisnih/ prema likovnoj umjetnosti i
spoznati i biti sposoban ljudi pri odreñenim linija na umjetničkim i svojim estetskim vrijednostima,
/ovladati/ primijeniti aktivnostima, radovima prepoznati i biti sposobnost vrednovanja
ekspresivne vrijednosti toka i životinje, biljke, pojave u sposoban upotrijebiti sadržaja i ideja
karaktera konturnih /obrisnih/ prirodi, ekspresivne vrijednosti toka i - Otkrivanje estetske
linija/crta objekti, prostori karaktera konturnih /obrisnih/ vrijednosti konturne linije,
P repoznavanje karaktera i - Kore lacija s a d rugim linija/crta karaktera i smjera linije u
vrijednosti linije: predme tima Ovladati mogućnostima izražaju crteža i predstavljanju
- meke – tvrde povezivanje sadržaja drugih korištenja različitih vrijednosti motiva
- svijetle – tamne predmeta: maternji jezik linija: meke-tvrde, svijetle- - Razvijanje kritičkog
- prozračne – zasićene /pripovijetka, bajka, pjesma, tamne, prozračne-zasićene, u mišljenja, grañenje stavova i
Linija /crta/ u funkciji poslovica …/, matematike, cilju prepoznavanja i definiranja odnosa prema vrijednostima,
definiranja oblika i položaja u stranog jezika, informatike, pokreta, položaja u prostoru i patriotizmu, očuvanje
prostoru: biologije, historije/povijesti, karaktera oblika: kulturne baštine i prirodne
- tok linije/crte geografije, tjelesnog odgoja, - linija koja nagovještava; okoline
- grañenje linijom/crtom muzičke i tehničke kulture, BiH svijetla, meka, prozračna; - Daljnji rad na njegovanju
- linija/crta koja definira oblik kulturne baštine ... - linija koja naglašava; čvrsta, pozitivnog odnosa prema
- kroki - Rad na očuvanju trad icija i tamna, zasićena radu: inicijativi,
Analitički spoznati, istražiti, narodnih običaja: - Biti sposoban prepoznati i samostalnosti, istrajnosti,
vrednovati i moći izraziti prigodni praznici, značajni upotrijebiti različite vrijednosti dosljednosti, angažiranosti,
različitost Konstruktivnije datumi, kulturno/etnografsko konstruktivnih linija/crta, spremnost za saradnju i timski
linije/crte i tačke, promjena naslijeñe različitih dužina, smjera i rad
dužine, smjera, i gustine - Primjena tačaka i crta/linija gustine rasporeda, u cilju
rasporeda u predstavljanju sa svim karakteristikama i predstavljanja složenih struktura
složenih struktura vrijednostima u funkciji
definiranja oblika i položaja u - Usvojiti pojmove:
prostoru crtež, konturna linija/obris/,
- Linija/crta u funkciji tok linije, karakter linije, smjer
predstavljanja složenih linije, grañenje linijom, kroki
struktura
- Meka grafitna olovka, tuš i pero,
tuš i d rvce, tuš i kist, laviran i tuš,
flomasteri, drv en i ugljen
2. BOJA - Akvarel, gvaš, tempera, kolaž - Uočiti, razumjeti značaj i biti u - Razvijanje humanih odnosa
Razvijanje sposobnosti različitim materijalima, pastel mogućnosti potpunije meñu spolovima, drugarstvu,
uočavanja, analitičkog pristupa, (suhi, voštani), zgrafito /bogatije/ upotrijebiti solidarnosti, jačanje i
vrednovanja i usvajanja (grebanje premazane osnove hromatsku paletu boja bogaćenje emocija
hromatskih karakteristika boja prethodno obojene voštanim - Razviti kod djece sposobnost - Razvijanje sposobnosti
Osnovne karakteristike bojama), flomasteri u boji (za uočavanja, vrednovanja i posmatranja, povezivanja
hromatskih boja: manje formate radova), usvajanja hromatske pojmova, uočavanja,
- zasićenost boje, mozaik karakteristike boja zaključivanja, snalažljivosti,
- valerska vrijednost - Spoznati i moći koristiti likovne kreativnosti,
P odjela boja po psihološkom njihove karakteristike konkretnog i apstraktnog
djelovanju na: tople i hladne zasićenosti /intenziteta/ i mišljenja, bogaćenje mašte,
Daljnji rad na sposobnosti psihološkog djelovanja u orijentacija u vremenu i
uočavanja, analitičkoj spoznaji, odnosima: toplo – hladno kao i prostornim odnosima
procjeni i mogućnosti načina njene primjene - Otkrivanje estetskih
predstavljanja - Boje punog intenziteta i vrijednosti i dinamike čistih
Komplementarni kontrast/ oslabljene boje boja, odnosa /kontrasta/ toplo
kontrast boja koje se dopunjuju - Daljnji rad na sposobnosti, – hladno i njegove primjene u
uočavanja, spoznaji, procjeni i kreativnom radu /realizaciji
mogućnostima predstavljanja likovnih radova/, u odijevanju,
bojom kreiranju životnog prostora,
- Komplementarni ili osmišljavanju novih znakova
nadopunjujući kontrast, vizuelnih komunikacija,
komplementarni parovi primijenjenoj umjetnosti
- P roširenje usvojenih pojmova /kreiranju upotrebnih
za oblast boja: spektar boja, predmeta/….
hromatske karakteristike, - Razvijanje sposobnosti
zasićenost i valerske predstavljanja sadržaja; teksta,
vrijednosti boja, podjela boja pripovijetke, p jesme, p riče, dogañ aja,
pojava u prirodi, os jećanja, emocija i
na tople i hladne
drugo putem likovnog izraza
333
3. PLOHA
Primjena /predstavljanje/ lika na - L ik /forma, oblik/ i ploha u - Uočavanje vizuelnih karakteristika lika
plohi kroz različite forme dvodimenzionalnoj organizaciji /forme, oblika/ u primjeni dvodimenzionalne
komponiranja: kompozicije organizacije kompozicije
- simetrična kompozicija - P rimjena slikarskih tehnika u - Razumijevanje i mogućnost primjene
- asimetrična kompozicija oblasti slikanja kroz kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije
Primjena dvodimenzionalne kompozicione odnose simetrije i - Sposobnost primjene složenih tekstura u
organizacije kompozicije u asimetrije likovnim područjima:
oblastima crtanja, slikanja i - Linija i tačka kao sredstvo u crtanja, slikanja i grafike
grafike, statične i dinamične predstavljanju teksture- Ovladati sposobnostima prepoznavanja,
plohe u kompoziciji Slikarske teksture u funkciji vrednovanja i primjene statičnih i
- Razvedena ploha definiranja karaktera površine dinamičnih crnih i bijelih /pozitivnih i
- P reklopljena ploha - Grafičke teksture i odnosi negativnih/ ploha, u organizaciji grafičkog
Statična i dinamična ploha, svijetlih i tamnih ploha, primjena lista
pozitivnog i negativnog /crnog i kontrasta statičnih i dinamičnih - Usvojeni pojmovi za oblast ploha:
bijelog/ prostora grafičkog lista ploha, ostvarivanje ritma crnog i Lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija,
/otiska/ bijelog /pozitivnog i negativnog/, asimetrija, statično, dinamično, grafički list,
organizacija prostora u formatu tiskanje/štampanje/otiskivanje
/okviru/ grafičkog lista
- Složenija kreativna rješenja i - Razumijevanje uloge i značaja znakova
4. POVRŠINA realizacija u različitim vizuelnih komunikacija i ovladavanje
- P ovršina u likovnoj oblasti: materijalima mogućnostima korištenja sa ciljem
dizajna, grafičkog dizajna, - Kreiranje novih vizuelnih prenošenja vizuelnih informacija
industrijskog dizajna, informacija /poruka/, novih - Osposobljavanje za kreiranje novih
primijenjene umjetnosti znakova, odnos slike i teksta: vizuelnih znakova i vizuelnih poruka
- Uloga površine u savremenim naslovne stranice /knjige, - Uočavanje značaja uloge površine u
medijima: kompjuterskoj školskog lista…/ naglašavanju važnog /bitnog/; malo-
grafici, spotu, TV poruci, - Kreiranje novog izgleda veliko, statično-dinamično, svijetlo-
plakatu kroz različite industrijskog predmeta tamno …
kompozicije /dinamična i /proizvoda/ - Uočavanje izražajnih mogućnosti stripa
statična kompozicija/ /sinteze slike i teksta/
- Uloga površine u formi poruke, - Razumijevanje spota, TV poruke, plakata
novi kreirani znakovi vizuelnih kao forme vizuelnih komunikacija
komunikacija, odnos površina i - Usvojeni pojmovi za oblast površina:
vizuelna jasnoća poruka vizuelna informacija /poruka/,
industrijski dizajn, spot, TV poruka,
statično, dinamično
5. MASA I PROSTOR - Daljnji rad na potpunijem - Daljnji rad na potpunijem doživljavanju,

Odnos mase i prostora u doživljavanju, analizi i analizi i sagledavanju/uporeñ ivanu mase
trodimenzionalnoj organizaciji sagledavanju/uporeñivanu i prostora na umjetničkim djelima i
kompozicije mase i prostora na radovima djece
Uočiti karakteristike umjetničkim djelima i - U svom okruženju i skulptorskim djelima
prirodnih i načinjenih oblika radovima djece registrirati, analizirati i moći procijeniti
Karakteristike oblika: - Kroz upotrebu različitih odnos mase i prostora
- jednostavni oblici skulptorskih materijala - Shavatanje i sposobnost predstavljanja
- složeni oblici ovladati mogućnostima mase i prostora, i oblika u prostoru
Složene prostorne strukture i predstavljanja mase i - Ovladavanje sposobnosti uočavanja
kompozicije u oblasti arhitekture: prostora putem jednostavnih karakteristika prirodnih i načinjenih
- nosive konstrukcije i složenih oblika /vještačkih/ oblika
- funkcionalnost prostora - Izvoñenje složene prostorne - P repoznavanje karakteristika i sposobnost
strukture /kompozicije/ kroz upotrebe u vlastitom likovnom izrazu
izradu makete jednostavnih i složenih trodimenzionalnih
predstavljanjem oblika
karakterističnih nosivih - Usvojeni pojmovi: kip, kiparstvo, kipar,
elemenata i funkcionalne prostor, masa, prirodni oblici, načinjeni
organizacije prostora oblici, gradnja, jednostavni oblici, složeni
oblici, zatvoreni i otvoreni oblici
struktura, nosive konstrukcije,
funkcionalnost prostora, tlocrt
334
Djeca dalje rade na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i
sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima:
Tačka i linija:
- da mogu razlikovati ekspresivne vrijednosti linija,

- da razlikuju linije po toku, ravne, zakrivljene i linije svih pravaca, horizontalna, vertikalna i
sve kose /dijagonalne/, sa ciljem osmišljavanja i predstavljanja organizacije kompozicije i
definiranja prostora,
- moći predstaviti kompozicije sa naglašenim prostornim orijentacijama,
- moći prepoznati karakter i vrijednost linije: meke i tvrde linije, svijetle i tamne, prozračne i
zasićene linije,
- ovladati primjenom različitih vrsta i vrijednosti linija u cilju predstavljanja složenih struktura,
- moći prepoznati karakter konturnih /obrisnih/ linija,
- ovladavanje konstruktivnom linijom, linija u funkciji definiranja oblika,
- primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju pokušaja ,,stenografskog” bilježenja,
izvedbe kroki crteža, sposobnost predstavljanja karaktera figure u različitim položajima,
- da usvoji termine: konturna /obrisna/ linija, meka-tvrda, prozračna-zasićena linija, kroki.
Slikarstvo:
- da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama: akvarelu, gvašu, temperi, pastelu,

flomasterima u boji, kolažu, mozaiku,
- da proširuju znanje o hromatskim bojama /obojenim bojama/,
- da prepoznaju i u svojim radovima koriste različite stepene zasićenosti /intenzitet obojenosti/
boje,
- da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju dobijanja
skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlijih i tamnijih boja/ i različite obojenosti,
- da proširuju znanje o psihološkom djelovanju boja: da boje dijelimo na tople i hladne,
- daljnji rad na proširivanju i usvajanju znanja o komplementarnom kontrastu /parovi boja koje
se slažu, a koje su u suprotnosti/,
- daljnji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika, upotrebi materijala i sredstava za rad.
Ploha:
- da vladaju sposobnostima prepoznavanja, procjene i primjene statičnih i dinamičnih ploha,

pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora grafičkog lista /otiska/, simetrična i
asimetrična kompozicija,
- dalji rad na savladaju izrade šablona za visoki tisak, linorez, gipsorez, karton /papir/ grafika,
- daljnji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim
oblastima; grafike, crtanja i slikanja,
- prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu statične i dinamične organizacije kompozicije,
- uočavanje, usvajanje i primjena razvedenih /razuñenih/ ploha u organizaciji kompozicije
/plohe koje ne predstavljaju geometrijske oblike, neodreñeni amorfni, slobodni oblici/,
- usvajanje i primjena preklopljene /nefunkcionalne/ plohe, ploha koja zatvara neki volumen,
dio oplošja predmeta prostornog oblikovanja /skulptura/, objekat u prostoru /geometrijsko
tijela, kvadar, kocka i sl./.
Površina; Masa i prostor:
- daljnji rad na uočavanju odnosa u prostoru, uočavanje proporcije, prepoznavanje karaktera

oblika,
335
- daljnji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura, biti sposoban primijeniti ih u
vlastitom likovnom izrazu,
- da su sposobni prepoznati i razlikovati niski i visoki reljef,
- u prostornom oblikovanju, uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura
u niskom i visokom reljefu /primjena kompozicije jednostavnog ritma/,
- oblikovanje sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za izvoñenje različitih
tekstura,
- u okruženju i na skulptorskim djelima uočiti, izvršiti analizu i moći procijeniti odnos mase i
prostora,
- biti sposoban uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika,
- moći prepoznati jednostavne i složene oblike u prostoru,
- biti sposoban prepoznati i napraviti razliku u složenim prostornim strukturama
/kompozicijama objekata, ili složenom objektu/ u oblasti arhitekture,
- moći prepoznati dijelove zgrade koji predstavljaju nosive konstrukcije,
- spoznati karakteristike funkcionalnosti prostora, prostor u kojem boravimo; kuća, škola,
zajednički javni objekti, sportska dvorana, pošta, pozorište i sl.
STRUKTURA PROGRAMA
1. TAČKA I LINIJA
Analitički spoznati, istražiti, vrednovati i moći izraziti različitost konstruktivnih linija/crta i tačaka,
promjena dužine, smjera, i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura. Registrirati u svom
okruženju, spoznati i biti sposoban /ovladati/ primijeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera
konturnih /obrisnih/ linija/crta. Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije; meke i tvrde, svijetle i
tamne, prozračne i zasićene u cilju potpunijeg likovnog izraza. Primjena linije/crte u funkciji
definiranja karaktera oblika i položaja u prostoru; linije koje se razlikuju po toku, grañenje putem
linije, linija koja definira oblik. Kroki kao crtačka disciplina. Linija sa karakteristikama
,,stenografskog” bilježenja položaja karaktera figure u pokretu i prostoru.
2. BOJA
Razvijanje sposobnosti uočavanja, analitičkog pristupa, vrednovanja i usvajanja hromatskih
karakteristika boja. Koje su osnovne karakteristike hromatskih boja? Osnovne karakteristike
hromatskih boja su: ton /boja/, zasićenost boje /intenzitet obojenosti/, valerska vrijednost /količina
svjetla u tonu boje/. Podjela boja se vrši i po psihološkom djelovanju na posmatrača, boje dijelimo na
tople i hladne. Tople boje djeluju dinamično ,,veselo” čine nas raspoloženim i aktivnim, prostorno
izgledaju bliže, dok hladne boje djeluju smirujuće, opuštaju i prostorno izgledaju udaljenije.
Daljnji rad na razvijanju sposobnosti, uočavanja, analizi i mogućnosti predstavljanja
komplementarnog kontrasta. Kontrasta parova boja koje se, kada se nalaze jedna pored druge
meñusobno naglašavaju, a kada se pomiješaju, jedna drugu poništavaju.
3. PLOHA
U okviru tematske oblasti PLOHA realizirat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji
predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/; crtanju, slikanju, grafici.
Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem
različitih formi komponiranja. Primjena kompozicije u kojoj dominira simetričan raspored elemenata.
Realizacija kompozicije u asimetričnom odnosu elemenata. Dvodimenzionalna organizacija
kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja, slikanja i grafike. U okviru kompozicije
plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: statična i dinamična ploha. Ovladavanje
sposobnostima uočavanja, vrednovanja i primjene statičnih i dinamičnih ploha, plozitivnog i
negativnog /crnog i bijelog/ prostora na grafičkom listu /grafičkom otisku/. Rad na daljem
savladavanju oblasti grafike, primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska, u tehnici gipsoreza,
linoreza i karton /papir/ grafike.
336
Pored ovih karakteristika ploha može biti razvedena, ako nije pravilnog geometrijskog oblika i tada za
takvu plohu kažemo da ima amorfni oblik. Ploha može biti i preklopljena, ako se odnosi na
geometrijsko tijelo u prostoru ili skulpturu, kada se misli na oplošje predmeta u prostoru.
4. POVRŠINA
U tematskoj oblasti Površina, u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike
skulptorskih tekstura i biti sposoban primijeniti ih u vlastitom likovnom radu /izrazu/. Proširivanje
ranije usvojenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija, horizontalna /vodoravna/
kompozicija, vertikalna /uspravna/ kompozicija, kružna, piramidalna /trougaona/, slobodna
/raspršena/, dominacija. U prostornom oblikovanju, u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći
predstaviti kontraste oblika i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/.
Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvoñenje različitih tekstura, glina, glina-mol,
plastelin i sl.
5. MASA I PROSTOR
Tematska cjelina, masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje, grañenje.
U svom okruženju i na skulptorskim djelima registrirati, analizirati i moći procijeniti odnos mase i
prostora. Volumen predstavlja obim i zapreminu nekog tijela. Ako je volumen ispunjen, onda
govorimo o masi. Masu definiramo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer:
kamen, komad drveta, puna cigla, kao oblik koji je u potpunosti ispunjen svojom strukturom/. Prostor
može biti otvoreni i zatvoreni /unutrašnji i vanjski/. Oblici u prirodi mogu biti prigodni i načinjeni.
Prirodni oblici nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih sila na neki prirodni materijal, a načinjeni
oblici nastaju kao rezultat čovjekovog rada. Oblike karakteriše njihova forma pa oni mogu biti
jednostavni i složeni. Složeni oblici su oni za koje kada ih analiziramo možemo reći da se sastoje iz
većeg broja jednostavnih /geometrijskih/ oblika.
Arhitektura je oblast koja se izražava u strukturama prostornih kompozicija. Arhitektonski objekti
mogu imati jednostavne i složene forme. Karakteristika savremene gradnje je da se u realizaciji
objekata primjenjuju nosive konstrukcije. Nosive konstrukcije su dijelovi arhitektonskih objekata koji
predstavljaju skelet neke grañevine.
Prilikom projektiranja jedan od osnovnih zadataka je da se vodi računa o namjeni i funkcionalnosti
prostora.
Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva početak sintetičkog koncipiranja vizuelnog doživljaja,

povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem, bogaćenjem novim
likovnim sadržajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti,
podrazumijevamo fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. Pristup okolini je intelektualno
vizuelni, a mišljenje apstraktno.
Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije:
1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije,

2. OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi.
- CRTANJE,
- SLIKANJE,
- GRAFIKA,
- PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA.
337
- PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE,

- PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA.
Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realiziraju se kroz formu
tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednoobrazno za sve razrede od 1.
do 9.
1. TAČKA I LINIJA
2. BOJA
3. PLOHA
4. POVRŠINA
5. MASA I PROSTOR

cjeline bi se realizirale kroz likovno - kreativni rad u svakom polugodištu, što znači da bi svaka
tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. Ovakav pristup
zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ osigurao bi veću preglednost i
sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom
polugodištu. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost
preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja.
Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku.
Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizueliziraju problem koji ranije nisu znala,
prepoznaju i razriješe ga putem likovno - tehničkih sredstava. Taj proces kod djece razvija kreativno
mišljenje, sposobnosti i saznanja što utiče na formiranje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći
u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponiranju osmišljenih likovnih
kompozicija.
Likovna pismenost potiče se kroz nastavu koja djecu uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja,
doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Razvoj likovne pismenosti
obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju
likovne umjetnosti u vlastitom životu, i interakciju umjetnosti, nauke i društva, novih medija i
okruženja.
Motivi – teme /likovni sadržaji/

Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. Motive prema
svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na:
1. Vizuelne motive
- iz neposrednog okruženja djeteta; porodica, škola, mjesto stanovanja, prostori, objekti,
pojave u prirodi, biljke…,
- sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/; maternjeg jezika /priča,
bajka, poslovica, basna, pjesmica, matematike, muzičke kulture, tjelesne i zdravstvene
kulture,
- iz narodnih običaja /tradicije/; značajni datumi, praznici, etnografsko naslijeñe,
- značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti,
- likovni i kompozicioni elementi; prilagoñeni uzrastu, razrješavanje likovnih zadataka kroz
upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata,
- nevizuelni poticaji; emocije /osjećanja/, čulni poticaji, sreća, tuga, strah, muzika, vjetar...
338
CRTANJE: usvojiti pojmove crtež, tok linije, konturna linija /obris/, karakter linije, smjer linije,
grañenje linijom, kroki /crtež koji sa malim brojem linija definira pokret i karakter figure/;
SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: spektar boja, hromatske
karakteristike boja, zasićenost boja, valerska vrijednost boja, podjela boja po psihološkom značenju;
tople i hladne;
GRAFIKA: usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija,
statično, dinamično, grafički list, tiskanje /štampanje/ otiskivanje, gipsorez;
PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE: usvojeni pojmovi za oblast površina; slikarska
tekstura, karakter površine, za oblast prostornog oblikovanja; reljef, niski/plitki reljef sa malim
ispupčenjima, visoki reljef – puni oblici /forme/ koji se sa nekim svojim dijelom vežu za pozadinu
/osnovu/, jednostavan ritam, tekstura, skulptorski /vajarski, kiparski/ materijali, kip, kiparstvo, kipar,
prostor, masa, prirodni oblici, načinjeni oblici, gradnja, jednostavni oblici, složeni oblici, zatvoreni i
otvoreni oblici, struktura, nosive konstrukcije, funkcionalnost prostora, tlocrt.
OCJENJIVANJE
Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika, s obzirom na to
da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i
iskustva, stečenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog uticaja sredine, kao i sklad
emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. Iz tog razloga i dječiji crtež
moguće je analizirati sa različitih aspekata:
- estetskog,
- psihološkog,
- pedagoškog.
svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduševljenja, onda su svi ti radovi ,,stenografski zapis
duše” i kao takvi moraju biti dobri.
Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa djecom koja su nadarena i onom koja nisu, i postavlja
se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Djeca koja nisu nadarena ne bi trebala biti ,,kažnjena” slabim
ocjenama zato što je priroda ,,zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovno-kreativno izražavanje
/ne posjeduju likovni talenat/.
1. Likovna Forma /Likovni jezik/

2. Likovni sadržaj.
Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja su
Dakle, djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju
likovni jezik i njime se izražavaju. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati
u vidu individualne mogućnosti, stepen zalaganja i želje da se realizira postavljeni zadatak, napor koji
dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na časovima likovne kulture. Nema
loših dječijih radova.
Vizuelno-estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti, odnos
kulturnoj baštini.
Pravilan odnos nastavnika/ce prema radovima djece od izuzetnog značaja za likovno - kreativni rad
djece. Ako nastavnik/ca traži od djece da tačno ,,prepisuju” percipirano, da doživljavaju i gledaju
očima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima
339
OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI

PODRUČJA UČENJA CILJEVI
UČENJA
Sticanje znanja o: Znanje i razumijevanje :
- elementarnim muzičkim komponentama i - djeca uočavaju važnost poznavanja
pojmovima te njihova primjena tokom navedenih pojmova, primjenjuju ih
pjevanja pjesama, slušanja muzike, tokom izvoñenja pjesme, muzičke igre ili
izvoñenja muzičkih igara i brojalica brojalice te na taj način poboljšavaju
- dinamika - poznavanje italijanskih oznaka kvalitetu interpretacije
za dinamiku: piano - tiho, mezzoforte – - Uočavanjem navedenih elemenata
srednje glasno (jako), forte – glasno (jako, interpretacije tokom slušanja, djeca vrše
snažno), crescendo i decrescendo analizu djela i donose estetski sud o
- te mpo - poznavanje italijanskih oznaka za njima
tempo: lagani Andante-hodajući, umjeren - Sigurno uočavaju i primjenjuju oznake za
– Moderato, brzi tempo Allegro - veselo, dinamiku; tempo, artikulaciju
radosno, u širem smislu, brzo i Presto – - Analizirajući notni tekst djeca sigurno
ZNANJE veoma hitro, brzo prepoznaju navedena notna trajanja i
- artikulacija (akcenti, staccato, legato); izvode ritam uz kucanje ili taktiranje
- intonacija, pravilno fraziranje; - Svjesno obrazlažu adekvatnu primjenu
- različita notna trajanja: cijela nota, raznih instrumenata u samostalnoj izradi
polovina, četvrtina, osmina, šesnaestina i originalnih aranžmana
odgovarajuće pauze - P okazuju veliku zainteresiranost i ljubav
- poznaje violinski ključ, uočava mjeru prema muzici, svjesnost o značaju i
- sticanje znanja u odreñivanju forme potrebi muzike u životu
muzičkog dje la (motiv, rečenica, mala
dvodijelna pjesma, mala trodijelna pjesma)
bez ulaženja u detaljniju analizu djela
- primjena pojmova: rečenica, tema, mala
dvodijelna i trodijelna pjesma
- razvijanje muzičkih sposobnosti: ritmička - Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške

reprodukcija–složenije kombinacije, u intonaciji i u muziciranju; ukazuje i na
vokalna reprodukcija, razvijanje obima greške i ispravlja i druge
glasa, razvijanje muzičke memorije, kao i - P rethodna muzička iskustva i muzičke
osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje termine koristi u daljnjem učenju
– kanoni) - Već formirane kriterije za procjenu
- izvoñenje ritma na osnovu notnog zapisa kvaliteta koristi prilikom izvoñenja i
sa izgovorom (za četvrtinu ''ta'', dvije slušanja djela
osmine ''ta-te'' - Uživanje u sve slobodnijem
SPOSOB NOSTI I VJEŠTINE - upoznaje i uočava u notnom tekstu predstavljanju publici
podjelu jedinice brojanja na tri-triola i - Slobodno izlaže svoje mišljenje i ideje i
četiri dijela (informativno) pravi poreñenja ostvarenog
- sigurno izvodi šestosminsku mjeru - Informativno upoznaje pjevanje i sviranje
- izvoñenje jednostavnijih brojalica na na osnovu notnog zapisa
osnovu notnog zapisa
- pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa
u C – duru
- tokom slušanja pamti naziv djela, ime
kompozitora i uporeñuje ga sa drugim
slušanim djelima
Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova:
- kritičnost prema sebi kao izvoñaču - Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve
(vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu veće, kao i zalaganje i odgovornost za
na druge kvalitet skupnog muziciranja
- izražavanje emocionalne i estetske - Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje
osjetljivosti na kvalitet muzike sve je mišljenje i kritiku, a poštuje i cijeni mišljenja
intenzivnije i stavove drugih
VRIJEDNOSTI, STAVOVI, - izražavanje interesa i ljubavi prema - Uočava i hvali; aplauzom nagrañuje
PONAŠANJE
sadržajima iz muzičke baštine B iH najkvalitetnije izvoñenje
- svjesnost značaja muzike u životu i potrebi - Izražava svoj odnos prema muzici i želju
učenja o muzici da je često sluša u školi, na koncertima i sl.
- vrlo jasno izražavanje razvoja interesa i - Samostalno se uključuje u muzičke sekcije,
intenzivne želje za bavljenjem muzikom a djeluje i na druge da slijede njegov primjer
koja treba da postane trajna potreba
340
STRUKTURA SADRŽAJA
II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE
III BROJALICE
IV SLUŠANJE MUZIKE
Program za šesti razred sastavljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna

znanja, ali i stiču nova. Nastavna graña se izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova.
Postavljeni zahtjevi se ostvaruju preko novih primjera: novih dječjih pjesmica, brojalica, muzičkih
igara i kompozicija za slušanje muzike. Nastava muzičke kulture se ostvaruje pjevanjem dječjih
pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije, učvršćivanjem precizne intonacije, sviranjem na
ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvoñenjem muzičkih igara naroda
Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda, upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova, učenjem
notnog pisma u okvirima njihovih potreba, slušanjem muzike/glazbe, dječje stvaralaštvo i kroz
izvoñenje ritma.
U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj
opsega dječjeg glasa, preciznost intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje
glasa, reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije.
Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Predložene
pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa, a po sadržaju i karakteru su interesantne i bliske djeci u
šestom razredu. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika ili sa CD-a, djeca je uče pjevajući uz
nastavnika. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza,
rečenica, mala dvodijelna i trodijelna pjesma). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta
(klavir, sintisajzer, gitara). Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku, učenici će učvrstiti
prethodna i sticati nova znanja. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječju primjenu novih
muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana, te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim
instrumentima.
U šestom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa, i dalje u obimu
oktave, C – dur ljestvice, kao u petom razredu. U šestom razredu je potrebno u sviranju postavljati iste
zahtjeve. Ponoviti abecedu i solmizaciju, te svirati lakše pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blok-
flauti, na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. Cilj pjevanja i sviranja je upoznavanje
učenika sa ovim elementima muzičkog obrazovanja više informativno.
U šestom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. Brojalice imaju u ovom razredu različit
sadržaj: racionalne („Dinaj, dinaj, diničica“, „Jedan, dva, tri, četiri“, „Mladi kovač“ i „Štuka, štuku
pojela“) i iracionalne brojalice („Engele, bengele“). Ritam u njima je složeniji a česta je i promjena
mjere iz dvodijelne u trodijelnu i četverodijelnu mjeru, te druge kombinacije. Novina su podjela
jedinice brojanja na tri dijela-triola i četiri dijela. Brojalice koje sadrže dvodijelnu podjelu jedinice
mjere / brojanja i dalje se izvode na osnovu notnog zapisa uz ritmički izgovor „ta'' i „ta-te“, dok su
brojalice sa podjelom jedinice mjere na tri („ta-te-ti“) i četiri dijela („ta-fa-te-fe“) date da ih djeca
dožive kroz brojalice i zapaze, ali će se njihovo usvajanje i obrada vršiti u VII razredu.
Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina interpretacije brojalice sa i bez
sviranja na instrumentima, ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge.
U toku školske godine djeca trebaju naučiti 4 muzičke igre. Učenjem muzičkih igara upoznaju
narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine i zemalja iz regije odnosno najbližeg okruženja i drugih
341
zemalja (Brazil, Izrael, Libija, Italija), čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. Koreografije
okretnih igara i narodnih plesova iz različitih krajeva imaju utvrñene figure i kretnje, te je potrebno
djecu upoznati sa pravilima igre ili plesa. Muzičke igre predviñene Nastavnim programom su pretežno
igre sa pjevanjem. Potrebno je naučiti prvo pjesmu, pa zatim učiti pravila igre, pokrete, spojiti
elemente igre i tada izvoditi igru u cjelini.
Kroz učenje muzičkih igara i dalje se ostvaruje visoka korelacija nastave Muzičke kulture sa
nastavom Tjelesnog odgoja.
Slušanjem muzike djeca upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Potrebno je tokom
godine obraditi najmanje 12 kompozicija, sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa
ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. U
program su uvrštene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Slušanjem
učenici/ice zvučno razlikuju orkestarske instrumente (pojedinačno i po grupama) kao i glasove (dječji,
ženski, muški glas, hor/zbor). Ne treba zanemariti vizuelni doživljaj svakog instrumenta, grupe
instrumenata i orkestra. Učenicima/icama pokazati uživo ili na slici instrumente koje slušaju.
Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje, emocionalno). Pored
umjetničkog doživljaja slušane kompozicije, učenicima postavljati i zadatke sa ciljem uočavanja
karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvoñača, itd. Na kraju časa obavezno dati
zaključak o slušanom djelu, pa potom ponoviti slušanje. Podsticati djecu da svoja zapažanja i
doživljaje izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost.
Pored redovne nastave, važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu
aktivnost i vrijeme (posjete koncertima, itd.). Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor
(mlaña i starija uzrasna grupa) i orkestar (tamburaški, harmonikaški i drugi). Mlañi hor/zbor čine
učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje) a učenici od 6. do 9. razreda formiraju hor
starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru dovode učenike/ice
na najviši stepen muziciranja i imaju najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te
svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Talentirane učenike
treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. Ove
aktivnosti su opširnije obrazložene u tabelama. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici
(dvoglasni hor 4 časa sedmično). Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu
instrumenata.
AKTIVNOSTI
NASTAVNIKA
VRIJEDNOSTI,
ZNANJE I AKTIVNOSTI (ORGANIZACIJA I
SADRŽAJ SPOSOBNOSTI STAVOVI, METODE NASTAVE
RAZUMIJEVANJE DJECE
PONAŠANJE I UČ ENJA,
OCJ ENJIVANJ E)
- P jevanjem - Kod djece se - Pokazuje veliko - Redovno učešće u - Planira i osmišljava
1. PJEVANJE I jednoglasnih poboljšava vokalna zalaganje i trud da pjevanju i muzičke igre kao
SVIRANJE pjesama i kanona reprodukcija, svoje muziciranje sviranju: nastava, podsticaj za učenje
Izbor: učenici/ice razvija muzička usaglasi sa grupom priredbe, izleti, zagonetke,
1. Ja bih (Asim obogaćuju fond memorija i i kolektivom kuća premetaljke rebuse
Horozić, Š imo pjesama i proširuju proširuje obim - Često pjeva i svira - Komunikacija i - Inicira i organizira
Ešić) teoretska znanja glasa jer uviña da treba interakcija u pjevanje i sviranje
2. List na putu - uočavaju i odreñuju - Djeca osjećaju i vježbati ako se želi muziciranju u interakciji
(Nada L udvig- karakter pjesme, svjesno izvode 2, 3, postići kvalitet (improvizaciji) (učenje u školi, u
Pečar, stihovi tempo, dinamiku i 4-dijelnu mjeru, - Vrši - Stalna briga i porodici)
Šukrija Pandžo) primjenjuju ih promjenu mjere i samoprocjenjivanje čuvanje školskih - Učestvuje u
3. Cvje tni - poznaju notna koriste pojmove i procjenjuje muzičkih interpretaciji i
puteljak (J. trajanja i pauze „teza i arza“ pjevanje drugih instrumenata kao improvizaciji i
Kaplan) i Pjesma - sigurnije izvode 6/8 - Razvija se osjet za - Ima pozitivnu sliku vrijednosti potiče
dje čaka (D. mjeru ritam: podjela i razvija svijest o - Samostalna izrada komunikaciju
Basrak, stihovi - prihvataju korekcije i jedinice mjere na značaju svakog vlastitih - Stalno komunicira
Zl. Kolarić- poštuju pravila dva: ta, ta-te) pojedinca u horu ili improviziranih sa djecom i
Kišur) (preciznija - Osjet za tempo i orkestru instrumenata upućuje ih na
4. Srebreni voz intonacija, dinamiku je sve izvore znanja
(B. Nikolić, artikulacija, dikcija, razvijeniji pored udžbenika
stihovi M. disanje, fraziranje)
Alečković)
342
5. Moja domovina - shvataju svrhu - Samostalno - Shvata potrebu
(Han a i Dinko korekcije istraživanje i uklapanja svog - Upotreba - Motivira rad i
Čizmić) pojedinca radi uključivanje u glasa u hor/zbor da instrumenata u nenametljivo
6 Dan prazn ični podizanja kvaliteta sviranje pratnje se doprinese skladu sa rukovodi dječijim
(W. A. Mozart) muziciranja pjesmi boljem zvučanju zadacima aktivnostima
7. No ćas (B. Nikolić, - pjevanje pjesmica - Poznaju mogućnosti - Razumije i svjesno pjesme i/ili - Aktivnim
stihovi prema notnom i Orffovih obavlja muzičke dogovorenim uključenjem u
(Zl. Kolarić-Kišur) zapisu u u C – duru instrumenata i zadatke i obaveze aranžmanom zajednički rad
8. Na livadi (M. - imaju više adekvatno ih (kao pojedinac ili - Kroz svoje pomaže djeci u
Milojević) i. povjerenja u sebe i kombinira sa dio grupe) ponašanje i kolektivnom,
Proljeće (I. Ge nov) samostalnije priručnim - Komentarima i učestalo grupnom i
9. Repata priča (M. pjevaju i sviraju - Muziciraju praktičnim muziciranje individualnom
Je ličanin, stihovi Orffove samoinicijativno i djelovanjem pokazuje da muziciranju
Grigor Vite z) instrumente bez poticaja i pokazuje pozitivne muziku - Prati i procjenjuje
10. Ne žuri tata, ne - zvučno i vizuelno aktivno učestvuju stavove i vrednote doživljava i njihova
žuri mama, muzika: prepoznavanje izradi aranžmana prema muzici cijeni individualna
Kolaković Ajk a, metalofona, - Pokazuju visok nivo - pjevanje u postignuća, u
tek st: Bekrić Ismet, ksilofona, blok spretnosti u sviranju školskom horu/ poreñenju sa
11. Adio kerida, flaute, melodike i improvizaciji zboru njihovim
Se fardska romansa, - sviranje na - sviranje u individualnim
12. Cazin-grade, metalofonu školskom rezultatima u
(Zapisao Vlado - sviranje na orkestru petom razredu
Milošević) instrumentima kao
KANONI pratnja pjevanju
1. Tišina lje tne noći - izrada aranžmana
(Zl. Grgošević) za sviranje na
2. Kukavica (J. G. Orffovim
Fe rari) ritmičkim
instrumentima
- pokret i ples kao
elementi u
izražavanju ritma,
tempa i dinamike
- sticanje znanja u
odreñivanju forme
muzičkog djela
(motiv, rečenica,
tema; mala
dvodijelna pjesma,
mala trodijelna
pjesma) i primjena
bez detaljnije
analizu djela
343
2. MUZIČKE - Ima veliki fond - Samostalno pjeva i - Shvata i razumije - P redlaganje - Priprema,
/GLAZBENE IGRE muzičkih igara igra sa osjećajem značaj pokreta u muzičke igre osmišljava, i
Izbor: - Pamti i imenuje
pojedine pjesme,
sigurnosti
- Samostalno izvodi
plesu i kolu
- Razvijanje svijesti
za priredbe
- P onašanje u
demonstrira, te prati
i stimulira svojim
1. La
igre i kola zadane pokrete o kolima kao skladu sa učešćem
Gvantanamera,
- Izvodi zadatu - Samostalno igra u tradicionalnom zahtjevima - Upućuje i pokazuje
Brazil, tradicionalna
koreografiju kolu i usvaja muzičkom muzičke igre simulacije na
pjesma
- primjenjuje ranije pokrete sa više stvaralaštvu BiH - Uključenje u kompjuteru
2. Havanagila,
znanje na novu igru sigurnosti sa utvrñenim modeliranje - Sarañuje sa
Izrael, tradicionalni
- pravilno izvodi igru pravilima narodnih roditeljima i
ples
odnosno kolo (koreografija) nošnji (prema uključuje ih u rad
3. Zan iz Abedina
- prepoznaje pojedine - Razvijanje svijesti originalu ili - Organizira
(Zane from
tradicionalne nošnje o kulturi slikama) praktične vježbe i
Abedeen), Libija,
- primjećuje i ponašanja na - Izrada nošnji odlazak na probu
tradicionalna pjesma
razumije da svaka nastupima od različitih KUD-a
4. Bella bamba,
zemlja ima svoje folklornih materijala u - Osmišljava,
Italija, tradicionalni
tradicionalne igre i ansambala učionici priprema i
ples
plesove - Shvata da svaka - Crtanje organizira igre
5. Narodno kolo
zemlja ima svoje (slikanje) posebno
tradicionalne igre i narodnih tradicionalne
plesove i da je to nošnji - Vodi aktivnosti,
vrijednost koju treba - Učlanjenje u demonstrira i
čuvati ritmičku i/ili usmjerava u pravcu
(multikulturalnost) folklornu dječijih interesa i
sekciju mogućnosti
- Posmatra i prati
djecu u radu
- Stimulira ih i
direktnim učešćem
u igrama i kolu
- Upućuje, pomaže,
pokazuje simulacije
na kompjutoru
- Sarañuje sa
roditeljima i
uključuje ih u rad
- Organizira praktični
rad i odlazak na
probu folklorne
sekcije u školi i u
KUD
3. BROJALICE - Ima u memoriji veći
Izbor: broj ranije obrañenih - Uporeñuje note i - P ozitivno - Izvoñenje po - Demonstrira
1. Dinaj, dinaj, brojalica i izvodi ih njihovo trajanje vrednuje brojalicu notnom tekstu izvoñenje i sviranje
diničica (Zapisala po sjećanju u brojalici kao maštovitu na originalnim - Osmišljava prigodne
Elly Bašić, Zagreb) - Izvodi brojalicu - Brzo uočava igru i i napravljenim muzičke igre za
2. Engele, benge le precizno i tačno u sličnosti i razlike komunikaciju, instrumentima interaktivno učenje
3. Jedan, dva, tri, skladu sa tekstom u trajanju nota i koja razvija - Osmišljava - Aktivnim učešćem
čet'ri, pet (Beograd) - Razlikuje note po obrazlaže ih osjećaj nove maštovite pomaže, koordinira
4. Mladi k ovač trajanju: cijela nota, - Na osnovu pripadnosti grupi igre sa rad i usmjerava
5. Štuk a štuku polovina, četvrtina, sviranja ritma - Sa posebnim instrumentima aktivnosti djece
pojela osmina, šesnaestina prepoznaje ranije zadovoljstvom se - P ronalaženje i - Razvija kreativnost,
- Izvoñenje ritma na naučene uključuje u zapisivanje dječije radne i
osnovu notnog brojalice izvoñenje i raduje brojalica, kulturne navike
zapisa sa podjelom (muzičke novim iskustvima sortiranje i - P rocjenjuje
jedine mjere na dva, zagonetke) - Uči i druge izvoñenje interesovanja i
sa izgovorom: za - Tačno izvodi izvoñenju ritma zaključak napredak djece
četvrtinu „ta“, dvije mjeru i ritam uz na instrumentima - Dopunjavanje - Uzima učešće u
osmine „ta-te“; taktiranje i - Kroz kreativne zidnog panoa izradi improvizacije
Triolu („ta-te-ti“) i izgovaranje načine ritmičkog novim na ritam brojalice i
podjelu na četiri ritamskih izražavanja jača zapisima aranžmana za
šesnaestine „ta-fa-te- slogova samosvijest - Dopunjavanje izvoñenje brojalice
fe“ treba da doživi - Samostalno - P amti i donosi u razredne
samo informativno izvodi ritam razred nove izložbe-stalna
- Prema zadatku sviranjem na brojalice i izmišlja postavka
izvodi odgovarajuće instrumentima nove zajedničke - Crtanje i
pokrete u mjeri i - Predlaže i izvodi igre fotografiranje
ritmu pratnju, - Shvata da je instrumenata i
- Svira ritam na kombinira orkestar muzički njihova
instrumentu po instrumente ureñena zajednica samostalna
dogovoru i na (aranžmani) koja svira prema prezentacija
344
osnovu vlastitih pravilima i znaku
ideja dirigenta
- Pokreti su precizni i
tačni
4. SLUŠANJE
MUZIKE - Shvata značaj - Brzo pamti i - Razvijanje - P rikupljanje - Osposobljava ih i
Izbor: poznavanja pjevuši melodiju osjećaja za lijepo kaseta i CD-a potiče za uočavanje,
Tiha, tiha pjesma, J. umjetničkih djela pjesme koju - Sa vidnim sa djelima koja prikupljanje
Magdić, stihovi: kao vrijednosti, sluša zadovoljstvom će se slušati u materijala i bilježenje
Grigor Vitez donošenje estetskog - Uočava, izražava utiske o školi - Osmišljava i realizira
i Me ditacije s suda o djelu uporeñuje, slušanom djelu - U knjigama i simulacione igre za
Benbaše, M. - poznavanje razlikuje, - Razgovora o štampi djecu
Jeličanin; umjetničkih djela samostalno i osjećaju pronalaze i - P riprema i vodi djecu
2. Uspavank a, - Ima bogat fond djela tačno izvodi ugodnosti i prikupljaju kroz aktivnosti
odlomak iz opere koja prepoznaje zaključke o opuštanja slike dijaloga i interakcije
„Hasanaginica'', prilikom slušanja slušanom djelu - Često traži da se kompozitora i - P omoć u
Asim Horozić, - Zna naslov djela i - Brzo uočava i djelo ponovno muzičkih samostalnom i
3. Zvije zd a tje ra saopćava ime saoćtava sluša instrumenata grupnom radu
mjeseca, dvoglasni kompozitora izvoñača djela - Komentira (simfonijski - Ukazuje na
ženski ili dječji - Odreñuje karakter - Samostalno osobine djela, orkestar) adekvatan način
hor/zbor, stilizacija djela odreñuje saopštava zašto - Izrada izrade preglednih
Rešad Arnautović - Prepoznaje karakter mu se dopada ili preglednog zidnih kalendara sa
4. Tambu rice, orkestarske kompozicije ne dopada panoa na koji terminima koncerata
muzika i tekst: instrumente po - Tačno odreñuje - Biranim riječima i se dodaju slike - P lanira termine za
Aleksa Šantić i S. S. grupama (gudački, dinamiku odnosom instrumenata posjete kulturnim
Mokranjac: II duhački, udaraljke) (glasnoću), pokazuje da cijeni koje su ustanova i bilježi ih
Rukovet „U Budimu - Razlikuje izvoñačke tempo i druge muziku, izvoñače upoznali, što ih na kalendaru
gradu“ ansamble: solo- karakteristike i kompozitore motivira na - Osmišljava i obavlja
5. Ja volim pjevač ili solo- djela - Traži da ih vidi učenje temeljitu pripremu
Sarajevo, Slavko instrument, orkestar - Razlikuje i uživo na - P ronalaze i učenika za izlaske iz
Olujić, stihovi ili grupa poznaje pojedine koncertima prikupljaju škole i posjete
Velimir Milošević i orkestarskih instrumente i - P okazuje kulturu slike koncertu i kulturnim
Sarajevo – ZOI 84, instrumenta, hor vizuelno i ponašanja kad tradicionalnih ustanovama
M. Fetahović - Razlikuje glasove: auditivno sluša izvoñenje narodnih - P rati ponašanje na
6. Valcer u Des- dječji, ženski, muški - Sposoban je da djece u razredu i instrumenata i koncertu, oblačenje
duru, F. Chopin i - Prepoznaje vokalno, uz slušanje na koncertu nošnji naroda (pravila i kulturne
Mazurka Op. 67 br. instrumentalno i muzike i - Aplaudiranjem BiH navike)
4, F. Chopin; vokalno- praćenje notnog drugarima i na - Izrañuju zidne - Saradnja sa
7. Kraljevsk i marš instrumentalno zapisa uoči i koncertu pokazuje panoe sa roditeljima i
lavova, stav iz izvoñenje primjeni pozitivan odnos tematskim umjetničkim
Karnevala životinja, - Prepoznaje narodnu muzičke prema djelima i sadržajima ustanovama
C. S. Sans, muzičku tradiciju; termine: legato, muzičkim - P ronalaze i - P ohvale i nagrade u
8. Picik ato polka, J. - Poznaje i pamti staccato, piano, umjetnicima prikupljaju skladu sa
Strauss, imena bh. mp, mf, f, - P okazuje razvoj tradicionalne individualnim
9. Menuet iz Male kompozitora i crescendo, svijesti o značaju instrumente iz napredovanjem u
noćne muzike, W. A. njihova najpoznatija decrescendo, muzike u kraja gdje je odnosu na V razred
Mozart, djela oznake za porodici, školi i škola
10. Konce rt za - poznavanje tempo, znak okolini - Izrada
trubu i orkestar u italijanskih oznaka ponavljanja, - Razgovorom o zajedničke
Es – duru, I stav, J. za dinamiku: piano ritam, melodija muzici u okolini, makete
Haydn i Ples sa mezzopiano - - Prilikom ispoljava svoje koncertnog
sabljam a, odlomak srednje tiho, slušanja muzike, stavove i potrebe podijuma
iz baleta „Gajana“, mezzoforte – srednje posebno na za lijepim - Voñenje
Aram Hačaturjan glasno forte; koncertu, poštuje (auditivna intervjua sa
11. Ples pastira, crescendo i pravila ekologija) umjetnicima
Marsch i Kinesk a decrescendo; ponašanja - Shvata da muzika - Izrada plakata
igra, odlomci iz - poznavanje - Koristiti ima važnu ulogu sa važnijim
baleta Krcko Oraščić, italijanskih oznaka jednostavan za poboljšanje telefonskim
P. I. Čajkovski za te mpo: lagani muzički jezik za kvaliteta života. brojevima
12. Iz ciklusa pet andante-hodajući), saopćavanje (Narodno
impresije a, Avdo umjeren (moderato), ideja, i za pozorište,
Smailović i brzi tempo (allegro- imenovanje i Opera)
Fantazija za dvije veselo, radosno, opis djela i - P rikupljanje
flaute, Asim Horozić brzo) i veoma brzo, izvoñača isječaka iz
13. Tebi majko misli hitro (presto) štampe sa
lete, Ismet - uočava promjene u najavom
Alajbegović, tekst tempu koncerata u
345
Nikola Škrba gradu (Vodič
14. U ñul bašči, kroz kulturne
sevdalinka muzičke
dogañaje)
- P osjeta
najznačajnijim
kulturnim
objektima u
mjestu
- P osjeta
koncertima u
osnovnoj
muzičkoj školi
5. DJEČIJE
STVARALAŠTVO - Eksperimentira, - Samostalno - Vidnom željom - P redlaganje i - Svojim odnosom i
- Izmišljanje novih istražuje i smišlja, za čestim dogovaranje o stavovima podstiče
pjesmica na kombinira uporeñuje, muziciranjem improvizaciji kreativne oblike
zadani ili novi instrumente dodaje, mijenja pokazuje pravilan koja pruža izražavanja prati i
tekst - P ravi varijacije na - Pravi odnos prema neverbalnu ohrabruje
- Izmišljanje teksta zadanu temu improvizaciju muzici komunikaciju, - P riprema, rukovodi i
na zadanu ili (melodiju, ritam) ritmičke pratnje - Improvizacija je kooperaciju i planira muzičke
izmišljenu - Spontano na pjesmi slobodnija socijalizaciju. sadržaje u korelaciji
melodiju muziku progovara - Stvara kolektivna, - P ronalaženje sa ostalim
- Slobodna pokretom, likovno kombinacijom grupna, u paru priča i bajki čiji umjetničkim i
improvizacija na ili literarno riječi, (dijalogom), se likovi mogu drugim odgojnim
Orffovim - Improvizacijom instrumenata, individualna muzikom područjima
instrumentima kreira nove pokreta i - Sa „ozvučiti“. - Saradnja sa
- Improvizacija aranžmane za likovnim zadovoljstvom - Izvoñenje lokalnom
pokreta u ritmu i pjesmice i brojalice izrazom učestvuje u muzičkog zajednicom, posjeta
plesu - Samo predlaže muzičkoj igrokaza uz školskoj priredbi,
- P lesna ideje i dramatizaciji i kombinaciju posjete koncertima
dramatizacija instrumente za njihovoj javnoj pojedinaca -
- Literarno i /ili dočaravanje prezentaciji likova i
likovno likova i kolektiva
izražavanje uključuje s u rad
doživljaja muzike na muzičkoj
- P rezentacija dramatizaciji
rezultata
samostalnog i
grupnog rada
346
Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi života
Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenike za primjenu osnovnih kineziologijskih
znanja i kinezioloških iskustava - koja će mu omogućiti samostalno tjelesno vježbanje u funkciji
usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja, a
sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika.
Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema
uvjeta, koji će učeniku pomoći da:
- Upozna svoje tijelo, upozna razlike meñu spolovima, usvoji osnovna znanja o razvoju
sekundarnih spolnih karakteristika
- usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja,i osnovama pravilne
prehrane,
- usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne
kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje,
- usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa,
- aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama,
- zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim, rekreativnim i,
eventualno, kinezio-terapijskim aktivnostima,
- razumije, poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma,
- uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira.
učenika, (3) sigurnost učenika, (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život, sportsku rekreaciju,
urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti, (5) razvoj
antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika.
Ciljevi Sadržaji Ishodi Učenice Učenici

Tjelesno vje žban je i volume noznost Posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog
x x
tijela vježbanja sa volumenoznošću tijela.
Posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na
Osnovna teorijska znanja
Ishrana i zd ravlje x x
zdravlje.
Indeks tjelesne mase (ITM) Izračunava ITM-a. x x
Umor u školi i načini njegovog Posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima
x x
otklanjan ja njegovog otklanjanja.
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o
Organizacija sportsk ih natjecanja organizaciji sportskih natjecanja i suñenju u različitim x x
kineziološkim aktivnostima.
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o
Prehrana i tje lesni napor x x
Obrazovni
značaju prehrane za tjelesne napore.

1. Trčanja:
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o:
- Trčanja različitim tempom do 6
trčanju različitim tempom do 6 min; preponskom x x
minuta
trčanju.
- P reponsko trčanje
1.
Osnovna motorička znanja
2. Sk akanja: Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku

- Skok udalj jedan i pol koračnom udalj jedan i pol koračnom tehnikom; osnovnim
tehnikom skokovima s mini trampolina - pruženim, zgrčenim, x x
- Osnovni skokovi s mini trampolina - raznožnim.
pruženi, zgrčeni, raznožni
3. Bacanja: Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o
- Bacanje male medicinke do 2 kg x x
bacanju male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom.
bočnom tehnikom
4. Kolutanja: Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o

- Leteći kolut na povišenje od x x
letećem kolutu na povišenje od mekanih strunjača.
mekanih strunjača
347
348
5. Višenja, upiran ja i penjanja:
- Penjanje po konopu do 5 m P osjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o:
penjanju po konopu do 5 m; ljuljanju na karikama x x
- Ljuljanje na karikama malom amplitudom, saskok
u zaljuljaju malom amplitudom i saskoku u zaljuljaju; njihu u
- Njih u uporu na niskim paralelnim ručkama, saskok uporu na niskim paralelnim ručkama i saskoku
zanožno; premahu zgrčno klimom i raznožno na x
zanožno
dvovisinskim ručkama; naskoku u upor čučeći na
- Klimom premah zgrčno i raznožno na gredu, saskoku pruženo.
dvovisinskim ručkama x
- Naskok u upor čučeći na gredu, saskok pruženo
6. Presk ak anja: P osjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o
x x
- Zgrčka izvoñenju preskoka ,,zgrčka”.
7. Ritmičke i plesne strukture :
- Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja P osjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: x x
- Osnovne vježbe aerobika za razvoj repetitivne narodnom plesu po izboru iz zavičajnoga područja;
snage osnovnim vježbama aerobika za razvoj repetitivne
- „Mačiji“ skok snage; „mačijem“ skoku; daleko-visoko skoku.
x
- Daleko-visoki skok
8. Borilačke struk ture : P osjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: padu
natrag i u stranu; osnovnim zahvatima držanja u x x
- Pad natrag i u stranu
parteru.
- Osnovni zahvati držanja u parteru x
9. Igre :
Rukomet:
- Skok šut
- Blokiranje i oduzimanje lopte
- Zonska odbrana 6:0, sistem igre s jednim kružnim
P osjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o:
napadačem
ruk ome t - skok šutu; blokiranju i oduzimanju lopte;
Košarka:
zonskoj obrana 6:0, sistemu igre s jednim kružnim
- Kretanje u voñenju i zaustavljanje ili zaustavljanje
napadačem, k ošarka - kretanju u voñenju i
na dodatu loptu
zaustavljanju ili zaustavljanju na dodatu loptu; voñenju
- Voñenje lopte s promjenom smjera i brzine
lopte s promjenom smjera i brzine kretanja; x x
kretanja
suradnji dva igrača u odbrani i napadu,
- Saradnja dva igrača u odbrani i napadu
odbojka - prijemu servisa podlaktično; mini odbojci
Odbojka:
3:3, nogomet - voñenju lopte s promjenom smjera i
- Prijem servisa podlaktično
brzine kretanja; driblinzima i fintiranjima; udaracu
- Mini odbojka 3:3
glavom iz kretanja bez skoka.
Nogomet:
- Voñenje lopte s promjenom smjera i brzine
kretanja
- Driblinzi i fintiranja
- Udarac glavom iz kretanja bez skoka
S potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne
x x
Motoričke sposobno sti
- Snaga: pokrete i kretanja.

Odgovarajući sadržaji iz: 1., 2.,
- Brzin a: P osjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i
3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9., kao drugi x x
- Koordinacija: kontrolu složenijih pokreta.
kineziološki sadržaji, a shodno
- Ravnoteža:
potrebama učenika i P ostiže optimum motoričkih sposobnosti brzine,
- Gibljivost:
2. Antropološki
mogućnostima škole i okoline koordinacije, gibljivosti i ravnoteže. x x

- Preciznost:
samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj

maksimalnog primitka kisika. x x
2. F unkcionalne sposobnosti:
značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja
x x
energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima.
održava povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase
i potkožnog masnog tkiva, razumije funkcionalno-
3. Morfološke osobine: x x
morfološke promjene i probleme tokom puberteta i
sazrijevanja.
poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeñu
Tje lesne sposobnosti osoba različitih spolova: x x
osoba različitih spolova.
Tje lesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama: poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeñu
x x
osoba sa i bez posebnih potreba.
3. Odgojni
posjeduje dovoljan nivo strpljivosti u odnosu prema

Emocionalna samoregulacija: x x
učitelju i sistem rada.
posjeduje uljudne navijačke navike, prihvaća pozitivne
Suñenje i pravila igre: x x
sportske i ljudske uzore.
dostojanstveno iskazuje razočarenje i zadovoljstvo
neuspjehom odnosno uspjehom; prepoznaje pogreške i
Kultura ponašanja: x x
osuñuje neprimjerena ponašanja; sarañuje u igri i
nenasilno rješava konflikte.
349
Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje
informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim
potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću, pomogne djetetu da
postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korištenje zdravstvenih usluga. Najčešći
sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice, zdravi stilovi života odn. zdrava
ponašanja, zdrava životna sredina, ishrana, humani odnosi meñu spolovima, meñuljudski odnosi,
mentalno zdravlje, povrede, različiti faktori rizika, odnos zdravstvenog radnika i pacijenta, zaštita od
bolesti itd.
Rast i razvoj djeteta u ovom periodu, prije svega, karakterizira usporen tjelesni rast, početak
intenzivnog rasta mišića, veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja, odreñeni nivo intelektualne
razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava, socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa
vršnjacima i, zbog opterećenja u školi, višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u
tjelesnim aktivnostima. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje
je potrebno mnogo usvojenih elemenata, a koje čine osnovu za razvoj struktura motoričkog programa
pojedinca.
Potrebno je usvojiti odreñeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike, gimnastike, ritmike i
sportskih igara. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj
motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. Takoñer, igra je još uvijek
zastupljena skoro na svakom času vježbanja. U različite dijelove nastavnog časa, gdje to uvjeti
omogućuju, uključuje se muzika, naglašava izražavanje pokretima, imitiranje i stvaralaštvo i
upotrebljavaju različiti rekviziti. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava,
njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad, spremna su za usvajanje osnova pomoći i
sigurnosti. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života.
Za drugi osnovnoškolski ciklus, koji obuhvaća 4., 5. i 6. razred osnovne škole, karakteristično
je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfološkim, motoričkim i
funkcionalnim obilježjima.Učenici i učenice trebaju osnovne informacije radi čega dolazi do
razlikovanja izmeñu spolova. Općenito govoreći pubertet počinje ranije kod djevojčica nego kod
dječaka.Danas djevojčice ulaze u pebertet u dobi izmeñu 8 i 13 godina, a dječaci u dobi izmeñu 9
i 14 godina. Ova dob se karakteriše fiziološkim i morfološkim promjenama. Stoga treba postupno
usmjeravati nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih
znanja, sposobnosti i osobina koje su, u ovom i narednom razvojnom razdoblju, bitne za učenike.
Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti izmeñu učenica i učenika, sa stajališta
naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesnog i zdravstvenog odgoja mora biti organizirana
posebno za učenice, a posebno za učenike.
Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i
zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja, a usmjeren je na obrazovnu, antropološku i odgojnu
komponentu sistema odgoja i obrazovanja. S obzirom na to da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja
motoričkih znanja, obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih
znanja koja, upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije, podstiču razvoja osobnosti
učenika. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih, morfoloških i funkcionalnih
obilježja učenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora
(različiti oblici i vrste kotrljanja, kolutanja. puzanja, hodanja i trčanja, kojim se savlañuju distance na
različitim vrstama podloge, nagiba i pravaca), (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici
provlačenja, penjanja i silaženja, skokovi, naskoci, saskoci i preskoci, kojim se savlañuju različite
vrste okomitih, kosih i horizontalnih prepreka bez upotrebe tehničkih i drugih pomagala), (c)
svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja, vučenja, dizanja i nošenja, kojim se savlañuju
pasivni otpori objekata različitih masa i oblika, te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv.
navlačenja, potiskivanja i njihove kombinacije, kojim se savlañuju nepredvidive aktivne dinamičke
sile suvježbača), (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja, ciljanja i
gañanja, slaganja i rastavljanja predmeta, kojim se savladavaju jednostavne i složene operacije
baratanja objektima različitog broja, oblika i masa u odreñenom prostoru i vremenu); ili specificirane
kao: (a) monostrukturalna motorička znanja, koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike,
plivanja, biciklizma i dr., (b) aciklična motorička znanja, koja su bitno obilježje tzv. borilačkih
aktivnosti, kao što su boks, hrvanje, judo, karate i dr., (c) kompleksna motorička znanja, dakle ciklična
350
i aciklična, koja se susreću u sportskim igrama, kao što su nogomet, rukomet, košarka i dr., (d)
„estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha), koja su
sadržana u aktivnostima tipa gimnastike, ritmičke gimnastike, skokova u vodu i dr.; odnosno i kao
opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i
anaerobnih), (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije, ravnoteže, brzine, preciznosti,
morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase).
Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje,
manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima. Motoričke sposobnosti
koordinacija, gibljivost, statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane
transformacijske osjetljivosti, što omogućuje veće promjene.
Tjelesna aktivnost - uz opće morfološke učinke, koji podrazumijevaju uticaj na sastav tijela
unutar kojeg se ističe povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te
prevencija pretilosti; razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim
biološkim rastom i razvojem, čime se povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim
aktivnostima; te uz fiziološke učinke usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i
djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema - pozitivno djeluje i na imunološki sistem, nužan za
održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti, odnosno i na cjelokupni antropološki
status. S ukupnog antropološkog stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i, u
dogovoru s roditeljima ili starateljima, uputiti ih u primjerene sportske klubove.
Cilj odgojne komponente tjelesnog i zdravstvenog odgoja jeste stvaranje takvog sistema
vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno
provoñenje tjelovježbe, te stimulirati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom
rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi.
VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG

ODGOJA
Aktivnost djeteta se prati, vrednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa, vanastavnog procesa u
okviru škole, vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima.
Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja
izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine, težine i držanja tijela), (2) testiranjem
manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije,
agilnosti, ravnoteže, preciznosti, gipkosti, snage, brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih
(kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja, sportsko-tehničkih
dostignuća i stavova učenika prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju.
1. Tjelesni razvoj: tjelesna visina, tjelesna masa i držanje tijela;
2. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 6 minuta;
poligon natraške, eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta, repetitivne snage – pretklon trupa, statičke
snage – vis u zgibu, fleksibilnosti – pretklon raznožno.
U drugom ciklusu ocjenjivanje je opisno, te brojčano i opisno. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis
uspješnosti i napretka učenika, njegove suradnje, aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i,
radnih zadataka za svakog učenika, kao i za njihovo ocjenjivanje.
sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se
odnosi, ili tokom obavljanja aktivnosti, (2) ona mora da bude konkretna, tj. mora da se odnosi na
aktivnosti i učinak a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe, (3) ona mora biti pozitivna, da sadrži
isticanje onih elemenata koji su za pohvalu, a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete
351
trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i
ocjenjivanje (kvalitativno, kontinuirano, konkretno, pozitivno i adekvatno obrazloženo), doprinosi i
njihovom razvoju pojma o sebi, formiranju realne sliku o sebi, o onome što znaju, umiju, o svojim
sposobnostima, što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i
svijetu oko sebe.
Metodološke napomene uz 3. trijadu
I. Didaktičko-metodičko strukturiranje Nastavnog plana i programa u 3. trijadi
Nastavni plan i program (NPP) za 3. trijadu devetogodišnje osnovne škole sačinjen je prema
temeljnim principima oblikovanja NPP-a i elementima kurikularne teorije, što su prvenstveno njegova
fleksibilnost i otvorenost prema svim dometima i postignućima odgojno-obrazovnog i nastavnog rada,
te inkluzivnost, integriranost i naučna kompatibilnost sa evropskim odgojno-obrazovnim i prosvjetnim
paradigmama.
Kao i za prethodne dvije trijade, programski sadržaji nastavnih predmeta u 3. trijadi odreñeni su prema
opće usvojenim kriterijima:
a) svrha, ciljevi i zadaci nastavnoga predmeta (obrazovni, odgojni, psihofunkcionalni,
jezičkokumunikacijski),
b) sadržaj, predmet i specifični ishodi učenja unutar konkretnih nastavnih predmeta.
Za svaki nastavni predmet napravljen je poseban silabus (fond nastavnih sati, dinamika realizacije i
razrada specifičnih programskih sadržaja), koji su metodologijski ujednačeni do mjere u kojoj je to
bilo tehnički i praktički moguće, budući da svaki nastavni predmet ima i svoje specifične programsko-
sadržajne okolnosti.
Opće didaktičko-metodičke napomene date su za sve silabuse u sedmom razredu i u kasnijim
razredima se ne ponavljaju, s tim da su za neke nastavne predmete opće napomene davane i u
sedmom, osmom i devetom razredu, zbog specifičnosti nastavnih tema i sadržaja (npr. za matematiku
ili likovnu kulturu).
Za one nastavne predmete koji se u NPP-u pojavljuju nakon sedmog razreda opće didaktičo-metodičke
napomene prezentirane su u onom razredu kada se taj predmet prvi put pojavljuje.
Za sve strane jezike opće didaktičko-metodičke napomene date su zajednički budući da se nastava
stranih jezika realizira u skladu sa zajedničkim Europskim okvirnim planom i programom.
Prilikom didaktičko-metodičkog strukturiranja NPP-a u 3. trijadi vodilo se računa o svim elementima
kvalitetnog i funkcionalnog programiranja, a to su, prije svega, poznavanje učenika i njihovih
kognitivnih, emocionalnih i psiholoških sposobnosti.
U tom smislu za većinu nastavnih predmeta odreñeni su opći i pojedinačni ciljevi odgojno-obrazovnog
rada, odnosno ishodi učenja prema tačno utvrñenoj metodologiji i naučnoj standardizaciji. Za pojedine
nastavne predmete precizirani su ishodi učenja prema savremenoj kurikularnoj teoriji (utvrñivanje
ishoda učenja do najmanjih organizacijskih jedinica, kao što su nastavne jedinice i nastavne teme).
Važno je naglasiti da su svi nastavni programi poredani po razredima, a ne po nastavnim predmetima,
što je uobičajeno u kurikulumskoj organizaciji nastave.
Svi nastavni programi urañeni su prema načelima korelacije i povezanosti predmetnih sadržaja, kao
zaokružene i tačno definirane nastavne cjeline u toku jednog razrednog godišta, što omogućuje
meñupredmetnu korelaciju i integrirano učenje.
Osnovni cilj svih nastavnih programa u 3. trijadi jeste njihova usmjerenost ka učenicima i uvoñenje
didaktičko-metodičke strategije koja podrazumijeva svu potrebnu stručnu pomoć nastavnicima u
realizaciji nastavnih programa (izbor adekvatnih oblika, metoda, sredstava, pomagala i medija
nastavnog rada).
Dakle, osnovna intencija u didaktičko-metodičkom strukturiranju NPP-a u 3. trijadi bila je usmjerena
ka akcentiranju kognitivnih, emocionalnih i intelektualnih predispozicija učenika (7., 8. i 9. razreda) i
svih aktivnosti koje će kod učenika poticati stvaralačko, kritičko, partnersko i integrirano učenje, čime
se stvaraju neophodni uvjeti za stvaranje cjelovitog odgojno-obrazovnog rada i principa savremene
škole.
II. Provoñenje NPP-a u 3. trijadi
352
Predviñeni NPP u 3. trijadi trebao bi se provoditi prema specifičnim kriterijima didaktičko-metodičke
organizacije nastave u sistemu devetogodišnje osnovne škole i prema didaktičkoj strategiji koja
maksimalno respektira principe školskog rada kao što su:
- individualno i diferencirano učenje,
- učenje usmjereno ka učeniku kao osnovnom subjektu nastavnog procesa,
- orijentacija na polifunkcionalnu strategiju učenja i sticanja znanja,
- podrška kvalitetnom procesu učenja zasnovanog na didaktički funkcionalnim oblicima,

metodama, sredstvima i medijima nastavnog rada,
- insistiranje na partnerskim odnosima u relaciji nastavnik-učenik-škola-porodica.
III. Oblici, metode, sredstva, pomagala, mediji i tehnologija nastavnog rada u 3. trijadi
Nastavni predmeti u 3. trijadi kao predmeti finalne faze devetogodišnje osnovne škole zasnovani su na
onim oblicima, metodama, sredstvima, pomagalima, medijima i tehnologiji koji su specifični za tzv.
završne razrede, što znači da se oblici i metode nastavnog rada prilagoñavaju starijem uzrastu učenika,
odnosno načelima tzv. predmetne nastave.
Priroda pojedinih nastavnih predmeta uvjetovala je i dominaciju odreñenih nastavnih metoda i
sredstava, tako da se primjerice kod jezičkih, društvenih i humanističkih oblasti u pojedinim
predmetima (maternji jezik, strani jezici, historija, geografija) više preferiraju metode kao što su:
metode razgovora, pisanja, tekstualna metoda i dr., dok se unutar predmeta koji tematiziraju tzv.
prirodne i tehničke nauke (matematika, fizika, hemija, biologija) preferiraju neke praktične metode
(primjerice metoda eksperimenata i tzv. očiglednih sredstava), što je donekle slučaj i kod ovih
nastavnih predmeta koji tematiziraju tzv. umjetničke vještine i (likovna i muzička kultura).
Takoñer, ovisno o prirodi i didaktičkom kontekstu pojedinih nastavnih predmeta, predviñena su i
specifična sredstva, pomagala, mediji i tehnologija nastavnog rada, kao što su udžbenici, priručnici,
radni kabineti, didaktičke učionice, školska biblioteka, fiskulturna sala, fonolaboratorij i dr.
Cijeli didaktički kontekst determinirao je opće usvojene oblike odgojno-obrazovnog i nastavnog rada
u devetogodišnjoj osnovnoj školi, a to su:
- Redovna nastava (razredna od I do IV razreda i predmetna od VI do IX razreda)
- Dopunska nastava (organizirana prvenstveno za one učenike koji iz različitih razloga zaostaju
u praćenju i savlañivanju programskih sadržaja iz konkretnih nastavnih predmeta);
- Dodatna nastava (usmjerena ka nadarenim učenicima i onima koji pokazuju poseban interes za
odreñena nastavna područja ili uže nastavne teme).
IV. Nastavni rad sa talentiranim (nadarenim) učenicima
U planiranju i programiranju nastavnih sadržaja za sve predmete u 3. trijadi vodilo se računa o

tome da su uspostavljeni obrazovni standardi ne samo prilagoñeni tzv. prosječnim učenicima, već
da omogućavaju i ona postignuća preko kojih se otkrivaju i motiviraju i tzv. nadareni učenici.
To se postiže preko oblika dodatne nastave, ali rjeñe i preko tzv. akceleracije (ubrzanja) nastavnog
programa za ove učenike koji pokazuju vidan napredak u toku redovne nastave, što ih kandidira da
pod posebno propisanim zakonskim uvjetima eventualno mogu završiti dva razreda u toku jedne
školske godine.
Ipak, kod akceleracije treba biti posebno obazriv, jer su učenici devetogodišnje osnovne škole
počeli pohañati školu već u veoma ranoj dobi (i sa nepunih 6 godina), pa princip akceleracije treba
koristiti samo u izuzetnim slučajevima.
V. Rad sa učenicima sa posebnim potrebama
353
Jedna od osnovnih pedagoških intencija devetogodišnje osnovne škole jeste otvorenost,
fleksibilnost i inkluzivnost, te tome smislu i integracija i podrška učenicima sa posebnim
potrebama. Ta integracija može biti djelomična ili potpuna, ali je u oba slučaja usmjerena ka
funkcionalnom uključivanju takvih učenika u redovni odgojno-obrazovni sistem devetogodišnje
osnovne škole.

za sedmi razred devetogodišnje osnovne škole
354
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED

REDNI BROJ
OB AVEZNI NASTAVNI PREDMETI NASTAVNIH NASTAVNIH
ČASOVA ČASOVA

2. P rvi strani jezik 2 70
4. Matematika 4 140
5. Fizika 1 35
6. Biologija 2 70
7. Geografija / zemljopis 2 70
8. Historija / povijest 2 70
10. Informatika 2 70
13. Tjelesni i zdravstveni odgoj, i zdravi stilovi života 2 70
UKUPNO REDOVNE NASTAVE 26 910

SADRŽAJ:
1. Bosanki, hrvatski, srpski jezik i književnost

2. Engleski jezik
3. Njemački jezik
4. Francuski jezik
5. Arapski jezik
6. Matematika
7. Fizika
8. Biologija
11. Tehnička kultura
12. Informatika
13. Likovna kultura
355
PRIJEDLOG OKVIRNOG NASTAVNOG PROGRAMA ZA VII RAZRED
KNJIŽEVNOST
Književno-teorijski Odgojno-obrazovni Minimaln a Maksimalna

Književni tekstovi
pojmovi ciljevi i zadaci postignuća postignuća
1. D. Cesarić, Voćka poslije Lirika Prepoznaje metaforu, Otkriva stilsko- Odreñuje i razumije
kiše Ritam-intonacija, inverziju, kontrast i izražajna sredstva u stilska sredstva,
2. T. Ujević, Dažd stanka, opkoračenje- njihovu ulogu u književnom tekstu. upotrebljava ih u
3. N. Šop, Bakine naočari stanka u opkoračenju, književnom tekstu, Prepoznaje osnovno vlastitom tekstu.
4. M. Krleža, Čovjek je lava naglašavanje riječi i razumije preneseno osjećanje u lirskoj Odreñuje pokretače
5. M. Dizdar, Zapis o zemlji ritam značenje. pjesmi. radnje, sredstva
6. E. Kišević, Lampa na Stilska sredstva- Prepoznaje osnovna Otkriva glavne zaustavljanja radnje.
prozoru metafora, inverzija, obilježja opisne, kompozicijske Povezuje ritam i
7. H. Humo, Akvarel kontrast. domoljubne i šaljive dijelove književnog osjećanje u pjesmi.
8. S. Jesenjin, Pjesma o kuji Vrste - pejzažna, pjesme. teksta. Razumije, zapaža i
9. V. Ilić, U poznu jesen šaljiva, deskriptivna i Prepoznaje pokretače Prepoznaje glavne povezuje sa
10. D. Trifunović, Nešto domoljubna pjesma fabule i sredstva značajke savremenom
važno da ti kažem Epik a zaustavljanja. povijesnoga i stvarnošću
11. Ne rkesi, P jesma o peru Fabula -pokretači Može pustolovnog romana psihološko-etičke
12. M. Antić, Poslije fabule, zaustavljanje okarakterizirati lik. Prepoznaje karakteristike lika
djetinjstva fabule Uočava glavne fabulativnu i Uočava glavne
13. V. Novak, Iz velegradskog Lik-psihološko-etička značajke povijesnoga tematsko – idejnu karakteristike
podzemlja(odlomak) karakterizacija, Portret- i pustolovnog okosnicu djela fantastične
14. Z. Dizdarević, Naza vanjski i unutarnji, romana Razlikuje književne književnosti
vezilja forme pripovijedanja Uočava različite i ekstraknjiževne Uočava glavne
15. Ć. Sijarić, Hrt (odlomak) Pozicija pripovjedača u pozicije pripovjedača elemente karakteristike
16. S. Ćorović, Ibrahimbegov priči i forme Uočava razliku ljetopisa, putopisa i
ćošak Pustolovni i povijesni pripovijedanja izmeñu drame i dnevnika
17. A. P. Čehov, Vanjka romani Uočava razliku drugih književnih Uočava glavne
18. K. Bruckner, Sadako hoće Fantastična izmeñu ljetopisa, vrsta karakteristike usmene
živjeti pripovijest putopisa i dnevnika Prepoznaje usmene književnosti
19. R. Pavlović, Čistač obuće Granične k njiževne Uočava glavne književne vrste
20. Z. Grey, K omanči vrste: lje topis, putopis, osobine drame:
(odlomak iz pustolovnog dnevnik dijalog, likovi
romana Grmljavina stada) Drama Uočava glavne
21. A. Egzipe ri, Mali princ Satirična komedija karakteristike lirske i
(odlomak) Dramski igrokaz epsko– lirske poezije
22. M. M. Bešeskija, Usmena književnost
Sarajevski ljetopis(odlomak) Termini balada i
23. N. Čukovski, James Cook romansa
(odlomak) Epsko–lirske
24. I. Sekulić, Oslo pod karakteristike
snijegom(odlomak)
25. Dnevnik Ane Frank
(odlomak)
26. P. Ko čić, Jazavac pred
sudom(odlomak)
27. F. Šehović, P utovanje
kapetana Porporelosa
(odlomak)
Hasanaginica (narodna balada)
Narodna romansa (po izboru)
Narodna lirska pjesma
(sevdalinka) po izboru
356
RJEČNIK, GRAMATIKA
ISHODI UČENJA
P rogramski zahtjevi Odgojno–obrazovni ciljevi
MINIMALNI MAKSIMALNI
Naglašene i nenaglašene Uočavati nenaglašene riječi i P ravilno pisanje i izgovor Razlikuje
riječi pravilno ih čitati u izgovornim nenaglasnica/atoničkih riječi prednaglasnice/predtoničke riječi
(naglasne cjeline) cjelinama Uočava preneseno značenje i zanaglasnice/izatoničke riječi
Riječi za imenovanje Razlikovanje osnovnog riječi na jednostavnim Zamjećuje preneseno značenje
pripadnosti mjestu, kraju, značenja od prenesenog primjerima iskazano pjesničkom slikom u
zemlji narodu (dopunskog, proširenog) P repoznaje osnovne čestice književnim djelima
Osnovno i preneseno značenja riječi (da, ne, li, za) Uočava da česticama možemo
značenje riječi Uočiti da česticama možemo Razlikovanje glagola po izreći i svoje dojmove (ma, god,
Čestice ili riječce preoblikovati rečenično značenju doista, naravno, sigurno)
(proširivanje znanja o ustrojstvo Razlikovanje glagola po Razvrstavanje povratnih glagola
ovoj vrsti riječi) Prepoznavati glagolski predmetu radnje i po vidu na prave povratne, neprave i
GLAGOLI oblik/osobu i broj u rečenici Razumije ulogu infinitiva u uzajamno povratne.
Glagolski oblik/osoba i Razlikovati prijelazne, tvorbi glagolskih oblika Razlikuje i uočava trajne i
broj neprijelazne i povratne glagole P ravilno upotrebljava učestale glagole.
Glagoli po predmetu Razlikovati svršene i nesvršene glagolske pridjeve Razumije ulogu infinitiva u
radnje glagole P repoznaje prezent i razumije dopuni glagola
Glagoli po vidu Prepoznati infinitiv i njegove njegovo osnovno značenje Uočava glasovne promjene u
Infinitiv (infinitivna završetke Spreže glagole u prezentu glagolskim pridjevima promjena
osnova i završeci) Prepoznati i tvoriti glagolske prema morfološkim je ispred i u o
Glagolski pridjevi i pridjeve obilježjima (osoba i broj) Razumije pravu i prenesenu
glagolska imenica Prikladno upotrebljavati P rikladno upotrebljava perfekt sadašnjost
Prezent. sprezanje/ prezent u govorenju i pisanju u govorenju i pisanju Uočava palatalizaciju i jotaciju u
konjugacija. prezent Usvojiti prezent pomoćnih Može proizvoditi oblike prezentu
pomoćnih glagola glagola glagola koji se u aoristu, Uočava futurski perfekt
Perfekt Prepoznati perfekt i razumjeti imperfektu i Može zamjenjivati aorist,
Izricanje prošlosti njegovo osnovno značenje pluskvamperfektu najčešće imperfekt i pluskvamperfekt
aoristom, imperfektom i Vladati oblicima perfekta upotrebljavaju perfektom
pluskvamperfektom pomoćnih glagola Usvajanje aorista i imperfekta Uočava glasovne promjene u
Izricanje budućnosti Prepoznavanje aorista i pomoćnih glagola biti i htjeti sprezanju
futurom imperfekta kao jednostavnih Samostalno spreže glagole u Uočava isti oblik prezenta i
Izricanje zapovijedi i oblika futuru I i II aorista u 3. licu jednine kod nekih
molbe imperativom Prepoznavanje P repoznaje imperativ u glagola
Kondicional I i II pluskvamperfekta kao složenog rečenici Uočavanje gnomskog i futurskog
Glagolski prilozi oblika Imperativom izriče zapovijed, aorista
REČENICA Prepoznati, razlikovati, molbu i zabranu Zamjenjuje futur drugi svršenim
Jednostavna prošire na pravilno pisati i izgovarati futur P ravilno koristi kondicional. u prezentom
re čenica prvi i drugi te razumijevati govorenju i pisanju Preoblikuje prezent u oba futura
Predikat – imenski i njihova značenja i tvorbe Upotrebljava glagolske Uočava pripovjedni i
glagolski Prepoznati imperativ kao priloge u govorenju i pisanju svevremenski imperativ
Priložne oznake u rečenici glagolski način i razumjeti P repoznaje imenski predikat Razlikuje istobličnice imperativa
(uzrok, količina, društvo) njegovo značenje i tvorbu Uočava priložne oznake i prezenta u rečenici
Objekt Prepoznati i razlikovati P repoznaje objekt u rečenici, Uočava i razumije značenje i
(izravni i neizravni) kondicional prvi i drugi te atribut i apoziciju tvorbu kondicionala II,
Atribut: pridjevni atribut i njihovu tvorbu Razlikuje izravni i neizravni Objašnjava službu glagolskih
imenički atribut Uočiti značenje, tvorbu i službu objekt priloga u rečenici
Apozicija (pojam) u rečenici Prepoznaje imenski predikat u
Složena rečenica Razlikovati imenski predikat od različitim glagolskim oblicima
(pojam složene rečenice) glagolskog predikata Uočava da glagoli otvaraju
Primjenjivati i uočavati mjesto različitim vrstama
priložnu oznaku uzroka, objekata
društva i količine Razlikuje pridjevni i imenički
Uočiti i prepoznati objekt u atribut
rečenici Pravilno piše zarez kod apozicije
Razlikovati izravni i neizravni i apozicijskog skupa u
objekt poslijeimeničnom položaju
Uočava glagolske pridjeve u
Razlikovati pridjevni i imenički funkciji atributa
atribut
Prepoznati apoziciju
357
KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA
ISHODI UČENJA
Odgojno–obrazovni
Oblici izražavanja Programski sadržaj
ciljevi i zadaci
Pričanje Pričanje dogañaja ili Povezivanje Kompozicija sastava -
doživljaja retrospektivnim dogañaja po jednostavna Kompozicija sastava
slijedom izlaganja njihovim Mogućnost stvaranja složenija
Pričanje dogañaja/ uzajamnim vezama redoslijeda značajnih Složenije
doživljaja uz upotrebu opisa i odnosima trenutaka i uvoñenja pripovijedanje i
(pejzaža ili lika) Stvaranje složenije retrospekcije u priču skladno povezivanje
kompozicije sastava Opis pejzaža niza dogañaja i
Uvoñenje usklañen je s tokom doživljaja u cjelinu
retrospektivnih dogañaja i povezan s Mogućnost
epizoda u pričanje doživljajima uporabe/upotrebe
Uočavanje sudionika retrospektivnih
povezanosti opisa s epizoda i shvaćanje
doživljajem i njegov njihove funkcije
značaj za tok radnje Sastav opširniji
Uočavanje stilske Opis pejzaža
funkcije glagola, upotpunjuje pričanje
imenica i pridjeva doživljaja, predstavlja
njegov prirodni
sastavni dio
Deskripcija Opis portreta Opis vanjskog i Razlikuje vanjski od Opisuje društvenu
unutarnjeg portreta unutarnjeg opisa sredinu u kojoj lik
Prikazivanje osobe živi i način na koji
osobina, osjećaja i Samostalno pravi ona utječe na njegovo
postupaka lika te plan za opis ponašanje i osjećaje
utjecaj društvene U sastavu iznosi Prikazuje detalje koji
sredine na lik podatke o izgledu su važni za doživljaj
lika, njegovim lika
postupcima,
sklonostima i
interesovanjima
Opis dinamičnog zbivanja u Uočavanje Opisuje zbivanje uz Izrañen stil i jezik
prirodi redoslijeda pomoć plana Sažetom, kratkom i
prikazivanja U sastavu izražajnom rečenicom
pojedinosti u upotrebljava glagole dočarava uzbudljive
dinamičnom opisu kretanja, pojedinosti trenutke
Mogućnost slijede jedna iza Slika zbivanja oko
opisivanja vizualnih druge u vremenskom sebe, ali i svoje
i akustičnih tijeku raspoloženje i misli
pojedinosti
Funkcija glagola u
opisu
Očekivana postignuća u usmenom i pismenom
Odgojno–obrazovni izražavanju
ciljevi i zadaci
MINIMALNA MAKSIMALNA
Čitanje i slušanje Interpretativno čitanje Služiti se govornim P ravilno čita tekst Govorno obilježava
lirskih, pripovjednih i vrednotama: Umjerena brzina intonaciju rečenice te
dramskih tekstova rečenični naglasak, govora i pravilna bojom i jačinom glasa
Ostale vrste čitanja: u sebi, rečenična artikulacija glasova dočarava sadržaje
usmjereno čitanje intonacija, boja,
visina i jačina glasa
Pisanje Pisanje dnevnika Upoznavanje s Bilježi dogañaje, Dnevnik
Pisanje autobiografije načinom voñenja misli i osjećaje pripovjedački
Pisanje diktata: kontrolni ličnog dnevnika Iznosi podatke o uobličen, zanimljiv
diktat, stvaralački diktat, Napisati svoju svom životu: boravak način slikanja
diktat sa sprečavanjem autobiografiju u vrtiću, polazak u dogañaja i osjećaja
grešaka školu, kako je dobio Autobiografija
Pisanje školskih pismenih ime itd. prožeta humorom
zadaća: dvije tokom/tokom
školske godine
PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
ISHODI UČENJA
Programski zahtjevi Odgojno-obrazovni ciljevi
358
Veliko slovo u jednočlanim Pravilno pisati veliko početno slovo u Primjena pravila o upotrebi P isanje naziva naselja i
i višečlanim imenima imenima pokrajina i krajeva te velikog slova u primjerima dijelova naselja na stranim
pokrajina i krajeva, dijelova dijelova naselja (gradske četvrti, koje predviña Program jezicima
naselja, trgova i ulica dijelovi sela, trgovi, ulice, parkovi) Primjena gramatičke norme P ravilno izgovara i piše
Pisanje etnika Pravilno pisati i govoriti povratne u govoru i pismu glagolske oblike u
Pisanje i izgovor zamjenice glagole (smijati se, šaliti se …) Primjena stečenih znanja u svakodnevnom razgovoru
sebe (se) uz povratne Pravilno pisati i govoriti infinitiv govoru i pismu Uočavanje glagolskih
glagole ispred zanaglasnice i iza nje Razlikovanje naglasnica i oblika u kojima su
Pisanje i izgovor aorista Pravilno pisati glagolski pridjev radni nenaglasnica provedene glasovne
glagola biti i niječnice uz u m.r. jednine čija osnova završava na (prednaglasnica i promjene u jezično i
glagolske oblike –je zanaglasnica – tipični pedagoški primjerenim
(htjeti, smjeti, živjeti, umrijeti, vidjeti) primjeri) tekstovima
Pisanje infinitiva i Slušno razlikovati i pravilno pisati i Prepoznaje pravopisne P repoznavanje i pravilan
glagolskog pridjeva radnog izgovarati riječi u kojima su znakove i koristi ih u izgovor naglašenih i
(m. r. jednine) provedene glasovne promjene pisanju nenaglašenih riječi
Izgovor i pisanje glagolskih Pravilno upotrebljavati prednaglasnice Uočava i obilježava
oblika u kojima su i zanaglasnice u izgovoru i pisanju naglasne cjeline
provedene glasovne Prepoznati i pravilno pisati P rimjena pravopisne norme
promjene izostavnik/apostrof i tačku sa zarezom u tekstovima
(č, ć, je i ije u gl. oblicima) (zadaće, plakati, literarni
Izgovor i pisanje sastavi)
prednaglasnica i
zanaglasnica
(zamjeničkih i glagolskih)
Zarez u jednostavnoj i
složenoj rečenici
(odvajanje apozicije, pisanje
vokativa, nabrajanje
rečeničnih dijelova,
nabrajanje rečenica)
Pisanje izostavnika
(apostrofa) i tačke sa
zarezom
MEDIJSKA KULTURA
Programski zahtjevi Odgojno–obrazovni zahtjevi ISHODI UČENJA
Filmska izražajna sredstva P repoznati izražajna sredstva Upoznavanje načina stvaranja Razumije tehniku stvaranja filma
Kadar, plan, ugao u filmu, pokreti kamere kao filma – uočavanje nastanka Razvija sposobnost za estetsko i
snimanja izražajno sredstvo filma jednog kadra etičko vrednovanje filma
Knjiga – film: (statična kamera, dinamična P ovezivanje filma sa stripom, Uočava sličnosti i razlike
Mark Twain: Kraljević i kamera, vožnja, panorama) crtanje iz raznih uglova – pozorišne i filmske glume,
prosjak Filmska maska, scenografija pravljenje pokretnog stripa scenografije, maske i
(igrani film) i kostimografija kao filmska Razumije ulogu pozorišna kostimografije
Henryk S ienkiew icz: Kroz izražajna sredstva izražajnih sredstava Razvijena sposobnost etičke i
pustinju i prašumu (igrani P repoznati pozorišna Uočava razliku izmeñu glume u estetske procjene vrijednosti
film) izražajna sredstva u pozorištu i glume pred pojedinih stripova
Pozorišna izražajna predstavi: scenografiju, kamerom Sposobnost primanja poruka stripa
sredstva: govor, gluma, kostimografiju, rasvjetu Razumije priču u stripu i način (reklamnih, domoljubnih,
scenografija, P repoznati izražajna sredstva izražavanja govora stripom ekoloških)
kostimografija stripa Razlikuje vrste stripa po temi –
Izražajna sredstva stripa: Uočiti sličnosti i razliku povijesni, kriminalistički,
crtež, kvadrat, fabula izmeñu filmskog kadra i pustolovni, naučnofantastični
prikazana kvadratima kvadrata stripa (plan i ugao
gledanja)
LEKTIRA
VII
1. Alija H. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka)

2. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka)
3. Skender Kulenović: Gromovo ñule
4. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije)
5. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina
6. Branka Primorac: Maturalac
7. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze)
8. Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije)
9. Nenad Radanović: Mali Jan (izbor pripovjedaka)
359
10. Isak Samokovlija: Nosač Samuel i druge pripovijetke
11. Mark Tven: Kraljević i prosjak
12. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke
Nastavni program za predmet Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost u VII razredu
devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja:
1. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rječnik, razvoj standardnog jezika).
2. Književnost (interpretacija književnih tekstova, čitanačkih i lektirskih).
3. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja, te dvije
školske pismene zadaće).
4. Film (povijest i osnove filmske umjetnosti).
5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova).
6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka).
Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke, umjetničke, stvaralačke i medijske sadržaje

zasnovane na meñusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih
disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom,
likovnom kulturom, muzičkom kulturom i dr.)
Takoñer, prijedlog Nastavnog programa zasniva se na:
a) izboru umjetničkih i naučnih sadržaja na principima primjerenosti, reprezentativnosti,
egzemplarnosti, odgojnosti, tekstualne adekvatnosti itd.
b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-
spiralnog slijeda, kao i principima integracije i korelacije.
Osnovni ciljevi, zadaci, složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti
zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike, teorije i interpretacije književnosti, vježbi
usmenog i pismenog izražavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka), te ovladavanje
osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti, te medijske kulture.
Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim, etičkim i
nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca, što je uzrokovalo relativno veći broj
obaveznih tekstova za čitanku. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i
operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti odreñenu selekciju obaveznih književnih
tekstova, ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama.
Vrlo je važno naglasiti da ovaj Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i
priručničkom literaturom (čitanka, naš jezik, kultura izražavanja, priručnici za nastavnike, priručnici
za učenike (radne sveske), vodič kroz lektiru, videočitanka, medijska čitanka.
Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor,
biografija i bibliografija, metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari,
pisci, metodičari).
360
STRANI JEZIK
ENGLESKI
FRANCUSKI
NJEMAČKI
ARAPSKI
Engleski jezik – prvi strani jezik, peta godina učenja

CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizan ju n ivoa A1.3 i
djelimično nivoa A2.1 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR (funkcionalno početno znanje)
Je zičke vještine Oček ivani rezultati/ishodi učenja
Slušanje i razumijevanje Učenik će moći
• razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine
• razumjeti poruke/savjete, potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se
odnose na neposrednu situaciju
• razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života
• razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne
brzine i ako mu se obraća direktno, ali će često morati tražiti da mu se odreñene stvari
ponove
Čitanje i razumijevanje Učenik će moći
• pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o
svakodnevnom životu, rutinskim dogañanjima i koji sadrže jednostavna uputstva
• pronaći odreñenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red
vožnje, jelovnici, natpisi na javnim mjestima, vremenska prognoza)
• čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu, koji sadrže najfrekventniji
vokabular
• razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima
Govor Učenik će moći
• opisati sebe, porodicu ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima
• učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru
• obavljati jednostavne transakcije: u kupovini, na pošti, u restoranu
• izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi
• voditi računa o gramatičkoj korektnosti, pravilnom izgovoru i intonaciji
Pisanje Učenik će moći
• opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva
• pisati jednostavne tekstove na obrañene teme
• popunjavati jednostavne obrasce
• vršiti prepisku s prijateljima: razglednice, kratka pisma, poruke, ali će kod slobodnog
pismenog izražavanje praviti brojne greške različite prirode
Znanje o jeziku Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i
počinju ih svjesno primjenjivati.
* A1.3 za sve četiri jezičke vještine i A2.1 djelimično za slušanje i razumijevanje, te čitanje i
razumijevanje.
361
Engleski jezik
(prvi strani jezik)
Funkcije i
Ste pen/nivo Teme Aktivnosti Gramatika Vok abular
vje štine
7. razred ●Porodica Učenik će RECEPCIJA Učenici će ponavljati ili Učenici će ponavljati ili
Osnovna ●Škola znati: a) SLUŠANJE I učiti: učiti nove riječi vezane
škola ●Moja - reagirati REAGIRANJE Imenice: za zadane teme, npr.
5 godina učenja zemlja na odgova- Učenici će slušati - brojive i nebrojive - Porodica, prošireniji
engleskog ●Zemlje rajući način izgovoreni tekst i -pravilnu/nepravilnu rječnik, npr. family
jezika engleskog na izjave reagirati: množinu gatherings
Funkcionalno govornog drugih ljudi - odgovaranjem na Zamjenice: - Škola, prošireniji
osnovno područja i - koristiti pitanja nastavnika ili - lične (padež subjekta i rječnik, npr. school
znanje druge javne usluge drugih učenika objekta) curriculum, some extra-
zemlje (npr. - sastavljanje m - pokazne (this, that, these, curricular activities
●Zdravlje supermarket, rečenica od those) - Moja zemlja, osnovni
– zdrava telefon, novonaučenih riječi itd. - upitne (who, which, what, rječnik, npr. geography,
ishrana poštu, -prepričavan je m whose) climate, people
●Svijet željezničku kratkih tekstova -posvojne (mine, his, hers, - Ze mlje engleskog
životinja stanicu, - spajan jem stubaca A i its, ours,yours, theirs, govornog područja i
●Slobodn aerodrom) B one’s) druge ze mlje , osnovni
o vrijeme - izražavati: - rješavanjem zadataka - neodreñene (somebody, rječnik, npr. geography,
●Vrijeme - slaganje i višestrukog izbora anybody, nobody, climate, people, social
i godišnja neslaga-nje - označavanjem: something, anything, customs itd.
doba vezano za - odreñenih riječi, fraza nothing) - Zd ravlje, zdrava
●Životni zadate teme i rečenica Pridjeve ishran a, osnovni rječnik,
uvjeti opisivati: - tačnih/netačnih tvrdnji - Determinatore npr. names of some
- osobe, -popunjavan jem -članove: a, an, the, zero meals, preparing meals,
predmet, praznina - posvojne pridjeve ordering or serving a
mjesta, b) ČITANJE I - pokazne pridjeve: this meal in a restaurant,
Svakodne- REAGIRANJE (girl), that (boy), these culinary art itd.
vne Učenici će čitati kratke (girls), those (boys) - Životni uvje ti, osnovni
aktivnosti tekstove u sebi ili naglas - pridjeve neodreñene rječnik, npr. possessions,
- prošle i i reagirati: količine i broja, npr. some, employment,
sadašnje - odgovaranjem na any, much, many, all, (a) unemployment, work ing
dogañaje pitanja few, (a) litle conditions, transport itd.
uspore ñiva - prepričavanje m - upitne pridjeve, what, - Svije t životinja, nešto
ti dijelova teksta ili cijelih which, whose prošireniji rječnik, npr.
- ljude kratkih tekstova - Opisne pridjeve vezane pets, domestic and wild
- predmete - re citiranjem pjesama za zadane teme animals
- govoriti o - rješavanjem zadataka - nepravilnu usporedbu - Slobodno vrijeme,
prošlim višestrukog izbora i pridjeva prošireniji rječnik, npr.
dogañajima i tačnih/netačnih tvrdnji Brojeve : redne: 1-100 sports and games
aktivnostima - ispravljanjem Glagole : - Vrije me i godišnja
- izražavati pogrešaka, dopunjava- Present Simple doba, prošireniji rječnik,
svoje njem nedovršenih Present Continuous npr. description of
mišljenje o rečenica Past Simple pravilnih i climate, seasons of the
poznatim PRODUKCIJA nepravilnih glagola year, particular weather,
temama na a) GOVOR Future S imple outings itd.
jednostavan Učenici će: Present Continuous za Osim stalne nadogradnje
način - sastavljati dijaloge izražavanje budućnosti svog rječnika, učenici će
- davati specifične Going to -oblik naučiti koristiti:
obavijesti Glagole be, have/have got Afikse , vezane za zadane
- učestvovati u (potvrdni, niječni, upitni) teme i gramatiku, npr.
razgovorima na zadane Modalne glagole: expensive, dirty
teme can,could, may, have to, Antonime, vezane za
- igrati po ulogama i must, will, would (niječni i zadane teme, npr. dirty-
dramatizirati upitni oblik) clean, ask-answer, cry-
b) PISANJE Zapovjedni način, sva lica laugh
Učenici će pisati: jednine i množine Složenice, vezane za
- diktate Priloge sa i bez nastavka - zadane teme, npr. school
- kratke opise ljudi, ly choir, guitar lessons,
predmeta, dogañaja, Prije dloge vezane za orange juice
mjesta itd. zadane teme Kolok acije , vezane za
- pisma dopisnom Ve znike: and, but, or, zadane teme, npr. discuss
prijatelju itd. because itd. a subject, walk a dog,
362
- redati riječi u Re čenice: care about us itd.
rečenice - Vremenske rečenice Prijevodne ekvivale nte
- If- rečenice čestih i ključnih riječi,
(prvi tip) selektivna usporedba sa
- Red riječi (red riječi materinjim jezikom
tipične rečenice) učenika i nekim drugim
stranim jezicima
Učenici će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje
nekih drugih školskih predmeta, a u okviru datih tema.
INTERKULTURALNE VJEŠTINE
Učenici će se:
- upoznavati sa sličnostima i različitostima izmeñu svoje zemlje i zemalja engleskog govornog
područja u području kulture, edukacije, slobodnog vremena učenika, načina življenja, a u okviru
datih tema,
- navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče,
kulturu zemlje čiji jezik uče, obraćajući posebnu pažnju na odnose meñu ljudima pri neposrednom
kontaktu, komunikaciji, na ono što učenike interesuje itd.,
- naučiti da poštuju tradiciju, običaje, navike drugih ljudi itd.
UČENJE: KAKO TREBA UČITI?
Učenici će učiti da:

- budu odgovorni i aktivni kada uče jezik,
- koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika, kao što je razumijevanje
smisla iz konteksta itd.,
- nadoknañuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda, kao što je parafraziranje,
- koriste informacione tehnologije kod učenja jezika,
- ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugara iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja
u odnosu na postavljene ciljeve i, ako je potrebno, mijenjaju metode rada,
- koriste samostalno udžbenike, rječnike i druge priručnike.
363
364
Engleski jezik – drugi strani jezik, druga godina učenja
U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju n ivoa A1.3 za sve četiri
jezičke vještine, a za vještine govora i pisanja bar A1.2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. (funkcionalno početno
znanje)
Jezičke vještine Oček ivani rezultati/ishodi učenja
Učenik će moći
• razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo, svakodnevne potvrdne i odrične
Slušan je i razumijevanje zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju
• pratiti standardni govor ukoliko se govori sporije od normalne brzine i ako mu se obraća
direktno
•
Učenik će moći
• pročitati kratke tekstove koji sadrže poznate riječi/fraze i govore o svakodnevnom životu,
Čitanje i razumijevanje rutinskim dogañanjima, ili sadrže jednostavna uputstva
• Može pronaći odreñenu informaciju u tekstu u kojem se koristi jednostavan jezik (lična
prepiska, vozni red, jelovnici, vremenska prognoza)
•
Učenik će moći
• opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama
• učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru i obavljati jednostavne transakcije (u
Govor kupovini, u restoranu)
• koristiti najosnovniji fond jednostavnih naučenih izraza, vokabulara i osnovnih gramatičkih
struktura, ali će
• imati otežanu komunikaciju usljed malog fonda vokabulara i poteškoća u izgovoru
•
Učenik će moći
• ispunjavati jednostavne obrasce
Pisanje • pisati jednostavne poruke, razglednice ili jednostavna pisma, diktat primjerene težine
• pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih rutina, ali će
praviti brojne greške kod slobodnog pismenog izražavanja
•
Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i
Znanje o je ziku
počinju ih svjesno primjenjivati, posebno kroz usvajanje/učenje prvog stranog jezika.
365
Engleski jezik
(drugi strani jezik)
Funkcije i
Stepen Teme Aktivnosti Gramatika Vok abular
vje štine
7. razred Porodica Učenici će znati: RECEPCIJA: Uče nici će ponavljati Učenici će
Osnovna Škola - upućivati a) SLUŠANJE ili učiti: Imenice: ponavljati i učiti
škola Svako- odgovarajuće REAGIRANJE: - brojive, nebrojive samo osnovni
2. godina dnevni pozdrave i Učenici će slušati izgovoreni - pravilnu/nepravilnu vokabular koji se
učenja život odgovarati na tekst i reagirati: množinu odnosi na date
engleskog Slobodno njih 1) Neve rbalno Zamje nice : teme, kao npr.
jezika vrijeme - predstaviti sebe pokazivanjem/doticanjem - Lične (padež - Članovi uže i neki
Moje i druge predmeta ili dijela tijela koji se subjekta i objekta) članovi šire
okruženje - obraćati se spominje, izvršavanjem uputa i - P okazne (this, that, porodice (mother,
Zemlje, ljudima nareñenja, zaokruživanjem these, those) grandfather, uncle,
narodi - identificirati tačnog odgovora/opcije, - Upitne (who, aunt, grandson)
Životinje ljude i predmete ispunjavanjem tabele which, what, whose) - Svakodnevni
Praznici - locirati ljude i označavajući na odgovarajući - P risvojne (mine, život - rutinske
predmete način potvrdne ili tačne yours…) aktivnosti,
- opisivati: odgovore, odnosno negativne ili - Neodreñene kupovina (at the
- ljude i predmete netačne odgovore, povezivanjem (somebody, anybody, supermarket,
- neka odreñenih ilustracija sa nobody, something…) buying some
raspoloženja i odgovarajućim tekstom, Prid je ve vegetables and
stanja označavanjem tačnih/netačnih De terminatore , fruit), going out
- trenutnu tvrdnji itd. - članove: a/an, (library,
aktivnost 2) Ve rbalno the,zero swimming pool),
- postavljati ponavljanjem riječi, izraza ili - prisvojne pridjeve, my clothes,
poznata pitanja i čitavih rečenica koje je - pokazne pridjeve, visiting relatives,
odgovarati na izgovorio nastavnik ili koje su this (girl), that (boy), friends itd.
njih čuli sa CD-a,davanjem kratkih these (girls), those - S lobodno
- tražiti i nuditi odgovora na pitanja koja je (boys) vrijeme - at the
pomoć (Can you postavio nastavnik/drugi učenici - pridjeve neodreñene park (slide, gym,
help me? Can I ili koja su čuli sa CD-a itd. količine i broja (some, swing, jump rope),
help you?) b) ČITANJE I any, much, many, all) outings,
- tražiti i davati REAGIRANJE - upitne pridjeve entertainment
informacije Učenici će čitati kratke tekstove, (what, which, whose) - Okruženje, seasons
- slušati usebi ili naglas, i reagirati: - Opisne pridjeve of the year, weather
očekujući da čuju 1) Neve rbalno (najčešće): u okviru (rainy, sunny…) in
odreñenu izvršavanjem uputa i nareñenja, datih tema the garden,
informaciju povezivanjem odreñenih B rojeve: 1-100 (vegetable/flower
- izraziti na vrlo ilustracija sa odgovarajućim Glagole: garden), some
jednostavan tekstom, povezivanjem P resent S imple gardening tools
način: nabrojanih riječi sa (potvrdna, odrična, (spade, rake,
- slaganje i odgovarajućim brojevima ili upitna forma) watering can), in the
neslaganje simbolima, označavanjem P resent C ontinuous country (camping,
- znanje i tačnih/netačnih tvrdnji, (potvrdna, odrična, tent, lunch box, fire)
neznanje ispunjavanjem tabela i križaljki, upitna forma) - Škola (school
- sposobnost i dovršavanjem rečenica, Glagole: be, premises, school
dopuštanje (can, popunjavanjem praznina, have/have got subjects, furniture,
may) povezivanjem riječi u stupcima (potvrdna, odrična, pupils’ things,
- ponudu A i B, sklapanjem ispreturanog upitna forma) extra-curricular
(pismenu ili teksta u smislenu cjelinu itd. Modalne glagole: can, activities, some
usmenu) koristeći 2) Ve rbalno may (potvrdna, musical
najosnovniji postavljanjem pitanja nastavniku odrična, upitna forma) instruments…)
vokabular ili drugim učenicima, davanjem Imperativ (sva lica - Zemlje i oblasti,
- emocije: odgovora na pitanja nastavnika jednine i množine) peoples, their
slaganje, ili drugih učenika, P ast Simple (have, be, culture (osnovni
neslaganje, prepričavanjem kraćih tekstove, do) vokabular)
dopadanje, opisivanjem predmeta, situacije Priloge (najčešće): - Ž ivotinje,
nedopadanje, ili aktivnosti itd. - mjesto domestic, wild
- zadovoljstvo, PRODUKCIJA - smjer (left, right, animals, pets
zanimanje i a) GOVOR east, west) (osnovni
oduševljenje za Učenici će: - vrijeme vokabular)
nešto, - učestvovati u razgovoru sa - način (slowly, - P raznici
iznenañenje, drugim učenikom/učenicima ili quickly) Osim što će stalno
razočarenje, nastavnikom Prijedloge : proširivati
zahvalnost - davati upute i nareñenja - mjesto (in, on, vokabular, učenici
- posjedovanje - igrati uloge under, behind, in će ponavljati ili
(have, have got, - recitirati, pjevati i igrati jezične front of) učiti da koriste:
John’s book, his igre itd.
house etc.)
366
- izviniti se i b) PISANJE - vrijeme: in, on, at - Skraćenice,
prihvatiti Učenici će: Rečenice : najčešće (a, m, p,
izvinjenje - prepisivati kratke tekstove Osnovni red rije či u m, UK, USA,
- sugerirati neku - pisati po diktatu potvrdnoj, odričnoj, skraćenice za dane
akciju (Let’s …) - ispunjavati tabele/križaljke upitnoj i zapovjednoj u sedmici i
- prihvatiti i - ubacivati/podvlačiti riječi ili rečenici mjesece).
odbiti ponudu ili fraze, redati riječi u smislene - There is a/The re - Afikse u vezi sa
molbu rečenice are some …Is there datim temama i
- govoriti na - pisati rečenice koristeći tačnu a…? Are the re gramatikom (-s, -
je dnostavan formu glagola u zagradi any…? ing)
način o - dovršavati rečenice - Antonime u vezi
svakodnevnim - pisati kratke sastave o sa datim temama
ak tivnostima i poznatim temama itd. (fast – slow, up –
radn jama down, hot – cold
- S loženice u vezi
sa datim temama
- (football,
basketball,
swimming-pool,
pen-friend)
- Kolokacije u vezi
sa datim temama
(outdoor sports, to
do homework,
make a phone call)
Učenici će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli
učenjem nekih drugih školskih predmeta, npr.
- kroz crtanje, slikanje, oblikovanje itd. (Likovno obrazovanje),
- kroz sportove i igre (Tjelesni odgoj),
- slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje, ples).
Učenici će se:
- upoznavati sa nekim osnovnim razlikama izmeñu svoje kulture i kulture naroda sa engleskog
govornog područja (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku
učenika, npr. Dobar dan i Good morning/afternoon, ili Dobar dan i Good day),
kulturu zemlje čiji jezik uče. Ovo može podrazumijevati govor tijelom, koji se razlikuje od kulture
do kulture, kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja, pokret glavom kad se želi reći
da/ne itd., uzvike (npr. Oops! kada neko padne, ispusti nešto ili pogriješi, ili Ouch! kojim se izražava
iznenadna bol), itd.
UČENJE: KAKO TREBA UČITI?

Učenici će učiti da:
- razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika,
- budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik,
- koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama,
- ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i stepen svog i njihovog
znanja u odnosu na postavljene ciljeve.
367
Njemački jezik – prvi strani jezik, peta godina učenja
U nastavi njemačkog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizan ju nivoa A1.3 i djelimično nivoa A2.1
Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje).
Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja
• Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. kratke informacije o
nekoj osobi, porodici, poslu, bližoj okolini),
• Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča,
• Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao,
• Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i
ako mu se neko obraća direktno. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi.
• Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova, koji
govore o svakodnevnom životu, rutinskim dogañanjima ili koji sadrže jednostavna
Čitan je i razumijevan je uputstva,
• U svakodnevnim tekstovima (npr. oglasi, prospekti, jelovnici, red vožnje) zna pronaći
konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma,
• Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju.
• Učenik zna opisati porodicu, druge ljude, čime se bavi, vlastito porijeklo, obrazovanje,
• Može razgovarati na zadanu temu. Komunikacija može biti otežana i može doći do
nesporazuma,
• Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi
uglavnom jednostavnim strukturama,
Govor
• P oteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Još uvijek se primjećuje
strani naglasak
Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, naučenih izraza, osnovnim vokabularom i
osnovnim gramatičkim strukturama. Pravi često greške i kod veoma jednostavnog, nešto
produženog razgovora.
• Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo
nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći),
Pisanje • Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih
potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici, lične podatke, jednostavan diktat),
• Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode.
Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.
Tematske cjeline
1. Život u porodici
2. Stanovanje
3. Škola i učenje
4. Slobodno vrijeme: odlazak u kino, pozorište, muzej, posjetu prijatelju, odlazak na izlet, igra u
parku…
5. Vikend
6. Kupovina na tržnici
7. Životinjski svijet
8. Moja zemlja
368
Funk cije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular
Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će učiti o tome i Učenici ce usvajati novi i proširivati već
- jednostavnim izrazima Učenici će slušati izgovoreni tekst i koristiti usvojeni vokabular koji se odnosi na date
iskazati šta vole a šta ne, reagirati Imenice: teme, npr.
- zamoliti za jednostavne - povezivanjem slike i slušanog sa članom u jednini u dativu
svakodnevne stvari, teksta, (kao odgovor na pitanje wem? Škola
- razumjeti ako se od njih - označavanjem tačnih i netačnih ali i na pitanje wo?) Ich lerne Deutsch besonders gern, Mathe
nešto zahtijeva, zahvaliti se, tvrdnji der Mutter helfen,in der Küche, mag ich nicht.
- razumjeti elementarne - davanjem kratkih odgovora na Zamjenice:
informacije bazirane na nastavnikova pitanja ili pitanja - Lične zamjenice u akuzativu Stanovanje :
brojevima, koja su čuli sa CD-a i sl. (množina) Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist
- popuniti jednostavne - popunjavanjem praznina u tekstu, - Lične zamjenice u dativu ziemlich klein, aber sie gefällt mir, Das
formulare podacima o sebi, - popunjavanjem tabela, (mir, dir, Ihnen) Zimmer ist nicht groß, aber ich habe genug
- napisati sasvim - rješavanjem zadataka višestrukog - P risvojne zamjenice u 2. i Platz.
jednostavna saopćenja, izbora 3. licu množine (euer, ihr)
- pisati jednostavne ČITANJE I RAZUMIJEVANJE - Bezlična zamjenica es u Posjeta prijatelju:
poštanske karte ili e-mail, Učenici će idiomatskim izrazima Wie geht es dir?, Möchtest du etwas
- u programu kina odabrati - čitati rečenice i kraće tekstove, (Es regnet. Wie geht es trinken?, Ich möchte lieber eine Cola.
film, razumjeti mjesto i - tražiti osnovne informacije u dir?)
vrijeme, tekstu pritom rješavajući zadatke - Pokazna zamjenica Kućni ljubimci:
- razumjeti jednostavne poput: der/die/das u nominativu i Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind
pisane upute, posebno ako - pridruživanja slike tekstu, akuzativu gegen Haustiere.
su ilustrirane, - pridruživanja podnaslova (Welcher Mantel gefällt dir? – Mein Lieblingstier ist ....
- zapisati jednostavne dijelovima teksta, Der!) Ich habe kein Haustier.
bilješke koje sadrže podatke - označavanja tačnih i netačnih - Upitna zamjenica Mein Vogel kann ...
o mjestu i vremenu (npr. tvrdnji, welcher/welche/welches
plan učenja, putovanja i - odgovaranja na postavljena pitanja, Pridjevi: Odlazak u kino, pozorište, muze j
slično) - dopunjavanja teksta, u predikativnoj upotrebi Wann beginnt die Vorstellung?,
- popunjavanja tabela i sl. Glagoli: Haben wir schon Eintrittskarten?
GOVOR - prezent glagola sa Welchen Film möchtest du sehen?
Učenici će: razdvojnim prefiksom, Der Film läuft im Kino Imperial.
- govoriti kratke iskaze sa mnogo - prezent modalnih glagola Wie findest du den Film?
pauza, tražeći odgovarajuće mögen, müssen, wollen, der Zeichentrickfilm, der Krimi, die
izraze, - prezent povratnih glagola, Zirkusnumme.
- postavljati jednostavna pitanja, - konstrukcija es gibt +
- davati važne informacije o sebi i akuzativ,
neposrednom okruženju, - preterit glagola sein i haben Kupovina na tržnici:
- riječi i grupe riječi i rečenice (1. i 3. lice jednine) Was darf es sein?
povezivati jednostavnim B rojevi: Ein Pfund Tomaten,
veznicima i, ili, onda - redni brojevi (za iščitavanje Was kostet?
- igrati uloge, datuma)
- pripremati i provoditi jednostavne Rečenica: Odlazak na izle t:
dijaloge, - glavna rečenica (izjavna, einen Ausflug machen, etwas
- voditi dijaloge prema datoj skici, upitna (W-Fragen, Ja/Nein- mitnehmen/vergessen,
PISANJE Fragen), Ball spielen.
Učenici će: - neovisno složena rečenica)
- prepisivati rečenice i kraće (Der Vater liest die Zeitung
tekstove, und die Mutter kocht), Vikend:
- rekonstruirati riječi i rečenice, Učenici će koristiti ali ne i richtig ausschlafen, zu Hause bleiben, die
- dopunjavati izostavljene riječi, učiti o sljedećem: Clique treffen, frei haben.
dijelove rečenice ili cijele rečenice, Priloge
- pisati kratki jednostavan tekst najfrekventnije priloge za
prema datom tekstualnom modelu mjesto i vrijeme
- samostalno napisati kratki tekst Prijedloge
(voñeno pisanje) u njihovoj funkcionalnoj
upotrebi
Veznike
und, aber, oder
369
Njemački jezik – drugi strani jezik, druga godina učenja
U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1.3 Evropskog okvira
za strane jezike (funkcionalno početno znanje)
• Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve,
potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na
neposrednu situaciju.
• Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i
ako mu se neko obraća direktno.
• Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova, koji
govore o svakodnevnom životu, rutinskim dogañanjima ili koji sadrže jednostavna
uputstva.
Čitanje i razumijevanje • Može pronaći odreñenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik
(razglednice, vremenska prognoza).
• Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta.
• Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. Može voditi
jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. u prodavnici).
• Povremeno mu može zatrebati pomoć.
• Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara
Govor manje poznate riječi.
• Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju.
• Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, naučenih izraza, osnovnim vokabularom i
osnovnim gramatičkim strukturama.
• Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih
potreba i iskustva.
Pisanje • Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, lične podatke, jednostavan
diktat).
Tematske cjeline
9. Ljetni raspust
10. Škola (školski predmeti, raspored časova)
13. Praznici
14. Odlazak u kupovinu
15. Stanovanje
16. Ljudsko tijelo i zdravlje
17. Moje okruženje
18. Odijevni predmeti
19. Životinski svijet
370
Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatik a Vokabular
SLUŠANJE I Učenici će učiti o tome i koristiti Učenici ce usvajati novi i
Učenici će znati: RAZUMIJEVANJE : proširivati već usvojeni
- imenovati nastavne Učenici će slušati izgovoreni tekst Imenice: vokabular koji se odnosi na
predmete, govoriti o svojim i reagirati - sa članom u jednini u dativu (kao date teme, npr.
omiljenim predmetima, - povezivanjem slike i slušanog odgovor na pitanje wem i na
- čitati raspored časova i teksta, pitanje wo?) Ljetni raspust:
opisati svoj raspored časova - označavanjem tačnih i netačnih der Mutter helfen,in der Küche am M eer, im Gebirge,
- čitati vrijeme na času tvrdnji Ich war mit meinen Eltern im
- iskazati mišljenje o nečem - davanjem kratkih odgovora na Zamjenice: Ausland.
(Ich finde es super!) nastavnikova pitanja ili pitanja - Lične zamjenice u
- opisati ljude i predmete koja su čuli sa CD-a i sl. akuzativu Škola:
- govoriti o trenutnoj - popunjavanjem praznina u tekstu, - P risvojne zamjenice u das Schuljahr, Deutsch,
aktivnosti - popunjavanjem tabela, nominativu i akuzativu, Mathe, Wann haben wir
- pitati nekog za zdravlje, - rješavanjem zadataka višestrukog - Bezlična zamjenica es u Deutsch?
poželjeti mu brzo izbora idiomatskim izrazima in der ersten Stunde,
ozdravljenje, ČITANJE I RAZUMIJEVANJE (Es regnet. Wie geht es dir?) Deutsch finde ich super.
- imenovati zgrade u gradu, Učenici će: - Pokazna zamjenica
- imenovati odijevne - čitati rečenice i kraće tekstove, der/die/das u nominativu i Život u porodici:
predmete, - tražiti osnovne informacije u akuzativu Ich stehe um 7 Uhr auf. Gegen
- iskazati na najjednostavniji tekstu pritom rješavajući zadatke (Welcher Mantel gefällt dir? – Mittag komme ich nach
način dopadanje i poput: Der!) Hause. Die Mutter ist zu
nedopadanje, - pridruživanja slike tekstu, - Upitna zamjenica Hause und wartet auf mich.
- izviniti se, - pridruživanja podnaslova welcher/welche/welches
- tražiti i nuditi pomoć, dijelovima teksta,
jednostavne informacije i sl. - označavanja tačnih i netačnih Pridjevi: Praznici:
- napisati božićnu i tvrdnji, u predikativnoj upotrebi Frohe Weihnachten! der
novogodišnju čestitku - odgovaranja na postavljena Weihnachtsmann, Geschenke,
pitanja, Glagoli: der Wunschzettel ...
- dopunjavanja teksta, - prezent nepravilnih glagola Odlazak u k upovinu:
- popunjavanja tabela i sl. (fahren, sprechen), der Supermarkt, der
GOVOR - prezent modalnih glagola Einkaufswagen, zahlen, Was
Učenici će: mögen, müssen, wollen, kostet?
- govoriti kratke iskaze sa mnogo - prezent povratnih glagola, Stanovanje:
pauza i tražeći odgovarajuće - konstrukcija es gibt + akuzativ, in der Stadtmitte, im Haus, in
izraze, - preterit glagola sein i haben (1. i der Wohnung, im zweiten
- postavljati jednostavna pitanja, 3. lice jednine) Stock, das Wohnzimmer, die
- davati važne informacije o sebi i Brojevi: Küche ...
neposrednom okruženju, - glavni brojevi do 1000 Ljudsko tije lo, zdravlje:
- riječi i grupe riječi i rečenice Rečenica: Wie geht es dir? Gute
povezivati jednostavnim - glavna rečenica (izjavna, upitna Besserung! Medikamente
veznicima i, ili, onda (W-Fragen, Ja/Nein-Fragen), nehmen, im Bett liegen ...
- igrati uloge, - neovisno - složena rečenica Kupovina odje će
- pripremati i sprovoditi (Der Vater liest die Zeitung und Die Jacke gefällt mir.
jednostavne dijaloge, die Mutter kocht). Ich finde die Jacke schön und
- voditi dijaloge prema datoj skici. modern.
PISANJE Učenici će koristiti ali ne i učiti Moja okolina:
Učenici će: o sljedećem: der Wald, der Park, die
- prepisivati rečenice i kraće Priloge Wiese, einen Ausflug
tekstove, najfrekventnije priloge za mjesto i machen…,
- rekonstruirati riječi i rečenice, vrijeme
- dopunjavati izostavljene riječi, Prijedloge
dijelove rečenice ili cijele rečenice, u njihovoj funkcionalnoj upotrebi
- pisati kratki jednostavan tekst
prema datom tekstualnom modelu Ve znike
- samostalno napisati kratki tekst und, aber, oder
(voñeno pisanje)
371
Francuski jezik – prvi strani jezik, peta godina učenja
U nastavi francuskog jezik a u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju u potpunosti nivoa A1.3 i dje limično nivoa A2.1
Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znan je )
Je zičke vještine Očekivani re zultati / ishodi učenja
Učenik
• razumije govor na poznatu temu iz svakodnevnog života
• razumije jednostavne poruke, savjete, zadatke, pitanja,vremenske i prostorne upute
• razumije kraće dijaloge sastavljene od poznatih informacija,
• razumije osjećanja i stavove govornika
• učenik uspijeva da prati standardan govor, ukoliko mu se obraća sporije i direktno
• čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu
Čitanje i razumijevanje • čita i pronalazi tražene informacije u prospektima, oglasima, uputstvima, natpisima,
• čita i razumije kratka pisma, poruke, čestitke, pozivnice, vremenske i prostorne upute
• učestvuje u razgovoru na poznatu temu, izražava lični stav i osjećanje
• govori o svojim svakodnevnim aktivnostima
• postavlja pitanja i daje odgovore na njih
Govor • pjeva, recituje i govori uloge iz kraćih skečeva
• u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice
• komunikacija može biti otežana zbog ograničenog fonda riječi i specifičnosti izgovora pojedinih
glasova u francuskom jeziku, te zahtijevati ponavljanja i pojašnjenja
• piše jednostavne tekstove na obrañene teme
• popunjava obrasce, upitnike, križaljke
P isanje
• piše lične poruke, čestitke, pozivnice, oglase, plakate
• pri slobodnom pismenom izražavanju pravi brojne greške različite prirode
• Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju, ponavljaju i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku
Znanje o jeziku • Učenici stiču znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika
Funk cije i Vok abular

Nivo Te me Aktivnosti Gramatik a
sposobnosti
7. razre d - Moja porodica Učenici će znati RECEPCIJA Učenici će stalno -učenici će ponavljati i
Osnovna škola i ja - predstaviti sebe i a) SLUŠANJE I ponavljati n auče no i učiti proširivati vokabular u
5 godina - Kuća/dom druge REAGOVANJE i primje njivati novo vezi sa sljedećim
učenja (stanovanje i - opisati sebe, Učenici će slušati tekst gradivo temama:
francuskog bliža okolina) članove porodice, koji je izgovorio Re čenica Porodica: i dogañaji
jezika - Kupovina predmete koji ga nastavnik ili izvorni - Red riječi u potvrdnoj, unutar porodice
Razvijanje - Škola okružuju, svoju govornik i reagovati upitnoj, odričnoj i - les fêtes en famille :
osnovnog - Francuska / okolinu 1. Neve rbalno neovisno-složenoj rečenici Le Jour de l’An, Noël,
znanja moja zemlja - reagirati na - obilježavanjem Fonetik a l’anniversaire, les
- S lobodno izjave ili upite odreñenih riječi i fraza - Stalno insistirati na cartes d’invitation, les
vrijeme drugih ljudi - tačnih ili netačnih intonaciji rečenice, cartes de voeu,
- Zdravlje i - tražiti i dati tvrdnji (pogotovo upitne) i na choisir/acheter des
ishrana informacije - popunjavanjem vezivanju riječi u cadeaux, les chansons
- P riroda (postavljati i praznina izgovorne cjeline de fête.
(svijet životinja) odgovarati na novonaučenim riječima Imenice Kuća / dom
pitanja, i izrazima - rod Stanovanje, selidba,
razmjenjivati, - sastavljanjem prirodni i gramatički na –e naselje:
provjeravati i rečenica od i neki oblici na –eur, euse i le quartier (j’habite
potvrñivati novonaučenih riječi i eur, trice loin de / près de/ au
informacije izraza - množina pravilna na -s centre de ...)
- prihvatiti ili 2. Verbalno - neki primjeri nepravilne l’immeuble :le rez-de
odbiti poziv - odgovaranjem na množine na –x : eau – chaussée, les étages,
- izražavati pitanja nastavnika ili eaux, al –aux monter/descendre
slaganje ili osobe sa zvučnog Član l’escalier, prendre
neslaganje, snimka - ponavljanje odreñenog i l’ascenseur, les
zahvalnost, - prepričavanjem neodreñenog člana voisins,
interesovanje, bol, kraćih tekstova - partitivni član l’appartement: les
želju, sposobnost - rješavanjem zadataka Zamjenice pièces, les meubles ,
- govoriti o višestrukog izbora - lične zamjenice u ma chambre, mettre en
prošlim - postavljanjem pitanja funkciji subjekta i ordre, faire le ménage
dogañajima i nastavniku ili drugim direktnog i indirektnog ...
planovima za učenicima objekta Kupovina
budućnost b) ČITANJE I - lične naglašene Aller aux centres de
- koristiti javne REAGOVANJE zamjenice commerce, au
usluge u zemlji Učenici će znati čitati - proste upitne zamjenice : supermarché (les
francuskog kratke tekstove u sebi qui, que, de qui, à qui… rayons, les articles, les
govornog područja ili naglas i reagovati : - neodreñene zamjenice : prix, choisir, essayer,
(supermarket, 1. Neverbalno on, tout, personne payer à la caisse
372
pošta, telefon, - rješavanjem zadataka Pridjevi Combien coûte …?
željeznički, višestrukog izbora i - prisvojni Quelle taille / quelle
autobuski i avio tačnih i netačnih tvrdnji - pokazni pointure fais-tu ?
saobraćaj - ispravljanjem - upitni Combien de …?
Napomena: sve pogrešaka - opisni – pravilna Škola – proširivanje
ove funkcije i - dopunjavanjem komparacija vokabulara
vještine će biti rečenica Glagoli - les activités à l'école :
svedene na 2. Ve rbalno Potvrdni, odrični i upitni les excursions, les
učenikove jezičke - odgovaranjem na oblik : visites / les échanges
kompetencije pitanja - prezent scolaires, les projets
- prepričavanjem teksta – ponavljanje pravilnih scolaires, la correspon-
u cjelini ili njegovih glagola dence ...
dijelova - učenje povratnih glagola Država
- recitovanjem i osobenosti glagola sa (Francuska/BiH)
recitacija i pjevanjem infinitivom na – ir, re, oir -geografski položaj,
pjesmica - bliski futur strane svijeta : le
PRODUKCIJA - futur I pays/la ville natal, les
a) GOVOR - perfekt glagola na – er régions, la capitale, les
učenici će u skladu sa - perfekt pomoćnih habitants,
dostignutim jezičkim glagola avoir i être les beautés de mon
kompetencijama Brojevi do 1000 pays (les lacs, les
- govoriti na zadatu Ponavljanje glavnih rivières, les mers, les
temu brojeva montagnes…)
- sastavljati kraće Učenici će koristiti ali ne Slobodno vrijeme
dijaloge i učiti o sljedećem: -les activités sportives
- davati i tražiti Prilozi et culturelles, les
obavijesti -za mjesto: ici, là, où, loisirs :
- igrati po ulogama i uz dedans, dehors participer / assister aux
pomoć nastavnika -za vrijeme: maintenant, compétitions sportives,
dramatizirati tekst encore, toujours, puis, gagner / perdre, aller à
b) PISANJE ensuite, finalement, la bibliothèque, au
učenici će znati pisati longtemps concert, organiser le
- kraće diktate - za količina: peu, assez, pique-nique
- pisma poznaniku iz beaucoup, trop, très, Zd ravlje i ishran a
frankofonske zemlje encore -Etre de bonne /
- slati SMS ili e-mail - za način : bien, mal, vite, mauvaise santé, aller
poruke na francuskom volontiers, souvent voir le docteur,
jeziku - priloški izrazi za vrijeme prendre des
- od ponuñenih riječi i mjesto: d’abord, à la fin, médicaments, avoir de
napraviti kraći tekst loin de, près de, à côté de, la fièvre, avoir mal à.
- popunjavati tabele i au milieu de … - prendre des
jednostavne križaljke Prije dlozi vitamines, des fruits et
à, dans, de, chez, en, pour, des légumes, les repas,
avec, entre, contre les recettes …
Ve znici: et, ou, mais, car, Priroda
parce que - les animaux
domestiques : visite
d’une ferme
- les animaux
sauvages : visite de
ZOO
373
Francuski jezik – drugi strani jezik, druga godina učenja
Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole je razviti
učenikove komunikacijske sposobnosti, omogućiti učenicima uživanje u učenju i motivaciju za učenje.
Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da pozitivno odgovore na izazove
svijeta koji se brzo mijenja. Učenje jezika pruža šanse učenicima da otvorenije prihvataju različitosti,
da imaju više poštovanja prema drugima. Nastava i učenje još jednog stranog jezika treba da pomogne
učenicima da steknu neophodna znanja koja će doprinijeti njihovom ukupnom intelektualnom
razvoju.U nastavi francuskog jezika, kao drugog stranog jezika, u sedmom razredu osnovne škole
treba težiti dostizanju nivoa A 1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje).

• Učenici razumiju, uz znatan napor, jednostavan formalan i neformalan razgovor.Često
zahtijevaju da im se nešto ponovi
Slušanje i razumijevanje • Razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama koje sadrže neke nepoznate
informacije
• Razumiju kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija
• U stanju je da razumije kratke, jednostavne tekstove (pisma, kratke vijesti, jednostavna
uputstva)
Čitanje i razumijevanje
• Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa
• Sporije čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta
• Učenici učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima
• Jednostavnim rečenicama izražavaju svakodnevne aktivnosti ali prave mnogo primjetnih
pauza i grešaka
Govor
• U stanju su da postave jednostavna pitanja i daju odgovor na njih
• Vladaju najosnovnijim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju, ali
još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka
• Učenici znaju da napišu kratke, jednostavne poruke (lična pisma, bilješke) u vezi s
svakodnevnim potrebama
Pisanje • Uz nastavnikovu pomoć pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska
vremena
• Izrañuju jednostavne projekte
Znanje o jeziku Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju, upotrebljavaju i stječu znanja o jeziku
374
Funk cije i
Nivo Teme Ak tivnosti Gram atika Vokabular
sposobnosti
7. razred - Porodica Učenici će znati: RECEPCIJA Učenici će učiti
Osnovna - Škola - predstaviti sebe i a) SLUŠANJE I Učenici će učiti samo osnovni
škola - Slobodno članove svoje REAGOVANJE o tome, vokabular koji se
2. godina vrijeme porodice Učenici će slušati ponavljati i odnosi na date
učenja - Moje okruženje - vršiti upoznavanje izgovoreni tekst i koristiti: teme, npr.:
francuskog - U restoranu - obraćati se reagovati: Imenice sa - Porodica: članovi
jezika - U super-marketu ljudima 1) Neverbalno članom šire porodice i
Funkcionano - Praznici i odmori - opisivati: pokazivanjem/doticanjem - jednina i porodične veze –
osnovno znanje - ljude i predmete predmeta koji se množina les rencontres
- neka raspoloženja spominje, izvršavanjem - pravilna familiales (le frère
i stanja uputa i nareñenja, množina na –s de mon oncle, les
- trenutnu aktivnost zaokruživanjem tačnog - neki primjeri parents de ma
- postavljati i odgovora, povezivanjem nepravilne belle-soeur tec)
odgovarati na odreñenih ilustracija sa množine (le - Škola
pitanja koja se odgovarajućim tekstom journal – les (proširivanje
odnose na obrañene itd. journaux …) vokabulara): les
teme 2) Verbalno Zamjenice activités à l'école
- locirati ljude i davanjem kratkih - lične (clubs, spectacles,
predmete odgovora na postavljena nenaglašene etc.)
- tražiti i nuditi pitanja, popunjavanjem - lične naglašene - Slobodno
pomoć rečenica sa ključnim (subjekatski i vrije me : les
- tražiti i davati riječima (les mots clé) objekatski activités sportives
informacije padež) et culturelles (faire
- izraziti b) ČITANJE I - upitne: Qui?, du sport, pratiquer
- slaganje i REAGOVANJE De/à qui?, Que?, un sport, aller au
neslaganje Učenici će čitati kratke De/à quoi stade, aller à la
- dopadanje i tekstove, usebi ili naglas i - proste odnosne piscine, aller au
nedopadanje reagovati: zamjenice: qui, cinéma, aller au
- izvinjenje 1) Neverbalno traženjem que, dont, où théâtre, etc.)
- čestitanje odredjenih informacija, Pridje ve - Moje ok ruže nje :
- govoriti na povezivanjem pisanih - opisne naselja (grad/selo):
jednostavan način o riječi i odgovarajućih - prisvojne les établissements
- porodici ilustracija, označavanjem - pokazne d'une ville – la
- slobodnom vrai/faux, podvlačenjem Glagole mairie, le théâtre, la
vremenu odredjenih informacija, (potvrdni i bibliothèque,
- svom okruženju, itd. odrični oblik) l'hôpital, la banque,
svakodnevnim 2) Verbalno - Prezent la poste. campagne,
aktivnostima odgovaranjem na (ponavljanje) la ferme, les
postavljena pitanja, - Prezent nekih animaux, jardinier,
biranjem tačnog odgovora, nepravilnih etc
dovršavanjem rečenica, glagola (pouvoir, - U restoranu,
popunjavanjem praznina vouloir savoir, osnovni vokabular:
zadatim riječima, devoir) carte/menu,
sklapanjem ispreturanog - Imperativ commander un plat,
teksta u smislenu cjelinu, (ponavljanje) etc
itd. - Bliski futur - U supermarketu,
PRODUKCIJA - Perfekat osnovni vokabular
a) GOVOR glagola npr. S ituations
Učenici će: na –er propres aux actes
- učestvovati u kratkom Priloge za d'achat, acheter et
razgovoru s drugima - mjesto: ici, là, payer, etc.
- davati upute i où, - Prazn ici i
informacije - vrijeme: odmori, osnovni
- prepričavati kratke priče, aujourd'hui, hier, vokabular: faire des
pjevati, recitovati demain, tôt, tard projets de vacances:
b) PISANJE - količinu: peu, visiter la famille,
Učenici će: assez, beaucoup, aller à la mer, à la
- praviti rečenice od datih trop, très montagne, faire /
elemenata Prijedloge défaire la valise etc.
- pisati kraće diktate À, dans, de,
- popunjavati tabele i chez, avec etc.
jednostavne križaljke Brojeve do 100
- prepričavati kraće
tekstove
- pisati kratke tekstove na
poznatu temu (carte
postale, lettre, plan de la
ville)
375
Arapski jezik – prvi strani jezik, peta godina učenja

Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu
tolerancije, kozmopolitizmu, humanizmu i internacionalizmu.

- ovladavanje leksikom i gramatikom predviñenom za ovaj nivo,
- upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava. razumijevanje i poštivanje drugih kultura,
- razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja,
- osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora, odnosno ovladavanje
NIVO: PETA GODINA UČENJA - VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

(2 časa sedmično/ 70 časova godišnje)

Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja
- Učenje jezika, a ne o jeziku - Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika
- razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika - razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku
- razvijanje radoznalosti i kreativnosti - sloboda i samostalnost u govoru
- razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja - čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi, rečenica i tekstova
- razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju - kratki usmeni i pismeni odgovori
jezika - dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova
- razvijanje samostalnosti u govoru
- putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog
jezika bude zabavno
- čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova

- Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija)
Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, lične i pokazne zamjenice, komparaciju pridjeva,
prijedloge, izražavanje posjedovanja, dual i plural imena, brojeve.
376
Funkcije i
Nivo Te me Vještine Gramatika Vok abular
sposobnosti
VII razred Aktivnosti u Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE - Že nski rod - Učenici proširuju
Osnovna nastavi - Opisati jednostavnim Učenici će slušati izgovoreni tekst i (aktivni parni vokabular u
škola - Kupovina rečenicama (imenskim reagirati dijelovi tijela) okviru zadanih
5. godina (voće, povrće, i glagolskim) i 1) Neverbalno - Potpuna i tema i koriste ga
učenja brojevi) ograničenim brojem - gestikulacijom predstaviti ono što su nepotpuna za konstruisanje
arapskog - Izražavanje riječi ljude i predmete čuli, dek linacija atributivnih
jezika vremena u kući - pokazivanjem na oñredene ilustracije - Prije dlozi sintagmi,
(15 minuta, 20 - Imenovati predmete koje se odnose na riječi i konstrukcije (pravi i osnovni genitivne veze,
min, pola sata) u školskoj torbi i koje su učenici čuli, odnosno sekundarni) imenske i
- Opisati učionici povezivanjem slike sa tekstom koji čuju, Izražavanje glagolske rečenice
slobodne - Nabrojati ograničen - izvoñenjem uputstava koje nastavnik posjedovanja - Kroz dijalog
aktivnosti broj voća i povrća i izgovara ili koja čuju sa kasetofona, (putem (igre, pjesmice,
(sportske, neke osnovne 2) Verbalno pronominalnih ponavljanje,
kulturne, prehrambene artikle - ponavljanjem odreñenih sintagmi i sufiksa i prepoznavanje, i
posjeta - upotrebljavati rečenica koje je izgovorio nastavnik ili genitivne veze) druge vježbe)
prijatelju, brojeve do 1000 koje su čuli sa kasetofona, -Upitni izraz uvježbavati
odlazak na - Koristiti redne - davanjem kratkih odgovora na „liman" osnovni
izlet i dr.) brojeve za izražavanje nastavnikova pitanja ili pitanja koja su -Ime relacije vokabular
- Moja sati čuli sa kasetofona, (-iyyun)
domovina, - Nabrojati dane u - popunjavanjem praznina u tekstu i Izražava-n je - Vokabular treba
glavni grad sedmici, mjesece i tabelama. glagola „imati" proširivati u
- Arapske godišnja doba i ČITANJE I RAZUMIJEVANJE -korijen i skladu sa temama
zemlje i glavni koristiti u govoru i Učenici će prepoznati jednu ili više osnova rije či koje se obrañuju.
gradovi pisanju napisanih sintagmi ili rečenica i -Prezent
- Kod doktora - Iskazivati reagirati: -Impe rativ - P ostepeno
- Dani, posjedovanje putem 1) Neverbalno -Futur uvoditi sinonime
mjeseci, pronominalnih sufiksa - gestikuliranjem, imitiranjem -Modalni za leksiku koju je
godišnja doba i genitivne veze - povezivanjem pisanih sintagmi i glagoli (želim usvojila većina
- jednostavnim odgovarajućih ilustracija, da, volim da, učenika
izrazima izraziti šta 2) Verbalno mogu da)
žele, vole, mogu - kraćim pismenim ili -Brojevi (100
- razumjeti ukoliko se usmenim odgovorima na pitanja, do 1000)
od njih nešto zahtijeva - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u -Re dni brojevi
- razumjeti tekstu (veći od 12)
jednostavne pisane - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu
upute, posebno ako su itd.
ilustrirane GOVOR
Učenici će:
- ponavljati kratke iskaze nastavnika ili
iskaze koje čuju sa CD-a.
- voditi kraće dijaloge u parovima sa
drugim učenicima ili sa nastavnikom,
- pjevati,
- glumiti itd.
- postavljati jednostavna pitanja.
- povezivati riječi i sintagme osnovnim
veznicima
PISANJE
Učenici prepisuju riječi, rečenice i kraće
tekstove koje su prije toga usmeno
usvojili
- rekonstruišu sintagme i rečenice,
- dopunjavaju izostavljene riječi,
dijelove rečenice i cijele rečenice,
- pišu kratke tekstove prema datom
tekstualnom modelu.
377
Arapski jezik – drugi strani jezik, druga godina učenja

tolerancije, kozmopolitizmu, humanizamu i internacionalizmu.
- osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje
NIVO: DRUGA GODINA UČENJA - VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE


- Nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u - Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika
prvoj godini učenja - razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku
- učenje jezika, a ne o jeziku - sloboda i samostalnost u govoru
- razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika - čitanje riječi,vezanih za konkretan pojam (samostalno
- razvijanje radoznalosti i kreativnosti upotrebljenih)
- razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja - čitanje jednostavnih rečenica
- razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u - prepisivanje riječi i kratkih sadržaja
učenju jezika - kratki usmeni i pismeni odgovori
- razvijanje samostalnosti u govoru - popunjavanje slova i riječi
- putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje - razvijanje samopouzdanja u izražavanju
arapskog jezika bude zabavno - prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja
- postupan prijelaz ka čitanju i pisanju riječi i rečenica arapskog jezika

- Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija)
Specifičnosti arapskog pisma će uvjetovati i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (VII razred).
Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova), kratki i dugi vokali, pisanje tanwina, pisanje
odreñenog člana, „sunčevih” i „mjesečevih” slova. S obzirom na to da je drugi strani jezik zastupljen
sa dva časa sedmično, treba uzeti u obzir da će pojedini učenici imati problema sa arapskom grafijom.
378
Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatik a Vokabular
III razred Proširivanje Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Lične zam je nice Učenici će:
Osnovna tema - Pozdravljanje na Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati ('ana, 'anta, 'anti, učiti samo
škola Pozdravljanje formalan i neformalan 1. Neve rbalno huwa, hiya, osnovni
2. godina i upoznavanje način - crtanjem, nahnu) vokabularkoji
učenja Porodica i - Predstaviti sebe i - razvrstavanjem slika, Upitne će biti osnova
arapskog prijatelji druge - povezivanjem slike i teksta, zamjenice (man, za tvorbu
jezika - Kuća - Imenovati članove - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji ma, kam) kratkih
Prvi Svakodnevni svoje uže porodice - navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih Pokazne (imenskih)
stepen život - Opisati jednostavnim govornika (zvučni zapisi) zamjenice (hara, rečenica
elementar - Škola rečenicama (imenskim) 2. Verbalno harihi, ralika, Kroz dijalog
nog - Bliža i ograničenim brojem - davanjem kratkih odgovora na tilka) (igre,
znanja okolina riječi ljude i predmete u nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli Potvrdne i pjesmice,
- Odjevni kući sa CD-a odrične riječi ponavlja
predmeti - Imenovati predmete u - dopunjavanjem teksta (naàm, la) nje,
- Hrana i piće školskoj torbi i učionici ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Upitne prepoznavanj
- Brojati od 1 do 10 Učenici će partikule (hal, e crtanje i
- Reći koliko je sati - čitati kraće tekstove naglas i u sebi, 'a) druge vježbe)
(puni sat) - tražiti odreñene informacije u tekstu i Prije dlozi (fi, uvježbavati
- Nabrojati dane u reagirati: min, 'ila, àla) osnovni
sedmici 1. Neve rbalno Sekundarni vokabular
- Nabrojati ograničen - crtanjem, razvrstavanjem slika, prijedlozi (tahta,
broj odjevnih predmeta pridruživanjem slike tekstu, označavanjem fawqa, 'amama,
- Nabrojati nekoliko tačnih i netačnih tvrdnji wara'a)
osnovnih prehrambenih 2. Ve rbalno Upitna riječ
proizvoda i vrsta pića - davanjem kraćih odgovora, "'ayna”
- dopunjavanjem teksta Prepoznavanje
- rješavanjem jednostavnijih zadataka sa gramatičk og
višestrukim izborom ženskog roda
- GOVOR (okruglo “ta”)
Učenici će: Brojevi (1 do
- recitirati, pjevati 10)
- postavljati jednostavna pitanja, Pridjevi (kabir,
- odgovarati na pitanja, sagir, qasir,
- igrati uloge, taw il, \amil i
- učestvovati u dramatizacijama, drugi frekventni
- pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge pridjevi)
PISANJE Boje (osnovne)
Učenici se: Razlomlje ni
- prepisivati pojedinačne riječi i kraće plural (nekoliko
tekstove, usvojenih
- rekonstruirati riječi, imenica)
- dopunjavati izostavljene riječi,
- od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće
rečenice
- prepoznavanje i korištenja slova koja ne
postoje u bosanskom jeziku (qaf, sad, yn itd.)
DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE

ZA VII, VIII I IX RAZRED (1. strani jezik)
Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku,
savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude
usmjerena ka učeniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII, VIII i IX razred osnovne
škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti, podstiče slobodu i kreativnost
ideja, te razvija njegove kulturne, estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti.Na ovim
polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.
Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog
povjerenja i razumijevanja izmeñu nastavnika i učenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja
preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. I na ovom nivou (šesta
godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije, kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja
usklañenih sa spoznajnim svijetom djeteta, i njegovim doživljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti
treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu
neverbalnog i verbalnog izražavanja. Sredstva, načini i postupci kojima nastavnik može pomoći
učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Preporučuju se:
379
- dinamičnost i krativnost,
- favoriziranje interaktivnog i grupnog rada,
- podsticanje inicijative učenika,
- obogaćivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije,
- unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata,
- upotreba savremenih tehničkih sredstava,
- stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje,
- analiziranje teškoća u procesu učenja,
- upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd.
Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina
slušanja, govora, čitanja i pisanja. Izmeñu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti
ravnotežu.
Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga, a prije
njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje
sadržaja.
Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklañenost sve četiri vještine, značajnu
pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su:
pažljiva priprema, izbor i prilagoñenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmišljanje i
pripremanje, nuñenje potrebnih riječi i izraza i sl. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što
veći broj učenika. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Tokom
aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati, već mu nakon toga, uz
pohvalu za aktivno učešće, na prikladan način ukazati na greške.
Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom
brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreñene pojedinačne informacije, za uočavanje
pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj
uzrast učenika, da bi im bili što atraktivniji, raznovrsniji i pristupačniji. Treba voditi računa i o
korelaciji nastavnih sadržaja, koliko je to moguće.
Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari

komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Metodički pristup pisanju
podrazumijeva da se poštuje zadata tema, da se logički slijede dogañaji koji se opisuju, koristi
odgovarajuća leksika, poštuju gramatička i sintaksička pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije.
Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta,
pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, diktati) ili slobodno (kreativno), kao što su pisanje
pisama, oglasa, izvještaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa
jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta.
Korelacija meñu predmetima
Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih
jezika. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih
kategorija u stranom jeziku. Pri učenju stranog jezika učenici će takoñer koristiti stečena znanja iz
geografije historije i umjetnosti, što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike
meñuljudskih odnosa. Odreñeni nastavni sadržaji koji se obrañuju u ovom razredu povezani su sa
bilogijom (okolina, životna sredina), fizikom i hemijom. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa
korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija.
Da bi se ostvarila što bolja meñupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i
po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova.
380
Provjeravanje znanja i ocjenjivanje
Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima,

prilikom rada u parovima, individualnog izlaganja, tumačenja i razumijevanja. Provjeravanje znanja je
sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Cilj provjeravanja znanja je
da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog
rada. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem
testova, kontrolnih zadataka, pismenih vježbi, upitnika, diktata (10-15 min) nakon svake obrañene
nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik
se vraća unazad, ako je potrebno usporava tempo, produbljuje, proširuje ili mijenja pedagoški
pristup.Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja
provedeno prema unaprijed utvrñenim kriterijima, sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja,
predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku.
Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka, u svakom polugodištu po jedan. Ocjena
na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene.
Rad sa djecom sa posebnim potrebama
Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoñenom program.
DIDAKTIČKO-METODIČKE NAP OMENE I PREPORUKE

ZA VII, VIII I IX RAZRED (2. strani jezik)
Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku,
savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude
usmjerena ka učeniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII,VIII i IX razred osnovne
škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti, podstiče slobodu i kreativnost
ideja, te razvija njegove kulturne, estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Na ovim
polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.
Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog
povjerenja i razumijevanja izmeñu nastavnika i učenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja
preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. I na ovom nivou (treća
godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije, kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja
usklañenih sa spoznajnim svijetom djeteta, i njegovim doživljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti
treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu
neverbalnog i verbalnog izražavanja. Sredstva, načini i postupci kojima nastavnik može pomoći
učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Preporučuju se:
- dinamičnost i krativnost,
- favoriziranje interaktivnog i grupnog rada,
- podsticanje inicijative učenika,
- obogaćivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije,
- unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata,
- upotreba savremenih tehničkih sredstava,
- stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje,
- analiziranje teškoća u procesu učenja,
- upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd.
Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina
slušanja, govora, čitanja i pisanja. Izmeñu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti
finu ravnotežu.
Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga, a prije
njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje
sadržaja.
381
Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklañenost sve četiri vještine, značajnu
pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su:
pažljiva priprema, izbor i prilagoñenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmišljanje i
pripremanje, nuñenje potrebnih riječi i izraza i sl. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što
veći broj učenika. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili.Tokom
aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati, već mu nakon toga, uz
pohvalu za aktivno učešće, na prikladan način ukazati na greške.
Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom
brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreñene pojedinačne informacije, za uočavanje
pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj
uzrast učenika, da bi im bili što atraktivniji, raznovrsniji i pristupačniji.Treba voditi računa i o
korelaciji nastavnih sadržaja, koliko je to moguće.
Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari

komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Metodički pristup pisanju
podrazumijeva da se poštuje zadata tema, da se logički slijede dogañaji koji se opisuju, koristi
odgovarajuća leksika, poštuju gramatička i sintaksička pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije.
Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta,
pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, diktati) ili slobodno (kreativno), kao što su pisanje
pisama, oglasa, izvještaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa
jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta.
Korelacija meñu predmetima
Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih
jezika. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih
kategorija u stranom jeziku. Pri učenju stranog jezika učenici će takoñer koristiti stečena znanja iz
geografije historije i umjetnosti, što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike
meñuljudskih odnosa. Odreñeni nastavni sadržaji koji se obrañuju u ovom razredu povezani su sa
bilogijom (okolina, životna sredina), fizikom i hemijom. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa
korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija.
Da bi se ostvarila što bolja meñupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i
po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova.
Provjeravanje znanja i ocjenjivanje
Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima,

prilikom rada u parovima, individualnog izlaganja, tumačenja i razumijevanja. Provjeravanje znanja je
sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Cilj provjeravanja znanja je
da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog
rada. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem
testova, kontrolnih zadataka,pismenih vježbi, upitnika, diktata (10-15 min) nakon svake obrañene
nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik
se vraća unazad, ako je potrebno usporava tempo, produbljuje, proširuje ili mijenja pedagoški
pristup.Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja
provedeno prema unaprijed utvrñenim kriterijima, sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja,
predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku.
Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka, u svakom polugodištu po jedan. Ocjena
na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene.
Rad sa djecom sa posebnim potrebama

Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoñenom program.
382
Matematika
UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema. U prve tri teme proširuju se do
sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima. Naime, uvodi se
decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve, zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog
cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. U trećoj temi uvodi se skup
racionalnih brojeva, osnovne računske operacije i ureñenje skupa racionalnih brojeva. Ovim učenici
obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema (rješavanje
linearnih jednačina i nejednačina i sl.).
Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje
o uglovima, trouglu, kružnici i četverouglu. Proširuju se osnovna znanja o meñusobnim odnosima tih
pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnovnim konstruktivnim problemima i zadacima.Takodjer,
definišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje.
PROGRAMSKI SADRŽAJ
1. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU

a
Decimalni zapis razlomka. Decimalni brojevi. Pretvaranje decimalnig broja u razlomak oblika (a,
b
b e N). Pridruživanje tačaka brojne poluprave decimalnim brojevima.Usporeñivanje decimalnih
brojeva. Zaokruživanje decimalnih brojeva. Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima.
Brojevni izrazi. Jednačine (jednadžbe) i nejednačine (nejednadžbe) u skupu Q + (decimalni zapis).
2. TEMA – CIJELI BROJEVI

Pojam negativnog cijelog broja. Skup cijelih brojeva. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne
prave. Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Ureñenje u skupu cijelih
brojeva.Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. Jednačine i
nejednačine u skupu cijelih brojeva.
3. TEMA – RACIONALNI BROJEVI

Uvodjenje u skup racionalnih brojeva. Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Predstavljanje
racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Uporedjivanje racionalnih brojeva. Apsolutna vrijednost
racionalnog broja. Ureñenje u skupu racionalnih brojeva.
Decimalni zapis racionalnog broja. Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva (u
a
obliku i u decimalnom zapisu) i njihova svojstva. Brojevni izrazi. Linearne jednačine i
b
nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena.
4. TEMA – UGAO I TROUGAO

Ponavljanje pojma ugla. Jednakost uglova. Uglovi sa paralelnim kracima. Uglovi sa normalnim
kracima. Trougao. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima.Uglovi trougla. Zbir uglova
trougla.Odnos stranica i uglova u trouglu. Odnos stranica u trouglu.Konstrukcije nekih uglova (60 0,
120 0, 45 0, 75 0, 135 0). Podudarnost trouglova. Primjena pravila o podudarnosti trouglova.Osnovne
konstrukcije trougla. Pravougli trougao. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije. Centralni i
periferni ugao. Uzajamni položaj prave i kružnice. Konstrukcija tangente kružnice. Uzajamni
položaj dvije kružnice. Opisana i upisana kružnica trougla.
383
5. TEMA – ČETVEROUGAO. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA
Četverougao. Vrste četverouglova. Uglovi četverougla. Paralelogram. Svojstva paralelograma. Vrste
paralelograma. Pravougaonik. Romb. Kvadrat. Konstrukcije paralelograma. Trapez. Svojstva
trapeza. Srednja linija trapeza. Konstrukcije trapeza. Deltoid. Pojam i svojstva. Konstrukcije
deltoida.
Obim trougla i četverougla. Mjerenje površina. Površina peralelograma. Površina trougla. Površina
trapeze. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama.
ZNANJE STICANJE ZNANJA UČENIK ĆE ZNATI:

- Upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i - Uočiti vezu izmeñu razlomaka i
decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi decimalnih brojeva i znati ih
- Usvajanje pravila za izvoñenje računskih operacija sa predstavljati na brojevnoj pravoj
decimalnim brojevima - Obavljati sve četiri računske
- Shvatanje matematičke i praktične potrebe uvoñenja operacije sa decimalnim
negativnih brojeva, upoznavanje strukture skupa Z i brojevima
skupa Q - Prepoznati cijele i racionalne
- Odreñivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog brojeve i odrediti njihov položaj
broja na brojnoj pravoj
- Usvajanje postupka za izvoñenje osnovnih računskih - Izvoditi osnovne računske
operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih operacije u skupu Z i u skupu Q i
svojstava primjenjivati racionalne postupke
- O rješavanju izraza sa racionalnim brojevima u računanju
- O jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q - Rješavati i primjenjivati jednačine
- Upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i i nejednačine u praktičnim
usvajanje njihovih osnovnih svojstava problemima
- Shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene - Dokazivati jednostavnije tvrdnje i
primjene u izvoñenju osnovnih konstrukcija trougla i rješavati praktične zadatke
četverougla primjenom tvrdnji o trouglu i
- Upoznavanje značajnih tačaka trougla četverouglu
- Računanje obima i površine trougla i četverougla - Izvoditi osnovne konstrukcije
trougla i značajne tačke trougla i
osnovne konstrukcije četverougla
- Računati obim i površinu trougla i
nekih četverouglova
SPOSOB NOSTI I RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: UČENIK ĆE MOĆI:
VJEŠTINE - Za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno), - Raditi sistematično, ustrajno,
- Precizno izražavanje i simboličko zapisivanje, precizno i postupno,
- Kombiniranje i racionalisanje postupaka u radu, - Logički povezivati podatke i
- Samostalnog otkrivanje novih činjenica, izvoditi zaključke,
- Logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija - Prevoditi tekstualne zadatke na
komparacije, analize i sinteze, matematički jezik,
- Izvoñenje pravilnih zaključaka putem indukcije i - Planski pristupiti problemima i
dedukcije, rješavati ih,
- Razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom, - Sigurno i spretno koristiti
- Samostalno sastavljanje zadataka. geometrijski pribor,
- Samostalno sticati znanje
primjenom didaktičkog materijala,
- Pripremati se za nastavak daljeg
matematičkog obrazovanja.
VRIJEDNOSTI I RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM UČENIK ĆE:

STAVOVI: VRIJEDNOSTIMA: - Razvijati iskustvo i potrebu za
- Razvijanje samopouzdanja i odgovornosti, kolektivni rad,
- Samokontrole i kontrole drugih u radu, - Razumjeti razlike u
- Kritičko o samokritičko prihvatanje greške, sposobnostima i predznanju
- Rada, drugarstva i uzajamne pomoći u učenju, drugih,
- Uspostavljanje grupne saradnje, - Uvažavati zahtjeve govorne
- Karakternim osobinama učenikove ličnosti. komunikacije i stavove drugih
učenika,
- Prepoznati primjenu
matematičkog mišljenja u životu
savremenog čovjeka.
384
NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED
(Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično)
VRIJEDNOSTI,
AKTIVNOST AKTIVNOSTI
SADRŽAJI ZNANJE SPOSOB NOSTI STAVOVI,
UČENIKA NASTAVNIKA
PONAŠANJA
1. RAZLOMCI U
DECIMALNOM • Usvajaju pojam • Osposobljavaju se • Značaj znanja o • Uvježbavaju • Vježba učenike
OBLIKU decimalnog za pismeno i vezi razlomaka i računanje sa transformacijama
• Decimalni zapis razlomka i usmeno decimalnih decimalnim i uporeñivanju
razlomka. decimalnog matematičko brojeva. brojevima kako razlomaka
Decimalni broja, način izražavanje. • Interes za bi ih mogli uporedo u oba
brojevi. zapisivanja i • P repoznaju rješavanje primjenjivati u zapisa.
• Pretvaranje čitanja te matematičke zadataka u nastavi • U operacijama sa
decimalnog broja prevoñenja iz sadržaje u životnim geometrije i decimalnim
u razlomak. jednog oblika u tekstualnim situacijama. fizike. brojevima i
• Pridruživanje drugi. zadacima. • Osjećanje • Rješavaju razlomcima
tačaka brojevne • P rikazuju • Na konkretnim odgovornosti osnovne izbjegava
poluprave decimalne primjerima kritičnosti prema matematičke glomazna
decimalnim brojeve sa dijeljenja uviñaju svome i tuñem probleme računanja.
brojevima. jednom potrebu radu. potrebne za • Insistira na
• Uporeñivanje decimalom na izračunavanja i nastavak razumijevanju
decimalnih brojevnoj zadržavanja školovanja pojmova i
brojeva. polupravoj. odreñenog broja • Aktivno uvježbavanju
• Zaokruživanje • Istražuju koji je decimala. učestvuju u pojedinih
decimalnih od dva • P rimjenjuju svim oblicima postupaka.
brojeva decimalna broja znanja o nastavnog rada Za nastavnu
• Sabiranje i veći, redaju tri decimalnim u školi, a kod jedinicu:
oduzimanje ili više brojevima u kuće rade dijeljenje
decimalnih decimalnih rješavanju domaće decimalnih
brojeva brojeva po zadataka iz zadatke. brojeva priprema
• Svojstva sabiranja veličini. svakodnevnog veći broj
decimalnih • Zaokružuju života. zadataka i
brojeva decimalne uvježbava
• Jednačine u vezi brojeve do učenike kako bi
sa sabiranjem i zadanog broja ta operacija
oduzimanjem decimala. postala njihovo
decimalnih • Izvode osnovne trajno vlasništvo.
brojeva : x+a=b. računske • Odabira
x-a=b. a-x=b. operacije sa problemske
(x-a)+ b=c. (x+a)- decimalnim zadatke prema
b=c brojevima. vrše mogućnostima
• Nejednačine u procjenu rješenja učenika.
vezi sa sabiranjem prije računanja, • Razvija
i oduzimanjem primjenjuju sposobnost
decimalnih stečeno znanje učenika za
brojeva: x+a<b. na preračuna- samostalan rad,
x+a> b. x-a<b. x- vanje mjernih odgovornost za
a>b. a-x<b. a-x>b. jedinica. rad, tačnost,
• Množenje • Rješavaju urednost i
decimalnih različite sistematičnost.
brojeva jednačine i • P osvećuje pažnju
• Osobine množenja nejednačine izradi domaćih
decimalnih pomoću zadataka.
brojeva svojstava
• Dijeljenje računskih
decimalnih operacija.
brojeva • Rješavaju
• Jednačine u vezi tekstualne
sa množenjem i zadatke uz
dijeljenjem primjenu
decimalnih jednačina i
brojeva: ax= b. nejednačina.
x:a=b. a:x=b.
ax+b=c. ax-b=c.
• Nejednačine u
vezi sa
množenjem i
dijeljenjem
decimalnih
brojeva
385
2. CIJELI
BROJEVI • Razlikuju • P ravilno shvataju • Pokazuju želju za • Učestvuje u • P onavlja
• P ojam pozitivne i potrebu uvoñenja usvajanjem novih svim etapama i usvojena znanja o
negativnog negativne cijele negativnih znanja i oblicima rada skupu prirodnih
cijelog broja. brojeve i brojeva. proširivanje (par, grupa). brojeva.
Skup cijelih prepoznaju ih u • Upotrebljavaju postojećih. • Računaju na • P ostepeno
brojeva. primjerima iz prethodno stečeno • Razvijaju različite formira skup
P ridruživanje svakodnevnog znanje o upornost, načine, cijelih brojeva
cijelih brojeva života. svojstvima dosljednost i vertikalno i kao proširenje
tačkama • P ridružuju cijele računskih ostale pozitivne horizontalno, skupa N.
brojevne brojeve tačkama operacija. crte ličnosti. pomoću brojne • Od samog
prave. brojevne prave. • Usvojeno znanje prave. početka cijele
• Suprotni • Usvoje pojmove o cijelim • Logički brojeve prikazuje
brojevi. suprotan broj i brojevima znaju zaključuju i na brojevnoj
Apsolutna apsolutna primjeniti pri vrše procjenu pravoj i u vezi s
vrijednost vrijednost. rješavanju pri rješavanju tim definira
cijelog broj. • Odreñuju zadataka iz zadataka. ureñenost u
• Ureñenje u apsolutnu svakidašnjice. • Predviñaju skupu cijelih
skupu cijelih vrijednost • Osposobljavaju se približan brojeva.
brojeva. cijelog broja i za izračunavanje rezultat. • Uz adekvatnu
• Sabiranje cijele brojeve vrijednosti • Pomažu motivaciju
cijelih brojeva. ako je zadana jednostavnijih nastavniku u objašnjava i
• Oduzimanje njihova izraza sa više izradi zidnih uvježbava
cijelih brojeva. apsolutna operacija i slika. postupke za
• Svojstva vrijednost. zagrada u skupu izvoñenje
sabiranja • Uporeñuju cijelih brojeva. računskih
cijelih brojeva. zadane cijele operacija,
• Jednačine u brojeve. jednačina i
vezi sa • Usvajaju nejednačina na
sabiranjem i postupak za osnovu definicija
oduzimanjem izvoñenje računskih radnji.
cijelih brojeva. računskih • P odstiče na
• Nejednačine u operacija sa razumijevanje i
vezi sa cijelim primjenu na
sabiranjem i brojevima. razne probleme iz
oduzimanjem • Znaju nabrojati okoline.
cijelih brojeva. svojstva • Redovno prati i
• Množenje operacija u ocjenjuje rad
cijelih brojeva skupu cijelih učenika.
i svojstva brojeva.
množenja. • Uspješno
• Dijeljenje rješavaju
cijelih brojeva. jednačine i
• Jednačine u nejednačine
vezi sa datih oblika u
množenjem i skupu cijelih
dijeljenjem brojeva.
cijelih brojeva. • Izvode računske
• Nejednačine u operacije u skup
vezi sa Z racionalnim
množenjem i postupcima.
dijeljenjem
cijelih brojeva.
3. RACIONALNI
BROJEVI • Shvataju • P renošenjem • Razvoj svijesti o • Učenici treba • Formira skup
• Pozitivni i uvoñenje definicija i pravila potrebi računanja da ponove racionalnih
negativni pozitivnih i sa jednog skupa i primjene pozitivne brojeva kao
racionalni brojevi. negativnih na drugi stečenog znanja u razlomke, proširenje već
Skup racionalnih racionalnih osposobljavaju se zadacima iz decimalne upoznatih
brojeva brojeva, zapisuju za zaključivanje životnih situacija. brojeve i cijele skupova.
• Predstavljanje racionalne po analogiji. • Samostalno brojeve kako bi • Radi boljeg
racionalnih brojeve u obliku • Ovladaju sastavljaju mogli usvojiti uočavanja
brojeva na razlomka i operacijama zadatke koristeći nova znanja ilustrira
brojevnoj pravoj decimalnog racionalnim matematički jezik (skup Q). pridruživanje
• Apsolutna broja. brojevima do za iskazivanje • Pregledno i tačaka brojevne
vrijednost • P rocjenjuju i nivoa njihove teksta. uredno prave
racionalnog broja. zaključuju primjene i • Motiviranost za zapisuju i racionalnim
Ureñenje u skupu izmeñu koja dva potpune individualni i rad rješavaju brojevima.
racionalnih cijela broja se usvojenosti. u parovima. zadatke. • Uvježbava
brojeva. nalazi zadani • P rimjenjuju • Jasan osjećaj • Da vrše računske
• Decimalni zapis racionalni broj i pravila računanja vlastitog samokontrolu operacije u skupu
racionalnog broja. na brojevnoj u izradi praktičnih dostignuća. svoga rada i Qiu
• Sabiranje i pravoj prikazuju zadataka iz provjeravaju izračunavanju
racionalne geometrije pri rješenja. vrijednosti
386
oduzimanje brojeve sa izračunavanju • Sami odlučuju brojnih izraza.
racionalnih nazivnikom površina raznih o načinu • Razvija naviku
brojeva. manjim od 10. figura. rješavanja racionalisanja
• Svojstva sabiranja • Uporeñuju • Razumiju i zadatka i o postupaka u radu.
racionalnih racionalne analiziraju karakteru • U rješavanju
brojeva. brojeve zapisane problemske rješenja. jednačina i
• Jednačine u vezi zadatke, mogu • Koriste nejednačina sa
sa sabiranjem i
a zapisati udžbenik i učenicima
u obliku iu
oduzimanjem b jednostavnije dostupne razgovara o
racionalnih obliku probleme u obliku zbirke prirodi rješenja i
brojeva. decimalnog jednačine. zadataka. insistira na
• Nejednačine u broja. • Razvijaju provjeravanju
vezi sa sabiranjem • Izvode osnovne sposobnost da dobivenih
i oduzimanjem računske grešku shvataju rezultata.
racionalnih operacije u kao podsticaj za • Osposobljava
brojeva skupu ponovni rad. učenike u
• Množenje racionalnih • Osposobljavaju se prevoñenju
racionalnih brojeva uz da samostalno tekstualnih
brojeva (u obliku korištenje izaberu pogodniji zadataka u oblik
oblik racionalnog jednačine i
a svojstava tih
broja u smislu nejednačine.
iu operacija.
b • Rješavaju racionalnog
pristupa u
• Izbor problema
decimalnom jednačine i vrši kvalitativno i
zapisu). nejednačine u rješavanju u skladu sa
skupu zadatka. mogućnostima
• Svojstva
racionalnih učenika.
množenja
racionalnih brojeva, usvajaju • Koristi radne
brojeva. pojam rješenja listiće za provjeru
• Dijeljenje jednačine, vrše usvojenosti
racionalnih provjeru rješenja pojedinih
i objašnjavaju računskih
brojeva (u obliku
postupak operacija u skupu
a rješavanja. racionalnih
iu brojeva, izrañuje
b • Čitaju,
sastavljaju i programirani
decimalnom materijal za
odreñuju
obliku). samostalno
vrijednosti
• Brojevni izrazi sa učenje.
jednostavnijih
racionalnim
izraza sa
brojevima sa
racionalnim
osnovnim
brojevima.
računskim
• Izvode računske
operacijama (sa
operacije u
zagradama i bez
skupu Q
zagrada).
racionalnim
• Jednačine u vezi
postupcima.
sa množenjem i
dijeljenjem
racionalnih
brojeva.
• Nejednačine u
vezi sa
množenjem i
dijeljenjem
racionalnih
brojeva.
• Primjena linearnih
jednačina sa
jednom
nepoznatom.
387
4. UGAO I
TROUGAO • P repoznaju • Razvijaju • Razvijaju • Prati predava- • Novi sadržaj
• Jednakost uglova jednake uglove sposobnost za preciznost u nja nastavnika nadovezuje na
• Uglovi sa • Usvoje pojam posmatranje, mjerenju, crtanju i • Aktivno ranije stečeno
paralelnim trougla i zapažanje i geometrijskim posmatra, znanje o trouglu.
kracima. elemente, zaključivanje. konstrukcijama. uočava odnose • Dokazuje tvrdnju
• Uglovi sa razlikuju vrste • Svojstva • Razvijanje meñu o zbiru
normalnim trouglova i transferzalnih sposobnosti elementima. unutrašnjih i
kracima primjenjuju uglova znaju posmatranja, • Samostalno vanjskih uglova
• Trougao E lementi pravilo odnosa primijeniti na zapažanja i crta, zapisuje i trougla pri čemu
trougla. izmeñu rješavanje logičkog primjenjuje navodi učenike
• Uglovi uz elemenata zadataka. mišljenja. matematičku na samostalno
presječnicu trougla. • Uočavaju • Razvijanje simboliku. logičko
paralelnih pravih • Definiraju pojam praktični značaj zapažanja • Priprema zaključivanje.
(transferzalni transferzale i primjene znanja o posebnog i općeg. didaktički • Objašnjava odnos
uglovi). prepoznaju podudarnosti Uočavaju ulogu i materijal i vrši stranica i uglova
• Vrste trouglova uglove uz trouglova značaj potrebne u trouglu pomoću
prema prema presječnicu. • Uočavaju matematike u oglede. svojstava osne
stranicama i • Znaju dokazati neophodnost svakodnevnom • Vrednuje simetrije.
prema uglovima. jednostavnije primjene životu. rezultate svoga • Dokazuje tvrdnju
• Zbir unutrašnjih tvrdnje o podudarnosti kada rada i izražava o odnosu stranica
uglova trougla. uglovima trougla to nije naglašeno. kritičnost u u trouglu i izvodi
• Vanjski uglovi i primjenjivati ih • Osposobljavaju se radu. ogled na svom
trougla. u zadacima. za analitičko demonstracionom
• Odnos stranica i • Konstruiraju mišljenje naročito modelu a učenici
uglova u trouglu. uglove uočavanjem na svojim
• Odnos stranica u primjenjuju ći ovisnosti meñu modelima.
trouglu. svojstva datim elementima • P ravila
• Konstrukcije simetrale ugla trougla kao i za podudarnosti
uglova (600, 1200 , • Svate utvrñivanje primjenjuje kroz
300 , 450 , 750 , podudarnost redoslijeda raznovrsne
1350) trouglova i konstruktivnih zadatke i sa
usvoje simbol koraka. umjerenim
• Podudarnost
trouglova. Pravila podudarnosti • Osposobljavaju se zahtjevima.
podudarnosti. • Razlikuju za precizno • P osebnu pažnju
• Primjena pravila pravila o izražavanje i posvećuje
podudarnosti simboličko svakom koraku u
podudarnosti kod
trouglova i znaju zapisivanje. rješavanju
pravouglog i
ih primijeniti u konstruktivnog
jednakokrakog
trougla izvoñenju zadatka.
• Osnovne osnovnih • Učenike potiče
konstrukcije konstrukcija na urednost i
trougla. preciznost u radu,
trougla
• Izvode osnovne pravilno
• Pravougli trougao
konstrukcije formulisanje
• Centar opisane i
trougla iskaza i
centar upisane
primjenom sve zaključka.
kružnice trougla
četiri etape • Koristi model za
• Težište i orto (skiciraju, demonstraciju
centar trougla.
analiziraju, zbira unutrašnjih
• Značajne tačke konstruiraju i uglova u trouglu,
trougla. diskutuju mehaničko
• Centralni i rješenje). kretanje modela
periferijski ugao. • Konstruktivno trougla pri
• Uzajamni položaj odreñuju dokazivanju
prave i kružnice. značajne tačke podudarnosti,
Konstrukcija trougla. grafoskop,
tangente kružnice. nastavne plakate i
• Uzajamni položaj dr.
dvije kružnice.
• Opisana i upisana
kružnica trougla.
388
5. ČETVERO- • Usvoje pojam • Osposobljavaju se • Razvijanje radnih • Pažljivo prati • P onavlja pojam
UGAO, OB IM I četverougla i za uočavanje i navika, smisla za rad nastavnika, izlomljene linije i
POVRŠINA elemente, raspoznavanje preciznost, pravilno piše i mnogougla,
TROUGLA I razlikuju vrste četverouglova u tačnost, upornost. crta u svojoj završava
ČETRVERO- četverouglova i okolini. • Razvijanje svesci. izgrañivanje
UGLA prepoznaju ih na • Stiču vještinu sposobnosti za • Samostalno pojma
• Četverougao. predmetima i korištenja, pribor, posmatranje, uočava i četverougla.
Elementi modelima. tačnost i opažanje i logičko logički • Izvršava
četverougla. • Učenici trebaju preciznost u radu. stvaralačko zaključuje. klasifikaciju
• Vrste naučiti definirati • Razvijaju mišljenje. • Učestvuje četverouglova
četverouglova. paralelogram, matematičko • Razvijanje neposredno u naglašavajući
• Uglovi kvadrat, romb, mišljenje osjećaja dokazivanju nove pojmove i
četverougla. kvadrat, trapez i primjenom odgovornosti za tvrdnji. odnose.
• Paralelogram. deltoid. dedukcije u izvršavanje • Redovno radi • Dokazuje tvrdnju
Svojstva • Znaju dokazivati dokazima postavljenih domaće o zbiru
paralelograma. tvrdnje kod svojstava zadataka. zadatke i ulaže unutrašnjih i
• Vrste paralelograma i paralelograma napor da shvati vanjskih uglova
paralelograma. trapeza i iste • Osposobljavaju se gradivo. četverougla
Pravougaonik, primjenjivati u za precizno zajedno sa
romb, kvadrat. zadacima. formulisanje učenicima.
• Konstrukcije • Shvataju pojmova i • Dokazuje
paralelograma. zajednička i definicija kod svojstva srednje
• Trapez.Svojstva posebna svojstva podjele četvero- linije trapeza i
trapeza. Srednja paralelograma i uglova. svojstva
linija trapeza. primjenjuju ih. • Koriste pravilno jednakokrakog
• Konstrukcije • Izvode matematičko trapeza.
trapeza. konstrukcije svih izražavanje. • Odgovarajuću
• Deltoid. S vojstva četverouglova i pažnju obraća
deltoida. obrazlažu ih. pojmu deltoida i
• Konstrukcija • Rješavaju razumijevanju
deltoida. jednostavnije njegovih
• Obim trougla i zadatke sa svojstava.
četverougla. srednjom linijom • P riprema modele
• Mjerenje trapeza. za što prirodniji
površina. • Savladati pristup pojmu
pojmove obima i obima i površine
• Površina
površine. trougla i
peralelograma.
• Naučiti formule četrverougla
• Površina trougla.
• Površina trapeze. za računanje
obima i
• Površina
površine.
četverougla sa
normalnim
dijagonalama.
1. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU
U ovoj temi obraditi decimalne brojeve, računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu
tehniku računanja.
• Uvesti pojma decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti
jedinicom za mjerenje nego i mjerenim dijelovima. Potrebno je da učenici sami mjere veličine i
predstavljaju ih decimalnim brojevima.
• Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva, pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima
udesno ili ulijevo.
• Usporeñivati decimalne brojeve po analogiji sa usporeñivanjem prirodnih brojeva
(najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala, a onda
izvršiti poreñenje kao da su prirodni brojevi).
• Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje
i oduzimanje imenovanih brojeva) uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje.
• Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim, dekadnom
jedinicom, višecifrenim brojem) a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem.
• Provjeravati zakone komutacije, asocijacije i distribucije u računskim zadacima.
389
• Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje
neimenovanih brojeva.
• Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti
periodičnost decimalnog broja.
• Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na
približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva).
2. TEMA – CIJELI BROJEVI
Pri uvoñenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima, ali je potrebno koristiti i
druga znanja i iskustva učenika.
• Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih
razloga: rješavanja jednačina, izvodljivosti računskih operacija, računanja sa veličinama koje se
mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme, kretanje udesno – ulijevo, gore – dole, geografska
dužina i širina itd.)
• Definirati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom.
• Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i
oduzimanja.
• Prvo definirati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao
skup pozitivnih cijelih brojeva), a zatim definirati skup cijelih brojeva.
• Ilustrirati apsolutnu vrijednost i uporeñivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti
termin „koordinata tačke“.
• Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature, promjene vodostaja rijeke,
nadmorske visine – dubine mora, dobitka – gubitka i dr. Zatim sabiranje ilustrirati na brojevnoj
pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva.
• Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva
proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva.
• Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvoñenje definicije množenja u skupu cijelih
brojeva. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora, a zatim preći
na proizvode od više faktora.
• Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja.
• Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima.
• Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija, a za rješavanje nejednačina
koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija.
3. TEMA – RACIONALNI BROJEVI
Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se
odreñenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih
brojeva (8. razred).
• Uvesti prvo skup negativnih razlomaka a zatim skup racionalnih brojeva.
• Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis
racionalnog broja.
• Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa
cijelih u skup svih racionalnih brojeva.
• Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q, ne treba ih dokazivati.
• Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. razred) i
ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj.
• Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q odreñujući nepoznate komponente zbira ili
razlike na osnovu ovisnosti rezultata od komponenata.
• Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila
za množenje racionalnih brojeva.
• Dijeljenje, kao obratnu operaciju uvesti pomoću već poznatih pravila množenja.
390
• Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja.
Obratiti pažnju slučaju kada se nejednačina množi, odnosno dijeli negativnim brojem.
4. TEMA – UGAO I TROUGAO
Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima. Zato je
potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu a nova znanja usvajati posmatranjem, neposrednim
mjerenjem i ogledom.
• Formirati pojam trougla kao skup tačaka.
• Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora.
• Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je
odgovarajuća stranica i obrnuto.
• Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira, a zatim izvesti dokaz da
je α + β + γ = 180 0 .
• Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa
grafofolije više trouglova. Dokazati tvrdnju.
• Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu a zatim izvesti dokaz tvrdnje.
Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati.
• Ponoviti podudarnost duži, uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o
podudarnosti trouglova.
• Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). Upotrijebiti
i grafoskop.
• Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice.
• Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži jer se to koristi
kod odreñivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla.
• Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla.
• Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija
(odreñivanje presjeka dvije prave, prave i kružnice i dvije kružnice).
• Rješavati konstruktivne zadatke po etapama, a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za
uviñanje ovisnosti meñu datim elementima, kao i za utvrñivanje svih koraka u samoj konstrukciji.
5. TEMA – ČETVEROUGAO. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA
Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlañim razredima što sada treba ponoviti i
nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja.
• Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. Početi sa posmatranjem objekata u
učionici i na pripremljenim modelima.
• Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi, susjedne stranice i uzastopni uglovi.
• Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla koristeći tvrdnje o zbiru
unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. Ove dokaze učenici mogu
samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika.
• Ukazati na odreñenost četverougla sa pet elemenata.
• Ukazivati na uvjete sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za
konstrukciju paralelograma, trapeza, deltoida. Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju
ma kog četverougla neophodno pet elemenata, a za kvadrat samo jedan.
• Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica, jednakost suprotnih
uglova, da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami:
pravougaonik, kvadrat i romb. Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze.
• Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog
četverougla, jer sama definicija asocira na romb i kvadrat.
• Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim
dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova).
• Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četrerougla.
391
• Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću
površina jednostavnijih već poznatih slika (kombinacije trouglova, pravougaonika i sl.).
Ocjenjivanje
Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodeći računa o individualnim
mogućnostima, sposobnostima i sklonostima.
U skladu s tim, ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama, procedurama i
instrumentima. Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati
ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno
je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka, rad na projektu, učenički doprinos za vrijeme
grupnog rada, specifične komunikativne i radne vještine, uključujući i kolegijalno (meñusobno)
ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća.
Prilagoñavanje programa
Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagoñeni programi. Prilagoñavanje se može provoditi
modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja, procesa, proizvoda i sredine učenja,
ovisno od osobenosti potreba učenika odreñene populacije, odnosno do nivoa individualno
prilagoñenih programa. Individualno prilagoñeni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik
MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog
zavoda, uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja.
392
Fizika
( čas , časova) 1 čas sedmič no, 35 č asova godišnje
Zašto učiti fiziku?
Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. Kako naučna i tehnološka
dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeña čovječanstva, nastava fizike značajno
doprinosi općem obrazovanju, za nastavak školovanja i profesionalno usmjeravanje.
Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima
procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. U kontekstu
toga, nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike, te
glavnih koncepata i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenje tog
znanja u različitim situacijama. Nastava fizike takoñer podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene
osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet, te pravljenju svakodnevnih izbora, posebno onih
koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu, očuvanje prirodne sredine i
racionalnu upotrebu energetskih resursa. S druge strane, ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom
hemije, biologije, geografije, matematike, tehničke kulture, informatike, a i u izvjesnoj mjeri i drugih
nastavnih predmeta u osnovnoj školi.
Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI
Zn an je fizike: Učiti: Uče nik:

Procesi P osmatrati i mjeriti radi prikupljanja Razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog
informacija o tijelima i pojavama u mišljenja:
prirodi. Identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine.
Klasificirati tijela i pojave na osnovu Koristi odgovarajući pribor/eksperimentalne ureñaje i
sličnosti, razlika i povezanosti. instrumente. Koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro, mili,
Izvoditi eksperimente radi otkrivanja centi, kilo, mega).
informacija. Koristi odreñena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili
pojavu u sistem klasifikacije. Identificira svojstva na kojim je
sistem klasifikacije zasnovan.
P lanira i implementira jednostavne eksperimente prema datom
uputstvu, uključujući postavljanje pitanja, formuliranje hipoteza
koje se mogu lako provjeriti i izbor pribora i tehnologije.
Identificira nezavisnu i zavisnu varijablu.
Sadržaj Komunicirati. Opisuje, bilježi i izvještava o podacima i rezultatima
Modelirati. istraživanja/mjerenja koristeći se jezikom fizike i
Činjenice koje se odnose na predmet odgovarajućim tabelama, graficima, matematičkim formulama,
proučavanja fizike i njenu primjenu, pisanim izvještajem. Diskutuje i objašnjava dobivene rezultate.
povezanost fizike sa drugim naukama i Interpretira dati model, vrši predviñanja zasnovana na modelu i
razvoj tehnologija, fizikalna svojstva poredi ga sa fizikalnom realnošću.
tijela i pojava, grañu tvari, efekte Zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu.
meñudjelovanja, sile u prirodi, energiju Razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije,
i njeno korištenje, promjene stanja njene koristi za svakodnevni život, kao i to da se fizikalna slika
tvari. svijeta mijenja.
Konceptualni okvir tijela, tvari, fizičke P oznaje simbole i SI mjerne jedinice, pretvara veće jedinice u
pojave, fizikalnog stanja, manje i obrnuto. Koristi fizikalne veličine da opiše svojstva
meñudjelovanja, sile, kretanja, energije, tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina, kao i šire, za
rada, toplote, električnog naboja, objašnjenje različitih pojava.
električnog polja, istosmjerne struje Klasificira tijela odnosno tvari po njihovim svojstvima.
stalne jačine, magnetnog polja, Opisuje grañu tvari služeći se čestičnim modelom.
povezanosti električnih i magnetskih Identificira i opisuje različita meñudjelovanja i sile u prirodi,
pojava, talasnog kretanja, zvuka, istražuje i uporeñuje efekte djelovanja rezultujuće sile. Zna
svjetlosti, prirodne strukture, grañe vezu izmeñu mase i težine tijela.
atoma, procesa vezanih za promjene u Opisuje, objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno
atomskom jezgru. ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama.
Razumije razliku izmeñu kinematičkog i dinamičkog opisa
kretanja i stanja ravnoteže.
Zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti
način, opisuje efekte djelovanja sile potiska.
393
Zakoni: kretanja u kinematici, Identificira i opisuje različite oblike energije, transformaciju
Newtonovi zakoni, P ascalov zakon, energije i povezanost sa radom. Uočava da neke fizikalne
Arhimedov zakon, zakoni održanja, veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u
Ohmov zakon, Joule-Lenzov zakon, prirodi. Shvata princip rada jednostavnih mehaničkih ureñaja i
Faradayev zakon, zakoni geometrijske zna njihovu primjenu
optike. Razlikuje pojmove temperatura, toplota i količina toplote. Zna
P rimjena znanja fizike da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i
Korelacija fizike s drugim predmetima toplotom. Razumije stanje toplotne ravnoteže. Razlikuje
prenošenje toplote voñenjem, strujanjem i zračenjem. Razumije
da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom,
objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku
proces promjene agregatnog stanja, analizira svakodnevne
primjere vezane za toplotu.
Identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom
životu. U očava povezanost električnih i magnetnih pojava. Zna
veličine koje karakterišu električno i magnetno polje. Prikazuje
i analizira električno kolo. Opisuje i objašnjava
elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu
energije. Primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i
informatici.
Ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama,
opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja.
Identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti. Istražuje
odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake
svjetlosti i funkcioniranje ogledala, sočiva i prizme. O bjašnjava
kako vidimo različito obojena tijela.
Uočava lanac i razmjeru prirodnih struktura, od osnovnih
čestica do galaksija, zna kako ilustrirati ove strukture i sisteme
sa odgovarajućim modelima. Opisuje strukturu jezgra atoma,
tipove i efekte radioaktivnog zračenja, fisiju i fuziju.
P rimjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije.
Vrije dnosti, P odsticati interes učenika za Usvoji naučni pogled na svijet.

stavovi, navike proučavanje prirode i dalje obrazovanje Stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike.
u fizici. Zna cijeniti stavove i shvatanje drugih.
Razvijati navike na urednost, preciznost P reuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima
i tačnost, sistematičnost, meñusobno i samostalan rad.
uvažavanje, rad u grupama/ timu, P ostaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema.
samostalan rad, evaluaciju i
samoevaluaciju.
Razvijati naviku korištenja raznovrsnih
izvora informacija.
OSNOVNI SADRŽAJ
VII razre d VIII razred IX razred

1. Fizika i priroda 1. Meñudjelovanje sila 1. Naelektrisanja u našem okruženju
2. Mjerenje 2. Kretanje 2. E lektrična struja
3. Graña tvari 3. P ritisak 3. Magnetno polje
4. E nergija i rad 4. Talasi
5. T oplota 5. S vjetlost
6. P rirodne strukture. Svijet atoma.
Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i očekivane rezultate odnosno ishode obrazovanja
u fizici. U skladu s tim, nastava fizike treba da bude zasnovana na odgovarajućem didaktičkom
pluralizmu i korištenju multimedija, i što je najvažnije, aktivnom učešću učenika u svim etapama
nastavnog procesa. Pored znanja i drugih postignuća, iskazanih eksplicitno u ovom programu, važno je
kod učenika razvijati pozitivan stav prema fizici. Obaveza je nastavnika fizike da učenje i nastavu
fizike ispuni aktivnostima u kojima će učenici sticati znanje sopstvenim iskustvom, da postiče
radoznalost kod učenika i ukaže na koristi od učenja fizike. Učeći fiziku učenici treba da steknu
394
kvalitetno i primjenljivo znanje. Na nivou osnovne škole to uključuje konceptualno razumijevanje
sadržaja fizike, učenje procesa promatranja opisivanja, uporeñivanja, klasifikacije, prikupljanja i
zapisivanja podataka, analize i tumačenja podataka, predviñanja i uopćavanja, i u skladu s tim, razvoj
relevantnih sposobnosti, vještina, vrijednosti, stavova i ponašanja. Redoslijed poučavanja pojedinih
tema nije obavezujući. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da rasporeñuje nastavne sadržaje i
obrañuje ih u širini i dubini u okviru broja časova u datom razredu i očekivanih rezultata, vodeći
računa o obrazovnim standardima utvrñenih u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u
obrazovanju s aspekta individualizacije i diferencijacije nastave.
U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. Za realizaciju predviñenih
ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa, veoma su pogodne problemski
usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama/ timovima i individualni rad. Takoñer, pored
tradicionalnih medija neophodno je koristiti moderne medije, vodeći računa o njihovim didaktičkim
potencijalima i funkciji. Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike nezaobilazna (simulacije i
animacije fizikalnih sadržaja, obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje, kreiranje
modela, korištenje interneta i dr.). Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike. U
osnovnoj školi dominantno mjesto imaju zadaci–pitanja, jednostavniji računski, grafički i
eksperimentalni zadaci. Poželjno je rješavati problemske zadatke, primjerene učenicima.
Ocjenjivanje
mogućnostima, sposobnostima i sklonostima. Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja
učenja Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva, ali se može kao relevantan omjer smatrati:
Znanje sadržaja fizike 60%
Procesi, sposobnosti i vještine 30%
Afektivno učenje 10%
U skladu s tim, ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama, procedurama i
instrumentima. Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati
ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je
pratiti i ocjenjivati: izvoñenje demonstracionih ogleda, laboratorijski rad učenika, kreativnu razradu
nekog zadatka (esej), rad na projektu, izvedbe (referat, tehnički proizvod), učenički doprinos za
vrijeme grupnog rada, specifične komunikativne i radne vještine, uključujući i kolegijalno
(meñusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi
se po jedna školska pisana zadaća.
prilagoñenih programa. Individualno prilagoñeni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik
fizike i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda, uz
korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja.
Resursi za realizaciju
Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku,
laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. Za izvoñenje eksperimenata škola
osigurava potreban pribor odnosno ureñaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici
potrebno je najmanje šest kompleta), kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i
izborne nastave fizike, slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima.
395
FIZIKA
CILJEVI I ZADACI
OČEKIVAN I REZULTATI/ OBRAZOVNI IS HODI
Tematske Zn an je fizike: Proces i sadržaj Vrije dnosti, Ak tivnosti
cjeline / Aktivnosti učenik a
stavovi, ponašanje nastavnik a
Teme
Učiti: Učenik :
P ristup saznavanju Zna da je fizika Zanimanje i Promatraju i Za uvoñenje učenika

Fizika prirode, metod fundamentalna prirodna radoznalost za raspravljaju o u svijet fizike,
i priroda fizike - teorija, nauka i da se fizikalna slika znanje o prirodi. različitim prirodnim nastavnik kreira
eksperiment. svijeta mijenja. Kritički Razvoj svijesti o pojavama i ogledima problemsku situaciju,
Mjere nje P riroda, materija, rasuñuje o ulozi i značaju ulozi ogleda u koje izvodi nastavnik. izvodeći odabrane
kretanje, tvar, fizike – fizika nudi fizikalnom Sami izvode oglede, oglede.
Mjere nje tijelo, čestica, objašnjenje prirode, a razvoj saznanju, prikupljaju podatke, Pomaže formiranje
duljine fizikalni sistem. tehnologija doprinosi povezanost teorije i provjeravaju svoje grupa učenika,
Meñudjelovanje, poboljšanju kvaliteta života eksperimenta. ideje i zaključke, nadgleda njihov rad i
promjene, svojstva čovjeka. Opisuje i uporeñuje Razvoj navike diskutuju i daje im smjernice.
tijela, stanje tijela i pojave po njihovim istraživanja. objašnjavaju Pomaže učenicima
materije, fizikalne svojstvima. S istematski dobivene rezultate, da naprave prve
pojave. upoznaje značaj i etape odreñuju uzroke istraživačke korake u
Fizikalna veličina. eksperimenta i procesa (razloge) koji su svijet fizike, služeći
Meñunarodni saznanja u fizici. doveli do odreñenog se modelom crne
sistem mjernih Iskazuje fizikalnu veličinu rezultata, povezujući kutije.
jedinica (SI). kao umnožak brojne to sa prethodnim Priprema vježbe
Mjerenje, mjerila, vrijednosti i mjerne jedinice. iskustvima i znanjem mjerenja.
vrste grešaka, Prepoznaje simbole i SI iz drugih predmeta. Vodi sa učenicima
srednja vrijednost mjerne jedinice nekih Upoznaju se sa raspravu o potrebi
mjerene veličine. fizikalnih veličina. Razlikuju različitim mjerilima korištenja
Duljina, metar značenja za kilo, deci, centi i odnosno njihovim standardnih mjernih
(m). mili. Prepoznaje razloge skalama, prikupljaju i jedinica.
zbog kojih se javljaju greške obrañuju podatke, Raspravlja s
u mjerenju. Z na da odredi prave tabele, računaju učenicima o važnosti
srednju vrijednost niza srednje vrijednosti. duljine kao veličine u
ponovljenih mjerenja. svakodnevnom
Razlikuje pojmove dužina i životu, sportu,
duljina, mjeri dužine saobraćaju, geografiji
koristeći se odgovarajućim i dr., korištenju još
jedinicama i instrumentima. nekih dopuštenih
Procjenjuje pogrešku mjernih jedinica
mjerenja na osnovu mjerne duljine.
skale.
Mjere nje P ovršina plohe, Odreñuje površinu pravilnih Tačnost i preciznost Pocjenjuju i mjere Raspravlja s
površine i kvadratni metar geometrijskih ploha i u mjerenju. duljine dužina, učenicima o
zap re mine (m²). P rostornost i zapremine pravilnih Razvoj navike rada opsega, debljine, mogućnostima
oblik tijela. geometrijskih i drugih tijela. u grupama/ prečnika, odreñuju mjerenja površine i
Mjere nje Zapremina tijela, Izražava te veličine timovima srednju vrijednost. zapremine.
mase kubni metar (m³), odgovarajućim mjernim Razvijanje svijesti o Zapisuju podatke u Ukazuje na razliku
litar (l). jedinicama. ograničenosti odgovarajuće tabele i izmeñu pojmova
Mjere nje Masa tijela, Uočava razliku izmeñu ljudskih čula i redu izračunavaju srednje masa i težina tijela i
gustoće kilogram neposrednog i posrednog veličina objekata u vrijednosti. Iskazuju na povezanost mase
(kg),vaga. mjerenja. prirodi. rezultate mjerenja i o tijela sa vrstom tvari
Mjere nje Gustina tvari, Mjeri masu tijela pomoću njima raspravljaju. od koje je tijelo
vre me na gustina tijela, vage i izražava je u Odreñuju površine napravljeno, kao i
kilogram po metru različitim jedinicama. lista papira i njegovom
kubnom (kg/m³) Zna da svako tijelo ima zapreminu kvadra, uz zapreminom.
Vremenski period, odreñenu masu i da je prethodno Pokazuje da neka
trenutak. njegova masa stalna procjenjivanje. M jere tijela jednake
Mjerenje vremena, veličina. zapreminu tečnosti. zapremine imaju
sekunda (s). Zna da je gustina količnik Odreñuju zapreminu različite mase.
mase i zapremine tijela. nepravilnog čvrstog Ukazuje na ulogu
Razlikuje gustinu tvari od tijela koristeći se vremena i razliku
gustine tijela. menzurom izmeñu trenutka i
Odreñuje gustinu različitih Procjenjuju i mjere vremena trajanja.
tijela i izražava je različitim mase tijela koristeći
mjernim jedinicama. se različitim vagama i
Koristeći tablicu gustina izražavaju ih u
odreñuje vrstu tvari od koje različitim mjernim
tijelo napravljeno. jedinicama, uporeñuju
Razlikuje pojmove trenutak i mase različitih tijela.
vremenski period. Zna odnos Mjere mase i
sekunde prema minuti, satu, zapremine pravilnih i
danu. nepravilnih tijela i
396
izračunavaju njihov
količnik, utvrñuju da
li je tijelo homogeno
Na osnovu podatka za
gustinu utvrñuju od
koje je tvari
napravljeno tijelo.
Odreñuju gustine
smješe dvije tečnosti.
Odreñuju masu tijela
koristeći se tablicom
gustina.
Raspravljaju o
vremenu i jedinicama.
Mjere periode trajanja
nekih periodičnih
pojava služeći se
različitim
instrumentima.
Mjere nje Temperatura. Pravilno očitava temperaturu Mjere temperature Priprema nizove
tempe ratu re Kelvin (K), stepen na Celzijusovoj i Kelvinovoj zraka, vode, smješe zadataka za kontrolni
Celzijusov (ºC). skali. hladne i zagrijane rad. Ocjenjuje
Graña tvari Mjerenje Interpretira čestični model vode. učenike.
temperature. tvari: Koriste se Internetom Nastavnik stvara
Čestični model - da su tvari izgrañene od tražeći najbolju problemsku situaciju
tvari. čestica i da se te čestice ilustraciju / simulaciju i uvodi pojam
Molekule, atomi. neprestano i nasumično čestičnog modela modela
Agregatna stanja kreću. tvari. - vodi raspravu o
tvari. - da neka fizička svojstva Pišu eseje u kojima grañi tvari
tvari značajno zavise o razmatraju fizička (neprekinuta ili
rasporedu molekula, svojstva tijela, čestična), izvodi
odnosno koristeći se čestičnim oglede, prikazuje
meñumolekularnom modelom tvari. modele molekula i
prostoru. Prezentiraju svoje atoma.
- da je molekula grañena od radove. Predstavlja
atoma. Zajedno sa nastavni- historijski pregled
- da je atom grañen od kom istražuju veze spoznaje o čestičnoj
protona, neutrona i izmeñu eksperime- grañi tvari.
elektrona. ntalnih činjenica i Demonstrira svojstva
Klasificira tijela prema teorijskog modela - tvari u pojedinim
agregatnom stanju u kojem odgovaraju na pitanja agregatnim stanjima,
se nalaze. nastavnika, iznose služi se odgovara-
Pomoću čestičnog modela svoje ideje, jućim ilustracijama/
tvari opisuje razlike izmeñu predviñaju simulacijama.
čvrstih, tečnih i gasovitih specifičnosti Ukazuje na
tijela. agregatnih stanja i povezanost fizike s
kako ostvariti hemijom.
promjenu agregatnog Ocjenjuje učenike.
stanja tvari.
397
Biologija
Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta.

Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj, anatomskoj, funkcionalnoj raznolikosti
životinja. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta, biološkom
disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu. Dat je takoñer osvrt na ponašanje
životinja odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih
skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja. Zatim, obuhvaćeni su mnogi
uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite.
CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OB RAZOVNI ISHODI

Područja učenja
Učiti: Uče nik:
Cilj nastave Cilj nastave biologije je da učenicima
biologije osigura sticanje osnovnih znanja o živom
svijetu, u skladu s dostignućima savremene
biološke nauke i prakse čiji su sadržaji
neophodni za razumijevanje bioloških
pojava, procesa i zakonitosti o prirodi, te da
doprinese kod učenika razvijanju pravilnog
pogleda (svjetonazora) o živom svijetu.
Takoñer, učenike će senzibilirati u pogledu
pravilnog odnosa prema prirodi, a posebno
prema prirodnom nasljeñu Bosne i
Hercegovine.
Znanje biologije P osmatra, istražuje, prati i bilježi biološke Razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje
Procesi pojave i procese kod živih organizama. nastavne grañe i razvija kritičko mišljenje.
Sadržaji Mikroskopirati. Shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju
Modelirati. visokoorganizirane prirodne sisteme (organizme, jedinke)
Ovladava metodama i tehnikama grañene od ćelija/stanica.
laboratorijskog rada u nastavi. Interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću.
Izvodi eksperimente radi otkrivanja Koristi odgovarajući laboratorijski pribor, radi u grupama,
informacija. parovima i pojedinačno stičući nova znanja, vještine i navike.
Razumije sistem klasifikacije životinjskog Identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta,
svijeta zasnovanog na osnovu srodničkih klasificira stečena znanja, proširuje ih i praktično primjenjuje.
odnosa. Učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema,
Stiče osnovna znanja o ponašanju životinja. izvoñenje, evaluacija.
Stiče znanja koja doprinose održavanju i P osmatra živi svijet u prirodnom okruženju, bilježi rezultate,
Vrijednosti, unapreñenju zdravlja čovjeka i životinja. takoñer koriste i druge izvore znanja.
stavovi, navike Komunicira i iznosi svoje stavove, kritički Razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u
razmišlja. biologiji.
Stiče osnovna znanja o živom svijetu, u Učenici u parovima, a zatim u velikoj grupi razgovaraju o temi
skladu s dostignućima savremene biološke «Zdrav život».
nauke i prakse, uči sadržaje koji sa odnose Svojim aktivnostima, u granicama mogućnosti, doprinosi
na predmet proučavanja biologije i njihovu očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život
primjenu, povezanost biologije sa drugim organizama, ali i samog čovjeka kao dijela prirode.
naukama i razvojem tehnike, grañu Radi u grupama, prikuplja materijale, pravi portfolije sa
životinjske ćelije/stanice, diobu ćelije, porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi,
razlika izmeñu biljne i životinjske ćelije, P rihvata svjetonazor zasnovan na dostignućima bioloških
grañu i funkciju životinjskog organizma. nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti.
Sistematski pregled životinjskog svijeta Zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu.
zasnovan na filogenetičkim odnosima. Razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i
P onašanje životinja, korištenje životinja u tehnologije uopće, njene koristi za svakodnevni život, kao i to
ishrani čovjeka, privredni značaj i zaštita. da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena.
P rimjena znanja biologije Razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu
P odsticati interes učenika za proučavanje složenosti grañe tijela i drugih karakteristika.
prirode i dalje obrazovanje u biologiji. Opisuje, objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu
Razvija naviku korištenja raznovrsnih obrade pojedinih sistematskih kategorija.
izvora informacija: Uočava povezanost biologije sa hemijom/kemijom i fizikom
Razvija navike u pogledu urednosti, kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama.
preciznosti, tačnosti, sistematičnosti, Usvaja naučni pogled na svijet.
meñusobnog uvažavanja, rada u Stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije.
grupama/timu, samostalnog rada, evaluacije Izgrañuje sposobnost kritičkog razmišljanja i rješavanja
tuñih dostignuća i samoevaluacije. problema.
Cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije).
P reuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada, procesa
učenja u grupi (timu), ali i samostalnog rada.
398
BIOLOGIJA, VII razred – 2 časa sedmično, 70 časova godišnje
Ciljevi i zadaci
Vrijednosti ,
Tematske Očekivani rezultati/obrazovni ishodi Aktivnosti
Znanje biologije: proces i sadržaj stavovi, Aktivnosti učenika
cjeline/teme nastavnika
ponašanje
Učiti Učenik
Uvod Učenike upoznati sa Zna da je biologija Razvija naučne Vode diskusiju sa Motivira učenike i
Graña i ciljevima nastave fundamentalna misli i stavove nastavnikom o razvija njihov
funk cija biologije u narednoj prirodna na osnovi izučavanju interes za
životinjskog školskoj godini, tj. nauka/znanost o fundamentalnih i životinjskog izučavanje
organizm a općenito s biološkim životu koja uključuje primijenjenih svijeta. biologije.
Životinjska disciplinama iz okvira niz disciplina. bioloških znanja. Posmatraju Nastavni proces
ćelija/ kojih će sticati nova Zna grañu životinjskih Zanimanje i laboratorijski usaglašava s
stanica, znanja (morfologija, organizama prema radoznalost za pribor koji mora psihofizičkim
Graña i fiziologija, sistematika, nivoima tjelesne znanje o prirodi. biti čist (sterilan) razvojem i
funkcija etologija životinja). organizacije od nivoa Shvata pojavu prije prve mogućnostima
životinjskih Upute za korištenje ćelije/stanice do bioraznolikosti upotrebe, učenika,
tkiva, organa udžbenika i upoznavanje organizma. kao nužne hemikalije, mjerne Podešava
i sistema sa biološkim kabinetom Usvaja pojmove: pojave u prirodi instrumente, namještaj i prostor
organa (oprema). tkivo, organ, za opstanak preparate ... u razredu
Siste matika Učiti o grañi životinjskih sistem/sustav organa, živog svijeta i Često rade u potrebama
životinja i organizama, prema organizam. njegovog parovima i nastavnih
ponašanje nivoima tjelesne Usvaja detaljnija razvoja kroz grupama za aktivnosti.
životinja organizacije. ćelija/ znanja o životinjskoj vrijeme. kooperativno Priprema
Značaj stanica, tkivo, organ, ćeliji. znaju funkciju Shvataju učenje. laboratorijsku
životinja za sistem organa, pojedinih organela. jedinstvo živog Grafički vježbu:
čovjek a organizam. Takoñer, zna razliku u svijeta kroz predstavljaju Mikroskopiranje
Steći će znanja o grañi grañ i izmeñu biljne i ćelijsku grañu. pojedine faze životinjske ćelije i
životinjske ćelije/stanice, životinjske ćelije. Razvoj svijesti o diobe životinjskih tkiva (trajni i
kao osnovne jedinice Zna navesti da se značaju ćelija. svježi preparati)
životinjskog organizma. mitoza odvija kroz mikroskopa. U dogovoru sa Samostalno i sa
organele ćelije: ćelijska nekoliko faza i može Ovladava nastavnikom učenicima
opna , citoplazma, jedro, objasniti bitne pojave metodama i pripremaju priprema nastavna
centrozom, mitohondrije, u svakoj od njih. tehnikama različita nastavna očigledna sredstva
ribosomi. Zna da polne ćelije laboratorijskog očigledna sredstva. (prirodni
Razlika izmeñu biljne i nastaju putem mejoze rada. Iskazuju svoje materijal, mokre
životinjske ćelije/stanice. i razlikuje pojmove Razvoj navike sposobnosti preparate, crteže).
Diobe životinjske ćelije: haploidan i diploidan istraživanja posmatranja i Često koristi
mitoza i mejoza - broj hromosoma. Svijest o uočavanja dodatne izvore
informativno. Haploidan Stiče znanje o grañ i i higijenskim spoljašnje i podataka i
i diploidan broj funkcijama navikama unutrašnje grañe podstiče učenike
hromosoma. životinjskih tkiva, Doprinosi kod životinja koja se da prilože i svoje
Životinjska tkiva: organa i sistema učenika zasniva na radove (modeli,
epitelno, potporno, organa od razvijanju filogenetičkim crteži, posteri i
mišićno, nervno. najjednostavnijih do pravilnog odnosima. dr.).
Sistemi organa: tj. najodvedenijih pogleda Crtaju unutrašnje Izlaže radove
kožni sistem organa, (komparativno (svjetonazora) o organe učenika i
potporni sistem i kretanje morfološko – svijetu u skladu predstavnika zajednički ih
životinja, probavni fiziološki pristup). s dostignućima pojedinih grupa ocjenjuju.
sistem/ sustav i prehrana, Iskazuju svoje savremene životinja i Uključuje učenike
sistem organa za disanje sposobnosti biološke prakse. modeliraju ih. u grupni rad.
i cirkulaciju tjelesnih posmatranja i Razvijanje Donose u školu Omogućava
tečnosti, sistem organa uočavanja spoljašnje i potrebe zaštite materijal koji su učenicima da uče
za izlučivanje, nervni/ opće unutrašnje grañe od otrovnih pronašli na zajedno, da se
živčani sistem i osjetila, životinja koja se životinja i u Internetu i drugim druže, razmjenjuju
razmnožavanje. temelji na pogledu izvorima znanja. mišljenja i
Komparativno filogenatičkim prenošenja Rade u timu. sarañuju.
morfološko-fiziološki odnosima te značaju bolesti sa Pomažu učenicima donose zaključke
pristup. sistematike za druge životinja na sa posebnim Prilagoñava
Klasifikacija biološke discipline. čovjeka. potrebama. nastavne sadržaje
životinjskog carstva od Zna koje zarazne Načini zaštite Učestvuju u učenicima sa
praživotinja preko niza bolesti mogu biti ptica i očuvanje pravljenju zbirki posebnim
grupa ahordata: spužve, izazvane protozoama njihovog beskičmenjaka potrebama.
dupljari, pljosnate gliste/ – način zaštite i staništa. (insekata, kućica Posvećuje pažnju
pljosnati crvi, valjkaste liječenja. Razvoj svijesti puževa i školjaka i odnosu elemenata
gliste/ obli crvi, Zna osnovne teorije o o ugroženosti i dr.) učenja i odgoja u
člankovite nastanku višećelijskih zaštiti sisara. Upoznaju neke sadržajima
gliste/prstenasti crvi, organizama. Razvijanje načine primjene nastave biologije.
zglavkari, insekti, Stiče vještine pravilnog fundamentalnih Predočava
mekušci i bodljokošci/ posmatranja i odnosa prema bioloških znanja u učenicima kriterije
bodljari. analiziranja slika u životinjama praksi (uzgoj za ocjenjivanje i o
Hordati/svitkovci: udžbeniku i drugim općenito, školjaka). njima raspravlja
osnovne karakteristike – izvorima znanja. posebno prema Posjećuju neki prije ispitivanja,
prisustvo unutrašnjeg Zna navesti glavne domaćim i izložbeni prostor uvažava
osovinskog skeleta, morfološke kućnim sa prepariranim ili prijedloge učenika
399
podjela i značaj, karakteristike svake ljubimcima. živim životinjama u postupku
bezlubnjaci/ kopljače. sistematske grupe na Razvoj svijesti o (muzejsku zbirku, osmišljavanja
kičmenjaci/ kralješnjaci: višem nivou. značaju biologije zoološki vrt i dr.). kriterija.
opće morfološko- Zna najbitniju i za razumijevanje Upoznaju neke Priprema grupni
anatomske najznačajniju svijeta u kojem načine primjene odlazak učenika u
karakteristike, karakteristiku hordata čovjek živi fundamentalnih muzej ili zoološki
kolouste/kružnouste, – prisustvo naučnih bioloških znanja u vrt.
glavne odlike i značaj unutrašnjeg spoznaja. praksi (uzgoj riba). Priprema
Ribe: opće osobine, osovinskog skeleta. Posmatraju i laboratorijsku
graña i razmnožavanje, U okviru pojedinih analiziraju slike i vježbu (disekcija
rasprostranjenost, glavne sistematskih grupa sheme u udžbeniku ribe) i odreñ ivanje
grupe. Z načaj u ishrani. životinja upoznaje i prikupljaju riba pomoću
Etologija riba. njihovo ponašanje kao materijale iz ključa.
Vodozemci: prijelaz na i značaj za prirodu, a drugih izvora. Priprema i izvodi
život u zračnu životnu posebno za čovjeka. Istražuju ptice laboratorijsku
sredinu (kopno). Graña Upoznaje se sa svog zavičaja i vježbu: disekcija
tijela, razmnožavanje i pojavom endemizma i bilježe podatke o žabe.
razviće. Glavne grupe i znat će navesti niz istraživanju. Pregleda materijal
značaj. endemičnih svojti Sakupljaju razne koji donose
Gmizavci/ Gmazovi: (podvrsta i vrsta) u tekstove i učenici iz prirode,
Prilagoñenost zračnoj/ fauni BiH. fotografije i prave takoñer i štampani
vazdušnoj sredini. Opće Zna zašto je krvotok zbirke i panoe materijal te
osobine grañe i vodozemaca prema sistematskoj raspravlja sa
razmnožavanja. napredniji u odnosu podjeli sisara. učenicima o
Sistematske grupe. na riblji, pojam Istražuju koje su važnosti i značaju
Izumrli gmizavci. postepene preobrazbe divlje životinje odreñene
Ptice: opće odlike grañe i (metamorfoze). jestive i na koji sistematske grupe.
razmnožavanja, Zna da su gmizavci način se mogu Pomaže učenicima
rasprostranjenost. evolucijski prvi pravi pripremati i pri odreñivanju
najvažnije grupe ptica kopneni kičmenjaci. konzervirati. vrsta uz pomoć
Seoba ptica. Polni Zna zašto su upravo odgovarajućih
dimorfizam i briga o ptice za razliku od ključeva i drugih
potomstvu. svih drugih životinja izvora.
Sisari/sisavci: Opće najbolji letači. Potiče učenike da
odlike i raznovrsnost Zna zašto je se uključe u rad
sisara. Važnije grupe intenzivan neke ornitološke
sisara. P orijeklo i značaj metabolizam ptica. organizacije.
(stočarstvo, lovna - perje kao zaštita i Raspravlja s
divljač). P olni/spolni stalna temperatura učenicima na koje
dimorfizam i briga/ skrb tijela. načine možemo
o potomstvu. Zna glavna obilježja zaštititi ugrožene
Kratak pregled ove veoma raznolike sisare.
filogenetičkog razvoja skupine po kojima se Značaj ponovnog
životinjskog svijeta. razlikuju od svih naseljavanja
Značaj životinja za drugih životinja, a to istrijebljenih
čovjeka. Jestive životinje su dlaka i životinja u staništa
vodene i zračne sredine. prehrana mladunčadi odakle su nestali.
Korištenje u ishrani u mlijekom. Često koristi
vanrednim uvjetima. - stalna temperatura dodatne izvore
tijela. podataka i
P rodubljuje znanje o podstiče učenike
sistematici životinja da prilože svoje
na osnovu pregleda podatke.
filogenetskog razvoja Izvodi učenike u
životinjskog svijeta. prirodu na sigurne
P oznaje odreñeni broj prostore.
vrsta divljih životinja Redovno
koje mogu koristiti u provjerava znanje
ishrani, posebno u učenika i ostala
vanrednim uvjetima postignuća, te ih
života (elementarne ocjenjuje.
nepogode i rat).
Predmet nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stepena
obrazovanja izaziva veliki interes. Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih
sadržaja iz predmeta Biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima. Da bi se
na ovim osnovama dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu nastavnik u svom radu treba
u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike.
Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem
400
istraživanja (citologije, morfologije, sistematike, fiziologije, etologije, genetike, evolucije, ekologije),
jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanike, zoologije, antropologije, mikologije,
mikrobiologije) omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj
nauci. Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu, značaj i
efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje.
Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja kod učenika
treba razvijati sposobnosti:
- posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata),
- sakupljanja, klasificiranja i tumačenje podataka,
- uočavanja promjena u vremenu i prostoru,
- predstavljanja grañe i funkcija živih organizama putem crteža, shema, grafikona i modela,
- sabiranja, prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju,
- praktičnog uticaja na prirodu u skladu sa potrebom zaštite i unapreñenja prirode, takoñer praktične
primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane.
Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada, nastavne metode i
nastavna sredstva, a to će biti uvjetovano nastavnim sadržajem, psihofizičkim razvojnim stepenom
učenika i materijalnim mogućnostima škole. U pogledu načina primanja bioloških informacija učenici
imaju vrlo visoke zahtjeve. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev,
što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV
ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom.
Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća, jer su učenici u poziciji da budu
pobuñeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka. Ovako stečeno znanja
učenika je trajnije i višedimenzionalno. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje
znanje u vannastavno vrijeme i priprema ga cjeloživotno učenje.
Izvoñenje ogleda, bilo demonstrativno ili tokom rada u grupama, treba biti obavezno
uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja.
Rad na terenu (u šumi, parku, livadi/travnjaku, uz obalu tekućice, bare i mora ovisno od
lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike, etologije i
ekologije.
Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade
gradiva vezanog za citologiju, sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta
učenika.
Učenicima treba redovno davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni
raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet Biologija u kompleksu ostalih zastupljenih
predmeta u nastavnom planu. Zadaci mogu biti: kratki eseji, izrada postera, izrada nastavnih sredstava,
sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja, posmatranje
ponašanja životinja, izvoñenje ogleda, sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog
ishoda, gajenje biljaka i životinja, posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko
Interneta.
Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati s radom u grupama, u parovima i
individualiziranim radom. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave, ali i razvijanju sposobnosti
učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada.
Napredovanje učenika
Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo
napredovanje u pogledu sticanja znanja, vještina i navika. To se postiže putem kontinuirane provjere.
Provjeru prati ocjenjivanje - aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. S obzirom da treba
maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik, treba primjenjivati
usmeni, pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. Ocjena mora biti javna, a u proces
ocjenjivanja treba uključiti i učenike. Ukoliko nastavnik stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu
koju mu je dao on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo
objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege.
401
Inkluzivna nastava
Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred
nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. Kreiranje
nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu
specifičnih metoda i oblika rada, a često i korištenje nastavnih sredstva prilagoñenih učeničkim
potrebama. Takoñer će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju, u granicama mogućnosti, u
radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. Isto tako će sarañivati s
pedagogom škole, intenzivno s roditeljima, a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim
snagama na adekvatan način pristupili u radu s učenikom. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i
fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti
da doprinos u osposobljavanju i ovih učenika za samostalni život.
Resursi za realizaciju programa

Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta
sjevernoj strani. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati
nastavu. Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagoñene za premještanje tj. za organiziranje
različitih oblika rada. Takoñer, ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima, suhim i mokrim
preparatima, mikroskopima, mikroskopskim preparatima, priborom za disekciju, zidnim slikama, ali
isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri
čvorovi i izvodi električne struje. Internet konekcija takoñer mora biti prisutna.
Takoñer, jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka, a na bar jednom
zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera, izložaka koje priprema nastavnik i
učenici. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju nastavnik može zajedno s učenicima
organizirati i održavati školski vrt. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti,
ponekad i skromne ekonomske učinke. U nedostatku uvjeta za osnivanje vrta donekle adekvatna
zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu.
402
GEOGRAFIJE ODGOJNO-OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA

PODRUČJA UČENJA-
CILJEVI I ZADACI PRETHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI
TEMATSKE CJELINE
Evropa - Učiti – znanje Kontinenti, gdje se nalazi Znati na geografskoj karti pokazati
P rirodne i društvene karakteristike Značenje i uzajamna Evropa, reljef, klima, granice Evrope, geomorfološke
- osobenosti povezanost prirodnih i stanovništvo i naselja na Zemlji. cjeline (mlañe i starije planine –
društvenih pojava i procesa u Služiti se geografskom kartom, geomorfološke različitosti), rijeke i
svjetlu savremenih zbivanja u koristiti kartografske znakove. jezera.
svijetu. Nabrojati vrste kraških oblika, Utjecaj klimatskih faktora na floru i
Regije svijeta – njihova florne i faunističke faunu E vrope, znati analizirati
meñusobna povezanost, karakteristike, morske i riječne klimatske dijagrame, klimatske
prirodnogeografske i slivove, otoke i poluotoke, karte.
društvenogeografske odlike, moreuze, vrste mora. Znati pokazati na geografskoj karti,
meñusobni utjecaj i meñusobna Šta je struktura stanovništva, evropska mora, poluotoke, otoke,
ovisnost. gustina naseljenosti, dinamika zaljeve, moreuze, znati objasniti
Služiti se literaturom i stanovništva. razuñenost obala.
samostalno dolaziti do Šta su naselja i koje su vrste Analizirati značaj rijeka za
potrebnih informacija. naselja, od čega zavisi karakter snabdijevanje stanovništva vodom,
P osmatrati okolinu u kojoj naselja na Zemlji. za saobraćaj, za proizvodnju
žive, radi prikupljanja energije. Znati pokazati i objasniti
informacija o pojavama u morske slivove, najveće rijeke u
prirodi i društvu i njihovoj njima.
analizi. Znati strukturu
Klasificirati prirodne i stanovništva,(raznolikost etničkog i
društvene pojave i uočavati jezičkog sastava stanovništva),
meñusobne ovisnost i utjecaj gustinu naseljenosti, dinamiku
jednih na druge. stanovništva (analizirati
P repoznavanje geografskih demografske karte) migraciona
objekata na geografskim kretanja u prošlosti i danas, njihove
kartama, znati koristiti se, posljedice, demografska stagnacija.
kartografskim znacima. Znati objasniti uvjete privrednog
Odreñivati udaljenosti u prirodi razvoja, prirodna bogatstva,
uz pomoć brojčane razmjere industrijalizacija, uvjeti za razvoj
(mjerila) i razmjernika. poljoprivrede, znati analizirati
Činjenice – pojmovi, koji se ekonomsku kartu Evrope i koristiti
odnose na izučavanje se njom.
regionalne geografije Evrope i Privredni tokovi i najveći privredni
svijeta centri E vrope.
Evropa, regije Evrope, njihove Znati značaj EU i zašto sve zemlje
prirodne i društvene Evrope nastoje postati njene
karakteristike, faktori - činioci, članice.
koji su utjecali na formiranje
Evrope i njenih regija, ovakve
kakve su danas
Zemlje koje su nastale na
prostoru Evrope, a posebnu
reprezentativne zemlje
Uvoñenje učenika u metode
naučnog istraživanja
(neposredno posmatranje,
crtanje, skiciranje, rad na
uzorcima, pisanje izvještaja o
istraživanju).
Sre doze mlje – Medite ran Sposobnosti Gdje se nalazi Sredozemlje, Znati objasniti
Samostalnog pronalaženja pokazati na geografskoj karti, šta (na geografskoj karti) geografski
informacijama o su otoci, poluotoci, koja mora položaj, saobraćajni, privredni i
zakonomjernosti i nazivamo sredozemnim, obala i turistički značaj.
meñuovisnosti odvijanja njena razuñenost, a iz historije Znati pokazati pripadajuća mora,
prirodnih i društvenih pojava i znaju o kulturama i poluotoke i otoke Sredozemlja.
procesa. civilzacijama, koje su nastale na Znati pokazati geomorfološke
P ovezivanje poznatog (već ovom prostoru, klimi koja je cjeline (reljefne različitosti),
naučenog) gradiva sa novim i zastupljena uz obale razlikovati i objasniti kraške oblike
nepoznatim. i strukturu zemljišta Sredozemlja.
Karakteristike klime, hidrografske
karakteristike.
403
Planeta zemlja, Sredozemnog mora, pravac Stanovništvo i naselja
prirodnogeografske i pružanja planina, raspored Sredozemlja, privredna
društvenogeografske padavina u toku godine. razvijenost i uvjeti za razvoj
karakteristike - osobenosti Karakteristike biljnog i privrede.
njenih kontinenata i regija. životinjskog svijeta. Značaj Sredozemlja na historijska
Razvijanje i njegovanje zbivanja u prošlosti i njegov
geografskog načina utjecaj na današnji privredni
razmišljanja. razvoj i kulturu.
Razvijanje sposobnosti Prirodna bogatstva i mogućnosti
izvoñenja samostalnih ili njihovog iskorištavanja.
zajedničkih zaključaka na
osnovu prezentiranih i
samostalno, prikupljenih
informacija.
Razvijanje kritičkog
mišljenja, razvijanje
sposobnosti samostalnog
planiranja, izdvajanja bitnog
od nebitnog individualnim
radom
Evropsko Sredozemlje Razvijanje kritičkog Prostiranje i položaj Karakteristike najznačajnijih
mišljenja, naučnog Evropskog Sredozemlja, zašto zemalja Sredozemlja i njihov
razmišljanja i izlaganja. je Evropsko, njegov značaj u utjecaj na politička i privredna
Razvijanje socioemocionalnih geografskom i historijskom zbivanja, kako u regionu, tako i na
sposobnosti učenika smislu, što je korelacija Evropskom kontinentu.
izmeñu nastavnih predmeta Stanovništvo i naselja tih zemalja,
Geografije i Historije. najznačajniji gradovi.
Geomorfološke, klimatske i Zašto je ovo specifičan prostor u
hidrografske karakteristike. historijskom,
Narodi koji su se nastanili na prirodnogeografskom i
ovom prostoru, stari gradovi – društvenogeografskom smislu.
centri kulturnog, industrijskog
i historijskog značaja.
Azijsko Sre doze mlje Vrije dnosti, stavovi, navike Prostorni obuhvat, geografski Značaj nafte, uzroke političke
Razvijanje pozitivnih stavova položaj A zijskog Sredozemlja, nestabilnosti, uzroke niskog
prema okruženju, tolerancije i njegov značaj. stepena privrednog razvoja,
vlastitog značaja u sredini u Geomorfološke, klimatske i Značaj geografskog položaja u
kojoj žive i rade. hidrografske karakteristike. geostrateškom i vojnom smislu,
Demografske karakteristike, prostor sukoba interesa velikih
prirodna bogatstva. sila. Tri reljefne cjeline i njihove
karakteristike. Velike pustinje i
uzroci njihovog nastanka. Z načaj
morskih tjesnaca (B osfora i
Dardanela)
Afričko Sredoze mlje Osposobljavanje za grupni Položaj Afričkog Sredozemlja Značaj Nila za razvoj kulture i
rad, samostalan rad, na karti, njegov značaj. civilizacije, prostor sukoba velikih
evaluaciju i samoevaluaciju. Pustinje i oaze. sila, Sucki kanal – njegov
Razvijanje navike za Geomorfološke, klimatske i saobraćajni, ali i geostrateški
istraživanje i upoznavanje hidrografske karakteristike. značaj. Prostor najvećih pustinja
geografskog prostora u kojem Demografske karakteristike, na Zemlji.
žive ili se nalaze. prirodna bogatstva. Stočari nomadi – «pustinjski
Razvijanje navike očuvanja narod»
geografske sredine, radi Karakteristike reljefa i klime ovog
boljeg kvaliteta života sada i u područja.
budućnosti.
Zapadna Evropa Navika preuzimanja Položaj Zapadne Evrope, Znati na geografskoj karti
odgovornosti za izvršavanje razuñenost obala, geografski objasniti položaj Zapadne E vrope,
dobijenih zadataka, u grupi ili položaj, saobraćajni značaj, prostorni obuhvat, geomorfološke,
samostalno. države koje su nastale na hidrografske i klimatske
Razvijanje svijesti o značaju ovom prostoru prije više od X karakteristike.
učenja Geografije i odgoja u vjekova, toplotni pojas u Demografske i privredne
duhu geoekoloških principa, kojem se prostire, razuñenost karakteristike(visok životni
postupaka i metoda obale, klima i rijeke. standard i industrijski
djelovanja. Narodi koji nastanjuju ovaj najrazvijenije zemlje, velika
prostor, gustina naseljenosti, prirodna bogatstva). S jedište
dinamika stanovništva, gradski NATO-a i EU, Brisel.
centri. Osnovne geografske podatke o
zemljama Zapadne Evrope.
Sjeverna Evropa Razvijanje moralnih – etičkih Prostiranje Sjeverne E vrope, Znati na geografskoj karti
vrijednosti i stavova. veliki S kandinavski poluotok, objasniti položaj Sjeverne Evrope,
404
mora na koja izlazi Sjeverna prostorni obuhvat, geomorfološke,
Evropa, fjordovi i fjeldovi, hidrografske i klimatske
klima S jeverne E vrope. karakteristike.
Narodi koji žive na ovom Demografske i privredne
prostoru. karakteristike(najviši životni
standard).Narode koji nastanjuju
ovaj prostor. F inska zemlja jezera.
Srednja Evropa Položaj srednje E vrope, Znati na geografskoj karti
razuñenost i karakter obala objasniti položaj Srednje Evrope,
Srednje E vrope, države koje su prostorni obuhvat, geomorfološke,
nastale na ovom prostoru prije hidrografske i klimatske
više od X vjekova, toplotni karakteristike.
pojas u kojem se prostire, Demografske i privredne
razuñenost obale, klima i karakteristike (visok životni
rijeke. standard i veoma razvijena
Narodi koji nastanjuju ovaj industrija, golema prirodna
prostor, gustina naseljenosti, bogatstva).
dinamika stanovništva, gradski Alpske zemlje, uloga, geografski i
centri. historijski značaj. Osnovne
geografske podatke o zemljama
Srednje E vrope, specifičnosti
pojedinih zemalja.
Istočna Evropa Položaj Istočne E vrope, Znati na geografskoj karti
razuñenost i karakter obala objasniti položaj Istočne Evrope,
Rusk a Fede racija Istočne Evrope, velike ravnice, prostorni obuhvat, geomorfološke,
(Isto čnoevropska nizija i Evrope, geografski položaj, hidrografske i klimatske
Sjeverna Azija) države koje su nastale na karakteristike.
ovom prostoru prije više od X Demografske i privredne
vjekova, toplotni pojas u karakteristike (golema prirodna
kojem se prostire, klima i bogatstva).
rijeke. Osnovne geografske podatke o
Narodi koji nastanjuju ovaj zemljama Istočne Evrope.
prostor, gustina naseljenosti, Znati na geografskoj karti
dinamika stanovništva, gradski objasniti položaj Ruske Federacije
centri. (Istočnoevropske ravnice i
Položaj R uske Federacije, Sjeverne Azije),prostorni obuhvat,
razuñenost i karakter obala geomorfološke, hidrografske i
Istočne Evrope i Sjeverne klimatske karakteristike.
Azije, velike ravnice, Demografske i privredne
geografski položaj, država karakteristike(golema prirodna
koja zauzima najveće bogatstva).
prostranstvo na svijetu, Osnovni geografske podatke o
toplotni pojas u kojem se Ruskoj Federaciji, značaj R uske
prostire, razuñenost obale, Federacije.
klima i rijeke.
Narodi koji nastanjuju ovaj
prostor, gustina naseljenosti,
dinamika stanovništva, gradski
centri.
OSNOVNI SADRŽAJI
VII RAZRED VIII RAZRED IX RAZRED
Evropa – opšti pregled Azija –opšti pregle d BOSNA I HERCEGOVINA

Sre doze mlje - Mediteran Centralna Azija i Zakavkazje Ime, historijski razvoj i društveno ureñenje
Evropsko S redozemlje Monsunska Azija BiH
Balkansko poluostrvo - Jugoistočna Evropa (Južna, Jugoistočna i Istočna Azija) P rirodna i kulturna baština BiH
Azijsko Sredozemljem Afrik a Prirodnogeografske odlike BiH
Afričko Sredozemljem Ame rik a Društvenogeografske odlike B iH
Regije Evrope: (Angloamerika i Latinska Amerika) Regionalna podjela BiH
Zapadna Evropa Australija Geoekologija
Sjeverna E vropa Okeanija
Srednja Evropa Polarne oblasti
Istočna Evropa
405
Nastavni program geografije se zasniva na savremenim dostignućima geografije, kao nauke,

prilagoñene savremenim potrebama i mogućnostima kako učenika tako i nastavnika. Ovaj program je
prilagoñen savremenim i tradicionalnim metodama nastave u osnovnoj školi, gdje će grupni rad,
individualizacija nastavnog procesa biti osnova za obradu ovako zamišljenih nastavnih sadržaja, a u
skladu sa principima okvirnog nastavnog programa nastave geografije u osnovnoj školi.
Predmet Geografija se počinje izučavati u VI razredu devetogodišnjeg obrazovanja, ali se direktno
naslanja na sadržaje Prirode i društva u 1. i 2. trijadi, kao i predmeta Društvo u V razredu čiji je u
suštini sastavni dio.
Nastavne teme predmeta Društvo (V razred), su direktni uvod u geografske i historijske sadržaje koji
će se obrañivati u VI, VII, VIII i IX razredu, tj. na kraju 2. trijade i tokom čitave 3. trijade osnovnog
obrazovanja i odgoja.
Nastavni sadržaji (gradivo), koji su obrañivani do sada, bili su preobimni, dovodili su do čestog
ponavljanja istih sadržaja, ne u funkciji, ponavljanja i utvrñivanja, nego kao ponovno učenje novog
gradiva.
Ovaj nastavni program je izvršio preraspodjelu nastavnog gradiva, izvršio racionalizaciju i sveo
nastavne sadržaje na prihvatljivu mjeru, promijenivši pristup, redoslijedu obrade nastavnog gradiva, ne
zanemarujući osnovne didaktičko-metodske principe.
Ovaj program osigurava korelaciju izmeñu srodnih nastavnih područja (predmeta), izbjegavajući
obradu nastavnih sadržaja, koji se obrañuju u okviru drugih nastavnih predmeta, da bi se izbjegla
ponavljanja (dupliranja), kao i radi sticanja percepcije cjelovitosti prirode i društva koji ih okružuju.
Korelacija geografije s prirodnim grupama nauka (predmeta) a i s ostalim nastavnim predmetima je

vrlo bitna, radi stvaranja cjelovite slike geografije svijeta uvažavajući naučnu, odnosno stručnu
tematiku, naučnu terminologiju i specifičnost učenika i nastavnoga procesa.
Obim znanja, predviñen ovim NP, je u skladu sa potrebama i mogućnostima (sposobnostima) djece, a
koncipiran je tako da nastavniku, pa i učeniku omogućava, slobodu izbora sadržaja, koji će se
temeljitije obraditi, odnosno kojima će se šire baviti, (kroz timski rad, rad u parovima, samostalan rad,
samostalno pronalaženje činjenica – informacija, koji tretiraju odreñeni problem).
Ovim NP je predviñeno da se u VI razredu devetogodišnjeg, osnovnog obrazovanja i odgoja iz

predmeta Geografija obradi opšta geografija i da učenici steknu osnovna znanja o Geografiji kao
nauci, da bi u narednim razredima, mogli razumjeti gradivo regionalne geografije svijeta,
jedinstvenost i meñuovisnost prirodnih i društvenih faktora.
U VII razredu je predviñena obrada Evropskog, odnosno Evroazijskog kontinenta, kao i dijela Afrike,
kojim pripada i Mediteran – Sredozemlje, kao izvore civilizacije i kulture koju baštinimo svi mi koji,
danas živimo na Zemlji.
Smatrali smo da ovakav pristup proizilazi iz principa od bližeg ka daljem i od poznatog ka
nepoznatom.
Da bi se izbjeglo ponavljanje gradiva o jugoistočnoj Evropi i u VII i u IX razredu, Jugoistočnoj Evropi
i Mediteranu je dato više prostora, nego ostalim temama.
Terenska i nastava van učionice treba biti logistički i stručno dobro pripremljena, (u korelaciji s
drugim nastavnim predmetima – historija, biologija, bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost ...).
Jedan od zadataka nastavnog programa geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi učenici
usvojili odreñene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi saradnje meñu ljudima i poštovanja
tuñega rada. Njegovanje ljubavi prema zavičaju i domovini stalni je zadatak nastave geografije, a
ogleda se u vrijednostima kao što su:
• znatiželja i oduševljenje prirodom i prirodnim pojavama,
• želja za očuvanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine,
• ekološka svijest i zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
406
• osjećaj za lijepo, ljubav prema zavičaju.
• Izborne su teme predložene kao projekti i istraživanja.
Ocjenjivanje:
Napredovanje učenika treba provjeravati i ocjenjivati vršiti u kontinuitetu, vodeći računa o

individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika. Za učenje geografije/zemljopisa (kao i za
druge nastavne predmete) bitna su sva tri područja učenja. Njihova zakonomjernost i usklañenost
zavise od niza faktora, koji su često i objektivne i subjektivne prirode o čemu se mora voditi računa.
Teoretska znanja su bitna, kao što su bitna znanja iz oblasti kartografije, a element aktivnog učenja je
takoñer vrlo važan prilikom ocjenjivanja i provjeravanja.
Usmeno i pismeno provjeravanje znanja treba da budu ravnomjerno rasporeñeni i da imaju cilj
provjeru postignuća učenika, kao i provjere uspješnosti primijenjenih nastavnih metoda i sredstava
koja su korištena prilikom obrade nastavnog gradiva geografije/zemljopisa.
U skladu sa naprijed navedenim, prilikom provjeravanja i ocjenjivanja treba se koristiti različitim
metodama, sredstvima, procedurama i instrumentima, a sve u skladu sa uvjetima rada škole i
mogućnostima učenika.
Pored tradicionalnog ocjenjivanja, treba koristiti i druge metode i sredstva, kako bi ocjenjivanje bilo
što objektivnije i na zadovoljstvo i učenika i nastavnika - učesnika u nastavnom procesu. Primjenjivati
u svakom, mogućem slučaju, zajedničko ocjenjivanje i samoocjenjivanje, da bi kod učenika razvili
sposobnost kritičkog odnosa prema vlastitom i tuñem rade, kao i objektivnog odnosa prema sebi i
okolini u kojoj živi.
Prilagoñavanja programa školama koja rade sa djecom sa posebnim potrebama:
Za učenika sa posebnim potrebama (inkluzivna nastava) potrebno je sa stručnjacima za inkluzivni

odgoj i obrazovanje revidirati postojeći program nastave geografije – zemljopisa i prilagoditi ga djeci
sa posebnim potrebama, da bi se što lakše i bezbolnije uklopili u redovnu nastavu, što je i cilj
inkluzivnog odgoja.
S obzirom da je inkluzivna nastava u manjoj i većoj mjeri, individualna nastava, sa voditeljima takvih
škola uskladiti i individualne programe za djecu sa posebnim potrebama.
Resursi za realizaciju ovog programa:

Za realizaciju programa nastave geografije/zemljopisa, nadležne institucije su obavezne da osiguraju
kabinete za geografiju/zemljopis, opremljene sa svim vrstama geografskih karata, grafoskopom,
videotoptom, odnosno kompjuterom, telurijem ili nekim savremenijim sredstvom za objašnjavanje
revolucije i rotacije, literaturu, koju će učenici samostalno individualno analizirati i prezentirati, na
časovima slobodnih aktivnosti, dodatne nastave i terenske nastave. Posebnu prostoriju kao spremište
za nastavna sredstva, koja će biti u svakom trenutku pri ruci i nastavnicima i učenicima.
407
GEOGRAFIJA VII RAZRED
2 časa sedmično - 70 časova godišnje
VRIJEDNOSTI, AKTIVNOSTI
STAVOVI, AKTIVNOSTI
TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI NASTAVNIKA
PONAŠANJA UČENIKA
1. EVROPA Učenici na geografskim Sposobnost Izgrañivanje Samostalna izrada P riprema
Geografski položaj, kartama trebaju znati prepoznavanja na pozitivnog stava slijepe karte didaktičkog
granice i veličina. odrediti položaj Evrope i geografskim o kontinentu na Evrope. materijala,
2. Prirodno- njene granice prema ostalim kartama, granice, kojem učenici Unošenje u slijepu geografskih karata,
geografske odlike kontinentima. geografskog žive, njegovim kartu najznačajni- globusa, tekstova.
Evrope P repoznaju položaja, obala i narodima i jih planina i P omaganje
3. Društveno- prirodnogeografska mora Evrope. zemljama koje ravnica (reljefnih učenicima u izradi
geografske odlike obilježja (reljef, klimu vode, Sposobnost su nastale na tom cjelina), rijeka i slijepih karata i
Evrope. biljni i životinjski svijet) pronalaženja na prostoru. jezera. unošenju
Znaju o stanovništvu geografskim geografskih
(strukturi, dinamici, kartama reljefnih Razvijanje Izrada spolno – podataka u njih.
naseljima, saobraćaju i cjelina i oblika, poštovanja starosne piramide
privrednim djelatnostima rijeka i jezera. prema drugim i obilježavanje P omaganje
stanovništva) Sposobnost narodima, područja sa većom učenicima pri
„čitanja“ njihovim gustinom izradi starosno-
klimatoloških, kulturama, a koji naseljenosti. spolne piramide.
geoloških i žive na prostoru (Rad u parovima i
geomorfoloških cijele Evrope. grupama).
karata Evrope.
Osposobiti učenike
da na demografskim
kartama mogu
odrediti područja
veće i manje gustine
naseljenosti,
područja velike
koncentracije
stanovništva i
područja sa
intenzivnijom
dinamikom i
migracijama
stanovništva.
4. Definirati Mediteran i Sposobnost Razvijanje P ronaći na karti Nastavnici trebaju

SREDOZEMLJE odrediti njegove prirodne prepoznavanja na svijesti o sva mora ukazati na
MEDITERAN odlike, a naročito povoljnost geografskim kartama bogatom Sredozemlja, te primjeru nafte i
(definicija prostora, klime život. prostora Mediterana i kulturno – veće otoke ili plina kao
Evropsko, Azijsko i P repoznati izuzetno njegovu podjelu na historijskom skupine otoka, kao najvažnijim
Afričko povoljan geografski položaj Evropsko, Afričko i naslijeñu i četiri velika energetskim
Sredozemlje). regije. Azijsko Sredozemlje. Mediterana. poluotoka izvorima, da je
5. Evropsko P repoznati da je Mediteran Odrediti i pokazati Skrenuti pažnju (Iberijski - energija faktor koji
Sredozemlje. ishodište, žarište i rasadište na karti mlada na mnoge P irinejski, mijenja savremeni
6. Španija i Italija. posebno Zapadne nabrana gorja spomenike koji Apeninski, svijet i da su
7. B alkansko civilizacije, te da ova regija Osposobiti učenike su tokom duge Balkanski i zemlje bogate
poluostrvo – od antike povezuje tri za analizu historije Maloazijski). naftom (S.
Jugoisto čna kontinenta. klimograma porušeni ili P okazati na karti Arabija, Kuvajt,
Evropa – prirodne Identificirati kulture i (padavine i oštećeni, čime je mjesta sa velikom Libija, Emirati)
i društvene odlike. civilizacije koje su ovdje temperature). okrnjena izvorna gustinom napravile veliki
8. Republika ponikle. Spoznati i istaknuti kulturna baština, naseljenosti, kao i civilizacijski skok
Hrvatska Uočiti značaj regije kroz klimatske razlike te istaći potrebu ona rijetko u razvoju.
9. Republika Srbija različite historijske (naročito u količini za naseljena. P ored pomaganja
10.Republika Crna epohe(Feničanska-država, padavina) izmeñu restauriranjem, Komparirati učenicima u svim
Gora. StaraGrčka, Rimsko carstvo zapadnog i istočnog obnovom i starosnu piramidu aktivnostima koje
11. Albanija, – samo informativno, Mediterana. čuvanjem tih Italije i E gipta ili su osmišljene da
Grčka, Bugarska, Suecki kanal) Sposobnost spomenika nekih drugih se obrade u
Rumunija Saobraćajni značaj pronalaženja država Razvijati osjećaj zemalja. razredu, nastavnici
12. Azijsko Mediterana kroz historiju i koje su najveće za čuvanja svih, P ronaći na karti će unaprijed
Sredozemlje:Mala danas. turističke destinacije a posebno najveće i najstarije pripremiti pitanja.
Azija, Bliski Istok Markirati regiju kao Mediterana, te prirodnih ljepota gradove. Uz zadatke
Srednji istok, najznačajnije turističko izvući zaključak regije, te poticati Na karti pronaći i uporeñ ivanja,
nemirni prostor odredište Evrope i jednu od (uzrok) zašto neke ekološku svijest obilježiti sve veće analogije,
13. Turska i zemlje najznačajnijih turističkih mediteranske zemlje (istaći opasnosti rijeke (površinske i sintetiziranja i
Bliskog i Srednjeg destinacija u svijetu. nisu dovoljno od pojave požara podzemne) sistematiziranja na
istoka. P repoznati mlade vjenačne turistički razvijene. u ljetnim periodu Mediterana. časovima
14. Afričko planine Mediterana P repoznati - vrućine i suše). P osebno označiti ponavljanja
Sredozemlje. (Pireineji, Alpi, Apenini, egipatske piramide područja bez nastavnici trebaju
15. Egipat i zemlje Dinaridi, Helenidi, Tauridi i kao jedno od sedam Izgraditi pravilan vodenih tokova. često koristiti
408
Afričkog Atlas), kao i vulkane južne svjetskih čuda stav prema Izrada slijepe zadatke bazirane
Sredozemlja. Evrope, te klimatske starog svijeta koje je historijskoj karte – reljefa, na upotrebi karte i
sličnosti, sličnosti očuvano –značaj težnji svih većih rijeka, ponavljanja u
vegetacije i tla, ali i razlike egipatske kulture i naroda jezera, država, obliku zamišljenog
klime i vegetacije uskog civilizacije. Mediterana za većih gradova i putovanja, jer su to
primorskog pojasa i P risjetiti se kraške samostalnošću. saobraćajnica zadaci koje
unutrašnjih dijelova koji su erozije (obrañ ivano Označiti bojama najbolje pogoduju
pod utjecajem kontinenta. u VI razredu), koja Razvijati svijest turistički mentalnoj sferi
P repoznati Italiju i Španiju, je jedan od o prirodnoj najrazvijenije učenika mlañeg
kao ekonomski osnovnih reljefnih raznolikosti manje razvijene i uzrasta,
najrazvijenije zemlje procesa – Mediterana, zemlje koje su u omogućavajući im
evropskog Sredozemlja, degradacije bogatstvu početnoj fazi tog da se stave u
zemlje sa visokim zemljišta u kraških i drugih razvoja. poziciju
standardom i izuzetno Mediterana. reljefnih oblika, U kartu ucrtati neposrednih
važnim saobraćajnim i Sposobnost koji su od velike područja veće učesnika,
turističkim značajem. prepoznavanja i važnosti za život gustine naseljenosti, dozvoljavajući
Uočiti različitosti u pronalaženja stanovništva ove područja izrazite slobodu i slikovito
razvijenosti pojedinih turističko- regije. poljoprivredne izražavanje, te
dijelova evropskog geografskih sadržaja Razvijati interes aktivnosti, te stvaranje
Sredozemlja, navesti koji se odnose na kod učenika za područja sa neusiljene
uzroke. regiji Mediterana. klimu i najznačajnijim atmosfere u
Uočiti prirodne odlike Razviti sposobnost klimatske prirodnim resursima razredu.
zemalja Pirinejskog i prepoznavanja karakteristike u Mediteranu. (Npr. učenici
Apeninskog poluotoka, značaja tla za Mediterana Nacrtati slijepu putuju od Š panije,
suprotnosti unutar Italije proizvodnju hrane i Upoznati kartu te odrediti kružno, do Maroka
(izmeñu sjevera i juga) očuvanju prirodne elemente granice i različitim – Koje će veće
P repoznati prirodne i vegetacije koja je ekološke bojama označiti gradove vidjeti na
društvene odlike Balkana, te zbog dugog boravka ugroženosti države Balkana. tom putu, koji su
identificirati sličnosti i čovjeka na ovim Sredozemnog Za domaću glavni gradovi
razlike izmeñu pojedinih prostorima dobrim mora, te razvijati zadaću, učenici se država i što smo
balkanskih zemalja. dijelom uništena - navike u pogledu trebaju pripremiti naučili o tim
P ojasniti specifičnu poziciju degradirana potrebe za razgovore, gradovima, preko
(geografski položaj) Razvijati navike njegovog diskusije, kojih mora se
Balkana, kao mjesta susreta štednje i čuvanja očuvanja prezentiranje plovi, koju bi
različitih civilizacija, te prirodnih resursa Izgraditi pravilan najinteresantnijih odjeću nosili sa
mjesta migracija i izraženih (geoekologija) stav o značaju geografskih sobom itd.).
emigracijskih procesa. Razviti sposobnost vode na kopnu područja ili Na kraju svake
Definirati i objasniti pojam uvažavanja svih za život ljudi i oblasti. (Npr. nastavne teme,
Jugoistočne Evrope, promjena u razvijati patuljaste zemlje nastavnik treba
ekonomsku, kulturnu i ekonomiji ekološku svijest Evrope (najviše u uraditi zadatke za
političku meñuovisnost usmjerenih na o čuvanju voda, južnoj Evropi). pismenu provjeru
zemalja ovog prostora, poboljšanje kojima je ovo najljepši gradovi znanja.
osobito u procesima privrednog razvoja, područje Mediterana, Zadaci mogu biti
tranzicije i pridruživanja. a istovremeno siromašno najstariji ili sveti tipa tačno –
Upoznati se sa prirodno – upozoriti na Razvijati svijest gradovi netočno, ili
geografskim i društveno probleme o važnosti Mediterana (centri mješoviti zadaci,
geografskim odlikama uzrokovane razvoja vjerskog turizma). zadaci objektivnog
Azijskog Sredozemlja – zastarjelošću poljoprivrede u P iramide Gize. tipa, testovi...
mjestima (prapočetka tehnologija u svim zemljama Antički Rim ili
ljudske civilizacije) gdje su tranzicijskim ove regije, kao Atina. Turizam u
pronañeni neki od zemljama. prosperitetne pojedinim
najstarijih ostataka ljudskog djelatnosti zemljama.
roda i najstarijih gradova Stjecanje navika Vulkani Južne
svijeta. korištenja Evrope itd.
P repoznati zemlje Azijskog različitih izvora
Sredozemlja (najveća ležišta znanja.
nafte i zemnog plina, Stvarati naviku
politički veoma nemiran kod učenika da
prostor, itd.) Kao koriste kartu i
predstavnike ovog prostora, atlas u
pored ostalih posebnu svakodnevnom
(pažnju posvetiti) životu.
prepoznati Tursku, Iran i Razvijati
Saudijsku Arabiju. pozitivan odnos
P repoznati na primjeru prema radu,
Sjeverne Afrike da su kroz saradničkom
historiju mora često spajala učenju sa
različite narode i nastavnikom ili
civilizacije, a prirodne ostalim
osobine kopna razdvajale učenicima u
narode i zemlje na kojima razredu.
su živjeli. Sticati navike
Znati da Hamiti i Semiti korištenja
čine 90% stanovništva dodatnih
Sjeverne Afrike, da je ovo nastavnih
područje arapske kulture, sredstava i
409
jezika, pisma, tradicije i pomagala u
civilizacije, te islamske nastavnom
vjeroispovijesti, da je rijetko procesu (tabele,
naseljeno s izuzetkom obale grafikoni,
i doline Nila (Egipat kao dar dijagrami,
Nila). tematske karte,
Istaći geografski položaj itd.)
Egipta na mjestu susretanja
dva kontinenta i dva mora,
što mu daje izuzetno
geopolitičko značenje.
Egipat, kao zemlja duge
historije i tradicije. Nafta i
rude kao prirodna bogatstva.
Turističke destinacije.
16. Zapadna Učenici trebaju steći znanja, Razviti sposobnost Razvijati Na slijepoj karti
Evropa na osnovu kojih će moći uočavanja pravilan stav Zapadne Evrope
17. Francuska, V. imati jasnu predstavu o najvažnijih prema ucrtati glavne Na osnovu poznate
Britanija, zemlje tome koji prostor i države činjenica u posebnostima gradove i najveće nastavne materije,
Beneluksa. obuhvataju Zapadnu odreñenom tekstu, pojedinih naroda evropske luke. nastavnik
Evropu. kao i sposobnost i želju za Izraditi slijepu produktivnim,
Istaći da je geografski i komentiranja – saznanjima o kartu – reljefa, aktivnim i
saobraćajni položaj Zapadne analiziranja. ostalim većih rijeka i stvaralačkim
Evrope izuzetno povoljan P rimjenjujući već kulturama bojama označiti djelovanjem treba
(izlaz na najprometnije stečena znanja o Evrope. države kroz koje kod učenika ne
evropsko more), da ima razvijenim malim Razviti pravilan protiču. samo mobilizirati
povoljne klimatske uvjete, evropskim stav o doprinosu Na osnovu izvora svo znanje kojim
plodno zemljište, velike državama, razvijati svjetske nauke i do kojih su učenici učenici raspolažu
zalihe ruda, dobro i sposobnost kulture ukupnom došli proučavajući o regiji Zapadne
prihvatljivo društveno uporeñ ivanja – razvoju Zapadnu Evropu, Evrope, nego i
ureñenje, ljudske resurse i komparacije sa čovječanstva. treba izvesti angažirati
stručne kadrove, što sve drugim manje Razviti pravilan zaključke o tome intelektualno-
zajedno uvjetuje da su na razvijenim stav o načinu šta je uvjetovalo stvaralačke snage
ovom prostoru smještene zemljama na osnovu života i rada u da L ondon i P ariz, učenika. Tako će
najrazvijenije zemlje poznatih podataka. zemljama EU. najveći evropski se povećati,
svijeta. Na primjerima Razviti kod gradovi, postanu motiviranost
Uočiti veliku raznolikost zemalja Zapadne učenika svjetske učenika za rad.
reljefa, vrlo gustu riječnu Evrope, razvijati uvjerenje da su metropole. Frontalnim i
mrežu, najgušće naseljene kod učenika interes osnovni faktori Kroz raspravu, individualnim
evropske zemlje, najveće i želju za čuvanjem privrednog i potaći učenike da oblikom rada
evropske gradove i unapreñenjem kulturnog prepoznaju nastavnik treba
(konurbacije), niske stope životne sredine. razvoja stručni englesku kulturu, pokazati na koji
prirodnog prirasta, te Osposobiti učenike rad i veliko a naročito jezik i način je industrija
razvijene tercijarne da metodom zalaganje. njegovu poziciju i promijenila
djelatnosti. razgovora mogu utjecaj u Evropi i savremeni svijet
Upoznati učenike sa istaći sve pozitivne i svijetu. (markirati UK, kao
historijskim i savremenim negativne posljedice zemlju iz koje je
značajem UK u Evropi i izuzetno niske stope krenula industrija
svijetu, te značaju industrije prirodnog priraštaja – industrijska
kroz historiju i danas. (staro stanovništvo, revolucija).
Naučiti ih da prepoznaju potreba za radnom P ružiti pomoć
regije i glavna snagom, ekonomske učenicima pri
metropolitanska područja u migracije). ucrtavanju
UK, te značaj Londona. različitih sadržaja
Upoznati učenike sa u slijepe karte
prirodnim regijama
Francuske, te sa političkom
i privrednom situacijom u
Francuskoj.
P roučiti kakva je uloga
Francuske u Evropi i
svijetu, u prošlosti i danas u
okvirima EU.
P repoznati male zemlje
(manje od BiH), velike
gustine naseljenosti,
siromašne resursima, a koje
su ipak visoko razvijene
agroindustrijske zemlje
(zemlje Beneluksa).
18. SJEVER Upoznati se sa sjevernom Razviti sposobnost Razviti pozitivan Za zadaću učenici P omagati
NA EVROPA Evropom, njenim prirodnim snalaženja na karti stav o zemljama trebaju pripremiti učenicima pri
19. Norveška, regijama – Skandinavski Sjeverne Evrope koje imaju materijal o Gradu izradi i analizi
Švedska, Finska, poluotok, Jiland, Island, kao Razviti sposobnost osiguran najviši Djeda Mraza, o starosne piramide
410
Danska. i ekonomskom i političkom spoznaje odnosa nivo zaštite i danskom za sjevernu
20. Pribaltičke situacijom prirodne sredine socijalne Legolandu i o Evropu
zemlje uočiti na geografskoj karti i (bogatstava) i sigurnosti u Finskoj kao zemlji (npr. Švedsku) i
objasniti prirodne resurse na standarda svijetu, a koje su šuma i jezera. neke zemlje gdje
kojima pojedine stanovništva. prve na UN se stanovništvo
Sjevernoevropske ljestvici ekstremno
(skandinavske) zemlje razvijenosti. povećava
zasnivaju svoj privrednu (demografska
razvijenost, visok životni eksplozija).
standard svog stanovništva.
Upoznati učenike da je
neravnomjerna gustina
naseljenosti S jeverne
Evrope, kao i pozicija
gradova uvjetovana
specifičnom klimom i
geografskim položajem.
21. SREDNJA Znati na geografskim Razviti sposobnost Razviti pravilan Na plakatu P ružiti pomoć
EVROPA kartama odrediti položaj vrednovanja i stav prema nacrtati visoko- učenicima pri
22. Njemačka, Srednje Evrope i granice uporedbe N jemačke društvenim i vegetacijske izradi plakata i
Švicarska, Austrija dodira sa svim ostalim sa ostalim zemljama ekonomskim pojase u Alpima i zadacima traženja
23. Poljska, evropskim regijama Evrope promjenama u na crtežu pokazati zajedničkih
Slovenija, Da učenici prepoznaju Razviti sposobnost zemljama istoka - objasniti kako elemenata
Češka, Slovačka, prirodno – geografska snalaženja na Srednje Evrope. nastaje fen. karakterističnih za
Mañarska obilježja regiona, kao i da geografskoj karti Kod učenika Nacrtati na zemlje Srednje,
steknu saznanja o (pokazati na karti razvijati interes slijepoj karti Zapadne i Istočne
stanovništvu, koje pripada sve zemlje ove za humanitarni najveće rijeke Evrope.
svim jezičkim grupama u regije, kao i sve rad, solidarnost i Srednje Evrope, te Učenicima dati
Evropi (germanska, reljefne cjeline pomoć slabije slivove kojima dopunska pitanja
romanska, slavenska, ugro- Srednje Evrope). razvijenim pripadaju. koja će im pažnju
altajska) Sposobnost zemljama. Tražiti od učenika usmjeriti na
Da prepoznaju visoki stepen shvatanja razlike u Razvijati kod da samostalno, odreñene objekte,
urbanizacije, nizak prirodni prirodno- učenika smisao koristeći pojave i
priraštaj,(navesti uzroke) geografskom i za samostalni udžbenik, nañu karakteristike
najrazvijeniju industriju, društveno- rad, za korištenje analogiju ili predjela na
značajne prirodne resurse, geografskom pismenog teksta zajedničke zamišljenom
saobraćajni značaj, veliki pogledu izmeñu i grafičkih elemente putovanju od
značaj tercijarnih Alpskih zemalja i prikaza, te karakteristične za izvora do ušća
djelatnosti, te izrazitu zemalja istoka aktivan odnos zemlje Srednje, Dunava.
turističku orijentaciju nekih Srednje Evrope. prema radu i Zapadne i Istočne Navikavati učenike
od zemalja Srednje Evrope. Razviti sposobnost smisao za Evrope. na samoobrazo-
Znati pokazati na karti sve snalaženja na tačnost i vanje i logičko
zemlje ove regije, kao i sve geografskoj karti. urednost. zaključivanje,
reljefne cjeline Srednje Razviti sposobnost Kod učenika istraživačko učenje i
Evrope. vrednovanja i formirati na primjerima
Shvatiti razlike prirodno - usporedbe pravilan stav o nejednake
geografskih i društveno - Njemačke aktivnosti razvijenosti zemalja
geografskih karakteristika (privredna Poljske, Češke, Srednje E vrope
izmeñu Alpskih zemalja i razvijenost) sa Slovačke i naučiti ih da uoče
zemalja istoka Srednje ostalim zemljama Mañarske da društvene
Evrope. Evrope. kroz sveobuhva- protivrječnosti
Znati vrednovati i cijeniti Kod učenika tne društvene i savremenog svijeta i
značaj N jemačke i alpskih razvijati interes za ekonomske njihove uzroke.
zemalja u Evropi danas. humanitarni rad, reforme prihvate
solidarnost i pomoć evropske
slabije razvijenim standarde i
zemljama Srednje uključe se u EU.
Evrope.
22. ISTOČNA Objasniti geografski Razvijati kod Razvijati Na slijepoj karti P ripremiti pored
EVROPA položaj, reljef, klimu, vode i učenika sposobnost praktičan i Rusije obilježiti geografske karte i
23. Ukrajina, veličinu istočne Evrope zaključivanja i pozitivan stav o najveće globusa,
Bjelorusija, Značaj utjecaja ledničke stvaranja vlastitog potrebi metropolitansko grafofolije i izvode
Moldavija. erozije na formiranje reljefa mišljenja, te provoñenja područje – iz dnevne štampe.
24. Ruska ovog prostora, u kome potaknuti širokih Moskvu, te P omoći učenicima
Federacija planinski reljef zahvata povezivanje društvenih i inicirati učenike da ucrtaju Trans-
(S jeverna A zija) samo malu rubnu površinu. svakodnevnih vijesti ekonomskih da pokušaju sibirsku željeznicu
Upoznati učenike sa iz medija sa promjena u ocijeniti važnost i objasne njen
nacionalnom šarolikošću gradivom iz zemljama geografskog značaj za
prostora bivšeg SSSR-a i udžbenika. Zapadnog položaja Moskve. naseljavanje i
napetostima koje postoje Razvijati Balkana i U slijepu kartu privredno
meñu pojedinim narodima. sposobnost prihvatanju ucrtati neka od iskorištavanje
Objasniti nužnost uočavanja, zapadnih najvažnijih azijskog dijela
društvenih promjena. usporedbe - standarda. prirodnih Rusije.
Učenici trebaju shvatiti komparacije, te Razvijati bogatstava Rusije. P ripremiti
poziciju i politički značaj povezivanja i pozitivan stav o Na primjeru materijal o
411
Ruske Federacije, njene primjene ranije snošljivosti - Ruske Federacije Černobilu,
velike prirodne i regionalno stečenih znanja. toleranciji koja obuhvata sve podvlačeći
- geografske raznolikosti. izmeñu različitih klimatsko - razmjere ekološke
Uočiti i shvatiti prostorni nacionalnih vegetacijske zone, katastrofe, a s
značaj R usije, njene zajednica. pojasniti ove zone. druge strane istaći
ogromne prirodne resurse, U okviru Belovešku
posebno velike rezerve ponavljanja, prašumu –
nafte i plina, te ovisnost zadatak učenika je nedirnutu prirodu
Evrope o njima. pokušati osmisliti Bjelorusije – sa
Značaj prostornog obuhvata raspravu o jedinstvenim
- veličine Ruske Federacije glavnim primjercima
(11 satnih zona). problemima evropskog bizona.
zemalja u Jasno je da se
tranziciji. nastavnicima
ostavlja sloboda i
drugačijeg
pristupa i
osmišljavanja
obrade nastavnih
sadržaja.
412
Historija/povijest
Zašto učiti historiju/povijest?
Historija je društvena nauka. Prvi put pojavljuje se u V vijeku p.n.e. kod grčkog pisca Herodota. Ime
joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču, pripovijedanje. Cilj
nastave historije jeste upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem, regionalnom i lokalnom nivou
u okvirima spoznaje tokova i razvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. Da bi
bila što objektivnija, sva zbivanja posmatra u vremenu i prostoru. Zato se može i kazati da cijeli svijet
ima svoju historiju.
Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim, evropskim i
bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. Posebno treba voditi računa da
učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. Takoñer treba da
sagledaju politički, društveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim
periodima i da shvate njihova glavna obilježja.Da bi u tome uspjeli, potrebno je da steknu predstavu i
o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Proučavanjem historije
učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive, te da shvate razvijanje savremenog
društva i njegove historijske uvjetovanosti. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i
demokratskog prava na različitost mišljenja, kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica doñe do
objektivne predstave o prošlost. Da bi to postigao potrebno je učenika osposobiti za samostalno
korištenje historijskih izvora zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama.
Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovladavanju gradiva i iz jezika,
književnosti, geografije, likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u
osnovnoj školi. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije
kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu
predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda, susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. Što se historija
više uči to se i više zna, a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim
vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i
sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi.
Područja
CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI
učenja
Znanje Učiti: Uče nik :
historije Historijske vještine Razlikuje prošlost, sadašnjost i budućnost, tumači podatke
Procesi: Tumačenje historijskih dogañaja predstavljene u vremenskim okvirima
Sadržaj: Kritičku analizu historijskih izvora Istražuje, analizira, tumači i ocjenjuje različite historijske izvore
Vrije dnosti, Prepoznavanje činjenica i objektivnosti Razlikuje bitne od nebitnih informacija, razlikuje činjenice i
stavovi, Hronološko i tematsko razumijevanje mišljenja, objektivnost i subjektivnost
navike uzroka i posljedica Razumije značajne i manje značajne uzroke, kratkoročne
Zauzimati stav uz korištenje dokaza, kritički dugoročne, namjerne i nenamjerne posljedice, kao i odnos uzroka i
analizirati dokaze i postavljati analitička posljedica
pitanja. Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz
Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: historijske periode
politički, društveni, ekonomski i obrazovno- Identifikuje, bira i koristi različite historijske izvore da bi dao
kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim obrazloženo historijsko tumačenje
periodima, na nacionalnu historiju Bosne i Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj.
Hercegovine u regionalnom kontekstu sa Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove, stavlja ih u
susjednim zemljama, ličnosti iz opće i nacionalne odgovarajući redoslijed, razumije njihovo značenje, identificira
historije koje su obilježile različit vremenski uzroke historijskih dogañaja, mjeri relevantni značaj činjenica,
period, položaj i ulogu žena u društvu kroz može da interpretira temu u kontekstu šire slike.
različite historijske periode, na historiju sva tri Na karti pokazuje prethistorijska, antička i srednjovjekovna
konstitutivna naroda i nacionalne manjine u B iH. nalazišta u BiH i važnija nalazišta u susjednim zemljama
Razvijati svijest da se svaki dogañaj može Usvaja naučni pogled na svijet, spoznaju o okruženju u kome živi,
interpretirati na više načina. shvata razvijanje savremenog društva i njegove historijske
Kritički odnos prema različitim mišljenjima o uvjetovanosti
jednom te istom pitanju/dogañaju. Stiče neophodne saznanje o koristima učenja historije.
Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora Zna cijeniti stavove i shvata druge.
informacija. Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i
Znanja i vještine koje omogućavaju stvaranje samostalan rad.
vlastite slike o historiji Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema.
Razvija sposobnosti empatije U stanju je da uñe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u
prošlosti.
413
OSNOVNI SADRŽAJI
VII razre d VIII razred IX razred

1. Osnovna obilježja srednjeg 1. E vropa i evropske zemlje do Prvog
1. Evropa – Novi vijek
vijeka svjetskog rata
2. E vropa, Bizant, Arapski svijet u 2. Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni
2. P rvi svjetski rat
ranom srednjem vijeku pokreti
3. E vropsko društvo u razvijenom i
3. Grañansko društvo - Nacionalne države 3. S vijet izmeñu dva svjetska rata
kasnom srednjem vijeku
4. Bosna u srednjem vijeku 4. Bosna u XIX vijeku 4. Drugi svjetski rat
5. Osmansko carstvo 5. Savremeno doba (1945-1990)
6. Bosna u osmanskom periodu do
6. Bosna i Hercegovina u XX vijeku
kraja XVIII vijeku
Kad učenici uče historiju, grade posebno razumijevanje, kompetencije i vještine - uče kako da misle,
kao i da savladaju konkretne historijske vještine (načini rada jednog historičara).
U realizaciji sadržaja uloga nastavnika sadržana je u tome da pomogne učenicima da upoznaju i
razumiju prošlost i svijet u kome žive. Uz pomoć različitih izvora kod učenika treba da razvijaju
konkretne vještine historičara. Savremenim pristupom u poučavanju, nastavnici treba da organizuju
interaktivno učenje, nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. To
će se postići tako što će u toku nastave, pored osnovnog teksta iz udžbenika, koristiti različite izvore
znanja (objavljene izvore, slike, crteže, slajdove, dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…).
Za uspješno korištenje bilo kojeg od navedenih ili nekih drugih vrsta povijesnih izvora rješenje opet
treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja, a to prije svega znači konstruktivnih i razumljivih pitanja.
Uvijek treba ići od onih osnovnih, globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore.
Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika, da traži od
učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim dogañajima, da razvija kulturu
dijaloga što znači da poštuju različita mišljenja, te da razlikuju činjenice od mišljenja. U odabiru
izvora takoñer treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići. Izvori pružaju
široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u
učionici, nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje.
Takoñer u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u
kojima borave, a po mogućnosti i šire. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za
cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja.
Ocjenjivanje
Provjera znanja i ocjenjivanje učenika ne treba da budu odvojeni od nastave i učenja historije. Oni
trebaju da prirodno izrastaju iz prolaska kroz gradivo, testiranja znanja, razumijevanja i vještina koje
učenici stiču Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja. Standardi opisuju šta se
od učenika očekuje, razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu,
oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. Kriteriji za ocjenjivanje odreñuju se u
skladu sa propisanim standardima. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo
reprodukcije) do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene).
prilagoñenih programa. Individualno prilagoñeni program, kao i plan rada, razvijaju zajedno nastavnik
historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda,
uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja.
Resursi za realizaciju:
Udžbenici za historiju, radne sveske za učenike, priručnici za nastavnike, dokumenti na CD-u,
historijski atlas, dokumentarni filmovi, slajdovi, Internet.
414
Historija/povijest
CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI

Vrijednosti,
Te matske REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Ak tivnosti Ak tivnosti
stavovi,
cje line Znanje iz historije/povijesti: Proces i sadržaj učenik a nastavnika
ponašanje
Učiti: Uče nik:
Osnovna Periodizacija, Zna vremenske granice i Razvijanje Analizalizira P riprema analizu
obilježja feudalizam, podjelu Srednjeg vijeka. sposobnosti različite izvore i izvora. Izvore bira
Srednjeg baština i Osnovna obilježja feudalnog hronološkog iznosi vlastito u skladu sa
vijeka pronija, kako društva - ključne pojmove razumijeva- mišljenje. Može ciljevima koje želi
Evropa, je izgledao (feud, feudalizam, nja. da objasni postići.
Bizant i feudalni feudalizacija, feudalac, Sposobnost osnovne P itanja formuliše
Arapski svije t posjed. kmet, vazal, feudalna analize, pojmove vezane jasno i precizno.
u ranom Društveni hijerarhija, baština, pronija). ocjene i za temu. P otiče učenike da
srednjem život u Razumije i prepoznaje period bilježenja Na osnovu iznose svoje
vijeku feudalizmu. Srednjeg vijeka,može da se dokaza. primjera iz promišljanje,
Evropsko Uzburkana snalazi u vremenu,objasni Razvijanje svakodnevnog poglede, stavove i
društvo u Evropa strukturu društva i uoči razlike i kritičkog života može da tumačenje
razvije nom i Franačka sličnosti izmeñu mišljenja kroz objasni način ponuñenog izvora.
kasnom država, robovlasničkog i feudalnog analizu života i P rocjenjuje
Srednjem Bizant društva. različitih društvene pretpostavke i
vijeku. (Vizantija), Zna pojam „velika seoba historijskih odnose u razmišljanja
Bosna u Arapi i uspon naroda” i njene izvora. srednjem učenika.
Srednjem islama, susret posljedice.T okove historijskog Razvijanje vijeku. Usmjerava
vijeku istoka i razvitka Franačke, Bizantije i pozitivnog U parovima ili aktivnosti u
Osmansko zapada, Arapske države.Velike stava prema grupi analiziraju učionici i razvija
carstvo kršćanstvo i srednjovjekovne civilizacije. različitim kartu i kulturu dijaloga,
Bosna u islam, ultura Glavne ličnosti koje su obilježile civilizacija- historijske djelotvorno
osmanskom Srednjeg pojavu kršćanstva i islama. ma i izvore, daju komunicira sa
pe riodu do vijeka. Pojam monoteizam. Glavna njihovim odgovore na učenicima.
kraja XVIII Život ljudi u obilježja srednjovjekovne dostignućima postavljena P omaže učenicima
vijeka Srednjem kulture.Regione srednjovjekovne Razvijanje pitanja. da razviju
vijeku, umjetnosti.Razumije posljedice vještina Informacije o sposobnosti
privreda. velike seobe naroda i prepoznaje empatije i dogañajima orijentacije na
Križarski osnovne grupe naroda u Evropi njegovanje slažu u slijed. karti
ratovi,sukob (Germani, R omani, Slaveni i dr.) duha vjerske Pripremaju P omaže učenicima
carstva i Snalazi se na karti. Razumije i tolerancije, igrokaz kojim da razumiju i
papstva. zna objasniti historijski značaj uvažavanje predstavljaju nauče nove
Hereza. pojave kršćanstva i islama. drugih i društvene pojmove.
Suprotnosti Može objasniti kako su istočna i drugačijih odnose. Ocjenjuje učenike
srednjovjekov zapadna civilizacija utjecale Izgradnja Učenici se P riprema analizu
nog društva. jedna na drugu i razumije pozitivnog uključuju u vizuelnih izvora
Srednjovjekov posljedice tih utjecaja. Razumije odnosa atmosferu (dokumentarni ili
ni parlament. važnost razvoja nauke i prema perioda igrani film) koji
Slaveni (život kulture.Jednostavno uočava umjetnosti i Srednjeg vijeka, obrañuje period
u različite stilove u umjetnosti. estetici. procjenjuju Srednjeg vijeka
pradomovini) Jasno prepoznaje reprezentativna Razvijanje puzdanost P rimjenjuje
Slavenske umjetnička djela nastala u vještina izvora, opisuju multiperspekti-
države u Srednjem vijeku. korištenja različite vnost u nastavi:
Srednjem Zna osnovne tokove društvenog, dokaza elemente izvora priprema analizu
vijeku privrednog i političkog razvoja Učenici su u i odgovaraju na izvora koji daju
Politički, Evrope u razvijenom i kasnom stanju da pripremljena različitu sliku o
privredni i Srednjem vijeku.Zna o opišu pitanja, Križarskim
društveni svakodnevnom životu vizuelni izvor završavaju ratovima
razvoj Bosne u ljudi.Razvija kreativno i kritičko Razvijanje analizu Ocjenjuje učenike
Srednjem mišljenje i logičko zaključivanje. interesa za Učenici P riprema analizu
vijeku,vjerska Razvija sposobnost empatije proučavanje analiziraju različitih izvora:
slika,kultura i (suosjećanje i razumijevanje Srednjeg različite izvore i vizuelnih, pisanih,
umjetnost ljudi iz prošlosti). Može vijeka. odgovaraju na karte, arheološki
Nastanak,drža objasniti i razumjeti suprotnosti Razvijaju postavljena artefakti, pjesme..
vno i feudalnog društva. Razvijaju svijest o tome pitanja P riprema posjetu
društveno sposobnost komunikacije sa da o historij- Analiziraju historijskom
ureñenje. drugima. skim dogaña- različite izvore, lokalitetu
Teritorijalni Učenici znaju Slavenske narode jima postoje opisuju izvore i Ocjenjuje učenike
razvitak. i njihove države. Znaju kako je različita odgovaraju na P riprema analizu
tekao državni, društveni i gledišta. postavljena različitih izvora,
privredni razvoj Bosne u Razvijaju pitanja organizira različite
Srednjem vijeku. „širu sliku“ Razmjenjuju oblike rada u
Znaju vjersku sliku i osnovna hronološki iskustva i u učionici,
obilježja kulture i umjetnosti kontekst grupama usmjerava
Uspostava i Snalaze se na karti (prepoznaju i (vremenska pripremaju aktivnosti učenika
organizacija pokažu pradomovinu Slavena, crta) i prezentaciju Ocjenjuje učenike
415
osmanske slavenske države, teritorijalno geografski zadate teme P riprema analizu
vlasti u Bosni. širenje Bosne). Razumiju kontekst Analiziraju izvora: vizuelnih
Širenje islama, društvene, privredne i političke (mapa) izvore, u grupi pisanih
vjerski tokove i znaju ih objasniti. Izgrañivanje ili paru Usmjeravaju
mozaik, Razumiju vjerske prilike, svijesti o razmjenjuju učenike na
manjinski povezuju prošlost sa sadašnošću. kontinuitetu razmišljanja, istraživanja (npr.
narodi Razumiju značaj kulturnog državnosti odgovaraju na hrana)
Bosna od razvoja B osne u Srednjem pozitivnog pripremljena
1580-1791. vijeku. stava o civili- pitanja. Iznose
god. Teritorijalno - politički razvoj zacijskim vlastiti stav
Društvo, Osmanskog carstva. Državno i vrijednostima Posmatraju,
privreda, društveno ureñenje (ključni BiH objašnjavaju
kultura i pojmovi:bejluk,emir, Razvijanje izvore,
umjetnost. sultan, veliki vezir, timarsko- interesa za povezuju
spahijski sistem, asker, raja, ejal- prošlost BiH prethodna
et ...). Mogu prepoznati i na karti Razvijanje znanja, iznose
i pokazati kako se širilo pozitivnog stav
Osmansko carstvo. Mogu stava prema Istražuju,
objasniti i razumjeti društveni i drugim prikupljaju
politički razvoj Razumiju kulturama. informacije.
posljedice osmanskih osvajanja. Uvažavanje
Učenici znaju kako je različitih
uspostavljena osmanska država. civilizacijskih
Upravno-teritorijalnu uticaja na
organizaciju, vjersku strukturu i razvijanje
manjinske narode. Politički kulturnog
razvoj Bosanskog ejaleta u XVII identiteta BiH
i XVIII st. Razvoj bosanskog Upoznavanje
društva, privredne tokove, sa historijom
osnovna obilježja kulture i nacionalnih
umjetnosti. Objasne i razumiju manjina u BiH
osnovne oblike historijskog (Jevreja itd.)
razvoja B osne od XVI do kraja
XVIII st. Mogu dati vlastita
tumačenja odreñenih dogañaja
na osnovu izvora. Razlikuju
bitne od nebitnih činjenica.
416
Tehnička kultura
Zašto učiti tehničku kulturu?
Tehnička kultura je primijenjena disciplina u kojoj se učenici upoznaju sa osnovnim granama tehnike i
tehnologije. Tehnički ureñaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. Na taj način je olakšan
svakodnevni život čovjeka, tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor,
kulturni život i uopšte društveni život. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv
dio ukupne aktivnosti čovjeka, nastava Tehničkog kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i
razvijanju modernog pogleda na svijet.
Program Tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju s
bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike, elektrotehnike, grañevinske tehnike,
saobraćaja itd. Takoñer se upoznaju sa osnovnim elementima historijata pojedinih tehničkih
dostignuća, bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. U okviru praktičnih radova iz ovog
predmeta učenici razvijaju svoju radne navike, inventivnost, spretnost, a takoñer se navikavaju na
timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije, očuvanje
životne sredine, elemente tehničke zaštite na radu i sl. Uporedo s tim, kroz aktivnosti u okviru
Tehničke kulture učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što
su: matematika, fizika, hemija, organizacija rada, pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u
tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno. Naročitu ulogu tehnička
kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika, kao i sticanje znanja
primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu.
Područja uče nja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OB RAZOVNI ISHODI
Znanje: Učiti: Uče nik:

Aktivno pratiti izlaganja predmetnog P repoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i
Procesi nastavnika u cilju sticanja znanja iz sveprisutnosti tehnike u životu.
Tehničke kulture. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom.
P rimijenjena znanja koristiti kroz Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom
praktične vježbe (izradu različitih realizacije tehničkih ideja.
predmeta u školskom kabinetu). Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih
Razvijati različitih misaonih operacija zadataka i problema.
(analiza, sinteza, generalizacija) na Improvizuje i prezentira ideju (individualno i u grupi) i
osnovu praktičnog predviña rezultate.
rada, eksperimentiranja i promatranja. P ravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične
Razvijati stvaralačke sposobnosti. nastave.
Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom
kontrolom i putem mjernih instrumenata.
Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju.
Sadržaj Komunicirati. Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih
Modelirati. radova, ukazuje i na greške drugih.
Tehničko crtanje u mašinstvu. Materijali Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi.
u mašinstvu. Osnovni elementi mašina. Zalaže se za odgovornost, za kvalitet tehničkih realizacija.
Alati i mašine za obradu metala. Interpretira dati model, vrši predviñanja zasnovana na
P ostupci obrade metala. Motoristika. modelu i poredi ga sa tehničkom realnošću.
Robotika. Izborni dio. Zna primijeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u
Izvori električne energijeelektrane. mašinstvu: formati crteža, mjerenje, kotiranje, tehničko
Simboli i sheme u elektrotehnici pismo, zaglavlje sa sastavnicom, čitanje mašinskih crteža,
Elektroinstalacioni materijali. Alati i izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža.
pribori u elektrotehnici. Kućanski P oznaje mašinske materijale, njihove mehaničke i
električni aparati. Elektromotori. tehnološke osobine i njihovu primjenu.
Elektronički ureñaji. Simboli i sheme u Klasificira vrste mašinskih elemenata, zna primjenu tih
elektrotehnici. Osnovni elektronički elemenata u mašinstvu, kao i grafičko predstavljanje
elementi. najprostijih mašinskih elemenata.
Alati, instrumenti, pribori. Vježbe i Opisuje princip rada mašina, pogon, načine stezanja radnog
praktični radovi. Razvoj komunikacija. komada, mjere zaštite na radu, održavanje mašina, pružanje
NF telefonija. Telegrafija. Saobraćajna prve pomoći u slučaju povreda na radu, važnost pravilnog
kultura. Energija i okolina. Izborni dio. rukovanja i održavanja mašina.
Mehatronika - mašinstvo.
417
Sadržaj Mehatronika - elektrotehnika. P osjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora,
Mehatronika - elektronika. A utomatika i princip rada, goriva i maziva, održavanje motora.
sistem upravljanja. Obnovljivi izvori Ima osnovna znanja o: razvoju robota, radnom prostoru
energije. Izborni dio. robota, načinu prijenosa kretanja kod robota, pogonu robota.
Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu, princip
rada, razlike, prijenos i distribuciju električne energije.
Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih
shema.
P osjeduje znanja iz oblasti elektroinstalacionih materijala,
alata i pribora u elektrotehnici, rukovanja i održavanja.
P oznaje električne ureñaje i aparate u domaćinstvu sa
posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i
održavanja.
Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon, princip
rada, održavanje.
Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u
elektronici.
Razumije karakteristike osnovnih elemenata u elektronici:
otpornika, kondenzatora, poluprovodnika, kao i alata,
instrumenata i pribora u elektronici, rukovanja, održavanja.
Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj, telefonija,
telegrafija, sastavni dijelovi telefonskih centrala, organizacija
telefonske mreže, telegrafija, telegrafski sistemi i mreže.
P oznaje i opisuje osnovne elemente sigurnosti saobraćaja.
Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog
korištenja energije i materijala, pravilnog izbora goriva za
domaćinstvo, pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj
okolini.
Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom,
elektrotehnikom, elektronikom.
P osjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja.
P oznaje i opisuje obnovljive izvori energije (hidropotencijal,
energija vjetra i sl.).
Vrijednosti, Ispoljavati spremnost i sposobnost za Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom.
stavovi, navike sticanje novih znanja i vještina iz oblasti Zalaže se za odgovornost, za kvalitet tehničkih realizacija.
tehnike i njihovu primjenu u rješavanju Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom.
praktičnih problema. Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i
Razvijati vještine i navike u cilju stavove drugih.
profesionalne orijentacije učenika. P repoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i
Razvijati smisao za racionalno korištenje sveprisutnosti tehnike u životu.
energije i materijala. P okazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju.
Razvijati smisao za tačnost, urednost i Sluša argumentacije i kritički preispituje lične stavove i
savjesnost pri obavljanju zadataka stavove drugih.
teorijskim praktičnim i eksperimentalnim Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno.
radom. Razvija spremnost da se pomogne drugima.
Razvijati naviku korištenja raznovrsnih Djeluje na druge da slijede njegov primjer.
izvora informacija. Savladava osnovne vještine i procese.
Na osnovu praktičnih radova razvijati Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih
različite misaone operacije (analiza, dostignuća.
sinteza, generalizacija). Afirmiše timski rad i argumenate drugih.
OSNOVNI SADRŽAJ
VII razred VIII razre d IX razre d
1. Uvod u nastavni predmet 1. Izvori električne energije - elektrane 1. Mehatronika-mašinstvo
2. Tehničko crtanje u mašinstvu 2. Simboli i sheme u elektrotehnici 2. Mehatronika-elektrotehnika
3. Materijali u mašinstvu 3. Elektroinstalacioni materijali 3. Mehatronika-elektronika
4. Osnovni elementi mašina 4. Alati i pribori u elektrotehnici 4. Automatika i sistem upravljanja
5. Alati i mašine za obradu metala 5. Kućanski električni aparati 5. Obnovljivi izvori energije
6. Postupci obrade metala 6. Elektromotori 6. Izborni dio
7. Motoristika 7. Elektronički ureñaji
8. Robotika 8. Simboli i sheme u elektrotehnici
9. Izborni dio 9. Osnovni elektronički elementi
10. Alati i pribori u elektronici
11. Razvoj komunikacija
12. NF telefonija
13. Telegrafija
14. Saobraćajna kultura
15. Energija i okolina
16. Izborni dio
418
Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. Za uspješnu realizaciju
sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad osigurati potrebnu tehničku
dokumentaciju, alate, mašine i materijale, kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. Da bi se
omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi, potrebno je da se
odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati maksimalno 16 učenika. Svakoj grupi pripada
planirani fond časova, a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). To omogućava svakom
učeniku da cio proces doživi, tj. da planira, projektuje i praktično izrañuje predmete. Pri realizaciji
programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim
predmetima (matematika, likovna kultura, kultura življenja, biologija ...). U realizaciji nastavnih
sadržaja učenici koriste udžbenike, dnevnike rada, crteže i ostale izvore znanja. Učenici vode dnevnik
rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se, po pravilu, čuva u školi, s tim da ga učenici mogu
povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja, vježbi
i praktičnih radova, dva puta godišnje treba sistematizovati preñeno gradivo i izvršiti vrednovanje
putem zadataka objektivnog tipa. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem:
redovne nastave, slobodnih tehničkih aktivnosti, dodatne nastave, osmišljenih odgojno-obrazovnih
sadržaja (izložbe, smotre, takmičenja).
Ocjenjivanje
mogućnostima, sposobnostima i sklonostima. Za učenje Tehničke kulture od bitnog značaja su svi
elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika:
- Znanje sadržaja predmeta,
- Sposobnosti i vještine,
- Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije,
- Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu.
Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. U skladu s tim,
ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. Najpogodniji način za
procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi
zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvoñenje
eksperimentalnih i praktičnih vježbi, rad na projektu, aktivnosti na smotrama tehničke kulture,
učenički doprinos za vrijeme grupnog rada, aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta,
specifične komunikativne i radne vještine itd.
Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagoñene programe. Prilagoñavanje se
može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja, procesa, kao i sredine
učenja, ovisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama. Pri tome, po potrebi, treba imati
i individualno prilagoñene programe. Individualno prilagoñeni program, kao i plan rada razvijaju
zajedno nastavnik Tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou
škole/ pedagoškog zavoda, uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja.
Nastava iz Tehničke kulture realizuje se u kabinetu, školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu
posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). Kabinet za Tehničku kulturu treba biti
opremljen potrebnim alatima, priborima, mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju
programskih sadržaja.
419
TEHNIČKA KULTURA, VII razred – 1 čas sedmično, 35 časova godišnje
CILJEVI I ZADACI
OČEKIVANI REZULTATI/
Tematske Vrijednosti,
OBRAZOVNI ISHODI Ak tivnosti
cjeline / stavovi, Aktivnosti uče nika
Zn an je Tehničke k ultura: nastavnika
Teme ponašanje
Proces i sadržaj
Učiti: Učenik :
Uvod u Organizacija radnog Shvata značaj Svjesnost značaja Upoznaju se sa radnim Priprema nastavnu
nastavni mjesta, rad u tehničke kulture. tehnike u životu i mjestom i osnovnim tehniku i
predmet radionici, higijensko- potrebi učenja o načelima rada u tehnologiju.
tehničkoj zaštiti. tehnici kroz čitav radionici, kao i sa Izrañuje didaktički
život. higijensko-tehničkom materijal.
P oticanje na zaštitom. Izlaže nastavno
Tehničko Osnove tehničkog Izrañuje, čita i samostalnost i Usvajaju znanja vezana gradivo
crtanje u crtanja u mašinstvu: koristi mašinske samoinicijativu. za pravila čitanja i primjenom
mašinstvu formati crteža, tehničke crteže. Afirmacija rada i analizu gotovih različitih metoda u
mjerenje, kotiranje, stvaralaštva. tehničkih crteža, cilju što
tehničko pismo, Otvorenost za izrañuju tehničke kvalitetnije
zaglavlje sa nove ideje i crteže. prezentacije
sastavnicom, informacije. gradiva.
ortogonalni i Iskazivanje svijesti Primjenjuje model
aksonometrijski o značaju tehnike interaktivne
crtež, čitanje u porodici, školi i nastave.
mašinskih crteža, okolini. Ostvaruje radnu i
izrada jednostavnih P ozitivan odnos stvaralačku
mašinskih tehničkih prema rezultatima atmosferu u
crteža. svog rada i rada razredu.
Materijali u Vrste mašinskih Vrši pravilan svojih drugova. Upoznaju se sa Bira zadatke i
mašinstvu materijala, izbor i korištenje Sve snažnije i različitim vrstama probleme
mehaničke i mašinskih intenzivnije mašinskih materijala, usklañene sa
tehnološke osobine materijala. ispoljavanje sa njihovim mogućnostima.
mašinskih materijala, estetske mehaničkim i Postavlja različite
primjena. osjetljivosti na tehnološkim vrste jednostavnih
kvalitet tehničkih osobinama, kao i sa pitanja u cilju
dostignuća. njihovom primjenom. poticanja učenika
Osnovni Vrste mašinskih Vrši izbor Razvijanje i Usvajaju osnovna na kvalitetne
elementi elemenata, primjena materijala za poticanje svijesti o znanja o elementima odgovore.
mašina tih elemenata u izradu pojedinih potrebi razvoja mašina, izboru Pokazuje
mašinstvu, grafičko mašinskih estetike, materijala za njihovu simulacije na
predstavljanje elemenata. maštovitosti i izradu, namjeni, kompjuteru.
najprostijih Snima najprostije vlastite opterećenju. Objašnjava i
mašinskih mašinske kreativnosti. prezentira
elemenata. elemente. Kritičko mišljenje prethodno
Alati i m ašine Princip rada alatnih Korištenje i zaključivanje u Izučavaju osnovne pripremljeni
za obradu mašina, pogoni, najprostije donošenju principe rada alatnih obrazovni panoa,
metala načini stezanja mašine uz različitih odluka. mašina, uključuju i koji kreira zajedno
radnog komada, prisustvo i P rocjenjivanje i puštaju u rad alatne sa učenicima.
Postupci mjere zaštite na radu, kontrolu vrednovanje mašine koje se nalaze u Podstiče interes za
obrade metala održavanje mašina, nastavnika. vlastitih stavova i školskoj radionici, uz rad aktivnim
pružanju prve Osposobljava se stavova drugih. saglasnost, prisustvo i uključenjem u
Motoristika pomoći u slučaju za pravilnu Interes za kontrolu predmetnog zajednički rad.
povreda na radu, upotrebu i rješavanje nastavnika. Motivira i upućuje
Robotika važnosti pravilnog rukovanje problema i Stežu odreñeni radni učenike na druge
rukovanja i pojedinim zadataka timskim komad u stegu i vrše izvore znanja
Izborn i dio održavanja mašina. mjernim i radom. radne operacije pored udžbenika.
(konkretan Savladavanje kontrolnim Svjesno obavljanje potrebne za izradu Koristi različite
program postupaka obrade alatima. zadatke i obaveze radnog komada metode i strategije
izbornog dijela putem praktičnih Shvata značaj radi postizanja (obilježavanje i u praćenju
utvrñuju vježbi u školskoj pravilnog izbora kolektivnog ocrtavanje, rezanje, postignuća i
nadležni organi radionici ili kabinetu postupka obrade uspjeha. ravnanje, turpijanje, sposobnosti
škole na (izrada jednostavnih metala. Razvijanje savijanje, bušenje, učenika.
osnovu potreba radnih komada): Ekonomično pozitivnih stavova brušenje i sl.). pri čemu Pomaže učenicima
lokalne ocrtavanje i koristi materijal i prema tehnici aktivno primjenjuju u samostalnom i
zajednice, obilježavanje radnih energiju. ličnim primjerom i usvojena znanja iz grupnom radu.
interesa komada, ravnanje i Razvija djelovanjem u obrade materijala. Precizira znanja:
učenika i rezanje, turpijanje, sposobnosti razredu. Izvršavaju neophodna dovoljnog,
mogućnosti savijanje, bušenje i izrade prostijih Razvijanje vještina mjerenja i očitavanja srednjeg i visokog
škole). brušenje, zakivanje, radnih komada i navika u cilju dimenzija radnog nivoa, koja treba
lemljenje, zaštita koristeći profesionalne komada u cilju učenik usvojiti,
metala od korozije, tehnologiju: orijentacije postizanja njegovih odvajanjem bitnog
(pri tome koristiti obilježavanja i učenika. predviñenih mjera, kao od nebitnog.
gotov tehnički crtež ocrtavanja, Ispoljavanje i u cilju uvježbavanja i Procjenjuje
ili ga izraditi – rezanja, ravnanja, spremnosti i obučavanja u interesovanje i
sposobnosti za napredak učenika.
420
procjena nastavnika) turpijanja, sticanje novih korištenju kontrolnih Poredi rezultate
Vrste motora, savijanja, znanja i vještina i alata (najprostijih). prilikom praćenja i
princip rada, bušenja, brušenje njihovu primjenu Vrše vježbu zakivanja, procjene
goriva i maziva, i sl. u rješavanju lemljenja i individualnih
održavanje motora. Osposobljava se praktičnih premazivanja zaštitnim postignuća.
Razvoj robota, za korištenje problema. slojem u svrhu zaštite Redovno ocjenjuje
o radnom prostoru mjernih i P oštovanje kućnog od korozije. rad učenika i
robota, načinu kontrolnih reda u školskoj P ri tome poštuju opće i voñenje urednih
prijenosa kretanja instrumenata. radionici, lične mjere zaštite na zabilješki.
kod robota, pogonu Osposobljava se poštovanje radu, a prije navedenih Vodi evidenciju
robota. za meñusobnu uputstava operacija izvršavaju svojih zapažanja o
- proširivanje znanja komunikaciju i za nastavnika i uvid u sadržaj kutije napredovanju
i sticanje novih saradnju sa izgrañivanje jasnih prve pomoći. učenika.
znanja iz jedne od nastavnikom. stavova o radnoj i P ažljivo prate izlaganja Sarañuje sa
sljedećih oblasti: Stiče praktične tehnološkoj i demonstriranja roditeljima.
a) konstruisanje, vještine za disciplini. nastavnika o motorima Objašnjava opće i
proizvodnja i obavljanje Usavršavanje i sklopovima motora i lične mjere zaštite
montaža: jednostavnih različitih misaonih aktivno učestvuju u na radu.
- elemenata mašina, poslova u operacija (analiza, nastavnom procesu, a Objašnjava
- različitih vrsta kućanstvu. sinteza, pri tome koriste šeme, važnost poštovanja
mašinskih Koristi stečena generalizacija) na fotografije, model, kao radne i tehnološke
konstrukcija, znanja, vještine i osnovu praktičnog i slajdove ili discipline (sve ove
- mehanizama i navike za rada, multimedijalne mjere su
ureñaja, profesionalnu eksperimentiranja prikaze. neophodne jer se
b) robotika: orijentaciju i promatranja. Aktivno prate izlaganja učenici prvi put
- mehanička osnova (izbor Razvijanje smisla i nastavnika o susreću sa
robota, zanimanja). za racionalno osnovama robotike, a ovakvim
- povezivanje robota Razumije značaj korištenje energije pri tome koriste šeme, mašinama i
s računarom, pravilnog i materijala. fotografije, model, kao programima rada).
- programiranje održavanja i Razvijanje smisla i slajdove ili Vrši pravilan izbor
robota, upotrebe motora za tačnost, multimedijalne grafičkih priloga,
- gradnja sklopova u SUS i motornih urednost i prikaze. jasno prezentira
robotici, vozila. savjesnost pri Dosljedno izvršavaju osnovne podatke
c) saobraćaj: Shvata značaj obavljanju sve zahtjeve nastavnika iz različitih oblasti
- vrste saobraćaja, razvoja tehnike i zadataka u individualnom, tehnike u skladu s
- razvoj saobraćaja, tehnologije u teorijskim grupnom i frontalnom uzrastom i
- motori SUS i životu čovjeka. praktičnim i radu. mogućnostima
motorna vozila Proširuje svoja eksperimentalnim P ored udžbenika i učenika.
znanja o radom. osnovne literature Koordinira rad i
korištenju Razvijanje navike koriste i druge izvore: usmjerava
tehnike u cilju održavanja enciklopedije, aktivnosti učenika.
zamjene ljudskog sredstava za rad, priručnike, internet (po
rada radom primjenu mjera mogućnosti).
mašina. zaštite na radu i Učestvuju u izradi
Proširuje već zaštite okoline. ilustracija crteža, prate
stečena znanja iz Ispoljavanje zanimljive članke i
pojednih oblasti spremnosti i informacija sa medija.
koje je odabrao sposobnosti za Kreiraju obrazovni
za izbornu sticanje novih pano.
nastavu. znanja i primjenu Dopunjavaju pano
Samostalno novih naučnih novim zapisima.
proučava dostignuća u korist Uočavaju važnost
odabrane oblasti, blagostanja korelacije nastavnih
prikuplja čovjeka. sadržaja iz ostalih
informacije i Jasno ispoljavanje predmeta i Tehničke
podatke, stiče interesa i želje za kulture i primjenjuju
vještine, bavljenje već stečenih znanja u
posmatra i tehnikom koja rješavanju postavljenih
zaključuje. treba da postane zadataka.
trajna potreba.
Kritičko mišljenje
i zaključivanje u
donošenju
različitih odluka.
421
Informatika
(2 časa sedmično, 70 č asova godišnje)
Zašto učiti informatiku i računarstvo (informaciono-komunikacionu tehnologiju)?

Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu
ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije
uključivanje u svijet rada i životne tokove.
Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od
njihovih stečenih znanja, vještina i razvijenih sposobnosti na osnovnoškolskom uzrastu.
Sve savršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja
nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja, zahtijevaju da opšta
populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima, ali i kulturnim navikama, za korištenje
raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama.
Četiri odrednice: osnovna znanja, umijeća i vještine, navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje
problema uz primjenu računara, čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave
Informatike u osnovnoj školi.
1. Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana
računarska, odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija,
2. Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa,
3. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske
tehnologije i
4. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene
informacijske i komunikacijske tehnologije.
PODRUČJA
CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA
UČENJA
- da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom - osnovna znanja o strukturi računara, njegovoj
društvu. primjeni u raznim djelatnostima, primjeni u
- da učenici upoznaju strukturu računara. komunikaciji i rješavanju problema.
- da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne - osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa
namjene. pratećom opremom, postupke uključivanja i
- da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika. isključivanja računara, pokretanja i korištenja
OSNOVNA
- da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom uobičajenih programa (operativni sistemi, opća
ZNANJA
različitih medija. aplikacijska programska sredstva i okolinu
- da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. programskih jezika).
- da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija - osnovna znanja o jednom programskom jeziku.
u računarima.
- da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i
drugom opremom.
- da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno- - osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i
izlazne ureñaje. primanja elektroničke pošte.
- da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i - osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć
korištenju računara i pratećih ureñaja. računara (unos teksta i njegov prikaz, rješavanje
UMIJEĆA I - da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a).
VJEŠTINE
za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. - vještine individualnog i kolektivnog rada u
- da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a.
sredstva za učenje i istraživanje. - osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i
primanja elektroničke pošte.
- da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć - sposobnosti korištenja softvera opće namjene
računara. (opća aplikacijska programska sredstva: obrada
SPOSOBNOSTI - da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate teksta, rad sa proračunskim tablicama i
ZA kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja. grafikom).
RJEŠAVANJE - da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske - sposobnost za donošenje zaključaka na osnovu
PROBLEMA probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova prikupljenih informacija.
otklanjanja. - sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri
rješavanju svakodnevnih problema.
- da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema. - navika pretraživanja i prikupljanja informacija
- da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i elektronskim putem, putem Interneta.
informacione tehnologije. - navika korištenja informatičke literature.
NAVIKE,
- da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe
STAVOVI informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice
njihova narušavanja.
- da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu.
422
Nastavne teme: arhitektura računara, primjena računara, prijenos podataka i računarske mreže,
rješavanje problema uz pomoć računara i programiranje imaju naslove kao i u šestom razredu.
Nastavni sadržaji u okviru ovih tema su novi ili su prošireni.
Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati, ali ako se to čini onda zato treba da postoje
dva razloga: da osigura korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se
obrade pojedini aspekti koji nisu obrañeni u šestom razredu.
Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastavnika zahtijeva znatno složeniju
pripremu za izvoñenje nastave. Nastavnik Informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu
svih savremenih oblika i metoda rada koristeći raspoloživa nastavna sredstva.
Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih
škola. Naime, njegovo potpuno izvoñenje zahtijeva odreñeni standard tehničke opremljenosti.
Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na
računaru, po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik.
Odjeljenja se dijele u dvije grupe koje, svaka posebno, ostvaruju predviñeni sedmični fond časova.
Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika.
Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda:
- izbora operativnih sistema i aplikativnog softvera koji će biti preferirani u nastavi, bez obzira
što su u programu navedeni drugi primjeri,
- odreñivanja broja časova za obradu pojedinih tema, što u velikoj mjeri zavisi od uvjeta u
kojima nastavnik treba da realizuje nastavu.
- izbora praktičnih vježbi koje treba kombinirati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.
Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se
upotreba više od jednog programskog jezika. U programu je preferiran BASIC, ali nastavnici mogu
koristiti i neki drugi programski jezik vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog
programskog jezika.
Izvedbeni program kojeg sačinjavaju nastavnici mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok
času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara.
U nastavi informatike nema časova na kojima se obrañuju isključivo teoretski sadržaji.
Korelacija nastavnih sadržaja
Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika), nastavom
tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture
življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu), je
neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed odreñena, ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa
nastavom maternjeg jezika i književnosti, stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s
funkcionalnom pismenošću), likovne kulture (računarski dizajn, grafički i slikovni prikazi zahtijevaju
sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta.
Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi
omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije.
Nastavnici Informatike treba da, u skladu sa mogućnostima škole, organizuju rad i vode sekcije
informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika.
423
Vrednovanje i ocjenjivanje
Nastavnik Informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika. Kontinuirano ocjenjivanje
doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave, stvara povoljnu mikroklimu za učenje, podstiče učenike na
intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja.
U konačnoj ocjeni koju učenik dobija na kraju školske godine treba da ravnopravno učestvuju rezultati
koje je učenik postigao u područjima:
- sticanja osnovnih ICT znanja,
- sticanja umijeća i vještine,
- usvajanju navika i stavova, te u području
- izgrañivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća).
Pored toga nastavnik treba da prati, evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvoñenja vježbi,
učešća učenika u grupnom radu, njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje
pojedinih problema, učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama, meñusobnom ocjenjivanju
i samoocjenjivanju i drugo.
U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagoñeni programi.
Prilagoñavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohañaju nastavu sa prilagoñenim
programom. Prilagoñavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. Proces prilagoñavanja
se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja, načina organizacije rada i očekivanih
ishoda učenja. Prilagoñavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku
učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire, kako je predviñeno zakonom.
VRIJEDNOSTI,
ZNANJE I AKTIVNOST AKTIVNOST
RAZUMIJEVANJE UČENIKA NASTAVNIKA
PONAŠANJE
1. OSNOVE P ojmovi: informatika, Sposobnost Učenik treba da Aktivno Prezentovanje

INFORMATIKE informacija i podatak. razlikovanja pojma usvoji i razvija učestvovanje u nastavnih
Obrada informacija i obrada informacije od pojma pozitivan stav nastavnom sadržaja,
De finicija podataka podatak. prema informaci- procesu, organizovanje,
informatike . P ojmovi: ulazne i izlazne Razlikovanje ulazne od jama koje mu uključivanje u voñenje i
Informacija i informacije. izlazne informacije. stoje na rasprave i usmjeravanje
podatak. Razvijanje sposobnosti raspolaganju, diskusije o rasprave o
Obrada informacija. selekcije i korištenja posebno u informatici. informatici,
raspoloživih procesu učenja u Izvršavanje informacijama i
informacija. školi i kod kuće. obaveza u toku podacima.
Podsticanje izvoñenja Praćenje
radoznalosti za vježbi. aktivnosti
spoznajama u učenika.
oblasti
informatike.
Numeričk i (brojni) Usvojen pojam brojni Sposobnost zapisivanja Izgrañen stav o Praćenje Prezentovanje
sistemi. (numerički) sistem. brojeva u decimalnom, značaju brojnih predavanja i nastavnih
De cimalni, b in arni, Baza (osnova) brojnog binarnom i sistema u oblasti uputa sadržaja.
heksadecimaln i sistema heksadecimalnom informatike i nastavnika. Pomaganje
(heksadek adni) Decimalni (dekadni), brojnom sistemu. računarstva. Voñenje učenicima koji
sistem. binarni i heksadecimalni Sposobnost prevoñenja Učenik treba da potrebne zaostaju u
brojni sistemi. brojeva iz jednog pravilno i dokumentacije i savladavanju
Elementi brojnih sistema. sistema u drugi uspješno tumači pribilješki. gradiva. Davanje
ulogu brojnih Aktivno učešće dodatnih
sistema. u vježbama. objašnjenja grupi
ili pojedinim
učenicima.
Binarna aritmetika. Sabiranju, oduzimanju, Uočavanje značaja Izgrañen stav o Uključivanje u Izbor oblika rada
Utjecaj računara n a množenju i dijeljenju binarne aritmetike kao ulozi binarne rasprave o ulozi koji će omogućiti
okolinu i pojedinca. binarnih brojeva matematičke osnove aritmetike u binarne učenicima
Uticaj računara na funkcionisanja (rada načinu rada aritmetike u razumijevanje i
cjelokupno društvo i na računara) računara. funkcionisanju usvajanje znanja
povećanje čovjekovih Sposobnost uočavanja Shvatanje i računara Rad na o binarnoj
sposobnosti. efekata uticaja prihvatanje prikupljanju aritmetici.
računara na čovjeka i informacione i tekstualnog i Prezentovanje
zastupljenosti u svim računarske drugog primjera koji
424
oblastima ljudskog tehnologije kao grafičkog ukazuju na
rada. važnog činioca materijala za rezultate uticaja
ljudske savemene izradu panoa o računara na
svakodnevnice. značaju okolinu i
informatike i pojedinca.
računarstva.
2. Razvoj računara, pomagala Učenici razlikuju Pokazuju interes Uporeñuju Koristi
ARHITEKTURA za računanje, mehaničkih ulogu računara po za korištenje svih računare i raspoloživa
RAČUNARA automata za obavljanje generacijama (prva - vrsta računara. njihove sredstva pri
Historijsk i razvoj računskih operacija, peta). Pravilno se mogućnosti, obradi novog
računara. generacije računara. Učenici su sposobni da odnose prema ranijih gradiva.
John Von Grupe ureñaja: ulazne nacrtaju blok šemu ICT sredstvima u generacija i Demonstrira
Ne umannova jedinice, izlazne jedinice i računara (John von kabinetu sadašnjih. različite dijelove
struk tura računara. centralna jedinica. Neumannova informatike. Organizuju računara, ulazno
Pojava P ojava, vrste i uloga arhitektura računara). Održavaju prikupljanje izlazne jedinice,
mikroprocesora mikroprocesora. Sposobnost odgovarajuću pojedinih način njihovog
Podjela (vrste ) Vrste računara: kućni i razlikovanja vrsta pažnju na času, dijelova povezivanja i
računara. personalni (PC), stolni računara i poznavanje prate izlaganje računara i drugo.
(desktop) i prenosni (laptop, njihove namjene. nastavnika. demonstriraju ih Kontroliše stepen
notebook, hand-held, na časovima. usvojenosti
palmtop, PDA – Personal znanja od strane
Digital Assistant). Radne učenika.
stanice, mini računari,
veliki računari,
superračunari.
PC računari. Ulazne i izlazne jedinice P C Učenici su sposobni Prihvataju Aktivno Kontroliše
Hardve rska računara i njihove uloge. razlikovati ulazne i realnost u vezi sa učestvuju u izvršavanje
struk tura PC Ulazni i izlazni vezni izlazne jedinice od primjenom voñenju radnih obaveza:
računara (CPU, sklopovi PC računara. ulaznih i izlaznih računarske rasprave o voñene
me morije , sabirn ice, P rocesor (centralna veznih sklopova. tehnologije. računarskom odgovarajuće
ulazn i ure ñaji, izlazni jedinica), interna Sposobni su objasniti Pravilno koriste hardveru. dokumentacije i
ureñaji) memorija, eksterna ulogu centralne ulazno izlazne Prikupljaju pravljenja
memorija, kontroler jedinice (procesna jedinice i vezne štampani pribilješki.
eksterne memorije. jedinica, procesor). sklopove. (grafički Evidentira
Blok šema hardverske Sposobnost Izgrañuju pravilan materijal u vezi napredovanje
strukture PC računara. priključivanja ulazno- stav prema sa računarskom učenika.
Znaju nabrojati ulazne izlaznih jedinica na hardverskim hardverom te Govori o
jedinice: tastatura, miš, računar i podešavanje komponentama. izrañuju zidne pravilnom
pomična kuglica, grafička njihovog rada. Ukazuju na novine. odlaganju starih
ploča ili tablet, skener, Učenici su sposobni pravilan način Postupke rada sa komponenti i
palica za igru (džojstik), razlikovati pojedine upotrebe, čuvanja hardverskom kompletne
mikrofon, digitalna kamera. ulazno izlazne vezne i skladištenja opremom računarske
Znaju nabrojati izlazne sklopove. opreme. prethodno opreme.
jedinice: monitor, štampač Raspoznaju fizičke provjeravaju. Prezentuje
(printer),crtač (ploter), oblike pojedinih Ukazuju na nastavno gradivo
multimedijski projektor, eksternih memorija. propuste koje uz optimalnu
zvučnik. Razlikuju jedinice za čine njihovi primjenu metode
Modem (ulazno-izlazni brzinu pristupa drugari. demonstracije.
ureñaj) podacima od jedinica Uredno vode Objašnjava
Ulazno-izlazni vezni za kapacitet memorije. pribilješke na posljedice
sklopovi: paralelna vrata Znaju vrste eksternih časovima nepravilnog
(port), serijska vrata, USB memorija: disketa priključivanja i
(Univesal Serial Bus) vrata, (flopi disk), ZIP disk, rukovanja
grafička kartica, zvučna hard (tvrdi, fiksni) komponentama
kartica. disk, kompakt disk računara.
Interne memorije: RAM i (CD), magnetne trake, Ukazuje na mjere
ROM, PROM, EPROM i USB Drive. HTZ pri radu sa
EEPROM. računarom
Interne i eksterne sabirnice.
Matična ploča, kartice
(adapteri), utičnice
(slotovi).
425
Softver za PC Definicija softvera Sposobni su instalisati Imaju izgrañen Pokazuju interes Ukazuje na razvoj
računare. Sistemsk i i (software). Podjela odgovarajuće stav prema za primjenu softvera i na sve
aplik ativni. softvera: sistemski i programe (softversku računarskom savremenog veće mogućnosti
aplikativni (korisnički). podršku), slijedeći softveru. Znaju softvera. njegove praktične
Računarski virusi uputstva o upotrebi. njegovu ulogu i Uključuju se u primjene, jer se
(antiaplikativni softver). Razlikuju sistemski od vrijednost. diskusije o računarski
Sistemski softver, aplikativnog softvera. Računarski sotver primjeni hardver brzo
najvažniji – operativni Sposobni su da otkriju znaju čuvati i sa softvera, razvija, a cijene
sistem. MS Windows, prisustvo virusa i da ga njim pravilno njegovim postaju sve
Unix-Linux, MS DOS. uklone pomoću rukovati mogućnostima i pristupačnije.
P omoćni uslužni programi: programa: Norton uvjetima za Kontroliše
programi za arhiviranje Antivirus, McAfee, instalisanje. napredovanje
WinZip, Win RAR i razni VirusScan Deluxe, Pomažu pojedinih
programi za održavanje. Sophos A ntivirus, F- drugarima koji učenika.
Kompajleri. Prot Professional i zaostaju u Informacije pruža
Računarski virusi: trojanski drugi. savladavanju i postupno, vodeći
konj, kameleoni, softverske usvajanju računa o
bombe, logičke bombe, gradiva. psihofizičkim
vremenske bombe, crvi. sposobnostima
Antivirusni programi: učenika da ih
detektori, čitači, štitovi. prihvate.
3. OSNOVNI Mjere sigurnosti pri radu sa Sposobni su da Stekli su potreban Analiziraju Demonstrira
PRINCIPI RADA računarom: hardverska i primjenjuju mjere nivo odgovornosti postupke siguran rad sa
RAČUNARA softverska sigurnosti. sigurnosti u radu sa da poštuju mjere pravilnog rada računarom i način
Način instaliranja računara: računarima. sigurnosti pri radu sa računarom. instalisanja
Mjere sigurnosti pri instaliranje hardvera, Sposobni su da uključe sa računarom Primjenjuju programa.
radu sa računarima. instaliranje softvera. i pokrenu računar. (softverska i mjere sigurnosti Posvećuje pažnju
Instaliran je Instalacioni program: install Zna šta je hardverska pri radu. da učenici steknu
računara. ili setup. Start meni. registracijska baza. sigurnost. Organizuju pravilan odnos
Startup proces Vrste instalacije: tipična, Sposoban je da vrši Pravilno rasprave o prema primjeni
(uključivanje i kompaktna, prilagodljiva. deinstalaciju pojedinih postupaju pri legalnom i mjera sigurnosti.
pokretanje) Negativne posljedice pri programa i poznaje instalisanju nelegalnom Prati i evidentira
računara. korištenju ilegalnih kopija opasnosti koje tom softvera, softveru, napredovanje
originalnih diskova prilikom prijete drugim uključivanju i ukazujući na učenika, ističe i
legalnog softvera. Besplatni instalisanim pokretanju štetne posljedice pohvaljuje
programi (freeware), programima. računara. primjene napredne. Onima
korištenje programa Ne vrše nelegalnog koji zaostaju
besplatno na odreñeno deinstalaciju softvera. pruža neophodnu
vrijeme (shareware pojedinih pomoć i daje
programi). Demo i pune programa bez dodatna uputstva.
verzije programa. Pomoćni prisustva stručnih
upravljački programi – lica.
drajveri.
Minimaln a Dijelovi koji sačinjavaju Sposobni su da nabroje Pravilno tumače i Poseban iteres Demonstrira
hardve rska i moderni računar. dijelove modernih pravilno se pokazuju prema neophodnu
softverska Neophodna oprema: kućište računara. odnose prema novim opremu, odnosno
konfiguracija PC računara, napojna jedinica, Hardverski dijelovi: računarima i konfiguracijama računala sa
računara. priključni kablovi. - matična ploča sa računarskoj prijenosnih minimalnom
(Neophodni P oželjna (preporučljiva) mikroprocesorom, opremi. računara LAP konfiguracijom,
minimu m hardvera i oprema: ZIP disk, štampač, - RAM memorija, Podržavaju TOP, za novije te ih poredi sa
softvera d a bi skener, pisač CD diskova, - tastatura i miš, nastojanje da se ulazno izlazne drugim
računar mogao da pisač i čitač DVD diskova i - hard disk, kad god je to jedinice i drugo. računarima
radi). drugo. - flopi disk, moguće nabavlja i Pribavljaju savremene
Neophodan softver za rad - čitač kompakt instalira dodatnu konfiguracije.
računara: operativni sistem diskova, savremeni računarsku i Organizuje
Windows ili Linux i - grafička kartica, hardver i softver informatičku vježbe i
korisnički softver Microsoft - zvučna kartica, sa velikim literaturu koju kontroliše
Office sa svojim - modem. mogućnostima. čitaju i izvršavanje
aplikativnim programima. Znaju koji je Pokazuju analiziraju na zadataka.
neophodan softver za interesovanje za času. Podstiče učenike
rad računara. najnovije verzije na kupovinu i
računarskog čitanje stručnih
hardvera i časopisa iz oblasti
softvera. računarstva i
informatike.
Komunik acija P otreba za komunikacijom Sposobni su da ostvare Prihvataju način Aktivni su na Vrši prezentaciju
korisnika sa čovjek – računar (dostava neophodnu komunikacije času, učestvuju opće strukture
računarom. podataka računaru – komunikaciju sa čovjeka sa u raspravi koja komunikacionog
Opća struktura prihvatanje i interpretacija računarom kako bi računarom. se vodi o temi procesa,
komunikacionog informacija). rješavali pojedine Računar i svu komunikacije objašnjava vrste
procesa, Elementi komunikacije: probleme. njegovu opremu korisnika sa komunikacije i
komunikacija čovjek izvor informacija, prijemnik Sposobni su da grafički doživljavaju kao računarom. Daju računarsku
– račun ar, vrste informacija, kanal veze predstave opšti model čovjekovu primjere ergonomiju.
komunikacije: (komunikacioni kanal). komunikacije čovjeka neminovnost za uspješne Demonstrira
grafičk o okruženje , Opšti model sa računarom. uspješno komunikacije, komunikaciju
426
glasovna komunikacionog procesa. Sposobni su opisati savremeno ali i primjere pomoću
komunikacija. Hardverski interfejs hardverski i softverski življenje. kada grafičkog
Računarska (meñuveza): ulazno izlazne interfejs. Pravilno se komunikacija okruženja, a po
ergonomija. jedinice i pripadajući vezni Sposobni su objasniti odnose prema treba da bude mogućnosti i
sklopovi. šta je GUI. uvjetima rada sa drugačija. komunikaciju
Softverski interfejs: Znaju oblike i fizičke računarom Ističu primjere putem glasa.
odgovarajuća programska karakteristike radnog poštujući primjene mjera Potiče učenike na
podrška npr. za prostora i ulazno savremene koje zahtijeva savladavanje
funkcionisanje tastature, izlaznih jedinica, ergonomske računarska teorijskih ali i
miša i drugo. zračenje i osjetljivost zahtjeve. ergonomija. praktičnih
Komunikacija čovjeka sa ekrana, izbor boja na Izgradili su sadržaja.
računarom pomoću ekranu, vrste osobinu
grafičkog okruženja (GUI namještaja (stolica i poštovanja
Graphical User Interface). radni sto). računarskih
Komunikacija izmeñu ergonomskih
čovjeka i računara putem zahtjeva i
glasa. primjene
Računarska ergonomija. potrebnih mjera.
4. PRIMJENA Klasična primjena računara: Učenici su sposobni da Iskazuju poseban Aktivno se Prezentuje
RAČUNARA naučno-tehnički proračuni, ponove klasičnu interes da se uključuju u nastavno gradivo.
masovna obrada podataka. primjenu računara. upoznaju sa nastavni proces, Klasičnu
Programi za obradu Uloga tekst procesora: Sposobni su da mogućnostima prate primjenu
tek sta. Razvoj editiranje (ureñivanje) reproduciraju znanja o teksta procesora, nastavnikovo računara, razvoj
softvera za obradu teksta i formatiranje razvoju softvera za a posebno izlaganje, softvera za
tek sta (tekst (oblikovanje) teksta. obradu teksta. sadržaja pojedinih učestvuju u fazi obradu teksta,
procesora) n a PC Microsoft Word za Sposobni su da menija. ponavljanja i izgled i elemente
računarima. P regled Windows. Izgled (elementi) demonstriraju i pokažu Pravilno utvrñivanja prozora, osnovne
osnovnih operacija. prozora: naslovna traka sa izgled i elemente postupaju u toku gradiva. operacije u MS
dugmadima za prozora tekst izvoñenja vježbi. Vode pribilješke Wordu.
minimizaciju, procesora. Razvijaju navike na času. Vrše Kontroliše
maksimizaciju i zatvaranje Sposobni su da objasne korištenja tekst demonstraciju aktivnost učenika.
prozora, traka glavnog sadržaj trake glavnog procesora u elemenata Potiče one koji
menija, trake „Standard“, menija: F ile, E dit, svakodnevnom prozora tekst zaostaju, ističe
„Formating“ i „Drawing“ sa View, Insert, F ormat, radu i učenju. procesora i vode one koji brže
alatima, horizontalni i Tools, Table, Window Provjera znanja iz diskusiju o savladavaju
vertikalni linijar, i Help. ortoepije i pojedinim gradivo.
horizontalna i vertikalna ortografije, te elementima Evidentira
traka za pomak, tačka povezivanje prozora. rezultate koje
umetanja (kursor), dugmad računarskih učenici postižu na
za izbor načina prikaza, znanja sa vježbama.
statusna traka, prozor znanjima iz Vodi računa da
dokumenta (radna drugih nastavnih učenici pravilno i
površina), pokazivač miša predmeta. prema uputstvima
(kada je priključen). koriste
P regled osnovnih operacija računarsku
u programu M icrosoft opremu.
Word za Windows.
P adajući meniji kao
skupovi logički povezanih
naredbi.
Ubacivan je tablica i Upotreba padajućeg menija Sposobni su da se Upotrebljavaju Aktivno se Kontroliše
ostalih ne tekstualnih Table za ubacivanje tablica služe padajućim naredbe za uključuju u izvoñenje vježbi i
elemenata u u tekstualne dokumente. menijima a posebno provjeru izvoñenje evidentira
tek stualne P ostupci ubacivanja crteža, menijem Table kako bi pravopisa, vježbi. rezultate.
dokumente. Provje ra slika, grafikona, šema i umetnuli netekstualne gramatike i
pravopisa, gramatike drugih elemenata. elemente u tekstualni automatskog
i automatsko dokument. ispravljanja
ispravljan je grešak a grešaka.
Proračunske tablice. Zna nabrojati koji su danas u Sposobni su pokrenuti Stvaraju naviku Uključuju se u Prezentuje
Razvoj softvera za upotrebi programi za program za tabelarne upotrebe kreiranje vježbi. nastavno gradivo:
tabelarne proračune tabelarne proračune: proračune. tabličnog Izvršavaju razvoj softvera za
na PC račun arima. Microsoft Excel, Lotus 1-2-3, Sposobni su pokazati i kalkuratora u obaveze koje tabelarne
Unos podataka. Quattro Pro. demonstrirati osnovne procesu učenja i postavlja proračune, načine
Ureñivanje i Microsoft Excel ima elemente prozora, unos pisanju referata i nastavnik, a unosa podataka,
oblikovanje radnih karakterističan oblik. podataka, zatim urediti raznih izvještaja. zatim predlažu ureñivanje i
stranica. Pregled Njegovi osnovni elementi i oblikovati radne Razvijaju vježbe prema oblikovanje
operacija. su: naslovna traka, traka stranice, vršiti sposobnost i svojim radnih listova,
Obavljanje glavnog menija, trake sa proračune i kreirati znanje potrebama i pregled operacija,
proračuna. Kreiranje altima „Standard“, grafikone. predstavljanja nahoñenjima daje instrukcije za
grafikona. Formatting“ i „Drawing“, Sposobni da objasne i podataka (i Traže pomoć obavljanje
dugmad za ureñ ivanje, polje koriste padajuće informacija) u ukoliko ne proračuna i
sa nazivom ćelija, traka menije smještene u tablicama i uspijevaju da kreiranje
formula, oznake kolona, traku glavnog menija: pomoću riješe svoj grafikona.
polje za ureñivanje formula, File, Edit, V iew, Insert, grafikona. zadatak. Nadzire aktivnost
horizontalna i vertikalna Format, T ools, Data, Razvijanje Koriste učenika.
427
traka za pomak, oznake Window i Help. estetskih osobina raspoložive Osigurava
redova, oznaka aktivne i likovnih udžbenike i pedagošku,
ćelije, dugmad za izbor sposobnosti pri drugu literaturu nastavnu
radnih stranica, oznake ureñivanju kako bi prije mikroklimu u
radnih stranica, statusna dokumenata, došli do kabinetu pogodnu
traka. koristeći prostor, rješenja. za uspješno
Unos podataka se vrši u oblike, boje i učenje i ugodan
aktivne ćelije. M ogu se druge elemente. boravak učenika.
unositi slijedeći podaci:
tekstualni, brojčani,
datumski, vremenski i
formule.
Programi za Najpoznatiji programi za Sposobni su nabrojati Uočavaju potrebu Aktivno Organizuje
upravljan je bazama upravljanje bazama najpoznatije programe da koriste baze učestvuju u vježbe u MS
podataka. Osnovni podataka: Microsoft za upravljanje bazama podataka za vježbama koje Accessu li MS
pojmovi o bazam a Access, Microsoft Visual podataka, te organizere potrebe učenja, je planirao Outlooku.
podataka. Foxpro, Paradox i Claris i aplikacije koje zatim za unos, nastavnik. Daje potrebne
Organizacija b aza Filemaker Pro. korisniku omogućavaju pohranjivanje i U toku časa dodatne
podataka. Aplikacije Baze ličnih informacija manipulaciju korištenje ličnih uredno vode informacije.
baza podataka. (organizeri) koriste: Lotus podacima. informacija i zabilješke u
Organizer, Microsoft slično. bilježnice.
Outlook i Act.
Grafičk i programi. P od računarskom grafikom Sposobni objasniti da Stekli su znanja i Učestvuju u Vrši prezentaciju
Uvod u računarsku podrazumijeva prezentacija računarsku grafiku uvjerenja da je nastavnom nastavnog
grafiku. informacija pomoću slika u možemo podijeliti na računarska procesu i prema gradiva: o
Struktura g rafičkih kojima su glavni nosioci dvodimenzionalnu grafika uputstvima grafičkim
sistema. informacija oblici i boje. (2D) i neophodna kada nastavnika paketima,
Manipuliranje Grafički programi: trodimenzionalnu (3D) se govori o izvode vježbe. strukturi grafičkih
elementima slike . programi za crtanje, grafiku. primjeni računara. Pripremaju se da sistema, o
Grafičk i pake ti. programi za slikanje i Računarska grafika Imaju izgrañen znanja koja manipuliranju
Programi za stolno programi za dizajniranje. mora imati hardversku stav da je steknu iz oblasti elementima slike,
izdavaštvo - DTP. P rogrami za crtanje su: i softversku strukturu. potrebno steći računarske grafičkim
CorelDRAW, Adobe Hardversku strukturu (usvojiti) grafike koriste paketima,
Illustrator. (podršku) čine ulazno elementarna pri učenju programima za
P rogrami za slikanje su: izlazne jedinice znanja o sadržaja iz DTP.
Adobe P hotoShop, Corel računara. računarskoj drugih nastavnih Bira najpovoljnije
P hotoPaint, M etaCreations' Softversku strukturu grafici i premeta. nastavne metode i
P ainter i JASC's PaintShop (podršku) čini jezgro mogućnostima Prikupljaju oblike rada prema
P ro. grafičkog sistema. njene primjene. dodatnu uvjetima u kojima
P rogram za projektovanje i Sposobni su da izvode Stekli su literaturu i nastavu izvodi.
dizajniranje je CAD nad elementima slike, uvjerenja i zauzeli tekstove iz Takoñer, u skladu
(Computer Aided Desingn). npr. fotografijama stav da bez štampe i stručne sa raspoloživom
Osnovne operacije sa (grafičkim objektima) poznavanja periodike. računarskom
grafičkim objektima: slijedeće operacije: strukture Uključuju se u opremom
translacija, rotacija, filtriranje, izoštravanje grafičkih sistema raspravu o organizuje vježbe
skaliranje i smicanje. i specijalne efekte. i manipuliranja grafičkim tako da svaki
Druge operacije: prevrtanje Mogu nabrojati elementima slike paketima, iznose učenik može
slike po horizontali i poznate DTP nije moguće svoja iskustva i savladati osnovne
vertikali, izmjena svjetla programe: uspješno koristiti spoznaje. zahtjeve u
slike, izmjena kontrasta, QuarkXP ress, Adobe bogate Izrañuju pogledu
izmjena boja, pretvaranje PageMaker, Microsoft mogućnosti odgovarajuće poznavanja
kolor slike u crno-bijelu Publisher, A dobe In računarske panoe sa hardverske i
sliku. Design itd. grafike. sadržajima iz softverske
Stolno izdavaštvo DTP Posebno iskazuju oblasti podrške za DTP .
(Desktop P ublishing) kao interes za sticanje računarske Prati aktivnosti
skup postupaka koji koriste znanja o grafike. učenika i podstiče
računar (i sve njegove programima za njihov rad. U
ulazno-izlazne jedinice) i stolno izdavaštvo slučaju potrebe
odgovarajući softver za DTP. vrši naknadnu
izdavanje knjiga, brošura, demonstraciju
novina, kataloga, itd. svima ili samo
pojedinim
učenicima.
Komunik acioni Vladaju znanjem da Sposobni su da Imaju pravilan Pažljivo prate Prezentuje
programi. komunikacioni programi definišu pojam stav i afirmativno izlaganje nastavno gradivo.
Interak tivni upravljaju prijenosom komunikacionih se izražavaju o nastavnika. Koristi nastavne
multimedijski podataka izmeñu više programa. komunikacionim Učestvuju u fazi metode
obrazovni programi. povezanih računara Sposobni su da nabroje programima ponavljanja, demonstracije i
Enciklopedije, atlasi, (računarska mreža). neophodnu hardversku Stekli su naviku vježbanja i objašnjavanja
rje čnici, e lektroničke Usvojili su pojam i softversku opremu za da koriste utvrñivanja prvo frontalno a
knjige, obrazovne INTERNETA i znaju da je multimedijsku multimedijske gradiva. zatim u grupama.
igre, simulacije. to najpoznatija računarska primjenu (oprema obrazovne Ističu doprinos Primjenjuje
Osnovni pojmovi o mreža. multimedijskih programe. multimedijalnih efikasne oblike
multimediji. Znaju koji su servisi računara). Za učenje obrazovnih rada.
Neophodna Interneta neophodni za Sposobni su pokrenuti sadržaja iz drugih programa, Organizuje
428
hardve rska i multimediju: World Wide programe (servise nastavnih postizanju vježbe te
softverska podrška. Web (WWW), elektronička Interneta) sa predmeta koriste boljeg uspjeha u osigurava da
pošta (E-mail), ćaskanje obrazovnim sadržajima enciklopedije, učenju. učenici ispune
IRC (Internet Relay Chat), kao što su: atlase, rječnike, Trude se da planirane obaveze
prijenos glasa VOI (Voice enciklopedije, atlasi, elektroničke upoznaju i riješe
Over Internet) tehnologije, rječnici, elektroničke knjige, obrazovne savremenu postavljene
FTP (File Transfer knjige, obrazovne igre, igre, simulacije. hardversku i zadatke.
P rotocol) za prijenos simulacije. softversku Provjerava nivo
dokumenata, Telnet, Znaju da ovi programi podršku usvojenosti
mrežne novine itd. služe za vježbanje i potrebnu za znanja i
Multimedijalni programi učenje u raznim multimediju. evidentira uspjeh
namijenjeni za obrazovanje oblastima: matematika, učenika.
(edukaciju) koriste različite jezik, fizika, saobraćaj,
vrste medija za prezentaciju biologija itd.
informacija: tekst, grafiku,
animaciju, videoisječak,
muziku, govor.
Hipe rtekst i P rincip WWW zasnovan na Znaju pojam Stekli su naviku Iskustva sa Vrši prezentaciju
hipermedija hipertekstu i hipermediji. hiperteksta, da koriste korištenjem nastavnih
HTML (Hiper Text Markup podvlačenje i bojenje hipertekst i hiperteksta i sadržaja.
Language) je standard za teksta drugom bojom, hipermediju u hipermedije te Angažuje učenike
zapisivanje hipertekstualnih hiperveza (hiperlink). toku učenja i 3D multimedije koji imaju
dokumenata. Znaju pojam rješavanja prenose drugim iskustva i znanja
P osebni (specijalni) hipermedije problema. učenicima. u korištenju
programi za kreiranje (hiperlinkovanje slike, 3D multimediju Vode rasprave hiperteksta i
hipertekstualnih i animacije). koriste i za lične na ovu temu. hipermedije da
hipermedijalnih Sposobni su pokrenuti potrebe, za Pomažu pomažu drugim
dokumenata su: Microsoft programe i koristiti prikupljanje učenicima koji učenicima u toku
FrontP age i M acromedia hipertekst i potrebnih nisu na vrijeme vježbi.
Dreamweaver. hipermediju u toku informacija, ali i izvršili zadatke. Organizuje
P rikaz i manipulacija sa učenja. za igru i raspravu na temu
trodimenzionalnim Sposobni su pokrenuti razonodu. o hipertekstu i
objektima vrši se u 3D programe u 3D hipermediji.
multimediji (3D WEB). multimediji.
Primje na računara u P rimjena računara u Sposobni su da Primjenu računara Analiziraju i Na popularan
sljedećim obrazovanju: uspješno predstave i u svim oblastima raspravljaju o način izlaže
dje latnostima: multimedijalni obrazovni opišu primjenu ljudskog rada i tome gdje se sve nastavno gradivo
obrazovanje , programi, programi za računara u raznim života shvataju računar i trudi se da kod
inženje rstvo, vježbanje i učenje, upotreba djelatnostima, a kao dio primjenjuje i učenika razvije
upravljan je računala kao nastavnog posebno u svakodnevnice. koja mu je radoznalost i
procesima, sredstva, voñenje obrazovanju. Trude se da uz uloga. pobudi znatiželju.
saobraćaj, me dicina, evidencije, statistike, Sposobni su da primjenu računara Porede rezultate Učenicima
sport, uprava, uredi, razrednih knjiga, izrada pokrenu programe u i aplikativnog rada ljudi omogućava da o
bank arstvo, trgovina, školskih novina, kojima mogu izrañivati softvera što više postignute uz temi primjene
ugostite ljstvo, publikacija, časopisa, tehničke crteže i drugu olakšaju svoj rad i primjenu računara
masovni me diji. knjiga, itd. tehničku da život učine računara sa samostalno
U inženjerstvu: dokumentaciju za ugodnijim. rezultatima koji napišu referat i
projektovanje uz pomoć svoje potrebe u nastavi Pravilno tumače i se postižu bez prikupe
računara, izrada tehničkih tehničke kulture i shvatili su ulogu primjene interesantne
crteža i dokumentacije, drugih nastavnih računara u informacione tekstove, slike i
upotreba računala u predmeta. medicini, komunikacione drugi grafički
proizvodnim procesima, Znaju da se u medicini trgovini, tehnologije. materijal.
upravljanje proizvodnim računari koriste za saobraćaju, Planiraju Redovno vrši
mašinama, kontrola voñenje evidencija o privredi itd. primjenu provjeru
kvaliteta proizvoda itd. korisnicima računara u usvojenosti
U saobraćaju: upravljanje, zdravstvenih usluga, za svojim znanja i vještina.
regulisanje i kontrola praćenje i nadzor aktivnostima. Transparentno
zračnog, kopnenog i pacijenata, odreñ ivanje vrši ocjenjivanje
vodenog saobraćaja. dijagnoze, analizu uz neophodna
U sportu se računari koriste zdravstvenog stanja obrazloženja.
za praćenje fizičkih pacijenata i dr.
aktivnosti sportista,
mjerenje i registrovanje
postignutih rezultata itd.
429
5. PRIJENOS Računarska mreža ima Sposobni su objasniti Uočavaju važnost Ocjenjuju efekte Organizuje
PODATAKA zadatak da prenosi podatke principe prijenosa prijenosa koji se postižu vježbe i prati
RAČUNARSKE i informacije izmeñu dva podataka. podataka izmeñu prijenosom izvršavanje
MREŽE fizički odvojena mjesta. Pokreću programe dva fizički podataka na zadataka.
Ostvarivanje digitalnog kojim se vrši prijenos odvojena mjesta. velike Učenicima
Osnovni principi prijenosa (prijenos podataka. Imaju pravilan udaljenosti. pomaže da riješe
prije nosa podataka. digitalnih informacija). Sposobni su objasniti stav i znaju Raspravljaju o pojedine zadatke.
Te lefonsk a mreža Brzina prijenosa razliku izmeñu lokalne razlikovati načinima Primjenjuje
kao dominantna informacija bps (broj i globalne računarske analogni i telefonskog metode i oblike
komunikacijsk a prenesenih bita u sekundi). mreže. digitalni prijenos analognog rada kojim se
mreža. Korištenje telefonske mreže Sposobni su objasniti podataka. prijenosa zvuka postižu najbolji
Mreže za prije nos (koja prenosi analogne prednosti mreža: ISDN Znaju prednosti (govora) i o rezultati u učenju.
podataka (WAN i signale) za prijenos (Integrated Service digitalnog upotrebi Podstiče učenike
LAN). digitalnih informacija uz Digital Network) i prijenosa telefonskih na razmišljanje o
primjenu modulatora i ADSL (Asymetric podataka i mreža za mogućnostima
demodulatora (modem). Digital Subscriber informacija. prijenos koje se pružaju
P odjela računarskih mreža: Line). digitalnih korisnicima
lokalne ili LAN (Local informacija priključivanjem
Area Network) i globalne ugradnjom na mrežu
mreže za šire područje modema. računara.
WAN (Wide Area
Network).
Interne t Internet kao Učenici znaju koristiti Formirali su stav Pažljivo prate Govori o
Upotre ba Inte rneta i najrasprostranjenija Internet poštujući da je neophodno izlaganje Internetu vršeći
WWW se rvisa svjetska (globalna) predviñene procedure. koristiti servise nastavnika. korelaciju sa
(provajde ri: računarska mreža. Ovladali su vještinom Interneta. Vode potrebne obrañenom
BIHNET, UTIC) P riključivanje na Internet korištenja usluga Svjesni su zabilješke o temom
Računari putem provajdera: Internet servisa. Slanje ogromnog značaja uputstvima za komunikacioni i
pretraživači BIHNET, UTIK i drugih. elektroničke pošte Interneta u izvoñenje interaktivni
informacija: Google, Upotreba WWW servisa. putem WWW servisa savremenom vježbi. multimedijalni
Alta Vista, Yahoo, P rogrami za izradu WWW (Yahoo, Hotmail, Web životu ljudi. Rješavaju programi. Planira
Lycos. Elektronska stranice. Mail – HTML). Uspješno se služe zadatke koje da učenici
pošta. Korištenje računara Sposobni su kreirati servisima postavlja savladaju izradu
pretraživača: Google, A lta WWW stranicu. Interneta, nastavnik u vezi jednostavne
Vista, Yahoo, Lycos. posebno WWW- sa Internetom i WWW stranice i
P rogrami za korištenje om i E-mail-om. njegovim da učenici
usluga elektroničke pošte servisima savladaju
(E-mail): Eudora, Microsoft WWW-om. komunikaciju
Outlook, Lotus CC : Mail, elektronskom
Outlook Express. poštom (slanje i
prijem E-maila)
Ostali internet se rvisi Servis IRC (Internet Relay Učenici su savladali i Stekli su naviku Organizuju rad Daje potrebna
(IRC, VOI Chat) mogu koristiti i druge da koriste na računalu uputstva za
tehnologije - Razgovor meñu servise Interneta kao raspoložive prema uputstvu izvoñenje vježbi.
multimedijske korisnicima u realnom što su: IRC, VOI i resurse Interneta, nastavnika. Kontroliše da li
interak tivne vremenu čitajući poruke. FTP . da komuniciraju Uspostavlja-ju učenici pravilno
komunikacije, FTP P rijenos slike i zvuka Znaju da je Telnet putem elektronske meñusobnu koriste računar.
protokol, Te lnet). (glasa) putem VOI (Voise servis za rad na pošte. komunikaciju Evidentiraju
Over Internet) tehnologije. udaljenom računaru. Znaju prednosti koristeći svoje uspjeh koji su
FTP (File transfer Protocol) korištenja kućne računare. postigli učenici.
protokol za prijenos računara
hipertekstualnih i pretraživača da bi
hipermedijalnih došli do potrebnih
dokumenata. informacija.
6. RJEŠAVANJE Znaju šta je globalna Sposobni su da Stekli su navike i Analiziraju i Nastavnik bira
PROBLEMA UZ strategija rješavanja rješavaju probleme uz potrebna znanja uočavaju karakteristične
POMOĆ problema prema POLY-u. pomoć računara. da mogu prednosti primjere
RAČUNA-RA Naučili su tipove problema: Primjenjuju redoslijed postavljene planskog rješavanja
problemi za nalaženje postupaka pri probleme rješavanja problema uz
Rješavanje rješenja (problemi rješavanju problema. rješavati planski, problema. pomoć računara
problema. računanja) i problemi za poštujući na kojima se
Tipovi problema. dokazivanje (problemi redoslijed jasno razlikuju
Razumije vanje, odlučivanja). postupaka. postupci i koji će
de finiranje P ostupci u rješavanju Uočili su potrebu uspješno pokazati
problema. problema su: razumijevanje da se poslije značaj planskog
Stvaran je plan a i definiranje problema, realizacije plana rješavanja.
rje šavanja p roblema. razrada plana akcije, izvrši analiza
realizacija akcije i osvrt na rješenja kako bi
rješenje. se unaprijedio
opšti pristup
rješavanju
problema uz
pomoć računara.
430
Algoritam Algoritam je svaki jasan, Zapis govornim Prihvatili su stav Učestvuju u Izlaže nastavno
precizan i nedvosmislen jezikom (prikaz sa da je u postupku raspravi o gradivo vodeći
Pojam i zapisivanje ureñeni niz koraka, koji u numeriranim izrade algoritmu. računa o
algoritma (line arni konačnom vremenu vodi do koracima) svaki korak računarskog Samostalno korelaciji ove
tok, grananje i rješenja nekog problema. se označava rednim programa za postavljaju nastavne jedinice
pe tlja). Načine zapisa algoritma: brojem od 1 nadalje. rješavanje (definišu) sa obrañenim
Konstruk cija govornim jezikom i Znaju da grafički način problema problem i prave nastavnim
algoritma za grafičkim prikazom. zapisa algoritma potrebno prvo algoritam. sadržajima u
rje šavanje problema. P ostupak razvoja algoritma podrazumijeva izradu sačiniti algoritam. šestom razredu.
Put od algoritma do odozgo prema dole (top- dijagrama toka Prave razlike kod
programa. dow n pristup). (organigram). zapisa algoritma.
Razlike izmeñu složenih Mogu nabrojati
mašinskih instrukcija (nule grafičke simbole koji
i jedinice) i jednostavnih se koriste za izradu
naredbi u programskim dijagrama toka.
jezicima.
6. Nedostaci govornog jezika Učenici su sposobni Shvataju značaj Uključuju se u Izlaže nastavno
PROGRAMIRANJE za potrebe komuniciranja sa objasniti osnovne programiranja sa diskusije o gradivo i
Osnovne računarom. karakteristike aspekta rješavanja programskim povezuje ga sa
karakte ristike P rogramski jezici niskog programskih jezika. mnogih problema jezicima. gradivom o
programskih jezika. nivoa. Sposobni su praviti koje čovjek bez Analiziraju programiranju
Proceduraln i Proceduralni (problemski razlike izmeñu vrsta računara razlike izmeñu koje je obrañeno
programski je zici. orijentirani) programski (grupa) programskih vjerovatno ne bi kompajlera i u šestom razredu.
Objektno orije ntirani jezici (BASIC, P ascal, jezika: jezici niskog nikada riješio. interpretera. Vodi računa da se
programski je zici. FORTRAN, COBOL, C nivoa (mašinski jezik), Posebno se Postavljaju ponavlja samo
Ne proceduralni itd). proceduralnih, interesuju za pitanja u vezi sa ono gradivo koje
programski je zici. Objek tno orijentirani objektno orijentiranih i savremene strukturiranim je potrebno za
Metodologija programski jezici: C++, neproceduralnih programske jezike pristupom razumijevanje
programiranja. Java, Object P ascal. programskih jezika. koji su od razvoju ovog nastavnog
Proceduralno i Neproceduralni Sposobni su objasniti praktičnog programa, te u gradiva.
ne proceduralno (deklarativni, opisni) struk turirani pristup značaja. kojim Organizuje
komuniciranje sa programski jezici. razvoju programa. programskim vježbe i prati u
računarom. Kompajleri i interpreteri. jezicima se kojoj mjeri
Razvoj Proceduralno i primjenjuje ovaj učenici izvršavaju
proceduralnog neproceduralno pristup. zadatke.
komuniciranja. komuniciranje sa
Struktuirani p ristup računarom.
razvoju program a. Razvoj proceduralnog
komuniciranja.
Programski je zik Razumiju načine rada u Sposobni su pokrenuti Primjenjuju Interesuju se Izlaže nastavno
BASIC. BASIC-u (direktni i program BASIC. verziju BASIC-a koje probleme je gradivo.
Osnovni e le menti indirektni). Sposobni su primijeniti koja im je na moguće riješiti Nastavnu grañu
BASIC-a. Alfabet BASIC-a. Tipovi naredbe koje pripadaju raspolaganju. koristeći izlaže na način
Osnovne nare dbe podataka. strukturi ponavljanja. Primjenjuju BASIC. kojim će kod
BASIC-a. Konstante, promjenljive i funkcije i Uredno vode učenika izazvati
Programske izrazi. potprograme. pribilješke. pažnju i podstaći
struk ture . Struktura ponavljanja. FOR Izvode interesovanje.
Složene strukture petlja, IF THEN i GOTO. predviñene
podataka. Indeksirane promjenljive - vježbe.
Funk cije i nizovi.
potprogrami. Rad sa podacima.
Grafika i zvuk .
Izrad a programa po P ostavljanje zadatka, izrada Sposobni su rješavati Imaju potpuno Aktivno Primjere
zadatku i samostalno. algoritma i pisanje probleme uz pomoć izgrañen učestvuju u programiranja
programa. Dokumentiranje računara. Takoñer pozitivan stav izvoñenju bira pažljivo, one
i testiranje programa. znaju formulisati i prema računarima vježbi. koji imaju
postaviti zadatak za (uključujući Demonstriraju edukativnu
koji je moguće napisati kompletan svoja rješenja. vrijednost i koji
program. hardver i softver) Pomažu drugim su u korelaciji sa
te se u svom radu učenicima. sadržajima iz
oslanjaju na drugih nastavnih
usluge koje im predmeta.
računar pruža.
431
Likovna kultura
(jedan čas sedmično - 35 časova godišnje)
STVARALAČKE KARAKTERISTIKE - OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA

P R O GRAM S K I SA D R ŽAJ I C ILJ E V I
POTICAJNE
LIKOVNO- PROB LEMSKE PREFERENCIJE, LIKOVNO -
LIKOVNO- OBRAZOVNI
CJELINE LIKOVNO- DIDAKTIČKI I ODGOJNI
TEHNIČKI MEDIJI
1. TAČKA I LINIJA - Dogañanja u neposrednom Izražajne mogućnosti teksturnih - Usvajanje
Moći uočiti u svom okruženju, okruženje učenika: linija, crta, moći ih uočiti na pozitivnih stavova i
prepoznati i biti sposoban ovladati ljudi pri različitim umjetničkim i svojim radovima i odnosa prema
primjenom teksturnih linija, crta, aktivnostima, pojave u prirodi, biti sposoban primijeniti likovnoj umjetnosti i
moći predstaviti različite teksture životinje, mogućnosti različitih karakteristika estetskim
upotrebom raznovrsnih biljke,objekti, prostori tekstura putem slaganja linija, crta, vrijednostima,
kombinacija linija, crta. - Korelacija sa mrlja i tačaka produbljivanje
Ovladati, biti sposoban drugim nastavnim predmetima, - Upotreba različitih vrsta linija, sposobnosti
predstaviti, spoznati kako povezivanje sadržaja drugih crta crtačkim materijalima u cilju vrednovanja sadrža-
primijeniti linije, crte u cilju predmeta: ostvarivanja hrapave, glatke, ja i ideja
postizanja različitih tekstura, maternji jezik: pripovijetka, sjajne, mat, svijetle i tamne - Otkrivanje estetske
linija, crta u funkciji definisanja prozni tekst, roman, pjesma, teksture vrijednosti teksture i
tekstura: poslovica…, - zasićena tekstura mogućnosti
- hrapava tekstura matematike, stranog - prozračna, meka tekstura raznovrsne primjene
- glatka tekstura jezika, informatike, - Biti sposoban prepoznati i u realizaciji crteža u
- sjajna tekstura biologije, historije/povijesti, upotrijebiti različite vrijednosti predstavljanju
- mat tekstura. geografije/ zemljopisa, muzičke tekstura u cilju dobijanja složenih motiva i sadržaja
Usvajanje teksturne crte, linije i /glazbene, tjelesne i tehničke organizacijskih formi struktura. - Razvijanje
mogućnost njene primjene kulture, BiH - Usvojiti pojam tekstura: kritičkog mišljenja,
Upoznavanje strukturne crte, kulturne baštine ... hrapava tekstura, glatka tekstura, formiranje stavova i
linije i način njene primjene. - Upotreba: sjajna tekstura, odnosa prema
Ovladavanje sposobnosti (udžbenika za VII razred mat tekstura, zasićena tekstura, pozitivnim
prepoznavanja karaktera (likovna kultura).O dgovarajuće prozračna- meka tekstura. vrijednostima,
teksturnih i strukturnih crta, linija/ reprodukcije ili pripremljene - Usvojiti pojam struktura, ono što patriotizmu, očuva-
i ovladavanje njihovom grafofolije, dijaprojektor-slajd, definiše organizaciju i strukturu nje kulturne, baštine
primjenom u cilju predstavljanja video DVD material, multime- neke plohe, oblika-forme, materiju: i prirodne okoline.
grañe i površine neke materije. dija, video). rastresito-prhko - Dalji rad na
2. BOJA - Akvarel, gvaš, tempera, tvrdo-čvrsto /sabijeno/ njegovanju
Razvijanje sposobnosti uočavanja kolaž različitim materijalima, - Biti sposoban prepoznati i biti u pozitivnog odnosa
i prepoznavanja lokalne boje. pastel /suhi, voštani/, zgrafito mogućnosti koristiti se lokalnom prema radu:
Razvijanje sposobnosti /grebanje premazane osnove bojom, inicijativi
prepoznavanja i usvajanje prethodno - Razviti kod učenika sposobnost samostalnosti,
sposobnosti primjene tonskog obojene voštanim bojama/, uočavanja, davanja značaja i istrajnosti,
stepenovanja /tonska flomasteri u boji /za manje usvajanja primjene lokalnih boja dosljednosti
gradacija/ valerska vrijednost formate radova/, mozaik - Ovladati i moći i angažovanosti,
boje. -Upotreba: se koristiti njihovim spremnost za
Ovladavanje primjenom optičkog (udžbenika za VII razred karakteristikama valerske saradnju,
miješanja boja (likovna kultura). vrijednosti /tonskog stepenovanja opredijeljenost za
/poentilizam-divizionizam/ Odgovarajuće reprodukcije ili boje/ i korištenja odnosa, timski rad.
postupak rada koji omogućava pripremljene grafofolije, svijetlo-tamno -Razvijanje humanih
realizaciju kompozicijskih dijaprojektor-slajd, video DVD - Primjene primarnih boja punog odnosa meñu
zadataka materijal, multimedija video). intenziteta u funkciji optičkog polovima,
Dalji rad na usvajanju - Oblik /forma, lik/ i ploha u miješanja boja i dobijanja drugarstvu,
sposobnosti, uočavanja, realizaciji dvodimenzionalne izvedenih različitih tonskih solidarnosti, jačanje i
analitičkoj procjeni i organizacije kompozicije vrijednosti bogaćenje emocija
mogućnostima predstavljanja - Realizacija kompozicionih Dalji rad na sposobnosti, - Razvijanje
upotrebom lokalne boje odnosa simetrije i asimetrije u uočavanja, spoznaji i sposobnosti
Istraživanja putem primjene oblasti slikanja upotrebom mogućnostima predstavljanja posmatranja,
optičkog miješanja boja različitih slikarskih tehnika bojom diferenciranje bitnog
/poentlizam-divizionizam/, plave i - Pozitivni i negativni odnos - Lokalna boja, njene od manje važnog,
žute tačke rezultiraju zelenu kao način u predstavljanju karakteristike, povezivanja
boju… teksture, plastičnost plohe - Primjena stepenovane, valerski pojmova, uočavanja,
3. PLOHA /ispupčeno-udubljeno/ promijenjene boje zaključivanja,
Dalji rad na razvijanju -Grafičke forme i odnosi - Usvojenih pojmova za oblast sposobnost
primjene /predstavljanju/ lika svijetlih i tamnih ploha, boja: snalaženja u
/oblika/ na plohi u različitim pozitivno i negativno, primjena lokalna boja, rješavanju
formama realizacije kompozicije: kontrasta statičnih i dinamičnih stepenovanje boje /valerske novonastale
- simetrična kompozicija plošnih ploha, ostvarivanje ritma crnog vrijenosti/, optičko miješanje boja situacije, razvijanje
oblika i bijelog /pozitivnog i - Sagledavanje značaja vizuelnih likovne kreativnosti,
- asimetrična kompozicija plošnih negativnog/, organizacija karakteristika lika /forme, oblika/ u konkretnog i
oblika. prostora primjenom simetrije realizaciji dvodimenzionalne apstraktnog
Realizacija dvodimenzionalne /asimetrije/ u realizaciji organizacije kompozicije mišljenja, bogaćenje
organizacije kompozicije u grafičkog lista - Razumijevanje i usvajanje mašte, orijentacija u
432
likovnim oblastima: -Upotreba: mogućnosti primjene vremenu i sigurnije
crtanja, slikanja, primijenjene (udžbenika za VII razred kompozicionih odnosa simetrije i rješavanje prostornih
umjetnosti i grafike (likovna kultura). asimetrije odnosa
Organizacija kompozicije po Odgovarajuće reprodukcije ili - Sposobnost primjene odnosa - Otkrivanje značaja
principu pozitivni i negativni pripremljene grafofolije, simetrije i asimetrije, pozitivno i i mogućnosti
prostor plohe /ornament-arabeska, dijaprojektor-slajd, video DVD negativno u likovnim područjima: primjene lokalnih
P ozitivni-negativni prostor plohe material, multimedia-ja, video). crtanja, slikanja, grafike i boja
u grafičkom izrazu - Primjena slikarskih tekstura i primijenjene umjetnosti - Stepenovanje boja
Obogaćivanje izraza i faktura u funkciji predstavljanja Ovladati sposobnostima u funkciji
ostvarivanje dinamike putem različitih karakteristika, prepoznavanja, vrednovanja i ostvarivanja bogatije
variranja odnosa simetrija- vrijednosti i karaktera površine primjene skale valerski
asimetrija, pozitiv-negativ u - U realizaciji sa materijalom u Odnosa simetrije i asimetrije, crnih vrijednosti i njihove
primijenjenoj umjetnosti i oblasti prostornog oblikovanja, i bijelih /pozitivnih i negativnih/ primjene u
realizaciji grafičkog lista predstaviti suprotnosti u formi ploha, u organizaciji grafičkog lista kreativnom radu
4. POVRŠINA pozitivno-negativno, - Usvojeni pojmovi za oblast ploha: /realizaciji likovnih
P roširivanje znanja o usvojenim ispupčeno-udubljeno, kroz lik, ploha, dvodimenzionalno, radova/, u
slikarskim teksturama i fakturama primjenu različitih tekstura. simetrija, asimetrija, pozitivno, odijevanju, kreiranju
kroz analizu likovnih djela i moći P ovršine sa crtama, parnicama, negativno, višebojna grafika životnog prostora,
prepoznati ih i primijeniti u urezanim linijama, složenim u - Biti sposoban uočiti i prepoznati osmišljavanju novih
sopstvenom likovno-kreativnom gušćem i rjeñem rasporedu, različite teksture i fakture na znakova vizuelnih
radu, izrazu. tačkama, utisnutim različitim umjetničkim djelima i u realizaciji komunikacija,
U oblasti oblikovanje, u oblicima, predmetima u cilju svog rada primijenjenoj
realizaciji kompozicionih formi ostvarivanja različitih faktura i - Uočavanje, razumijevanje i umjetnosti /kreiranju
primijeniti različite teksture: ponavljanja oblika, ovladavanje mogućnostima upotrebnih
grebanjem površine, slaganjem ostvarivanje simetrije i predstavljanja na svojim radovima, predmeta/…
urezanih linija, snopova linija, asimetrije u realizaciji u sopstvenom likovnom izrazu - Razvijanje
utiskivanjem različitih materija, prostornih kompozicija različitih slikarskih i skulptorskih sposobnosti
predmeta različite teksture, -Upotreba: tekstura i faktura predstavljanja
primjena kompozicije simetričnog (udžbenika za VII razred - U prostornom oblikovanju sadržaja
i asimetričnog ritma, pozitivnih i (likovna kultura). predstaviti simetrične i asimetrične proznog teksta,
negativnih formi, u reljefu, u Odgovarajuće reprodukcije ili oblikovne forme pripovijetke, pjesme,
prostornom oblikovanju pripremljene grafofolije, - Pozitivno i negativno kao način priče,
P rimjena mekih skulptorskih dijaprojektor-slajd, video DVD „govora” u skulptorskom izrazu dogañaja, pojava u
materijala prikladnih za izvoñenje material, multimedija, video). - Usvojeni pojmovi za oblast prirodi, osjećanja,
različitih tekstura i faktura - Dalji rad na potpunijem površina: emocija i drugo
5. MASA I PROSTOR doživljavanju, analitičkom - slikarska faktura, putem likovnog
Dalji rad na usvajanju odnosa pristupu i sagledavanju, - rukopis umjetnika, način izraza.
mase i prostora u uporeñ ivanju elemenata nanošenja boje kistom ili lopaticom
trodimenzionalnoj organizaciji skulptorskog jezika, mase i - skulptorska faktura, način
kompozicije prostora, na umjetničkim nanošenja, obrade materijala
Linijski istanjena masa, djelima i učeničkim radovima u oblasti prostornog oblikovanja:
Žica ili nit u funkciji realizacije - Upotrebom različitih - pozitivne i negativne forme kao
kompozicije linijski istanjenom skulptorskih materijala- element teksture i fakture
masom glinamol, glina, plastelin, Skulptorski, kiparski,
Karakteristike oblika: sapun… vajarski materijali, glina, glinamol,
- jednostavni i predstaviti prostorne vosak, sapun
- složeni oblici organizacije, forme, putem U svom okruženju i skulptorskim
- simetrija i asimetrija u mase i prostora djelima registrovati, moći izvršiti i
prostornim organizacijama - Pri realizaciji skulptorskih procijeniti odnos mase i prostora
- pozitivne i negativne forme u formi koristiti se linijski
predstavljanju prostornih istanjenom masom pri - Shavatanje i sposobnost
struktura upotrebom mase i realizaciji prostorne predstavljanja mase i prostora, i
prostora. kompozicije oblika u prostoru upotrebom:
Složene prostorne strukture i - Izvoñenje složene prostorne - simetričnih i asimetričnih formi,
kompozicije u oblasti arhitekture strukture, kompozicije kroz - pozitivnih i negativnih formi.
- urbanizacija prostora izradu makete, predstavljanjem - Ovladavanje sposobnosti
- forme urbanih organizacija, karaktera urbanih prostora: predstavljanja trodimenzio-nalnih
naselje, grad, selo: ravničarsko, grad, selo: ravničarsko, oblika putem linijski istanjene
planinsko… planinsko…naselje, varoš mase
- Upotreba: - Prepoznavanje karakteristika
udžbenika za VII razred različitih materija i sposobnost
(likovna kultura). upotrebe u vlastitom likovnom
Odgovarajuće izrazu pri predstavljanju
reprodukcije ili pripremljene trodimenzionalnih.
grafofolije, dijaprojektor-slajd, P rostornih organizacija iz oblasti
video DVD material, arhitekture
multimedija, video). Usvojeni pojmovi:
linijski istanjena masa, oblikovanje
žicom,
prostorna organizacija,
urbanizacija prostora,
selo: ravničarsko, planinsko…,
grad, naselje.
433
Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe

materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima:
Tačka i linija:
- da mogu razlikovati teksturne crte /linije i praviti gradaciju izmeñu njih
- da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja, osmišljavanju i
predstavljanju kompozicionih formi i definisanja prostora
- moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom
- moći prepoznati strukturne linije, linije koje difinišu neki oblik, linije koje predstavljaju neku formu
- okoristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišljavanju
kreativnog rada
- moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija
- ovladavanje strukturnim linijama; linija u funkciji predstavljanja oblika /forme
- primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika
/karakteristika različitih materijala, realizacija kroz crtež, sposobnost predstavljanja karaktera različitih
materijala /tekstura slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom
- da usvoji termine: hrapava tekstura, glatka tekstura, sjajna tekstura, mat tekstura, zasićena tekstura,
prozračna- meka tekstura
- Usvojiti pojam struktura, ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe, oblika-forme, materiju:
rastresito-prhko, tvrdo-čvrsto, sabijeno.
Slikarstvo:
- da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama, akvarelu, gvašu, temperi, pastelu,
flomasterima u boji, kolažu, mozaiku
- da proširuju znanje o lokalnim bojama, bojama koje karakterišu odreñeni oblik
- da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje
- da prošire znanje o tonskom stepenovanju boje, u cilju predstavljanja prostornosti, plastičnosti,
trodimenzionalnosti oblika
- da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene, na paleti miješane boje u cilju ostvarivanja skale
različitih valerskih vrijednosti, primjena svjetlije i tamnije boje jednog tona u realizaciji tonskog
stepenovanja boje
- da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje
postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica, rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju
izvedenu, koja bi se dobila i fizičkim miješanjem, ali je na ovaj način dobijena boja intenzivnija. Na
ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa.
- dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim boja i mogućnostima njihove primjene
- dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika, upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti
slikanje
Ploha:
- da razviju sposobnost prepoznavanja, procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika
kompozicija
- da su sposobni u svom kreativnom radu realizovati likovne kompozicije u formi simetričnog i
asimetričnog rasporeda elemenata
- da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitivne i negativne forme,
oblici
- dalji rad na savladaju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak, linorez, gipsorez, karton, papir-
grafika u kojima dominira simetrija, asimetrija
- dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima,
grafike, crtanja i slikanja
- prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizaciji kompozicije
- uočavanje, usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije, plohe koje
predstavljaju geometrijske oblike, pozitivno-negativno.
434
- usvajanje i primjena simetrije, preslikavanje u ogledalu i asimetrije
- Usvojeni pojmovi za oblast ploha:
Simetrija-preslikavanje u ogledalu, asimetrija, pozitivno, negativno.
Površina, masa i prostor:

- dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora, uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih
organizacija, prepoznavanje karaktera oblika
- dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura, „rukopis” autora, biti sposoban
primijeniti ih u sopstvenom likovno - kreativnom izrazu
- da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom
radu
- u prostornom oblikovanju, uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u
prostornim organizacijama - primjena kompozicije različitih tekstura
- dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura
- u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati, moći izvršiti analizu i procijeniti odnos mase i
prostora u odnosu pozitivno i negativno
- biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika
- biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju, urbanističku prostornu
organizaciju upotrebom simetrije i asimetrije u oblasti arhitekture
- moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije, prisustvo simetrije-asimetrije
Usvojeni pojmovi za oblast površina:
slikarska faktura, rukopis umjetnika, način nanošenja boje kistom ili lopaticom, skulptorska faktura,
način nanošenja, obrade materijala.
U oblasti prostornog oblikovanja:
pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture skulptorski/kiparski, vajarski materijali,
glina, glinamol, vosak, sapun.
STRUKTURA PROGRAMA
1. TAČKA I LINIJA
Usvojiti pojam teksturne crte, linije, biti sposoban prepoznati njihove različitosti, istražiti putem
teksturnih linija, spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija, crta i
tačaka, izmjenama dužina, pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različitih tekstura. Prepoznavati u
svom neposrednom okruženju, usvojiti i biti sposoban ovladati, primijeniti različite vrijednosti
tekstura putem linija, crta u cilju predstavljanja različitih kvaliteta, vrsta površina. Moći prepoznati
različitost izmeñu teksturnih i strukturnih linija. Teksturne linije, crte, linije koje objašnjavaju izgled
neke plohe u smislu glatka, hrapava, sjajna, mat, zasićena, zatamnjena, prozračna, svijetla…
Strukturne linije, crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru, linije koje definišu
oblik, njegovu formu i materiju. Strukturne linije, crte u funkciji predstavljanja karaktera materije
putem šrafura linija, u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. Različite vrste struktura:
tvrda, čvrsta, kristalna, sačinjena od malih kristala, kamen granit, mramor, kocka šećera i sl., meka:
tijesto, plastelin, vata i sl.
2. BOJA
Likovno područje- slikanje:
Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja, analitičkog pristupa, vrednovanja i usvajanja lokalnog
tona boja. Šta je to lokalna boja? Tonsko stepenovanje tona boja. Ostvarivanje skale valerskih
vrijednosti /količina svjetla u tonu boje, boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne
/oduzimanje svjetla.
Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. point =
tačka, divizionizam. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom, miješaju se u oku posmatrača i
stvaraju utisak izvedene boje, boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. Plava
i žuta kao rezultat miješanja daju vizuelni utisak zelene plohe, crvene i žute tačkice utisak narandžaste
boje a crvena i plava utisak ljubičaste. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se
435
mijenja, boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica, a dodavanjem crne boja gubi svoju
zasićenost /slabi gubi intenzitet/ i postaje tamnija. Na pomenutom principu optičkog miješanja boja se
realizuje i kolor tisak/štampa, ofset štampa, koja je danas prisutna u svim sferama života. Siva boja se
ostvaruje miješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi.
3. PLOHA
Kroz tematsku oblast PLOHA realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji
predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi, na plohi crtanju, slikanju, grafici, primijenjenoj umjetnosti i
dizajnu, u formi skice, predloška za izvoñenje.
Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem
različitih formi komponovanja, korištenjem simetrije i asimetrije. Primjena kompozicije sa
naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. Realizacija kompozicije
kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena
primjena u likovnim područjima crtanja, slikanja i grafike, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi
skice, predloška za izvoñenje. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike,
mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne, predstavljene u
ogledalu.
Ovladavanje sposobnostima uočavanja, vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije, pozitivnih i
negativnih ploha, pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na grafičkom listu /otisku/.
Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike, primjene jednobojnog i
višebojnog visokog tiska, u tehnici gipsoreza, linoreza i karton /papir/ grafike.
Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu, slaganje snopova linija u cilju
ostvarivanja odgovarajuće šrafure, predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala.
4. POVRŠINA
U tematskoj oblasti Površina, u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike
slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primijeniti ih u sopstvenom likovno-
kreativnom radu /izrazu/. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanesene boje, a faktura predstavlja
rukopis, odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. Boja nanesena u jednom smjeru,
kružno, u različitim smjerovima /pravcima/, tanjim ili debljim /širim/ kistom.
Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. U prostornom oblikovanju, realizacijom figura u
prostoru /prostornih organizacija/, u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste
različitih tekstura, pozitivnih i negativnih oblika, i primjene simetrije i asimetrije. Korištenje i
upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstura /površina/ glina glinamol,
plastelin i sl. u cilju predstavljanja. hrapavo, izbrazdano, izgrebano, neravno, uglačano, ravno…
5. MASA I PROSTOR
Tematska cjelina, masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje, grañenje,
primijenjena umjetnost i dizajn.
Od učenika se očekuje da u svom okruženju, na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene
umjetnosti i dizajna, mogu registrovati, analizirati i procijeniti odnos mase i prostora. Ako govorimo o
volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ odreñenim materijalom, onda on predstavlja masu. Masu
definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor npr.: kamen, komad drveta, puna cigla,
kao oblik koji je u potpunosti ispunjen svojom strukturom. Masa i prostor, kao naizmjenične forme
mogu biti prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivno-negativno.
Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata.
Primjena asimetrije u realizaciji likovno - kreativnih kopmozicionih organizacija.
Usvajanje od strane učenika pojam linijski istanjena masa, ili masa koja ima izuzetno malen volumen,
i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme
/oblici/.
Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozicija.
Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa
simetrije, asimetrije, odnosa pozitivno i negativno. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost,
koja se ogleda u odnosu velikih „čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim arhitektonskim
/grañevinskim/ materijalima. Prilikom pravljenju urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je
436
racionalnost /iskorištenost/, infrastruktura, saobraćajnice, pješačke staze, namjena prostora i objekata
svim sferama života, zelene površine /parkovi/, igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora.
Likovna kultura u VII razredu podrazumijeva sintetičko koncipiranja vizuelnog doživljaja,

povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem, bogaćenjem
novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doživljavanja likovne
umjetnosti, vizuelni realizam. Pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno - vizuelni, a
mišljenje apstraktno.
Dalje usvajanje znanja, likovnog jezika i likovno - kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne
organizacije kompozicije:
1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije

2. OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi
Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, razlikuju se kroz
LIKOVNE OBLASTI /likovna područja, koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA
KULTURA.

- CRTANJE
- SLIKANJE
- GRAFIKA
- PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica, izvedbenih predložaka.

- PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje idejno rješenje.
Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno
problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednoobrazno za sve razrede od 1.-9.
razreda, što trenutno nije slučaj.
1. TAČKA I LINIJA
2. BOJA
3. PLOHA
4. POVRŠINA
5. MASA I PROSTOR
Ovakva forma ima za cilj da osigura kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja, sposobnosti i
likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje.
Likovno- problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno- kreativni rad u svakom polugodištu, što
znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. Ovakav
pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ osigurao bi veću
preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno
proširivanje u drugom polugodištu. Ponavljanje likovno - problemskih cjelina u formi koncentričnih
krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja.
Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju nijednu oblast, niti bilo koju tehniku.
Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali,
prepoznaju i razriješe ga putem likovno- tehničkih sredstava. Taj proces kod učenika razvija kreativno
mišljenje, sposobnosti i saznanja što utiče na formiranje likovno - oblikovnih osnova koji će im
pomoći u analizi složenih vizuelno- likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih
kompozicija.
437
Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog
istraživanja, doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema, sposobnosti analize i vrednovanja.
Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju,
stvaraju predstavu o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu i interakciju umjetnosti, nauke i
društva, novih medija i okruženja.
Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/
Prikladne teme za likovno - kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. Motive prema
svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na:
1. Vizuelne motive
- iz neposrednog okruženja djeteta: porodica, škola, mjesto stanovanja, prostori, muzika, muzički
spotovi, znakovi vizuelnih komunikacija, plakati, sportski, muzički, kulturna dešavanja…, objekti,
pojave u prirodi, biljke …
- sadržaji drugih predmeta, korelacija sa drugim predmetima: maternjeg jezika: priča, roman,
pripovijetka, poezija; matematike, prirode i društva, muzičke kulture, tjelesnog i zdravstvenog odgoja i
kulture življenja
- iz narodnih običaja /tradicije: značajni datumi, praznici, etnografsko nasljeñe
- značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne baštine, umjetnosti
- likovni i kompozicioni elementi, shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz
upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata likovnog jezika
- nevizuelni poticaji, emocije /osjećanja, čulni poticaji, sreća, tuga, strah, muzika, vjetar ...
POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI
CRTANJE
Usvojiti pojmove: tekstura, hrapava tekstura, glatka tekstura, sjajna tekstura, mat tekstura, zasićena
tekstura, prozračna- meka tekstura.
Usvojiti pojam struktura - ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe, oblika-forme, materiju:
rastresito-prhko, tvrdo-čvrsto, sabijeno, kompaktno.
SLIKANJE
Proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: lokalna boja, stepenovanje boje, valerske
vrijednosti, optičko miješanje boja, boje se miješaju u oku posmatrača i na taj način ostvaruju utisak,
privid izvedene boje, slikarska faktura, rukopis umjetnika, način nanošenja boje kistom ili lopaticom.
GRAFIKA
Proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija,
pozitivno, negativno, višebojna grafika
PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE

Usvojeni pojmovi za oblast površina: skulptorska faktura, način nanošenja, obrade materijala,
pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture, skulptorski, kiparski, vajarski materijali,
glina, glinamol, vosak, sapun, linijski istanjena masa, oblikovanje žicom, prostorna organizacija,
urbanizacija prostora, selo: ravničarsko, planinsko…, grad, naselje.
OCJENJIVANJE
da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i
438
iskustva, stečenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog uticaja sredine, kao i sklad
emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. Iz tog razloga i dječiji
crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata:
1. estetskog,
2. psihološkog,
3. pedagoškog.
svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduševljenja, onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja
života „duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri, ne mogu biti loši.
Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu, i sa
opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi. Stav nastavnika bi trebao biti, da
učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti „kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda „zaboravila”
da ih obdari sposobnošću za likovno-kreativno izražavanje, zato što ne posjeduju likovni talenat.
Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta.
1. Likovna Forma, Likovni jezik i
2. Likovni sadržaji.
Oblast Likovna Forma, Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su
Dakle, učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju
u vidu individualne mogućnosti, stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak, napor koji
dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na časovima likovne kulture. To
znači da nastavnik, dobar pedagog može iznaći način za rješavanje tog „problema“ uzimajući u obzir
trud, aktivnost na času, želju za postizanjem rezultata i sl. Nema loših dječijih radova.
Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti, odnos
kulturnoj baštini.
Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno- kreativni
rad djece. Ako nastavnik traži od djece da tačno „prepisuju” percipirano, da doživljavaju i gledaju
očima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima
RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA
Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu
svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira, u najvećoj mjeri, na usvajanju
ponuñenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka, likovnih zadataka-problema,
i likovnog jezika, u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. To je razlog što u
okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za
djecu sa posebnim potrebama, jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. Potrebno je
u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih
„kategorija” učenika, što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog
programa, sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u osnovnim školama.
439

CILJEVI
ZNANJE Sticanje novih znan ja i p rimjena ste čenih-upotreba usvojenih Učenici bi tre bali znati i razumje ti:
pojmova: - važnost poznavanja navedenih pojmova
SPOSOB NOSTI - dinamika - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p, mp, i znati ih primijeniti tokom izvoñenja
I VJEŠTINE mf, f, crescendo i decrescendo i njihova primjena u muziciranju te pjesama, muzičkih igara ili brojalica, te
uočavanje oznaka pri slušanju muzike. razumjeti da na taj način poboljšavaju
- tempo - poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora), kvalitetu interpretacije.
umjerena i brza tempa, - Kroz analizu elemenata interpretacije
- artikulacija (akcenti, staccato, portato, legato, te luk i njegova tokom slušanja, učenici/ice vrše analizu
različita primjena). djela i donose estetski sud o njima.
- intonacija, pravilno fraziranje. - Sa većom sigurnošću primjenjuju
- primjena znanja pri izvoñenju brojalica i pjesama na osnovu oznake za dinamiku. tempo, artikulaciju.
notnog zapisa - Analizirajući notni tekst učenici
(različita notna trajanja: cijela nota, polovinka, četvrtinka, sigurno prepoznaju navedena notna
osminka, šesnaestinka i sve pauze). trajanja i izvode ritam uz kucanje ili
- poznaje violinski i bas ključ, taktiranje.
- poznaje i tačno odreñuje mjeru 2/4, ¾, 4/4, 6/8, -Svjesno obrazlažu najadekvatniju
(jedinica brojanja četvrtina i osmina), primjenu raznih instrumenata u
- upoznaje 2/2 mjeru. samostalnoj izradi originalnih
- stiče znanja o prirodnoj, harmonskoj i melodijskoj a-moll (mol) aranžmana.
ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica (bez teoretskog objašnjenja - Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje
o rasporedu cijelih i polustepena) greške u intonaciji i u muziciranju.
- primjena pojmova: rečenica, tema, mala dvodijelna i trodijelna Ukazuju na greške i ispravljaju i druge.
pjesma. - Prethodna muzička iskustva i muzičke
- formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: termine koristi u daljem učenju.
arabeska, burleska, suita, simfonijska poema, uvertira, arija, - Već formirane kriterije za procjenu
filmska muzika, bez ulaženja u analizu muzičkog oblika. kvaliteta koristi prilikom izvoñenja i
- upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata. slušanja djela.
Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: - Informativno upoznaje pjevanje i
- razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije, vokalne sviranje na osnovu notnog zapisa.
reprodukcije, obima glasa, muzičke memorije, kao i osjećaja za - Uživanje u sve slobodnijem
harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. predstavljanju publici.
- prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima - Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i
(ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). prave poreñenja ostvarenog.
- prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu. - Informativno upoznaje pjevanje i
- izvoñenje brojalica na osnovu notnog zapisa sviranje na osnovu notnog zapisa.
(dvodijelna, trodijelna i četverodijelna podjela jedinice brojanja). - Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je
- pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C - duru. sve veće, kao i zalaganje i odgovornost
- tokom slušanja pamti naziv djela, ime kompozitora i poredi ga sa za kvalitet skupnog muziciranja.
drugim slušanim djelima.
- razlikuje vokalna, instrumentalna i vokalno-instrumentalna djela,
izvoñače i izvoñačke sastave.
Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje
- Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvoñaču (vokalnom i mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni
instrumentalnom) i u odnosu na druge, mišljenja i stavove drugih.
VRIJEDNOSTI,
- Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na - Uočava i hvali, aplauzom nagrañuje
STAVOVI,
kvalitet muzike. najkvalitetnije izvoñenje.
PONAŠANJE
-Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine - Ispoljava svoj odnos prema muzici i
BiH. želju da je često sluša u školi, na
- Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o koncertima i sl.
muzici i bh. kompozitorima. - Samostalno se uključuje u muzičke
-Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za sekcije, a djeluje i na druge da slijede
bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. njegov primjer.
Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem
novih dječjih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih
naroda, sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvoñenjem
muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine, upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova, učenjem
notnog pisma u okvirima njihovih potreba, slušanjem muzike/glazbe i dječjim stvaralaštvom. Program
je sastavljen tako da se nastavna graña izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova, te se
njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. U središtu nastavnog djelovanja i
440
dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa, preciznost
intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje glasa, reprodukcija ritma i
razvijanje muzičke memorije.
Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Predložene
pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa, a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta.
Djeca i dalje uče pjesme po sluhu, prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa.
Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, rečenica, mala
dvodijelna i trodijelna pjesma). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer,
gitara). U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa, i dalje u
obimu oktave, C–dur ljestvice, kao u šestom razredu. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve.
Ponoviti abecedu i solmizaciju, te svirati lakše pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blok-flauti, na
instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i
sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). Upoznati A-mol prirodni, harmonski i melodijski
kroz pjevanje - doživljaj molskog tonaliteta. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. Na
spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvoñenju najpoznatijih
interpretatora narodne muzike. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije, odnosno, najbližeg
okruženja i drugih zemalja (Hrvatska, Srbija, Poljska, Belgija, Rusija, Izrael ...), čime se ostvaruje
multikulturalni muzički/glazbeni odgoj.
U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 brojalice. Učenjem muzičkih
igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. Koreografije narodnih kola i
igara imaju utvrñene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Potrebno je
naučiti prvo pjesmu, pa zatim učiti pravila igre, pokrete, spojiti elemente igre i tada izvoditi igru
odnosno kolo u cjelini. Tokom obrade brojalica i pjesama, na osnovu slušnog primanja, obraditi
ritmičke figure koje sadrže. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima
BiH: bubanj, bubnjić-doboš (mali bubanj), bubanj na ñerdinu, talambas i def.
Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Potrebno je tokom
godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj
komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije
izraženi. U program su uvrštene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije.
Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente (pojedinačno i po
grupama), pjevačke glasove (dječiji, ženski, muški glas), hor/zbor (dvoglasni, troglasni,
četveroglasni), vrste hora (dječiji, ženski i mješoviti) i orkestra. Odabrane kompozicije treba slušati u
cjelini sa CD-a (globalno slušanje, emocionalno) ali po potrebi i selektivno. Pored umjetničkog
doživljaja slušane kompozicije, sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se
odnose na uočavanje karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvoñača, muzičkog oblika
(informativno) itd. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima, zaključak o slušanom djelu te
ponovno slušanje istog.
Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih
muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana, te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim
instrumentima. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na
instrumentima, ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapažanja i
doživljaje muzike izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost,
kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara.
aktivnost i vrijeme (posjete koncertima, itd.) Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor
(mlaña i starija uzrasna grupa) i orkestar (tamburaški, harmonikaški i drugi). Za hor/zbor je potrebno 2
časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku
grupu instrumenata. Mlañi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje) a
učenici od 6. – 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). Pjevanje u horu ili
sviranje u orkestru kao najviši stepen muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom
razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole.
Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar, te predlagati da se
upisuju u muzičku/glazbenu školu.
441
RAZRADA SADRŽAJA (TABELE)
AKTIVNOS TI
VRIJEDNOSTI, NAS TAVNIKA
ZNANJE I AKTIVNOST (O RG ANIZAC IJA I
RAZUMIJEVANJE UČENIKA METO DE NASTAV E I
PONAŠANJE UČENJA,
O CJENJIVANJE)
I PJEVANJE I - Pjevanjem - Kod učenika/ic a se - Vrši - Redovno učešće u - Planira i osmišljava

SVIRANJE jednoglasnih pjesama i poboljšava vokalna samoprocjenjivanje i pjevanju i sviranju: muzičke igre kao
Izbor: kanona uč enici/ice reprodukcija, razvija proc jenjuje pjevanje nastava, priredbe, podsticaj za učenje
1. Stoljeće ljubavi, obogaćuju fond muzička memorija i drugih; izleti, kuć a; zagonetke, premetaljke
Slavko Olujić, stihovi pjesama i uporedo proširuje obim glasa; - Ima pozitivnu s liku i -Komunikacija i rebusa;
Rešad Hadrović, proširuju teoretska - Učenic i/ic e osjećaju razvija svijest o interakcija u -Inicira i organizuje
2. Kako je divna, Julio znanja: i svjesno izvode 2, 3, značaju svakog muziciranju pjevanje i sviranje u
Marić, stihovi Miros lav - uočavaju i odreñuju 4-dijelnu mjeru, pojedinca u horu ili (improvizaciji) ; interakc iji (učenje u
Kovačević, karakter pjesme, mjeru, promjenu m jere i orkestru; -Stalna briga i čuvanje školi,
3. Ispraćaj zime, N. R. tempo, dinamiku, i koriste pojmove ''teza i -Pokazuje veliko školskih muzičkih u porodici);
Kors akov, primjenjuju ih tokom arza’'; zalaganje i trud da instrumenata kao -I sam učestvuje u
4. Simpatija, tekst i izvoñenja pjes ama; -Razvija se os jećaj za svoje muzic iranje vrijednosti; interpretac iji i
muzika: Ajka - poznaju notna ritam: usaglas i s a grupom i -Samostalna izrada improvizac iji i podstič e
Kolaković, trajanja, pauze, podjela jedinice mjere kolektivom; vlastitih komunikac iju;
5.Prijatelj, tekst: Mahir violinski i bas ključ; na dva, tri i četiri dijela; - Uviña da treba improvizovanih -Stalno komunic ira
Vehabović, muzika: - prihvataju korekc ije i -Osjeć aj za tempo i vježbati ako se želi instrumenata; sa djecom i upućuje
Belkisa Vehabović, poštuju pravila dinamiku je sve postići kvalitet te često -Upotreba instrumenata ih na izvore znanja
6.Nek' svud' ljubav s ja, (preciznija intonac ija, razvijeniji; pjeva i svira; u skladu sa zadacima pored udžbenika;
Belgija ili Kad s e artikulac ija, dikc ija, - Samostalno - Shvata potrebu pjesme i/ili - Aktivnim uključenjem
pjeva, narodna iz disanje, fraziranje); istraživanje i uklapanja svog glasa u dogovorenim u zajednički rad
Poljs ke, -imenuju solmizac ijom uključ ivanje u sviranje hor da se doprinese aranžmanom; pomaže
7. Podmoskovske i abecedom tonove iz pratnje pjesmi; boljem zvučanju; - Kroz svoje djeci u kolektivnom,
večeri, Rusija, niza c1 -Poznaje mogućnosti - Svjes no obavlja ponašanje i učestalo grupnom i
8.Čvrsta volja, L.V. – c2 u violins kom Orffovih instrumenata i muzičke zadatke i muziciranje pokazuje individualnom
Beethoven, odlomak iz ključu; adekvatno ih koristi; obaveze (kao pojedinac da muziku doživljava i muzic iranju;
opere ''Fidelio'', -pjevanje pjesmica - Muzicira ili dio grupe), jer zna da cijeni ; -Prati i procjenjuje
9. Džo banana, Minja prema notnom zapisu u samoinic ijativno i bez tako treba; - Pjevanje u školskom njihova individualna
Subota, kantautor, C – duru; podsticaja; -Komentarima i horu; postignuća u poreñenju
pjeva M inja Subota i - imaju više povjerenja - Aktivno učestvuje u praktičnim djelovanjem - Sviranje u školskom sa njihovim
dječiji hor, u sebe i samostalnije izradi aranžmana i pokazuje pozitivne orkestru; individualnim
10. Moja mala pjevaju i sviraju pokazuje vis ok nivo stavove i vrednote -Ponašanje u skladu sa rezultatima u šestom
djevojč ica, pjevaju Orffove instrumente; spretnosti u sviranju i prema muzic i. zahtjevima muzičke razredu;.
Zdenka Vučković i Ivo - sviranje na improvizac iji; -Shvata i razum ije igre; -Osmišljava, priprema i
Robić, metalofonu; -Samostalno pjeva i značaj pokreta u plesu -Uključenje u organizira igre,
11. Bulbul mi poje, zora - izrada aranžmana za igra sa osjećajem i kolu; modeliranje narodnih posebno tradicionalne.
mi rudi, sviranje na Orffovim sigurnosti; -Razvijanje svijesti o nošnji (prema originalu -Vodi aktivnosti,
12.Čija je ono djevojka, ritmičkim -Samostalno izvodi kolima kao ili slikama). demonstrira i
13. T amburalo momče instrumentima; zadane pokrete; tradicionalnom -Crtanje (s likanje) usmjerava
uz tamburu, -upoznaju a-m oll -Samostalno igra u muzičkom stvaralaštvu narodnih nošnji ; u pravcu dječijih
14. Hajde dušo da prirodni, kolu i usvaja pokrete BiH - Učlanjenje u ritm ičku interesa
ašikujemo, harmonski i melodijski, sa više sigurnosti; sa utvrñenim pravilima i/ili folklornu sekc iju ; i mogućnosti te ih
15. Hej ja zagrizoh (doživljaj). - Uporeñuje note i (koreografija); - Predlaganje muzičke stimuliše direktnim
šareniku jabuku, -Pored velikog fonda njihova trajanja; -Shvata da svaka igre za priredbe; učešćem u kolu;
16. Moj beharu, ko li muzičkih igara, pamti i - Tačno izvodi mjeru i zemlja ima svoje -Osmišljava nove -Upućuje, pomaže,
mi te bere, imenuje pojedine ritam ritamskih tradicionalne igre i maštovite igre s a pokazuje s imulacije na
KANONI pjesme, igre i kola; slogovoma uz taktiranje ples ove i da je to instrumentima; kompjuteru, uključ uje
1.Troglasni kanon, - Izvodi zadanu odnosno sviranje na vrijednost koju treba - Pronalaženje i roditelje u rad;
Joachim Denhof, koreografiju; instrumentima; čuvati zapis ivanje brojalica, -Planira odlazak na
2.Shalom Chaverim, -Primjenjuje ranije -Predlaže i izvodi (multikulturalnost); sortiranje i izvoñenje probu folklorne sekcije
jevrejska znanje na novu igru; pratnju, kombinuje - Pamti i donos i u zaključaka; u školi i u KUD-u
II MUZIČKE IGRE I -Pravilno izvodi igru (aranžmani); razred nove brojalic e i -Dopunjavanje zidnog (praktični rad).
BROJALICE odnosno kolo - Brzo pamti i pjevuši izmišlja nove panoa novim zapisima -Demonstrira izvoñenje
Izbor: (informativno melodiju kompozic ije zajedničke igre; i s likama; i sviranje;
1. Šota, igra ili Anterija mješoviti taktovi); koju sluša; -Na razne načine -Prikupljanje kaseta i -Razvija kreativnost,
kolo, gradsko kolo -Prepoznaje pojedine - Uočava, uporeñuje, is kazuje razvijanje CD-a sa djelima koja će dječije radne i kulturne
bošnjačke tradic ije iz tradic ionalne nošnje; razlikuje, samostalno i os jećaja za lijepo: se slušati u školi; navike; uzima učešć e
Sarajeva, -Primjećuje i razum ije tačno izvodi zaključke izražava utis ke o - U knjigama i štampi u improvizaciji;
2. Herc egovački linño, da svaka zemlja ima o slušanom djelu ; slušanom djelu, pronalaze i prikupljaju -Osposobljava ih i
Neum Klek ili Paun svoje tradic ionalne igre - Samostalno odreñuje komentira osobine slike kompozitora i podstiče za uočavanje,
pase, trava raste, i ples ove; karakter kompozicije; djela, objašnjava svoj muzičkih instrumenata prikupljanje materijala i
3. Igre iz Sarajevs kog - Poznaje instrumente - Brzo uočava i odnos (zašto mu se (simfonijski orkestar,
polja, seos ko srpsko narodnog orkestra. saopštava izvoñača; dopada ili ne dopada); narodni orkestar;
stanovništvo - Izvoñenje ritma na - Tačno odreñuje često traži da se djelo -Izrada preglednog
1. ''Ekete pekete'' i osnovu notnog zapis a, ponovno sluša; panoa na koji se
''Aka jaka patanaka'', sa podjelom jedine
zapisala Elly Bašić, mjere (četvrtinke) na
Sarajevo dva,(''ta-te' “; triolu ''ta-
te-ti'', i četiri
šes naestine''ta-fa-te-
fe'');
442
III SLUŠANJE
MUZIKE - Shvata značaj dinamiku (glasnoću), -Biranim riječima i dodaju slike bilježenje;
Izbor: poznavanja tempo (brzinu) i druge odnosom pokazuje da tradic ionalnih -Priprema i vodi djecu
1. Refleks za flautu, umjetničkih djela kao karakteristike djela; cijeni muziku, izvoñače interumenata i nošnji kroz aktivnosti dijaloga
klarinet, violinu, klavir, vrijednosti; - Razlikuje i poznaje i kompozitore. naroda BiH koje su i interakcije;
udaraljke, Andante, - Donos i estetski sud o pojedine instrumente - Insistira da prisustvuje upoznali, što ih -Pomoć učenicima u
Jasmin Osmić djelu; vizuelno i auditivno; uživo na konc ertima; motiviše na uč enje; samostalnom i
2. Varijacije za gudački - Ima bogat fond djela - Sposoban je da uz -Pokazuje kulturu -Pronalaze i prikupljaju grupnom radu.
kvartet, (I-IV), Julio koja prepoznaje slušanje muzike i ponašanja kad s luša slike tradicionalnih -Ukazuje na adekvatan
Marić prilikom slušanja; praćenje notnog zapisa izvoñenje djece u narodnih instrumenata i nač in izrade preglednih
3. Tri burleske, Vlado -Zna nas lov djela i uoč i i primjeni razredu i na koncertu; nošnji iz regije i svijeta zidnih kalendara sa
Milošević saopštava ime muzičke termine za - Vidljivo pokazuje te izrañuju zidne panoe terminim a koncerata.
4. Uvertira iz opere kompozitora; artikulac iju, dinamiku, pozitivan odnos prema sa tematskim -Planira termine za
Carmen, G. Bizet - Odreñuje karakter tempo, kao i da koristi djelima i muzičkim sadržajima; pos jete kulturnim
5. Jutarnje raspoloženje djela; pojmove: znak umjetnicima: -Izrada zajednič ke ustanovama i bilježi ih
i Anitrin ples iz Peer - Prepoznaje ponavljanja-repetic ija, aplaudiranjem makete koncertnog na kalendaru;
Gynta,. Suita br. 1. op. orkestars ke instrum ente ritam, melodija itd; drugarima i na podijum a; -Osmišljava i obavlja
46, E. Grieg po grupama (gudački, - Prilikom slušanja koncertu; -Prikupljanje is ječaka temeljitu pripremu
6. Valcer u As-duru, J. duhački, udaraljke); muzike, posebno na - Razgovorom o muzic i iz štampe sa najavom učenika za izlaske iz
Brahms i Arabeska u - Razlikuje izvoñačke koncertu, poštuje u okolini, is poljava koncerata u gradu škole i pos jete koncertu
C-duru op. 18., Robert ans amble: solo- pjevač pravila ponašanja; svoje stavove i potrebe (Vodič kroz kulturne i kulturnim
Schumann ili s olo-instrument, - Koristiti jednostavan za lijepim (auditivna muzičke dogañaje, sa ustanovama;
7. Brandenburški orkestar ili grupa muzički jezik za ekologija); važnijim telefonskim - Prati ponašanje na
koncert br. 3 u G-duru, orkestars kih imenovanje i analizu - Pokazuje razvoj brojevima koncertu;
I stav Allegro instrumenata, hor ; djela; svijesti o značaju Narodno pozorište, -Pohvale i nagrade u
moderato, Johan - Razlikuje glasove: - Samostalno smišlja, muzike u porodic i, Opera…); skladu sa individualnim
Sebastian Bach dječiji, ženski (sopran- uporeñuje, dodaje, školi i okolini; -Posjeta najznačajnijim napredovanjem u
8. Čarobna frula: Arija alt), muški (tenor-bas); mijenja; - Shvata da muzika ima kulturnim objektima u odnosu na VI razred;
Papagena i Papagene i -Prepoznaje vokalno, - Izražava važnu ulogu za mjestu; -Pisanje eseja o
arija Kraljice noći, instrumentalno i instrumentima razne poboljšanje kvaliteta -Voñenje intervjua sa pos jetam a koncertima;
W.A. Mozart vokalno-instrumentalno ritmove iz života; života. umjetnicima; - Priprema, rukovodi i
9. Koncert za izvoñenje; - Pravi improvizac iju - Željom za čestim -Posjeta koncertima u planira muzič ke
mandolinu i gudače u -Prepoznaje narodnu ritm ičke pratnje pjesmi muziciranjem pokazuje osnovnoj muzičkoj sadržaje u korelaciji sa
C-duru RV 425, I muzičku tradiciju; ; pravilan odnos prema školi; ostalim umjetničkim i
stavak, Antonio Vivaldi -Poznaje i pamti im ena - Stvara kombinacijom muzici; -Pronalaze i drugim odgojnim
10. Igra satova, bh. kompozitora i riječ i, instrumenata, - Slobodnija prikupljaju područjima;
odlomak iz opere ''La njihova najpoznatija pokreta i likovnim improvizacija tradic ionalne -Saradnja s a lokalnom
Gioconda'' (ðokonda), djela; izrazom; kolektivna, grupna, u instrumente iz kraja zajednicom, pos jeta
Amilcare Ponchielli -Poznavanje - Predlaže instrumente paru (dijalogom), gdje je škola ; školskoj priredbi i
11. T ako je govorio italijanskih oznaka za za dočaravanje likova individualna; -Predlaganje oblika koncertima;
Zaratustra op. 30., dinam iku: p, mp, mf, f, u igrokazu. - Učešće sa muzičkog stvaralaštva; -Prati i ohrabruje oblike
simfonijska poema, te oznake za crescendo zadovoljs tvom u -Dogovaranje o dječijeg kreativnog
Introduction, Richard i decresc endo; muzičkim igrokazima improvizaciji koja ispoljavanja i pronalazi
Strauss, timpani, -Poznavanje svog razreda; omogućava neverbalnu područje u kojem je
12. Runolist, austrijs ka italijanskih oznaka za - Učešće u prezentac iji komunikac iju i najslobodnije.
narodna, iz mjuzikla tempo; muzičkih igrokaza na socijalizaciju. - Uporeñuje
„Moje pjesme moji - Uočava promjene u školskoj priredbi; -Komunikacija kroz individualno postignuće
snovi“ (The sound of tempu - Želi da učestvuje u muziku i samostalnost u
music, Richard Rogers) (postepeno ubrzavanje raznim segm entim a i kooperac ija u radu kreativnom
13. XIV Rukovet, –accelerando ili stvaranja predstave -Pronalaženje priča i izražavanju.
pjesma: Što no mi se usporavanje- (izradi rekvizita). bajki čiji se likovi
Travnik zamaglio, S. riterdando). mogu muzikom
S. Mokranjac (ženski -Samostalno „ozvučiti“;
ili mješoviti hor) eksperim entiše, -Izvoñenje muzičkog
14. Na času pjevanja, istražuje, improvizuje i igrokaza uz
Cherubini, Kanon kombinuje instrumente; kombinaciju pojedinaca
(dječ iji hor) -Samostalno spontano -likova i kolektiva;
15. I opet mi duša za dovršava započetu - Sam uzima učešć e u
tobom sanja ili Proljeće pjesmu pjevanjem ili izradi kos itma, s lika za
iz filma ''Moj brat sviranjem; scenu itd.
Aleks a'', muzika: - Samostalno istražuje
Ranko Rihtman, instrument i na njemu
stihovi: Aleksa Šantić, improvizuje;
pjeva Dragan Stojnić -Na muziku progovara
IV DJEČIJE likovno ili literarno;
ST VARALAŠT VO - Samostalno i
-Izmišljanje novih spontano daje svoje
pjesmica na zadani tekst; ideje za rad; kreira
- Izmišljan je teksta na nove aranžmane za
zad anu melod iju; pjesme i brojalic e.
- Slobodna improvizacija
na Orffovim
instru ment ima:
- Literarno i / ili likovno
izražavanje do živ ljaja
mu zike;
- Prezentacija rezu ltata
samostalnog i grupnog
rada.
443
Program nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja za sedmi razred osnovne škole
Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za primjenu osnovnih

kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava - koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje
u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i
razvoja, a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika.
Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju

sistema uvjeta, koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu
i zaštitu zdravlja. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina
kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno
tjelesno vježbanje. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. (4) aktivno
koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. (5) zadovolji potrebu za igrom i
kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim, rekreativnim i, eventualno, kinezio-terapijskim
aktivnostima. (6) razumije, poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. (7) uvažava
svoje kompetencije i racionalno ih afirmira.(7) Usvaja zdrave životne stilove, radi izbjegavanja
rizika po zdravlje u kasnijem životnom periodu.
učenika, (3) sigurnost učenika, (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život, sportsku rekreaciju,
urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti, (5) razvoj
antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika.
U ovom ciklusu, pored obaveznog, realizira se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju i
to: a) sportsko - rekreativni sadržaji b) sport za sportiste c) umjetnički sadržaji (ples, sportski ples,
folklor). Ovaj program realizira se jedanput sedmično sa po jednim časom, a uključivanje učenika je
dobrovoljno.
Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne

samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju, koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca, već i po
razvoju psiholoških obilježja ličnosti. U tom kontekstu, sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti
preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj
razvojnoj dobi. Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi života pruža osnovne informacije
učenicima koji se sreću sa izazovima savremenog društva.Ovi izazovi nose velike opasnosti ovisnosti
(početak eksperimentiranja sa duhanom, alkoholom, drogama),nedostatkom fizičke aktivnosti u
slobodno vrijeme (druga vrsta ovisnosti : o internetu, on-line igricama i sl.), lošim prehrambenim
navikama koje dovode do pretilosti(brza hrana, hrana bogata mastima,šečerom ili vještačkim
zaslañivačima ili bojama),nepoštivanje suzdržavanjau spolnim aktivnostima ( apstinencija do
potpune emocionalne zrelosti, opasnosti koje nosi prerano stupanje u spolne odnose, mijenjanje
partnera, posljedicama spolno prenosiviih zaraza, maloljetničkih trudnoća).
Po svojoj koncepciji, program uklanja granicu izmeñu nastave i vannastavnih aktivnosti, zbog toga je
potrebno da škola, zajedno sa društvenim subjektima, pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti
učenika (sportske sekcije, školska sportska društva),kreirajući zdravo okruženje, a u prvom redu u
osiguranju stručnog kadra, materijalnih i prostornih uvjeta.
Cilje Uče Uče nic

Sad ržaji Ishodi
vi nice i
Štetna djelovan ja nikotina, alkohola, dopinga P osjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina,
x x
i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) alkohola, dopinga i drugih ovisnosti na zdravlje.
444
P osjeduje osnovna znanja o morfološkim,
funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u
pubertetu. Dje lovanje spolnih hormona.
Menarha ( prva menstruacija) kod djevojčica. x x
Pubertet (*)
Higije na spolnih organa..Pp rosječna dob
menarhe u naše m podneblju je 12.6 godina.
Ovo je povezano sa tje lovje žbam a za vrije me
m jesečnog ciklusa.
Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i
Kriva rasta i razvoja razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i
brzine, te koordinacije i gibljivosti.
Dje lovan je tjelesnog vježbanja n a čovjekov P osjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog
metabolizam, te funkciju krvožilnog, dišnog i vježbanja na čovjekov metabolizam, te funkciju x x
koštano-zglobnog siste ma krvožilnog, dišnog i koštano-zglobnog sistema.
P osjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu
Poseban dnevni raspored uzimanja h rane i
uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih
tekućine u vrije me povećanih tje lesnih x x
tjelesnih napora, ali i vrstama i štetnim
napora
djelovanjima ne adekvatne ishrane
P osjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim
Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga x
vrijeme mjesečnoga ciklusa (*)
ciklusa. –
P osjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija
Dnevna organizacija rada, odmora i zabave i
rada, odmora i zabave i njenom značaju za x x
njen značaj zdravlje.
P osjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i
Dobrobiti igre i boravka u prirodi x x
boravka u prirodi.
Higije nski standardi pri izletima i P osjeduje osnovna znanja o higijenskim
x x
ekskurzijama (*) standardima pri izletima i ekskurzijama.
Kultura i p ravilno odijevanje u cilju zaštite P osjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom
tijela i zd ravlja od nepovoljnih van jskih odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od x x
uticaja u različitim uvjetima nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima
1. Trčan ja: P osjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o:
- Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te x x
- Trčanje na 20 m „leteći“ trčanju na 20 m.
2. Skakanja: P osjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o:
- Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz x x
polukružnog zaleta polukružnog zaleta.
3. B acan ja:
- Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja
bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja,
koplja x x
te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom
- Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom
tehnikom.
tehnikom
4. Kolutanja: P osjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o
x x
- Leteći kolut na povišenje od mekih strunjača letećem kolutu na povišenje od mekih strunjača.
5. Višenja, upiran ja i penjanja:

- Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s x x
prečke (*) P osjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o:
podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s
- Njih na prečci prečke, njihu na prečci, različitim varijante
- Različite varijante premeta u stranu premeta u stranu, saltu natrag odrazom iz visa x
- Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na stojećeg na dočelnim karikama, premasima
dočelnim karikama odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s
- Premasi odnožno na dvovisinskom razboju, premahom odnožnim i okretom za 90º, naskoku na
saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i
- Naskok na gredu visine 80-120 cm s okretom za 90º i uspravu kroz čučanj. x
premahom odnožnim i okretom za 90º, usprav
kroz čučanj
6. Ritmičke i plesne struk ture :

- Engleski valcer (*) x x
- Disco fox
engleskom valceru, disco fox-u, složenijim
2. Osnovna motorička znanja
- Složeniji koraci aerobike niskog i visokog koracima aerobike niskog i visokog intenziteta,
intenziteta okretima, valovitim kretnjama rukama i tijelom,
- Okreti skokovima sa spravom po izboru, „mačjem“ skoku
na niskoj gredi. x
- Valovite kretnje rukama i tijelom
- Skokovi sa spravom po izboru
- „Mačji“ skok na niskoj gredi
7. Borilačke struk ture: P osjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: x
- Tehnika ramenog bacanja kroz klek
tehnikama ramenog bacanja kroz klek. koreografiji
aerobike.
7. Koreografija ae robike x
445
8. Igre :
Rukomet:
- Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*)
- Pojedinačni i grupni protunapad P osjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o:
Košarka: rukomet - šutu s pozicija krila i kružnog
- Odbrambeni stav i kretanje u odbrani napadača, pojedinačnom i grupnom protunapadu,
- Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo košark a - odbrambenom stavu i kretanju u
nakon dodane lopte - košarkaški dvokorak (*) odbrani, ubacivanju lopte u koš jednom rukom
- Kontranapad - završna akcija odozgo nakon dodane lopte - košarkaški dvokorak.
Odbojka: kontranapadu - završna akcija, x x
- Dizanje lopte visoko na krajeve mreže odbojka - dizanju lopte visoko na krajeve mreže,
- Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom –
– „kuhanje” (*) „kuhanje”. mini odbojci 4:4, nogomet - tehnici
- Mini odbojka 4:4 ubacivanja lopte u igru rukama. zaustavljanju
Nogomet: lopte natkoljenicom principom amortizacije,
- Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama oduzimanju lopte presijecanjem
- Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom
amortizacije
- Oduzimanje lopte presijecanjem (*)
- Snaga: S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije
Odgovarajući sadržaji iz: 1.2.1,
- B rzina: pokrete i kretanja.
1. Motoričke
sposobnosti
2., 3., 4., 5., 6., 7., i 8., kao

- Koordinacija: drugi kineziološki sadržaji, a x x
- Ravnote ža:
shodno potrebama učenika i
- Gib ljivost:
mogućnostima škole i okoline
- Pre ciznost:
P osjeduje neophodnu nervno-mišićnu koordinaciju
x x
i kontrolu složenijih pokreta.
2. Antropološki
P osebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i

x x
brzine, te koordinacije i gibljivosti.
P ostiže optimum motoričkih sposobnosti snage,
x x
brzine, koordinacije, gibljivosti i ravnoteže.
Samostalno primjenjuje aerobne programe za
razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika. x x
2. Funkcionalne sposobnosti
P ozitivno utiče na krvožilni sistem radom na
x x
poboljšanju aktivnosti dišnog sistema.
Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj
mišićnog i gustoću koštanoga tkiva, te poboljšava
3. Morfološke osobine postoru, odnosno pravilan uspravni položaj tijela. x x
Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na
fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova.
Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti,
Odnos izmeñu slobode i odgovornosti i sposobnost samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na
x x
izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih njihove individualne i kolektivne osobenosti.
P ostupno gradi racionalan stav prema autoritetima.
P osjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil
života i racionalno se odnosi prema modnim
Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće x x
Odgojni
izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih

osobina i sposobnosti.
Emocionalna samoregulacija (*) Uspješno kontrolira agresivnost u igri. x x
4.
P osjeduje ekološke navike i aktivno učestvuje u

Odnos prema ekološkim problemima x x
rješavanju ekoloških problema.
Uljudno se ponaša na času i u školi. Aktivno,
interaktivno i kreativno učestvuje u rješavanju
Kultura ponašanja problema u školi i meñu vršnjacima. Postupno x x
shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za
život“.
Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju, koji vodi do biološke i
spolne zrelosti učenika. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama „ispružanja i popunjavanja"
pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. Učešće mase meñusobno se mijenja i prema dijelovima
cijelog tijela. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti,
odnosno, dovode do odreñene stagnacije ili usporenog razvoja, što učenici teško prihvaćaju. Dodatni
problem ovog razvojnog perioda predstavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. Društveni zahtjevi, kao
i biološke promjene u ovom razvojnom periodu vode ka emocionalnoj neujednačenosti. Pravilno
446
voñena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki
doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti.
S obzirom na to da su učenici naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada,

ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. Zbog efikasnosti vježbe i bolje
motivacije, u zadnje tri godine program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zahtijeva savremeniji
didaktičko-metodički postupak nastavnika, što se, u prvom redu, odnosi na slobodniju kompoziciju
časa tjelesnog i zdravstvenog odgoja i zdravih stilova života i na usavršavanje i osavremenjivanje
tehnologije nastave.
Četverodijelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište, koje osigurava optimalne
psihološke, fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesnog i
zdravstvenog odgoja. Na toj osnovi, sa dosta slobode, treba i komponirati konačnu strukturu časa za
svaki zadatak. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja, kružno-
intervalni metod, metod stanica, targent-trening i sl. Da bi intenzitet vježbanja bio optimalan, treba
voditi računa o racionalnom korištenju objekata, sprava, rekvizita i ostalog nastavnog pribora, te o
racionalnijem korištenju raspoloživog vremena za čas i sl.
S obzirom na to da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja, obrazovna komponenta

pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja, upotpunjena osnovnim
teorijskim znanjima iz kineziologije, podstiču razvoj ličnosti učenika. Uz opća motorička znanja za
razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti
(koordinacije, ravnoteže, brzine, preciznosti, fleksibilnosti, eksplozivne, repetitivne, statičke snage i
dinamometrijske sile, te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase),
potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna
motorička znanja, koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike, plivanja, biciklizma i dr., (b)
aciklična motorička znanja, koja su bitno obilježje tzv. borilačkih aktivnosti, kao što su boks, hrvanje,
judo, karate i dr., (c) kompleksna motorička znanja, dakle ciklična i aciklična, koja se susreću u
sportskim igrama, kao što su nogomet, rukomet, košarka i dr., te (d) „estetska” motorička znanja (ili
znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha), koja su sadržana u aktivnostima tipa
gimnastike, ritmičke gimnastike, skokova u vodu i dr.
Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*)

Procjenjuju se: morfološke osobine, funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na
njihovo inicijalno, stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti.
447
za osmi razred devetogodišnje osnovne škole
448
ZA OSMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI SEDMIČNI BROJ GODIŠNJI BROJ

BROJ OBAVE ZNI NASTAVNI PREDMETI NASTAVNIH NASTAVN IH
ČASOVA ČASOVA
1. Bosanski, srpski, hrvatski jezik i književnost 4 140
4. Matematika 4 140
5. Fizika 2 70
6. Hemija/kemija 2 70
7. Biologija 1 35
8. Geografija/zemljopis 1 35
9. Historija/povijest 1 35
UKUPNO REDOVNE N ASTAVE 25 875

449
PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VIII RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA
ISHODI UČENJA
Književno–teorijski Odgojno–obrazovni
Književni tekstovi
pojmovi zadaci
Narodna književnost
1. Lirska narodna pjesma Motivi, slike, Uočavanje obilježja Uočavanje stilskih Mogućnost shvaćanja
(L jubavni rastanak, Nesretna muzički/glazbeni lirske narodne sredstava i osnovnog idejne suštine
djevojka ili Majka Fatu kroz elementi stiha, stilska pjesme osjećaja u pjesmi Uočavanje faza u
tri godine viče) obilježja lirske narodne Poticati osjećaje i um Mogućnost sažetog razvoju radnje
2. Smrt Omera i Merime, pjesme čitanjem i slušanjem prepričavanja pjesme Uočavanje
narodna epsko – lirska pjesma Kompozicija, likovi, narodnih pjesama Izražavanje doživljaja i ponavljanja,
Umjetnička poezija idejno – tematska Buñenje plemenitih dojmova sintaksičkog ustrojstva
3. Dobriša Cesarić: Oblak svojstva, stilski postupci, osjećaja i potrebe da Uočava i izdvaja stiha
4. Vesna Parun: Kad sunce jezik se prevladavaju gradaciju i hiperbolu Obrazlaganje i
umiva oči Odlike epskog i lirskog nepravedni ljudski Razlikuje pjesme prema dokumentiranje tvrdnji
5. D. Bajezidagić: Gazel o Misaona (refleksivna) odnosi koji guše obliku citatima iz teksta
Starom mostu 6. R. M. R ilke: pjesma slobodu ličnosti, Iznosi redoslijed Otkrivanje
Na uglu Misaoni motivi pravo na samostalno dogañaja i odreñuje povezanosti jezično-
7. J. Prevert: Za tebe ljubavi Forma gazela, pjesništvo odlučivanje i naslov svakoj stilističkih elemenata i
moja na orijentalnim jezicima opredjeljenje kompozicijskoj jedinici osjećaja u pjesmi
8. Sergej Jesenjin: Pismo Ljubavna pjesma Uočavanje teme i Razumijevanje sadržaja Razumije sadržaj
majci Podjela pjesama prema motiva u misaonim i i sposobnost sažeta misaonog motiva
9. D. Sekulić: Majka obliku: oda, himna, duhovnim pjesmama formuliranja (osjećaj, misao)
10. S. Kulenović: Stećak elegija, idila Razlikovati tematsku Razvrstavanje likova Objašnjava alegoriju
11. A. Sidran: San o Bašeskiji sonet i haiku pjesma. i vrstovnu podjelu prema mjestu i važnosti Odreñivanje faza u
12. A. Matoš: Noturno Rima i njezina uloga u pjesama u djelu i prema razvoju radnje i
Prozni tekstovi oblikovanju stiha Primijeniti znanja o socijalnim kriterijima uočavanje epizoda
13. S lavko Kolar: Breza (obgrljena rima) strofi, stihu, lirskoj Otkrivanje zanimanja za koje ulaze u pojedine
(odlomak) Pjesnička sredstva: pjesmi i stilskim putopisne teme faze
14. J. Kozarac: Moj djed alegorija, gradacija, sredstvima u Opisivanje jednog svog Uočava i izdvaja lirske
15. Z. Kolarić: Suze kojih se hiperbola interpretaciji soneta putovanja epizode u proznom
stidim (odlomak) Fabula – razvijena u Uočavanje Uočava ustrojstvo djelu, statične i
16. S vetozar Ć orović: Špijun romanu i pripovijetci, kompozicije, dramske radnje dinamične elemente
(odlomak) sažeta u basni i anegdoti pripovjednih tehnika Izdvaja protagoniste i Mogućnost praćenja
17. M. Kovač: Sjećanje na (uočavanje uz i njihove uloge u antagoniste i odreñuje unutrašnjeg razvoja
šarenu pticu (odlomak) interpretaciju teksta) proznom djelu osnovni sukob lika
18. E. Koš: Ujka Filip Glavni dijelovi epskog Zapažanje postupka Uočava obilježja
19. Ivo Andrić: Knjiga teksta u karakterizaciji putopisa i
20. Meša Selimović: Zlatna (funkcija preokreta) likova asocijativnosti kao
ptica (odlomak iz romana Kompozicija fabule – Prepoznavanje uloge važnog postupka u
Derviš i smrt) odnos pojedinih opisa u nastajanju putopisa
21. E. Čolaković: Legenda o dogañaja u fabuli, odnos pripovijedanju Iznosi lična zapažanja
Ali-paši (odlomak iz romana) narativnih i ostalih (statičan, dinamičan o dramskom djelu
22. A. Nametak: Tuturuza i dijelova priče opis, zaustavljanje i Ocjenjuje postupke
šeh Meco (odlomak iz Lik – unutrašnji pokretanje radnje) likova s etičkog,
romana) monolog kao sredstvo Uočavanje motiva u društvenog ili idejnog
23. B. Ćopić: Bašta sljezove slikanja lika putopisnom djelu, stajališta
boje Psihološka analiza lika: objektivnog i
24. E. Hemingvej: Starac i posebna funkcija subjektivnog stava
more (odlomak iz romana) opisnih, dijaloških i pisca i načina
25. S. O'Dell: Otok plavih monoloških mjesta stvaranja ugoñaja
dupina (odlomak) Uloga opisa u Analiziranje bitnih
26. Arthur C. Clarke: Odiseja pripovijedanju problema dramskog
u svemiru 2001. (odlomak) Humor, ironija i satira u djela
27. Dž. Selindžer: Lovac u proznom djelu Čitanje i
raži (odlomak) Karakterizacija glavnog razumijevanje
28. Isidora Sekulić: Oslo pod lika (fizička, psihološka) dramskog djela
450
snijegom (odlomak iz Naučno – fantastični Scensko oblikovanje
putopisa P isma iz Norveške) roman dramskog djela
29. Z. Džumhur: Nekrolog Roman odrastanja
jednoj čaršiji (odlomak iz Obilježja putopisa:
putopisa) granične književne vrste
30. Milan Ogrizović: Kompozicija i značajke
Hasanaginica (odlomak iz drame
drame) Protagonist, antagonist
Dramatizacija
Lektira
1. Ć. Sijarić: Zapisi o gradovima

2. N. Bazdulj: Ruža I - II
3. H. Bašić: Izbor pripovjedaka
4. V. Krmpotić: Pisma iz Indije
5. D. Cesarić: Lirika (izbor poezije)
6. S. Čuić: Pripovijetke (izbor)
7. B. Nušić: Sumnjivo lice (izabrane komedije)
8. P. Kočić: Jazavac pred sudom / Izabrane pripovijetke
9. Zoran M. Jovanović: Bulke pored pruge
10. E. Kestner: Leteći razred
11. A. P. Čehov: Šala / Višnjik (izbor pripovjedaka i drama)
12. Dnevnik Ane Frank
RJEČNIK, GRAMATIKA
ISHODI UČENJA
Programski zahtje vi Odgojno – obrazovni ciljevi
Znače nje riječi
Sinonimi. istoznačnice, Značenje i prepoznavanje Svojim riječima zna Stvaranje razrednog rječnika
sličnoznačnice sinonima, antonima, homonima i objasniti pojmove: sinonim, sinonima, homonima,
Homonimi / istozvučnice arhaizama antonim, homonim, antonima i arhaizma
Antonimi – riječi suprotna Pravilno rabiti/upotrebljavati arhaizam Rad u skupinama i svaka
značenja padežne oblike upitnih, odnosnih i Prepoznaje i pravilno piše skupina zapisuje abecednim
Arhaizmi – zastarjelice neodreñenih zamjenica u neodreñenu zamjenicu s redom ono što je dobila za
Vrste riječi govorenju i pisanju prijedlogom zadatak
Zamjenice i njihova uloga u Razumjeti uloge povratne i Pravilno piše složene Antonime zapisivati u
rečenici povratno – posvojne zamjenice u zamjenice s česticom god parovima
(upitne, odnosne i neodreñene rečenici (nekoliko najčešćih Razumijeti tvorbu
zamjenice) Prepoznati priloge, prijedloge, primjera) neodreñenih zamjenica
P isanje i izgovor prijedloga, veznike i čestice u rečenici Mogućnost prepoznavanja i Razumije kad se čestica god
priloga, veznika i čestica Pravilno upotrebljavati veznike, imenovanja nepromjenjivih piše sastavljeno, a kada
P ravilna upotreba prijedloga uz čestice, usklike u govorenju i vrsta riječi rastavljeno uz zamjenicu
pojedine padeže pisanju Pravilno upotrebljava Mogućnost razlikovanja
Jednostavni i složeni prijedlozi Prepoznati i razlikovati glagolski glagolske priloge priloga i prijedloga te
P rilozi i prijedlozi – pisanje (iz prilog prošli Prepoznaje subjekt i riječi priloga i pridjeva u
daleka svijeta i izdaleka) Razumjeti njihovo značenje i koje ga dopunjuju primjerima istoobličnih
Odnosne zamjenice i službu u rečenici Prepoznaje predikat i riječi riječi
nepromjenjive riječi u vezničkoj Upoznati strukturu neproširene i koje ga dopunjuju Mogućnost preoblike
službi u rečenici proširene rečenice Mogućnost uočavanja zavisne rečenice glagolskim
Glagolski prilozi Prepoznati i imenovati gramatičkih svojstava prilozima i obratno
REČENICA besubjektnu i neoglagoljenu subjekta i predikata Uočava popridjevljene
Jednostavna neproširena, rečenicu Prikladno slaže subjekt i glagolske priloge
jednostavna proširena, Utvrditi znanje o glagolskom i predikat Uočava neoglagoljenu i
besubjektna i neoglagoljena imenskom predikatu Uočava vrste objekta i besubjektnu rečenicu
rečenica Imenica, pridjev, zamjenica, broj i priložnih oznaka Uočava dijelove imenskog
Članovi rečenice: samostalni prilog kao dio imenskog predikata Uočava vrste riječi kojima predikata: spona ili kopula
(glavni) i nesamostalni Izricanje subjekta svim vrstama izričemo objekt i priložne (pomoćni glagol biti u bilo
(sporedni) riječi oznake kojem obliku) i imenska
Samostalni članovi: predikat, Sročnost predikata i subjekta Razlikuje imenički i riječ
subjekt, objekt i priložne oznake Ponavljanje i produbljivanje pridjevski atribut Mogućnost izricanja
Gramatička svojstva predikata i znanja o objektu i priložnim Prepoznaje apoziciju i prijedložnog objekta
subjekta oznakama prikladno upotrebljava Otkrivanje priložnih oznaka
Slaganje predikata i subjekta Prepoznavanje atributa i apozicije atribut i apoziciju u upitnim prilozima
Objekt i njihovih gramatičkih svojstava govorenju i pisanju Uočava prijedložni atribut.
451
(besprijedložni i prijedložni) Atribut i apozicija kao članovi Uočava kako udruživanjem atributni i apozicijski skup
P riložne oznake subjektnog, objektnog ili jednostavnih rečenica Zaključuje u kojem je skupu
(namjera, pogodba, dopuštenje, priložnog skupa nastaje složena atribut i apozicija u rečenici /
posljedica) Razumjeti načine sklapanja Prepoznaje vrste nezavisno objektnom, subjektnom ili
Nesamostalni rečenični članovi: jednostavnih rečenica u složenu složenih rečenica i zna priložnom
atribut i apozicija Udruživati jednostavne rečenice u tipične veznike P repoznaje veznička
Složena rečenica – nezavisna i složenu nizanjem i povezivanjem Uočava da je nezavisno sredstva: veznike, vezničke
zavisna Razumjeti značenje različitih složena rečenica složena od skupove, priloge i zamjenice
Stvaranje složene rečenice vrsta nezavisno složenih rečenica rečenica koje ne ovise jedna kao vezničke riječi
nizanjem, povezivanjem i Prepoznati zavisno složenu o drugoj Razlikuje vrste veznika u
uvrštavanjem rečenicu Uvrštava jednostavne nezavisno složenim
Nezavisno složena rečenica: Prepoznati glavnu i zavisnu rečenice u složenu rečenicama i pravilno piše
vezničke i nevezničke rečenice rečenicu u zavisno složenoj Uočava veznička sredstva zarez
(rečenični niz) rečenici Prepoznaje glavnu i zavisnu Uočava zavisne umetnute
Vrste nezavisno složenih Razumjeti značenje predikatne, surečenicu u zavisno rečenice
rečenica: sastavna, rastavna, subjektne, objektne i atributne složenoj rečenici Upotreba složene rečenice u
suprotna, isključna i zaključna rečenice Razumije da se subjekt, govorenoj i pisanoj
Zavisno složena rečenica Prepoznavati priložne rečenice i predikat, objekt i atribut komunikaciji
Izricanje predikata, subjekta, razumjeti njihovo značenje može izreći rečenicom U jednostavnijim primjerima
objekta i atributa rečenicom Prepoznati i razumjeti pogodbu, Prepoznaje priložne zamjenjuje imenski predikat
Vrste priložnih rečenica: mjesna, mogućnost i želju izrečene rečenice i razumije njihovo predikatnom rečenicom,
vremenska, načinska, namjerna, kondicionalima značenje subjekt subjektnom
uzročna, posljedična, dopusna Izricati pogodbu i uvjet Mogućnost preoblike rečenicom, objekt objektnom
rečenica pogodbenom zavisnom rečenicom zavisne rečenice glagolskim rečenicom i atribut
Izricanje pogodbe, mogućnosti i prilozima atributnom rečenicom
želje složenim rečenicama Zamjenjivanje priložnih
oznaka zavisnim
surečenicama
P isanje zareza u zavisno
složenoj rečenici s obzirom
na različita mjesta zavisne
surečenice
Uočavanje razlika izmeñu
rečenica s veznicima da i
kako
PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
P rogramski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi i ISHODI UČENJA ISHODI UČENJA
zadatci MINIMALNI MAKSIMALNI
Veliko početno slovo u imenima Pravilno pisati veliko slovo u Veliko slovo u P rimjena pravopisne norme
društava, organizacija, udruga i najčešćim primjerima jednostavnijim i češće u svakodnevnom pisanju i
ustanova, društvenih i stilski Pravilno pisati neodreñene rabljenim primjerima čitanju
pokreta, povijesnih dogañaja i zamjenice s prijedlogom i Pravilno pisanje i govorenje Razvijena sposobnost
javnih skupova česticom god u skladu s pravopisnom primjene stečenih znanja u
P isanje neodreñenih zamjenica i Uvježbati pisanje i izgovor riječi pravogovornom i novonastalim situacijama
prijedloga, zamjenica i čestice u kojima se pojavljuju glasovi č, gramatičkom normom (slušanje, govorenje,
god ć, dž, ñ, ije, je Pravilo piše zarez u razgovaranje, čitanje i
P isanje riječi s glasovima č, ć, dž, Produbljivanje znanja o uporabi jednostavnoj rečenici pisanje)
ñ, ije, je zareza u jednostavnoj i složenoj Zarezom odvaja vokativ, Zarezom odvaja zavisnu
Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici apoziciju i apozicijski skup surečenicu umetnutu meñu
rečenici Pisati upravni govor u rečenicama iza imenice, naknadno dijelove glavne surečenice
(suprotnost, naknadno dodani dio, s različitim odnosima rečenice dodane i istaknute riječi i P ravilna upotreba zareza
modalne riječi, isticanje i objašnjenja i rečenice upravnog skupove riječi kada je zavisna surečenica u
nabrajanje) govora Zarezom odvaja rečenice u inverziji
P isanje zareza u nezavisno nizu Mogućnost preoblike
složenim rečenicama Pisanje upravnog govora u upravnog u neupravni govor
P isanje zareza u zavisno složenim skladu s pravopisom i obratno
rečenicama
Upravni i neupravni govor u
pisanju
KULTURA USMENOGA I PISMENOGA IZRAŽAVANJA
Oček ivana postignuća u usmenom i pismenom

Odgojno – obrazovni
Oblici izražavanja Programsk i sadržaji izražavan ju
ciljevi i zadaci
MINIMALNA MAKSIMALNA
452
Stvaranje zamišljene Poticati maštu i Sposobnost stvaranja priče Sposobnost uvoñenja u
priče objediniti znanje iz koja ima naslov, temu, priču stvarnih
Odabrati zanimljivu, teorije književnosti kompoziciju personificiranih likova
neobičnu i originalnu Pričanje u 1. ili 3. licu (dijelove fabule), likove U oblikovanju priče
temu iz fantastičnog, Likovi imaju imena (obična i upotrebljava
NARACIJA
računarskog, neobična), vlastite osobine, pripovijedanje,
životinjskog i biljnog jezik i meñusobno su opisivanje, dijalog i
svijeta ili iz dječje povezani. monolog
svakodnevnice U portretiranju i
karakterizaciji likova
koristi se humorom
Opis zatvorenog Uočavanje pojedinosti Kompozicija sastava Subjektivno, pristrano,

prostora i ostvarivanje ostvarena, pazi na redoslijed na osnovu vlastitih
(interijera) prostornih i drugih pojedinosti u interijeru dojmova opisuje
Pisanje putopisa veza meñu njima Opisuje stvarno, nepristrano, doživljaj zatvorenog
Njegovanje slikovitosti objektivno prostora
DESKRIPCIJA u izražavanju Mogućnost pisanja putopisa o Izražena maštovitost,
Uočavanje obilježja vlastitom zavičaju slikovitost i
putopisa i mogućnost Putopis ima elemente subjektivnost u putopisu
opisa osobnog slikovitosti ostvarene Piše putopis o udaljenim
putovanja epitetom i usporedbom krajevima
Problemski članak Uočiti da je problemski Sposobnost stvaranja Mogućnost samostalnog

Odabrati temu koja članak vrsta kompozicije problemskog izbora teme i pisanja
predstavlja neki raspravljanja i da se članka: najava problema problemskog članka
problem iz oblasti zasniva na mišljenju i (tvrdnja), traganje za prema shemi:
sporta, nauke, prosuñivanju pojava, rješenjima problema, NASLOV
RASP RAVLJANJE stanovanja, zabave, stvari, bića i dogañaja predlaganje najboljeg rješenja TVRDNJA
čuvanja okoliša itd. Usporeñivanje i zaključak DOKAZI I
Pisanje scenarija literarnog djela i Mogućnost preoblike nekog PRIJEDLOZI
(uočavanje obilježja scenarija kraćeg književnog teksta iz ZAKLJUČAK
scenarija) čitanke u scenarij Pokušaj stvaranja
Scenarij ima dva tekstualna vlastitog scenarija
dijela: video i audio
Provoñenje Prepisati sve glasove s Pravilno čita naglasnu ili Interpretativno čitanje
artikulacijskih kojima učenici imaju akcenatsku cjelinu lirskih, pripovjednih i
akcenatskih i problema pri izgovoru Pravilno čita prozne, lirske i dramskih tekstova
intonacijskih govornih - napraviti školsku dramske tekstove
vježbi razlikovnu gramatiku Zamjećuje ulogu rečeničnih
ČITANJE Razvijati vještinu znakova i njihovu vezu s
interpretativnog čitanja govornim vrednotama
Dramatizacija neke Preoblikovati Vrši dramatizaciju na kratkim Dramatizira opširniji

priče iz čitanke pripovjedni tekst u primjerima tekst
Pisanje diktata: dramski
kontrolni diktat, diktat
P ISANJE
sa sprječavanjem
grešaka, izborni diktat
Pisanje dviju školskih
zadaća tokom školske
godine.
MEDIJSKA KULTURA
ISHODI UČENJA ISHODI UČENJA
P rogramski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci
453
Igrani film Prepoznati i objasniti obilježja igranoga filma i Prepoznaje i imenuje Uočava ideju te odnose
Vrste igranog filma filmske priče obilježja igranoga filma: meñu likovima i
Literarni elementi Razumjeti nastanak filma – od priče do snimanja postojanje glumaca i izražajna sredstva
filma (scenarij) Prepoznati radijska izražajna sredstva izmišljene filmske priče Razlikuje vrste igranoga
Radio Razlikovati vrste radijskih emisija Pokušaj stvaranja scenarija filma. usporeñuje film i
Zvuk – radijsko Razlikovati vrste televizijskih emisija s obzirom prema književnom djelu književno djelo
izražajno sredstvo na njihovu namjenu (priča iz čitanke) Pokušaj stvaranja
Vrste radijskih Samostalno se služiti rječnikom, enciklopedijom i Uočava obavijesnu, vlastitog scenarija
emisija: obavijesne, pravopisom obrazovnu i zabavnu ulogu Razvijena kultura
obrazovne, zabavne radija slušanja, razmišljanja,
Televizijske emisije Mogućnost iznošenja govorenja i prosuñivanja
(informativne, doživljaja jedne obavijesne i Uočava ulogu
obrazovne, jedne zabavne televizijske televizijskoga programa
dokumentarne, emisije u životu savremenog
zabavne) Mogućnost pronalaženja čovjeka
Knjižnica / pojma u rječniku i Razvijen selektivni
biblioteke– knjižna enciklopediji pristup televizijskom
graña programu
Enciklopedija na
računaru – način
nalaženja podataka
STRANI JEZIK
ENGLESKI
FRANCUSKI
NJEMAČKI
ARAPSKI
Engleski jezik – prvi strani jezik, šesta godina učenja


U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizan ju nivoa A2.1 i
djelimičnom dostizanju n ivoa A2.2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR.
Slušanje i razumijevanje Učenik
• može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama
koje su za njega od neposredne važnosti.
• može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i
pratiti promjenu teme na TV vijestima.
• može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom
od normalne. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi.
Čitanje i razumijevanje Učenik

• može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna
pisma, kratke vijesti, jednostavna uputstva).
• može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa.
• može locirati, komparirati, kontrastirati jednu ili više odreñenih informacija u nešto širem
tekstu. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica.
• još uvijek sporo čita.
Govor Učenik
• može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan.
• može razumjeti kratke informacije društvenog tipa, te obavljati dosta transakcija (kupiti
poštanske marke na pošti, pitati za cijenu, u restoranu tražiti pomoć konobara i sl.).
• može nakratko povesti razgovor, ali je rijetko u stanju da ga dobrovoljno nastavi jer ne
razumije dovoljno.
• izgovara bez poteškoća neke poznate nizove, ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i
grešaka kod započinjanja.
• Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se, iako sagovornici mogu zahtijevati
da im ponešto ponovi.
• vlada osnovnim vokabularom, fondom jednostavnih naučenih fraza i osnovnim
gramatičkim strukturama u proširenoj usmenoj produkciji, ali još uvijek pravi osnovne
greške.
Pisanje Učenik
• može pismeno opisati nekolicinu svakodnevnih situacija.
• zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma, bilješke) u vezi sa svakodnevnim
454
potrebama.
• zna popuniti jednostavne formulare ličnim podacima.
• Zna pisati jednostavne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti,
dogañaji, vlastiti planovi i planovi članova porodice).
• zna koristiti neke izvedene oblike osnovnih riječi i osnovna glagolska vremena, prosto
proširene rečenice i rečenice spojene jednostavnim veznicima (i, ali).
• zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali često pravi osnovne greške (vremena, afiksi) i daje
nespretne formulacije.
Znanje o jeziku Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja.
455
Funkcije i
Nivo Te me Ak tivnosti Gramatika Vokabular
vještine
Učenici će moći RECEPCIJA Učenici će obnavljati i Učenici će obnavljati ili učiti
8. razred Škola da: a) SLUŠANJE I REAGIRANJE učiti: vokabular koji se odnosi na
Učenici će slušati izgovoreni tekst i Ime nice : date teme:
- opišu nešto reagirat će : - brojive i nebrojive, u vezi - Školsk i pre dme ti i
Osnovna Prijate- opširnije: - davanjem kratkih i nešto dužih sa riječima koje prostorije u školi, nešto
škola ljstvo - osobe, predmete, odgovora izražavaju neodreñenu proširen rječnik, npr. crafts
mjesta - uočavanjem opšte i posebne količinu ili broj: some, room, assembly hall,
6. godina - dogañaje u informacije any, i konstrukcijom computer room, gymnasium,
učenja Nauka i prošlosti - spajanjem pitanja i odgovarajućih There is /There are laboratory, library, itd.
engleskog tehnolog- - neki izum, odgovora, te spajanjem stubaca - Složenice u množini (npr. - Prijateljstvo, nešto proširen
jezik a ija proces - predviñanjem osnovnog sadržaja grandmothers, rječnik, npr. good friend, best
- osjećanja teksta grandfathers) friend, close friend, old friend
postavljaju i daju - popunjavanjem praznina i tabela Zamje nice : - Nauka i tehnologija i
Prvi nivo Zdravlje i odgovore na lična - bilježenjem ključnih riječi i izraza - Lične njihov uticaj n a naš
osnovnog dobra pitanja, kao i - rješavanjem zadataka: - P okazne svakodnevni život, uglavnom
znanja kondicija pitanja u vezi sa - tačno/netačno - Upitne osnovni rječnik, npr. home
mišljenjima drugih - višestrukog izbora - P risvojne appliances, camara,
b) ČITANJE I REAGIRANJE - Neodreñene telephone, computers, itd.
Praznici i - traže, daju i Učenici će čitati k ratke tekstove u - Odnosne zamjenice: - Zdravlje i dobra k ondicija,
tradicija slijede uputstva sebi ili n aglas i re agirat će: who, which, that osnovni rječnik, npr..
(npr. kako da - uočavanjem opšte ili posebne Prid je ve: smok ing, drinking, fast food,
koriste neku in form acije Determinatore: itd.
nap ravu) - predviñanjem sadržaja ili suštine Članove: a/an, the, zero - Kultura i umjetnost,
- izraze u teksta P risvojne pridjeve osnovni rječnik, npr. music,
usmenom ili - rješavanjem zadataka P okazne pridjeve drama, literature, musician,
pisanom obliku: - tačno/netačno P ridjeve za neodreñenu guitarist, orchestra, painter,
- svoje stavove u - višestrukog izbora količinu i broj, npr. some, actor, itd.
vezi sa datim P RODUKCIJA any, much, many, - Nacionalni praznici i
temama, pri a) GOVOR all, (a) few, (a) little, itd. proslave u različitim
čemu će iznositi Učenici će : Upitne pridjeve: zemljama, npr. weddings,
razloge za i - učestvovati u je dnostavnim: what, which, whose birthday parties, marriages,
protiv - razgovorima i diskusijama iz - Opisne prid jeve, koji se births, funerals, carnivals, itd.
- koriste javne svakodnevnog života (npr. odnose na date teme Pored stalnog izgrañivanja
usluge (npr. izražavajući slaganje i neslaganje uz - Nepravilnu komparaciju vokabulara, učenici će učiti
banka, obrazloženje) Glagole: da koriste:
željeznička - aktivnostima u kojima se igra po - Present Simple i Past Afikse, koji se odnose na date
/autobuska ulogama Simple teme i gramatiku, npr.
stanica/ - raditi zajednički na projektu, - Past Continuous friendship , discussion, itd.
aerodrom, rješavajući problem kako bi - Past Continuous vs. Past Antonime, koji se odnose na
telefon) podnijeli izvještaj o rezultatima Simple date teme , npr. popular,
- pore de ljude i - igrati po ulogama - Present Perfect (sa for, unpopular, obedient
predmete - izraziti mišlje nje u vezi sa datom since, just, yet, already) disobedient, sensitive
- govore /pišu o temom, pri čemu će navesti - Present Perfect vs. P ast insensitive, considerate
dobrim i lošim prednosti i loše strane onoga što Simple inconsiderate itd.
stranama, na datu obrazlažu - Modalni glagoli: Složenice, koje se odnose na
temu - prepričavati priču, dogañaj ili must, have to, may, might, date teme, npr. school day,
- izlažu u oblik u davati uzroke/posljedice can, could, should power station, petrol pump,
usmene - održati usmenu prezentaciju koja P asiv, najbitnije portrait painter, landscape
pre ze ntacije (npr. se zasniva na prethodnom čitanju, Priloge, raznih oblika i painter itd.
uticaj nauke i slušanju, sprovedenom istraživanju značenja, u vezi sa datim Homofone, koji se odnose na
tehnologije na ili intervjuiranju nekolicine ljudi temama date teme, npr. sun, son. here,
svakodnevni (integrated sk ills) Komparaciju priloga hear. new, knew. no, know
život) b) P ISANJE Prijedloge u itd..
- inte rvjuišu svog Učenici će : konstrukcijama: Kolokacije, koje se odnose
para, susjeda, - pisati: - pridjev + prijedlog (npr. na date teme, npr. take up an
poznatu ličnost - kratke poruke afraid of, ready for, itd.) activity, do a sport, go for a
itd. - kraću priču, radove u kojim a se Rečenice: walk, go on a diet
- rade zaje dnički iznosi mišljenje - If - rečenice (prvi tip) Prije vodne ekvivale nte
na rješavanju - različite opise - Vremenske (koje ključnih riječi i izraza, pri
nekog problema - lična pisma, razglednice, započinju sa when) čemu se vrši odabrano
(aktivnosti koje vodi nastavnik, ili Direktni i indirek tni poreñenje sa maternjim
koje se zasnivaju na prethodnom govor (izjave, zapovijesti, jezikom učenika, kao i nekim
čitanju, slušanju ili k orištenju molbe) drugim stranim jezicima
bilje žaka) Napomena
- ključne rije či i izraze Navedena leksika je prijedlog
- svoje bilješke i ne treba se shvatiti kao
- diktate ograničavajuća.
- ispravljati greške
- popunjavati i pisati upitnike
- praviti postere, raspored časova itd.
456
Engleski jezik – drugi strani jezik, treća godina učenja
U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizan ju n ivoa A1.3 i
djelimičnom postizanju n ivoa A2.1 Zajedničkog evropskog okvira za jezike - CEFR.
Je zičke vještine Oček ivani rezultati/ ishodi učenja
Učenik
• može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. kratke informacije o nekoj osobi,
porodici, poslu, bližoj okolini – na poznate teme i situacije).
Slušanje i • razumije glavnu poentu u kratkim jednostavnim uputstvima, objavama i prati promjenu teme na
razum ijevanje TV vijestima.
• može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao.
• može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se
neko obraća direktno. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi.
Učenik
• zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o
Čitan je i svakodnevnom životu, rutinskim dogañanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva.
razum ijevanje • može pronaći odreñene informacije u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (npr.
razglednice/kratka pisma, vremenska prognoza, oglasi, prospekti, jelovnici, red vožnje).
• na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju.
Učenik
• zna opisati sebe - vlastito porijeklo, obrazovanje, porodicu i druge ljude
• može razgovarati na zadanu temu. Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma.
• razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom
jednostavnim strukturama.
Govor • ima još poteškoća kod izgovora, što može povremeno otežati komunikaciju. Još uvijek se
primjećuje strani naglasak.
• vlada najosnovnijim fondom jednostavnih,
naučenih izraza, osnovnim vokabularom i
osnovnim gramatičkim strukturama. P ravi često
greške i kod veoma jednostavnog, nešto produženog
razgovora.
Učenik
• zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali često pravi osnovne greške i daje nespretne formulacije
(iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći).
Pisanje
• može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i
iskustva (jednostavan tekst na razglednici, lične podatke, jednostavan diktat).
• kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode.
Znanje o je ziku • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja.
457
Funkcije i
Stepen Te me Aktivnosti Gram atik a Vok abular
vje štine
Učenici će: Učenici će učiti ili ponavljati: Učenici će ponavljati i
8. razre d • Dom i - upućivati RECEPCIJA Imenice: učiti samo osnovni
Osnovna porodica odgovarajuće a) SLUŠANJE - brojive, nebrojive vokabular koji se odnosi na
škola pozdrave i REAGIRANJE - pravilnu/nepravilnu množinu date teme, kao npr.
•Zabava i odgovarati na Učenici će slušati izgovoreni Zamje nice: • Dom i porodica nešto
3. godina slobodne njih tekst i reagirati: - Lične (padež subjekta i prošireniji vokabular
uče nja aktivnosti - predstaviti 2) Neverbalno objekta) npr. family members
engleskog sebe i druge spajanjem slika i tekstova, - Pokazne (this, that, these, and their occupations
jezika •Kultura - obraćati se tačnih i netačnih izraza, those) • Zab ava i slobodne
drugima prezentiranjem odreñenih - Upitne (who, which, what, aktivnosti nešto
• Svije t - upoznavati dijelova odslušanog teksta whose) prošireniji rječnik npr.
sutrašnjice - druge koristiti mimikom itd. - Prisvojne (mine, yours…) favourite sports, games
rječnik i naučiti 3) Verbalno - Neodreñene (somebody, unusual hobbies, going
• Prošli voditi svoj odgovaranjem na pitanja, anybody, nobody, out to the cinema,
dogañaji vlastiti prepoznavanjem something…) theatre, party,
- učiti i vježbati netačnih/tačnih tvrdnji, Prid jeve: amusement park
•London fonetski izgovor dopunjavanjem nedovršenih - De terminatore , • Kultura rječnik vezan
/Sarajevo - opisivati rečenica - članove: a/an, the, zero uz tipične karakteristike
buduće planove c) ČITANJE I - prisvojne pridjeve, britanskog i bh.
• Film i TV - prihvatiti ili REAGIRANJE - pokazne pridjeve, this (girl), domaćinstva, čuvenih
odbiti ponude Učenici će čitati kratke that (boy), these (girls), those Britanaca i mjesta
•Problemi - izražavati tekstove, u sebi ili naglas, i (boys) engleskog govornog
zahtjeve i reagirati - pridjeve neodreñene količine područja
prijedloge 3) Neverbalno i broja (some, any, much, • Svijet sutrašnjice
- tražiti i davati traženjem odreñenih many, all) rječnik vezan uz
savjete informacija, spajanjem slika i - upitne pridjeve (w hat, which, transport, vrijeme,
- opisivati: tekstova, traženjem pogrešaka i whose) mjesta i buduće
- ljude i njihovim ispravljanjem u - Opisne pridjeve (najčešće): u dogañaje
predmete tekstu, označavanjem tačnih i okviru datih tema • Prošli dogañaji
- neka netačnih tvrdnji, prezentiranjem Nepravilno poreñenje pridjeva P riloške odredbe za
raspoloženja i odreñenih dijelova teksta Brojeve: 100, 1000… vrijeme, riječi koje idu
stanja mimikom itd. Glagole: zajedno
- aktivnosti 4) Verbalno Present Simple (potvrdna, • London/Sarajevo
- postavljati postavljanjem pitanja i odrična, upitna forma) rječnik vezan uz upute i
pitanja i odgovaranjem na pitanja, Present Continuous (potvrdna, lokacije pri razgledanju
odgovarati na prepričavanjem dijelova ili odrična, upitna forma) grada
njih cijelih kratkih tekstova Past Simple pravilnih i • Film i TV rječnik vezan
- tražiti i davati jednostavnim rečenicama, nepravilnih glagola za vrste filmova i serija
informacije upotrebom novog vokabulara u Future Simple: shall/w ill
• Problemi rječnik vezan
- slušati konkretnim primjerima/ (potvrdna, odrična, upitna
uz školska pravila,
očekujući da rečenicama, prepoznavanjem forma)
probleme učenika u
čuju odreñenu netačnih tvrdnji, Present Continuous za
svakodnevnom životu
informaciju dopunjavanjem nepoznatih izražavanje budućnosti
Osim što će stalno
- slušati pjesme rečenica itd. Going to oblik
proširivati vokabular,
i prepoznavati PRODUKCIJA Glagole: be, have/have got
učenici će ponavljati ili
stihove b) GOVOR (potvrdna, odrična, upitna
- vježbati Učenici će: forma) učiti da k oriste:
- Skraće nice , najčešće (a.
pisanje - Praviti kratke Modalne glagole: can, may, have
m., p.m., UK, USA,
različitih jednostavne dijaloge koji to, must, should
skraćenice za dane u
tekstova se zasnivaju na temama o Imperativ (sva lica jednine i
sedmici i mjesece
kojima se raspravljalo množine)
- Afik se u vezi sa datim
- Prepričavati kratke priče Present Perfect
temama i gramatikom
i šale Priloge (najčešće):
(-s, -ing)
- Učestvovati u razgovoru - mjesto
- Antonime u vezi sa
o zadanim temama - pravac, smjer (left, right,
datim temama (fast – slow,
- Pjevati pjesme east, west)
up – down, hot – cold
- Igrati po ulogama, - vrijeme (last week, last year)
- Slože nice u vezi sa datim
jezične igre itd. - način (slowly, quickly)
temama (football,
- Recitirati, d ramatizirati Prije dloge: nešto proširenija
basketball, swimming
c) PISANJE upotreba prijedloga za mjesto i
pool, pen-friend)
Učenici će: vrijeme
- Kolokacije u vezi sa
- Pisati diktate Rečenice :
datim temama (outdoor
- Prepričavati/prepisivati Red riječi (uz upotrebu priloga
sports, to do homew ork,
kratke tekstove učestalosti npr. always, never,
make a phone call)
- Pisati sastave na sometimes)
Napomena
odreñene teme There is a/There are some…Is
Navedena leksika je
- Dopunjavati nedovršene there a…? Are there any…?
prijedlog i ne treba se
rečenice, tabele križaljke,
shvatiti kao
pjesme itd.
ograničavajuća.
- Redati ispremetane riječi
458
Njemački jezik – prvi strani jezik, šesta godina učenja
U nastavi njemačkog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 i dje limičnom dostizanju
nivoa A2.2 Evropskog okvira za strane jezike (prvi stepen osnovnog znanja).

Slušanje i
razumijevanje • Učenik može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su
za njega od neposredne važnosti.
• Može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i pratiti promjenu
teme na TV vijestima.
• Može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne.
Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi.
Čitanje i
razumijevanje • Učenik može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna
pisma, kratke vijesti, jednostavna uputstva).
• Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. Može locirati,
komparirati, kontrastirati jednu ili više odreñenih informacija u nešto širem tekstu. Ponekad je u stanju
da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica.
• Sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta.
Govor
• Učenik može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. Može razumjeti
kratke informacije društvenog tipa, te obavljati dosta transakcija (kupiti poštanske marke na pošti, pitati
za cijenu, u restoranu tražiti pomoć konobara i sl.). Može nakratko povesti razgovor, ali je rijetko u
stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno.
• Izgovara bez poteškoća neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešaka kod
započinjanja.
• Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da
im ponešto ponovi.
• Vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama, ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka.
Pisanje
• Učenik je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija.
• Zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma, bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama.
• Zna popuniti jednostavne formulare ličnim podacima.
• Zna pisati jednostavne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti, dogañaji,
vlastiti planovi i planovi članova porodice).
• Zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena, afiksi) i daje mnogo
nespretnih formulacija.
Znanje o jeziku
• Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.
Tematske cjeline:
1. Škola
3. Prijateljstvo
4. Život u gradu
5. Nauka i tehnologija
6. Zdravlje i dobra kondicija
7. Praznici i tradicija
8. Sredstva informiranja
9. Zemlje njemačkog govornog područja – znamenitosti, poznate ličnosti
459
Funk cije i
Vještine Gramatik a Vok abular
sposobnosti
Učenici će znati: SLUŠANJE I Učenici će učiti o tome i Učenici ce usvajati novi i proširivati
- razumjeti tekst RAZUMIJEVANJE koristiti : već usvojeni vokabular koji se odnosi
oglasa, prospekta i Učenici će slušati izgovoreni tekst Imenice: na date teme, npr. :
slično i reagirati - Dativ množine Škola:
- uspostaviti kontakt - povezivanjem slike i slušanog - Složenice Schulräume. Schulalltag,
telefonom ili mailom teksta, Zamje nice: Schulpartnerschaft, S prachkenntnisse
- diskutirati pro i - označavanjem tačnih i netačnih - Lične zamjenice u dativu verbessern, Kontakt aufnehmen,
kontra tvrdnji - Pokazne zamjenice dieser, Schulen vergleichen, Schüleraustausch.
- ispričati o nečem u - davanjem kratkih odgovora na diese, dieses Prijateljstvo:
prošlosti nastavnikova pitanja ili pitanja - Neodreñene zamjenice viele, jemanden gut verstehen, gemeinsame
- predstaviti najboljeg koja su čuli sa CD-a i sl. nichts, etwas, man Interessen haben, jemandem vertrauen,
prijatelja - popunjavanjem praznina u Pridjevi: jemandem zuhören, lügen, verzeihen,
- imenovati zgrade u tekstu, - Komparacija pridjeva loben, Toleranz, Freundschaften
gradu - popunjavanjem tabela, (pravilna i nepravilna) schließen, Missverständnis . . .
- opisati put - rješavanjem zadataka - glagol werden + pridjev Svakodnevni život:
- nešto obrazložiti višestrukog izbora Glagoli: Tagesablauf, der A lltag, Termine
- opisati mjesto ČITANJE I - prezent glagola werden, vereinbaren, Verabredungen,
stanovanja RAZUMIJEVANJE - prezent za izražavanje Wochenplan, Freizeitaktivitäten
- izraziti osjećanja Učenici će aktuelnog, prošlog, navika, Život u gradu:
- govoriti o svom - čitati rečenice i kraće tekstove, budućnosti der Bahnhof, das Rathuas, die Kirche,
hobiju - tražiti osnovne informacije u - prezent modalnih glagola das Schwimmbad, die Brücke, der
- nabrojati vrste tekstu pritom rješavajući zadatke dürfen, sollen, Markt, die Ampel, geradeaus, die zweite
sportova poput: - futur I, Straße links, durch den Park, an der
- objasniti statistiku, pridruživanja slike tekstu, - preterit pomoćnih i modalnih P ost vorbei, bis zur nächsten Kreuzung,
grafički prikaz i sl. pridruživanja podnaslova glagola, sich orientieren, vom Markt zum
- iskazati mišljenje o dijelovima teksta, označavanja - ich hätte za izražavanje želje Rathaus, einen Weg beschreiben . .
nečem tačnih i netačnih tvrdnji, - perfekt slabih glagola Nauk a i te hnologija
- nešto uporediti odgovaranja na postavljena Prijedlozi: Handy, Computer, im Internet surfen,
- razgovarati sa pitanja, dopunjavanja teksta, - Prijedlozi sa dativom der Bildschirm, die Tastatur,
ljekarom popunjavanja tabela i sl. Rečenica: Wettbewerb, sich für etwas
- opisati medije i GOVOR - Red riječi u zavisnosloženoj interessieren, Erfindungen . . .
njihovu funkciju Učenici će: rečenici Zdravlje i dobra kondicija:
- diskutirati o TV- - govoriti kratke iskaze sa mnogo - Zavisnosložena rečenica sa (un)gesund leben, nicht rauchen dürfen,
programu pauza i tražeći odgovarajuće veznicima weil i dass Übergew icht, gesundes Essen,
- nabrojati svoje izraze, - Indirektni govor u indikativu Medikamente nehmen, die Apotheke,
omiljene emisije i - postavljati jednostavna pitanja, bez veznika dass (Er hat sich bewegen, F itness, Sportarten, Sport
obrazložiti izbor - davati važne informacije o sebi gesagt, er kommt morgen.) treiben, einen Rekord aufstellen . . .
- iskazati sklonosti i neposrednom okruženju, Učenici će koristiti ali ne i Sre dstva informiran ja:
- opisati omiljene - riječi i grupe riječi i rečenice učiti o sljedećem: Fernsehprogramm,
zvijezde, predstaviti povezivati jednostavnim Priloge Nachrichtensendung, Werbung,
neku muzičku grupu i veznicima i, ili, onda najfrekventnije priloge za Jugendsendung, Sportreportage,
sl. - igrati uloge, mjesto i vrijeme Zeitung, Zeitschrift, Rundfunk, Medien
- opisati proslave - pripremati i provoditi früher und heute, berichten . . .
- čestitati praznike jednostavne dijaloge, Praznici i tradicija:Weihnachten,
- opisati život u - voditi dijaloge prema datoj Weihnachtslieder, Ostern, Bajram,
porodici skici. Familienfeste, Karneval, Valentinstag,
- nabrojati zemlje PISANJE feierlich, gemütlich, ein Fest
njemačkog govornog Učenici će: vorbereiten, Glückwünsche, sich
područja i neke - prepisivati rečenice i kraće bedanken . . .
poznate znamenitosti u tekstove, Zemlje nje mačkog govornog
pojedinim gradovima - rekonstruirati riječi i rečenice, područja:
- dopunjavati izostavljene riječi, Sehensw ürdigkeiten, Wo spricht man
dijelove rečenice ili cijele Deutsch?, Reisen und Ausflüge . . .
rečenice, Napome na:
- pisati kratki jednostavan tekst Navedena leksika je samo prijedlog
prema datom tekstualnom modelu moguće leksike te se ne smije shvatiti
- samostalno napisati kratki tekst kao obavezan leksički minimum.
(voñeno pisanje)
460
Njemački jezik – drugi strani jezik, treća godina učenja

U nastavi njemačkog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1.3 i dje limičnom postizanju
nivoa A2.1 Evropskog okvira za strane jezike.
Je zičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja
Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. kratke informacije o nekoj
osobi, porodici, poslu, bližoj okolini).
• Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča.
• Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao.
• Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako
mu se neko obraća direktno. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi.
Čitanje i razumijevanje • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o
svakodnevnom životu, rutinskim dogañanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva.
• U svakodnevnim tekstovima (npr. oglasi, prospekti, jelovnici, red vožnje) zna pronaći
konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma.
• Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju.
Govor • Učenik zna opisati porodicu, druge ljude, čime se bavi, vlastito porijeklo, obrazovanje.
• Može razgovarati na zadanu temu. Komunikacija može biti otežana i može doći do
nesporazuma.
• Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi
uglavnom jednostavnim strukturama.
• P oteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Još uvijek se primjećuje
strani naglasak.
• Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, naučenih izraza, osnovnim vokabularom i
osnovnim gramatičkim strukturama. P ravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto
produženog razgovora.
Pisanje • Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo
nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći).
• Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih
potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici, lične podatke, jednostavan diktat).
Tematske cjeline:
2. Slobodno vrijeme (odlazak u kino, na koncert, u muzej, posjeta prijatelju . . .)
3. Nastavne i vannastavne aktivnosti i školske proslave
4. Život u gradu
5. Bavljenje sportom
6. Jelo i piće, odlazak u restoran
7. Zemlje njemačkog govornog područja
8. Moja domovina
461
Funk cije i sposobnosti Vještine Gramatik a Vokabular
Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će učiti o tome i koristiti : Učenici ce usvajati novi i proširivati
- govoriti o svojoj Učenici će slušati izgovoreni tekst i Imenice: već usvojeni vokabular koji se
porodici i odnosu sa reagirati Dativ množine odnosi na date teme, npr. :
roditeljima, podjeli - povezivanjem slike i slušanog
poslova u porodici teksta, Zamje nice:
- imenovati predmete u - označavanjem tačnih i netačnih - Lične zamjenice u dativu Život u porodici:
domaćinstvu tvrdnji - Pokazne zamjenice dieser, diese, im Haushalt helfen, das Z immer
- opisati vlastitu sobu - davanjem kratkih odgovora na dieses aufräumen,
-govoriti o nastavnikova pitanja ili pitanja - Neodreñene zamjenice viele, auf die Geschw ister aufpassen, den
interesovanjima koja su čuli sa kasetofona i sl. nichts, etwas, man Müll wegbringen
- voditi intervju - popunjavanjem praznina u tekstu, - Upitna zamjenica welcher,
- opisati jedan dan - popunjavanjem tabela, welche, welches Slobodno vrije me:
- navesti datum - rješavanjem zadataka višestrukog ins Konzert gehen, gute Musik
- naručiti nešto u izbora Pridjevi: genießen, der Z irkus, das Publikum,
restoranu ČITANJE I RAZUMIJEVANJE - Komparacija pridjeva (pravilna i die Artistenummer, der C lown,
- čitati jelovnik Učenici će nepravilna) auftreten, ein Museum besichtigen
- govoriti o vlastitim - čitati rečenice i kraće tekstove, - glagol werden + pridjev
navikama kada je jelo u - tražiti osnovne informacije u tekstu Nastavne i vannastavne aktivnosti
pitanju pritom rješavajući zadatke poput: Glagoli: i školske proslave:
- davati prijedloge pridruživanja slike tekstu, - prezent glagola werden, die P rojektarbeit, an einem Projekt
- prihvatiti ili odbiti pridruživanja podnaslova - prezent modalnih glagola dürfen, teilnehmen, ein Thema bearbeiten,
nečiji poziv dijelovima teksta, označavanja sollen, sich mit einem Thema beschäftigen,
- opisati neki predio tačnih i netačnih tvrdnji, - prezent glagola sa razdvojivim eine Schulfeier organisieren, ein
- nešto porediti odgovaranja na postavljena prefiksom Theaterstück aufführen . . .
- popuniti formular pitanja, dopunjavanja teksta, - futur I,
- napisati razglednicu popunjavanja tabela i sl. - preterit pomoćnih glagola, Život u gradu
- davati savjete GOVOR - ich hätte za izražavanje želje der Bahnhof, die Kirche, die Brücke,
- imenovati zgrade u Učenici će: - perfekt slabih glagola die P ost, das Schwimmbad, Wie
gradu - govoriti kratke iskaze sa mnogo komme ich zum Schwimmbad?, die
- opisati put pauza i tražeći odgovarajuće Brojevi: erste Straße links, geradeaus, an der
- opisati mjesto izraze, - redni brojevi za iskazivanje Ampel . . .
stanovanja - postavljati jednostavna pitanja, datuma
- imenovati vrste - davati važne informacije o sebi i Bavljenje sportom
sportova neposrednom okruženju, Prijedlozi: Sportarten, S port treiben, trainieren,
- iskazati mišljenje o - riječi i grupe riječi i rečenice - Prijedlozi sa dativom die Sporthalle, das Stadion, der
nečem povezivati jednostavnim veznicima Leistungssportler . . .
- opisati omiljenu i, ili, onda Rečenica:
muzičku grupu, - igrati uloge, - Red riječi u zavisnosloženoj Je lo, piće , odlazak u restoran
sportaša i sl. - pripremati i provoditi jednostavne rečenici Hunger haben, Durst haben,
- osnovne informacije o dijaloge, - Zavisnosložena rečenica sa bestellen, die S peisekarte, der
Njemačkoj i Austriji - voditi dijaloge prema datoj skici, veznikom weil Nachtisch, zahlen, die
- znati govoriti o PISANJE - Indirektni govor u indikativu bez Lieblingsspeise . . .
znamenitostima u Učenici će: veznika dass
zemljama njemačkog - prepisivati rečenice i kraće tekstove, Ze mlje njemačkog govornog
govornog područja i - rekonstruirati riječi i rečenice, Učenici će koristiti ali ne i učiti o područja:
svojoj domovini - dopunjavati izostavljene riječi, sljedećem: Wo liegt ? grenzen an, die
dijelove rečenice ili cijele rečenice, Einwohnerzahl, die Hauptstadt, der
- pisati kratki jednostavan tekst prema Priloge Fluss, das Gebirge . . .
datom tekstualnom modelu najfrekventnije priloge za mjesto i
- samostalno napisati kratki tekst vrijeme Napomena:
(voñeno pisanje) Navedena leksika je samo prijedlog
moguće leksike te se ne smije
shvatiti kao obavezan leksički
minimum.
462
Francuski jezik – prvi strani jezik, šesta godina učenja
U nastavi francuskog jezika u osmom razre du osnovne škole treba težiti u potpunosti dostizanju nivoa A2.1. i djelimično nivoa A2.2.
Evropskog okvira za strane je zike .
Jezičke Oček ivani re zultati / ishodi učenja
vje štine
Slušanje i Učenik
razumijevanje • razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog života (lične informacije, kupovina, praznici,
sport, škola, zdravlje…)
• razumije kraće dijaloge / diskusije u situacijama iz svakodnevnog života (u restoranu, na ulici, u školi, na
utakmici…)
• razumije jednostavne upute, savjete, zadatke,
razumije osjećanja i stavove govornika
Čitanje i • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog života
razumijevanje • čita i pronalazi tražene informacije u katalozima, oglasima, brošurama, jelovnicima, kuhinjskim receptima…
• čita i razumije kratke novinske članke, kratka pisma, poruke, čestitke, pozivnice, uputstva o upotrebi…
Govor • učestvuje u razgovoru na poznatu temu, postavlja pitanja i daje odgovore

• izražava lični stav i osjećanja
• opisuje i govori o osobama iz bližeg okruženja (porodica, prijatelji . . .)
• opisuje i uporeñuje predmete i osobe
P isanje • piše kratki opis dogañaja, ličnog iskustva, kratko pismo
• piše lične napomene, podsjetnike, bilješke
• piše lične poruke, čestitke, pozivnice, plakate
piše kratke, upute o upotrebi, recepte . . .
Znanje o jeziku • Na ovom nivou učenja učenik prepoznaje, ponavlja, uči i upotrebljava stečena znanja o jeziku
• Učenik stiče znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika
funkcije i
Nivo teme aktivnosti gramatika vokabular
sposobnosti
RECEPCIJA Učenici će ponavljati i Učenici će ponavljati i
8. razred - Prijateljstvo Učenici će znati a) SLUŠANJE I utvrñivati stečena proširivati vokabular u vezi sa
- predstaviti svoje REAGOVANJE znanja, te učiti i sljedećim temama:
Osnovna - Škola prijatelje Učenici će slušati primjenjivati novo Prijate ljstvo:
škola - opisati osnovne tekst koji je izgovorio gradivo - le/la meilleur/e ami/e,
- Svakodnevni karakterne osobine nastavnik ili izvorni Fonetika avoir de la confiance ,
6. godina život u gradu čovjeka govornik i reagovati - intonacija rečenice se confier à, sortir ensemble,
učenja - tijelo čovjeka - davanjem odgovora - vezivanje riječi s’amuser bien, organiser une
francuskog - Praznici, - kretanje u gradu na pitanja - specifični fonemi – fête. une surprise - partie…
jezika tradicije - sportsku - postavljanjem vokali, nazali - la description du caractère :
aktivnost pitanja u vezi sa Ime nice bon, confiant, gai, timide,
- Čovjek – tekstom - rod - prirodni i sociable, renfermé, râleur,
Razvijanje dijelovi tijela - predstaviti - potvrñ ivanjem ili gramatički discret/indiscret….
osnovnog (usmeno i negiranjem tvrdnji - množina pravilna i Škola:
znanja - Zdravlje i pismeno) svoju - popunjavanjem nepravilna proširivanje vokabulara
sport školu, aktivnosti u tabela ili vježbi sa - slaganje pridjeva sa - le journal d’école.
školi, prazninama imenicom rapporter des activités à
- Sredstva - podvlačenjem Član l’école, les nouvelles de la vie
informisanja - pričati, tačnog odgovora - ponavljanje scolaire
postavljati i - zaokruživanjem odreñenog i - créer les affiches représentant
- Nove odgovarati na višestrukog izbora neodreñenog člana la France et la langue française
tehnologije pitanja u vezi sa - bilježenjem ključnih - partitivni član - échanges scolaires. inviter /
(mobite l, načinom riječi ili traženih Zam je nice accueillir quelqu’un, présenter
kompjute r i obilježavanja informacija - lične zamjenice u sa ville, son école
dr.) praznika u b)ČITANJE I funkciji subjekta i Svakodnevni život u gradu
Francuskoj i kod REAGOVANJE direktnog i indirektnog proširivanje vokabulara
nas, Učenici će znati čitati objekta i njihovo - se déplacer dans la ville - les
kratke tekstove u sebi mjesto u potvrdnoj, moyens de transport commun,
- davati, tražiti i ili naglas i reagovati : odričnoj i upitnoj prendre l’autobus, le tram, le
slijediti usmena i - rješavanjem rečenici métro, le taxi…
pismena uputstva u zadataka višestrukog - pokazne zamjenice monter/descendre
vezi sa funkcijom i izbora i tačnih i - proste upitne acheter le ticket de métro,
načinom upotrebe netačnih tvrdnji zamjenice: qui, que, l’horaire du métro, à quelle
kompjutera, - podvlačenjem (de qui, à qui…) heure part …. ?
mobitela, telefona . traženih informacija - neodreñene le départ / l’arrivée
.. - ispravljanjem zamjenice: on, tout, - les institutions de culture
pogrešaka personne, chaque dans la ville (musée,
463
- govoriti o svom - dopunjavanjem - odnosne zamjenice bibliothèque, expositions,
ličnom stavu u rečenica qui, que, où cinéma, médiathèque…)
vezi sa datim - odgovaranjem i Prid je vi Praznici i tradicije
temama postavljanjem pitanja - prisvojni u Francuskoj i kod nas
- prepričavanjem - pokazni - le calendrier, les jours fériés,
- davati savjete, teksta - upitni - les fêtes religieuses et les
naredbe, pozivati i PRODUKCIJA - opisni – pravilna i fêtes nationales en France et en
odgovarati na a) GOVOR nepravilna komparacija Bosnie-Herzégovine
pozive, Učenici će u skladu sa Glagoli - la fête de Noël, le Jour de
dostignutim jezičkim Potvrdni, odrični i l’An, P âques, la fête de
- opisati situaciju kompetencijama upitni oblik : Bajram…
u prošlosti - govoriti na zadanu - prezent – ponavljanje - le P remier Mai
- opisati situaciju temu pravilnih glagola i - le défilé du 14 juillet
u budućnosti - prepričavati dogañaj učenje osobenosti - la Fête de la musique
- predstavljati predmet glagola sa infinitivom - le menu de fête
- uporeñivati ljude ili osobu na – ir, re, oir - les chansons de fête
i predmete - sastavljati kraće - bliski futur Čovjek – dijelovi tije la
dijaloge - futur I - les parties du corps, (le pied,
- pisati kratke - davati i tražiti - perfekt glagola na – la jambe, la main, le bras,la
članke i intervjue obavijesti er gorge, le ventre, le cœur,…)
za školske novine - igrati po ulogama - perfekt pomoćnih souffrir, avoir mal à,
- recitovati glagola i nekih lever le bras, plier les genoux,
Napomena: sve - pjevati nepravilnih glagola baisser les épaules, marcher,
ove funkcije i b) PISANJE čestih u upotrebi s’arrêter, se retourner…
vještine će biti Učenici će znati - imperfekt - l’hygiène du corps
svedene na pisati: - sibžonktiv prezenta prendre la douche, se laver, se
učenikove jezičke - kratke poruke, SMS, glagola ne –er i glagola brosser les dents . . .
kompetencije mail, pozivnice, pisma avoir, être i faire - le savon, le shampoing, la
- kratku priču, Prilozi serviette, le dentifrice …
dogañaj - tvorba priloga na – Zdravlje i sport
- kratki opis ment - entretenir le corps et la santé
- intervju - komparacija - être en pleine forme,
- diktate priloga être sportif/ive . . .
- kratke članke o - komparacija priloga - les sports collectifs, jouer à…
školskom životu bien, mal - les sports individuels (faire
- popunjavati tabele i - ponavljanje priloga : de la musculation, de la
jednostavne križaljke - za mjesto: ici, là, où, natation, du ski . . .)
- praviti postere, dedans, dehors . . . - l’esprit sportif,
- za vrijeme: savoir gagner/perdre un match
maintenant, encore, - être fort/e, persistant/e,
toujours, puis, ensuite, patient/e, courageux/euse,
finalement, longtemps audacieux/euse,
- za količina: peu, - supporter une équipe
assez, beaucoup, trop, Sredstva informisanja
très, encore - les journaux, les magazines,
- za način: bien, mal, les quotidiens, les
vite, volontiers, hebdomadaires
souvent - la radio, la télé : les
- priloški izrazi za émissions en direct, les infos,
vrijeme: d’abord, à la les films, les reportages…
fin . . . - les chaînes, les pubs
- priloške odredbe za - les zappeurs,
mjesto: loin de, près l’animateur/trice,
de, à côté de, au milieu l/la présentateur/trice
de . . . les vedettes de télé
Prijedlozi Nove tehnologije
à, dans, de, chez, en, - acheter le nouveau téléphone
pour, avec, entre, portable, le nouvel ordinateur
contre . . . – Comment ça marche ?
(ponavljanje) -allumer/éteindre, appuyer le
Brojevi do 1000 bouton/la touche,
Ponavljanje glavnih envoyer/recevoir un SMS, un
brojeva message, taper sur le clavier,
Veznici et, ou, mais, enregistrer, imprimer,
car,
Rečenica
- red riječi u potvrdnoj,
upitnoj i odričnoj
rečenici
- složena rečenica :
uzročna (parce que),
vremenska (lorsque,
pendant que)
464
Francuski jezik – drugi strani jezik, treća godina učenja
Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole je omogućiti
razvoj jezične kompetencije učenika, što predstavlja središnji, nezamjenjiv vid učenja jezika, a
naročito je potrebno razviti komunikacijske sposobnosti. Učenike treba bolje upoznati sa elementima
civilizacije i kulture zemlje čiji jezik uče, kao i sa njihovom vlastitom kulturom te, kad god je to
moguće i u okviru njihovih sposobnosti, vršiti usporedbe izmeñu kulture zemlje čiji jezik uče i kulture
njihove zemlje. Na taj način bi bilo, izmeñu ostaloga, moguće kod učenika razviti pozitivnu
radoznalost, samostalnost i kreativnost. Takoñer, učenjem francuskog jezika u ovom uzrastu, trebalo
bi usaditi učenicima ljubav prema prirodi i svijest o potrebi ekološke zaštite. Izučavanje još jednog
stranog jezika treba da pospješi kontinuitet i povezanost učenja kao cjeloživotnog procesa. U nastavi
francuskog jezika, kao drugog stranog jezika, u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom
dostizanju nivoa A 1.3 i djelimičnog A 2.1 Evropskog okvira za strane jezike.

Slušanje i • Učenici razumiju, uz znatan napor, jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za
razumijevanje njih od neposredne važnosti.
• Mogu da razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i mogu da prate
promjenu teme na TV vijestima
• Mogu da razumiju iskaz ukoliko je jasno artikulisan standardnim jezikom i brzinom sporijom od
normalne. Često zahtijevaju da im se nešto ponovi.
Čitanje i • U stanju su da razumiju kratke, jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular
razumijevanje • Mogu da razumiju glavne ideje i neke detalje u kraćem tekstu.
• Mogu locirati i komparirati jednu ili više odreñenih informacija u nešto širem tekstu. Ponekad su u
stanju da pogode iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica
• Sporije čita i teže razumije duže odlomke teksta
Govor • Učenici mogu dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme.
• Mogu razmjenjivati kratke informacije društvenog tipa (npr. pri kupovini ili obavljanju nekih usluga).
• Mogu nakratko povesti razgovor, ali su rijetko u situaciji da ga nastave jer ne razumiju dovoljno.
• Izgovaraju bez poteškoća neke poznate nizove ali prave dosta primjetnih pauza.
• Izgovor im je općenito dovoljno jasan
• Vladaju osnovnim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju, ali još uvijek prave
mnogo osnovnih grešaka
Pisanje • Učenici su u stanju da pismeno opišu nekolicinu svakodnevnih situacija
• Znaju napisati jednostavne, linearne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti,
dogañaji, vlastiti planovi, planovi članova porodice)
• Učenici pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena
• Izrañuju projekte
Znanje o jeziku • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju, upotrebljavaju i stječu nova znanja o jeziku
465
Nivo Te me Funkcije i Aktivnosti Gramatik a Vokabular
sposobnosti
RECEPCIJA Učenici će učiti o tome, Učenici će ponavljati i proširivati
8. razred - Moja porodica Učenici će znati: a) SLUŠANJE I ponavljati i koristiti: vokabular koji se odnosi na date
i ja - predstaviti sebe REAGOVANJE: Re čenica teme, npr.:
Osnovna - Kuća/dom i članove svoje Učenici će slušati Red riječi u potvrdnoj - Porodica: dogañaji unutar
škola (stanovanje i porodice izgovoreni tekst i odričnoj i upitnoj rečenici porodice (les fêtes en famille: Le
bliža okolina) - opisati sebe i reagovati: Fonetika Jour de l'An, Noël, Paques, fêtes
3. godina - U kupovini članove porodice, 1) neve rbalno, npr.: Intonacija rečenice i en famille bosniaque, les cartes
učenja - Škola svoju okolinu, obilježavanjem vezivanje riječi u de voeux, les cadeaux,
francuskog - Francuska/BiH trenutnu aktivnost odreñenih riječi i fraza, izgovorne cjeline spécificités des fêtes
jezika - Slobodno - obraćati se zaokruživanjem tačnog Imenice - Kuća/dom
vrijeme ljudima odgovora, - rod: prirodni i gramatički (proširivanje vokabulara): les
Prvi - Zdravlje i - postavljati i popunjavanjem praznina na -e i neki oblici na –eur, différents types de logement: la
stepen ishrana odgovarati na novim usvojenim -euse i -eur, -trice maison, l'appartement, le studio,
osnovnog - Priroda pitanja koja se riječima i izrazima itd. - jednina i množina la grande villa, etc. les différentes
znanja odnose na 2) ve rbalno, npr.: - pravilna množina na –s pièces et les lieux de la maison.
obrañene teme davanjem kratkih - neki primjeri nepravilne les meubles, les accessoires, les
- tražiti i davati odgovora na pitanja množine na –x: eau-eaux, éléments de décoration
informacije koje je postavio al-aux . . - U kupovini (proširivanje
(postavljati pitanja nastavnik ili osoba sa Član vokabulara): situations propres
i odgovarati na zvučnog snimka, - ponavljanje odreñenog i aux actes d'achat: acheter et
pitanja, davati i prepričavanjem kraćih neodreñenog člana payer, l'argent, demander le prix
potvrñivati tekstova, biranjem - partitivni član (Combien ça fait?, Combien
informacije) tačnog odgovora, Zamjenice coûte . . .? C'est combien?)
- izraziti postavljanjem pitanja - lične nenaglašene Comment payer: en espèces (avec
- slaganje i nastavniku ili drugim - lične naglašene des billets, avec des pièces), par
neslaganje učenicima (subjekatski i objekatski carte bancaire, par chèque -
- zahvalnost b) ČITANJE I padež) Škola: (proširivanje vokabulara):
- interesovanje REAGOVANJE: - upitne: Qui?, De/à qui?, le système éducatif (osnovne
- bol Učenici će čitati kratke Que?, De/à quoi odlike), les activités à l'école,
- govoriti o tekstove, u sebi ili - proste odnosne entrer à l'école . . ./sortir de . . ..
- sebi i porodici naglas i reagovati: zamjenice: qui, que, où suivre des cours de . . ., une
- slobodnom 1) neve rbalno, npr.: - neodreñene: on, tout, formation de . . ., faire des études,
vremenu traženjem odreñenih personne passer un examen, échouer à . . .
- Francuskoj /B iH informacija, Pridjeve - Francusk a / B iH, osnovni
- zdravlju rješavanjem zadataka - opisne vokabular: le pays / la ville
- prirodi višestrukog izbora i - prisvojne natale, la capitale, les régions, les
koristeći sadašnje i tačnih i netačnih tvrdnji, - pokazne paysages, le climat, les habitudes
prošlo vrijeme, dopunjavanjem i - komparacija pridjeva des gens, exprimer les
kao i blisku dovršavanjem rečenica Glagole ressemblances et les différences
budućnost. 2) ve rbalno, npr.: (potvrdni i odrični oblik) - Slobodno vrije me, prošireniji
Sve ove funkcije odgovaranjem na - P rezent (ponavljanje) vokabular npr. les activités de
će biti u okviru postavljena pitanja, - P rezent gl. na –ir, re, oir loisirs, expressions des goûts et
učenikove jezične prepričavanjem dijelova - P rezent povratnih des préférences en matières de
sposobnosti. teksta, recitovanjem glagola loisirs, les spectacles (le cinéma,
recitacija - Imperativ (ponavljanje) le théâtre, la musique, la danse),
PRODUKCIJA - Bliski futur (ponavljanje) les sports (le football, le ski, le
a) GOVOR - Futur I vélo, la natation), les loisirs à la
Učenici će u skladu sa - P erfekat glagola na –er maison (la télévision, la radio),
dostignutim jezičkim Priloge za voir une exposition, visiter un
kompetencijama: - mjesto: ici, là, où, musée, lire (la lecture), voyager
- učestvovati u - vrijeme: aujourd'hui, (le voyage), etc
razgovoru s drugima hier, demain, tôt, tard - Zd ravlje i ishran a:
- govoriti na zadanu - količinu: peu, assez, - être de bonne/mauvaise santé.
temu beaucoup, trop, très aller voir le docteur, prendre des
- davati upute i - za način: bien, mal, vite, médicaments, avoir mal à . . .
informacije volontiers, souvent - la nourriture et les repas,
- tražiti obavijesti Prije dloge situation propres à la nourriture et
- uz nastavnikovu À, dans, de, chez, avec etc. au restaurant, avoir faim –
pomoć izvoditi Brojeve (glavne) do 1000 manger. avoir soif – boire. la
dramatizirani tekst table: une assiette, un verre, une
b) PISANJE forchette, une cuillère, un
Učenici će: couteau, une tasse. apprécier:
- pisati kraće diktate c'est bon, excellent, délicieux, ça
- popunjavati tabele i a bon/mauvais goût. etc
jednostavne križaljke - Priroda: les paysages: le lac, la
- prepričavati tekstove rivière, la mer, la montagne. les
- pisati kratke tekstove animaux: domestiques et
na poznatu temu (carte sauvages. etc
postale, lettre)
- slati SMS ili e-mail
466
Arapski jezik – prvi strani jezik, šesta godina učenja


- ovladavanje leksikom i gramatikom predviñenom za ovaj nivo,
- upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava. razumijevanje i poštivanje drugih kultura,
- osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora, odnosno ovladavanje
NIVO: ŠESTA GODINA UČENJA - VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

(2 časa sedmično/ 70 časova godišnje)

jezika - voñenje kratkih razgovora prilikom
- razvijanje radoznalosti i kreativnosti upoznavanja
- razvijanje razumijevanja i logičkog - razumijevanje jednostavnih sadržaja na
pamćenja arapskom jeziku
- razvijanje temeljitosti, predanosti i - sloboda i samostalnost u govoru
preciznosti u učenju jezika - čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi,
- razvijanje samostalnosti u govoru rečenica i tekstova
- putem igara, pjesme i plesa učiniti da - kratki usmeni i pismeni odgovori
učenje arapskog jezika bude zabavno - dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova
- čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i
tekstova

Neophodno je ponoviti osnovne fraze, lične i pokazne zamjenice, komparaciju pridjeva,
prijedloge, izražavanje posjedovanja, dual i plural imena, brojeve, ženski rod, potpunu i nepotpunu
deklinaciju, ime relacije, modalne glagole (želim, volim, mogu), izražavanje vremena putem rednih
brojeva.
Nivo Teme Funkcije i Vještine Gramatika Vokabular

sposobnosti
VIII Aktivnosti u Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE - Kongruencija
razred školi - Opisati Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati subjekta i
jednostavnim predikata u - Učenici proširuju
1) Neve rbalno
Osnovna Kupovina rečenicama - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli, glagolskoj vokabular u okviru
škola (voće, (imenskim i - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na rečenici zadanih tema i koriste
povrće, glagolskim) i - Atributivna ga za konstruisanje
riječi i konstrukcije koje su učenici čuli, odnosno
6. godina brojevi) ograničenim sintagma
učenja brojem riječi povezivanjem slike sa tekstom koji čuju, - Glagoli atributivnih sintagmi,
arapskog - Kratki školske aktivnosti - izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa «kana» i genitivne veze.
jezika dijalozi CD-a. «laysa» i imenske i glagolske
vezani za - Imenovati izražavanje
2) Verbalno rečenice
putovanje predmete u njihovog
(autobuska školskoj torbi i - ponavljanjem odreñenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio predikata
stanica, učionici nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona, Pronominalni - Kroz dijalog (igre,
aerodrom, - P rilikom - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili sufiksi iza pjesmice, ponavljanje,
restoran) kupovine tražiti prijedloga i
odreñenu količinu pitanja koja su čuli sa kasetofona, imenica prepoznavanje, i
Sportske i voća, povrća i - popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama - Negativni druge vježbe)
druge drugih ČITANJE I RAZUMIJEVANJE oblici prezenta uvježbavati osnovni
aktivnosti prehrambenih Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili i futura
vokabular.
- Moja artikala - Izražavanje
domovina, - upotrebljavati rečenica i reagirati: priloga za
glavni grad brojeve preko 1) Neve rbalno vrijeme - Vokabular treba
- Arapske 1000 - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih sintagmi - Razlomljeni proširivati u skladu sa
zemlje i - Koristiti redne i odgovarajućih ilustracija, plural
glavni brojeve za - Brojevi temama koje se
gradovi i izražavanje sati 2) Ve rbalno preko 1000 obrañuju.
druge - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja, - Kongruencija
karakteristike - Nabrojati dane u - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu broja i imenice
sedmici,
- povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd. - Postepeno uvoditi
Hidžretski hidžretske
GOVOR sinonime za leksiku
mjeseci mjesece i koju je usvojila
Izražavanje godišnja doba i Učenici će: većina učenika
datuma koristiti u govoru - ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje čuju sa
- Arapski i pisanju
jezik na - Koristiti jusiv u CD-a
WWW funkciji negacije - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa
perfekta (lam nastavnikom
yaktub) - pjevati
- upotrebljavati
futur - recitirati kraće pjesmice
- jednostavnim - glumiti, itd.
izrazima izraziti - postavljati jednostavna pitanja.
šta žele, vole, - povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima
mogu
- razumjeti PISANJE
ukoliko se od njih Učenici prepisuju riječi, rečenice i kraće tekstove koje su prije
nešto zahtijeva toga usmeno usvojili.
- razumjeti - rekonstruišu sintagme i rečenice
jednostavne - dopunjavaju izostavljene riječi, dijelove rečenice i cijele
pisane upute, rečenice
posebno ako su - pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu
ilustrirane
Arapski jezik – drugi strani jezik, treća godina učenja


- osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje
TREĆA GODINA UČENJA - VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

(2 časa sedmično / 70 časova godišnje)

- razvijanje razumijevanja i logičkog - sloboda i samostalnost u govoru
pamćenja - čitanje riječi vezanih za konkretan pojam
- razvijanje temeljitosti, predanosti i (samostalno upotrebljenih)
preciznosti u učenju jezika - čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i
- razvijanje samostalnosti u govoru rečenica
- putem igara, pjesme i plesa učiniti da - prepisivanje riječi i kratkih sadržaja
učenje arapskog jezika bude zabavno - kratki usmeni i pismeni odgovori
- čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i - dopunjavanje riječi i rečenica
rečenica

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova,
varijante pisanja slova, kratki i dugi vokali, sukun, tašdid, tanwin, pisanje odreñenog člana, vezivanje
slova u riječi, sintagme i kraće rečenice.
Nivo Teme Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatika Vokabular
VIII razred Pozdravlja- Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE - Odreñeni i
nje i Pozdravljanje na Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati neodreñeni
Učenici će:
Osnovna upoznavanje formalan i 1) neverbalno: član
škola neformalan način - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli, - Elementarn a
- Opisati - bojenjem navedenih predmeta / osoba, ime nska učiti samo
3. godina porodicu, - P redstaviti sebe i rečenica osnovni
učenja sebe i druge druge - lijepljenjem odnosno slaganjem slika redoslijedom
- Upitna
arapskog koji proistekne iz teksta koji su čuli, rečenica vokabular, koji
jezika - Kuća - Imenovati - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se Gram atički će biti osnova
članove svoje uže odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno žensk i rod za tvorbu
Prvi stepen - porodice (nastavci za
povezivanjem slike sa tekstom koji čuju, kratkih
elementarno Svakodnevni ž.r.)
g znanja život - Opisati - podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se - Osnovne sintagmi i
jednostavnim odnose na riječi koje su učenici čuli, boje (muški i (imenskih)
- Škola rečenicama - izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili ženski rod) rečenica.
(sportske i (imenskim) i - Pok azne
koja čuju sa kasetofona,
kulturne ograničenim zamje nice (za
aktivnosti) brojem riječi ljude i 2) ve rbalno: bliže i dalje Kroz dijalog
predmete u kući - ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio objekte) (igre, pjesmice,
Nabrojati nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona, - Lične
ponavljanje,
aktivnosti u - Imenovati zamje nice
slobodno predmete u - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova (jednina i prepoznavanje,
vrijeme školskoj torbi i pitanja ili pitanja koja su čuli sa CD-a, 1. lice crtanje i druge
- Koristiti učionici ČITANJE I RAZUMIJEVANJE množine) vježbe)
brojeve do Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi, - Prid jevi
uvježbavati
20 (bez - Brojati od 1 do 10 (najčešće
objašnjavanj sintagmi ili rečenica i reagirati: upotrebljavani) osnovni
a - Reći koliko je sati 3) neve rbalno: - Prijedlozi (fi, vokabular.
inkongruenci (puni sat) - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem min, 'ila, àla)
je) pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija, - Particip
Iskazivanje - Nabrojati dane u aktivni Vokabular
starosti sedmici 2) ve rbalno: - Upitni izraz treba proširivati
- P roslava - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na (min ayna) u skladu sa
roñendana, - Nabrojati pitanja, - Brojevi (do
temama koje se
praznika ograničen broj 20)
- dopunjavanjem izostavljenih riječi ili sintagmi u obrañuju.
odjevnih predmeta
tekstu
- povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd.
GOVOR
Učenici će:
- ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa
CD-a,
- voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim
učenicima ili sa nastavnikom,
- pjevati,
- glumiti, itd.
PISANJE
Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga
usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i
pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput:
- popunjavanja sintagmi i rečenica (npr. Gdje su
nestale riječi? - nastavnik ispisuje sintagme/rečenice
na tablu, izostavljajući odreñene riječi koje učenici
treba da popune)
Matematika
Programski sadržaj matematike za osmi razred koncipiran je kao logičan nastavak nastave
matematike iz ranijih razreda, utvrñuje i proširuje do sada stečena znanja i vještine. Prva tema: Vektori
nudi osnovne pojmove i operacije sa vektorima. U drugoj temi proširuju se do sada stečeno znanje o
brojevima i osnovnim računskim operacijama sa njima. Naime, uvodi se izračunavanje procenta broja,
pojam kvadratnog broja, pojam iracionalnog i realnog broja. U trećoj temi stiču se znanje o Pitagorinoj
teoremi i njenim primjenama. U četvrtoj temi formiraju se pojmovi vezani za koordinatni sistem i
funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. U petoj temi učenici se upoznaju sa pojmom stepena i
operacijama sa njima, a ova znanja proširuju do pojma polinoma i računanja sa polinomima.
Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje
o uglovima, trouglu, četverouglu, kružnici i krugu. Proširuju se osnovna znanja o meñusobnim
odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnovnim konstruktivnim problemima i zadacima.
Takoñer, uvodi se pojam broja π i na osnovu njega definišu se pojmovi obima i površine kruga i
upoznaju se formule za njihovo izračunavanje.
Nastavni sadržaj matematike za osmi razred devetogodišnje osnovne škole koncipiran je u

sedam nastavnih tema:
1. VEKTORI
Pojam vektora. Jednakost vektora. Osnovne računske operacije sa vektorima.

Neke primjene vektora.
2. REALNI BROJEVI
Kvadrat cijelih i racionalnih brojeva.

Rješenje jednačine x 2 = a (a ≥ 0 ) .
Kvadratni korijen racionalnog broja.
Iracionalni brojevi. Realni brojevi i brojevna prava.
Ureñenost u skupu realnih brojeva.
Jednakost a 2 = a .
Približne vrijednosti realnog broja.
Osnovne računske operacije sa realnim brojevima i njihova svojstva.
3. PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA
Pitagorina teorema. Obrat Pitagorine teoreme.

Primjena Pitagorine teoreme na kvadrat, pravougaonik, jednakokraki / jednakostranič ni
trougao, romb, trapez i krug.
Konstrukcija tač aka na brojevnoj pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima.
Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima.
4. PROPORCIONALNOST.
FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI
Mjerenje duži. Samjerljive i nesamjerljive duži.

Razmjera duži. Proporcionalne duži.
Dijeljenje duži na dijelove jednakih dužina.
Talesova teorema i njena primjena.
Pravougli koordinatni sistem u ravni.
Proporcionalne veličine. Proporcija i njena svojstva.
Funkcija direktne i obrnute proporcionalnosti.
Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti.
Procentni rač un. Interesni (kamatni) ra čun.
5. CIJELI RACIONALNI IZRAZI
Stepen čiji je izložilac prirodan broj.

Operacije sa stepenima – množenje i dijeljenje stepena jednakih osnova.
Stepen proizvoda, količ nika i stepena.
Konstante i promjenljive.
Cijeli racionalni izrazi. Brojna vrijednost racionalnog algebarskog izraza.
Cijele racionalne funkcije – polinomi. Osnovne računske operacije sa monomima.
Sabiranje, oduzimanje i množenje polinoma.
Kvadrat binoma. Kub binoma.
Razlika kvadrata. Zbir i razlika kubova.
Rastavljanje polinoma na faktore.
Rješavanje jednačine oblika ax 2 + bx = 0 , x 2 − a = 0 ,
a ≥ 0 i x 2 ± 2 xy + y 2 = 0 .
6. MNOGOUGAO (POLIGON)
Mnogougao. Podjela mnogouglova.

Zbir unutrašnjih i zbir vanjskih uglova mnogougla.
Broj dijagonala mnogougla.
Pravilni mnogougao i njemu karakteristični trougao.
Konstrukcije pravilnih mnogouglova.
Površina mnogougla.
7. KRUŽNICA I KRUG
Dijelovi kružnice i dijelovi kruga.

Omjer obima kruga i pre čnika kruga – broj π.
Dužina kružnog luka. Površina kruga.
Površina kružnog prstena i kružnog isječ ka.
MATEMATIKA
Za VIII razred devetogodišnje škole (četiri časa sedmično)
ZNANJE Sticanje znanja: Učenik:
- Usvajanje pojma vektora i osnovnih operacija sa - Razlikovat će racionalne od iracionalnih brojeva

vektorima. kada su dati u decimalnom zapisu a uvijek su to
- Upoznavanje i shvatanje pojma iracionalnog broja i njihove približne vrijednosti (na odreñeni broj
proširivanje skupa racionalnih brojeva u skup realnih decimala).
brojeva. - Naučit će da se svaki realan broj, kako racionalan
- Shvatanje da je tek sada moguće obostrano – tako i iracionalan može zapisati kao beskonačan
jednoznačno pridruživanje izmeñu realnih brojeva i decimalni razlomak.
tačaka brojevne prave. - Zaključivat će o mogućnostima primjene
- Računanje s realnim brojevima, izračunavanje Pitagorine teoreme uočavanjem ovisnosti izmeñu
vrijednosti algebarskih izraza primjenom osnovnih elemenata geometrijske figure.
svojstava operacija. - Primjenjivat će Talesovu teoremu u rješavanju
- Usvajanje Pitagorine teoreme i obrnute teoreme. računskih i konstruktivnih zadataka.
- Primjenjivanje P itagorine teoreme u zadacima o trouglu i - Grafički prikazivati funkcije kada su domena i
četverouglu kodomena skupovi realnih brojeva.
- O Talesovoj teoremi. - Izvoditi operacije sa stepenima na nivou
- Shvatanje Dekartove ideje pridruživanja ureñenih parova automatizma.
realnih brojeva tačkama ravni. - Povezivati znanja o djeljivosti sa identičnim
- Dobro usvajanje sadržaja o stepenima. transformacijama polinoma i rješavati lakše
- Izvoñenje identičnih transformacija polinoma. zadatke iz teorije brojeva.
- Da proširi i uopći znanja o trouglu i četverouglu do - Prepoznati pojedine mnogouglove, pravilne
mnogougla. mnogouglove i njihove karakteristične trouglove.
- Da proširi i produbi znanja o krugu i kružnici i njihovim - Zna izračunati zbir unutrašnjih uglova i broj
dijelovima. Da se uvjeri u stalnost omjera obima i dijagonala n-tougla. Proširi znanje o računanje
prečnika kruga i usvoji pojam iracionalnog broja π. površine trougla i četverougla na izračunavanje
- Da učenik shvati i upamti obazac za računanje površine površine mnogougla uopće.
kruga. - Definiciju kružnice i kruga i pouzdano uočavati
njihove dijel
ove. Znat će izračunavati obim kruga iz njegovog
prečnika i obrnuto.
- Znati bez teškoća, izraziti površinu kruga brojem
π ili računanjem doći do približne decimalnim
brojem iskazane vrijednosti.
SPOSOBNOSTI Razvijanje sposobnosti i vještina: Učenik će moći:

I VJEŠTINE
- Čitanje i razumijevanje matematičkih tekstova i - Izražavati se matematičkim jezikom pismeno i
simbolike. usmeno.
- Precizno formulisanje pojmova. - Objašnjavati pravila i postupke.
- Razvijanje sposobnosti za posmatranje i zapažanje. - Izvoditi i formulisati zaključke.
- Kreativnog mišljenja i rasuñivanja - Prevoditi tekstualne zadatke na jednačine.
- Intuitivnim putem dolaze do uopštavanja. - Raditi pregledno, postupno i sistematično.
- Koriste indukciju, dedukciju i analogiju prilikom - Precizno i spretno koristiti nastavna sredstva
zaključivanja. (tabla, džepni računar) i geometrijski pribor.
- Sastavljanje matematičkih zadataka različite složenosti i - Razumjeti odgovarajući sadržaj prirodnih nauka.
strukture.
- Razvijanje smisla za samostalan rad.
- Samoučenje korištenjem matematičkog teksta
(udžbenika).
VRIJEDNOSTI Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: Učenik će :

I STAVOVI:
- Razvijanje osjećaja odgovornosti. - Analizirati i vrednovati rezultate svoga rada.
- Kritički odnos prema radu i rezultatima rada. - Uočavati greške.
- Sticanje navike grupnog (ekipnog) rada. - Razvijati smisao za saradnju u procesu učenja.
- Izgrañivanje pozitivnog stava prema matematici. - Pružati pomoć učenicima koji se ne snalaze u
- Razvijanje matematičke radoznalosti i motivacije u radu.
sticanju znanja. - Formirati naučni pogled na svijet.
- Izgrañivanje pozitivnih osobina učenikove ličnosti.
NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA OSMI RAZRED
(Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično)
VR IJ EDNOSTI,
AKTIVNOSTI AKTIVNOS TI
S ADRŽAJI ZNANJ E SPOS OBNOS TI STAVOVI,
UČ ENIKA NAS TAVNIKA
PONAŠ ANJA
1. VEKTORI Upoznaju Razvijaju • Pokazuju interes • Pažljivo sluša i Uvodi pojam vektora i neke
• Usmjerene duž – pojam vektora i sposobnost za prilikom prati rad na operacije sa vektorima
vektor. Jednakost osnovne posmatranje, upoznavanja času, crta, intuitivno
vektora. operacije sa zapažanje i novih pojmova i konstruira i pri Povezuje tematski
• Sabiranje vektora. vektorima. zaključivanje. proširivanja tome usvaja matematičke sadržaje sa
• Množenje vektora • Znaju Stečeno znanje matematičkih nova znanja. sadržajima drugih
prirodnim brojem. izvoditi o vektorima znanja. • Za svaki predmeta.
• Neke primjene potrebne znaju koristiti • Razvijaju nejasan zadatak Pomaže učenicima da
vektora. konstrukcije. za rješavanje preciznost i traži objašnjenje nauče pravilno koristiti
• Upoznaju zadataka iz urednost u od nastavnika. geometrijski pribor.
konkretne fizike. crtanju, • Kod kuće rade
primjene procjenjuju i redovno domaće
vektora. vrednuju vlastiti zadatke posve-
rad i rad svojih ćujući punu
drugara. pažnju praviln-
om i tačnom
crtanju.
2. REALNI BROJEVI • Usvajaju • Osposobljavaju • Stiču navike • Kvadriraju • Ponavlja skupove N, Z i Q
• Kvadriranje cijelih pojam se da vrše korištenja racionalne i operacije u tim
brojeva. kvadrata i približna pomoćnih brojeve u obliku skupovima
Kvadrat racionalnog kvadratnog procjenjivanja sredstava za razlomaka ili u • Pravilno formiraju
broja. korijena, kod računanje decimalnom pojmove: kvadratni korijen
• Rješenje jednačine racionalnog izračunavanja (tablice kvadrata zapisu i i aritmetički kvadratni
broja i kvadrata i i kvadratnog procjenjuju korijen i upoznaje učenike
x2=a, (a ≥ 0 ).
aritmetičkog kvadratnih korijena i džepni vrijednost sa pojmom iracionalnog
Kvadratni korijen
kvadratnog korijena. računar) kvadrata. broja.
racionalnog broja.
korijena. • Osposobljavaju • Razvijaju • Odreñuju rješenja • Kratko objašnjava
• Iracionalni brojevi. • Shvataju se za rješavanje intuitivno jednačine x2 = a i terminološko značenje i
• Realni brojevi. potrebu praktičnih mišljenje. izračunavaju historijat iracionalnog
Brojevna prava. proširivanja zadataka • Primjenjuju kvadratni korijen broja.
• Ureñenost u skupu skupa primjenom misaone broja (pogodno • Kao primjer
realnih brojeva. racionalnih kvadratnog operacije izabranog).
• Jednakost brojeva. korijena. identifikacije i • Primjenjuju 2 , 3 , 5 i sl.
• Upoznaju • Rješavanjem apstrakcije. jednakost • Kod odreñivanja tačaka
a =a
2
.
skup geometrijskih brojevne prave koje
• Približne vrijednosti iracionalnih i zadataka a2 = a u odgovaraju iracionalnim
realnog broja. skup realnih prihvataju brojevima koristi njihove
rješavanju
• Osnovne računske brojeva. iracionalne približne vrijednosti s
jednačina.
operacije u skupu • P ridružuju brojeve kao napomenom da postoje i
• Racionalno
realnih brojeva i realne brojeve realne, na tačne konstrukcije koje će
njihova svojstva. primjer, da je računaju sa se izvoditi poslije obrade
tačkama
mjerni broj realnim Pitagorine teoreme
brojevne
stranice brojevima. • Skup realnih brojeva uvodi
prave.
• Uporeñuju kvadrata i kao uniju skupova
dva realna slično. racionalnih i iracionalnih
broja. • U praktičnom brojeva.
• Shvataju da za računanju • Rješava kvadratne
računanje sa zamjenjuju jednačine oblika x2-a, =0,
realnim iracionalne a>0 kod kojih rješenja
brojevima brojeve mogu biti racionalni ili
vrijede svi približnim iracionalni brojevi. Tako
osnovni racionalnim navodi učenike da shvataju
zakoni vrijednostima u iracionalan broj kao realan
računanja sa decimalnom broj.
racionalnim zapisu (sa
brojevima. konačnim
• P rimjenjuju brojem
osnovna decimala,
svojstva odnosno sa
operacija u odreñenom
izračunavanju tačnošću) i
vrijednosti operacije sa
algebarskih iracionalnim
izraza. brojevima
izvode kao sa
racionalnim
brojevima.
3. PITAGORINA • Usvoje • Razvijaju • Uočavaju veliku • Izvode ogled • Ponavlja sa učenicima

TEOREMA I NJENA P itagorinu sposobnost važnost (dokaz Pitagorine trougao, posebno pravougli
PRIMJENA teoremu posmatranja i Pitagorine teoreme) na trougao.
(izreku i uočavanja teoreme i njenu svojim modelima • Dokazuje P itagorinu
Pitagorina teorema smisao) i funkcionalne primjenu u koje su napravili. teoremu na svom
(formulacija i dokaz). razumiju ovisnosti meñu mnogim • Uvježbavaju demonstracionom modelu.
• Obrat P itagorine teoreme. dokaz. elementima granama primjenu • Ističe da je P itagorina
• P rimjena P itagorine geometrijskih matematike. Pitagorine teorema nastala iz potrebe
teoreme na kvadrat i • Shvate obrat figura. • Stiču naviku teoreme. rješavanja praktičnih
pravougaonik. P itagorine preciznosti i životnih pitanja i o tome
teoreme. • Uspješno tačnosti u radu.
• Analiziraju svoje učenicima daje neophodne
• P rimjena P itagorine • P rimjenjuju primjenjuju rezultate i historijske činjenice
teoreme na jednakokraki P itagorinu usvojene • Primjenom uporeñuju ih sa
i jednakostranični teoremu kod pojmove i misaonih rezultatima svojih • Na osnovu P itagorine
trougao. izračunavanja teoreme u operacija: drugova. teoreme najprije
• P rimjena P itagorine geometrijskih rješavanju analize, • Uočavaju greške i izračunava jednu stranicu
teoreme na romb. figura u zadataka. apstrakcije i shvataju kako se pravouglog trougla kada su
• P rimjena P itagorine kojima se • U raznovrsnim generalizacije pravilno rješavaju poznate druge dvije, a
teoreme na jednakokraki pojavljuje praktičnim osposobljavaju isti zadaci i vrše zatim njenu primjenu
i pravougli trapez. pravougli zadacima mogu se za deduktivan ispravak netačno uvježbava na figurama kod
• P rimjena P itagorine trougao. dati tekst način urañenih kojih se javlja pravougli
teoreme na krug. • Rješavaju prevesti na zaključivanja. zadataka. trougao.
• Konstrukcija tačaka na praktične matematički • Razvijaju ideje i • Podstiče učenike da
brojevnoj pravoj koje probleme jezik. istraživački duh svjesno i aktivno učestvuju
odgovaraju iracionalnim primjenom u samostalnom u radu
brojevima. P itagorine radu. (u izvoñenju i
• P rimjena P itagorine teoreme. formulisanju zaključaka,
teoreme u konstruktivnim • Znaju primjeni P itagorine
zadacima. konstruktivno teoreme na izučavane
odrediti tačke geometrijske figure).
brojevne • Primjenjuje raznovrsne
prave koje načine rada do metode
odgovaraju problemskog učenja.
iracionalnim
brojevima.
• Mogu
primijeniti
P itagorinu
teoremu u
jednostavni-
jim konstru-
ktivnim
zadacima.
4. PROPORCIONALNOS T • Usvajaju • Brzo i • Sticanje navika • Uočavaju odnose • Ponavlja pojam razmjere
FUNKC IJA DIREKTN E I pojmove racionalno preciznog i meñu dužima i usvojen ranije.
OBRNUTE razmjere i izvode urednog crtanja i precizno grafički • Češće ukazuje kako na
PROPORCIONALNOS TI
proporcio- računske spretnog mjere duži. časovima obrade, tako i na
• Mjerenje duži. nalnosti duži i operacije sa korištenja • Uporeñuju dvije časovima utvrñ ivanja na to
Samjerljive i nesamjerljive pojam brojevima i pribora. veličine iste vrste, da se razmjera dvije duži
duži samjerljivih i uočavaju vezu • Razvijanje pravilno pišu, definira samo pod uvjetom
• Razmjera duži. nesamjerljivih izmeñu duži i matematičkog i čitaju i sastavljaju da su obje duži mjerene
Proporcionalne duži duži. brojeva. funkcionalnog razmjere. istom jediničnom duži i da
• Dijeljenje duži na • Znaju • Osposobljavaju mišljenja • Primjenjuju razmjera ne ovisi od
jednake dijelove i u datoj podijeliti duž se za uočavanjem Talesovu teoremu jedinice mjere.
razmjeri. grafički funkcionalno zavisnosti meñu za konstrukciju • Navodi učenike da sami
• Talesova teorema i njena (konstruktivno posmatranje i veličinama. četvrte odreñuju razmjeru dvije
primjena. ) na jednake rasuñivanje geometrijske duži i da na osnovu
• P ravougli koordinatni dijelove i u učeći o proporcionale za vrijednosti razmjere
sistem u ravni. Rastojanje datoj razmjeri. funkcijama tri duži, u zaključuju da li su duži
dvije tačne. • Razumiju kroz nastavu dokazima samjerljive ili
• P roporcionalne veličine. Talesovu aritmetike i svojstava nekih nesamjerljive.
P roporcija i njena teoremu, algebre. geometrijskih • Kod Talesove teoreme,
svojstva. znaju je • Razlikuju figura i dr. odnosno kod
• Funkcija direktne iskazati, na direktnu i • Crtaju grafike proporcionalnosti
proporcionalnosti y = kx. slici navesti obrnutu pro- upoznatih odsječaka na pravima
• Funkcija obrnute date uslove i porcionalnost funkcija i iz njih insistira više na
proporcionalnosti tvrdnje. veličina. čitaju potrebne razumijevanju i primjeni a
y = k / x. podatke. ne zahtijeva od učenika
dokaze teorema.
• P rimjena direktne i • Detaljno • Osposobljavaju • Ispituju da li 4 • Radi shvatanja pojma
obrnute proporcionalnosti upoznaju se za duži čine pravouglog koordinatnog
(srazmjerni račun, pravougli dokazivanje proporciju, sistema ponavlja o
procentni račun, interesni koordinatni geometrijskih postavljaju brojevnoj pravoj kao
račun, proporcionalna sistem u ravni. tvrdnji sa proporcije i koordinatnoj osi realnih
podjela). • Znaju odrediti slikama, izračunavaju brojeva.
tačke, koje iskazima i nepoznati član • Odreñivanje tačaka koje
odgovaraju zapisivanjem proporcije. odgovaraju datim ureñenim
datim uslova. • Primjenjuju parovima realnih brojeva i
ureñenim proporcije na obrnuto izvodi na modelu
parovima i zadatke iz prakse, koordinatnog sistema ili na
obrnuto. u procentnom i pripremljenoj grafofoliji.
• Usvajaju kamatnom • Daje informacije o Dekartu
pojam i računu, na nastavi i njegovom doprinosu
osobine geometrije, fizike • Pojam direktno i obrnuto
proporcije. i hemije. proporcionalnih veličina
• Dograñuju i uvodi na primjerima iz
usvajaju života, geometrije i
pojam prirodnih nauka.
funkcije, • Dograñuje pojam funkcije,
način a pojam funkcije direktne i
zapisivanja obrnute proporcionalnosti
funkcije i njen izgrañuje na primjerima.
grafik. • Navodi učenike da prvo
• Znaju utvrde da li formule
prikazivati odreñuju funkciju, a zatim
funkciju indukcijom dolaze do
direktne i formule za funkciju
obrnute direktne i obrnute
proporciona- proporcionalnosti.
lnosti na razne • Uči učenike primjeni
načine proporcija u tekstualnim
• Rješavaju zadacima. Detaljno
zadatke iz objašnjava postavljanje
života i problema , jer ih učenici
prirodnih teže shvataju.
nauka
primjenom
direktne i
obrnute
proporciona-
lnosti.
5. CIJ ELI RA CIONALNI

IZRAZI • Usvoje pojam • Osposobljavaju • Ispoljavaju • Odreñuju • Proširuje pojam stepena
• Stepen čiji je izložilac stepena kada se da u toku preglednost u vrijednost stepena tako da a ∈ R i n ∈ N.
prirodan broj. je izložilac rada daju pisanju i i računaju sa • Insistira na usmenom
• Operacije sa stepenima – prirodan broj objašnjenja za rješavanju stepenima. odreñ ivanju znaka i
množenje stepena a osnova svaki korak u zadataka • Pravilno vrijednosti stepena u
jednakih osnova. realan broj. rješavanju • Stiču naviku za interpletiraju i jednostavnijim izrazima.
• Dijeljenje stepena • Izvode zadataka. izostavljanje primjenjuju • Kod obrade stepena
jednakih osnova. osnovne • Navikavaju se znaka za usvojena pravila uvažava princip
• Stepen proizvoda. računske na postupnost u operaciju za izvoñenje postupnosti i posvećuje
Proizvod stepena operacije sa radu i množenja računskih više vremena uvoñenju
jednakih izložilaca. stepenima i automatizam u izmeñu faktora operacija sa odgovarajućih pojmova.
• Stepen količnika. interpreteraju primjeni monoma kao i monomima i • Ponavlja pojam brojnog
Količnik stepena usvojena formula za broja 1, kad je polinomima. izraza i izraza sa
jednakih izložilaca. pravila rastavljanje on faktor. • Usvojene formule promjenljivom i uvodi
• Stepen stepena. obrnutim polinoma na • Induktivnim i postupke naziv algebarski racionalni
• Konstante i promjenljive. putem. faktore. putem dolaze do primjenjuju pri izraz.
• Cijeli racionalni izrazi. • P repoznaju • Racionalno uopštavanja. rastavljanju • Ponavlja zakone
Brojevna vrijednost algebarske računaju. • Stiču vještinu polinoma na komutativnosti,
racionalnog algebarskog izraze • Osposobljavaju snalaženja u faktore. asocijativnosti i
izraza (monom, se da pri izboru pravilne • Uvježbavaju distributivnosti.
• Monom, binom, trinom. binom, izvoñenju metode kod faktorizaciju • Više algebarskih operacija
• Sabiranje sličnih trinom). zaključaka faktorizacije algebarskih sa polinomima, ilustrira
monoma. • Uočavaju koriste polinoma. izraza. grafički, pregledno, sa
Sreñeni oblik slične indukciju, • Osposobljavaju objašnjenjem svakog
polinoma. Stepen monome i dedukciju i se za samostalan koraka (koristi grafofolije)
polinoma. formiraju analogiju. rad i Ovo realizira na časovima
• Sabiranje polinoma. polinom od samokontrolu. utvrñivanja.
• Suprotni polinomi datih • Osposobljavaju • Rastavljanje polinoma na
Razlika polinoma monoma. se za samostalno faktore vrši postupno,
• Množenje monoma. • Izvode sticanje znanja posebno u primjeni
Množenje polinoma osnovne primjenom usvojenih formula.
monomom. računske didaktičkog • Sistematizira znanje da bi
• Množenje polinoma operacije materijala. učenici imali potpuniju
polinomom. sa sliku sadržaja koji su
• Kvadrat binoma. polinomima i obrañeni u ovoj nastavnoj
• Kub binoma. izračunavaju cjelini.
• Rastavljanje polinoma na brojnu • Koristi zidne slike sa
faktore primjenom vrijednost formulama, višeslojne
zakona distributivnosti. izraza. grafofolije, nastavne
• Rješavanje jednačine • P repoznaju listiće: za ispodprosječne,
oblika ax2 + bx = 0. kvadrat prosječne i nadprosječne
• Razlika kvadrata. binoma i učenike.
Rastavljanje polinoma razliku
oblika razlike kvadrata na kvadrata.
faktore. • Znaju rastaviti
• Rješavanje jednačine polinome na
faktore
oblika x – a = 0, a ≥ 0 .
2
primjenom
• Zbir i razlika kubova. zakona
Rastavljanje polinoma x3 distributivnost
± y na faktore.
3 i, oblike
• Faktorizacija polinoma kvadrata
binoma,
oblika x2 ± 2xy + y2. razlike
• Rješavanje jednačine kvadrata,
oblika x2 ± 2xy + y2 = kvadratnog
0. trinoma koji
• Faktorizacija polinoma nije kvadrat
oblika binoma, zbira
x3 ± 3x2 y + 3xy2 ± y3. i razlike
kubova.
• Rješavaju
jednačine na
novi način
koji se zasniva
na rastavljanju
polinoma na
faktore.
• Aktivno učestvuje
6. MNOGOUGAO • Razumije i • Razvijaju • Razvijaju u nastavnom • Novi sadržaj nadovezuje
(POLIGON) zna šta su sposobnost za stavove o procesu na ranije stečeno znanje o
poligoni i posmatranje, važnosti i • Razvija stavove o mnogouglu.
Mnogougao. Podjela njihove zapažanje i značaju estetskih važnosti i značaju • Dokazuje tvrdnju o zbiru
mnogouglova. podjele zaključivanje. vrijednosti, estetskih unutrašnjih i vanjskih
- Zbir unutrašnjih i zbir • Upamti da je • Uočavaju harmoničnosti i vrijednosti, uglova mnogougla pri
vanjskih uglova zbir vanjskih praktični značaj pravilnosti u harmoničnosti i čemu navodi učenike na
mnogougla. uglova svakog primjene znanja matematici i pravilnosti u samostalno logičko
- Broj dijagonala poligona pun o uglovima i svakodnevnom matematici i zaključivanje.
mnogougla. ugao dijagonalama životu. povezuje • Posebnu pažnju posvećuje
- P ravilni mnogougao i • P repozna i mnogougla. • O značaju matematičke svakom koraku u
njemu karakteristični razumije • Osposobljavaju posmatranja, pojmove sa rješavanju konstruktivnog
trougao. pravilne se za analitičko zapažanja, primjerima iz zadatka.
- Konstrukcije pravilnih poligone i mišljenje. analize i svakodnevnog • Učenike potiče na urednost
mnogouglova. konstrukcije • Uočavanja logičkog života. i preciznost u radu,
- P ovršina mnogougla. • Zna procedure ovisnosti meñu mišljenja. • Razvijaju pravilno formulisanje
računanja datim • Razvijaju pozitivne stavove iskaza i zaključka.
površina elementima pozitivne prema učenju
pravilnih i mnogougla. stavove prema geometrije i ulozi
nepravilnih • Utvrñ ivanje učenju geometrije u
mnogouglova. redoslijeda geometrije i svakodnevnom
konstruktivnih ulozi geometrije životu.
koraka. u svakodnevnom • Aktivno
• Osposobljavaju životu. posmatra, uočava
se za uočavanje odnose meñu
i raspoznavanje elementima u
mnogouglova u mnogouglu.
okolini • Samostalno crta,
• Stiču vještinu zapisuje i
korištenja primjenjuje
pribora. matematičku
simboliku.
• Vrednuje
rezultate svoga
rada i ispoljava
kritičnost u radu.
7. KRUŽNICA • Razlikuje • Vizuelne • Razvijaju • Aktivno • Novi sadržaj nadovezuje

I KRUG krug(površ) od organizacije i stavove o i kritički na ranije stečeno znanje o
Kružnice orijentacije značaju učestvuje u kružnici i krugu
- Dijelovi kružnice i (linije). • Vizuelnog estetskih nastavnom • Navodi učenike na
dijelovi kruga. • Broj π pamćenja vrijednosti, procesu samostalno razmišljanje i
- Omjer obima kruga i shvata kao • Primjene • Harmoničnosti i • Posmatra, uočava logičko zaključivanje
prečnika kruga – broj π. omjer obima algoritamskog pravilnosti u odnose meñu • Organizuje
- Dužina kružnog luka. kruga i rješavanja matematici I elementima eksperimentalne i
- P ovršina kruga. prečnika zadataka svakodnevnom kružnice i kruga. numeričke postupke
- P ovršina kružnog prstena kruga i na • Mjerenja i životu. • Samostalno crta, utvrñivanja odnosa
i kružnog isječka. osnovu toga procjenjivanja • Značaju zapisuje i matematičkih pojmova
računa • Induktivnog i posmatranja, primjenjuje vezanih za kružnicu i krug.
približnu deduktivnog zapažanja, matematičke • Koristi zidne slike sa
vrijednost zaključivanja analize i formule i dovodi formulama, grafofolije,
broja π • Identifikacije i logičkog ih u korelacije sa nastavne
• Površinu generalizecije mišljenja. primjerima iz listiće: za ispodprosječne,
kruga • Razvijaju života prosječne i nadprosječne
razumijeva pozitivne • Kritički vrednuje učenike.
kao stavove prema rezultate svoga
površinu π učenju rada i ispoljava
puta veću od geometrije i zainteresiranost u
površine ulozi geometrije radu.
kvadrata u • Učestvuje u
stranice r. svakodnevnom grupnom radu i
životu. pomaže drugima
u rješavanju
problema
1. TEMA – VEKTORI
Uvesti pojam vektora na «prirodan» nač in, sa puno primjera (koristite i pojmove iz fizike i sl.).
Posebnu pažnju obratiti na odnos dva vektora (kolinearnost, jednakost, uporeñ ivanje po intenzitetu) i
povezivati to sa fizikalnim procesima.
• Na primjeru usmjerene duži objasniti pojam vektora i njegove karakteristike (pravac, smjer i
intenzitet). Za prirodnije shvatanje pojma vektora koristiti primjere iz fizike.
• Obratiti posebnu pažnju na odnose dva vektora (kolinearni - leže na paralelnim pravima,
uporeñ ivati ih po intenzitetu, obratiti pažnju na promjenu smjera vektora i sl.). Posebno definisati i
objasniti jednakost dva vektora.
• Grafički uvesti operaciju sabiranja dva vektora i pokazati osobine te operacije.
• Grafički uvesti operaciju množenja vektora i skalara (skalare uzimati iz skupa prirodnih brojeva) i
pokazati osobine.
• Navesti neke konkretne primjere i zadatke iz fizike koji se rješavaju pomo ću vektora, uz korištenje
uvedenih relacija i operacija.
2. TEMA – REALNI BROJEVI
Za razumijevanje skupa realnih brojeva potrebno je najprije ponoviti sve o skupovima prirodnih,
cijelih i racionalnih brojeva i operacije sa tim brojevima. Postupno i pravilno formiranje pojmova:
kvadratni korijen, aritmetički kvadratni korijen i iracionalan broj je uvjet za pravilno shvatanje realnog
broja.
• Objasniti dobro pojam kvadrata racionalnog broja i pojam rješavanja kvadratne jednačine x2 = a,
a ≥ 0.
• Izračunavati vrijednost kvadrata racionalnog broja (u obliku razlomka i u obliku decimalnog broja)
što će pripremiti u čenike za kasnije shvatanje i izračunavanje vrijednosti stepena.
• Uvesti kvadratni korijen kao nač in zapisivanja rješenja kvadratne jednačine, a vrijednost
kvadratnog korijena kao broj koji treba kvadrirati da se dobije potkorjena velič ina.
• Posebno naglašavati uzimanje pozitivne vrijednosti kvadratnog korijena kod aritmetičkog
kvadratnog korijena.
• Detaljno obrazložiti jednakost a 2 = a uz ponavljanje pojma apsolutne vrijednosti broja.
• Objasniti i pokazati na primjerima identitet ( ) 2
a = a, a ≥ 0, tj. da se broj ne mijenja ako ga
korjenujemo a zatim kvadriramo.
• Primijeniti definiciju kvadratnog korijena i relacije ≤ i ≥ za objašnjavanje približne vrijednosti
kvadratnog korijena racionalnog broja (koristiti tablice kvadrata u udžbeniku).
• Izračunavanje približnih vrijednosti kvadratnog korijena brojeva vršiti na unaprijed odreñ en broj
decimala (pomo ću tablice ili džepnog računara).
• Prije uvo ñenja iracionalnih brojeva navesti razloge njihovog postojanja. Svaki racionalan broj
može se napisati kao decimalan broj (č isto periodič an ili mješovito periodičan). I obrnuto, svaki
racionalan broj u decimalnom obliku sa konač nim ili beskona čnim brojem decimala može se
a
napisati u obliku razlomka . Sada saopćiti u čenicima da ima i takvih brojeva u decimalnom
b
a
obliku sa beskonačno decimala (neperiodični), koji se ne mogu napisati u obliku razlomka , što
b
znači da nisu racionalni.
• Kao primjer uzeti 2 ili u decimalnom zapisu 1,4142135. . . i dokazati poznatim postupkom da
2 nije racionalan broj.
• Zaključ ak uopćiti npr. 3, 5 , 7 , − 8 itd. nisu racionalni brojevi i da se takvi brojevi koji nisu
racionalni zovu iracionalni.
• Definirati iracionalan broj kao decimalan neperiodičan zapis sa beskonač no decimala.
• Definirati skup realnih brojeva kao uniju skupova Q i I kada učenici usvoje da je Q ∩ I = Φ .
• Primjenjivati sadržaje iz nastavne teme. Realni brojevi u kombiniranim zadacima u cilju
sistematiziranja znanja.
3. TEMA – PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA
Potrebno je učenike upoznati sa: formulacijom Pitagorine teoreme – iskazom i zapisom, shvatanjem i
razumijevanjem suštine Pitagorine teoreme i njenom širokom primjenom u računskim, konstruktivnim
i praktič nim zadacima.
• Upoznati učenike sa Pitagorinom teoremom služe ći se tzv. „egipatskim trouglom“
• Historijski se osvrnuti na „egipatski trougao“ čije su stranice 3, 4 i 5 jedinica.
• Utvrditi da će trouglovi sa stranicama 5, 12 i 13. 6, 8 i 10 isto tako biti pravougli (konstrukcijom
trougla datih stranica i provjerom mjerenjem).
• Navoditi učenike na pronalaženje ovisnosti 32 + 42 = 5 5, 52 + 122 = 132 i 62 + 82 = 102 (aritmetič ka
interpretacija), a zatim dati informaciju o „Pitagorinim brojevima“.
• Konstruisati kvadrate nad katetama i hipotenuzom konstruisanog „egipatskog trougla“ i dati
geometrijsko tuma čenje Pitagorine teoreme koje se zasniva na jednakosti površina.
• Na modelu Pitagorine teoreme potvrditi da je zbir kvadrata konstruisanih nad katetama jednak
kvadratu konstruisanom nad hipotenuzom.
• Geometrijski dokaz Pitagorine teoreme izvodi svaki učenik na svom modelu koji je donio (od
kartona u boji kvadrata i pravouglih trouglova i njihovim sklapanjem), a nastavnik na svom
modelu ili koristi višeslojnu grafofoliju. Može izvesti i strožiji dokaz uz simboličko zapisivanje.
• Iskazati bez dokaza obrnutu teoremu Pitagorinoj teoremi i utvrditi je na primjerima.
• Primjenom Pitagorine teoreme konstrukcijski odreñ ivati ta čke brojevne prave kojima se pridružuju
iracionalni brojevi 2 ,− 2 , 3, − 3 , 5 ,− 5,...
• Uvježbavati primjenu Pitagorine teoreme.
4. TEMA – PROPORCIONALNOST, FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE
PROPORCIONALNOSTI
Pri uvoñ enju pojmova razmjere i proporcionalnosti duži treba koristiti prethodna znanja uč enika o
razmjeri, mjerenju i uporeñ ivanju duži. Samjerljivost i nesamjerljivost duži vezati za vrijednost
razmjere njihovih dužina koja je racionalan ili iracionalan broj. Kada uč enici upoznaju opć i pojam
razmjere, uvodi se pojam proporcije a zatim proporcionalnost duži. Talesovu teoremu o
proporcionalnosti odsječaka koje paralelne prave grade na kracima ugla treba dokazati i dobro
uvježbati njenu primjenu. Pojam pravilnog koordinatnog sistema treba dograditi i upoznati važnije
pojmove u vezi sa funkcijom. Posebnu pažnju posvetiti funkcijama direktne i obrnute
proporcionalnosti.
• Razgraničiti jasno pojmove uporeñ ivanja duži, mjere, jedinične mjere, mjernog broja i dužine duži
• Grafič ki uporeñ ivati duži i obuhvatiti dva sluč aja: za koliko je jedna duž ve ća (manja) od druge
duži i koliko puta je jedna duž ve ća (manja) od druge duži.
• Pojam mjere duži (duž koja se sadrži cio broj puta u datoj duži) takoñ er formirati na primjerima.
• Uvesti mjerni broj i jediničnu duž, a zatim izvesti zaključ ak da se svakoj duži može pridružiti
pozitivan broj.
• Pojam dužine duži izgraditi na primjerima. Na primjer, ako je MN = 12 cm, učenik treba znati
odgovoriti na pitanje: koja je jedinič na duž? Koji broj je mjerni broj? Koliko puta je duž MN ve ća
od jedinič ne duži? Kolika je dužina duži MN?
• Ponoviti razmjeru dva broja (definiciju i osnovne osobine) bez obzira što su taj pojam učenici u 6
razredu upoznali i koristili u zadacima.
• Pojam samjerljivosti i nesamjerljivosti duži definirati pomoću vrijednosti razmjere duži.
• Na primjeru razmjere dijagonale i stranice kvadrata koja je 2 tj. iracionalan broj primijeniti
definiciju i izvesti ta čan zaključak.
• Definirati proporcionalne duži i ukazati da osnovne osobine proporcije za brojeve vrijede iz duži
• Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veličine (npr.
promjena vremena i temperature). Objasniti pojmove: koordinatni početak, jedinična duž, apscisna
osa, ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem.
• Ponoviti prikazivanje funkcija grafom, tablicom i formulom a zatim definirati funkciju.
• Obratiti pažnju na grafičko predstavljanje funkcija. Uč enici treba da shvate da grafik funkcije čini
skup svih tač aka dobivenih tako da se za svaki broj X ∈ R može po formuli izra čunati vrijednost
funkcije Y ∈ R, i da svakom ureñ enom paru (X, Y) odgovara samo jedna tačka koordinatne ravni.
• Navesti više primjera direktno proporcionalnih veličina pa na osnovu jednakosti omjera (razmjera)
definisati proporciju i njene osobine.
• Pojam procenta kao specijalni sluč aj razlomka koji su uč enici upoznali u 6 razredu proširiti i
rješavati zadatke procentnog ra čuna proporcijom.
• Uvesti pojmove iz kamatnog računa i rješavati probleme koristeći svojstva direktno
proporcionalnih veličina.
5. TEMA – CIJELI RACIONALNI IZRAZI
Ova tematska cjelina realizira se prvo daljom izgradnjom pojma stepena koji su učenici već upoznali u
temi realni brojevi. Poslije toga se prelazi na upoznavanje pojma racionalnog izraza i izračunavanje
brojne vrijednosti. Me ñu racionalnim izrazima posebno su zna čajni polinomi. Identične transformacije
polinoma mogu se uspješno vršiti uz dobro poznavanje sadržaja o stepenima, kao i svojstava računskih
operacija.
• Pojam stepena obraditi postupno. Navoditi primjere tako da se za bazu uzimaju prirodni, cijeli,
racionalni i iracionalni brojevi, nakon čega izvršiti uopštavanje.
• Za odreñ ivanje vrijednosti stepena koristiti obrnut proces – predstavljanje stepena u obliku
proizvoda jednakih faktora.
• Kod operacija sa stepenima svako pojedina čno pravilo uvježbavati na dovoljnom broju
raznovrsnih zadataka.
• Proširiti pojam izraza koji je uveden u skupu racionalnih brojeva na skup realnih brojeva i uvesti
naziv algebarski izraz.
• Računske operacije sa monomima i polinomima (u sreñ enom obliku) vršiti na osnovu poznatih
zakona ra čunanja sa brojevima.
• Poslije uvježbavanja pojedinih formula dati njihovo geometrijsko tumačenje pomo ću
odgovarajućih slika, čime se uč enici očigledno uvjeravaju u istinitost tvrñ enja.
• Postupno raditi rastavljanje polinoma na faktore jer je dosta teško za učenike. Na primjer, polinom
prilagoditi obliku usvojene formule pa ga onda rastaviti na faktore.
(4x2 – 25y2 = (2x)2 – (5y) 2. 8x3 + 27y3 = (2x)3 + (3y) 3 itd.).
• Racionalno računati primjenjujući formulu za razliku kvadrata na č isto brojevne izraze (7,292 –
2,71 2).
• Rastavljanje polinoma na faktore primjenjivati pri rješavanju jednač ina datih oblika.
6. TEMA – MNOGOUGAO POLIGON
Ovom tematskom cjelinom proširiti, produbiti i sistematizovati će se ranije stečena znanja o trouglu i
č etverouglu.
• Mnogougao uvesti, induktivnom metodom uopćavanjem i sistematizacijom ranije nauč enih
pojmova o trouglu i č etverouglu. Svaki učenik nekim od metoda treba se uvjeriti da je zbir
vanjskih uglova svakog mnogougla pun ugao.
• Formula, pravilo ra čunanja broja dijagonala mnogougla treba koristiti i kod rješavanja nekih
logičko kombinatornih zadataka. Na primjer: Koliko se različitih pravih može povu ći kroz deset
tačaka od kojih tri nisu kolinearne …
• Na osnovu nau čenih znanja računanja površine trougla, posebno jednakokrakog, uvoditi učenike u
strategije izra čunavanja površina mnogougla uopće. Naročito je korisno povezivanje konstruisanja
pravilnih poligona i ra čunanje obima i površina istih.
7. TEMA – KRUŽNICA I KRUG
• Nakon što se ponove prošire i kompletiraju znanja o krugu i kružnici i dijelovima istih, pristupa se
izuzetno važnom problemu izgradnji pojma broja π. U procesu formiranja broja π obavezno na
po četku koristiti eksperiment, mjerenje i dijeljenje brojeva (obima i pre čnika). Nakon toga
prouč avaju se omjeri obima i pre čnika pravilnih poligona upisanih i opisanih krugu. Broj π svojim
nastankom upu ćuje učenika na nač in izrač unavanja obima kruga.
• Do formule za računanje površine kruga treba do ći eksperimentalnim putem. Aproksimativnom
transformacijom površi kruga u površ pravougaonika. Polazište za izvoñenje formule za površinu
kruga može biti i formula za površinu kružnog isječ ka posmatranog kao trougao sa osnovicom l i
visinom r.
Formuli za površinu kruga treba dati geometrijsko zna čenje (površina π puta ve ća od površine
kvadrata stranice r, ili površina jednaka površini pravougaonika čije su stranice π r i r).
Ocjenjivanje
Ocjenjivanjem treba utvrditi u kojoj mjeri su učenici usvojili preñ eno gradivo i stekli matematič ke
vještine i radne navike i kako ste čena znanja umiju primjenjivati u rješavanju praktič nih zadataka .
Napredovanje uč enika treba kontinuirano provjeravati i vrednovati njihova znanja, vode ći računa o
individualnim mogućnostima, sposobnostima i sklonostima.
U skladu s tim, vrednovanje treba da bude zasnovano na različ itim metodama, procedurama i
instrumentima. Najbolji nač in za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati
ga dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa vrednovanju, potrebno je pratiti i
procjenjivati: kreativnost uč enika prilikom rješavanja zadataka, rad učenika na projektima, učenički
doprinos za vrijeme grupnog rada, specifič ne komunikativne i radne vještine, uključujući i kolegijalno
(meñusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. Osim navedenog, prilikom utvrñ ivanja ocjene iz
matematike treba vrednovati i neke druge komponente: trud i zalaganje učenika, motive i interese,
sklonosti i sposobnosti, objektivne uvjete za rad.
U svakom polugodištu radi se najmanje jedna školska pisana zada ća sa analizom i ispravkom.
Za u čenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagoñ eni programi. Prilagoñ avanje se može provoditi
modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja, procesa, proizvoda i sredine u čenja,
zavisno od osobenosti potreba učenika odreñ ene populacije, odnosno do nivoa individualno
prilagoñ enih programa. Individualno prilagoñ eni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavni
MATEMATIKE i stru čni tim za podršku uč enika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog
zavoda, uz korištenje potrebne ekspertize (zdravstvenih i socijalnih radnika) i u češ će roditelja.
Fizika
CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/

OB RAZOVNI ISHODI
Te matske Vrijednosti,
Zn an je fizike: Proces i sadržaj Ak tivnosti Aktivnosti
cje line/ stavovi,
uče nika nastavnika
Te me ponašanje
Učiti: Uče nik:
Meñudje- Meñudjelovanje, Zna da postoje različite vrste Razvijanje Identificiraju različite

lovanje , sila sila, klasifikacija meñudjelovanja u prirodi i da su svijesti o: tipove P olazeći od iskustva i
sila. Mjerenje sile, promjene svojstava i stanja tijela - vezi izmeñu meñudjelovanja jednostavnih ogleda
Kretanje njutn (N). uzrokovani meñudjelovanjem. znanja fizike i odnosno sila u prirodi. pomaže učenicima da
i sile Slaganje i Razumije silu kao mjeru svakodnevnog Ispituju istezanje formiraju pojam sile.
razlaganje sila. meñusobnog djelovanja tijela. iskustva elastične opruge, uče Obraća pažnju na
Pritisak Ravnoteža sila. Opisuje sile koje uzrokuju - uzročno- kako sami da naprave učeničke
Moment sile. promjenu kretanja i deformaciju posljedičnim dinamometar. koncepcije u vezi sa
Kretanje, tijela, razlikuje sile koje djeluju vezama u Analiziraju tijelo koje silom.
relativnost na daljinu i kontaktne sile. prirodi miruje na stolu, tijelo Upućuje učenike na
kretanja. Klasificiraju sile. Grafički - ulozi koje je obješeno o korištenje raznovrsnih
Kinematički opis predstavlja silu i zna njenu pojmovnih oprugu i druge oglede izvora informacija.
kretanja, položaj, mjernu jedinicu. Razumije princip modela u fizici. s dinamometrom. Zadaje zadaće,
pomak, putanja i dinamometra. Rješava grafički i Razvijanje Analiziraju grafički i priprema nizove
preñeni put, računski jednostavne primjere osjetljivosti na računski rezultantu zadataka za kontrolne
brzina. slaganja i razlaganja sila. probleme. kolinearnih sila i radove i školske
Ravnomjerno Razumije efekt djelovanja Razvijanje grafički rezultantu pisane zadaće,
pravolinijsko momenta sile. svijesti o nekolinearnih sila, te ocjenjuje učenike.
kretanje, P repoznaje različite vrste kretanja povezanosti silu razloženu na P omaže učenicima da
Ubrzanje, u prirodi. Opisuje i tumači fizike i normalne istražuju kretanja,
ravnomjerno referentni sistem i model matematike. komponente. koristeći se različitim
promjenljivo materijalne tačke. Razlikuje Razvijanje Rade i analiziraju medijima (pored
pravolinijsko pojmove putanja, preñeni put i navika da rade domaće zadaće, tradicionalnih
kretanje. pomak, srednja i trenutna brzina, timski i kontrolne ogleda i snimanje
Veza izmeñu srednje i trenutno ubrzanje. Z na razmjenjuju zadatke i školske kretanja pomoću
ubrzanja, sile i izvesti jedinice brzine i ubrzanja. iskustva i ideje. pisane zadaće. vibratora i analiza
mase. Prvi, Drugi Opisuju kretanja služeći se Razvijanje Diskutuju o histograma,
i Treći Newtonov različitim reprezentacijama. navike različitim vrstama simuliranje odreñene
zakon. Rješava jednostavne istraživanja. kretanja, uvjetima vrste kretanja
Gravitaciona sila, eksperimentalne i računske nastanka, efektima i korištenjem senzora
sila teža, slobodan zadatke. načinima opisivanja. kretanja ili video
pad, težina tijela, Razumije vezu izmeñu ubrzanja, Identificiraju analiza za odreñivanje
beztežinsko sile i mase tijela. Izvodi jedinicu primjere iz iskustva veličina koje
stanje. sile. Zna da je inertnost svojstvo koji ukazuju na karakterišu kretanje
Težište, težišnica, tijela da se protivi promjeni stanja mogućnosti i tijela prikazanih na
stabilna, labilna i kretanja i da je masa mjera ograničenja modela snmcima)
indiferentna inertnosti tijela. Objašnjava materijalne tačke. Obraća pažnju na
ravnoteža, promjenu impulsa tijela kao Mjere preñeni put i učeničke
stabilnost tijela. posljedicu njihovog proteklo vrijeme, miskoncepcije u vezi
Trenje klizanja, meñudjelovanja. Razumije da crtaju histograme sa težinom tijela.
sila trenja, faktor tijelo na koje djeluje stalna sila kretanja i s-t, v-t i a- Ukazuje na razlike i
trenja, efekti izvodi ravnomjerno ubrzano t grafike. povezanost mase i
djelovanja sile pravolinijsko kretanje. Razumije Ispituju povezanost težine tijela.
trenja. da dva tijela u izolovanom meñu zbirom P omaže učenicima da
Pritisak u čvrstim sistemu meñusobno djeluju spoljašnjih sila, uoče veze izmeñu
tijelima. Pritisak u jednakim silama suprotnog masom i ubrzanjem. veličina koje
tečnostima. smjera i opisuje efekte tog Diskutuju o vrstama karakterišu stabilnost
Atmosferski meñudjelovanja. kretanja s obzirom tijela i trenje.
pritisak, Pascalov Zna da je uzrok gravitacionog na rezultantu Zajedno sa učenicima
zakon. Mjerenje meñudjelovanja masa tijela. spoljašnjih sila i izvodi različite oglede
pritiska. Razlikuje pojmove sila teža i posljedicama koje i pomaže im da
Arhimedov zakon, težina. Zna vezu izmeñu mase i slijede iz Trećeg razumiju razliku u
potisak. težine tijela, razumije značenje Newtonovog značenju pojma
ubrzanja slobodnog pada. zakona. pritisak u fizici i
Razlikuje stabilnu, labilnu i Dinamometrom jeziku svakodnevnice.
indiferentnu ravnotežu i mjere silu teže na Stvara problemsku
primjenjuje znanje o težišnici, tijela različite mase. situaciju tako da
težištu, ravnoteži i stabilnosti na Uporeñuju mase i pokazuje da tijelo od
praktičnim primjerima. težine tijela. Opisuju plastelina može, a i ne
Objašnjava djelovanje sile trenja i tumače bestežinsko mora da pliva u vodi
na kretanje tijela i opisuje stanje. (zavisno o obliku) i
primjere koji pokazuju važnost Odreñuju težište usmjerava učenike na
sile trenja. tijela. Istražuju pravilno tumačenje
Zna da je pritisak količnik sile i ravnotežna stanja i ove pojave.
površine na koju sila stabilnost tijela.
djeluje pod pravim uglom. Z na Istražuju ovisnost
izvesti jedinicu za sile trenja o vrsti
pritisak i povezanost paskala sa podloga, veličine
milibarom. Razumije da se dodirnih površina i
pritisak kroz čvrsta tijela i fluide težini (pritisnoj sili).
ne prenosi na isti način. Zna da su Tabelarnim i
hidrostatički pritisak i atmosferski grafičkim prikazom
pritisak posljedica težine slojeva dolaze do pojma
tečnosti odnosno zraka. Opisuju faktor trenja
efekte potiska. Z na da je sila Navode različite
potiska jednaka težini istisnute primjere pritiska iz
tečnosti i iskaz Arhimedovog života, raspravljaju
zakona. Razlikuje u kakvim o primjerima u
okolnostima tijelo pliva, lebdi i kojima je važna
tone i zna to odrediti poreñenjem veća, odnosno
gustina. Zna da atmosferski manja vrijednost
pritisak opada sa nadmorskom pritiska. Ispituju
visinom. prenošenje pritiska
kroz različite
sredine, utvrñuju
veličine od kojih
ovisi hidrostatički
pritisak. Diskutuju o
razlozima zbog
kojih neko tijelo
uronjeno u tečnost
prividno postaje
lakše. M jere
hidrostatički i
atmosferski pritisak
i analiziraju
dobivene rezultate.
Energija i
rad Različiti oblici Identificira različite oblike Razvijanje Diskutuju o Priprema i izvodi
energije u prirodi, energije. Zna fizički smisao svijesti o značenju energije u oglede kojima
Toplota džul (J), značaj energije i njenu povezanost sa potrebi različitim pokazuje postojanje
energije. radom. Zna jedinicu energije. racionalnog kontekstima, različitih oblika
Pretvaranje Opisuje primjere pretvaranja korištenja identificiraju energije, njeno
energije. energije. Povezuje kinetičku energije, različite oblike pretvaranje i
Kinetička, energiju je sa brzinom kretanja. očuvanju energije u prirodi i povezanost sa
potencijalna i Razumije da promjena okoliša i komentarišu njihovo radom da bi
elastična energija. potencijalne energije ovisi o nužnosti korištenje. Opisuju učenicima olakšao
Zakon održanja razlici visina početnog i pronalaženja primjere pretvaranja konceptualno
ukupne energije. krajnjeg stanja. P ovezuje alternativnih energije i crtaju razumijevanje
Rad, džul (J). gravitacionu potencijalnu izvora energije dijagrame energije i rada.
Snaga, vat (W) energiju sa radom sile teže, Razvijanje energetskog bilansa, Ističe da je energija
Poluga, zakon Izračunava vrijednosti svijesti da koristeći se stanje, a rad proces i
poluge, primjena kinetičke i gravitacione svako tijelo ima primjerima iz da je energija
poluge. potencijalne energije u odreñenu svakodnevnog neophodna za život
Strma ravan, jednostavnim primjerima. energiju. života. Identificiraju čovjeka i sve
zakon strme ravni, Opisuje elastičnu potencijalnu Kritički pojave prilikom procese u prirodi.
primjena energiju. Razumije pojam razmatraju kojih se mijenjaju Pomaže učenicima
Termičko kretanje zatvorenog (izolovanog) pojave u kinetička i da sistematiziraju
molekula, sistema i da je cjelokupna prirodi. potencijalna znanje o energiji i
unutrašnja energija energija u tom sistemu Razvijanje energija i analiziraju radu.
tijela, temperatura, sačuvana. svijesti o date formule. Sa učenicima
toplota, količina Opisuje vezu izmeñu rada, sile postojanju Istražuju rad raspravlja o
toplote, džul (J), i preñenog puta. Zna izvesti nekih općih različitih sila: rad primjerima snage u
specifični toplotni jedinicu džul. Razumije da je zakona u vučne sile, sile teže, prirodi i načinima
kapacitet, džul po za vršenje rada potrebna prirodi. sile trenja, rad njenog korištenja.
kilogram i Kelvinu energija, povezuju rad sa elastične sile. Podstiče učenika na
(J/kgK), razmjena transformacijom energije iz Razlikuju sile koje samostalno
toplote, termičko jednog u drugi oblik. Razumije vrše rad od onih zaključivanje.
širenje tijela, fizički smisao snage, koristi koje ne vrše rad. P omaže učenicima da
princip termometra. veće i manje jedinice od vata. Rješavaju sistematiziraju svoje
Prenošenje Primjenjuje znanje o radu i jednostavne zadatke. znanje o poluzi i
toplote. Promjena snazi na primjerima iz života i Ispituju uslove strmoj ravni i
agregatnih stanja: jednostavnim zadacima. ravnoteže na poluzi, razumiju funkciju
očvršćavanje, Razumije i objašnjava računaju i uporeñuju prostih mehanizama.
topljenje, zakonitost poluge i njenu momente sile i Ispituje prisustvo
isparavanje i primjenu. R ješava jednostavne tereta. Diskutuju učeničkih
kondenzacija probleme. Z na da odnos sile i primjenu i korištenje miskoncepcija o
Održanje mase. tereta ovisi o usponu strme poluge u tehnici, toploti i kreira
ravni. Razumije jednakost rada sportu, ljudska ruka situacije njihovog
uz različite sile i puteve. kao poluga. prevazilaženja
Identificira različite primjere Ispituju meñusobnu Demonstrira različite
prostih mehanizama i ovisnost sile, tereta, vrste termometara.
prepoznaje ih u spravama iz dužine i visine strme Demonstrira i
svakodnevnog života. ravni, tabelarno objašnjava različite
Zna da svako tijelo posjeduje prikazuju dobivene načine prenošenja
energiju jer se sastoji od čestica podatke i uočavaju toplote.
koje se kreću i meñusobno jednakost rada uz Demonstrira i
djeluju. Razlikuje pojmove različite sile i objašnjava ciklus
temperatura, toplota, količina puteve. Diskutuju promjene agregatnih
toplote. Informisan je o nuli primjenu strme stanja vode.
apsolutne temperature. Zna da ravni. Upućuje učenika u
je uzrok toplotnom procesu Odreñuju istraživanja
gradijent temperature i da se temperaturu kao specifičnosti
toplota uvijek prenosi sa tijela jednu od veličina agregatnih stanja.
više na tijelo niže temperature. koje opisuju stanje Ukazuje na značaj
Zna da se unutrašnja energija posmatranog tijela, zakona održanja u
tijela može mijenjati radom i vrše pretvaranja fizici.
toplotom. Odreñuje količinu vrijednosti
toplote i temperaturu smjese. temperature iz
Opisuje primjere toplotnog Celzijusove u
širenja iz života, povezuje i Kelvinovu skalu i
objašnjava ovisnost zapremine obrnuto. Ispituju
tijela, odnosno gustine o kako se mijenja
temperaturi, razumije temperatura
anomaliju vode. Razumije različitih tvari pri
princip termometra. dovoñenju jednakih
Razlikuje prenošenje toplote količina toplote.
voñenjem, strujanjem i Postavljaju hipoteze
zračenjem, klasificira tvari na i kreiraju modele
dobre i loše provodnike toplote, pomoću kojih
zna objasniti provoñenje objašnjavaju
toplote pomoću čestičnog toplotne procese.
modela tvari, princip Polazeći od zakona
centralnog grijanja i kako održanja energije
Sunčeva energija dospijeva do opisuju i računaju
Zemlje. šta se dešava kada
Zna da tvari mogu prelaziti iz zagrijano tijelo
jednog u drugo agregatno stavimo u vodu.
stanje dovoñenjem ili Izvode oglede i
oduzimanjem toplote. uočavaju promjene
Objašnjava zašto se duljine i zapremine
temperatura tvari ne mijenja čvrstih tijela,
dok je u toku proces promjene tečnosti i gasova.
agregatnog stanja. Zna da Predviñaju ishode
tečnost proključa na nižoj ogleda, diskutuju o
temperaturi kad se pritisak svojim iskustvima i
iznad nje smanji i da se čvrsto idejama u vezi s
tijelo topi na nižoj temperaturi prenošenjem
kada se poveća spoljašnji toplote.
pritisak. Objašnjava razliku Mjere promjenu
izmeñu ključanja i isparavanja. temperature pri
Uočava da se masa tvari ne promjeni agregatnog
mijenja ma kakve fizičke stanja tvari. Grafički
promjene i procesi se dešavali. prikazuju procese
promjene agregatnih
stanja i odreñuju
količinu toplote koju
treba dovesti
(oduzeti). Odreñuju
kolika masa leda
odgovara odreñenoj
masi vode.
Hemija/kemija
Zašto je važno je u čiti hemiju/kemiju?
Ako pretpostavimo da je paljenje vatre prvo hemijsko otkriće, možemo zaklju čiti da je kemija/hemija
meñ u najstarijim prirodnim naukama.
Hemiju učimo zato jer ona zadire u sve grane industrije, tako što oko 80% vrijednosti svjetske
proizvodnje č ine proizvodi hemijske industrije.
Kada bi iz svakodnevnog života ljudi isključili proizvode hemijske industrije sigurno je da bi ljudi bili
bosi, goli, gladni i obolijevali bi od mnogih danas izlječivih bolesti.
Dakle hemija je svuda oko nas i ulazi u sve pore života.
Hemija proučava grañ u, svojstva i promjene tvari/supstance kao i sve uvjete koji na njih utječu, a pri
tom se koristi metodom pokusa/ogleda ili eksperimenta.
Ovaj program hemije koncipiran je tako da uč enicima pruži osnovna znanja o prirodnim pojavama,
tvarima koje izgrañuju našu okolinu, hemijskim procesima koji se odvijaju u prirodi, o njihovoj
povezanosti i faktorima koji na njih utječ u.
Program kemije treba zasnivati na nau čnim postignuć ima, prilagoditi ga psihofizič kom uzrastu
uč enika i usmjeriti na potrebna hemijska znanja za svakodnevni život.
PODRUČJA CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA

UČENJA
Učiti: Učenik:
Znanje P osmatrati i steći znanja o osnovnim hemijskim Stječe osnovna znanja o hemijskoj grañi tvari, promjenama i
hemije: teorijama, prvenstveno atomskoj teoriji i njezinim podjeli.
popratnim koncepcijama i modelima kako bi na Prepoznaje raznovrsne promjene i procese u prirodi.
Procesi osnovu njih mogli opisati, razumjeti svojstva i Razvija navike donošenja zaključaka o pojavama u prirodi na
promjene tvari. osnovu eksperimenata, odnosno promatranja pojava.
Zadaci nastave hemije su: Stječe vještine planiranja i izvoñenja jednostavnih pokusa da bi se
Razvijati vještinu eksperimentiranja, razvijati uočile hemijske promjene i svojstva tvari.
sposobnost opažanja tokom eksperimenta, razvijati
sposobnost usmenog i pismenog izražavanja,
razvijati sposobnost predviñanja hemijskih
promjena u danim/datim okolnostima.
Sadržaj Učenje o elementima, hemijskim spojevima i Razvrstava i usporeñuje tvari/supstance na osnovu njihovih
proizvodima hemijske industrije važnim u svojstava.
svakodnevnom životu. Razumije pojmove: krutina/čvrsto, tekućina, plin/gas, isparavanje,
Učenje o fizičkim i hemijskom promjenama, kondenzacija, kristalizacija.
fazama i faznim prijelazima pri hemijskim Poznaje faktore koji uzrokuju raspadanje nekih tvari i znati kako se
reakcijama. ono može spriječiti.
Razumijevanje pojmova o neuništivosti materije i Znati najvažnija svojstva zraka/vazduha i vode, poznavati
prirodnim ciklusima kruženja, odnosno o prijelazu najvažnije prirodne cikluse.
tvari iz jednog oblika u drugi, te posljedica Dobro poznavati one hemijske elemente, hemijske spojeve i
ljudskog upletanja u prirodne procese. proizvode hemijske industrije koji su važni u svakodnevnom životu
Znati koje su štetne i opasne hemikalije u kućanstvu, kako se njima
P rimjena znanja hemije. rukuje i kako su obilježene.
Razvijati svijest o potrebi očuvanja vlastitog zdravlja i životne
Korelacija hemije s drugim predmetima sredine.
Interdisciplinarnost mnogih nastavnih sadržaja zahtjeva timski rad
nastavnika svih prirodnih predmeta.
Sposobnosti i P oticati interes učenika na proučavanje hemije. Steći neophodna saznanja o koristima učenja hemije u
vještine, Razvijati navike za urednost, tačnost i preciznost svakodnevnom životu.
vrijednosti, pri izvoñenju ogleda. Meñusobno uvažavanje i rad Preuzimati odgovornost pri zajedničkom procesu učenja.
stavovi, navike u grupama kroz pozitivne stavove i vrijednosti. Prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje hemijskih procesa i
Razvijati naviku korištenja raznih izvora pojava u prirodi.
informacija. Praviti odreñena poreñenja, vršiti analizu pojava i procesa, koristiti
P oticati na kritičko razmišljanje i rješavanje kritičko razmišljanje pri rješavanju problema.
problema. Znati pravilno koristiti izvore informacija.
(Tematske cjeline)
VIII razred
1. Uvod u hemiju
2. Tvari/supstance
3. Hemijska sistematika
4. Hemijske reakcije i hemijski zakoni
5. Nemetali
6. Vrste hemijskih spojeva
Sadržaj i proces uč enja, a posebno rezultati učenja, bitno su uvjetovani nač inom u čenja, odnosno kako
uč enici trebaju uč iti, a nastavnici ih pouč avati i pomagati im u stjecanju odgovarajuć ih znanja i
razvijanju njihovih vještina i sposobnosti. To će svakako utjecati na njihove vrijednosti, stavove i
ponašanje.
Uč enici ć e u čiti samostalno i u grupi, planirati svoj rad i rad grupe. Provoditi će istraživanja i
rješavanje problema putem eksperimenta i dobivene rezultate prezentirati putem individualnog i
timskog rada. Sve aktivnosti uč enici ć e vršiti u školi i kod kuće koristeći se dodatnim izvorima
informacija.
Ambijent u kojem se u čenici osje ćaju dobro i sigurno, uz dobro rukovoñ enje svim aktivnostima u
nastavnom procesu je neophodan uvjet dobrih rezultata. To se postiže kombiniranjem tradicionalnih
nastavnih metoda i oblika rada sa korištenjem i primjenom metoda aktivnog uč enja i interaktivne
nastave: problemska, heuristič ka, programirana, istraživanje, simulacija, projekat, praktični radovi.
Postupci za realizaciju navedenih nastavnih metoda su: pitanja i odgovori, razgovor, rasprava,
uč enič ki eksperimenti, demonstracija, učenički izvještaji, mali istraživač ki projekti, programirani
tekst, itd.
Svladavanje programa hemije treba se zasnivati na neposrednom promatranju svojstava tvari i njihovih
promjena putem eksperimenta kojeg uz pomoć nastavnika pripremaju i izvode učenici. Za realizaciju
programskih sadržaja neophodno je što više rješavanje stehiometrijskih zadataka.
Preporučuje se nastavnicima da insistiraju na uč eničkim zabilješkama, jer njihove su zabilješke
ustvari dnevnici rada koji ih u če redu, radu i sistematičnosti.
Redoslijed poučavanja pojedinih tema nije obavezuju ći. Na nastavniku je odgovornosti da rasporeñuje
nastavne sadržaje i obrañuje ih u okviru plana.
OCJENJIVANJE
Napredovanje učenika treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati, vodeć i računa o individualnim

mogućnostima, vještinama, sposobnostima i sklonostima.
Poželjno bi bilo obavljati kako interno tako i eksterno ocjenjivanje (potrebno uspostaviti standarde za
ocjenjivanje).
Interno ocjenjivanje učenika vršiti na osnovu obrazovnih postignuć a, vještina, sposobnosti, razvijanja
koncepta i kritičkog razmišljanja.
Uč enike treba pratiti i ocjenjivati tokom izvoñ enja aktivnosti i razvijati njihove sposobnosti za
samoprocjenjivanje.
Za pra ćenje, ocjenjivanje i napredovanje u čenika treba koristiti različite postupke i instrumente.
- sposobnost i vještine učenika za vrijeme eksperimentalnog rada, usmenog i pisanog izvještaja
i dr.
- učestvovanje i doprinos pri radu u grupama, učeničkim projektima, istraživanjima, rješavanju
problema
- rješavanje zadataka objektivnog tipa i drugih ispitnih postupaka.
RESURSI ZA REALIZACIJU
Za realizaciju ovog programa hemije neophodno je da škola osigura specijaliziranu prostoriju

(kabinet) za nastavu hemije s pomoćnom prostorijom za hemikalije i pribor. Za izvoñ enje
eksperimenata potrebno je osigurati opremu i pribor prema pedagoškim standardima za nastavu
hemije. U školskoj knjižnici je potrebna odreñ ena struč na literatura za nastavnike i darovite učenike
koji žele znati više.
Hemija/kemija
Te matske Ciljevi i zad aci Vrijednosti

Aktivnosti
cjeline , Oček ivani rezultati stavovi, Aktivnosti učenik a
nastavnika
Teme Učiti: Učenik : ponašanje
UVOD U Značaj učenja Znati da je hemija Razvijanje navike Stečeno teoretsko Nastavnik treba
HEMIJU hemije kao prirodne prirodna timskog rada i znanje iskoristiti nadzirati učenike
Kratak nauke. nauka, i kako je tekao saradnje pri za praktičan rad. pri njihovom radu u
pregled Hemija kroz njen učenju. Samostalno izvoditi laboratoriji,
razvoja povijest razvoj kroz povijest. Razvijanje neke jednostavne teoretski ih
kemije Izvesti neke Poznavati pribor i istraživačkog pokuse. pripremiti
Što sve rade atraktivne posuñe i znati ga koristiti duha. Prepoznavati za taj rad,
hemičari pokuse pri izvoñenju znakove opasnosti. osigurati
Hemijski Naučiti rukovati eksperimenata im potrebnu
laboratorij s laboratorijskim Poznavati znakove literaturu sa
i mjere priborom i opasnosti i mjere slikama.
zaštite posuñem, zaštite.
TVARI Na osnovu P oticati učenike na

P ojam Definicija svojstva, Pokusima pokazati razlike Razvijanje grupnih i znatiželju.
tvari rasprostranjenost. izmeñu samopouzdanja samostalnih pokusa P omagati im pri
Fizikalne Navesti primjere fizikalne i hemijske kroz trebaju sami izvoñenju
i hemijske fizikalih i hemijskih promjene. Pokusima samostalno zaključiti kad dolazi pokusa.
promjene promjena. razjasniti izvoñenje do fizikalne Dodatno pojašnjenje
tvari. Učiti pojam smjese i pojmove: taloženje, pokusa, a kad do hemijske nekih pojmova.
Vrste čiste tvari. filtracija, diskusija o promjene. Stalno nadzirati
tvari. Računati maseni udio destilacija, kristalizacija. rezultatima Izvesti pokuse za učenike za vrijeme
Zrak/vazduh tvari u smjesi. Rješavati računske pokusa. razdvajanje smjesa. izvoñenja pokusa.
Voda Metode razdvajanja zadatke. Razvijanje Izvesti pokuse: dok. Zadati učenicima da
Graña tvari. tvari iz smjese. Shvatiti da je ekološke kisika i nitrogena u sami izrade plakate
Hemijski elementi Sastav zraka, svojstva. zrak smjesa svijesti. zraku, s ključnim
Voda u prirodi, plinova/gasova Poticanje elektrolizu vode. pojmovima.
dobivanje i svojstva, Razumjeti znatiželje Shvatiti sićušnost
problem onečišćenja. osnovne za mikrosvijet. atoma.
P ojam i graña atoma, probleme u Rješavati računske
atomski i maseni broj, vezi s kvalitetom zadatke.
elektronski omotač, vode za piće. Naučiti simbole
pojam izotopa. Steći osnovne najčešćih
Elementi u prirodi i predodžbe o atomu. elemenata.
podjela.
Simboli Znati da se
hemijskih pojam hemijski
elemenata. element
odnosi na vrstu
atoma.
HEMIJSKA P SE kroz povijest, Naučiti strukturu PSE, Poticanje Pokusima pokazati Angažiranje
SISTEMATIKA Zakon periodičnosti Iščitavati podatke o saradničkog hemijsku sličnost učenika za
P eriodni sistem (grupe i per.) veza PSE atomima učenja, elemenata iste grupe vlastite aktivnosti,
elemenata i grañe atoma. elemenata na osnovu saradničke PSE. npr. izrada zidne
Valencija Definirati valenciju. njegove diskusije i Izrada „male“ tablice PSE.
elemenata P isati formule spoja na pozicije u PSE Odreñivati vlastite zbirke hemijskih Ukazati učenicima
i hemijske formule osnovu valencije. valenciju elemenata. kreativnosti. elemenata. na važnost
hemijske P ojam i podjela, Razlikovati atome od Promoviranje Izraditi modele rješavanja računskih
veze i struktura ionska i kovalentna. iona, označavanje iona. općih nekih molekula. zadataka u hemiji.
molekule Formule za izračun. Obrazložiti zašto Ar nije vrijednosti.
Relativna relativne atomske i cijeli broj Stvaranje navike
atomska i molekulske mase. Računski timskog rada
molekularna Izračunavanje Ar, Mr zadaci
masa Ar, Mr i količine tvari.
Uvod u
Stehiometriju
HEMIJSKE Definirati hemijsku Znati uvjete pod kojim Poticanje Izvesti P reporučuje
REAKCIJE, reakciju. dolazi do hemijske učenika na eksperimente koji će se nastavniku
HEMIJSKI Opisivanje hemijske reakcije, znati pisati istraživanje objasniti hemijske da bude moderator
ZAKONI reakcije jednačinom hemijske jednačine i prirode i njenih reakcije. i voditelj nastave pri
Hemijske reakcije Kvantitativno i njihovo kvantitativno i zakonitosti. Metodom vaganja usvajanju
Hemijske jednačine Kvalitativno čitanje kvalitativno značenje, dokazati hemijske novih pojmova i
Zakon o očuvanju hemijskih jednačina. čime će se doći do zakone. pri izvoñenju
mase Sinteza i analiza osnovnih hemijskih Vršiti hemijska pokusa, kako ne bi
Zakon o stalnim Lavoazijeov zakon zakona. izračunavanja na došlo do povrede
odnosima masa P rustov zakon Kao potvrdu tih zakona osnovu hemijskih pri radu.
znati izjednačavati jednačina.
hemijske jednačine.
Znati primjer sinteze i
analize.
Rješavanje zadataka.
NEMETALI Svojstva metala i Spoznati da se po svojim Razvijanje čistoće Trebaju teoretski Nastavnik
Svojstva njihov položaj u P SE. fizikalnim i hemijskim i savladati gradivo i treba aktivno
nemetala Svojstva, nalaženje, svojstvima nemetali urednosti pri na osnovu tog učestvovati u
Vodik dobivanje i upotreba razlikuju od metala. izvoñenju znanja izvesti pripremi pokusa
Kisik vodika. Poznavati načine hemijskih pokusa. pokuse za koje će učenici
Dušik/azot Svojstva kisika dobijanja, Usvojiti pravila dokazivanje vodika, izvoditi.
Sumpor nalaženje, dobivanje svojstva i glavne spojeve pri radu i kisika i dušika. P okuse s hlorom
Klor/hlor i značaj za život. koje grade. pravilnom Dokazati izvodi nastavnik.
Svojstva dušika, skladištenju hlor u vodi
nalaženje, dobivanje i hemikalija. iz slavine.
upotreba.
Naučiti svojstva
sumpora, spojeve i
njihovu upotrebu.
Svojstva, upotreba i
najznačajniji spojevi
hlora.
VRSTE Oksidacija, oksidi Naučiti reakcije nastajanja Shvatiti značaj Učenici trebaju P ripremiti učenike
HEMIJSKIH metala i nemetala oksida i pisanje formula ovih steći teoretska za izvoñenje
SPOJEVA (svojstva) oksida. spojeva za život. znanja o ovim pokusa s kiselinama
Oksidi Naučiti najvažnije Pisati reakcije disocijacije Naučiti mjere spojevima, i lužinama.
Kiseline anorganske kiseline, kiselina i lužina. opreza pri radu Izvoditi neke manje Stalno nadzirati
Hidroksidi njihova svojstva i Uočiti razliku izmeñu s ovim opasne pokuse, npr. njihov rad. Ne
Soli primjenu. pojma hidroksida i lužine. hemikalijama dokazivanje kiselina izvoditi pokuse s
P ojam disocijacije. Naučiti reakcije nastajanja i lužina konc. kiselinama.
Svojstva hidroksida, soli, i njihov značaj za indikatorom.
nastajanje lužina život. Naučiti kako se
Nastajanje soli skladište ove
(neutralizacija) hemikalije.
Dobivanje Ispitati pH otopina
soli. nekih soli i izvesti
zaključke.
Biologija
(jedan č as sedmično, 35 časova godišnje)
CILJEVI I ZADACI I OČEKIVANI

REZULTATI/
OB RAZOVNI ISHODI Vrije dnosti,
Tematske stavovi, Aktivnosti učenik a Ak tivnosti nastavnika
cjeline /te me Proces i sadržaj ponašanje
Učiti: Uče nik:
Uvod u Ekologija – nauka Zna da je ekologija nauka o Razvoj P osmatraju Vodeći dijalog podsjeća
ekologiju o odnosima živih odnosima živih bića i svijesti o ilustrativni učenike na biološke
bića i njihovih njihovih zajednica i životne povezanosti materijal, uočavaju discipline koje su
zajednica i sredine/okoliša. Shvaća žive i nežive komponente upoznali u prethodnim
životne pojmove: biotop (stanište), prirode ekosistema. razredima. Najavljuje da
sredine/okoliša. životna zajednica (ekosistem) Uočavaju i ističu će u ovom razredu sticati
Ekološki faktori i (biocenoza) i kao i razlike izmeñu znanja iz ekologije koja
njihov uticaj. ekosistem/ekosustav. Zna da meñusobne ekosistema na proučava odnose žive i
Stanište (biotop), na živa bića utiče kompleks povezanosti osnovu osobina nežive prirode.
životna zajednica ekoloških faktora. Zna da živih bića u staništa i Poticat će učenike da
(biocenoza) i postoje samo dvije životne okviru karakteristika sami doñu do zaključka
ekosistem. sredine: zračna i vodena. životnih životnih zajednica. da na živa bića djeluju
Zrak/vazduh i Steći će predodžbu o značaju zajednica S obzirom da živa različiti faktori životne
voda kao životne ekologije kao biološke Razvoj bića koriste oksigen sredine i da su ti faktori
sredine. Značaj discipline, posebno u interesa za iz zraka/vazduha ili meñusobno povezani.
ekologije. praktičnom pogledu. živi svijet i otopljenog u vodi Vodit će raspravu o
sposobnosti zaključuju o aktuelnim problemima o
posmatranja postojanju dvije kojima su informirani
pojava životne sredine. putem TV ili na drugi
vezanih za Mogu zaključiti način kada je u pitanju
živu prirodu. koliko su važna djelovanje čovjeka na
znanja iz ekologije prirodu i tako doći do
za svakodnevni zaključka o važnosti
život čovjeka i ekologije.
očuvanje prirode.
Ekosiste mi/ Listopadna/ Zna da je šuma najsloženiji Razvoj Upoznaje se sa Pojam šume formirat će
ekosustavi lišćarska šuma. tip ekosistema i da postoje svijesti o životnom koristeći niz ilustracija
zračne / Životna zajednica različiti tipovi šuma, takoñer pravilnom zajednicom šume koje predstavljaju
vazdušne šume: pojam da postoji zakonitost u odnosu posjećujući neku različite tipove šuma.
sredine šume, raspored rasporedu šuma s obzirom na čovjeka šumu u bližoj Sa učenicima će
šuma u odnosu na nadmorsku visinu i prema okolici škole. organizirati izlazak u
nadmorsku visinu geografsku širinu. šumskim Sakuplja biljne i šumu ili bar park u blizini
i geografsku Zna da su organizmi u šumi ekosistemima životinjske škole.
širinu. rasporeñeni po koji imaju organizme. Uz U šumi će učenike
Spratovnost spratovima/slojevima značajnu pomoć nastavnika potaknuti na posmatranje
/slojevitost šume (nadzemna i podzemna funkciju u preparira sakupljeni organizama po
(nadzemna i spratovnost), takoñer da u općem materijal putem spratovima.
podzemna). B iljne šumi dominira sprat drveća. kruženju sušenja i stavljanja Pokazat će i imenovati
i životinjske vrste Može navesti i prepoznati materije, u odreñene dominantne vrste biljaka i
listopadnih i biljne vrste koje izgrañuju takoñer, koji konzervanse. životinja u svakom spratu
četinarskih šuma. sprat visokog drveća u su resursno Daje doprinos počevši od sprata visokog
Lanci ishrane, različitim tipovima važni i pravljenju školskih drveća do šumske stelje.
trofička piramida, listopadnih šuma: hrast značajni za zbirki organizama Podijelit će učenike u
biološka kitnjak, obični grab, hrast ekonomski svrstanih po grupe i dati im zadatke za
ravnoteža. medunac, divlja trešnja, razvoj spratovima šume. sakupljanje biljnih i
Ekosistem/ gorski javor, lipa, pitomi društva. P redstavlja šumske životinjskih organizama,
ekosustav šume: kesten, bukva, a u Radeći u organizme putem ali u ograničenim
mikroklima šume, četinarskim šumama: bor, grupama na postera. količinama.
kruženje tvari i jela, smrča. Takoñer, navesti terenu i u Sabirat će biljke i Sakupljeni materijal
proticanje i prepoznati vrste iz sprata kabinetu za životinje u poslužit će za dopunu
energije u šumi, grmova: lijeska, glog, drijen biologiju četinarskoj i školskih zbirki.
sezonske zova/bazga, divlja ruža i iz razvija se listopadnoj šumi, a Konstruirat će primjere
promjene u šumi. sprata zeljastih biljaka vještina za zatim ih na nekih lanaca ishrane
Značaj šume za proljetnice: jagorčevina, timski rad. odreñeni način, uz (slikom i riječju) u
čovjeka procjepak, visibaba, P rilikom rada pomoć nastavnika lišćarskoj i četinarskoj
Uticaj čovjeka na podljesak i šumarica. na terenu konzervirati i šumi. K onstruirat će
šume: čuvanje, Takoñer i paprati: muška koristit će sistematizirati nepotpune lance ishrane
podizanje i zaštita paprat, slatka paprat, jelenak. priliku da (izrada herbarske koje će učenici dopuniti.
šuma. U prizemnom spratu znaju učenike zbirke, zbirke Potaknut će učenike na
Krš: nastanak, da se nalaze: mahovine i senzibiliziraju puževa, insekata i izradu zbirki fotografija
uvjeti života, lišaji. za očuvanje dr.) ptica, sisara/sisavaca i
krška šuma, Znaju da u šumi u svakom bioraznolikost P ovezanost drugih životinjskih
kamenjare. spratu, žive brojne vrste i tj. sakupljat organizama u šumi organizama.
Livada: vrste i životinja koje se hrane na će i žrtvovati putem ishrane Pronaći će zanimljive
nastanak. B iljni i različite načine: biljojedi, za zbirke prikazuje pomoću tekstove o poremećaju
životinjski svijet mesojedi i svaštojedi. U minimalni slikovnog prikaza ravnoteže u prirodi,
livada. spratu visokog drveća: broj na posterima. posebno pod uticajem
gubar, jelenak, potkornjak, organizama i Na nizu primjera čovjeka, takoñer će dati
veliki djetlić, jastreb neće može objasniti kako zadatak učenicima da
kokošar, sova, kreja, uništavati povećanje brojnosti pronañu neke
krstokljun, vjeverica, kuna organizme jedinki jedne vrste zanimljivosti u njima
zlatica. U šumi žive takoñer: nepromišljeni utiče na brojnost dostupnim izvorima.
šumski miš, lisica, srna, m gaženjem, druge s kojom je Organizirat će dugotrajno
medvjed, divlja svinja. čupanjem, vezana u procesu praćenje fenoloških
Shvata povezanost kidanjem i ishrane promjena drveća i grmlja,
organizama šume putem kopanjem tla. (npr. vjeverica- ponašanje životinja i
ishrane i može navesti niz Zeleni kuna zlatica, voñenje zajedničkog
lanaca ishrane/hranidbenih pojasevi oko miševi-zmije, dnevnika na poster
lanaca. prometnica zečevi-lisice itd.) podlozi. Rezultate
Takoñer shvata odnose broja čuvaju od U organiziranom zapažanja tokom
i mase pojedinih članova buke i grupnom radu posmatranja biocenoze
lanaca ishrane koji se prašine. U slikovno će šume ili parka u blizini
predstavljaju piramidom. gradskoj prikazati škole učenici mogu
Zna da u šumi postoji sredini povezanost biotopa saopćiti kao samostalne
ravnoteža u broju jedinki parkovi i biocenoze, a isto radove u pisanom ili
koje su vezane procesom predstavljaju tako pojedinih usmenom obliku.
ishrane. pluća grada te članova biocenoze Pokazat će neku TV
Zna da je šumska stelja ih treba čuvati šume - izrada poster emisiju ili insert koji
poseban sloj koji čine i dati prezentacije. prikazuje život u prašumi.
izumrli dijelovi biljaka i doprinos u Odlaskom u neku Potaknut će učenike da
životinja. U stelji su vrlo održavanju. šumu ili park sami zaključe, na osnovu
naglašeni procesi razlaganja P ovezuju iskustveno će doći stečenog iskustva, da
putem razarača (bakterije i znanje iz do spoznaje o postoji mikroklima šume.
gljive). U tom procesu sistematike mikroklimi šume. Obavijestit će se o
nastaje humus, a daljim biljaka i P riključit će se akcijama pošumljavanja i
radom bakterija od organskih životinja sa akciji zajedno sa učenicima
tvari nastaju neorganske koje znanjem iz pošumljavanja koju priključiti se nekoj od
su dostupne biljkama. Znaju ekologije. organizira škola, akcija.
da u stelji žive životinjske Šuma mjesna zajednica ili Ukoliko škola ima školski
vrste: stonoge, mokrice, predstavlja neko ekološko vrt taj objekt će
pauci, larve insekata, sljepić. najsloženiji društvo. upotrijebiti u edukativne
Zna da ekosistem šume tip U dostupnim svrhe za ekološke
predstavlja jedinstvo žive ekosistema, izvorima sadržaje, takoñer uključiti
(biocenoza) i nežive (biotop) posebno informacija pronaći učenike u njegovo
prirode. prašume koje će primjere održavanje.
U biocenozi postoje tri grupe su pozitivnog i Koristit će preparirane
organizama: proizvoñači, proizvoñači negativnog uticaja zmije, ili bar dobre
potrošači i razarači i zna organske čovjeka na šume fotografije, da učenici
kakva je uloga svake grupe u mase i kisika. koji će koristiti za nauče bitne razlike
ekosistemu. Njihovo Šuma čuva tlo izradu pismenih izmeñu otrovnica i
prisustvo omogućava i vodu, radova i poster neotrovnica. Učenike će
kruženje tvari i protok sprječava prezentacija naučiti kako pružiti prvu
energije u ekosistemu. razorno (individualno i pomoć kod ujeda zmije.
Zna da u šumi vlada klima djelovanje grupno). Potaknut će učenike da
(mikroklima) koja se vjetrova. Saznat će osnovne istražuju koje se ljekovite
razlikuje od one izvan šume. Na temelju razlike izmeñu biljke sa krša mogu kupiti
Moći će navesti glavne stečenih zmija otrovnica i na prodajnim mjestima
razlike izmeñu listopadne i znanja o neotrovnica da bi se ljekovitih biljaka.
četinarske šume posebno šumskim mogao zaštititi Sa učenicima će
tokom promjena godišnjih ekosistemima općenito kada se učestvovati u izradi zbirki
doba. shvaćaju kreće u prirodi, a ljekovitih biljaka
Zna da je šuma izvor drvne smisao svog posebno na kršu. Organizirat će izlazak
mase višestruko korisne za učešća u Sakupit će učenika na livadu u
čovjeka (u proizvodnji akcijama fotografije i blizini škole ili na
papira, raznih hemikalija, pošumljavanj ljekovite biljke u travnatu površinu u
ogrjev itd.). Takoñer, šuma a. osušenom stanju obližnjem parku. U
je izvor hrane i ljekova Znanje o koje potječu sa grupnom radu učenici će
biljnog i životinjskog šumskim krša. sabirati, odreñivati i
porijekla. Šuma je izvor ekosistemima Sakupit će livadne preparirati biljne i
zdravlja (čist zrak bogat dat će vrste biljaka i životinjske organizme.
kisikom). doprinos napraviti herbarsku
Šuma služi u pravilnom zbirku. Uz svaku
rekreaciji čovjeka. stavu učenika vrstu napisat će
Šuma sprječava eroziju tla, prema prirodi. njezin naziv, mjesto
smanjuje buku, kupi prašinu. Na primjeru sabiranja i datum.
Uočava pozitivan i negativan krša se P omoću
uticaj čovjeka na šumu. uočava entomološke mreže
Može navesti primjere za dugotrajno sakupit će insekte
svaki vid uticaja. Pozitivan: negativno livada.
pošumljavanje, racionalno djelovanje Sakupit će i
korištenje. čovjeka na upoznati životinjske
Uzgoj lovne divljači. prirodu S ječa vrste koje su vezane
Hranjenje divljači tokom šume dovodi za livadno tlo.
zime. do gubitka Moći će
Negativno: golosječa, tla/zemljišta konstruirati lance
izazivanje požara, pretjeran što ishrane.
izlov divljači, sakupljanje onemogućava
gljiva, ljekovitih biljaka. obnovu
Zna da je krš nastao nakon vegetacije
što je čovjek uništio šume, tokom dugog
nastupila je erozija nastala su vremenskog
ogoljela područja. Na ovom perioda.
staništu živi specifičan biljni Livade
i životinjski svijet i zna nastale
navesti neke predstavnike antropogenim
(biljke: drača, vrijesak, putem imaju
smilje, bjelušina. životinje: pozitivnu
gušteri, zmije, jarebica ekonomske
kamenjarka). vrijednosti
Moći će navesti staništa koje (izvor su
zauzimaju livadne zajednice hrane za
i podjelu livada s obzirom na stoku, veliki
količinu vode u tlu. Takoñer potencijal
će znati da čovjek stvara ljekovitih i
livade sječom šume, a medonosnih
održava ih kosidbom i biljaka i dr.)
ispašom stoke. i negativnu
Moći će navesti i prepoznati stranu
i opisati niz livadnih vrsta (smanjenje
biljaka. Trave: livadarka, površine
ježevica, mirisavka, livadnu šuma.
djetelinu, zvjezdan, majčina
dušica, maslačak
Takoñer životinjske vrste:
skakavac, bumbar i pčela,
kišna glista, poljski miš,
krtica, prepelica, poljska
ševa.
Moći će shvatiti povezanost
pojedinih vrsta livadne
zajednice u procesu ishrane
(lanci ishrane).
Ekosiste mi/ Osobine vode kao Zna navesti hemijske i Voda je izvor P utem ogleda na Učenike će podijeliti u
ekosustavi životne sredine fizičke osobine vode (voda života. Sve nekoj od vodenih grupe, a svaka grupa će
vodene sre dine Tekućice: osobine je prozirna tekućina, dobro više postoje biljaka može pratiti brzinu fotosinteze
vode, organizmi otapalo, ledi se na 0°C, a vri ekološki utvrditi da neke vodene biljke
uz obalu tekućice, na 100°C, propušta svjetlost pritisci na temperatura vode postavljene u čašu sa
planinski potoci, do odreñene dubine, izvore vode utiče na brzinu vodom različito zagrijane.
rijeke, lanci učestvuje u metaboličkim što dovodi u odvijanja Tabelarno će predstaviti
ishrane u tekućici procesima organizama opasnost fotosinteze. rezultate ogleda i izvesti
Bara ili jezero itd.). biodiverzitet Na razne načine će zaključke o uticaju toplote
More Zna navesti i prepoznati vodenih skupljati znanja o vode na brzinu
organizme uz obalu tekućice organizama i biljnom i fotosinteze.
(vrba, bijela topola, joha, izvore pitke životinjskom U školskom akvariju
siva čaplja, vodeni kos, vode za svijetu uz obalu zajedno s učenicima
vodomar). čovjeka. tekućica i u uzgajat će različite
Organizmi u planinskom Bosna i tekućicama: vodene organizme i tražiti
potoku prilagoñeni su na Hercegovina posmatrajući u od učenika da prate
hladnu i brzu vodu (vodene je još uvijek prirodi tokom njihovo ponašanje, zatim
mahovine, alge, rakušac, puž zemlja čistih šetnje uz pratnju opisuju zapažanja. Sa
kapica, tulari, vodeni cvijet rijeka i nastavnika ili neke učenicima će napraviti
potočna pastrmka). kvalitetnih odrasle osobe, poster koji prikazuje
Donji tok tekućice (rijeke) je izvora za gledajući filmove različite vrste biocenoza
sporiji, a voda je dublja. piće. ili koristeći pisane tekućica.
Tu žive: riječna školjka, Tekućice su izvore. Donijet će barsku vodu i
razne vrste riba: štuka, baza za razvoj U laboratorijskoj pripremiti laboratorijsku
grgeč, som, šaran, mrena). raznih vježbi vježbu mikroskopiranja
Zna objasniti nastanak bara, privrednih mikroskopiranja barskog planktona.
karakteristike barskog djelatnosti planktona Potaknut će učenike da
staništa i životne zajednice Kruženje porijeklom iz bare naprave poster koji
stajaće vode. materije i prepoznat će: prikazuje život u bari.
Može navesti i prepoznati protok diatomeje, zelene Takoñer će uputiti
biljne vrste koje žive u dvije energije je alge, vodenu buhu i učenike na gledanje TV
životne sredine: rogoz, trska, univerzalna veslonožca. programa u kojem će
sita, biljke s plivajućim pojava vezana Crtežom će moći vidjeti živi svijet
listovima (lokvanj, lopoč, za ekosisteme predstaviti neke stajaćica. Ekosistem mora
sočivica/leća) i one koje su Bosna i lance ishrane, a isto prezentirat će koristeći
potopljene u vodi (hara, Hercegovina tako kruženje obilje ilustacija kao i
mrijesnak, stolisnik i neke je pomorska materije i protok kraćih inserata TV
planktonske). zemlja iako s energije u bari filmova.
Takoñer, potrošače barske kratkom Tokom ljetnog Poticat će učenike da za
biocenoze (hidra, vodeni obalom (oko raspusta boraveći vrijeme ljetovanja na
puž, gnjurac, karaš, somić, 20 km), ali na odmoru na moru moru posmatraju živi
barska školjka i neke pored toga sakupljat će na svijet koji im bude
planktonske vrste). ima važnu obali kućice dostupan (ribe,
Životinje dviju životnih ulogu u puževa, ljušture glavonošce, školjke,
sredina: komarac, žaba, upravljanju školjaka, ježeva i puževe, ježeve itd.)
barska kornjača, bjelouška). biodiverzite- morskih zvijezda. Takoñer će poticati
Moći će navesti primjere tom na održiv Neke primjerke će učenike da sabiraju čvrste
nekoliko lanaca ishrane, način. Saznat donijeti u školu i ostatke životinja koje
objasniti kruženje materije i će o obogatiti školske budu našli na plaži i to
energije u bari i promjene u opasnostima i zbirke. Napisat će donijeti za školske zbirke.
ekosistemu bare tokom načinima tekst vezan za živi
dužeg vremena. zaštite od svijet mora i
Poznaje fizikalne i kemijske morskih priobalja, takoñer
osobine morske vode. Zna organizama svoja zapažanja o
kako su organizmi životne (ubod ribe ishrani domaćeg
zajednice mora rasporeñeni u otrovnice, stanovništva.
horizontalnom i vertikalnom ježeve igle, Gledat će
smislu. opekotina televizijske emisije
Zna navesti predstavnike meduze i dr.). koje prikazuju
biljaka i životinja u području ekosisteme mora i
plime i oseke, koje su stalno oceana.
uronjene u vodi, te
planktonskih organizama i
onih koji su vezani za pučinu
(gmizavci: morske kornjače,
ribe: srdela, skuša, tunj,
sisari: kitovi, delfini). Može
objasniti kruženje materije i
protok energije u moru.
Zaštita i Uticaj čovjeka na Poznavat će najvidljivije Narušavanje Sabirat će članke u Potaknut će učenike da
unapreñivanje prirodu. pozitivne i negativne utjecaje ravnoteže u dnevnoj štampi i praktično djeluju u pravcu
životne sre dine / Zagañivanje/oneči čovjeka na prirodu s prirodi drugim dostupnim očuvanja prirode tj. daju
okoliša šćenje i zaštita posebnom pažnjom na sve negativno se štampanim doprinos u štednji
zraka, vode i veće negativne utjecaje na odražava publikacijama koji energije, vode, višestrukoj
zemljišta/tla. vodene i kopnene ekosisteme općenito na pokazuju primjere upotrebi odreñenih
Endemične i (uticaj industrije, otpadne prirodu i u pozitivnih i predmeta, ne stvaranju
rijetke vrste vode, uništavanje šuma, krajnjoj liniji negativnih uticaja otpada, pošumljavanju i
biljaka i životinja brodske havarije itd.). na samog na prirodu. gajenju biljaka itd.
i njihova zaštita. Upoznat će neke rijetke i čovjeka. Nastojat će u svojoj Prikazat će inserte TV
Crvena knjiga. endemične vrste flore i faune Flora Bosne i najbližoj okolini emisija o endemičnom
Nacionalni Bosne i Hercegovine Hercegovine prepoznati kako svijetu Bosne i
parkovi, parkovi (pančićeva omorika, munika, raspolaže čovjek djeluje na Hercegovine. P otaknut će
prirode i bijelo zvonce, prenjski izuzetnim prirodu. učenike da se uključe u
spomenici karanfil, bosanski ljiljan, prirodnim Učestvovat će, u ekološke pokrete.
prirode. Pokreti za mekousna pastrmka, vrednotama granicama svojih
zaštitu prirode. pijurica, bosanski šargan). po čemu se mogućnosti u
Znat će navesti načine kako ističe u cijeloj akcijama koje teže
se zaštićuje bioraznolikost Evropi. zaštiti prirode.
(osnivanjem nacionalnih P ostoji velika Sabrat će ilustracije
parkova, parkova prirode i potreba da se naših endemičnih
pokretima za zaštitu to blago čuva vrsta i učestvovati u
prirode). Zna da u BiH i zaštićuje. pravljenju postera.
postoje 3 nacionalna parka: U vidu referata
Sutjeska, Kozara i Una. obradit će pojedine
Crvena knjiga je dokument vrste endemičnih
sa popisom ugroženih i svojti.
rijetkih biljnih i životinjskih
vrsta.
Ciljevi i zadaci VRIJEDNOSTI AKTIVNOSTI

AKTIVNOSTI
Oček ivani re zultati /obrazovni ishodi SPOSOBNOSTI STAVOVI, NASTAVNIKA
UČENIKA
PONAŠANJA
TEME ZNANJE
1. AZIJA Učenici na geografskim Sposobnost Izgrañivanje Samostalna izrada P riprema

Prirodnogeografske kartama trebaju znati prepoznavanja na pozitivnog stava slijepe karte didaktičkog
i društveno- pronaći: Evropu i Aziju i geografskim o kontinentu koji Azije,(reljefne i materijala,
geografske odlike njihove granice prema /zemljopisnim je najveći na klimatske, geografskih
Prirodnogeografske ostalim kontinentima. kartama, granice, zemlji i na kojem Demografske) karata, globusa,
odlike Azije Poznaju osnovne pojmove geografskog živi najveći broj tekstova, pomoć
Društveno- koji se odnose na reljef, položaja, obala i stanovnika, Unošenje u slijepu učenicima.
geografske odlike klimu vode, biljni i mora Azije. različitih rasa i kartu P riprema
Azije životinjski svijet Azije – Sposobnost religija. najznačajnijih grafolija, radi
kartografske znake kojima pronalaženja na Razvijanje planina i ravnica analize.
su predstavljeni pojedini geografskim poštovanja (reljefnih cjelina), P omaganje
geografski/zemljopisni kartama reljefnih prema drugim rijeka i jezera – učenicima u
objekti). cjelina i oblika, narodima, pomoću izradi slijepih
Znati da je Azija kontinent rijeka i jezera. rasama, kartografskih karata i unošenju
najvećih planina, nizija, Sposobnost njihovim znakova. geografskih
morskih dubina, najvećih «čitanja» kulturama, a koji Značaj razmjere i podataka u njih –
rijeka, pustinja. . . Klimatoloških, žive na prostoru razmjernika za davanje uputstava
Znaju osnovne(opće) geoloških i cijele Azije. izradu geografskih –(za individualni
pojmove o stanovništvu, geomorfoloških Razvijati kod karata ili grupni rad
naseljima, privredi i karata Azije. učenika, duh (rad u grupama) učenika).
privrednim djelatnostima Sposobnost tolerancije prema Izrada spolno – P omaganje
Azije (strukturi, i dinamici učenike da na drugim rasama i starosne piramide učenicima pri
stanovništva, privrednim demografskim narodima koji i obilježavanje izradi
djelatnostima – velika kartama mogu žive na Zemlji u područja sa veoma starosnospolne
koncentracija stanovništva odrediti područja duhu poštivanja velikom i veoma piramide Azije.
u pojedinim regionima – veće i manje ljudskih prava. malom gustinom P okazati
uzroci i posljedice po gustine naseljenosti. učenicima na koji
cjelokupno čovječanstvo naseljenosti, Utvrditi uzroke način samostalno
Znaju izdvojiti, oblasti sa područja velike takvog stanja mogu doći do
veoma visokim stepenom koncentracije (Rad u parovima i važnih
privredne djelatnosti i stanovništva i grupama). geografskih
oblasti sa izuzetnom područja sa Samostalan rad podataka.
privrednom intenzivnijom učenika na
nerazvijenošću. dinamikom prikupljanju
stanovništva. aktuelnih
geografskih
podataka
(koji se odnose na
temu koja se
obrañuje).
Definisati Centralnu Aziju, Sposobnost Razvijanje P ronaći na karti Nastavnici trebaju

Zakavkazje i Srednji istok prepoznavanja na svijesti o Turansku niziju, pomoći
kao regiju sa istim ili geografskim bogatom njene granice, učenicima da uz
sličnim kartama prostora kulturno – Kaspijsko jezero, pomoć karte i
prirodnogeografskim i Kontinentalne historijskom Aralsko Balhaško podataka iz
društvenogeografskim Azije, Zakavkazja naslijeñu jezero, visije koje udžbenika
odlikama, odrediti njihove prostora izmeñu» Centralne Azije, je ograničavaju, definišu prostor
prirodne odlike, nedostatak dva mora», i Zakavkazja i rijeke i pustinje Centralne A zije,
vode, ogromni prirodni Srednjeg Srednjeg istoka koje su se nastale njenih prirodnih i
4,CENTRALNA potencijali (nafta), istoka(prostora Kolhida, na ovom prostoru. društvenih odlika,
AZIJA. mogućnost navodnjavanja, visoravni i Samarkand, Objašnjavati specifičnosti ovog
Zak avkazje, nepovoljni uvjeti za život, džinovskih planina) Buhara, P erzija, (nivalni režim geografski i
SREDNJI ISTOK mala gustina naseljenosti, odreñivanje Ferganska rijeka značaj historijski vrlo
(definicija prostora, politički nestabilan prostor. njihovih granica, dolina). takvog režima). važnog prostora.
prirodne i društvene Mozaik naroda, jezika i sposobnost Tolerantan i Objašnjavati P omoći
odlike, politička religija. odreñivanja klime solidaran odnos nastanak učenicima da
podjela – zemlje Fergana – kolijevka na osnovu prema narodima Kaspijskog jezera, sami zaključe
nastale na ovom velikog broja kulturnih geografskog koji žive na smanjenje zašto je
prostoru). biljaka (pšenice . . .) položaja, odnosa ovom prostoru i površine Aralskog nafta jedan od
Turanska nizija, pustinje na kopna i mora, njihovoj kulturi. jezera(uzroci i osnovnih uzroka
jugu, rijeke Centralne sposobnost Mozaik naroda, posljedice). političke
Azije, politička podjela, procjene uslova za jezika i religija Istraživački rad nestabilnosti ovog
Znati nabrojati zemlje koje život stanovništva. Razvijanje učenika na područja.
su nastale na ovom Razvijanje navike samostalnom
prostoru, zemlje sa sposobnosti istraživanja prikupljanju
najvećim političkim i samostalnog individualnog ili činjenica,
ekonomskim utjecajem istraživanja, analize grupnog. geografskih
(izdvojiti) i sinteze, izvoñenja Razvijanje podataka o regiji
zaključaka, svijesti o značaju koja se obrañuje.
sposobnost timskog rada. Individualizacija
podnošenja Istraživanje nastavnog
izvještaja legendi koje procesa.
Korelacija sa govore o životu
Historijom i na ovom
Biologijom. prostoru.
5. MONSUNSKA Prepooznati da je Južna Osposobiti Razvijanje P ronaći na karti Nastavnici trebaju

AZIJA Azija –Indijski učenike da na svijesti, kod najveće i najstarije pomoći
Monsunska Azija podkontinet, Indokina, osnovu učenika, o gradove Indijskog učenicima da uz
(Južna, regija vrlo duge kulture i dijagrama, značaju i Indokineskog pomoć karte i
Jugoistočna) tradicije. Z nati reljefne i grafikona, Indijskog i poluotoka podataka iz
monsuni, aluvijalne klimatske karakteristike, a grafičkih prikaza Indokineskog (Tadž Mahal), udžbenika
ravni, tropske šume, posebno objasniti nastanak sami procjene i poluostrva za ravnice, visoravni, definišu prostor
tropske i funkcionisanje monsuna i zaključe kakvi su svjetsku kulturu i najveće planine na Južne i
poljoprivredne njihov značaj za život uvjeti za život u civilizaciju. svijetu (Himalaji) Jugoistočne
kulture. uopće Južne Azije i pojedinim Sposobnost rijeke i područja Azije, njihovih
Velika gustina Indokine. Područje velikih područjima razumijevanja sa najvećom prirodnih i
naseljenosti, nizija i rijeka. Monsunske Azije. regija u kojoj je gustinom društvenih odlika,
intenzivna dinamika Velika gustina naseljenosti, Osposobiti moguće i tri naseljenosti i specifičnosti ovog
stanovništva, intenzivna dinamika učenike da shvate žetve godišnje, a najsiromašnijim geografski i
religije. P olitička stanovništva – uzroci i i zaključe ipak 1/3 stanovništvom na historijski vrlo
podjela. posljedice. posljedice i stanovništva svijetu važnog prostora.
Indija i Malezija, Privredni napredak nekih pogubnost, gladuje. Razlozi Na karti pronaći i P oticati učenike
osnovni geografski zemalja JI Azije. velikih količina – navesti. obilježiti sve veće na samostalno
podaci. Poljoprivreda kao glavno padavina (erozija) Razvijanje površinske rijeke istraživanje i
zanimanje stanovništva, po život sposobnosti Objašnjavati prikupljanje
prirodna bogatstva stanovništva, i šta shvatanja, (analizirati) značaj podataka o ovim
Identificirati kulture, su posljedice utjecaja navodnjavanja za regijama i
Indija, Malezija. (migracije i padavinskih voda život stanovništva zemljama koje su
Znati političku podjelu kocentacija na eroziju ovog područja. nastale na ovom
prostora osnovne stanovništva u zemljišta i Shvatati značaj prostoru.
geografske podatke o Indiji gradovima. siromašenje proširivanja Upućivati učenike
i Indoneziji. Razvijati stanovništva. obradivih površina i na mjesta gdje
sposobnost osavremenjavanja mogu naći
timskog rada, poljoprivredne dodatne
rada u grupama, i proizvodnje. informacije o
parovima. Analizirati regiji, koju
religijska shvatanja izučavaju,
stanovništva ovog specifičnosti
prostora i utjecaj zemalja ovog
takvih stavova i prostora.
shvatanja na način
života.
6. Daleki istok Uočiti i shvatiti razvoj ove Osposobiti Razvijanje P ronaći na karti Nastavnici
Specifičnosti regije kroz različite učenike za svijesti,kod najveće i najstarije pomažu
prirodnogeografsko historijske epohe analizu učenika, o gradove Dalekog učenicima da uz
g položaja (nastanak i razvoj Kineske klimograma značaju Dalekog istoka (P eking, pomoć karte i
i društvenogeograf- i Japanske države kao padavina i istoka za svjetsku Šangaj, podataka iz
skih odlika, najznačajnijih zemalja temperature i kulturu i Tokio . . .) udžbenika
politička podjela Dalekog istoka, njihov izvoñenje civilizaciju. aluvijalne ravni, definišu prostor
prostora. značaj i utjecaj na svjetsku zaključaka na Steći svijest o najveće planine Dalekog istoka,
Kina i Japan – kulturu i civilizaciju) osnovu njih. tradicionalnom (Kingan, Tjen njegovih i
osnovni geografski Znati morfološke, Steći sposobnost društvu, koje ima Šan, K ven Lun, prirodnih i
podaci klimatske, hidrografske, uočavanja i sada velik Altaj itd. društvenih odlika,
florne i faunističke klimatskih razlika utjecaj na stanje (visoravni –Tibet, specifičnosti ovog
karakteristike Dalekog (naročito u društvene Mongolska geografski i
istoka. količini padavina) organizacije visoravan) historijski vrlo
Tibet - osnovne izmeñu južnih i zemalja ovog Odrediti područja, važnog i
karakteristike, najveće sjevernih dijelova prostora. koja su stalno interesantnog
visoravni na svijetu, Kine Shvatiti ugrožena od prostora.
pustinja Gobi, Takla (izvantropski filozofiju načina poplava
Makan, Mongolska monsuni), utjecaj života (uzroci i
visoravan. morskih struja, stanovništva koje posljedice)
kao jednog od nastanjuje ovu
klimatskih regiju.
faktora.
Znati objasniti Sposobnost Shvatanje da je P omoću podataka, Pomagati
društvenogeografske učenika da na moguće živjeti i utvrñivati značaj učenicima na
karakteristike osnovu dijagrama, na velikim navodnjavanja za samostalnom
(najbrojnije zemlje na grafikona, nadmorskim život stanovništva istraživanju i
svijetu, ogromni grafičkih prikaza visinama kao što ovog područja. prikupljanju
nenaseljeni i sami procjene je T ibet iako su Objašnjavati podataka o ovim
prenaseljeni prostori, uslove za život u prirodni uvjeti za (razgovor) značaj regijama i
razumjeti uzroke i pojedinim život nepovoljni. proširivanja zemljama koje su
posljedice ovih pojava. područjima. obradivih površina i nastale na ovom
P rivredni razvoj/uvjeti Razviti sposobnost osavremenjavanja prostoru – forma i
privrednog razvoja), procjene utjecaja poljoprivredne sadržaj pisanja
prirodna bogatstva, klimatskih faktora proizvodnje za izvještaja.
savremeni privredni i na klimatske poboljšanje života Upućivati učenike
politički trendovi. prilike analizom stanovništva. na mjesta gdje
Utjecaj na svjetsku grafikona, P isanje izvještaja o mogu naći
politiku. klimodijagrama, provedenim dodatne
Znati osnovne grafikona. istraživanjima, informacije o
geografske podatke Osposobljavati, čitanje i analiza na regiji, koju
Kine i Japana, kao navikavati učenike času. izučavaju,
reprezentativnih zemalja na timski rad. Voñenje rječnika specifičnosti
ovog prostora. Sposobnost geografskih zemalja ovog
razumijevanja pojmova. prostora
tradicije, kulture i (spisak literature):
religije, regije u Objašnjavati
kojoj živi najveći nepoznate
broj stanovnika na pojmove uzroke i
zemlji: posljedice pojava,
koje se odnose na
Daleki istok.
7. AFRIKA Steći znanje o Afričkom Sposobnost Izgraditi pravilan Na geografskoj Nastavnici

AFRIKA - geografski kontinentu, pronalažanj na stav prema karti pomažu
položaj i njegovom geografskom geografskoj karti historijskoj težnji (u parovima) učenicima da uz
prirodnogeografske položaju, prostornom Afričkog svih naroda pronaći geografske pomoć karte i
odlike Afrike(reljef, obuhvatu, granicama, kontinenta, Afrike za objekte, koji se podataka iz
klima, vode, flora i veličini. odreñ ivanje samostalnošću odnose na prirodne udžbenika
fauna – osnovne Znanje o njegovih granica Stvoriti kod odlike Afrike, definišu prostor
karakteristike) prirodnogeografskim (prostornog učenika svijest o njenog geografskog Afričkog
Stanovništvo i obilježjima obuhvata). prirodnoj položaja i granica. kontinenta,
privreda Afrike – (morfološkim Sposobnost raznolikosti Izrada slijepe karte njegovih
osnovni geografski cjelinama,/najvećim pronalaženja na Afrike, bogatstvu – reljefa, većih prirodnih i
(demografski podaci) pustinjama na svijetu, geografskoj karti reljefnih oblika, rijeka, jezera, društvenih odlika,
8. Najznačajn ije visokim planinama, geografskih koji su od velike država, većih specifičnosti ovog
ze mlje visoravnima/ cjelina, planina, važnosti za život gradova i geografski i
Ekvatorijalne tipovi klime visoravni, rijeka, stanovništva ovog saobraćajnica historijski vrlo
Afrike (Zapadne, (klimatskim faktorima), pustinja . . . kontinenta, ali Afričkog važnog i
Središnje i Istočne) hidrografskim/najveće Sposobnost njegov i hendikep. kontinenta. interesantnog
Nigerija, Kongo, rijeke na svijetu, slana odreñ ivanja, u Razvijati interes, Označiti bojama prostora.
Etiopija i Južne jezera /flornim i skladu sa GŠ kod učenika, za turistički Pomagati
Afrike faunističkim tipova klime, shvatanje najrazvijenije, učenicima na
JAR – osnovni obilježjima/ količina padavina, klimatskih manje razvijene i samostalnom
geografske tropske šume, savane, temperatura, karakteristike zemlje koje su u istraživanju i
karakteristike, stepen najstrašnije i najveće flornih oblasti. Afrike, kao početnoj fazi tog prikupljanje
privredne razvijenosti životinje na svijetu – Razviti sposobnost kontinenta, koji se razvoja. podataka o Africi
(prirodna bogatstva), lavovi, slonovi da u skladu sa prostire najvećim U kartu ucrtati i njenim regijama
osnova za razvoj, Naseljavanje i prirodnim dijelom u žarkom područja veće i zemljama koje
naseljenost i stepen upoznavanje Afrike. uvjetima za život toplotnom pojasu. gustine naseljenosti, su nastale na
razvijenosti – Struktura, procijeniti Izgraditi pravilan područja izrazite ovom prostoru –
aparthejd. dinamika i gustina gustirnu stav o ljudima i poljoprivredne forma i sadržaj
naseljenosti naseljenosti rasama koje aktivnosti, te pisanja izvještaja.
9. AMERIKA Afrike(razlike u pojedinih prostora, nastanjuju Afrički područja sa Upućivati učenike
(AMERIKE) naseljenosti u ovisnosti uzroke i kontinent i imati najznačajnijim na mjesta gdje
od prirodnih uslova za posljedice. razumijevanje za prirodnim mogu naći
život), nizak stepen Sposobnost njihov težak resursima na dodatne
10. Geografski privrednog razvoja, uz shvatanja značaja ekonomski području Afričkog informacije o
položaj, prostiranje, velika prirodna klime i djelovanja položaj. kontinenta. regiji, koju
Prirodnogeografska bogatstva egzogenih sila na Sposobnost Nacrtati slijepu izučavaju,
obilježja Amerike (kolonijalna prošlost). formiranje shvatanja kartu te označiti specifičnosti
Znati da i uz povoljne pustinja u Africi. geografskog granice i zemalja ovog
10.a) Stanovništvo i prirodne faktore, a uz Sposobnost položaja Nigerije, različitim bojama prostora(spisak
privreda Amerike – nepovoljne društvene shvatanja, koliki Etiopije i JAR-e i označiti regije i literatura):
karakteristike faktore, značaj tlo i klima, njihovih prirodnih zemlje koje su Objašnjavati
privrednog razvoja. privredni razvoj je imaju na bogatstava za nastale na tom nepoznate
usporen ili stagnira. proizvodnju hrane povećan interes kontinentu. pojmove
Usvojiti osnovna znanja na ovom, kao i velikih sila za Za domaću Objasniti, uz
o geografskom položaju drugim ovaj prostor, zadaću, učenici se pomoć učeničkih
Nigerije u sklopu regije: kontinentima. oduvijek. trebaju pripremiti predznanja,
Zapadna Afrika, Konga Razvijati navike Stvarati naviku za razgovore, uzroke nastanka
kao centralne zemlje štednje i čuvanja kod učenika da diskusije, pustinja u Africi.
Ekvatorijalne (Središnje prirodnih resursa koriste kartu i prezentiranje Izrada nastavnih
Afrike), (geoekologija) atlas u najinteresantnijih listića
Etiopije kao Razviti sposobnost svakodnevnom geografskih Izrada pitanja
predstavnika Istočne uvažavanja svih životu, a posebno područja ili objektivnog tipa
Afrike, JAR-a, kao promjena u prilikom učenja oblasti, Afričkog radi provjere
predstavnika regije ekonomiji geografije i kontinenta. stečenih znanja
Južna Afrika i jedne od usmjerenih na historije. Znati navesti zajedno sa ostalim
privredno poboljšanje Razvijati religije Afrike. članovima aktiva
najrazvijenijih zemalja privrednog pozitivan odnos Aloi i ostatke nastavnika
Afričkog kontinenta. razvoja, a prema radu, animizma, koji geografije.
Steći osnovna znanja o istovremeno saradničkom svjedoče o veoma Nastavnici
prirodnogeografskim i upozoriti na učenju niskom kulturnom pomažu
društvenogeografskim probleme koji Sticati navike i civilizacijskom učenicima da uz
obilježjima regija u nastaju nastankom korištenja stepenu pomoć karte i
kojima se ove zemlje neokolonijalizma. dodatnih razvojaZapadne, podataka iz
nalaze. Sposobnost nastavnih Centralne i udžbenika
(voditi računa da se već pronalaženja na sredstava i Istočne Afrike. definišu prostor
obrañeni sadržaji geografskoj karti pomagala u Na geografskoj Američkog
ponovo obrañuju – Američkog nastavnom karti (u parovima) kontinenta,
Afričko Sredozemlje). kontinenta, procesu (tabele, pronaći geografske njegovih
Znati prirodne i odreñ ivanje grafikoni, objekte, koji se prirodnih i
društvene odlike njegovih granica dijagrami, odnose na prirodne društvenih odlika,
Amerike, (prostornog tematske karte, odlike Amerike, specifičnosti ovog
odlike geografskog obuhvata). itd.) njenog geografskog geografski i
položaja, te identificirati Sposobnost Stvoriti kod položaja i granica. historijski vrlo
sličnosti i razlike pronalaženja na učenika svijest o U kartu ucrtati važnog i
izmeñu pojedinih geografskoj karti prirodnoj područja veće interesantnog
dijelova kontinenta. geografskih raznolikosti gustine naseljenosti, prostora.
Znati objasniti cjelina, planina, Amerike, područja izrazite Pomaže
specifičnu poziciju visoravni, rijeka, bogatstvu poljoprivredne učenicima na
(geografski položaj) pustinja . . . reljefnih oblika, aktivnosti samostalnom
Amerike, kao Sposobnost koji su od velike (obojiti različitom istraživanju i
kontinenta novog odreñ ivanja, u važnosti za život bojom beltove), te prikupljanju
svijeta, civilizacije koje skladu sa GŠ stanovništva ovog područja sa podataka o
su nastale na ovom tipova klime, kontinenta. najznačajnijim Americi i njenim
prostoru, proces količina padavina, Biti sposoban prirodnim regijama – forma i
osvajanja i naseljavanja temperatura, shvatiti uzroke i resursima na sadržaj pisanja
ovog kontinenta. flornih oblasti. posljedice pojave području izvještaja.
Znati definisati i Sposobnost uragana na Američkog Upućivati učenike
objasniti pojam shvatanja značaja istočnim obalama kontinenta. na mjesta gdje
Amerika, klime i djelovanja Amerike. Nacrtati slijepu mogu naći
Sjeverna i Južna egzogenih sila na kartu te odrediti dodatne
Amerika, Latinska i formiranje granice i informacije o
Angloamerika pustinja, tajgi, različitim bojama kontinentu koji
Upoznati se sa prirodno prašuma, savana i označiti regije, izučavaju,
– geografskim stepa u Americi. poljoprivrdna i specifičnosti
(geomorfološkim Razviti sposobnost industrijska zemalja ovog
odlikama, klimatskim uvažavanja svih područja prostora
odlikama, promjena u Amerike. (spisak literatura):
flornim i faunističkim ekonomiji P isanje izvještaja Pružiti pomoć
odlikama Amerike. usmjerenih na o provedenom učenicima pri
Društveno geografske poboljšanje istraživanju, izradi plakata i
odlike Američkog privrednog čitanje i analiza zadacima traženja
kontinenta razvoja, a na času.
(najstariji stanovnici istovremeno
Amerike, naseljavanje, upozoriti na
koje u SAD-a poprimilo probleme koji
karakter veoma nastaju
intenzivnih migracionih prekomjernim
procesa. iskorištavanjem
Neravnomjerna prirodnih
privredna razvijenost i bogatstava
pored ogromnih (Amazonije) i
prirodnih bogatstava zagañ ivanjem
(kolonijalna prošlost). atmosfere.
Razvijeni S jever (SAD i
Kanada) i nerazvijeniji
jug – Latinska Amerika.
10.b) SAD i Kanada Učenici trebaju steći Razviti sposobnost Razvijati pravilan Na slijepoj karti Pogodnim
– zemlje vrlo visoko znanja, na osnovu kojih uočavanja stav prema Angloamerike pitanjima potaći
privredno razvijene, će moći imati jasnu najvažnijih posebnostima ucrtati konture učenike da
karakteristike predstavu o tome koji činjenica u pojedinih naroda i saveznih razmišljanjem i
društvenog ureñenja i prostor i države odreñenom tekstu, želju za država(SAD) i prikupljanje
organizacije država: obuhvataju SAD i kao i sposobnost saznanjima o pokrajina činjenica o
Kanada. komentiranja – ostalim kulturama (Kanada) položaju SAD-a,
Značaj unutrašnjih analiziranja. svijeta. najznačajnije kao svjetske
vodenih pusteva. Primjenjujući već Razviti pravilan gradove, supersile,
10.c) Brazil, Golemih prirodnih stečena znanja o stav o doprinosu industrijska, shvate značaj i
Argentina i Čile – bogatstava. ekonomski svjetske nauke i rudarska i njenog utjecaja na
osnovni geografski Visokostručne radne razvijenim kulture ukupnom poljoprivredna globalna
podaci, razlika u snage i društveno nerazvijenim razvoju središta, najveće dešavanja u
razvijenosti ureñenje. zemljama svijeta čovječanstva luke – pristaništa. svijetu.
Angloamerike i Znati da je geografski i razviti sposobnost Razviti pravilan Izraditi slijepu Pored pomaganja
Latinske Amerike – saobraćajni položaj uporeñivanja – stav o načinu kartu – reljefa učenicima u svim
uzroci i posljedice. SAD i Kanade izuzetno komparacije života i rada u većih rijeka i aktivnostima koje
povoljan (izlaz na visoko razvijenih zemljama Anglo i bojama označiti su osmišljene da
najprometnije okeane i sa srednje Latinske Amerike države kroz koje se obrade u
mora),da ima povoljne razvijenim i slabo (bez euforičnog protiču. razredu,
klimatske uvjete, plodno razvijenim prikazivanja). Na osnovu izvora nastavnici će
zemljište, velike zalihe zemljama Sposobnost da se do kojih su unaprijed
ruda, dobro i Amerike, sa bez uljepšavanja učenici došli pripremiti
prihvatljivo društveno drugim manje predstavi stanje u proučavajući odgovarajuća
ureñenje, ljudske razvijenim zemljama koje se Ameriku, trebaju pitanja.
resurse i stručne zemljama na obrañuju izvoditi zaključke Uz zadatke
kadrove, što sve zajedno osnovu poznatih (Angloamerika i o tome šta je uporeñ ivanja,
uvjetuje da su na ovom podataka. Latinska uvjetovalo da analogije,
prostoru smještene Osposobiti Amerika). Njujork, sintetiziranja i
najrazvijenije zemlje učenike da Razviti kod Vašington, Los sistematiziranja
svijeta(SAD i Kanada) metodom učenika uvjerenje Anñelos, San na časovima
Upoznati učenike sa razgovora mogu da su osnovni Francisko itd. ponavljanja
historijskim i istaći sve faktori privrednog postanu najveći nastavnici trebaju
savremenim značajem pozitivne i i kulturnog gradovi Amerike, često koristiti
zemalja Latinske negativne razvoja prirodni i svjetske zadatke bazirane
Amerike, posljedice društveni uvjeti u metropole – na upotrebi karte i
politička podjela ovog izuzetno niske kojima se djeluje, megalopolisi. ponavljanja u
prostora, stope prirodnog stručni rad i Kroz raspravu, obliku
diktatorski režimi, priraštaja veliko zalaganje učenici trebaju da zamišljenog
narkomafija –nerješivi Angloamerike i stanovništva prepoznaju putovanja.
problem ovih zemalja. zadovoljavajućeg (radinost) – englesku kulturu, Na kraju svake
Osnovni geografski stepena nataliteta primjer Kine i a naročito jezik i nastavne teme,
podaci o Brazilu, kao Latinske Amerike. Japana. njegovu poziciju i nastavnik treba
najvećoj zemlji Južne (staro utjecaj u Americi pripremiti zadatke
Amerike, stanovništvo, i svijetu. za kratku(brzu)
karakteristike potreba za radnom Utjecaj španske i pismenu provjeru
privrednog razvoja, snagom, portugalske znanja.
naseljenost i struktura ekonomske kolonizacije na Zadaci mogu biti
stanovništva, migracije). zemlje i tipa tačno –
gradovi. stanovništvo netačno, ili
Osnovni geografski Latinske Amerike. mješoviti zadaci,
podaci o Argentini, kao zadaci
privredno objektivnog tipa,
najrazvijenijoj zemlji testovi itd.
Južne Amerike.
Osnovni geografski
podaci o Čileu kao
najznačajnijoj zemlji
zapadnog dijela
kontinenta.
Razumjeti političku i
privrednu situacijom u
Latinskoj Americi.
Znati reljefne, Razviti sposobnost Razviti pozitivan P ronaći Na osnovu
11. Australija i klimatske, snalaženja na karti stav o zemljama fotografije i opise poznate nastavne
Oke anija hidrološke, florne i Australije, koje imaju biljaka i životinja materije,
faunističke odreñ ivanje osiguran najviši koje jedino žive nastavnik
karakteristike i geografskog nivo zaštite i na prostoru produktivnim,
specifičnosti Australije i položaja socijalne Australije i aktivnim i
11.a) Australija: Okeanije Australije. sigurnosti u Okeanije. stvaralačkim
- prirodnogeografske (podjela). Steći sposobnost svijetu, a koje su P okušati naći djelovanjem treba
i Znati da je Australija uočavanja i prve na UN slike ili tekstove, kod učenika ne
društvenogeografske kontinent kontrasta u objašnjavanja ljestvici na kojima se vidi, samo mobilizirati
odlike. svakom pogledu izoliranosti razvijenosti. kako se spašavaju svo znanje kojim
(velike pustinje u Australskog Razviti pozitivan kitovi koji se učenici raspolažu
središnjem dijelu, kontinenta, kao stav prema često nasuču na o Australiji, nego
tropske oblasti na nedostatak starosjediocima plitki dio mora uz i angažirati
11.b) Okeanija sjeveru geografskog Australije južne obale intelektualne
(monsuni), položaja i (Aboridžanima), Australije. stvaralačke snage
ugodno jugozapadno i plasmana koji su u ovoj Nacrtati slijepu učenika Tako će
jugoistočno primorje, industrijskih i zemlji stanovnici kartu Australije i se povećati
mali broj rijeka, poljoprivrednih drugog reda i Okeanije, pa onda motiviranost
ogromna količina vode proizvoda. teško se unijeti u nju učenika za rad.
ispod pustinja Razviti sposobnost prilagoñavaju područja, na Frontalnim i
(arteški bunarevi), razumijevanja načinu života kojima su uvjeti individualnim
milioni grla ovaca i odnosa prirodne bijelog čovjeka. za život oblikom rada
goveda, koje nisu ovdje sredine Imati pozitivan najpovoljniji i nastavnik treba
živjele do dolaska (bogatstava), stav prema gdje se uzgaja pokazati na koji
bijelaca, specifičan organizacije stanovništvu do najveći broj način je
biljni i životinjski svijet. države/društvenog kojeg još nije goveda i ovaca. naseljavanje
(Uočiti na geografskoj ureñenja) doprla civilizacija bijelaca, razvoj
karti) i standarda u punoj mjeri i Obilježiti izvozne gradova,
Znati prirodne resurse stanovništva. razumjeti njihov luke i najveće industrije i
na kojima Australija Sposobnost način života. gradske centre. stočarstava
zasniva svoju privrednu razumijevanja Kod učenika P oložaj promijenio izgled
razvijenost i visok meñuzavisnosti razvijati interes za Melanezije, Australije, u
životni standard svog prirodne i humanitarni rad, Mikronezije i odnosu na vrijeme
stanovništva. društvene sredine. solidarnost i P olinezije u kada je otkrivena.
Upoznati učenike da je Zavisnost gustine pomoć slabije odnosu na Voditi raspravu sa
neravnomjerna gustina naseljenosti od razvijenim Australiju. učenicima, zašto
naseljenosti Australije, prirodnih faktora. zemljama. P ronaći je sve do nedavno
kao i pozicija velikih Biti sposoban objašnjenja za zabranjivano
gradova uvjetovana shvatiti i razumjeti pojmove: useljavanje
specifičnom uslove života rasna segregacija i nebjelačkog
prirodnogeografskim stanovništva rasna stanovništva na
uvjetima a najviše Okeanije i diskriminacija. Australski
klimom i geografskim prirodnih ljepote kontinent.
položajem. koje se na njima Pružiti pomoć
Znati šta obuhvata nalaze. učenicima pri
Okeanija i kako se dijeli Biti sposoban ucrtavanju
(Melanezija, shvatiti zašto su različitih sadržaja
Mikronezija , Polinezija, velike sile držale u slijepe karte.
Novi Zeland). Znati pod kolonijalnim
osnovne geografske jarmom
pojmove koji se odnose stanovništvo
na otoke Okeanije, Okeanije.
način života
stanovništva, uloga i
značaj Okeanije u
svijetu (neki izvozni
proizvodi –tropski),
turizam.
Znati osnovne
geografske
karakteristike Novog
Zelanda
(dva otoka, vulkansko
tlo, gejziri, zemlja ovaca
i goveda, mlijeka i
mliječnih
prerañevina.
Naseljenost Novog
Zelanda, bijelci
najbrojniji, Maori.
Velington.
Znati na geografskim Razviti sposobnost Razviti pravilan Na plakatu Pomagati
3. Polarne oblasti kartama odrediti položaj vrednovanja i stav prema nacrtati konture, učenicima pri
na zemlji Arktika i Antarktika. uporedbe nenaseljenim Arktika, izradi karata i
Razlika izmeñu ova dva (komparacije)pola polarnim Antarktika i pomoći im da
ledena područja, rnih oblasti sa prostorima na Grenlanda. shvate značaj
Grenland – najveći otok ostalim oblastima zemlji i njihovom P ronaći podatke polarnih oblasti za
na zemlji – naseljenost. na Zemlji. značaju za koja živa bića život na zemlji.
Da prepoznaju prirodno Sposobnost održanje života na nastanjuju vode Voditi razgovore
– geografska obilježja «čitanja» Zemlji. Atlantskog sa učenicima o
polarnih oblasti i njihov geografske karte. okeana u blizini živom svijetu koji
značaj za klimu na P olarnih oblasti. nastanjuje polarne
Zemlji. Ledeni bregovi Nacrtati na oblasti i vode koje
– opasnosti. slijepoj karti se nalaze u blizini
Arktik, Grenland i ili ispod leda
Antarktik. polarnih oblasti.
Historija/povijest
CILJEVI I ZADACI
Te matske OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI VRIJEDNOSTI,
cjeline / STAVOVI,
Zn an je historije - Proces i sadržaj UČENIKA NASTAVNIKA
Te me PONAŠANJE
Učiti: Uče nik:
Evropa - Humanizam i renasansa. Zna dogañaje i pojave Razvija interes za Analiziraju izvore Odreñuje jasne
Novi vijek Velika geografska otkrića. koji su obilježili početak proučavanje historije novog da bi identificirali ciljeve učenja,
Reformacija i novog vijeka (meñaši vijeka. Izgrañuje stav o relevantne organizira
Zemlje protivreformacija Oblici novog vijeka). Posljedice važnosti pojave humanizma i informacije koje aktivnosti
Jugoistočne vladavine: apsolutizam i velikih geografskih renesanse. Komunicira. će im pomoći da učenja u paru ili
Evrope - parlamentarizam. otkrića, važnost pojave P repoznaje i analizira odgovore na grupi (priprema
nacionalni Privredni razvoj Zapadne humanizma i renesanse. historijske izvore. Zauzima pitanja, analizu izvora,
pokreti Evrope, Osmanskog Glavne predstavnike vlastiti stav uz korištenje informacije slažu formuliše jasna
carstva i Rusije. humanizma i renesanse. dokaza. Razvija hronološko u slijed i povezuju pitanja,
Grañansko Kapitalizam i Oblike vladavine i razumijevanje i stav o u širi kontekst objašnjava nove
društvo - kapitalističko društvo. vjersku sliku Evrope. značaju razvoja nauke, Izvode zaključke o pojmove,
nacionalne Industrijska revolucija. Osobenosti privrednog tehnike, kulture i umjetnosti tome šta se desilo i naglašava
države Gradovi. razvoja Zapadne Evrope, za civilizacijski razvoj. zašto i za svoje najvažnije ideje,
Nauka, tehnika kultura i Osmanskog carstva i Razvija sposobnost zaključke navode djelotvorno
Bosna u umjetnost. Rusije. Društveni hronološkog (kronološkog) razloge. Na komunicira sa
XIX Zemlje Jugoistočne poredak koji se javlja u mišljenja i da osnovu analize osnovu analize učenicima).
vijeku Evrope pod osmanskom, novom vijeku i njegova izvora samostalno i jasno predstavljaju temu Priprema
habsburškom i mletačkom osnovna obilježja. Pojam iznosi svoje mišljenje. usmeno ili aktivnosti
vlasti od XVI do kraja industrijska revolucija i Razvija svijest o političkom, pismeno. provjere znanja
XVIII vijeka Nacionalno njene posljedice. Značaj i društvenom kulturnom Analiziraju izvore učenika u skladu
buñenje u susjednim razvoj gradova. Naučne, kontekstu historijskog i rješavaju sa postavljenim
zemljama (Hrvatska, tehničke i kulturne razvoja BiH i susjednih postavljene standardima.
Srbija i Crna Gora). tekovine N ovog vijeka. zemalja. zadatke. Ispituju Odreñuje jasne
Najznačajniji pokreti, Razumije značaj naučnog Razvija sposobnost relevantnost ciljeve učenja,
njihovi programi i i kulturnog razvitka. kreativnog i kritičkog izvora. P rikupljene organizira
ličnosti. Zna zemlje Jugoistočne mišljenja, hronološkog informacije slažu aktivnosti
Nastanak i razvoj SAD-a. Evrope koje su bile pod mišljenja. u slijed i širi učenja na času.
Francuska revolucija. vlasti Osmanskog Izgrañuje stav o značaju kontekst, iznose
Napoleonovo doba. carstva, Habsburške grañanskih revolucija. vlastiti stav na
Evropske zemlje u 1848. monarhije i Mletačke Razvija sposobnost empatije. osnovu
godine - značaj i republike. Zna politički, Analizira izvore i iznosi prikupljenih
posljedice. Ujedinjenje privredni i kulturni razvoj vlastiti sud. P riprema informacija.
Italije. Ujedinjenje susjednih zemalja prezentaciju. Učestvuje u
Njemačke. Austrougarska (Hrvatske, Dubrovačke aktivnostima u
nagodba. Grañanski rat u republike, Srbije i Crne razredu,
SAD-u. Gore) XVI do konca
Položaj žene u novim v ijeku. XVIII st.
Monopolistički kapitalizam i
imperijalizam.
Evropa - Reforme u Osmanskom Zna kako su se razvijali Izgrañuje mišljenje i stav o Razlikuje bitne od Priprema
Novi vijek carstvu zadnje decenije nacionalni pokreti u historijskokulturnom i nebitnih analizu izvora
XVIII st. i u prvim susjednim zemljama, privrednom razvitku BiH u informacija, (rad na
Zemlje decenijama XIX st. programe nacionalnih XIX vijeku Njeguje duh tumači podatke tekstualnim
Jugoistočne Administrativno-upravno pokreta, istaknute tolerancije i demokracije. postavljene u izvorima,
Evrope- ureñenje B osanskog ličnosti. Zna kako su Učenici razviju svijest o vremenski okvir, kartama,
nacionalni ejaleta (vilajeta) u XIX st. nacionalni pokreti u viševijekovnoj prisutnosti identificira i slikama,
pokreti Pokret za autonomiju susjednim zemljama nacionalnih manjina na objašnjava karikaturama,
Bosne. Društvo i utjecali na prilike u BiH. prostoru BiH, multietničkoj i promjene i pjesmama i
Grañansko društveni odnosi. Zna pojam revolucija. kulturnoj zastupljenosti na kontinuitet unutar muzikom,
društvo- Privreda, kultura i Važnost ideja Američkog tlu Bosne i Hercegovine. i izmeñu Internetom,)
nacionalne prosvjeta. Hatišerif od rata za neovisnost i historijskih formuliše jasna
države Gilhane. Omer paša Latas. Francuske grañanske perioda, zauzima pitanja,
Velika istočna kriza 1875- revolucije. Posljedice stav uz korištenje pojašnjava nove
Bosna u 1878. godine. Berlinski Napoleonovih osvajanja. dokaza. pojmove,
XIX kongres i okupacija BiH. Pojam nacija, nacionalni usmjerava
vijeku Kalajevo doba. Borba za pokret. Važnost aktivnosti
crkveno-školsku i revolucije 1848./49. učenja.
vakufsko-mearifsku Zna kako je teklo Provjerava
autonomiju. ujedinjenje Italije i znanje učenika.
Njemačke.
Nastanak političkog života Austrougarsku nagodbu. Učestvuju u P riprema

i stranaka. Aneksija. P osljedice grañanskog rata u aktivnostima aktivnosti učenja u
Privreda i društvo u B iH u SAD-u. P oložaj žene u novom učenja (analiziraju skladu sa jasno
doba A ustrougarske vijeku. Pojmove izvore, postavljenim
vladavine. monopolistički kapitalizam i prikupljaju ciljevima.
Manjinski narodi. imperijalizam. Razumije i različite izvore i P riprema nastavna
Obrazovne i kulturno- može da objasni uzroke, tok i procjenjuje usmjerenja
prosvjetne prilike. posljedice velikih revolucija njihovu vrijednost, (didaktičku
koje su obilježile početak pronalazi strukturu s
stvaranja grañanskog društva u odgovore na karakterističnim
Evropi i svijetu. Može da postavljena slijedom) :nastavu
objasni položaj žene u novom pitanja. Iznosi kroz rad na
vijeku. Razumije i može da vlastiti stav na istraživačkim
objasni pojmove osnovu projektima
monopolistički kapitalizam i prikupljenih (položaj žene u
imperijalizam. Razumije informacija. Novom vijeku),
posljedice pojave rad u grupi,
monopolističkog kapitalizma i usmjereno
imperijalizma. otkrivanje,
Zna zašto su provoñenje diskusiju . . .
reforme u Osmanskom carstvu P ojašnjava nove
i posljedice provoñenja pojmove,
reformi, uzroke, tok i djelotvorno
posljedice borbe za komunicira sa
autonomiju Bosne. Ureñenje učenicima.
Bosanskog ejaleta P rovjerava ono što
(vilajeta) u XIX st. učenici rade.
Društveni, privredni i kulturni P rocjenjuje znanje
razvoj. učenika na osnovu
Zna pojam Istočno pitanje, postavljenih
posljedice Istočne krize i standarda.
položaj B iH u meñunarodnoj Organizira
politici XIX st. Glavne aktivnosti učenja u
političke, privredne i kulturne skladu sa
tokove razvoja B iH u doba postavljenim
austrougarske uprave. Zna ciljevima.
koje nacionalne manjine žive Usmjerava
u BiH. aktivnosti učenika,
Može da objasni i razumije objašnjava
najvažnije tokove, pojave i kontekst,
historijske procese razvoja formuliše pitanja
Bosanskog ejaleta (vilajeta) u koja usmjeravaju
XIX st. Razumije i može da istraživanja i
objasni meñunarodnu politiku analizu, organizira
u BiH u XIX st. Povezuje prikupljanje
prošlost i sadašnjost. različitih izvora za
Razumije važnost istraživački
multiperspektivnosti u projekt
historiji. (stanovništvo BiH
- nacionalne
manjine. običaji,
ishrana u BiH).
Djelotvorno
ko mun icira sa
u čenicima.
Prati aktivnosti
u čenika, ocjenju je
u čenike.
Tehnička kultura
Te matske CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/

VRIJEDNOSTI,
cjeline / OBRAZOVNI ISHODI AKTIVNOSTI AKTIVNOSTI
STAVOVI,
Te me UČENIKA NASTAVNIKA
PONAŠANJE
Zn an je Tehničke kulture - Proces i sadržaj
Učiti: Učenik :
ELEKTRO- Elektrane: podjela, Izrañuje crtež Donošenje sudova i Aktivno prate izlaganja Izlaže nastavno gradivo
TEHNIKA princip rada, razlike, opis, uproštenog presjeka zaključaka na osnovu i prezentaciju primjenom različitih
Izvori prijenos i distribucija hidro i termoelektrane, provjerenih činjenica predmetnog nastavnika metoda rada u cilju što
električne električne energije. opisuje princip rada, i izgrañenih kriterija. o elektranama. kvalitetnije i
energije razlike, prednosti i Afirmacija rada i afirmativnije
nedostatke. stvaralaštva. prezentacije gradiva.
Shvata prednosti Razvijanje pozitivnih P riprema nastavnu
električne energije nad stavova prema tehnici tehniku i tehnologiju.
energijom čvrstih i ličnim primjerom i Izrañuje didaktički
tečnih goriva. djelovanjem u materijal.
Simboli i Skiciranje simbola i Crta i čita simbole i razredu. Usvajaju znanja vezana P rimjenjuje modele
she me u izrada shema - značaj sheme. Ispoljavanje za simbole i sheme u interaktivne nastave.
elektrotehnici simbola i shema. spremnosti za elektrotehnici. Ostvaruje radnu i
saradnju i pružanje Samostalno skiciraju i stvaralačku atmosferu u
pomoći drugima. izrañuju sheme. razredu.
Elektroinstalaci Vrste i primjena Pravilno vrši izbor i Ispoljavanje Usvajaju osnovna P rezentira učenicima
oni materijali elektroinstalacionih upotrebu spremnosti i znanja o najčešće korištene
materijala. elektroinstalacionih sposobnosti za elektroinstalacionim elektroinstalacione
materijala. sticanje novih znanja materijalima, o izboru i materijale, objašnjava
i vještina i njihovu montaži. namjenu i montažu.
Alati i p ribori u Osnove o alatima i Vrši pravilan izbor alata primjenu u rješavanju P rate izlaganje i P rezentira učenicima
elektrotehnici priborima u i pribora. praktičnih problema. demonstriranje izbor i upotrebu
elektrotehnici, rukovanje i Razvijanje smisla za upotrebe i rada s pojedinih alata i
održavanje. ekonomično pojedinim alatima i pribora, te ih usmjerava
korištenje energije i priborima, te i sami na pravilan izbor i rad.
materijala. učestvuju u tim Ukazuje učenicima na
Maksimalno aktivnostima. važnost pravilnog
Kućanski Električni ureñaji i aparati Osposobljava se za poštovanje kućnog P rate izlaganje i rukovanja i održavanja
električni u domaćinstvu sa otklanjanje sitnih reda pri radu u uputstva nastavnika, te elektro–ureñaja u
aparati posebnim osvrtom na kvarova u domaćinstvu. školskoj radionici. samostalno ili po domaćinstvu, te značaj
važnost pravilnog Ispoljavanje vještina i grupama proračunavaju ekonomičnog korištenja
rukovanja i održavanja. navika u cilju snagu pojedinih električne energije.
profesionalne elektropotrošača ili Daje neophodna
orijentacije učenika. obračunavaju utrošak uputstva učenicima pri
Razvijanje svijesti o električne energije rješavanju praktičnih
značaju domaćinstva. problema.
Vježbe i Korištenje simbola i Izrañuje jednostavnije elektrotehnike i Shvataju značaj Vodi računa o
praktični shema u elektrotehnici, sheme u elektrotehnici. elektronike u životu poštivanja općih i sigurnosti učenika u
radovi izrada jednostavnijih Osposobljava se za izbor čovjeka. ličnih mjera zaštite na radionici.
shema, upotreba različitih potrebnih alata i pribora Donošenje radu. Vodi računa o
alata, pribora i aparata - i izradu prostijih elektro- zaključaka na osnovu Koristeći različite alate ispravnosti alata i
izrada jednostavnijih ureñaja. argumenata, izvršene i uz pomoć nastavnika mašina u radionici.
električnih ureñaja i analize i sinteze. izrañuju različite P rezentira modele
ureñaja za ispitivanje Ispituje ispravnost Ispoljavanje električne ureñaje. elektromotora:
električnih instalacija, pojedinih električnih spremnosti za Imaju uvid u sadržaj objašnjava princip rada,
opće i lične mjere zaštite instalacija. primjenu stečenih kutije prve pomoći i po održavanje, zaštitne
na radu. znanja i vještina u potrebi pružaju prvu mjere, rukovanje.
praksi. pomoć. P odsjeća učenike na
Elektromotori Elektromotori: pogon, Razumije značaj Shvatanje značaja P ažljivo prate izlaganje sadržaje koje su već
princip rada, održavanje pravilnog izbora, blagovremene i i demonstriranje radili na časovima
montaže i održavanja ispravne nastavnika o fizike, objašnjava
elektromotora. komunikacije meñu elektromotorima i visokofrekventne i
ljudima. njihovim sklopovima, niskofrekventne
Razvijanje svijesti o značaju elektromotora oscilacije.
značaju ponašanja i u privredi i
pridržavanja propisa domaćinstvima. P riprema grafičke
ELEKTRONI Uvoñenje učenika u Shvata korelaciju u saobraćaju, u cilju P ažljivo prate izlaganje priloge, sklopove
KA elektroniku: prijenos nastavnih sadržaja sigurnosti svih nastavnika i pojedinih elektroničkih
Elektronički govora, muzike i fizika, tehnička kultura, učesnika u prezentaciju pojedinih ureñaja i sve to na što
pokretnih slika na daljinu. te prijenos govora i saobraćaju, sa sklopova: telefona, jednostavniji i
ure ñaji
muzike transformacijom naglaskom na radioaparata. razumljiviji način
zvučnih signala u sigurnost djece. Učestvuju u analizi objašnjava učenicima.
električne i obrnuto. Razvijanje svijesti o sklopova. P raktično objašnjava
značaju pravilnog značaj i primjenu
odnosa prema prirodi pojedinih elektroničkih
Simboli i she me Skiciranje i čitanje Čita i crta simbole i i čovjekovoj okolini, P ažljivo slušaju elemenata.
u e lektronici simbola i shema u sheme. kao i o racionalnom nastavnika, analiziraju P rezentira učenicima
elektronici. korištenju energije. sklopove, a onda ih i izbor i upotrebu
grafički predstavljaju. pojedinih alata,
instrumenata i pribora,
Osnovni Otpornici, kondenzatori, Prepoznaje i vrši Analiziraju
te ih usmjerava na
Elektronički poluprovodnici. pravilan izbor elektroničke elemente i
pravilan izbor i
elementi elektroničkih elemenata. njihovu ugradnju u
upotrebu.
sklopove.
P ažljivo prati rad
Alati i p ribori u Osnovni alati, instrumenti Pravilno vrši izbor i P rate izlaganje i učenika i daje
elektronici i pribori u elektronici, upotrebljava alate, demonstriranje
neophodna uputstva.
rukovanje, održavanje. instrumente i pribore. upotrebe i rada na
P riprema didaktičke
pojedinim alatima, materijale.
instrumentima i Uz pomoć grafičkih
priborima i sami priloga, instalacija,
učestvuju u tim
telefonskih aparata
aktivnostima.
objasniti učenicima
Vježbe i Korištenje simbola i Koristi potrebne alate, P ažljivo slušaju i prate značaj fiksne i mobilne
praktični shema u elektronici, instrumente i pribore, rad nastavnika, telefonije.
radovi izrada jednostavnijih demontira i montira pojedine sklopove Upoznaje učenike sa
shema, upotreba različitih prostije ureñaje i aparate radio i TV aparata telegrafskim sistemima
pribora i alata, montiranje u elektrotehnici. demontiraju po i načinom rada.
jednostavnijih odobrenju i uz Objašnjava značaj
radioprijemnika, radio i prisustvo nastavnika. propisnog ponašanja u
TV antena, uz pomoć saobraćaju i ukazuje na
nastavnika. opasnosti uslijed
TELEKOMUN Osnovna znanja iz oblasti Shvata značaj Usvajaju osnovna nepridržavanja tih
IKACIJE komunikacija: razvoj, telekomunikacija u znanja iz oblasti propisa.
Razvoj telefonija, telegrafija. životu čovjeka. komunikacija: Objašnjava značaj:
komunikacija instalacionih vodova i racionalnog korištenja
materijala. energije, pravilnog
NV tele fonija Sastavni dijelovi Razumije značaj Imaju uvid u sastavne zbrinjavanja otpada,
telefonskih centrala, pravilnog održavanja dijelove telefonskih značaj pravilnog odnosa
organizacija telefonske telefonskih aparata i centrala, u organizaciju prema prirodi i
mreže. mreže. telefonske mreže i u čovjekovoj okolini.
značaj održavanja.
Te legrafija Osnovna znanja iz oblasti Shvata značaj razvoja i P rate izlaganje
telegrafije, telegrafskih održavanja telegrafije u nastavnika o principu
sistema i mreže. komunikacijama. rada telegrafskih
ureñaja.
Saobraćajna Pravilno korištenje Shvata značaj Usvajaju znanja
kultura sredstava javnog pridržavanja propisa u potrebna za pravilno
saobraćaja, faktori koji saobraćaju. ponašanje u saobraćaju,
utiču na sigurnost u u cilju lične sigurnosti,
saobraćaju – čovjek kao i sigurnosti ostalih
(dijete), saobraćajne učesnika u saobraćaju.
nesreće i njihovi
uzročnici.
ENERGIJA Racionalno korištenje Osposobljava se za: P rave skicu urednog
I OKOLINA energije i materijala, racionalno korištenje odlagališta za otpad.
pravilan izbor goriva za energije, za odabir Meñusobno
domaćinstvo, pravilan najpovoljnijeg goriva za komuniciraju u cilju
odnos prema prirodi i domaćinstvo, za pravilno sticanja novih znanja i
čovjekovoj okolini. zbrinjavanje otpada. vještina.
IZBORNI DIO -proširivanje znanja i Proširuje već stečena Dosljedno izvršavaju
(konkretan sticanje novih znanja iz znanja iz pojedinih sve zahtjeve
program jedne od sljedećih oblasti: oblasti koje je odabrao nastavnika.
izbornog dijela a) Elektrane za izbornu nastavu. P ored udžbenika i
utvrñuje b) Elektronika Samostalno proučava osnovne literature
nadležni organ c) Saobraćaj odabrane oblasti, koriste i druge izvore:
škole na osnovu prikuplja informacije i enciklopedije,
potreba lokalne podatke, stiče vještine, priručnike, internet (po
zajednice, posmatra i zaključuje. mogućnosti).
interesa učenika Učestvuju u izradi
i mogućnosti ilustracija-crteža, prate
škole). zanimljive članke i
informacija sa medija,
kreiraju obrazovni
pano.
Likovna kultura
(jedan čas sedmič no - 35 č asova godišnje)
STVARALAČKE KARAKTERISTIKE - OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA

PROGRAMSKI SADRŽAJI C I LJ E V I
LIKOVNO PROBLEMSKE POTICAJNE PREFERENCIJE, LIKOVNO- LIKOVNO-ODGOJNI
CJELINE LIKOVNO-DIDAKTIČKI MEDIJI OBRAZOVNI
1. TAČKA I LINIJA - Neposredno okruženje učenika, Izažanje mogućnosti - Usvajanje pozitivnih

U svom okruženju, moći uočiti i enterijer i eksterijer: linearne perspektive, moći stavova i odnosa prema
biti sposoban prepoznati i ljudi pri različitim je prepoznati na likovnoj umjetnosti i
predstaviti, /ovladati/ optičkim aktivnostima, pojave u prirodi, predjeli, umjetničkim radovima i biti estetskim vrijednostima,
zakonima perspektive, i znati ih prijevozna sredstva, sportske, sposoban primijeniti u produbljivanje sposobnosti
primijeniti u crtežu /pomoću linija- aktivnosti, biljke, objekti, vanjski svom likovnom izrazu vrednovanja sadržaja i ideja
crta/, moći predstaviti različite prostor, unutrašnji prostor - P rimjena linearne - Otkrivanje zakonitosti i
vidove perspektive, uglovi I dalje raditi na povezivanju sadržaja sa perspektive uz upotrebu estetskih vrijednosti, kao
gledanja /predstavljanja/ kod drugim nastavnim predmetima, linija /crta/ i mogućnosti primjene
različitih perspektiva: povezivanje sadržaja drugih nastavnih - Biti u mogućnosti perspektive u
- linearna perspektiva oblasti: predstaviti objekte /oblike/, predstavljanju motiva i
- ptičija perspektiva maternji jezik /pripovijetka, prozni predmete iz ptičije sadržaja /eksterijera i
- žablja perspektiva. tekst, roman, pjesma, dramski tekst … perspektive enterijera/
Ovladati mogućnostima matematika, strani - Biti sposoban prepoznati i - Razvijanje kritičkog
predstavljanja /spoznati zakonitosti jezik, informatika, upotrijebiti žablju mišljenja, formiranje
predstavljanja linearne perspektive, biologija, historija/povijest, perspektivu, kao formu stavova i odnosa prema
linije /crte/ u funkciji postizanja geografija/zemljopis, predstavljanja elemenata i pozitivnim vrijednostima,
različitih perspektiva: muzička/glazbena, tjelesna i tehnička oblika u prostoru ljubavi prema domovini,
- linearna perspektiva ili naučna kultura, BiH - Usvojiti pojmove za očuvanju kulturne baštine
/linija horizonta, tačka očišta sa kulturna baština . . . perspektivu: i prirodne okoline
visine ljudskog gledanja, nedogledi - Upotreba: - linearna perspektiva /zavičaja i svjetskih
ili ishodišta /tačke na horizontu u (udžbenika za VIII razred (likovna - ptičija perspektiva vrijednosti/.
kojima se sastaju linije/ kultura). - žablja perspektiva - Dalji rad na njegovanju
- ptičija perspektiva, perspektiva Odgovarajuće reprodukcije ili - linija horizonta pozitivnog odnosa prema
prostora i objekata posmatrana pripremljene grafofolije, dijaprojektor- - nedogled ili ishodište radu: inicijativi,
odozgo /tačka očišta iz zraka, sa slajd, video DVD materijal, /mjesto-tačka iz koje samostalnosti,
visine/ multimedija video). polaze sve linije/ istrajnosti, dosljednosti
- žablja perspektiva, okruženje Usvojiti relaciju: i angažovanosti,
posmatrano sa tla /tačka očišta - meñusobni odnos spremnost za saradnju,
sasvim blizu ili u visini elemenata /veličina likova/ opredijeljenost za timski
tla/Usvajanje različitosti veličina na plohi ili u prostoru rad.
elemenata u prostoru /proporcija/ i organizacija plohe odnosom - Razvijanje humanih
mogućnost njihovog predstavljanja veličina oblika /likova/ na odnosa meñu polovima,
u cilju definisanja perspektive, plohi, drugarstvu, solidarnosti,
prostora i odnosa u prostoru. - prostorni odnosi jačanje i bogaćenje
Odnos više veličina likova, njihov emocija.
meñusobni odnos u prostoru.
2. BOJA
Razvijanje sposobnosti uočavanja i - Akvarel, gvaš, tempera, - Biti sposoban prepoznati i - Razvijanje sposobnosti
prepoznavanja valerskih vrijednosti kolaž različitim materijalima, pastel biti u mogućnosti koristiti posmatranja,
boje /tonska skala, stepenovanje /suhi, voštani/, zgrafito /grebanje se modelacijom /kao diferenciranje važnog od
boje/. Ovladavanje primjenom tonske premazane osnove prethodno načinom primjene boja u manje važnog,
skale boja u cilju predstavljanja obojene voštanim bojama/, flomasteri cilju ostvarivanja privida povezivanja pojmova,
trodimenzionalnosti oblika i prostora. u boji /za manje formate radova/, trodimenzionalnosti oblika/ uočavanja, zaključivanja,
Razvijanje sposobnosti tuševi u boji, mozaik. - Dalji rad na razvijanju sposobnost snalaženja u
prepoznavanja i usvajanje - Upotreba: kod učenika sposobnosti rješavanju novonastale
sposobnosti primjene kolorističke (udžbenika za VII razred (likovna uočavanja, usvajanja i situacije, razvijanje
modulacije predstavljanje kultura). Odgovarajuće reprodukcije ili primjene tonske modelacije likovne kreativnosti,
trodimenzionalnosti oblika i pripremljene grafofolije, dijaprojektor- kao načina predstavljanja konkretnog i apstraktnog
prostora putem izmjene odnosa slajd, video DVD materijal, oblika i prostora. mišljenja, bogaćenje
toplo-hladno-toplo ili hladno- multimedija video). - Usvojiti i moći mašte, orijentacija u
toplo-hladno/ koloristički bojni se koristiti kolorističkom vremenu i sigurnije
odnosi. modulacijom kao načinom rješavanje prostornih
Ovladavanje primjenom slikanja u cilju ostvarivanja odnosa
kolorističke modulacije u cilju prikaza plastičnosti oblika i - Otkrivanje značaja i
postizanja trodimenzionalnosti i prostora. mogućnosti primjene
plastičnosti pri realizaciji - P rimjene odnosa toplo- tonske modelacije i
kompozicionih zadataka. hladno-toplo ili odnosa odnosa kolorističke
Dalji rad na usvajanju primjene hladno-toplo-hladno pri modulacije.
modelacije i modulacije u cilju kolorističkoj modulaciji - Stepenovanje boja u
predstavljanja prostora i Dalji rad na spoznaji o funkciji ostvarivanja
meñusobnih oblika u prostoru. mogućnostima i usvajanje bogatije skale valerskih
Ispitivanja mogućnosti putem sposobnosti predstavljanja vrijednosti i njihove
primjene modelacije, stepenovanja prostornih odnosa, blizu- primjene predstavljanja
boje u cilju ostvarivanja iluzije daleko, ispupčeno- trodimenzionalnosti oblika
trodimenzionalnosti oblika i udubljeno, primjenom i prostornih odnosa u
predstavljanja dubine prostora. kolorističkih odnosa. okviru kompozicije.
- P rimjena tonske
modelacije, valerski
stepenovane boje.
- Usvojeni pojmovi za
oblast boja:
- tonska modelacija
/valersko stepenovanje
boje/
- koloristička modulacija
/izmjena kolorističkih
odnosa toplo-hladno-toplo
ili odnosa hladno-toplo-
hladno/
3. PLOHA
Kontinuitet u daljem proširivanju, - Oblik /forma, lik/ i ploha u funkciji - Uočavanje značaja - Razvijanje sposobnosti
rad na plohi, produbljivanju realizacije predstavljanja linearne linearne/geometrijske doživljavanja i
primjene /predstavljanju/ kroz /geometrijske/ perspektive. perspektive i mogućnosti predstavljanja književnih
različite oblike realizacije - Realizacija kompozicije primjenom njene primjene u sadržaja,
kompozicije: odnosa ravnoteže i proporcije u oblasti predstavljanju prostora, u proznog teksta,
- linearna perspektiva - proporcija slikanja ostvarenih različitim realizaciji plošne pripovijetke, pjesme,
i ravnoteža slikarskim tehnikama. organizacije kompozicije. priče,
predstavljanje dvodimenzionalne - P redstavljanje prostornih odnosa - Razumijevanje i predstavljanje sadržaja
organizacije kompozicije sa primjenom geometrijske perspektive: usvajanje primjene koji se odnose na
primjenom odnosa linearnog - bliže – dalje, kompozicionih dogañaje, pojave u
predstavljanja perspektive u - malo - veliko odnosa u predstavljanju prirodi /izmjene
likovnim oblastima: - Ostvarivanje odnosa ravnoteže u linearne/geometrijske godišnjih doba/,
crtanja, slikanja, grafike, organizaciji likovnog rješenja perspektive. predstavljanje
primijenjene umjetnosti i dizajna. /naslovna strana knjige, plakat, - Ovladavanje nevizuelnih motiva:
- Organizacija kompozicije po propagandni letak, TV reklamni spot i mogućnostima primjene osjećanja, emocija, stanja
principu bliže i dalje, prostorni sl./ grafički dizajn odnosa proporcije /direktne itd. putem likovnog
odnosi predstavljeni smanjenjem - Grafički izraz realizovan primjenom i obrnute izraza.
objekata prema horizontu i svijetlih i tamnih ploha sa ciljem proporcionalnosti/ i
tačkama nedogleda. ostvarivanja dinamičnosti i ravnoteže ravnoteže u likovnim
Prostorni odnosi u organizaciji kompozicije. područjima:
kompozicije ostvareni primjenom Izbalansiran odnos svijetlih i tamnih crtanja, slikanja, grafike,
ravnoteže /simetrična i asimetrična ploha, ostvarivanje ravnoteže uz primijenjene umjetnosti i
ravnoteža/ primjenu kontrasta ploha, dizajna.
Proporcija kao skladan odnos ostvarivanje izmjene crnog i bijelog Razvijanje sposobnosti
meñusobnih elemenata u /ostvarivanje ravnoteže tamnih i prepoznavanja,
organizaciji forme /cjeline/ svijetlih ploha/, organizacija prostora vrednovanja i primjene
2:3= 4:6. primjenom simetrije /asimetrije/ u odnosa
Sa povećanjem ili umanjenjem realizaciji grafičkog lista upotreba: proporcije i ravnoteže
odnos ostaje uvijek (udžbenika za VII razred (likovna ploha, u organizaciji
isti/nepromijenjen kultura). Odgovarajuće reprodukcije ili rješenja primijenjenih
- direktna proporcionalnost pripremljene grafofolije, dijaprojektor- umjetnosti i dizajna.
- obrnuta proporcionalnost slajd, video DVD materijal, - Usvojeni pojmovi za
prikaz i ostvarivanje dinamike multimedija video). oblast ploha:
kompozicije putem primjene linearna/geometrijska
linearne perspektive, proporcije i perspektiva,
odnosa ravnoteže u realizaciji: - ravnoteža, simetrična
crteža, slikarskog izraza, grafičkog ravnoteža, asimetrična
lista, primijenjene umjetnosti i ravnoteža, optička
dizajna. ravnoteža,
- proporcija, direktna
proporcija /odnos ostaje
uvijek isti 2:3= 4:6 ili
4:6=8:12 ili 8:12= 16:24
itd./ i
obrnuta proporcija
/4:6= 2:12 ili 2:12=1:24
itd./
4. POVRŠINA
Usvajanje novih znanja o linearnoj - P rimjena perspektive u funkciji - Moći registrovati i - Usvajanje pozitivnih
/geometrijskoj perspektivi kroz predstavljanja različitih uglova prepoznati različite stavova i odnosa prema
analizu likovnih djela i primjerima u gledanja, karakteristike: perspektivne odnose na likovnoj umjetnosti i
okruženju, moći ih prepoznati i linearne/geometrijske perspektive umjetničkim djelima i moći estetskim vrijednostima,
primijeniti u sopstvenom likovnom - ptičije perspektive, primijeniti u vlastitom produbljivanje sposobnosti
radu, kreativnom izrazu. - žablje perspektive, ostvarivanje likovnom izrazu. vrednovanja sadržaja i ideja
U oblasti oblikovanja, realizovati prostornih odnosa na površini - Uočavanje, razumijevanje
kompozicije sa primjenom linearne - U radu sa različitim materijalom u i ovladavanje
perspektive u cilju stvaranja oblasti prostornog oblikovanja, mogućnostima
privida volumena predstaviti privid trodimenzionalnih predstavljanja na svojim
/trodimenzionalnosti/ na površini. odnosa: bliže-dalje, veće-manje, koji radovima, u sopstvenom
imaju za cilj prikaz složenih odnosa likovnom izrazu, sa
Nedogledi kao ishodišne tačke volumena u realizaciji prostornih različitim materijalima,
perspektivnih linija na horizontu kompozicija različite uglove gledanja,
/liniji očišta/ Upotreba: udžbenika za VIII koje karakteriše:
odnos: bliže-dalje, veće-manje u (razred (likovna kultura). linearna/geometrijska
cilju prikaza volumena u Odgovarajuće reprodukcije ili perspektiva
prostornom oblikovanju /reljef kao pripremljene grafofolije, dijaprojektor- - ptičija perspektiva,
prostorna organizacija/ slajd, video DVD materijal, - žablja perspektiva.
Meki skulptorski materijali multimedija video). - U prostornom
pogodni za realizaciju različitih oblikovanju predstaviti
prikaza prostornih odnosa u formi različite forme perspektive
reljefa, prikazi različitih sa ciljem ostvarivanja
perspektiva: iluzije udaljenosti,
- linearna perspektiva ili naučna preklapanja i zaklanjanja
/geometrijska perspektiva/ linija oblika.
horizonta, tačka očišta sa visine - Bliže i dalje kao način
ljudskog gledanja, nedogledi … definisanja prostornih
- ptičija perspektiva, perspektiva odnosa putem perspektive i
prostora i objekata posmatrana preklapanja oblika.
odozgo /tačka očišta sa visine/ - Usvojeni pojmovi za
- žablja perspektiva, okruženje oblast površina:
posmatrano sa tla /tačka očišta u - linearna/geometrijska
visini tla/ perspektiva ili naučna
Iluzija volumena na plohi, plitki perspektiva/ linija horizonta,
reljef /metalni novčić, grb i sl./ tačka očišta sa visine
normalnog ljudskog
gledanja, nedogledi ili
ishodišta /tačke na horizontu
u kojima se sastaju linije/
- ptičija perspektiva, /tačka
očišta sa visine/
- žablja perspektiva/tačka
očišta u visini tla/,
linija horizonta,
tačka očišta, nedogledi
5. MASA I PROSTOR Percepcijom okruženja i na
Dalji rad na potpunijem - Dalji rad na potpunijem skulptorskim djelima moći - Dalji rad na njegovanju
ovladavanju primjene plošno doživljavanju, analitičkom pristupu, registrovati, i izvršiti pozitivnog odnosa prema
istanjene mase kao forme u sagledavanju /uporeñivanju i usvajanju valorizaciju odnosa plošno radu: inicijativi,
trodimenzionalnoj forme skulptorskog jezika, ritma, istanjenih masa i primjene samostalnosti,
organizaciji/predstavljanju plošno istanjene mase, proporcije i ritma u alternaciji. istrajnosti, dosljednosti
kompozicije. ravnoteže na skulptorskim djelima i - Razumijevanje i i angažovanosti,
Plošno istanjena masa, učeničkim radovima. sposobnost predstavljanja spremnost za saradnju,
predstavljanje prostornih odnosa - Dalji rad na potpunijem ovladavanju plošno istanjene mase i opredijeljenost za timski
bliže-dalje u funkciji definisanja već poznatih različitih skulptorskih ritma u alternaciji oblika u rad.
prostora materijala, glinamol, glina, plastelin, prostoru upotrebom: - Usvajanje pozitivnih
Ritam plošno istanjenih masa, sapun, meko drvo… - simetrične i asimetrične stavova i odnosa prema
ritam u alternaciji /ritam u Predstavljanje složenih prostornih ravnoteže, likovnoj umjetnosti i
izmijenjenoj formi/ organizacija primjenom ritma sa - veće i manje forme/oblici estetskim vrijednostima,
Karakteristike predstavljenih plošno istanjenim masama sa naglašenom funkcijom produbljivanje sposobnosti
oblika: - P roporcija ili sklad elemenata u ravnoteže vrednovanja sadržaja i
- proporcionalnost u predstavljanju okviru cjeline, kao princip u realizaciji - Ovladavanje sposobnosti ideja.
složenih oblika /odnos dijelova trodimenzionalnih prostornih predstavljanja
prema cjelini i cjeline prema skulptorskih kompozicija trodimenzionalnih oblika
dijelovima/ - U realizaciji trodimenzionalnih putem primjene, proporcije
Ravnoteža kao oblik definiranja prostornih formi koristiti se principom i ravnoteže /simetrične i
prostorne organizacije. simetrične ravnoteže pri realizaciji asimetrične ravnoteže/.
- odnosi elemenata po principu skulptorske kompozicije - P repoznavanje i usvajanje
simetrične ravnoteže, - Realizacija složene prostorne specifičnosti različitih
- asimetrična ravnoteža kao oblik kompozicije /organizacije prostora/ skulptorskih materija i
prostorne organizacije kroz primjenu asimetrične ravnoteže ovladavanje njihovom
Složene prostorne kompozicije u /optička težina elemenata nije u upotrebom u sopstvenom
definisanju odnosa. veće-manje sa veličini nego u dinamičnosti izgleda- likovnom izrazu u
naglašenim prisustvom ritma u forme/ trodimenzionalnim/
organizaciji asimetrične ravnoteže Upotreba: udžbenika za VIII razred prostornim organizacijama
(likovna kultura). Odgovarajuće Usvojeni pojmovi:
reprodukcije ili pripremljene dinamičnost forme,
grafofolije.dijaprojektor-slajd, video plošno istanjena masa,
DVD materijal, multimedija video) ritam u alternaciji, ritam u
izmijenjenoj formi kao A,
B, A, B ili A, B, A, C, A,
C, B, A /slova
predstavljaju primjer
pojma nekog elementa, ne
kao ono što će se raditi/.
Uč enici kroz praktičan rad nastavljaju na usvajanju i proširivanju stečenih znanja o likovnim
oblastima i nač inu upotrebe različitih materijala i sredstava za kreativni/stvaralač ki proces u oblastima:
Ta čka i linija:
− da su sposobni razlikovati linearnu/geometrijsku perspektivu od poliperspektive,
− da spoznaju karakteristike i mogu ćnosti definisanja i predstavljanja prostora putem različitih
perspektiva,
− moći predstaviti linearnu/nauč nu perspektivu,
− spoznati šta je horizont i šta su nedogledi u linearnoj perspektivi
− moći predstaviti ptičiju perspektivu /prostor i objekti gledani sa visine, odozgo/,
− razumjeti biti sposoban predstaviti žablju perspektivu /prostor i objekte u prostoru predstaviti
gledano sa tla, nivoa zemlje - poda, odozdo,
− biti sposoban uo čiti i predstaviti proporcionalne odnose elemenata u okviru kompozicije,
− predstaviti ljudsko tijelo u proporcionalnim odnosima,
− odnos elemenata u okviru postavljene mrtve prirode, više elemenata različ nih oblika i velič ina,
− primjena savladanog i usvojenog znanja o linearnoj/geometrijskoj perspektivi u cilju
predstavljanja prostornih odnosa, bliže - dalje, ve će - manje.
− da usvoji termine: linearna perspektiva, ptičija perspektiva, žablja perspektiva, linija
horizonta, nedogled ili ishodište /mjesto - tač ka iz koje polaze sve linije,
− usvojiti pojam relacije: meñusobni odnos elemenata /velič ina likova/ na plohi ili u prostoru,
organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi, prostorni odnosi.
Boja:
− dalje proširivanje i usvajanje znanja o slikarskim tehnikama, akvarelu, gvašu, temperi, pastelu,
flomasterima u boji, kolažu, mozaiku, tapiseriji,
− da proširuju znanje o tonskoj modelaciji bojom /valerskim odnosima definisati formu
odreñ enog oblika,
− modelacija, valerskim vrijednostima, skalom stepenovane boje, predstavljanje
trodimenzionalnosti ili plastičnosti oblika na plohi /iluzija prostora/,
− da prošire znanje o koloristič koj modulaciji boje, sa ciljem predstavljanja prostornosti,
plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika,
− modulacija, predstavljanje koloristič kim odnosima trodimenzionalnost oblika i prostorne
odnose dalje – bliže - već e manje, po principu: toplo – hladno - toplo, ili hladno – toplo -
hladno.
− da na svojim radovima primjene miješane/stepenovane boje u cilju ostvarivanja skale
različ itih valerskih vrijednosti jednog tona u realizaciji predstavljanja iluzije
trodimenzionalnosti,
− da proširuju znanje o kolorističkom djelovanju boja: tople boje imaju tendenciju izlaženja u
prvi plan, dok hladne boje imaju osobinu povla čenja u drugi plan,
− dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o vizuelnim karakteristikama boja i moguć nostima
njihove primjene u predstavljanju trodimenzionalnosti,
− istrajavanje na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika, upotrebi materijala i sredstava za rad u
oblasti slikanje.
Ploha:
− da dalje nastavljaju razvijati sposobnosti prepoznavanja, procjene i primjene proporcije,
direktne i obrnute u rješavanju plošnih kompozicija,
− da su sposobni u svom kreativnom radu realizovati likovne kompozicije po principu ravnoteže
pri rasporedu elemenata,
− da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominira simetrič na ravnoteža,
− da su sposobni organizovati kompoziciju u kojoj dominira asimetrična ravnoteža,
− dalji rad na dograñ ivanju i primjeni usvojenih znanja u organizaciji elemenata koji odreñuju
odnose dalje - bliže i ve će - manje,
− Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim
oblastima: grafike, crtanja, slikanja, primijenjene umjetnosti i dizajna,
− prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu volumena na plohi u organizacije kompozicije,
− uoč avanje, usvajanje i primjena oblika /elemenata, formi/ različ itih velič ina u organizaciji
kompozicije,
− Usvojeni pojmovi za oblast ploha: linearna/geometrijska perspektiva, ravnoteža, simetrič na
ravnoteža, asimetrična ravnoteža, optič ka ravnoteža, proporcija, direktna proporcija i obrnuta
proporcija.
Površina i Masa i prostor:

− produbljivanje steč enih znanja na uočavanju odnosa mase i prostora, uočavanje simetrije i
asimetrije u realizaciji prostornih organizacija, prepoznavanje karaktera oblika,
− dalji rad na prepoznavanju i usvajanju linearne perspektive, biti sposoban primijeniti je u
vlastitom likovnom izrazu,
− biti sposoban predstaviti privid iluzije prostora, dalje - bliže, ve će - manje,
− da su sposobni prepoznati i razlikovati ravnotežu, simetričnu i asimetrič nu i moć i je koristiti u
svom kreativnom radu,
− u prostornom oblikovanju, uočiti i moć i predstaviti asimetrič nu ravnotežu /različ ite elemente/
u prostornim organizacijama /primjena kompozicije elemenata različ itih veličina i oblika/,
− dalji rad sa primjenom skulptorskih materijala, sa ciljem primjene principa rada dodavanjem,
u ostvarivanju asimetrične kompozicije,
− u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati, moć i izvršiti analizu i procijeniti odnos
proporcionalno - neproporcionalno,
− biti sposoban uo čiti karakteristike ravnoteže kod simetričnih i asimetričnih oblika,
− biti sposoban prepoznati i napraviti složenu skulptorsku kompoziciju korištenjem simetrije i
asimetrije kao oblika organizacije.
Usvojeni pojmovi za oblast površina:

linearna/geometrijska perspektiva ili nauč na perspektiva, ptičija perspektiva, žablja perspektiva, linija
horizonta, tač ka oč išta, nedogledi.
Usvojeni pojmovi u oblasti prostornog oblikovanja:

dinamič nost forme, plošno istanjena masa, ritam u alternaciji, ritam u izmijenjenoj formi,
ritam plošno istanjenih masa, ravnoteža masa.
STRUKTURA PROGRAMA
1. TAČKA I LINIJA

Ovladati sposobnostima prepoznavanja i razlikovanja linearne/geometrijske perspektive od
poliperspektive. Spoznati karakteristike i moguć nosti definisanja i predstavljanja prostora putem
različitih perspektiva, formi perspektive. Usvojiti pojmove šta je horizont, linija na kojoj se projiciraju
tač ke nedogleda u kojima je ishodište svih linija. Ta čka oč išta je mjesto sa kojeg se posmatra. U
linearnoj perspektivi tačka očišta se nalazi u visini ljudskih o čiju, kada stoji na tlu. Biti sposoban
predstaviti linearnu/naučnu perspektivu u vlastitom izrazu. Pored nauč ne perspektive ovladati i biti
sposoban predstaviti takozvanu ptičiju perspektivu, u kojoj su prostor i objekti predstavljeni gledani sa
visine, ili iz gornjeg ugla posmatranja, odozgo.
Razumjeti i biti sposoban predstaviti žablju perspektivu, prostor i objekte u prostoru predstaviti
gledano sa tla, nivoa zemlje - poda, odozdo.
Analitič kim posmatanjem moć i uoč iti veličine i meñ usobne odnose ljudskog tijela i biti sposoban
predstaviti ljudsku figuru u proporcionalnim /anatomski tačnim/ odnosima.
Ovladati sposobnostima kritič kog promatranja,uo čiti uzajamne odnose elemenata u okviru postavljene
mrtve prirode i moći organizovati likovnu kompoziciju sa više elemenata različih oblika i veličina.
Moć i primjenjivati usvojena i savladana znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju
predstavljanja prostornih odnosa, biti sposoban dočarati dubinu prostora koriste ći se odnosima bliže -
dalje,ve će - manje i elemenata koji se meñ usobno zaklanjaju /preklapaju/.
Koristiti se usvojenim znanjem o relaciji, meñ usobnim odnosima elemenata /velič ina likova i njihovih
meñ usobnih odnosa/ na plohi ili u prostoru u organizaciji likovne kompozicije.
2. BOJA

Dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o slikarskim tehnikama i njihovoj praktič noj primjeni:
akvarelu, gvašu, temperi, pastelu, flomasterima u boji, tuševima u boji, kolažu, mozaiku, tapiseriji.
Proširivanje znanja o tonskoj modelaciji sa bojom, primjena valerskih odnosa u cilju definisanja forme
nekog oblika, ispupč eno, udubljeno, zakrivljeno. Prikaz plastičnosti oblika skalom stepenovanja boje,
predstavljanje trodimenzionalnosti ili plastič nosti oblika na plohi /iluzija prostora/ primjenom valera.
Rad na proširivanju znanja o kolorističkoj modulaciji, što je ustvari primjena boje sa ciljem
predstavljanja prostornosti, prostornih odnosa bliže - dalje, veće - manje. Usvajanje da tople boje
imaju sposobnost vizuelnog /psihološkog/ utiska izlaženja u prvi plan, dok hladne boje imaju osobinu
povlačenja u drugi plan /asocijaciju na udaljenost/. Putem primjene modulacije predstaviti plastič nost
/trodimenzionalnosti/ slikanih oblika i likovne kompozicije.
Biti sposoban primijeniti princip kloristič ke modulacije: toplo – hladno - toplo, ili hladno – toplo -
hladno, koje ima za cilj prikaz trodimenzionalnosti ili iluzije prostora putem primjene koloristič ke
skale /palete/ boja.
Produbljivanje stečenih znanja i istrajnost na pravilnoj i dosljednoj primjeni slikarskih tehnika, kao i
upotrebi materijala i sredstava za rad u likovnoj oblasti slikanje.
3. PLOHA
Kao i u prethodnom razredu u tematskoj oblasti PLOHA realizovat će se sva likovna područja /likovne
oblasti/ koja se u svojoj kona čnoj formi realizuju kao dvodimenzionalna /na plohi/, u oblastima:
crtanju, slikanju, grafici, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu, u formi skice, /predloška za izvoñ enje/, i
konač nog rješenja.
Dalji rad na razvijanju sposobnosti prepoznavanja, uočavanja, sagledavanja odnosa i primjene
proporcije, kako direktne, tako i obrnute u rješavanju likovnih kompozicija.
Ovladati sposobnostima u svom kreativnom radu, koje doprinose uspješnoj realizaciji likovnih
kompozicija /organizacija/ po principu primjene ravnoteže, kao na čina organizacije kompozicije.
Biti sposoban realizovati složenije likovne kompozicije u kojima dominira simetrična ravnoteža kao
oblik likovne organizacije.
Dalji rad na savladavanju i primjeni steč enih znanja o likovnoj organizaciji u kojoj su prisutni
elementi koji odreñuju prostorne odnose, kao što su relacije: dalje - bliže i ve će - manje.
Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima:
grafike, crtanja, slikanja, primijenjene umjetnosti i dizajna sa naglašenim rješenjima simetrič ne i
asimetrične ravnoteže.
Usvajanje sposobnosti prepoznavanja i primjene u vlastitom likovnom izrazu volumena na plohi, kao
privida i iluzije u organizaciji kompozicije.
4. POVRŠINA
U tematskoj oblasti Površina, produbljivati stečena znanja na uoč avanju odnosa mase i prostora,
uo čavanju i analizi simetrije i asimetrije u likovnim djelima umjetnika i biti sposoban primijeniti ih u
sopstvenom likovno - kreativnom izrazu.
Biti sposoban u realizaciji vlastitih prostornih organizacija, uočiti bitnost /značaj, važnost/ karaktera
oblika i kao takvog primijeniti.
Dalji rad na uoč avanju, prepoznavanju i usvajanju linearne/nau čne perspektive, i ovladavanju
sposobnostima njenog predstavljanja /primijene/ u vlastitom likovnom izrazu.
Moć i se služiti predstavljanjem koje ostvaruje privid prostora, biti sposoban predstaviti iluziju, odnose
koji sugeriraju dubinu prostora, dalje - bliže, veće - manje.
U svom likovnom izrazu biti sposobni prepoznati i razlikovati različ ite oblike ravnoteže, simetrič nu i
asimetričnu i moći je koristiti u svom likovno-kreativnom radu.
U prostornom oblikovanju, realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/, u niskom i
visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti odnose mase i prostora sa naglašenim odnosima
simetrije i asimetrije.
5. MASA I PROSTOR
Tematska cjelina, masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje, gra ñ enje,
primijenjena umjetnost i dizajn.
Uč enici treba da budu sposobni u svom okruženju, na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene
umjetnosti i dizajna, registrovati, analizirati i procijeniti odnos mase i prostora. Trebaju biti sposobni u
prostornom oblikovanju, uo čiti i moći predstaviti asimetričnu ravnotežu /koristiti različ ite elemente/ u
prostornim organizacijama, realizovati prostorne kompozicije primjenom elemenata različitih veličina
i oblika.
Produbljivanje znanja i dalji rad na primjeni skulptorskih materijala, koje imaju za cilj ostvarivanje
primjene rada principom dodavanja, u rješavanju asimetrič ne prostorne kompozicije.
U vlastitom okruženju i na skulptorskim djelima moć i prepoznati, izvršiti analizu i procijeniti odnos
proporcionalno - neproporcionalno, upotrijebiti u cilju naglašavanja karaktera oblika.
Biti sposoban prepoznati i napraviti složenu skulptorsku kompoziciju korištenjem simetrije i asimetrije
kao oblika organizacije, kao forme likovno-prostornog rješenja.
U okviru arhitektonske i urbanistič ke organizacije kao forme izražavanja prostornih kompozicija
primijeniti odnose ravnoteže, simetriju i asimetriju, kao oblik organizovanja životnog prostora.
Moć i analizirati i uo čiti karakteristike savremene gradnje, koja se ogleda u jednostavnosti, skladnom
odnosu simetrič nih i asimetričnih ploha, č esto intenzivnih boja, realizovanih savremenim
grañ evinskim materijalima, čelikom, inoksom /nehrñ ajućim č elikom, staklom, plastičnim masama,
kamenom.
U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u VIII razredu, treba naglasiti da je kod učenika
prisutno apstraktno mišljenje, da je pristup okolini intelektualno-vizuelni. Vizuelni realizam /kao faza
likovnog razvoja/, doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do tada
usvojenim znanjima, ste čenim kroz praktično kreativni rad, obogaćenim novim likovnim sadržajima i
novim likovnim iskustvima. Produbljivanje nivoa usvojenog, savladanog stepena doživljavanja
likovne umjetnosti i sposobnost likovnog izražavanja bliskog vizuelnom realistič kom prikazu.
Uč enički pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno-vizuelni, a mišljenje apstraktno,

što predstavlja karakteristiku ovog uzrasta.
Proširivanje ste čenog i rad na daljem usvajanju znanja, likovnog jezika i likovno-kreativni rad koji će
se realizovati kroz forme prostornih organizacija kompozicije:
1. OBLIKOVANJE NA PLOHI – kao dvodimezionalna organizacija kompozicije
2. OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi u prostoru.
Ovako izvršena podjela na dva pristupa u realizaciji kreativnog rada po prostornoj organizaciji
kompozicije, ostvaruju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja, koja čine strukturu programa
predmeta LIKOVNA KULTURA.
Kao što je i u dosadašnjem programu bilo naznačeno, za oblikovanje na plohi u realizaciju biti će
uključ ena područ ja:
- CRTANJE
- SLIKANJE
- GRAFIKA
- PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica, i izvedbenih predložaka/
A oblikovanje u prostoru realizovat ć e se kroz područ ja:

- PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje kona čno rješenje/.
Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se po principu

koncentričnih krugova, kroz formu tematskih cjelina/oblasti što bi trebalo podrazumijevati ustrojen
princip /unificiran/ jednoobrazan za sve razrede, od 1. do 9.
Tematske cjeline:
1. TAČKA I LINIJA
2. BOJA
3. PLOHA
4. POVRŠINA
5. MASA I PROSTOR
Ovako ponuñeni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da osigura kontinuitet u
usvajanju i proširivanju znanja, razvijanju sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz
cjelokupni ciklus devetogodišnjeg osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja. Likovno problemske cjeline
bi se realizovale kroz likovno-kreativni rad uč enika i u jednom i u drugom polugodištu, što znači da bi
svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju programa u toku jedne školske godine.
Ovakav koncipiran pristup zaokruživanja jedne tematske oblasti /tematske cjeline/ kroz likovne
zadatke /likovne probleme/ osigurao bi ve ću preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i
njegovo sistematizirano ponovno proširivanje u drugom polugodištu. Ponavljanje tematskih cjelina u
formi koncentrič nih krugova pruža moguć nost preispitivanja usvojenih, sistematizovanih i steč enih
znanja i prezentiranja novih sadržaja i iskustava.
Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne isključuju niti jednu likovnu
oblast /likovno područ je/, niti bilo koju tehniku /materijal/ za rad.
Koncept usvajanja znanja, učenja u likovnoj kulturi je proces, u kojem uč enici vizueliziraju likovni
problem koji trebaju riješiti a sa kojim se ranije nisu susretali i realizuju ga putem likovno-tehničkih
sredstava, ponuñ enim materijalom. Kreativni proces kod učenika razvija divergentno /kreativno/
mišljenje, sposobnosti koje utiču na formiranje likovno-oblikovnih osnova, koji će im pomoći u
analizi složenih vizuelno-likovnih ideja i doprinijeti razrješenju problema u osmišljavanju likovnih
kompozicija.
Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja uč enike uključuje u aktivan kreativni proces
vizuelnog istraživanja, doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i podstiče sposobnosti likovne
analize i vrednovanja. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom postavljenih ciljeva i
zadataka kroz predložene nastavne teme, putem kojih u čenici /stvaraju predstavu/ o znač aju likovne
umjetnosti u vlastitom životu, kao i interakciji umjetnosti sa naukom i društvenim tokovima, novim
medijima, i okruženjem u kojem žive.
Poticajne preferencije su motivi - teme /likovni sadržaji/
I dalje su teme za likovno-kreativni rad učenika one koje predstavljaju njihove doživljaje, vlastita
iskustva i spoznaje. Likovne motive prema vizuelizaciji sadržaja dijelimo na:
1. Vizuelne motive
Kao što je već ranije pojašnjeno, vizuelni motivi su oni sa kojima su se uč enici vizuelno susretali,
odnosno koje su mogli čulom /organom/ vida percipirati. Dakle, odnosi se na sve ono što je moguće
vizuelno registrovati, u svom okruženju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih elemenata
/elemenata koji se mogu vidjeti/.
Nevizuelni motivi su oni koji se odnose na podražaje, koje su učenici doživjeli /registrovali/ putem
svih ostalih čula i oni koji se odnose na emocionalna stanja /različ ita raspoloženja/.
Likovno kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevažna a odnose se na rješavanje konkretnog
likovnog zadatka /likovnog problema, kontrast, harmonija, gradacija, ritam, ravnoteža,
dominacija……/ putem /upotrebom/ likovnih elemenata: tač ka, linija, boja, valer, oblik, tekstura …
Teme koje se najčešće realizuju su:

- iz neposrednog okruženja djeteta: porodica, škola, mjesto stanovanja, prostori, krajolici, uč enicima
bliska muzika, muzički spotovi, znakovi vizuelnih komunikacija, plakati /sportskih, muzič kih,
kulturnih dešavanja…/, objekti, pojave u prirodi, biljke …
- sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča, roman,
pripovijetka, poezija/, matematike, prirode i društva, muzičke kulture, tjelesnog i zdravstvenog odgoja
i kulture življenja
- predstavljanje narodnih običaja /tradicije/, zna čajni datumi, praznici, etnografsko nasljeñ e, zavič ajne
kulturne baštine
- priznata umjetnič ka ostvarenja /umjetnička djela/ iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti
- likovni i kompozicioni elementi, shodno učeničkom uzrastu, razrješavanje likovnih zadataka kroz
upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /usvajanje likovnog jezika/
- nevizuelni poticaji: emocije /osjećanja/, č ulni poticaji, sre ća, tuga, strah, bol, muzika, vjetar.
POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI
CRTANJE :
usvojiti pojmove za perspektivu:
linearna perspektiva ili naučna /geometrijska/ perspektiva, ptičija perspektiva /prostor gledan sa visine
ili odozgo/, žablja perspektiva /prostor gledan sa linije tla, gledan odozdo/, linija horizonta ili linija u
kojoj se susre ću ploha tla i ploha neba, nedogled ili ishodište /mjesto - tač ka iz koje polaze sve linije/
usvojiti relaciju, meñusobni odnos elemenata /velič ina likova/ na plohi ili u prostoru, organizacija
plohe odnosom velič ina oblika /likova/ na plohi, prostorni odnosi, bliže - dalje, veće - manje.
SLIKANJE:
Usvojeni pojmovi za oblast boja:
tonska modelacija /valersko stepenovanje boje/ od svjetlije prema tamnijoj i obrnuto,
koloristička modulacija /izmjena koloristič kih odnosa toplo – hladno - toplo ili odnosa hladno – toplo -
hladno/ u cilju ostvarivanja iluzije trodimenzionalnosti ili predstavljanja prostornih odnosa, bliže -
dalje, ve će - manje.
GRAFIKA:
proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: skrivena ravnoteža, ravnoteža, simetrija, asimetrija,
višebojna grafika.
PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE:

Usvojeni pojmovi:
dinamič nost forme, plošno istanjena masa, ritam u alternaciji, ritam u izmijenjenoj formi kao A, B, A,
B ili A, B, A, C, A, C, B, A /slova predstavljaju primjer pojma nekog elementa, ne kao ono što ć e se
raditi/,
prostorna organizacija, urbanizacija prostora po principu ostvarivanja ravnoteže, simetrije i asimetrije
prostora
OCJENJIVANJE
da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti
i iskustva, stečenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog uticaja sredine, kao i sklad
emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. Iz tog razloga i dječ iji
crtež moguće je analizirati sa različ itih aspekata:
1. estetskog
2. psihološkog
3. pedagoškog.
Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet, svoje viñ enje
svijeta, predmeta i pojava, svoje emocije, strahove i oduševljenja, onda su svi učenički radovi odraz
unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri, ne mogu biti loši/.
Nastavnik se u razredu susreć e sa učenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu i sa
opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti da
uč enici koji nisu nadareni ne bi trebali biti „kažnjeni” slabim ocjenama zato što ih priroda nije obdarila
sposobnošću za likovno-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. Prema tome
nastavnik mora imati izbalansiran i istančan osjećaj u procjeni uč eničkih mogu ćnosti, njihovog
zalaganja i kona čnog likovnog rezultata. Postoje pedagoško opravdani razlozi da i uč enici sa manje
izraženim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagrañ eni za svoja zalaganja.
Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta.

1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i
2. Likovni sadržaji.
Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su
teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/.
Dakle, učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim moguć nostima usvajaju
dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na časovima likovne kulture i slično.
To znač i da nastavnik, dobar pedagog može iznaći nač in da riješi taj „problem“ ako uzme u obzir trud
/zalaganje/, aktivnost na času, želju za postizanjem rezultata i sl. Ponovo je potrebno napomenuti da
nema loših dječijih radova.
Vizuelno-estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti, odnos
kulturnoj baštini.
Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog znač aja za likovno-kreativni rad
djece. Ako nastavnik traži od djece da tačno „prepisuju” vizuelno registrovano, da doživljavaju i
gledaju svijet oko sebe očima odraslih, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim
Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu
ponuñ enih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema,
i likovnog jezika/, u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. To je razlog da u
djecu sa posebnim potrebama, jer bi to znač ilo da se treba stepenovati složenost programa. Potrebno je
„kategorija” uč enika, što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog
programa nastave Likovne kulture, sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u osnovnim školama.
Muzička /glazbena kultura
(1 čas sedmič no – 35 č asova godišnje)

CILJEVI
Sticanje novih znan ja i p rimjena ste čenih - upotre ba
usvojenih pojmova:
- dinamika - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: Učenici bi tre bali znati i razumje ti:
primjena u muziciranju te uočavanje pri slušanju muzike.
- tempo - poznavanje i upotreba italijanskih oznaka za spora, - Važnost poznavanja navedenih pojmova,
umjerena i brza tempa, znati ih primijeniti tokom izvoñenja
- artikulacija. pjesama i muzičkih igara, te razumjeti da
- intonacija, pravilno fraziranje. na taj način poboljšavaju kvalitetu
- primjena znanja pri izvoñenju pjesama na osnovu notnog interpretacije.
zapisa - različita notna trajanja.
- izvoñenje ritma lakših pjesama. - Ranije muzičke termine i prethodna
- poznaje violinski, bas ključ i sistem pisanja nota, muzička iskustva koristi u daljem učenju.
- poznaje i tačno odreñuje mjeru 2/4, ¾, 4/4, 6/8, 2/2, 3/8 - Prilikom izvoñenja i slušanja djela koristi
(jedinica brojanja polovinka, četvrtinka i osminka), već formirane kriterije za procjenu
- utvrñuje znanja o prirodnoj, harmonskoj i melodijskoj A-mol kvaliteta.
(moll) ljestvici slušanjem - pjevanjem pjesmica,
ZNANJE - sviranje pjesmice u prirodnom A-molu na metalofonu ili - Kroz analizu elemenata interpretacije u
nekom drugom melodijskom instrumentu. toku slušanja, učenici/ice vrše analizu
- sticanje znanja o novim ljestvicama G-dur, E-mol, F-dur – D- djela, donose i saopštavaju estetske sudove
mol (tokom pjevanja pjesmica i slušanja muzike). o njima.
- primjena znanja u odreñivanju muzičke rečenica, teme, male
dvodijelne i trodijelne pjesme. - Analizirajući notni tekst učenici sigurno
- formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: prepoznaju navedena notna trajanja i
minijatura, preludij, sonata, galop, poloneza, nokturno, habanera, izvode ritam uz kucanje ili taktiranje.
čardaš, opereta,
- poznavanje i primjena pojmova: uvertira, opera (arija, duet), - Svjesno obrazlažu najadekvatniju
koncert, simfonija, simfonijska poema, balet, arabeska, te primjenu raznih instrumenata, dinamike,
filmska muzika, bez ulaženja u analizu muzičkog oblika. tempa, artikulacije u samostalnoj izradi
- P ostepeno sreñivanje i dopunjavanje informacija o stilskim originalnih aranžmana.
periodima u muzičkoj umjetnosti.
- upoznavanje aerofonih tradicionalnih instrumenata.
Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: - Informativno upoznaje pjevanje i sviranje

- razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije,
na osnovu notnog zapisa.
vokalne reprodukcije, obima glasa, muzičke memorije, kao i
osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni.
- Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje.
- prepoznaje i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i
SPOSOB NOSTI
podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe).
I VJEŠTINE - Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je
sve veće, kao i zalaganje i odgovornost za
- slušanjem pamti naziv djela, ime kompozitora, muzičku formu
kvalitet muziciranja.
i poredi ga sa drugim slušanim djelima.
- pamti i cijeni bosanskohercegovačke kompozitore.
- Uživanje u sve slobodnijem
- razlikuje vrstu djela (vokalna, instrumentalna i vokalno-
predstavljanju publici.
instrumentalna), izvoñače i izvoñačke sastave.
Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: - Uočava i hvali najkvalitetnije izvoñenje.

VRIJEDNOSTI, - ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet - Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju
STAVOVI, muzike. da je često sluša u školi, na koncertima i sl.
PONAŠANJE - Samostalno se uključuje u muzičke
- ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke sekcije, a djeluje i na druge da slijede
baštine BiH. njegov primjer.
- sve veća svjesnost značaja muzike i želja da muzika postane - Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje
trajna životna potreba. mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni
mišljenja i stavove drugih.
STRUKTURA SADRŽAJA
II MUZIČ KE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI
III SLUŠANJE MUZIKE
IV DJEČIJE STVARALAŠTVO
Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za osmi razred, kao i u prethodnim razredima,
ostvaruje se pjevanjem novih dječ jih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i
Hercegovine i drugih naroda, sviranjem na ritmič kim i melodijskim instrumentima Orffovog
instrumentarija, izvoñ enjem muzič kih igara/plesova, upoznavanjem i usvajanjem muzič kih pojmova,
uč enjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba, slušanjem muzike/glazbe, dje čjim stvaralaštvom i
kroz izvoñ enje ritma. Njegovom realizacijom sistematiziraju se prethodna znanja ali, i stiču nova. U
središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj
opsega dječ jeg glasa, preciznost intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje
glasa, reprodukcija ritma, razvijanje muzičke memorije, te donošenje estetskog suda o djelu koje
uč enici izvode ili slušaju.
Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama . Nakon doživljaja
pjesme u izvoñ enju nastavnika ili sa CD-a, djeca je uče pjevajuć i uz nastavnika. Pjevajući i učeć i
pjesmu učenici/ice uč vršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, rečenica, mala dvodijelna i
trodijelna pjesma). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara).
Prać enjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku, učenici ć e uč vrstiti prethodna i sticati nova znanja.
U osmom razredu u čenici/ice pjevaju na osnovu notnog zapisa lakše pjesmice u C-duru i A-molu.
Potrebno je ponoviti abecedu i solmizaciju, te svirati lakše pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blok-
flauti, na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. Ponoviti sa uč enicima/icama način nastajanja
povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). Prirodni, harmonski i melodijski A-
mol ponavljati tokom pjevanja i analize pjesama. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru.
Uč enici/ice informativno upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu, kroz doživljaj i nalazu pjesme. Djeca i
dalje uč e pjesme na osnovu slušnog primanja (po sluhu) prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje
tonskog zapisa. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije, odnosno, najbližeg okruženja i drugih
zemalja, č ime se i nadalje ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj.
U toku školske godine učenici treba da nau če 3 muzičke / glazbene igre /plesa . Učenjem muzičkih
igara/plesova, uč enici upoznaju svjetsku narodnu tradiciju. Koreografije igara/plesova imaju utvrñene
figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Potrebno je prvo slušati muziku,
pa zatim učiti pravila igre/plesa, pokrete, spojiti elemente igre/plesa i tada izvoditi ples u cjelini.
Tokom obrade pjesama/igara/plesova, na osnovu slušnog primanja, izvršiti analizu notnog teksta te
obraditi ritmičke figure koje sadrže. Upoznati u čenike sa tradicionalnim aerofonim instrumentima -
svirale: zurne, diple, duduk, jednojka, dvojnice.
Slušanjem muzike uč enici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Potrebno je tokom godine
obraditi sve kompozicije uvrštene u Okvirni program sa težištem na umjetnič ko-doživljajnoj
komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije
izraženi. U program su uvrštene sevdalinke koje treba da se prikažu uč enicima/icama u različ itim
interpretacijama (u interpretaciji poznatih narodnih i zabavnih pjevača, te sevdalinke u klasič nom
ruhu), muzika bosanskohercegovačkih kompozitora za klavir, kompozicija pisana za harmoniku,
kako bi se ovaj instrument prikazao i kao solistički, a ne samo kao prateć i. Nadalje učenici upoznaju
nove muzičke forme: sonata, opereta, zatim preludij, minijatura, poloneza, nokturno, habanera,
čardaš), a proširuju znanja: simfonija, simfonijska poema, opera, uvertira, duet, hor/zbor, balet,
arabeska, menuet, filmska muzika , bez ulaženja u analizu muzič kog oblika (potrebno je davati samo
osnovne informacije).
Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente (pojedinačno i po
grupama), pjeva čke glasove (dječ iji, ženski, muški glas), hor/zbor, vrste hora (dje čiji, ženski ili
mješoviti) i orkestra. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje,
emocionalno) ali po potrebi i analitički (selektivno). Pored umjetničkog doživljaja slušane
kompozicije, sa uč enicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uo čavanje
karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvoñ a ča, muzičkog oblika (informativno) itd.
Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima, zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog.
Potrebno je postepeno sreñ ivati i dopunjavati informacije o stilskim periodima u muzičkoj umjetnosti
u skladu sa moguć nostima kompozicija koje se nalaze u ovom i programima ranijih razjeda (posebno
za periode: barok, klasika, romantizam).
Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz primjenu novih muzičkih
znanja u izradi pratnje i aranžmana, te sviranju na Orffovim ritmič kim i melodijskim instrumentima.
Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih na čina improviziranja na instrumentima,
ohrabrujući djecu i poštujuć i njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje
muzike izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost, te kroz
kreiranje muzičko-scenske igre. Kroz učenje muzičkih igara/plesova ostvaruje se korelacija nastave
muzič ke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. Korelacija sa stranim i našim jezicima je takoñ er
prisutna.
aktivnost i vrijeme (posjete koncertima, itd.). Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor
(mla ñ a i starija uzrasna grupa) i orkestar (tamburaški, harmonikaški i drugi). Za hor je potrebno 2 časa
sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). Za orkestar je potrebno 2 č asa sedmič no za svaku grupu
instrumenata. Mlañ i hor/zbor č ine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje) a učenici
od 6. – 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). Pjevanje u horu ili sviranje
u orkestru kao najviši stepen muziciranja ima najsnažniji efekt u muzič kom/glazbenom razvoju djeteta
te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Posebno
zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u
muzič ku/glazbenu školu.
AKTIVNOS TI
NAS TAVNIKA
ZNANJE I VRIJEDNOSTI, (ORGANIZACIJA I
AKTIVNOST
SADRŽAJ RAZUMI- SPOSOBNOSTI STAVOVI, METODE
UČENIKA
JEVANJE PONAŠANJE NASTAVE I
UČ ENJA,
OCJENJ IVANJ E)
PJEVANJE I - Pjevanjem - Vokalna - Shvata potrebu - Redovno učešće u - Inicira i organizira
SVIRANJE pjesama i kanona reprodukcija, uklapanja svog pjevanju i sviranju: pjevanje i sviranje u
1. Svatovi uranili, učenici/ice razvija muzičku glasa u hor/zbor i nastava, priredbe, interakciji (učenje
zapisao: Cvjetko obogaćuju fond memorija i zalaže se da to izleti, kuća. u školi,
Rihtman, Vlasenica, pjesama i proširuju proširuje obim postigne kako bi - Upotreba u porodici).
2. Što se sjaje kroz teoretska znanja. glasa kod dao doprinos instrumenata u - učestvuje u
prozorje, Bosna, - imenuju učenika/ica je sve boljem zvučanju. skladu sa zadacima interpretaciji i
zapisao: L. K uba, solmizacijom i bolja. - Uviña da treba pjesme i/ili improvizaciji, te
3. Rožica sem bila , abecedom tonove - osjećaju i svjesno vježbati ako se dogovorenim podstiče
Meñumurje, (g – g2 u izvode 2, 3, 4- želi postići aranžmanom. komunikaciju.
4. Kiša pada , M eñumurje violinskom ključu. dijelnu mjeru, kvalitet, te često - Kroz svoje - Aktivnim
5. Žetva , pjesma iz - poznaju notna mjere 6/8 i 2/2, 9/8, pjeva i svira. ponašanje i učestalo uključenjem
Danske, prijevod i trajanja, pauze. te promjenu mjere, -Vrši muziciranje u zajednički rad
prepjev: M irjana - pjevaju i sviraju - izvoñenjem ritma samoprocjenjiva- pokazuje da muziku pomaže djeci u
Ivanović, pjesmice prema pjesmica razvija se nje i procjenjuje doživljava i cijeni. kolektivnom,
6. Pred Senkinom notnom zapisu u C- i dalje osjet za pjevanje drugih. Komunikacija i grupnom i
kućom, starogradska duru i A–mol. dvodijelnu, - Svjesno obavlja interakcija u individualnom
7. Tri put ćao, ćao, ćao, - uočavaju, trodijelnu i muzičke zadatke i muziciranju muziciranju.
muzika i tekst: Ajka odreñuju i četvorodijelnu obaveze (kao (improviza-cija). (demonstrira
Kolaković. primjenjuju u toku podjelu jedinice pojedinac ili dio - Stalna briga i izvoñenje i
8. Već odavno spremam izvoñenja znanja brojanja. grupe). čuvanje školskih sviranje).
mog mrkova , Muzika i vezana za mjeru, - Osjet za tempo i Komentarima i muzičkih - učenike/ice
tekst: Zvonko B ogdan. tempo, dinamiku, dinamiku je sve praktičnim instrumenata. upućuje na druge
9. Balon, Pjesma iz - učenici/ice izvode razvijeniji pri djelovanjem - Pjevanje u izvore znanja pored
Italije. pjesme sa muziciranju (pri pokazuje školskom horu/ udžbenika. te prati i
10. Mjesec, pjesma iz preciznijom pratnji i pozitivne stavove zboru. procjenjuje
Japana. intonacijom, improvizaciji) i vrednote prema - Sviranje u njihova
11. Idi kaži cijelom pravilnom - aktivno učestvuje muzici. školskom orkestru. individualna
svijetu, crnačka duhovna dikcijom, disanjem u izradi aranžmana - Razumije - Pravilno i tačno postignuća.
pjesma. i fraziranjem, i pokazuje visok značenje izvoñenje pokreta u - pohvale i nagrade
12. Stanica Podlugovi, poštujući pri tom nivo spretnosti u koreografije i ima igri , te kanona. u skladu sa
muzika: Kornelije artikulacione sviranju i veliki fond kola i - Ponašanje u individualnim
Kovač, stihovi: V. oznake, improvizaciji. plesova iz BiH i skladu sa napredovanjem u
Dijak. - izvoñenje ritma - Samostalno šire. zahtjevima muzičke odnosu na VII
KANONI na osnovu izvodi zadane - Shvata i igre/plesa. razred.
1. Kanon u F-duru, notnog zapisa. pokrete. razumije značaj - Uključivanje u - Vodi aktivnosti i
Johanes Brahms - izrada aranžmana - usvaja pokrete sa pokreta u plesu. rješavanje problema vlastitim
2. Viva, viva la muzica , za sviranje na više sigurnosti i - Shvata da svaka oko izrade narodnih uključenjem,
kanon, M. Praetorius, Orffovim ritmičkim samopouzdanja. zemlja ima svoje nošnji demonstrira ih i
II MUZIČKE i melodijskim - Samostalno igra u tradicionalne igre - Učlanjenje u usmjerava u pravcu
/GLAZBENE instrumentima kolu. i plesove i da je to ritmičku i/ili dječijih interesa i
IGRE/PLESOVI: - upoznaju G-dur i - Brzo uočava i vrijednost koju folklornu sekciju. mogućnosti.
1. Grk Zorba (sirtaki), F-dur ljestvicu. saopštava izvoñača. treba čuvati - - Predlaganje - P lanira odlazak na
M. Theodorakis – E. - Učenici/ice imaju Brzo pamti i multikulturalnost muzičke igre/plesa probu
Goufas, Grčka. veliki fond pjevuši melodiju - Razvijanje za školske priredbe. folklorne/ples-ne
2. Dunavski valovi, Ion igara/plesova. kompozicije koju osjećaja za lijepo - Podstiče djecu i sekcije u školi i u
(Josif) Ivanovici, - pravilno izvodi sluša. iskazuje na razne okolinu da se KUD (praktični
Rumunija igru/ples, - Samostalno načine angažuju za rad)
3. Tango Jalousie koreografiju odreñuje karakter - izražava utiske o skupljanje - Kroz kola i ples
(Tango ljubomore), (informativno kompozicije. slušanom djelu, kvalitetnih snimaka razvija kreativnost,
Jacob Gade, Danska i mješoviti taktovi). - Tačno odreñuje komentira i CD-a da se slušaju dječije radne i
Blue Tango, Leroy - prepoznaje dinamiku, tempo i osobine djela, za vrijeme odmora kulturne navike u
Anderson, Amerika pojedine druge karakteristike često traži da se u školi, te podstiče slobodnom
III SLUŠANJE tradicionalne djela. djelo ponovno razgovore i borbu vremenu.
MUZIKE: nošnje i razumije - Razlikuje i sluša. protiv nekvalitetne - Ukazuje na
1. Kraj potoka bistre da svaka zemlja poznaje pojedine - Biranim muzike adekvatan način
vode, sevdalinka u ima svoje instrumente riječima i - Pronalaze i izrade preglednih
interpretaciji poznatih tradicionalne igre i vizuelno i odnosom prikupljaju slike zidnih kalendara sa
izvoñača narodne plesove. auditivno. pokazuje da cijeni kompozitora i terminima
muzike i Voljelo se - upoznaje narodne - Sposoban je da uz muziku, izvoñače muzičkih koncerata.
dvoje mladih - Žute tradicionalne slušanje muzike i i kompozitore: instrumenata u - P lanira termine za
dunje, sevdalinka u instrumente. praćenje notnog objašnjava svoj knjigama i štampi posjete kulturnim
interpretaciji poznatih - Shvata značaj zapisa uoči i odnos (zašto mu (simfonijski ustanova i bilježi ih
izvoñača zabavne poznavanja primjeni muzičke se dopada ili ne orkestar, narodni na kalendaru.
muzike. umjetničkih djela i termine za dopada). orkestar - izrada - Osmišljava i
2. Ah što ćemo lju bav samostalnije donosi artikulaciju, - P okazuje panoa). obavlja temeljitu
kriti, III čin, opera: estetski sud o dinamiku, tempo. kulturu ponašanja - Izrada preglednog pripremu učenika
Hasanaginica, Asim njima. - Samostalno u na koncertu i panoa sa za izlaske iz škole i
Hrozić, sevdalinka u - ima bogat fond notnom zapisu i insistira da tradicionalnim posjete kulturnim
ZNANJE I VRIJEDNOSTI, AKTIVNOSTI
operi djela koja slušajući djelo prisustvuje AKTIVNOST
RAZUMI- SPOSOBNOSTI STAVOVI,uživo instrumentima B iH ustanovama
NAS TAVNIKA
3. Studije za klavir prepoznaje, UČENIKA
JEVANJEzna koristi pojmove: na koncertima.
PONAŠANJE koje su upoznali, na (ORGANIZACIJA
(koncerti). I
(VIII, IV, V), Nada njihov naslov i ime znak ponavljanja - - Vidljivo koji se dodaju slike - prati ponašanje na
Ludvig Pečar, kompozitora, a repeticija, ritam, pokazuje idiofonih, koncertu,
Koncertno informativno melodija, itd. pozitivan odnos membranfonih i - P riprema,
predstavljanje - I akta, poznaje muzičku - Prilikom slušanja prema djelima i aerofonih rukovodi i planira
Anñelka Bego Šimunić. formu, muzike poštuje muzičkim instrumenata. muzičke sadržaje u
4. Metamorfoze, Avdo - prepoznaje pravila ponašanja, umjetnicima, te - Izrada zidnih korelaciji sa ostalim
Smailović. orkestarske za koje zna da se muzici u okolini. panoa sa tematskim umjetničkim i
5. Tri min ijature, instrumente po moraju znati radi Ispoljava svoje sadržajima, drugim odgojnim
Evgeny Derbenko. grupama (gudački, prisustva koncertu i stavove i potrebe narodnih područjima.
(harmonika) duhački, udaraljke) kulturnog odnosa za lijepim instrumenata i - U korelaciji sa
6. Male kompozicije za - razlikuje glasove: prema umjetnosti. (auditivna nošnji iz regije i profesorima drugih
klavir, Menuet G-mol dječji, ženski - Koristiti ekologija). svijeta. umjetničkih i
BWV 115 i Preludij u (sopran-alt), muški jednostavan - Shvata i zna da - Voñenje intervjua odgojnih područja,
D-duru BWV 936 iz (tenor-bas). muzički jezik muzika ima važnu sa umjetnicima. priprema, planira i
Šest malih preludija, J. - razlikuje tokom analize djela ulogu za - Posjeta rukovodi muzičkim
S. Bach. izvoñačke – terminologiju poboljšanje koncertima u sadržajima koji to
7. Poloneza As-dur, op. ansamble: solo- blisku mladima. kvaliteta života u osnovnoj muzičkoj dozvoljavaju.
53. i Nocturno op. 9 br. pjevač ili solo- - Samostalno porodici, školi i školi. - P lanira razne
2, Frederic C hopin. instrument, smišlja, uporeñuje, okolini. - Prikupljanje oblike saradnje sa
8. Sonata C-dur, K 545, orkestar ili grupa dodaje, mijenja. - Muziciranje je isječaka iz štampe lokalnom
Facile, I stav, W. A. orkestarskih - Pravi postalo navika, sa najavom zajednicom,
Mozart i S onata D-dur, instrumenta, improvizaciju želja i potreba, pa koncerata u gradu posjeta školskoj
(Hob. XVI/37), I stav hor/zbor. ritmičke pratnje to radi često, čime (Vodič kroz priredbi,
Allegro con brio, J. - prepoznaje kroz pjesmi. pokazuje pravilan kulturne muzičke koncertima.
Haydn. slušanje italijanske Stvara odnos prema dogañaje, sa - Ohrabruje i prati
9. Simfonija br. 5 u C- oznaka za kombinacijom muzici. važnijim područja u kojima
molu , S udbinska, I stav, dinamiku i riječi, instrumenata, - S lobodnija telefonskim su djeca
L. Van Beethoven - uočava i pokreta i likovnim improvizacija brojevima najkreativnija i
10. Can-can (Galop), saopštava nazive za izrazom. postala je narodno pozorište, najslobodnija,
Orfej u podzemlju, promjene u tempu. - Na razne teme uživanje i sa opera…) uključujući sve
Jacques Offenbach. - poznaje i pamti samoinicijativno zadovoljstvom - Predlaganje i učenike/ce.
11. Uvertira i Čardaš imena bh. isprobava učestvuju u njoj isprobavanje raznih - Individualna
(Klange der Heimat) iz kompozitora i instrumente za (kolektivno, oblika muzičkog postignuća i
operete Šišmiš, J. njihova dočaravanje likova grupno, u paru - stvaralaštva, samostalnost djece
Strauss najpoznatija djela. u igrokazu. dijalogom), omogućuje u kreativnom
12. Habanera iz opere - prepoznaje individualno. kooperacija u radu , izražavanju prati u
Karmen, G. Bizet, narodnu muzičku - P okazuje ali u još većoj mjeri odnosu na sedmi
13. Napitnica iz opere tradiciju. izrazitu želju da vlastito razred.
Traviata i Hor Jevreja iz - Samostalno učestvuje u potvrñivanje
opere Nabuko, spontano dovršava raznim svakog
Giuseppe Verdi započetu pjesmu segmentima učenika/nice.
14. Vltava , iz ciklusa pjevanjem ili stvaranja i - Ulažu vlastite
Moja domovina i sviranjem. prezentacije ideje u radu
Antonin Dvorak: - Na muziku stvaralačkih - Pronalaženje priča
Slavenski ples op. 46, progovara likovno postignuća svog i bajki čiji se likovi
br. 8. G-molu. ili literarno. razreda. mogu muzikom
15. I Got Rhythm i - Samostalno i „ozvučiti“
Amerikanac u Parizu, spontano daje svoje - Učešće u
G. Gershw in ideje za rad, kreira muzičkoj kreaciji
16. Moja mala balerina, nove aranžmane. omogućuje
Charles Chaplin, muzika - Spontano sa sve neverbalnu
iz filma ''S vjetla većom lakoćom komunikaciju i
pozornice'' (Limelight) kreira socijalizaciju.
17. Nagovještaj proljeća improvizacije na - Sa žarom uzima
i Proljetna kola (Plesovi razne teme i učešće u izradi
mladih djevojaka) iz igrokaze. kostima, slika za
baleta P osvećenje scenu itd.
proljeća, I dio, Igor Na taj način
Stravinski. upoznaju razna
IV DJEČIJE umjetnička
STVA RA LAŠTVO zanimanja.
- Izmišljanje novih p jes mica
na zadan i tekst.
- Slobodna imp rovizacija na
Orffov im instrument ima.
- Literarno i /ili likovno
izražavan je do živ ljaja
mu zike
- Prezentacija rezultata
samostalnog i grupnog rada
- Muzičko scenske ig re
METODE NAS TAVE
I UČENJA,
OCJENJIVANJE)
I PJEVANJE I - P jevanjem - Vokalna - Shvata potrebu - Redovno učešće u - Inicira i organizira
SVIRANJE pjesama i kanona reprodukcija, uklapanja svog pjevanju i sviranju: pjevanje i sviranje u
1. Svatovi uranili, učenici/ice razvija se muzička glasa u hor/zbor i nastava, priredbe, interakciji (učenje
zapisao: C vjetko Rihtman, obogaćuju fond memorija i zalaže se da to izleti, kuća. u školi,
Vlasenica, pjesama i proširuju proširuje obim postigne kako bi - Upotreba u porodici).
2. Što se sjaje kroz teoretska znanja. glasa kod dala doprinos instrumenata u - učestvuje u
prozorje, Bosna, zapisao: - imenuju učenika/ica. boljem zvučanju. skladu sa zadacima interpretaciji i
L. Kuba, solmizacijom i - osjećaju i svjesno - Uviña da treba pjesme i/ili improvizaciji, te
3. Rožica sem bila, abecedom tonove izvode 2, 3, 4- vježbati ako se dogovorenim podstiče
Meñumurje, (g – g2 u dijelnu mjeru, želi postići aranžmanom. komunikaciju.
4. Kiša pada , Meñumurje violinskom ključu. mjere 6/8 i 2/2, 9/8, kvalitet, te često - Kroz svoje - Aktivnim
5. Žetva, pjesma iz - poznaju notna te promjenu mjere, pjeva i svira. ponašanje i učestalo uključenjem
Danske, prijevod i trajanja, pauze. - izvoñenjem ritma -Vrši muziciranje u zajednički rad
prepjev: Mirjana - pjevaju i sviraju pjesmica razvija se samoprocjenjiva- pokazuje da muziku pomaže
Ivanović, pjesmice prema i dalje osjet za nje i procjenjuje doživljava i cijeni. djeci u
6. Pred Senkinom kućom, notnom zapisu u C- dvodijelnu, pjevanje drugih. - Komunikacija i kolektivnom,
starogradska duru i A – molu. trodijelnu i - Svjesno obavlja interakcija u grupnom i
7. Tri put ćao, ćao, ćao, - uočavaju, četvorodijelnu muzičke zadatke i muziciranju individualnom
muzika i tekst: Ajka odreñuju i podjelu jedinice obaveze (kao (improvizaciji). muziciranju
Kolaković. primjenjuju u toku brojanja. pojedinac ili dio - Stalna briga i (demonstrira
8. Već odavno spremam izvoñenja znanja - Osjet za tempo i grupe). čuvanje školskih izvoñenje i
mog mrkova , Muzika i vezana za mjeru, dinamiku je sve Komentarima i muzičkih sviranje).
tekst: Zvonko Bogdan. tempo, dinamiku, razvijeniji pri praktičnim instrumenata. - učenike/ice
9. Balon, Pjesma iz - učenici/ice izvode muziciranju (pri djelovanjem - Pjevanje u upućuje na druge
Italije. pjesme sa pratnji i pokazuje školskom horu/ izvore znanja pored
10. Mjesec, pjesma iz preciznijom improvizaciji) pozitivne stavove zboru. udžbenika. te prati i
Japana. intonacijom, - aktivno učestvuje i vrednote prema - Sviranje u procjenjuje
11. Idi kaži cijelom pravilnom u izradi aranžmana muzici. školskom orkestru. njihova
svijetu, crnačka duhovna dikcijom, disanjem i pokazuje visok - Razumije - Pravilno i tačno individualna
pjesma. i fraziranjem, nivo spretnosti u značenje izvoñenje pokreta u postignuća.
12. Stanica Podlugovi, poštujući pri tom sviranju i koreografije i ima igri, te kanona. - pohvale i nagrade
muzika: Kornelije Kovač, artikulacione improvizaciji. veliki fond kola i - Ponašanje u u skladu sa
stihovi: V. Dijak. oznake, - Samostalno plesova iz BiH i skladu sa individualnim
KANONI - izvoñenje ritma izvodi zadane šire. zahtjevima muzičke napredovanjem u
1. Kanon u F-duru, na osnovu pokrete. - Shvata i igre/plesa. odnosu na VII
Johanes Brahms notnog zapisa. - usvaja pokrete sa razumije značaj - Uključivanje u razred.
2. Viva, viva la muzica, - izrada aranžmana više sigurnosti i pokreta u plesu. rješavanje problema - Vodi aktivnosti i
kanon, M. P raetorius, za sviranje na samopouzdanja. - Shvata da svaka oko izrade narodnih vlastitim
II MUZIČKE Orffovim ritmičkim - Samostalno igra u zemlja ima svoje nošnji. uključenjem,
/GLAZBENE i melodijskim kolu. tradicionalne igre - Učlanjenje u demonstrira ih i
IGRE/PLESOVI instrumentima - Brzo uočava i i plesove i da je to ritmičku i/ili usmjerava u pravcu
1. Grk Zorba (sirtaki), M. - upoznaju G-dur i saopštava izvoñača. vrijednost koju folklornu sekciju. dječijih interesa i
Theodorakis – E. Goufas, F-dur Brzo pamti i treba čuvati. - Predlaganje mogućnosti.
Grčka. ljestvicu. pjevuši melodiju (multikulturalnost muzičke igre/plesa - P lanira odlazak na
2. Dunavski valovi, Ion - Učenici/ice imaju kompozicije koju ). za školske priredbe. probu
(Josif) Ivanovici, veliki fond sluša. - Razvijanje - Podstiče djecu i folklorne/plesne
Rumunija igara/plesova. - Samostalno osjećaja za lijepo okolinu da se sekcije u školi i u
3. Tango Jalousie - pravilno izvodi odreñuje karakter iskazuje na razne angažuju za KUD (praktični
(Tango ljubomore), Jacob igru/ples, kompozicije. načine, skupljanje rad).
Gade, Danska i Blue koreografiju - Tačno odreñuje - izražava utiske o kvalitetnih snimaka - Kroz kola i ples
Tango, Leroy Anderson, (informativno dinamiku, tempo i slušanom djelu, i CD-a, da se razvija kreativnost,
Amerika mješoviti taktovi). druge karakteristike komentira slušaju za vrijeme dječije radne i
III SLUŠANJE - prepoznaje djela. osobine djela, odmora u školi, te kulturne navike u
MUZIKE: pojedine - Razlikuje i često traži da se podstiče razgovore slobodnom
1. Kraj potoka bistre tradicionalne poznaje pojedine djelo ponovno i borbu protiv vremenu.
vode, sevdalinka u nošnje i razumije instrumente sluša. nekvalitetne muzike - Ukazuje na
interpretaciji poznatih da svaka zemlja vizuelno i - Biranim - Pronalaze i adekvatan način
izvoñača narodne muzike ima svoje auditivno. riječima i prikupljaju slike izrade preglednih
i Voljelo se dvoje mladih tradicionalne igre i - Sposoban je da uz odnosom kompozitora i zidnih kalendara sa
- Žute dunje, sevdalinka u plesove. slušanje muzike i pokazuje da cijeni muzičkih terminima
interpretaciji poznatih - upoznaje narodne praćenje notnog muziku, izvoñače instrumenata u koncerata.
izvoñača zabavne muzike. tradicionalne zapisa uoči i i kompozitore: knjigama i štampi - P lanira termine za
2. Ah što ćemo ljubav instrumente. primjeni muzičke objašnjava svoj (simfonijski posjete kulturnim
kriti, III čin, opera: - Shvata značaj termine za odnos (zašto mu orkestar, narodni ustanova i bilježi ih
Hasanaginica, Asim poznavanja artikulaciju, se dopada ili ne orkestar - izrada na kalendaru.
Hrozić, sevdalinka u operi umjetničkih djela i dinamiku, tempo. dopada). panoa). - Osmišljava i
3. Studije za klavir (VIII, samostalnije donosi - Samostalno u - Pokazuje - Izrada preglednog obavlja temeljitu
IV, V), Nada Ludvig - estetski sud o notnom zapisu i kulturu ponašanja panoa sa pripremu učenika
Pečar, Koncertno njima. slušajući djelo na koncertu i tradicionalnim za izlaske iz škole i
predstavljanje - I akta, - ima bogat fond koristi pojmove: insistira da instrumentima B iH posjete kulturnim
Anñelka Bego-Šimunić. djela koja znak ponavljanja - prisustvuje uživo koje su upoznali, na ustanovama
4. Metamorfoze, Avdo prepoznaje, zna repeticija, ritam, na koncertima. koji se dodaju slike (koncerti).
Smailović. njihov naslov i ime melodija, itd. - Vidljivo idiofonih, - prati ponašanje na
5. Tri min ijature, E vgeny kompozitora, a - Prilikom slušanja pokazuje membranfonih i koncertu,
Derbenko. informativno muzike poštuje pozitivan odnos aerofonih - P riprema,
(harmonika) poznaje muzičku pravila ponašanja, prema djelima i instrumenata. rukovodi i planira
6. Male kompozicije za formu, za koje zna da se muzičkim - Izrada zidnih muzičke sadržaje u
klavir, Menuet G-mol - prepoznaje moraju znati radi umjetnicima. te panoa sa tematskim korelaciji sa ostalim
BWV 115 i Preludij u D- orkestarske prisustva koncertu i muzici u okolini. sadržajima, umjetničkim i
duru BWV 936 iz Šest instrumente po kulturnog odnosa Ispoljava svoje narodnim drugim odgojnim
malih preludija, J. S. grupama (gudački, prema umjetnosti. stavove i potrebe instrumentima, područjima.
Bach. duhački, udaraljke) - Koristiti za lijepim nošnjama iz regije i - U korelaciji sa
7. Poloneza As-dur, op. - razlikuje glasove: jednostavan (auditivna svijeta. profesorima drugih
53. i Nocturno op. 9 br. 2, dječji, ženski muzički jezik ekologija). - Voñenje intervjua umjetničkih i
Frederic Chopin. (sopran-alt), muški tokom analize djela - Shvata i zna da sa umjetnicima. odgojnih područja,
8. Sonata C-dur, K 545, (tenor-bas). - terminologiju muzika ima važnu - Posjeta priprema, planira i
Facile, I stav, W. A. - razlikuje blisku mladima. ulogu za koncertima u rukovodi muzičkim
Mozart i Sonata D-dur, izvoñačke - Samostalno poboljšanje osnovnoj muzičkoj sadržajima koji to
(Hob. XVI/37), I stav ansamble: solo- smišlja, uporeñuje, kvaliteta života u školi. dozvoljavaju.
Allegro con brio, J. pjevač ili solo- dodaje, mijenja. porodici, školi i - Prikupljanje - P lanira razne
Haydn. instrument, - Pravi okolini. isječaka iz štampe oblike saradnje sa
9. Simfonija br. 5 u C- orkestar ili grupa improvizaciju - Muziciranje je sa najavom lokalnom
molu , S udbinska, I stav, orkestarskih ritmičke pratnje postalo navika, koncerata u gradu zajednicom, posjeta
L. Van Beethoven instrumenta, pjesmi. želja i potreba, pa (Vodič kroz školskoj priredbi,
10. Can-can (Galop), hor/zbor. Stvara to radi često, čime kulturne muzičke koncertima.
Orfej u podzemlju, - prepoznaje kroz kombinacijom pokazuje pravilan dogañaje, sa - Ohrabruje i prati
Jacques Offenbach. slušanje italijanske riječi, instrumenata, odnos prema važnijim područja u kojima
11. Uvertira i Čardaš oznaka za pokreta i likovnim muzici. telefonskim su djeca
(Klange der Heimat) iz dinamiku i izrazom. - Slobodnija brojevima najkreativnija i
operete Šišmiš, J. Strauss - uočava i - Na razne teme improvizacija pozorišta, opere…) najslobodnija
12. Habanera iz opere saopštava nazive za samoinicijativno postala je - Predlaganje i uključujući sve
Karmen, G. Bizet, promjene u tempu. isprobava uživanje i sa isprobavanje raznih učenike/ce.
13. Napitnica iz opere - poznaje i pamti instrumente za zadovoljstvom oblika muzičkog - Individualna
Traviata imena bh. dočaravanje likova učestvuju u njoj stvaralaštva postignuća i
i Hor Jevreja iz opere kompozitora i u igrokazu. (kolektivno, omogućuje samostalnost djece
Nabuko, Diuzepe Verdi njihova grupno, u paru - kooperacija u radu , u kreativnom
14. Vltava, iz ciklusa najpoznatija djela. dijalogom), ali u još većoj mjeri izražavanju prati u
Moja domovina i Antonin - prepoznaje individualno. vlastito odnosu na sedmi
Dvorak: S lavenski ples narodnu muzičku - Pokazuje potvrñivanje razred.
op. 46, br. 8, G-molu. tradiciju. izrazitu želju da svakog
15. I Got Rhythm i - Samostalno učestvuje u učenika/nice.
Amerikanac u Parizu, G. spontano dovršava raznim - Ulažu vlastite
Gershw in započetu pjesmu segmentima ideje i radu
16. Moja mala balerina, pjevanjem ili stvaranja i - Pronalaženje priča
Charles C haplin, muzika sviranjem. prezentacije i bajki čiji se likovi
iz filma ''Svjetla - Na muziku stvaralačkih mogu muzikom
pozornice'' progovara likovno postignuća svog „ozvučiti“
(L imelight) ili literarno. razreda. - Učešće u
17. Nagovještaj proljeća i - Samostalno i muzičkoj kreaciji
Proljetna kola (P lesovi spontano daje svoje omogućuje
mladih djevojaka) iz ideje za rad, neverbalnu
baleta P osvećenje kreira nove komunikaciju i
proljeća, I dio, Igor aranžmane. socijalizaciju.
Stravinski. - Spontano sa sve - Sa žarom uzimaju
IV DJEČIJE većom lakoćom učešće u izradi
STVARALAŠTVO kreira kostima, slika za
- Izmišljanje novih improvizacije na scenu i drugog.
pjesmica na zadani tekst. razne teme i Na taj način
- S lobodna improvizacija igrokaze. upoznaju razna
na Orffovim umjetnička
instrumentima. zanimanja.
- Literarno i /ili likovno
izražavanje doživljaja
muzike.
- P rezentacija rezultata
samostalnog i grupnog
rada
- Muzičko-scenske igre
TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ZA VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Op ći cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja kompatibilan je sa ciljevima kineziologije u kineziološkoj

edukaciji i tiče se optimalne stimulacije i podrške procesima formiranja antropološkog statusa uč enika u
korelaciji sa faktorima ogranič enja. Antropološki status suponiran je integralnim skupom
biopsihosocioloških obilježja definiranih kao morfološka, funkcionalna, motorička, kognitivna, konativna,
sociološka i zdravstvena.
Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za usvajanje i primjenu osnovnih
kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućiti samostalno tjelesno vježbanje u
funkciji optimalne stimulacije i podrške razvoju psihomotorič kih i funkcionalnih sposobnosti i morfoloških
osobina u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti uč enika.
Poseban cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je optimalna stimulacija i podrška zadovoljavanju posebnih
kinezioloških potreba i interesa učenika u sportu, sportskoj rekreaciji, kinezioterapiji i adaptivnoj edukaciji.
Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju
sistema uvjeta, koji će učeniku pomo ći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu
i zaštitu zdravlja. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja i stekne kineziološka iskustva za
cjeloživotno tjelesno vježbanje. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog
statusa. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. (5) zadovolji potrebu
za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim, rekreativnim i, eventualno,
kinezioterapijskim i adaptivnim aktivnostima. (6) razumije, poštuje i promovira ekološke vrijednosti u
duhu biocentrizma. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. (8) Usvaja zdrave
životne stilove, radi izbjegavanja rizika po zdravlje u kasnijem životnom periodu.
Polazni kriteriji za što kvalitetniji standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost –
prilagoñ enost sadržaja materijalnim uvjetima, (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika, (3) sigurnost
uč enika, (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život, sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili pogodnost za
nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti, (5) razvoj antropoloških obilježja u čenika i (6) interes i
potreba učenika.
Metodički principi u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) postupnost (od biotičkih do specijalnih
motorič kih znanja, od jednostavnijih ka složenijim motoričkim znanjima, od manje ka tjelesno zahtjevnijim
kineziološkim sadržajima, od jednostavnijih ka složenijim uvjetima vježbanja), (2) intezifikacija (što manje
„praznog hoda”, pauza, prekida, zastoja, stajanja i čekanja na času, što više kretanja i dinamič nosti,
održavanje intenziteta opterećenja) i (3) situalizacija (približavanje nastave životnim potrebama i
situacijama, što više natjecanja, igre i utilitarnih sadržaja).
Peto razvojno razdoblje karakteriziraju izražene razlike izmeñu učenica i učenika u morfološkim,
motorič kim i funkcionalnim obilježjima. Ovaj period rasta i razvoja djece započinje sa 8. razredom osnovne
i završava sa 1. razredom srednje škole. U ovom ciklusu, pored obaveznog realizira se i program koji škola
mora da ponudi uč enicima za dobrovoljan izbor i to: a) sportsko-rekreativni sadržaji b) sport za sportiste c)
umjetnički sadržaji (ples, sportski ples, folklor). Program se realizira jedanput sedmično sa po jednim
č asom.
Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne
samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju, koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca, ve ć i po
razvoju psiholoških i socioloških obilježja ličnosti. U tom kontekstu, sadržaji zdravstvenog odgoja
trebaju biti preventivnog i usmjeravaju ćeg karaktera a u odnosu na oč ekivane i stvarne probleme djece
u ovoj razvojnoj dobi. Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi života pruža osnovne informacije
učenicima koji se sreću sa izazovima savremenog društva.Ovi izazovi nose velike opasnosti ovisnosti
(početak eksperimentiranja sa duhanom, alkoholom, drogama),nedostatkom fizičke aktivnosti u
slobodno vrijeme (druga vrsta ovisnosti : o internetu, on-line igricama i sl.), lošim prehrambenim
navikama koje dovode do pretilosti(brza hrana, hrana bogata mastima,šečerom ili vještačkim
zaslañivačima ili bojama),nepoštivanje suzdržavanjau spolnim aktivnostima ( apstinencija do
potpune emocionalne zrelosti, opasnosti koje nosi prerano stupanje u spolne odnose, mijenjanje
partnera, posljedicama spolno prenosiviih zaraza, maloljetničkih trudnoća).
522
Cilj Sad ržaji Ishodi Učenice U čenici
Šte tna d je lovan ja nikotina, alkohola, dopinga i Zna da su nikotin, alkohol, droge i druge ovisnosti štetni
x x
drugih sre dstava ovisnosti na zdravlje (*) po zdravlje i ponaša se u skladu sa tim.
Razumije promjene u pubertetu i prihvata ih normalnim.
Puberte t Zna za štetna djelovanja upuštanja u prerane spolne x x
aktivnosti i ponaša se u skladu sa tim
Posjeduje osnovna znanja o zakonitosti razvoja
Kriva rasta i razvoja kinezioloških dimenzija antropološkog prostora u x x
pojedinim fazama rasta i razvoja.
Posjeduje osnovna znanja o meñuovisnosti kinezioloških
Razvojna kore lacija k ineziološk ih i drugih
i drugih dimenzija antropološkog prostora u pojedinim x x
dimenzija antropološkog prostora (*)
fazama rasta i razvoja.
Zna da su hrana i tečnost neophodan izvor povećanim

Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tjelesnim naporima i ponaša se u skladu sa tim.Zna da
x x
tek ućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora hrana i pića odreñene vrste mogu biti štetna po
organizam i ponaša se u skladu sa tim
Korisni i štetni sadržaji tje lovje žbe za vrije me Zna kako tjelovježbe utiču na vrijeme mjesečnog cik lusa i
x
mjesečnoga cik lus (*) ponaša se u skladu sa tim.
Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada,
odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje i ponaša
Dnevna organizacija rad a, odmora i zabave i
se u skladu sa tim.Zna za štetna dejstva dugotrajnog x x
nje n značaj rada ili igranja na kompjuteru i ponaša se u skladu sa
tim
Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u
Dobrobiti igre i boravka u prirodi x x
prirodi i ponaša se u skladu sa tim.
Higije nski standardi p ri izletima i Ponaša se u sk ladu sa higijenskim standardima pri
x x
ekskurzijama (*) izletima i ek skurzijama.
Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite
Pravilno se odijeva u cilju zaštite tijela i zdravlja od
tije la i zdravlja od nepovoljnih vanjskih x x
nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima.
uticaja u različitim uvjetima
1. Trčan ja: Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o brzim
- Osnove brzog hodanja (*)
hodanju i k inematičkim razlikama u trčanju na kratk e i x x
- Kinematičke razlike u tehnikama trčanja na
duge staze.
kratke i duge staze
Obrazovni
2. Skakanja: x x
- Skok uvis leñnom tehnikom »flop«
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku
- Polusalto na povišenje od mekanih strunjača uz uvis leñnom tehnikom »flop«, te o polusaltu na povišenje.
x
pomoć odraznog pomagala
3. Bacan ja: Posjeduje osnovna teorijska i prak tična znanja o bacanju

x x
- Bacanje loptice tehnikom O’Brien loptice tehnikom O’Brien
4. Kolutan ja: Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem
x x
- Leteći kolut na povišenje od mekih strunjača kolutu na povišenje od mek ih strunjača.
5. Višenja, upiran ja i penjanja: Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o
x
- Ljuljanje na karikama s okretima za 180° (*) ljuljanju na karikama s okretima za 180°.
6. Ritmičke i plesne strukture :

- Bečki valcer (*) Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: x x
- Latinoamerički ples po izboru bečkom valceru, izabranom latinoameričkom plesu,
okretu za 180°, skoku „kazačok i”, pirueti u desnu i lijevu
- Okreti za 180° na tlu/gredi
stranu
- »Kozački« skok x
- Pirueta u desnu i lijevu stranu (*)
7. Borilačke struk ture :
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o tehnici
- Tehnika bočnog bacanja hvatom glave i ruke x
bočnog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek.
kroz klek (*)
8. Sastavi
Posjeduje osnovna teorijska i prak tična znanja o vježbi x x
- Vježba na tlu (*)
na tlu, te o vježbi na gredi i koreografiji sa ili bez
- Vježba na gredi, do 80 cm visine izabrane sprave. x
- Koreografija sa ili bez sprave po izboru (*)
9. Igre: Posjeduje osnovna teorijska i prak tična znanja o:
Rukomet: rukomet – fintama, stvaranju viška napadača
- Finte (*) zabadanjem.
- Stvaranje viška napadača zabadanjem košarka - skok šutu nakon voñenja ili dodane lopte, igri
Košarka: košarke 3 : 3 ili 5 : 5.
x x
- Skok šut nakon voñenja ili dodane lopte odbojka - meču iz zaleta visoko dodane lopte, gornjem
- Igra košarka 3 : 3 ili 5 : 5 (*) servisu bez rotacije.
Odbojka: nogomet - udarcima lopte vanjskom stranom stopala,
- Smeč iz zaleta visoko dodane lopte voleju i/ili poluvoleju, udarcu glavom iz k retanja sa
- Gornji servis bez rotacije (*) skokom.
523
Nogomet:
- Udarci lopte vanjskom stranom stopala
- Volej i/ili poluvolej
- Udarac glavom iz kretanja sa skokom
Odgovarajući sadržaji iz: Posjeduje optimum neuromuskularne sposobnosti. x x

- Snaga 1.2.1, 2 , 3 , 4 , 5, 6, 7, Posjeduje optimum neuroenergetsk e sposobnosti. x x
sposobnosti
- Brzin a
Motoričke
8. i 9, kao drugi
- Koordinacija Posjeduje optimum informacijske sposobnosti. x x
kineziološki sadržaji, a
- Gib ljivost
shodno potrebama i Posebnu pažnju usmjerava na optimalizaciju brzine,
- Ravnoteža
Antropološki
mogućnostima učenika i repetitivne i eksplozivne snage, te koordinacije, gibljivosti, x x

- Pre ciznost vanjskim restriktorima ravnoteže i preciznosti.
Unapreñuje aerobne sposobnosti cikličk im aktivnostima malog
i umjerenog inteziteta. x x
Funkcionalne sposobnosti:
Unapreñuje anaerobne sposobnosti k ineziološk im aktivnostima
x x
velikog intenziteta putem intervalne metode rada.
Uvažava značaj kineziološk ih aktivnosti i koristi ih za
Morfološke osobine: optimalizaciju masnog tk iva, voluminoznosti i gibljivosti x x
zglobnih tijela i skupina zglobova.
Snalaženje u kineziološkim relacijama: unutrašnje Prihvata zdravlje i zdrave životne stilove za primarni k riterij
x x
– vanjsko – individualno - kolektivno vlastitog biopsihosocijalnog integriteta.
Uvažava potrebu samokontrole vlastitog ponašanja u odnosu
Odnos prema kineziološkim uzorima (*) x x
na sve agresivnije kineziološke izazove.
Odgojni
Shvata značaj k ineziološk ih aktivnosti za razvoj vlastite

Samouvažavanje x x
ličnosti.
Razvija ekološke navike i aktivno učestvuje u prevenciji i
Odnos prema ekološkim problemima (*) x x
Ak tivno, interaktivno i kreativno učestvuje u rješavanju
problema u školi i meñu vršnjacima. Shvata da je osnovno
Kultura ponašanja x x
obrazovanje „pasoš za život“.Nenasilno rješavanje sporova.
Šta je nasilje, vrste nasilja, posebn o nasilje meñu vršnjacima
Učenici su naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada, te je ovaj period
veoma pogodan za po četak sportske aktivnosti. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije, u zadnje
tri godine program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički
postupak nastavnika, što se, u prvom redu, odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesnog i
zdravstvenog odgoja i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave.
Po svojoj koncepciji, program uklanja granicu izmeñ u nastave i vannastavnih aktivnosti, zbog toga je
potrebno da škola, zajedno sa društvenim subjektima, pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti
uč enika (sportske sekcije, školska sportska društva), a u prvom redu u osiguranju struč nog kadra,
materijalnih i prostornih uvjeta.
Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište, koje osigurava
optimalne psihološke, fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka č asa
tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Na toj osnovi, sa dosta slobode, treba i komponirati kona čnu
strukturu časa za svaki zadatak. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog
vježbanja, kružno-intervalni metod, metod stanica, targent-trening i sl. Da bi intenzitet vježbanja bio
optimalan, treba voditi ra čuna o racionalnom korištenju objekata, sprava, rekvizita i ostalog
nastavnog pribora, te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za č as i sl.
Uz razvijanje zdravstvenih, estetskih, zabavnih i kompetentivnih ili takmič arskih motiva tjelesnog i
zdravstvenog odgoja, a s obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja,
obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja,
upotpunjena osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije, podstiču integritet razvoja lič nosti
uč enika. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i
anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije, ravnoteže, brzine, preciznosti,
morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase), potrebno je učenicima osigurati i
mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja , koja su
dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike, plivanja, biciklizma i dr., (b) aciklična motorička
znanja , koja su bitno obilježje tzv. borilačkih aktivnosti, kao što su boks, hrvanje, judo, karate i dr.,
(c) kompleksna motorička znanja , dakle ciklična i aciklična, koja se susreću u sportskim igrama, kao
što su nogomet, rukomet, košarka i dr., ta (d) „estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je
524
estetski kriterij važan faktor uspjeha), koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike, ritmičke
gimnastike, skokova u vodu i dr.
Ocjenjuju se: sadržaji ozna čeni sa (*)
Procjenjuju se: morfološke osobine, funkcionalne i motoričke sposobnosti uč enika u odnosu na
njihovo inicijalno, stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti.

za deveti razred devetogodišnje osnovne škole
525
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA DEVETI RAZRED

REDNI OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI
NASTAVNIH NASTAVNIH
BROJ
ČASOVA ČASOVA
2. P rvi strani jezik 2 70
4. Matematika 4 140
5. Fizika 2 70
6. Hemija / kemija 2 70
7. Biologija 2 70
8. Geografija / zemljopis 1 35
9. Historija / povijest 2 70
UKUPNO REDOVNE NASTAVE 26 910

SADRŽAJ

2. Engleski jezik
3. Njema čki jezik
4. Francuski jezik
5. Arapski jezik
6. Matematika
7. Fizika
8. Hemija/kemija
9. Biologija
12. Tehnič ka kultura
13. Likovna kultura
526
PRIJEDLOG OKVIRNOG NASTAVNOG PROGRAMA ZA IX RAZRED KNJIŽEVNOST

Književno-teorijski Odgojno-obrazovni Maksimaln a
Književni tekstovi Minimalna postignuća
pojmovi ciljevi i zad aci postignuća
Lirika Prepoznaje metaforu, Otkriva stilsko-izražajna Odreñuje i razumije
1. A. B. Šimić: Ritam-intonacija, inverziju, kontrast i sredstva u književnom stilska sredstva,
Opomena stanka, opkoračenje- njihovu ulogu u tekstu. upotrebljava ih u
2. T. Ujević: Kolajna stanka u opkoračenju, književnom tekstu, Prepoznaje osnovno vlastitome tekstu.
3. S. S. Kranjčević: naglašavanje riječi i razumije preneseno osjećanje u lirskoj pjesmi. Odreñuje pokretače
Moj dom ritam značenje. Otkriva glavne radnje, sredstva
4. V. Nazor: Značenje Stilska sredstva - Prepoznaje osnovna kompozicijske dijelove zaustavljanja radnje.
riječi metafora, inverzija, obilježja opisne, književnog teksta. Povezuje ritam i
5. O. Davičo: Hana kontrast. domoljubne i šaljive Prepoznaje glavne osjećanje u pjesmi.
(odlomak iz poeme) Vrste -refleksivna, pjesme. karakteristike povijesnoga i Razumije, zapaža i
6. V. Ilić: L jubavna šaljiva, deskriptivna, Prepoznaje pokretače pustolovnog romana povezuje sa
priča o donu Nunecu domoljubna, ljubavna fabule i sredstva Prepoznaje fabulativnu i savremenom
i doni Klari pjesma zaustavljanja. tematsko – idejnu okosnicu stvarnošću psihološko-
7. V. Popa: Ljubav Elegija kao vrsta Može okarakterizirati djela etičke karakteristike
belutka pjesme lik. Razlikuje književne i lika
8. M. Dizdar: Zapis o Epika Uočava glavne ekstraknjiževne elemente Uočava glavne
zemlji Fabula-pokretači karakteristike Uočava razliku izmeñu karakteristike basne
9. A. S . Puškin: fabule, zaustavljanje povijesnoga i drame i drugih književnih Uočava glavne
Elegija fabule pustolovnog romana vrsta karakteristike ljetopisa,
10. A. Sidran: Zašto tone Lik-psihološko-etička Uočava različite Prepoznaje putopisa, dnevnika,
Venecija karakterizacija, stilske karakteristike usmenoknjiževne vrste eseja
11. E. Mulabdić: Zeleno Portret-vanjski i basne (fabula, dijalog, Uočava glavne
busenje (odlomak) unutarnji, forme moral) karakteristike usmene
12. M. Selimović . pripovijedanja. Uočava glavne književnosti
Tvrñava (odlomak) P ozicija pripovjedača karakteristike drame:
13. M. Jergović: Rutta u priči, dijalog, likovi
Tannenbaum novela Uočava glavne
(odlomak) P ustolovni i povijesni karakteristike lirske i
14. M. Krleža: Bitka kod romani epsko – lirske poezije
Bistrice Lesne P ripovijest (duža
15. M. Crnjanski: pripovijetka)
Dnevnik o Umjetnička basna
Čarnojeviću Granične književne
(odlomak) vrste: ljetopis,
16. I .G. Kovačić: Mrak putopis, dnevnik, esej
na svijetlim stazama Drama
17. W. Scot: Ajvanho Komedija i
(odlomak) historijska drama
18. Ć. Sijarić: Konak Usmena književnost
(odlomak) Termini balada i
19. I. B. Singer: Gimpel romansa
luda (odlomak) Epsko – lirske
20. I. A. Krilov: karakteristike
Magarac i slavuj
21. O. Pamuk: Istanbul,
grad, uspomene
(odlomak)
22. R. Petrović: L judi
govore (odlomak)
23. I. Andrić: A. G.
Matoš (esej)
24. Molijer: Mizantrop
(odlomak iz
komedije)
25. B. Nušić:
Ožalošćena porodica
(odlomak)
26. N. Ibrišimović: Zmaj
od Bosne (odlomak)
27. D. Sušić: Veliki
vezir (odlomak)
28. Smrt Braće Morića
(narodna balada)
29. Narodna romansa (po
527
izboru)
30. Narodna lirska pjesma
(sevdalinka) po izboru
RJEČNIK, GRAMATIKA, PRAVOPIS ZA IX RAZRED
ISHODI UČENJA
Programski zahtjevi Odgojno–obrazovni ciljevi
RJEČNIK
Riječi iz drugih jezika (tuñice, Razlikovati domaće Razlikuje domaće i P rikladno upotrebljava češće
posuñenice) (književne i dijalektne) i strane strane riječi frazeme
Žargonizmi, vulgarizmi, neologizmi (potrebne i nepotrebne) riječi Zamjenjuje riječi i izraze Uočava riječi u kojima je
Perifraze i frazeologizmi Prepoznati frazem i njegova zavičajnog govora provedeno više glasovnih
Arhaizmi, dijalektizmi glavna obilježja književnim jezikom promjena
Glas: govorni organi, samoglasnici i Razvijati osjetljivost za ljepotu Tumači poznate frezeme U skladu s normom izgovora i
suglasnici riječi Zna podjelu glasova po piše riječi u kojima se
Podjela suglasnika po zvučnosti i (izbjegava-nje vulgarizma i zvučnosti i mjestu tvorbe smjenjuju ije/je/e/i
mjestu tvorbe nepotrebnih tuñica) Uočava glasovne Bilježi naglasak na
Glasovne promjene: sibilarizacija, Znati kako nastaje glas i podjelu promjene na jednostav- jednostavnim i čestim
jotacija, palatalizacija, nepostojano a, glasova po zvučnosti i mjestu nim primjerima primjerima
prelazak l u o, jednačenje suglasnika tvorbe Pravilno čita naglasno Stvara nove riječi svim
po zvučnosti, jednačenje suglasnika Uočiti i prepoznati glasovne označene riječi tvorbenim načinima
po mjestu tvorbe, gubljenje promjene i provoditi ih u Uočava osnovne Razumije ulogu različitog
suglasnika, refleksi glasa jot (kraćenje govorenju i pisanju pojmove i tvorbene poretka riječi u rečenici
sloga s dvoglasnikom, duljenje Izgovarati i pisati riječi u kojima načine P ravilno sastavlja višestruko
kratkog je, smjenjivanje ije-je-e-i). se smjenjuju ije/je/e/i u skladu s Prepoznaje zadanu riječ složene rečenice u pisanju i
Naglasak (vrste naglaska, mjesto normom prema tvorbenom govorenju
naglaska u naglašenoj riječi) Prepoznati i pravilno upotreblja- modelu Uočava važnost primjene
Naglasna cjelina: prenošenje naglaska vati naglaske u govorenju i Pravilno upotrebljava pravopisne norme u drugim
na proklitiku čitanju. nenaglasnice u rečenici nastavnim predmetima
TVORBA RIJEČI Postupno odreñivati naglasna Razlikuje obični Služi se pravopisom
Sastav riječi: korijen riječi, nastavak obilježja: mjesto, dužinu i ton u (gramatički) red riječi od (snalaženje u pravopisnom
Načini tvorbe riječi: izvoñenje, tipičnim riječima. stilski obilježenog rječniku)
prefiksacijom, slaganjem Uočiti razlike izmeñu vlastitog i Raščlanjuje višestruko P ravilan izgovor i pisanje
(s pomoću spojnog samoglasnika i bez standardnog naglasnog sistema složene rečenice na složenih priloga
njega) Uočiti načine nastajanja novih ishodišne rečenice i Razumije sastavljeno i
Tvorba riječi preobrazbom. tvorba riječi odreñuje njihov rastavljeno pisanje složenih
riječi kraćenjem Razlikovati obični, neobilježeni meñusoban odnos zamjenica, zamjenica s
Tvorba imenica: etnici, mjesne i red riječi od stilski obilježenog Piše veliko slovo u prefiksom i brojeva
mislene imenice, uvećanice, reda riječi skladu s pravopisom
umanjenice i zbirne imenice Prepoznati obilježja višestruko Primjenjuje stečena
Tvorba pridjeva: pridjevi koji znače složene rečenice znanja u govoru, čitanju i
sličnost, opskrbljenost i obilje Prepoznati i primjenjiva-ti pisanju
Tvorba glagola pravopisna načela o pisanju Pravilno piše i izgovara
Rečenica velikog slova u višečlanim niječnicu ne uz glagole
Sročnost – slaganje riječi u rečenici po imenicama Pravilno piše i izgovara
rodu, broju, padežu i licu Uvježbati pisanje i izgovor riječi imenice složenice i
Red riječi u rečenici u kojima se pojavljuju glasovi č, imenice kojima je prvi
Višestruko složena rečenica ć, dž, ñ, ije, je dio riječi strana riječ ili
Pravopis i pravogovor Pisati kratice u skladu s strani prefiks aero, audio,
Ponoviti znanja iz prethodnih razreda pravopisom auto, foto, kino, radio,
o pisanju velikog slova u višečlanim Uvježbati pisanje i izgovor video.
imenicama izvedenica, složenica, poluslože- Pravilno piše složene
Rečenični i pravopisni znakovi nica te naglašenih riječi s pridjeve i pridjeve
Pisanje riječi s glasovima č, ć, dž, ñ, proklitikom i enklitikom. tvorene prefiksom
ije, je
Pisanje kratica
Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi
528
KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA IX RAZRED
Odgojno–obrazovni ISHODI UČENJA
ciljevi i zadaci MINIMALNI MAKSIMALNI
Različitost stilova Vrste stilova: Razumjeti potrebu za P repoznaje i Zamjećuje obilježja
Administrativno-poslovni stil književno umjetnički, različitim stilovima razlikuje različite različitih stilova
naučni, novinarski, izražavanja u stilove Popunjava različite
administrativno društvenoj zbilji Zna šta su admini- vrste obrazaca
poslovni i razgovorni Razumjeti značenje i strativni obrasci i Uočava obilježja
stil ulogu riječi u različitim kako ih popuniti, dopisa i molbe
Zapisnik, zahtjev, djelatnostima odnosno kako
prijava (kultura, novinarstvo, napisati zahtjev,
Biografija, molba, administracija) prijavu i sl. uz
dopis Upoznati stilska popunjen primjerak
obilježja zapisnika, Zna napisati kratki
zahtjeva i prijave životopis, molbu
Razviti vještinu pisanja
životopisa i molbe kao
administrativnih vrsta
tekstova nužnih
prilikom upisivanja u
škole ili zapošljavanja
RASPRAVLJANJE Rasprava Razvijati sposobnost Uočava kompozici- Razvijena vještina

Prikaz (kritički prikaz rješavanja problemskih ju rasprave dokazivanja (argum-
knjige ili filma) situacija Jasno iznosi svoje entiranja).
Razvijati vještinu dokaze (argumen- Sposobnost izricanja
dokazivanja te) izražavajući vlastitog stava s
(argumentiranja) misli i stavove u obzirom na iskustvo,
Osvijestiti potrebu za pisanoj i govornoj Doživljaj i
izricanjem vlastitog komunikaciji prikupljene podatke o
stava Razumije šta je odabranoj temi
Uočiti sve elemente kritika i ko je prikaza
rasprave kritičar.
Uočiti obilježja Mogućnost pisanja
kritičkog prikaza prikaza osvrćući se
P isati kritički prikaz na na temu i fabulu
odabranu temu služeći
se bilješkama
Mogućnost pisanja Iznosi svoja zapaža-

Uočiti obilježja eseja.
eseja o bliskoj temi nja, osjećaje i misli
P isati esej o odabranoj
Esej Tvrdnju dokazuje i Uspješno spaja
temi spajajući pjesnički
pri tome iskazuje subjektivno i
i naučni način
svoje osjećaje i objektivno dokazujući
izražavanja
misli tezu
NARACIJA
Pričanje smiješnih Mogućnost uvoñenja Humor u pripovije- Jezični nesporazumi i
Čitanje dogañaja novih elemenata u danju ostvaruje neobične situacije
Čitanje tekstova pripovijedanje humorističnim stvaraju humor.
Pisanje pisanih različitim Razvijati osjećaj za poredbama Koristi ironiju u
stilovima: književno- humor, smijeh i epitetima i grañenju humora.
umjetnički, naučni, duhovitost perifraza-ma Pravilno čita naglasno
novinski, administra- Čitati i razumjeti P ravilno čita i označene riječi
tivni tekstove pisane razumije tekstove Mogućnost snalaženja
Izražajno čitanje različitim stilovima pisane različitim u svim oblicima
(artikulacija glasova, Osposobljavanje stilovima izražavanja.
naglasak, brzina, učenika za upotrebu Razvijena
stanka, jačina, ton, različitih stilova u samostalnost u
isticanje riječi) pisanju pisanju po diktatu i
Pisanje molbe, pisanju sastava koji
zapisnika, prijave su programska
Pisanje teksta na obaveza
raznim obrascima,
uplatnicama, prizna-
nicama, telegramima
Pisanje rasprave,
kritičkog prikaza
knjige i eseja
Pisanje diktata
529
Pisanje dviju školskih
zadaća
MEDIJSKA KULTURA ZA IX RAZRED

ISHODI UČENJA
Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni zadatci
Dokumentarni film Razlikovati dokumentarni film od ostalih P repoznaje filmske rodove: Razlikuje vrste dokumentarnih
Scenarij-scenarist, filmskih radova animirani, dokumentarni i filmova
knjiga snimanja- Uočiti filmska izražajna sredstva u igrani film Razlikuje scenarij i knjigu
redatelj dokumentarnom filmu Razumije ulogu redatelja i snimanja
Filmska montaža Razlikovati scenarij i knjigu snimanja glumaca u filmskom ili Razumije ulogu montaže u
Mreža (Internet) Uočiti vrste montaže pozorišnom djelu stvaranju filmskog djela
(linearna, paralelna i retrospektivna Zna šta je kadar i da se Mogućnost nalaženja podataka
montaža) spajaju tokom montiranja preko Interneta, služenje
Osvijestiti mogućnost i prednost nalaženja filma računarskim tražilicama
podataka preko Interneta Može doći do podataka
putem Interneta (npr. prikaz
lektire na Internetu)
LEKTIRA
1. M. Dizdar: Pjesme (izbor)

2. N. Ibrišimović : Nepoznati ljudi (izbor pripovijetki)
3. D. Sušić: Nevakat
4. V. Šekspir: Romeo i Julija
5. Molijer: Tvrdica
6. R. Bach: Galeb Džonatan Livingston
7. S. Kolar: Breza
8. V. Parun: Pjesme (izbor)
9. M. Jergović: Pripovijetke (izbor)
10. I. Andrić : Pripovijetke (izbor)
11. V. Popa: Oč iju tvojih da nije (izbor pjesama)
12. R. Pavlović: Pripovijetke (izbor)
530
STRANI J EZIK
ENGLESKI
FRANCUSKI
NJEMAČKI
ARAPSKI
Engleski jezik – prvi strani jezik, sedma godina učenja


U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2.2 Evropskog
okvira za strane jezike - CEFR.
Jezičke vještine Oček ivani rezultati / ishodi učenja
Slušanje i razumijevanje Učenik
• može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne, konkretne potrebe. Može, s izvjesnim naporom,
razumjeti samo suštinu direktnog, stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine.
• može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje, može razumjeti niz svakodnevnih
riječi i veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se
raspravlja o poznatim temama ili općepoznatim stvarima.
• može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan, jasan jezik, može često
zahtijevati da mu se nešto ponovi.
Čitanje i razumijevanje Učenik

• može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima iz svakidašnjice koji se
sastoje od dva-tri pasusa (reklame, pisma, jelovnici, raspored) i u tekstovima baziranim na
činjenicama (uputstva, kratke vijesti).
• može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o
poznatim temama, može povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku
i kontekstu.
• često mora ponovno pročitati i koristiti rječnik .
Govor Učenik
• može razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega važnim temama.
može zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme.
• govori relativno tečno, ali su još uvijek veoma primjetni različiti tipovi zastajkivanja.
• izgovara razumljivo, iako je primjetan strani akcenat i pravi greške fonološke prirode.
• relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ograničenim brojem idioma. U stanju je
koristi razne jednostavne konstrukcije i neke složene.
• u proširenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih grešaka koje mogu povremeno
prouzrokovati nerazumijevanje.
Pisanje Učenik
• je u stanju pismeno opisati uobičajene svakodnevne situacije.
• zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan dogañaj, ranije aktivnosti i lična iskustva ili
ono što se svakodnevno piše u njegovom okruženju (kratka pisma, bilješke, molbe, telefonske
poruke).
• zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najčešće veznike.
• zna napisati najčešće riječi i konstrukcije, ali pravi mnogo grešaka kod pisanja ostalih formi i
konstrukcija i daje nespretne formulacije.
Znanje o jeziku • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja.
531
Nivo Funk cije i
Teme Ak tivnosti Gram atika Vokabular
vje štine
RECEPCIJA Učenici će ponavljati i Učenici će učiti ili ponavljati
9. razred • Uče nje i Učenici će moći da: a) SLUŠANJE I učiti: vokabular koji se odnosi na
Osnovna školovanje - izraze usmeno ili REAGIRANJE Imenice: date teme:
škola • Putovanja pismeno: Učenici će slušati broj, rod i padež (npr. • Učenje kako treba učiti,
7. • Dokolica - svoj stav u vezi sa izgovore ni tekst i He gave me a letter. He osnovni vokabular, npr. the
godina • Tradicije, datim temama re agirat će : gave a letter to me.) importance of education, self-
učenja legende, dajući argumente za -davan je m Zamje nice: assessment, life-long learning
engleskog praznovje- i protiv kratkih i nešto dužih - Lične itd. razlike UK, USA, B iH.
jezika rja - dopadanje i odgovora - Pokazne • Različiti n ačini putovanja,
• Ljudi i nedopadanje - uo čavanje m opće i - Upitne prošireniji vokabular
dogañaji u - slaganje i neslaganje posebne - Prisvojne neophodan za opisivanje
prošlosti -opišu: informacije - Neodreñene mjesta, npr. journey,
- osobe, predmete, - pove zivanje m - Odnosne zamjenice: excursion, trip, outing, itd.
• Okoliš –
promjene i mjesta odgovarajućih who, which, that • Dokolica, nešto prošireniji
zaštita - osjećanja dijelova Prid jeve: vokabular, npr. film, theatre,
- neki dogañaj u - predviñan je m - De terminatore : TV series, soap operas,
• Zanimanja
prošlosti osnovnog Članove: a/an, the, zero reading books, itd.
/ karijere
- neki izum, proces sadržaja teksta Prisvojne pridjeve • Tradicije, stare legende iz
• Moja - porede ljude i Pokazne pridjeve
- popunjava-n je m raznih zemalja, osnovni
domovina
predmete praznina i tabela Pridjeve za vokabular, npr.
• Svijet
- traže, d aju i slije de - pravlje nje m neodreñenu količinu i Robin Hood, Loch Ness
budućnosti broj, npr. some, any,
uputstva bilje žaka Monster, urbane legende,
- postavljaju pitanja i - rje šavanjem much, many, all, (a) legende iz našeg vremena i
daju odgovore na zadataka few, (a) little, itd. okruženja
lična pitanja, kao i tačno/netačno, Upitne pridjeve: what, • Ljudi i dogañaji u prošlosti,
pitanja u vezi sa zadataka which, whose vokabular vezan uz znamenite
mišljenjima drugih višestrukog izbora - Opisne pridjeve, koji ljude i dogañaje iz prošlosti te
- traže, d aju i slije de b) ČITANJE I se odnose na date teme izume koji su promijenili
uputstva REAGIRANJE - Pridjeve i priloge svijet, sa osvrtom na BiH, npr.
(npr. kako se koristi Učenici će čitati (npr. good – well, scientific discoveries, the
neki ureñaj) kratke tekstove u friendly – in a friendly wheel, the telephone itd.
- pišu sebi ili naglas i way/manner) • Okoliš – promjene i zaštita,
- prijavu na dati oglas re agirat će : Glagole: osnovni vokabular, npr. air
- kraći sastav / opis - uočavanjem opće ili Present Simple, pollution, heat, greenhouse
- koriste javne usluge posebne Present Continuous, effect, deforestation, exhaust
(npr. banku, in form acije Past Simple, Past fumes, changes in climate.
željeznicu, telefon) - predviñan je m Continuous, Present reduce car traffic, use lead-
- govore /pišu o sadržaja ili suštine Perfect, F uture Tense, free gas/petrol, recycling, itd.
dobrim i lošim teksta Going to – forma • Zanimanja/karijere , osnovni
stranama nečega u - rje šavanjem Present Perfect vokabular uz upotrebu fraznih
okviru date teme - zadataka Continuous (sa glagola i izraza, kao što su: set
- vode anketu u vezi tačno/netačno for, since) up, drop out, leave, apply for a
sa datom temom, na - zadataka Past Perfect (u job, free lance, give up, attend
osnovu čega će višestrukog izbora rečenicama sa a training course, read, advert
napisati kratak PRODUKCIJA after/when/before) itd.
izvještaj, članak ili a) GOVOR - Modalne glagole :
• Moja domovina, osnovni
usmeno izlagati Učenici će: have to/not have to, vokabular za opisivanje u
- intervjuišu svoga - uče stvovati u must, mustn’t, needn’t okviru odabranog aspekta
druga, susjeda, - razgovorima, - Ve zne glagole koji prikazivanja svoje domovine
poznatu ličnost itd. debatama i panel zahtijevaju dopunu
• Svije t budućnosti, osnovni
- rade zaje dnički na diskusijama pridjevom (npr. appear
vokabular vezan uz
rješavanju nekog - strukturiranim upset, seem right, look
predviñanja dogañaja i razvoja
problema / izradi diskusijama nice, smell/taste/sound
u budućnosti naše planete itd.
projekta. - igrati po ulogama nice)
- izraziti mišljenje - Glagole iza kojih
Pored toga što će neprestano
navodeći prednosti i slijedi gerund i/ili
dograñivati vokabular, učenici
nedostatke nečega, infinitiv (npr. begin
će učiti da koriste:
u okviru date teme reading/to read, enjoy
Afikse, koji se odnose na date
- pre pričavati priču ili walk ing, want to walk )
teme i gramatiku, npr.
dogañaj - Passive Voice, nešto
scholarship, apprenticeship,
- održati usmenu opširnije
irregular, indefinite,
prezentaciju koja Rečenice:
unpopular, unfair itd.
se zasniva na - If rečenice (drugi tip)
Antonime, koji se odnose na
prethodnom - Vremenske
date teme, npr. reliable –
slušanju ili čitanju - Odnosne
unreliable, possible –
b) PISANJE (restriktivne i
impossible, moral – immoral,
Učenici će: nerestriktivne)
itd.
pisati dik tat, k ratke Direktni i indirektni
Složenice, koje se odnose na
poruke, lična pisma, govor (izjave,
date teme, npr. self-service,
razglednice zapovijesti, molbe,
self-control, itd.
(aktivnosti koje vodi pitanja) sa uvodnim
Homografe, koji se odnose na
nastavnik, a k oje se glagolima say, tell i ask
date teme, npr. use (noun) i
532
zasnivaju n a u sadašnjem vremenu. use (verb), record (noun) i
prethodnom čitanju, record (verb), itd.
slušanju ili Kolokacije, koje se odnose na
korište nju bilježak a) date teme, npr. do some
- kraću priču, revision, take an exam,
radove u kojima se fail/pass an exam, fill in the
iznosi mišljenje application form, go for a
- različite kraće first/final interview
opise Prevodne ekvivalente ključnih
- popunjavati obrasce riječi i izraza, uz selektivno
i pisati upitnike poreñenje sa maternjim
- praviti poste re , jezikom učenika, kao i nekim
raspored časova drugim stranim jezicima.
- praviti bilješke
- ispravljati greške –
se lf-correction,
peer-correction
Uč enici će takoñ er učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajuć i se na znanje stečeno kroz uč enje
drugih školskih predmeta u okviru datih tema.
Uč enici će se:
− upoznavati sa sličnostima i različ itostima izmeñ u Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog
govornog područja u oblasti kulture, edukacije, slobodnog vremena u čenika, nač ina življenja u
okviru datih tema
− navikavati da se ophode u čtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče
- uč iti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na na čin koji je prirodan za
kulturu zemlje čiji jezik u če, obrać ajući posebnu pažnju na odnose meñ u ljudima pri neposrednom
kontaktu, komunikaciji itd.
- naučiti da poštuju tradiciju, običaje, navike drugih ljudi itd.
UČENJE KAKO TREBA UČITI
Uč enici će uč iti da:

- budu odgovorni i aktivni kada uč e jezik
- koriste različ ite radne metode i strategije uč enja tipič ne za učenje jezika, kao što je razumijevanje
smisla iz konteksta itd.
- nadoknañ uju praznine u znanju korištenjem različitih metoda, kao što je parafraziranje
- koriste informacionu tehnologiju kod uč enja jezika
u odnosu na postavljene ciljeve i, ako je potrebno, mijenjati metode rada
- koriste samostalno udžbenike, rje čnike i druge priruč nike
CILJANI NIVO ZNANJA
9. razred Slušanje i Čitanje i

Govorenje Pisanje
7. godina učenja razumijevanje razumijevanje
Nivoi A2.2 A2.2 A2.2 A2.2
533
Engleski jezik – drugi strani jezik, četvrta godina učenja

U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2.1
Zajedničkog evropskog okvira za jezike - CEFR.
Slušanje i Učenik
razumijevanje • može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za
njega od neposredne važnosti.
• može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i pratiti promjenu
teme na TV vijestima.
• može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od
normalne. često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi.
Čitanje i Učenik
razumijevanje • može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma,
kratke vijesti, jednostavna uputstva).
• može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa.
• može locirati, komparirati, kontrastirati jednu ili više odreñenih informacija u nešto širem tekstu.
ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica.
• sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta.
Govor Učenik
• može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan.
• može razumjeti kratke informacije društvenog tipa, te obavljati dosta transakcija. M ože nakratko
povesti razgovor, ali je rijetko u stanju da ga dobrovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno.
• izgovara bez poteškoća neke poznate nizove, ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešaka kod
započinjanja.
• izgovara općenito dovoljno jasno i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im
ponešto ponovi.
• vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama, ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka.
Pisanje Učenik
• je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija.
• zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma, bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama.
• zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti,
• zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena, afiksi) i daje mnogo
Znanje o jeziku • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku.
534
Stepen Te me Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatik a Vok abular
Učenik će: Učenik će učiti ili Učenik će ponavljati
IX razre d • Ljudsko - koristiti rje čnik i RECEPCIJA: ponavljati: i učiti samo osnovni
Osnovna tijelo - naučiti voditi a) SLUŠANJE I Imenice: vokabular koji se
škola odje ća svoj vlastiti REAGIRANJE - brojive, nebrojive odnosi na date teme,
4. godina • Ličnost, - učiti i vje žbati Učenik će slušati izgovoreni - pravilnu/ne- kao npr.
učenja k arak teri- fone tski izgovor tekst i reagirati: pravilnu množinu Ljudsko tijelo –
engleskog stike i - opisivati buduće 1) Neverbalno Zamjenice: odjeća, prošireni
je zika odrastan je planove spajanjem slika i slušanog - L ične (padež rječnik za dijelove
• Zabava i - prihvatiti ili teksta, označavanjem subjekta i objekta) tijela, odjeće i boja,
slobodne odbiti ponude tačnih/netačnih tvrdnji, - P okazne (this, that, npr. multicoloured
aktivnosti - izražavati davanjem kratkih odgovora na these, those) leggings, baggy
• Kultura, zahtjeve i pitanja, popunjavanjem - Upitne (who, which, trousers
medijska prije dloge praznina u tekstu / tabela, what, whose) Ličnost,
k ultura i - tražiti i davati rješavanje zadataka - P risvojne (mine, k arakteristike i
sport savjete višestrukog izbora itd. yours…) odrastan je –
• Prošlost i - opisivati: 2) Verbalno - Neodreñene rječnik vezan uz
historijski - ljude i predmete postavljanjem jednostavnih (somebody, anybody, odrastanje: age,
dogañaji - neka raspoloženja pitanja, davanjem informacija, nobody, something…) height, weight, tall,
• Novac i i stanja učešćem u dijalozima / Odnosne zamjenice: white, big, health.
materijalni - trenutnu igranjem uloga itd. who, which, that, house and school
svijet ak tivnost d) ČITANJE I whose rules: must/mustn’t,
• Izbor - prošle radn je REAGIRANJE Pridjeve: should/shouldn't
zaniman ja - dopadanja, Učenik će čitati kratke Determinatore, Zab ava i slobodne
ne dopadan ja tekstove, u sebi ili naglas, i - članove: a/an, the, aktivnosti – nešto
- postavljati pitanja reagirati zero prošireniji rječnik,
i odgovarati n a 1) Neverbalno - prisvojne pridjeve, npr. favourite
njih spajanjem slika i tekstova, - pokazne pridjeve, sports, games
- tražiti i davati označavanjem tačnih i this (girl), that (boy), unusual hobbies, I
in formacije netačnih tvrdnji, these (girls), those like listening to
- slušati očekujući prezentiranjem odreñenih (boys) music itd.
da čuju odreñenu dijelova teksta mimikom, - pridjeve neodreñene Kultura, medijska
in formaciju dopunjavanjem teksta itd. količine i broja (some, k ultura i sport –
- slušati razne pjesme 2) Verbalno any, much, many, all) osnovni rječnik
i prepoznavati postavljanjem pitanja i - upitne pridjeve vezan za film i TV,
stihove odgovaranjem na pitanja, (what, which, whose) novine/ časopise,
- raditi na prepričavanjem dijelova ili - Opisne pridjeve npr. drama,
unapreñenju cijelih kratkih tekstova (najčešće): u okviru documentarie, quiz
spellinga proširenim rečenicama, datih tema shows, news,
- pisati k ratke upotrebom novog vokabulara - opore ñenje column. rječnik
poruke i opise u konkretnim pridjeva (pravilno i vezan uz poznate
primjerima/rečeni-cama, nepravilno) kulturno-sportske
reagiranjem na tvrdnje itd. Brojeve: glavni i dogañaje
PRODUKCIJA: redni Prošlost i
d) GOVOR Glagole: historijski
Učenik će: Present Simple dogañaji – rječnik
- uče stvovati u kratkim (potvrdna, odrična, vezan za
jednostavnim dijalozima upitna forma) naseljavanje i
- pripremati dijaloge prema Present Continuous nastanak civilizacija
zadatim elementima (potvrdna, odrična, na današnjem
- davati važne in form acije o upitna forma) govornom prostoru
sebi i svom okruženju Past Simple pravilnih engleskog jezika i
- pre pričavati kratke sadržaje i nepravilnih glagola BiH, Australia -
/govoriti kratke iskaze (potvrdna, odrična, Native Australians,
- uče stvovati u razgovoru o upitna forma) America - Native
zadanim temama Future Simple: Americans
- pjevati pjesme shall/will (potvrdna, Novac i mate rijaln i
- igrati uloge, jezične igre itd. odrična, upitna svijet – rječnik
- recitirati, dramatizirati forma) vezan uz činjenice o
e) PISANJE Present Continuous za novcu, money facts,
Učenik će: izražavanje banknote, coins,
- pisati kratke diktate budućnosti cheque, shopping,
- pre pisivati rečenice i kraće Going to-oblik customer itd.
tekstove Glagole: be, Izbor zanimanja -
- pisati k ratke sastave prema have/have got Osim što će stalno
datom modelu – voñeno (potvrdna, odrična, proširivati
pisanje upitna forma) vokabular, učenici
- dopunjavati nedovršene Izražavanje navika u će ponavljati ili
rečenice, tabele križaljke, prošlosti: used to učiti d a koriste:
pjesme itd. Gerund-upotreba - Skraćenice ,
- konstruirati re čenice od gerunda - Afikse
niza zadatih riječi Modalne glagole: can, - Antonime
may, must ,have to, - Složenice
should, - Kolok acije u vezi
Present Perfect sa datim temama.
535
Simple with just,
already, yet, since, for
Past Continuous
Tense
Passive (present i past
simple, future)
Priloge za mjesto,
vrijeme, način
Prije dloge: nešto
proširenija upotreba
prijedloga za mjesto i
vrijeme
Re čenice :
- if rečenice, prvi tip
- vremenske rečenice
(when)
- direktni i indirektni
govor - izjave,
zapovijesti (glagol
glavne rečenice u
prezentu)
Uč enici će takoñ er učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajuć i se na znanje stečeno kroz uč enje
drugih školskih predmeta u okviru datih tema.
Uč enici će se:
− upoznavati sa sličnostima i različ itostima izmeñ u Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog
govornog područja u oblasti kulture, edukacije, slobodnog vremena u čenika, nač ina življenja u
okviru datih tema
− navikavati da se ophode u čtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče
− uč iti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na na čin koji je prirodan za
kulturu zemlje čiji jezik u če, obrać ajući posebnu pažnju na odnose meñ u ljudima pri neposrednom
kontaktu, komunikaciji itd.
− naučiti da poštuju tradiciju, običaje, navike drugih ljudi itd.
UČENJE KAKO SE TREBA UČITI

Uč enici će uč iti da:
- budu odgovorni i aktivni kada uč e jezik
- koriste različ ite metode i strategije učenja jezika iz najbolje prakse
- nadoknañ uju praznine u znanju korištenjem različitih metoda, kao što je parafraziranje itd.
- koriste informacionu tehnologiju kod uč enja jezika
u odnosu na postavljene ciljeve i, ako je potrebno, mijenjaju metode rada
- koriste samostalno udžbenike, rje čnike i druge priruč nike.
CILJANI NIVO ZNANJA
9. razred – 4. Slušanje i Govorenje Čitanje i Pisanje

godina u čenja razumijevanje razumijevanje
Nivoi A2.1 A2.1 A2.1 A2.1
536
Njemački jezik – prvi strani jezik, sedma godina učenja

U nastavi njemačkog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2.2 Evropskog okvira za strane
jezike.
Je zičke Oček ivani rezultati/ ishodi učenja
vještine
Slušanje i • Učenik može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne, konkretne potrebe. Može s izvjesnim naporom
razumijevanje razumjeti samo suštinu direktnog, stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine.
• Učenik može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje. Može razumjeti niz običnih riječi i
veoma ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o
poznatim temama ili općepoznatim stvarima.
• Može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan, jasan jezik. Može često zahtijevati
da mu se nešto ponovi.
Čitanje i • Učenik može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima iz svakidašnjice koji
razumijevanje se sastoje od dva-tri pasusa (reklame, jelovnici, raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama
(uputstva, kratke vijesti).
• Može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o poznatim
temama. Može povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu .
• Često mora ponovno pročitati i koristiti rječnik.
Govor • Učenik može razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega važnim temama.
Može zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme.
• Govori relativno tečno, ali su još uvijek veoma primjetni različiti tipovi zastajkivanja.
• Izgovor je razumljiviji, uprkos primjetnog stranog akcenta i grešaka fonološke prirode.
• Relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ograničenim brojem idioma. U stanju je da
koristi razne jednostavne konstrukcije i neke složene.
• U proširenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih grešaka koje mogu povremeno prouzrokovati
nerazumijevanje.
Pisanje • Učenik je u stanju pismeno opisati najuobičajenije svakodnevne situacije.

• Zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan dogañaj, ranije aktivnosti i lična iskustva ili ono što
se svakodnevno piše u njegovom okruženju (kratka pisma, bilješke, molbe, telefonske poruke).
• Zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najčešće veznike.
• Zna napisati najčešće riječi i konstrukcije, ali pravi mnogo grešaka kod pisanja ostalih formi i
konstrukcija i daje nespretne formulacije.
Tematske cjeline:
1. Učenje i školovanje
2. Putovanja
3. Prijateljstvo, druženje, konflikti, rješavanje problema
4. Prva ljubav
5. Dokolica
6. Tradicija, legende, praznovjerja
7. Okoliš i zaštita okoliša
8. Izbor zanimanja
9. Moja domovina
537
Funk cije i sposobnosti Vještine Gramatika Vok abular
Učenici će znati: SLUŠANJE I Učenici će učiti o tome i k oristiti: Učenici ce usvajati novi i proširivati
-govoriti o svojim navikama RAZUMIJEVANJE Imenice: već usvojeni vok abular koji se
-pronaći potrebne Učenici će slušati izgovoreni tekst i Sistematizacija znanja o odnosi na date teme, npr.:
informacije u prospektu reagirati deklinaciji imenica Putovanja:
- opisati mjesto u kojem - povezivanjem slike i slušanog Zamjenice: in den Urlaub fahren, andere Länder
žive ili provode odmor teksta, - Lične i prisvojne zamjenice – und Leute kennen lernen, Sonne
-odabrati cilj putovanja i - označavanjem tačnih i netačnih sistematizacija und Meer genießen, die Natur
prijevozno sredstvo tvrdnji - Upitna zamjenica was für ein erleben, das H otelzimmer
- planirati putovanje - davanjem kratkih odgovora na - Neodreñene zamjenice alles, reservieren, der Reiseprospekt,
-argumentirati svoju odluku, nastavnikova pitanja ili pitanja einer, keiner, jeder, jemand, was Klassenfahrt, Jugendherberge,
nekoga uvjeriti u njenu koja su čuli sa nosača zvuka i sl. - Odnosna zamjenica Ankunft, Landschaft,
ispravnost - popunjavanjem praznina u tekstu, der/die/das u nominativu, Verkehrsmittel, eine Stadt
-reći s kime se najviše druže - popunjavanjem tabela, akuzativu i dativu besichtigen, Stadtrundfahrt . . .
i zašto dolazi do - rješavanjem zadataka višestrukog te zamjenica das, was (Das, was Dru že nje, konflikti, rje šavanje
nesporazuma i konflikata s izbora du gesagt hast . . .) proble ma:
prijateljima ili roditeljima ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Pridjevi: miteinader reden, Ratschläge geben,
- voditi razgovor u hotelu, Učenici će - Atributivno upotrijebljen bei Problemen helfen, für jemanden
restoranu, na željezničkoj - čitati rečenice i kraće tekstove, pridjev u nominativu i da sein, auf Kritik reagieren, nett
stanici - tražiti osnovne informacije u akuzativu (slaba, jaka, zueinander sein, an andere denken,
- pričati o dogañajima sa tekstu pritom rješavajući zadatke mješovita deklinacija) argumentieren, sich streiten, sich
putovanja poput: Glagoli: beruhigen . . .
- imenovati probleme pridruživanja slike tekstu, - perfekt jakih glagola Dokolica
-dati savjete pridruživanja podnaslova - perfekt pomoćnih glagola Computerspiele, Gameboy,
-definirati pravila ponašanja dijelovima teksta, označavanja - perfekt glagola sa Leselust, Telefonieren, Internet,
i komuniciranja tačnih i netačnih tvrdnji, nenaglašenim prefiksom i faulenzen . . .
- govoriti o prednostima i odgovaranja na postavljena pitanja, glagola na –ieren Tradicija, legende , praznovje rja
nedostacima nekog dopunjavanja teksta, - perfekt glagola sa razdvojivim Glücksbringer, P ech haben, Glück
zanimanja popunjavanja tabela prefiksom haben, das Kleeblatt, der P ilz, der
-razumjeti reklamne GOVOR - glagoli sa prijedlozima - Schornsteinfeger, das Hufeisen . . .
tekstove Učenici će: najfrekventniji (einladen zu, sich Okoliš i zaštita okoliša
-razumjeti vremensku - govoriti kratke iskaze sa mnogo interessieren für) . . ., Wetterbericht,
prognozu pauza i tražeći odgovarajuće Prijedlozi: Tageshöchsttemperatur, stark
-govoriti o vremenu izraze, - P rijedlozi sa dativom i bewölkt, Nebel, Regen, Wolken, die
-govoriti o ekološkim - postavljati jednostavna pitanja, akuzativom Temperatur steigt auf 10 Grad,
problemima - davati važne informacije o sebi i - P rijedlozi sa akuzativom Umweltaktionen in der Schule,
-govoriti o tome kako sami neposrednom okruženju, Rečenica: Abfall, T ierschutz, Müll,
doprinose zaštiti okoliša - riječi i grupe riječi i rečenice - Vremenska rečenica sa Verpackung . . .
-reći koliko svako može povezivati jednostavnim veznicima wenn i als Izbor zanimanja
učiniti za zaštitu okoliša veznicima i, ili, onda - Atributska rečenica sa Vorteile, Nachteile eines Jobs, Geld
- igrati uloge, odnosnom zamjenicom u verdienen, Teamarbeit, Erfahrungen
- pripremati i sprovoditi nominativu i akuzativu sammeln, S paß haben, Traumberuf,
jednostavne dijaloge, - Eliptična sporedna rečenica sa Nebenjobs . . .
- voditi dijaloge prema datoj skici W-upitnom riječi (Ich weiß nicht, Napomena:
PISANJE wo .) Navedena leksika je samo prijedlog
Učenici će: - P oredbena rečenica: moguće leksike. Ne smije se
- prepisivati rečenice i kraće Sie haben einen größeren Garten shvatiti kao obavezan leksički
tekstove, als wir. minimum.
- rekonstruirati riječi i rečenice, Učenici će koristiti ali ne i učiti
- dopunjavati izostavljene riječi, o sljedećem:
dijelove rečenice ili cijele rečenice, Priloge
- pisati kratki jednostavan tekst najfrekventnije priloge za mjesto
prema datom tekstualnom modelu i vrijeme
(voñeno pisanje)
538
Njemački jezik – drugi strani jezik, četvrta godina učenja

U nastavi njemačkog jezika u devetom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 Evropskog okvira za strane
jezike.
Slušanje i • Učenik može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje
razumijevanje su za njega od neposredne važnosti
• Može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i pratiti
promjenu teme na TV vijestima.
• Može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od
normalne. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi.
Čitanje i • Učenik može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna
razumijevanje pisma, kratke vijesti, jednostavna uputstva).
• Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. Može locirati,
komparirati, kontrastirati jednu ili više odreñenih informacija u nešto širem tekstu. Ponekad je u
stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica.
• Sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta.
Govor • Učenik može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. Može
razumjeti kratke informacije društvenog tipa, te obavljati dosta transakcija. Može nakratko povesti
razgovor, ali je rijetko u stanju da ga dobrovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno.
• Izgovara bez poteškoća neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešaka kod
započinjanja.
• Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju
da im ponešto ponovi.
• Vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama, ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka.
Pisanje • Učenik je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija.

• Zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma, bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama.
Zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti,
• Zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena, afiksi) i daje mnogo
.
Tematske cjeline:
1. Zemlje njemač kog govornog podru čja
2. Moja domovina
3. Svakodnevni život i slobodno vrijeme
4. Putovanje
5. Prijateljstvo
6. Prva ljubav
7. Sredstva informiranja
8. Praznici i tradicija
9. Izbor zanimanja
539
Funk cije i sposobnosti Vještine Gramatik a Vokabular
Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će učiti o tome i Učenici ce usvajati novi i
- planirati putovanje, Učenici će slušati izgovoreni tekst i koristiti: proširivati već usvojeni
- odabrati cilj putovanja i reagirati: Imenice: vok abular koji se odnosi na
prijevozno sredstvo, - povezivanjem slike i slušanog teksta, Sistematizacija znanja o date teme, npr.:
-razumjeti tekst oglasa, - označavanjem tačnih i netačnih deklinaciji imenica Svakodnevni život:
prospekta i slično, tvrdnji Zam je nice: der Alltag, Termine
-uspostaviti kontakt - davanjem kratkih odgovora na - Sistematizacija ličnih i vereinabren, Wochenplan,
telefonom ili mailom, nastavnikova pitanja ili pitanja koja prisvojnih zamjenica u Verabredungen,
-diskutirati pro i kontra, su čuli sa CD-a i sl. nominativu, dativu i Freizeitaktivitäten, etwas
-argumentirati svoju - popunjavanjem praznina u tekstu, akuzativu unternehmen . . .
odluku, - popunjavanjem tabela, - Upitna zamjenica was für Putovanje :
- predstaviti najboljeg - rješavanjem zadataka višestrukog ein in den Urlaub fahren, andere
prijatelja, izbora Pridjevi: Länder und S itten kennen
- izraziti osjećanja, ČITANJE I RAZUMIJEVANJE - Atributivno upotrijebljen lernen, die Natur erleben,
- govoriti o svom hobiju, Učenici će: pridjev u nominativu Reiseprospekt, Klassenfahrt,
svojim navikama, - čitati rečenice i kraće tekstove, Glagoli: Jugendherberge,
- nešto opisati, porediti - tražiti osnovne informacije u tekstu - preterit modalnih glagola Verkehrsmittel, Stadtrundfahrt..
sa nečim, iskazati pritom rješavajući zadatke poput: - perfekt najfrekventnijih Prijateljstvo, prva ljubav:
mišljenje o nečem, . . . pridruživanja slike tekstu, jakih glagola miteinander reden, Ratschläge
- diskutirati o TV- pridruživanja podnaslova dijelovima - perfekt glagola sa geben, bei Problemen helfen,
programu, teksta, označavanja tačnih i netačnih nenaglašenim prefiksom i gemeinsam etwas unternehmen,
-nabrojati svoje omiljene tvrdnji, glagola na –ieren sich auf jemanden verlassen, für
emisije i obrazložiti odgovaranja na postavljena pitanja, - perfekt glagola sa jemanden da sein . . .
izbor, dopunjavanja teksta, razdvojivim prefiksom Sre dstva informiranja:
- opisati medije i njihovu popunjavanja tabela i sl. Prijedlozi: Fernsehprogramm, Nachrichten,
funkciju, GOVOR - Prijedlozi sa dativom i Werbung,
- govoriti o omiljenom Učenici će: akuzativom Jugendsendung, Sportreportage,
prazniku, - govoriti kratke iskaze sa mnogo - Prijedlozi sa akuzativom Zeitung, Zeitschrift, Rundfunk,
- čestitati praznike, pauza i tražeći odgovarajuće izraze, (najčešći) Medien früher und heute,
- govoriti o svojim - postavljati jednostavna pitanja, Rečenica: berichten . . .
željama vezano za - davati važne informacije o sebi i - Zavisnosložena rečenica sa Izbor zanimanja
budućnost i izbor neposrednom okruženju, veznikom dass Vorteile, Nachteile eines Jobs,
zanimanja, - riječi i grupe riječi i rečenice - Vremenska rečenica sa Geld verdienen, Teamarbeit,
- nabrojati zemlje povezivati jednostavnim veznicima i, veznicima wenn i als Erfahrungen sammeln, Spaß
njemačkog govornog ili, onda Učenici će koristiti ali ne i haben, Traumberuf, Nebenjobs..
područja, poznate - igrati uloge, učiti o sljedećem: Praznici i tradicija:
ličnosti sa njemačkog - pripremati i sprovoditi jednostavne Priloge Weihnachten, Weihnachtslieder,
govornog područja, dijaloge, najfrekventnije priloge za Ostern, Bajram, Familienfeste,
- govoriti o svojoj - voditi dijaloge prema datoj skici. mjesto i vrijeme Karneval, Valentinstag,
domovini PISANJE feierlich, gemütlich, ein Fest
Učenici će: vorbereiten, Glückwünsche, sich
- prepisivati rečenice i kraće tekstove, bedanken, . . .
- rekonstruirati riječi i rečenice, Napomena:
- dopunjavati izostavljene riječi, Navedena leksika je samo
dijelove rečenice ili cijele rečenice, prijedlog moguće leksike. Ne
- pisati kratki jednostavan tekst prema smije se shvatiti kao obavezan
datom tekstualnom modelu leksički minimum
(voñeno pisanje)
540
Francuski jezik – prvi strani jezik, sedma godina učenja
U nastavi francuskog jezika u ovom razre du osnovne škole treba te žiti u potpunosti dostizanju nivoa A2.2. Evropskog okvira za
strane je zike.
Jezičke vještine Očekivani re zultati / ishodi učenja
Slušanje i Učenik
razumijevanje • razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog života (lične informacije, kupovina, putovanje,
škola, profesija, moda …)
• razumije kraće dijaloge i diskusije u situacijama iz svakodnevnog života (u restoranu, na ulici, u školi, na
poslu, na putovanju…)
• razumije kratke upute, savjete, zadatke,
• razumije osjećanja i stavove govornika
Čitanje i • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog života
razumijevanje • čita i pronalazi tražene informacije u katalozima, oglasima, turističkim brošurama…
• čita i razumije kratke novinske članke, lična pisma, poruke, čestitke, pozivnice, uputstva o upotrebi…
Govor • učestvuje u razgovoru na poznatu temu, postavlja pitanja i daje odgovore
• izražava lični stav i osjećanja
• opisuje i govori o osobama iz bližeg okruženja (porodica, prijatelji . . .)
• opisuje i uporeñuje predmete i osobe
Pisanje • piše kratki opis dogañaja, ličnog iskustva, kratko pismo
• piše lične napomene, podsjetnike, bilješke
• piše lične poruke, čestitke, pozivnice, plakate
piše kratke upute o upotrebi . .
Znanje o jeziku • Na ovom nivou učenja učenik prepoznaje, ponavlja, uči i upotrebljava stečena znanja o jeziku
Učenik stiče znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika
Funkcije i
Nivo Te me Aktivnosti Gramatika Vokabular
sposobnosti
RECEPCIJA Učenici će ponavljati Učenici će ponavljati i
9. razred Svakodnevni Učenici će znati a) SLUŠANJE I i utvrñ ivati stečena proširivati vokabular u vezi
Osnovna život (kućanski - opisati (pismeno REAGOVANJE znanja, te učiti i sa sljedećim temama:
škola aparati, kvarovi, i usmeno) Učenici će slušati tekst primjenjivati novo Svakodnevni život
7. godina popravke) - osnovne koji je izgovorio gradivo - les appareils
učenja Obrazovanje karakterne i nastavnik ili izvorni Fonetika électroménagers: le
francuskog i zaniman ja fizičke osobine govornik i reagovati (ponavljanje i réfrigérateur, la cuisinière
jezika - Priroda: čovjeka - davanjem odgovora utvrñivanje) électrique, l’aspirateur, la
Prvi stepen okoliš i zaštita - osobenosti na pitanja - intonacija rečenice machine à laver la vaisselle
osnovnog - Zemlje odreñene profesije - postavljanjem pitanja - vezivanje riječi / le linge
znanja francuskog - opisati putovanje u vezi sa tekstom - specifični fonemi – - la fuite d’eau, de gaz, les
govornog u prošlosti, - potvrñ ivanjem ili vokali, nazali pannes d’électricité
područja sadašnjosti i negiranjem tvrdnji Ime nice - être/tomber en panne
- Moda budućnosti - popunjavanjem - rod i broj imenica réparer, dépanner
- Izlasci - predmete i tabela ili vježbi sa - složene imenice - les métiers: le plombier,
- Putovan ja njihovu upotrebu prazninama npr. le porte- l’électricien, le peintre, le
- Nove - situacije iz datih - podvlačenjem tačnog manteau, la belle- maçon… .
tehnologije: tema odgovora sœur, l’arc en Obrazovan je i zan imanja
Interne t - porediti - zaokruživanjem ciel, … - le système scolaire en
predmete i ljude, višestrukog izbora Član France / en Bosnie-
- tražiti, davati i - bilježenjem ključnih - ponavljanje Herzégovine
slijediti savjete riječi ili traženih odreñenog i - entrer dans le collège,
- tražiti, davati i informacija neodreñenog člana dans le lycée, à l’université
slijediti uputstva o b) ČITANJE I - partitivni član - passer / échouer
upotrebi ureñaja REAGOVANJE - izostavljanje člana l’examen, le bac
- pričati o Učenici će znati čitati Zamjenice - la formation pour devenir
prednostima i kratke tekstove u sebi - lične zamjenice u / être médecin, ingénieur,
lošim stranama ili naglas i reagovati: funkciji subjekta i vétérinaire, journaliste,
predmeta, poslova - rješavanjem zadataka direktnog i interprète…
i dogañaja u višestrukog izbora i indirektnog objekta
okviru datih tema tačnih i netačnih i njihovo mjesto u
- govoriti o svom tvrdnji potvrdnoj, odričnoj i
ličnom stavu u - podvlačenjem upitnoj rečenici
vezi sa datim traženih informacija - pokazne zamjenice
temama - ispravljanjem - prisvojne
pogrešaka
541
- dopunjavanjem zamjenice: Priroda i okoliš
- pisati kratke rečenica - odnosne zamjenice qui, - les termes géographiques et
članke i intervjue - odgovaranjem i que, où, dont l’environnement:
za školske novine, postavljanjem pitanja Pridje vi la pollution de l’air, de l’eau,
turističke - prepričavanjem - prisvojni du sol: les orages, les
prospekte, plakate teksta - pokazni sécheresses, l’inondation, la
PRODUKCIJA - upitni destruction de la couche
Napomena: sve a) GOVOR - opisni – pravilna i d’ozone…
ove funkcije i Učenici će u skladu nepravilna komparacija - préserver la nature, les
vještine će biti sa dostignutim Glagoli actions écologiques, recycler
svedene na jezičkim P otvrdni, odrični i upitni les déchets…
učenikove jezičke kompetencijama oblik: Ze mlje francuskog govornog
kompetencije. - govoriti na zadanu - prezent područja
temu - bliski futur Le français dans le monde
- prepričavati dogañaj - futur I les continents, les pays / les
-predstavljati predmet - perfekt glagola na – er régions du monde où on parle
ili osobu - perfekt nepravilnih français, La France
- sastavljati kraće glagola čestih u upotrebi: métropolitaine et les
dijaloge - imperfekt Domaines et les Terres
- davati i tražiti - subžonktiv prezenta d’Outre Mer les cultures, les
obavijesti i uputstva glagola ne –er i glagola traditions, les légendes
- igrati po ulogama avoir, être i faire Moda
- recitovati - glagolski izrazi: venir - Les vêtements de différents
- pjevati de + infinitiv, être en styles: classique, moderne,
b) PISANJE train de + infinitiv, prêt-à-porter, rock, rap . . . . (le
Učenici će znati -pasiv prezenta, perfekta, chapeau, la casquette, la veste,
pisati: imperfekta i futura la chemise, le pantalon, la
- lične poruke, SMS , Prilozi jupe, la robe, le T-shirt, le
mail, pozivnice, - za mjesto manteau, le/la parka . . .)
pisma - za vrijeme - les chaussures, les bottes, les
- kratku priču, - za količinu baskets, les sandales…
dogañaj - za način - les créateurs de mode, les
- kratki opis - komparacija stylistes,
- intervju priloga (ponavljanje) - porter, aller bien, sembler… .
- diktate - prilozi i priloški izrazi - les couleurs claires/foncées
- kratke članke o za vrijeme: d’abord, à la - les matériaux: coton, laine,
školskom životu fin, ensuite, enfin, puis… jean, cuir…
- popunjavati tabele i - priloške odredbe za - les coiffures modernes
jednostavne križaljke mjesto: loin de, près de, à - le maquillage
- praviti postere, côté de, au milieu de, Izlasci
plakate, uputstva autour de… - la vie et les sorties des
Prijedlozi jeunes: aller au café, à la
à, dans, de, chez, en, discothèque, au club, au
pour, avec, entre, contre concert…
(ponavljanje) - s’amuser bien, danser
B rojevi - sortir ensemble, être / tomber
-Ponavljanje glavnih amoureux de quelqu’un/une,
brojeva do 1000 inviter quelqu’un/e, réserver et
- Redni brojevi do 20 acheter le billet pour…
Veznici - se préparer pour la sortie
et, ou, mais, car Putovanja – proširivanje
Rečenica vokabulara
- prosta rečenica les moyens de transport:
- složena rečenica: l’avion, le train, le TGV, le
- uzročna: parce que - bateau…
vremenska: lorsque, Prendre l’avion, monter /
pendant que, quand descendre, composter le billet,
- pogodbena rečenica: réserver et payer par l’internet,
si + prezent confirmer / annuler la
si + imperfekt réservation,
- rečenica u pasivu déposer / retirer les bagages,
- neupravni govor u les agences de voyage,
prezentu les pliants touristiques, les
guides, les préparatifs pour le
voyage: faire / défaire la
valise, la trousse hygiénique…
Nove tehnologije - Interne t
- faire sa page / un site
personnelle, faire l’Une de
l’école, d’une association,
- naviguer sur le réseau,
chercher des informations,
acheter par internet, les jeux
vidéo, charger de la musique,
des films…
542
Francuski jezik – drugi strani jezik, četvrta godina učenja
U nastavi francuskog jezika u devetom razredu osnov ne škole tre ba te žiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 Evropskog okvira za
strane je zike.
Slušanje i • Učenici razumiju dovoljno kako bi zadovoljili osnovne, konkretne potrebe. Mogu s izvjesnim naporom,
razumijevanje razumjeti samo suštinu izravnog, stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine.
• Mogu uglavnom razaznati temu rasprave kojoj prisustvuju. M ogu razumjeti niz običnih riječi i veoma
ograničen broj idioma u logički povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama
ili općepoznatim stvarima.
• Mogu da razumiju iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan, jasan jezik. Mogu često
zahtijevati da im se nešto ponovi.
Čitanje i • Mogu razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim tekstovima koji se sastoje od dva-tri pasusa
razumijevanje (reklame, jelovnici, raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva, kratke vijesti)
• Mogu povremeno pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu
• Često moraju ponovo pročitati tekst i koristiti rječnik
Govor • Mogu razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o, za njih, važnim temama. Mogu
tražiti pomoć.
• Govore relativno tečno, ali su još uvijek veoma primjetni različiti tipovi zastajkivanja
• Izgovor je razumljiv, uprkos primjetnog stranog akcenta i grešaka fonološke prirode
• Relativno dobro vladaju svakodnevnim vokabularom
U proširenoj usmenoj produkciji još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka (npr. glagolska vremena)
Pisanje • Učenici su u stanju da pismeno opišu najuobičajenije svakodnevne situacije
• Znaju u veoma kratkim crtama opisati neki običan dogañaj, ranije aktivnosti i lična iskustva (kratka
pisma, bilješke, molbe, telefonske poruke)
• Znaju napisati najčešće riječi i konstrukcije ali i dalje prave mnogo grešaka kod pisanja i daju nespretne
formulacije
Znanje o jeziku • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju, ponavljaju, uče i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku
Nivo Te me Funk cije i Ak tivnosti Gramatik a Vokabular

sposobnosti
RECEPCIJA Učenici će Učenici će ponavljati i
9. razred • Druženje i Učenici će znati: a) SLUŠANJE I ponavljati i proširivati vokabular u
Osnovna prijateljstva - pre dstaviti svoje REAGOVANJE utvrñivati stečena vezi sa sljedećim temama:
škola • Škola prijatelje Učenici će slušati znanja, te učiti i Druženje i prijateljstva:
4. godina • Čovjek / - opisati tekst koji je izgovorio primjenjivati novo - le/la meilleur/e ami/e,
učenja dijelovi - osnovne nastavnik ili izvorni gradivo avoir de la confiance ,
francuskog ljudskog karakterne osobine govornik i reagovati Fonetik a se confier à, sortir
jezika tijela čovjeka 1) Neverbalno - intonacija rečenice ensemble, s’amuser bien,
Razvijanje • Zdravlje i - tijelo čovjeka izvršavanjem uputa i - vezivanje riječi organiser une fête, une
osnovnog sport - sportske aktivnosti nareñenja, - specifični fonemi – surprise-partie… .
znanja • Mediji - pre dstaviti popunjavanjem tabela vokali, nazali - la description du
• Nove (usmeno i pismeno) ili vježbi sa Imenice caractère: bon, confiant,
tehnologije svoju školu, prazninama, - rod: prirodni i gai, timide, sympathique,
aktivnosti u školi, podvlačenjem ili gramatički sociable, renfermé, râleur,
sport kojim se bave, zaokruživanjem - množina pravilna i discret/indiscret… .
nove tehnologije tačnog odgovora, nepravilna Škola:
koje ih interesuju bilježenjem ključnih - slaganje pridjeva proširivanje vokabulara
- pričati, postavljati riječi ili traženih sa imenicom - le journal d’école,
i odgovarati na informacija, Član rapporter des activités à
pitanja u vezi sa 2) Verbalno - ponavljanje l’école, les nouvelles de la
zdravljem, davanjem odgovora odreñenog i vie scolaire
sportskim na pitanja, neodreñenog člana - créer les affiches
aktivnostima, postavljanjem pitanja - partitivni član représentant le système
medijima, novim u vezi sa tekstom, Zamjenice scolaire en France et chez
tehnologijama potvrñivanjem ili - lične zamjenice u nous, présenter son école,
- davati, tražiti i negiranjem tvrdnji funkciji subjekta i ses amis, ses professeurs…
slijediti usmena i b) ČITANJE I direktnog i - Čovjek / dijelovi
pismena uputstva u REAGOVANJE indirektnog objekta ljudskog tije la
vezi sa funkcijom i Učenici će znati čitati i njihovo mjesto u - les parties du corps, (le
načinom upotrebe kratke tekstove u sebi potvrdnoj, odričnoj i pied, la jambe, la main, le
telefona, mobitela, ili naglas i reagovati: upitnoj rečenici bras, le doigt, le cou, le
kompjutera - pokazne zamjenice ventre, le cœur…)
- proste upitne
zamjenice: qui, que
(de qui, à qui…)
543
1) Neverbalno - neodreñene souffrir, avoir mal à,
- govoriti o svom rješavanjem zadataka zamjenice: on, tout, lever le bras, plier les
ličnom stavu u vezi višestrukog izbora i personne, chaque genoux, baisser les
sa datim temama tačnih i netačnih - odnosne zamjenice épaules, marcher,
- davati savjete, tvrdnji, podvlačenjem qui, que, où, dont s’arrêter, se retourner…
naredbe, pozivati i traženih informacija, Pridje vi - l’hygiène du corps
odgovarati na ispravljanjem - prisvojni prendre la douche, se
pozive, pogrešaka, - pokazni laver, se brosser les dents,
- opisati situaciju u dopunjavanjem - upitni - le savon, le shampoing,
prošlosti rečenica, itd. - opisni (pravilna i la serviette, le dentifrice
- opisati situaciju u 2) Verbalno nepravilna Zd ravlje i sport
budućnosti - odgovaranjem i komparacija) - entretenir le corps et la
- upore ñivati ljude postavljanjem pitanja, Glagoli santé
i predmete dovršavanjem P otvrdni, odrični i - être en pleine forme,
- pisati kratke rečenica, upitni oblik: être sportif/ive,
članke i intervjue za prepričavanjem - prezent – - les sports collectifs, jouer
školske novine, teksta, itd. ponavljanje pravilnih à…
molbe, telefonske PRODUKCIJA glagola i učenje - les sports individuels,
poruke a) GOVOR osobenosti glagola sa faire de la natation, du ski,
Napomena: sve Učenici će u skladu sa infinitivom na – ir, - faire du vélo,
ove funkcije i dostignutim jezičkim re, -oir - l’esprit sportif:
vještine će biti kompetencijama - blisk i futur savoir gagner/perdre un
svedene na - voditi kratke - futur I match
učenikove jezičke razgovore - perfekt glagola na – - supporter une équipe
kompetencije koristeći jednostavne er Mediji
konstrukcije - perfekt pomoćnih - les journaux, les
- govoriti na zadanu glagola i nekih magazines, les quotidiens
temu nepravilnih glagola - la radio, la télé: les
- prepričavati dogañaj čestih u upotrebi émissions en direct, les
- predstavljati (aller, pouvoir, infos, les films, les
predmet ili osobu devoir, faire, prendre, reportages…
- davati i tražiti venir) - les chaînes, les pubs
obavijesti - imperfekt - l’animateur/trice,
- glumiti / recitovati Prilozi: le/la présentateur/trice
- pjevati - tvorba priloga na les vedettes de télé
b) PISANJE –ment Nove tehnologije
Učenici će znati pisati - ponavljanje priloga: - le téléphone portable,
- kratke poruke, SMS, - za mjesto: ici, là, où, l’ordinateur: comment ça
mail, pozivnice, dedans, dehors marche?
pisma, kratku priču, - za vrijeme: - allumer/éteindre,
dijalog, kratki opis, maintenant, encore, appuyer le bouton/la
diktate, popunjavati toujours, puis, touche, envoyer/recevoir
tabele i jednostavne ensuite, finalement, un SMS , un message,
križaljke longtemps taper sur le clavier,
- za količinu: peu, enregistrer, imprimer
assez, beaucoup, trop,
très,
Prijedlozi
(ponavljanje):
à, dans, de, chez,
pour, avec etc
Brojevi
- glavni do 1000
(ponavljanje)
- Redni do 10
Rečenica
- red riječi u
potvrdnoj, upitnoj i
odričnoj rečenici
544
Arapski jezik – prvi strani jezik, sedma godina učenja
Cilj uč enja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na

arapskom jeziku o različ itim temama iz svakodnevnog života.
Proširivanje opće kulture uč enika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se
govori arapski jezik.
Kroz uč enje stranog jezika kod uč enika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije,
kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu.

- ovladavanje leksikom i gramatikom predviñ enom za ovaj nivo
- upoznavanje sa kulturom naroda č iji se jezik izuč ava, razumijevanje i poštivanje drugih kultura.
- osposobljavanje uč enika za samostalno korištenje različitih izvora, odnosno ovladavanje
strategijama učenja (nauč iti kako uč iti).
NIVO: SEDMA GODINA UČENJA - IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

(2 časa sedmično/ 68 časova godišnje )

- uč enje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za u čenje arapskog
- razvijanje pozitivnog stava prema uč enju jezika
jezika - voñ enje kratkih razgovora prilikom
- razvijanje radoznalosti i kreativnosti upoznavanja
- razvijanje razumijevanja i logič kog - razumijevanje jednostavnih sadržaja na
pamćenja arapskom jeziku
- razvijanje temeljitosti, predanosti i - sloboda i samostalnost u govoru
preciznosti u učenju jezika - č itanje i pisanje jednostavnih sintagmi,
- razvijanje samostalnosti u govoru reč enica i tekstova
uč enje arapskog jezika bude zabavno - dopunjavanje re čenica i krać ih tekstova
- č itanje i pisanje jednostavnih re čenica i
tekstova
545
- Teme (opć a tematska područ ja kao osnov za daljnji rad)

Neophodno je ponoviti osnovne fraze, lične i pokazne zamjenice, komparaciju pridjeva,

prijedloge, izražavanje posjedovanja, dual i plural imena, brojeve, ženski rod, potpunu i nepotpunu
deklinaciju, ime relacije, modalne glagole (želim, volim, mogu), kongruenciju subjekta i predikata u
glagolskoj rečenici, upotrebu glagola "kā na" i njemu sličnih relevantnih glagola.
Nivo Teme Funk cije i Vještine Gramatika Vok abular

sposobnosti
IX razred - Učenje i Učenici će SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Kongruencija - Učenici
Osnovna školovanje znati: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati subjekta i proširuju
škola P utovanja - govoriti o 1) Neve rbalno predikata u vokabular u
7. godina P rijatelj- svojim - gestikulacijom predstaviti ono glagolskoj okviru zadanih
učenja stvo, navikama što su čuli, rečenici tema i koriste
arapskog druženje, - pronaći - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se Proširene ga za konstrui-
jezika konflikti, potrebne odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici glagolske sanje atributiv-
rješavanje informacije u čuli, odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji vrste nih sintagmi,
problema prospektu čuju, Nepravilni genitivne
- Prva - opisati mjesto - izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili glagoli veze, imenske
ljubav u kojem žive ili koja čuju sa CD-a, Imperativ i glagolske
Dokolica provode odmor 2) Ve rbalno Futur I i II rečenice.
Tradicija, - odabrati cilj - ponavljanjem odreñenih sintagmi i rečenica koje Jusiv - Kroz dijalog
legende, putovanja i je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa CD-a, Konjunktiv (igre,
praznovje- prijevozno - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova - pogodbena pjesmice,
rja sredstvo pitanja ili pitanja koja su čuli sa CD-a, rečenica ponavljanje,
- Okoliš i - reći s kime se - popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama - pasiv prepoznava-
zaštita najviše druže i ČITANJE I RAZUMIJEVANJE glagola nje, i druge
okoliša zašto dolazi do Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih - particip vježbe)
- Izbor nesporazuma i sintagmi ili rečenica i reagirati: pasivni uvježbavati
zanimanja konflikata s 1) Neve rbalno - odnosne osnovni
- Moja prijateljima ili - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem zamjenice vokabular.
domovina roditeljima pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija, - Uvodne Vokabular
- voditi razgovor 2) Ve rbalno rečenične treba
u hotelu, - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na partikule proširivati u
restoranu, na pitanja, skladu sa
željezničkoj - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu temama koje
stanici - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd. se obrañuju
- pričati o GOVOR
dogañajima sa Učenici će: Postepeno
putovanja - ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje uvoditi
- imenovati čuju sa CD-a. sinonime za
probleme - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim leksiku koju
-dati savjete učenicima ili sa nastavnikom. je usvojila
- govoriti o - pjevati. većina
prednostima i - recitirati kraće pjesmice. učenika.
nedostacima - glumiti itd.
nekog - postavljati jednostavna pitanja
zanimanja - povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima
- govoriti o PISANJE
vremenu Učenici prepisuju riječi, rečenice i kraće tekstove
- govoriti o koje su prije toga usmeno usvojili.
ekološkim - rekonstruišu sintagme i rečenice
problemima - dopunjavaju izostavljene riječi, dijelove rečenice i
- govoriti o cijele rečenice
tome kako sami - pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom
doprinose zaštiti modelu.
okoliša
- reći koliko
svako može
učiniti za zaštitu
okoliša.
546
Arapski jezik – drugi strani jezik, četvrta godina učenja
Cilj uč enja arapskog jezika je osposobljavanje u čenika za usmenu i pismenu komunikaciju na

arapskom jeziku o različ itim temama iz svakodnevnog života.
Proširivanje opć e kulture uč enika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u
Kroz uč enje stranog jezika kod u čenika se razvija svijest: o zna čaju višejezič nosti, duhu

- ovladavanje osnovnim leksič kim, fonetskim i gramatič kim minimumom,
- upoznavanje sa kulturom naroda č iji se jezik izuč ava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura,
- osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različ itih izvora znanja, odnosno ovladavanje
strategijama učenja (nauč iti kako uč iti).
NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA - IX RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

(2 časa sedmično/ 68 časova godišnje )

- uč enje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za uč enje arapskog
- razvijanje pozitivnog stava prema uč enju jezika
- razvijanje razumijevanja i logič kog - sloboda i samostalnost u govoru
pamćenja - č itanje riječ i, vezanih za konkretan pojam
- razvijanje temeljitosti, predanosti i - č itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i
preciznosti u učenju jezika rečenica
- razvijanje samostalnosti u govoru - prepisivanje riječ i i kratkih sadržaja
uč enje arapskog jezika bude zabavno - dopunjavanje rije či i reč enica
- č itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i
rečenica
547
- Teme (opć a tematska područ ja kao osnov za daljnji rad)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze i provjeriti da li su usvojeni: sukun, tašdid, tanwin,
pisanje odreñ enog č lana, pisanje tanwina u akuzativu, nastavci gramatičkog ženskog roda, lič ne i
pokazne zamjenice.
Nivo Teme Funk cije i Ak tivnosti Gramatika Vokabular

vještine
IX razred Opisati Uče nici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE - Lične - Učenici
školu - Predstaviti sebe Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati zam je nice proširuju
Osnovna i druge 1) neve rbalno: (množina) vokabular u
škola - gestikulacijom predstaviti ono - Pridje vi okviru
Aktivnosti - Imenovati što su čuli, - Komparaci- zadanih tema
4. godina u nastavi članove svoje uže - bojenjem navedenih predmeta / osoba ja p ridjeva i koriste ga
učenja porodice, njihova - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se - Pravi za konstrui-
arapskog Kupovina zanimanja i odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno prijedlozi sanje jednos-
jezika (voće, interesovanja povezivanjem slike sa tekstom koji čuju, - Genitiv tavnih
povrće - izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili poslije atributivnih
Prvi stepen itd.) - Opisati koja čuju sa kasetofona, prijedloga sintagmi,
elementar- jednostavnim 2) ve rbalno: - Isk azivanje genitivne
nog znanja rečenicama - ponavljanjem odreñenih sintagmi i rečenica koje Posjedovanja veze,
Brojevi (imenskim i je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa CD-a, pomo ću imenske i
glagolskim) i - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pronominalnih glagolske
Izražavanje ograničenim pitanja ili pitanja koja su čuli sa CD-a, sufiksa (jednina rečenice
vremena brojem riječi ČITANJE I RAZUMIJEVANJE 1. lice - Kroz
(puni sati) ljude i predmete Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih množine) dijalog (igre,
u kući sintagmi ili rečenica i reagirati: - Genitivna pjesmice,
Opisati 1) neverbalno, npr.: veza ponavljanje,
slobodne - Imenovati - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem - Izražavanje prepoznava-
aktivnosti predmete u pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija, glagola „imati” nje, crtanje i
(sportske, školskoj torbi i 2) verbalno, npr.: - Dvojina druge
kulturne i učionici -kraćim pismenim ili - Pravilna vježbe)
dr.) - Nabrojati usmenim odgovorima na pitanja, množin a uvježbavati
ograničen broj -dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu - Pokazne osnovni
P orodica i voća i povrća i - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd. zamje nice vokabular.
članovi neke osnovne GOVOR (oblici koji - Vokabular
P orodice - prehrambene Učenici će: nisu treba proširi-
zanimanja artikle - ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene urañeni) vati u skladu
sa kasetofona, - Perfekat sa temama
Opisati - Brojati od 1 do - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim - Direk tni koje se
(grad, 100 učenicima ili sa nastavnikom, objekat obrañuju
kuću, sobu) - Koristiti redne - pjevati, (akuzativ)
brojeve do 12 za - recitirati kraće pjesmice, - Brojevi do P ostepeno
izražavanje punih - glumiti, itd. 100 uvoditi
sati PISANJE Redni brojevi sinonime za
Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga do 12 leksiku koju
- Nabrojati dane usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i je usvojila
u sedmici pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: većina
- Iskazivati - popunjavanja sintagmi i rečenica (npr.: Gdje su učenika.
posjedovanje nestale riječi? - nastavnik ispisuje
putem sintagme/rečenice na tablu, izostavljajući odreñene
pronominalnih riječi koje učenici treba da popune),
sufiksa i - rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova,
genitivne veze - takmičenje u pisanju brojeva itd.
- samostalno konstruisanje sintagmi, imenskih i
glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je
usvojen.
548
Matematika
UVOD: Programski sadržaj matematike za deveti razred koncipiran je kao logič an nastavak nastave
matematike iz osmog razreda i ranijih razreda, tako da utvrñ uje i proširuje do sada stečena znanja i
vještine. U prvom dijelu u čenici se upoznaju sa odnosima ta čke, prave i ravni. U drugoj temi proširuju
se znanja o direktnoj i obrnutoj proporcionalnosti kroz grafički prikaz i uvodi se pojam linearne
funkcije. U trećoj i četvrtoj temi rješavaju se linearne jednačine i sistemi linearnih jedna čina i
osposobljavaju učenici za njihove primjene. Peta tema daje uč enicima spoznaju o tijelima u prostoru i
osnovnim proračunima vezanim za geometrijska tijela.
Nastavni sadržaj matematike za deveti razred devetogodišnje osnovne škole koncipiran je u pet
nastavnih tema:
6. TEMA – TAČKA, PRAVA I RAVAN

Meñ usobni odnos tačke i prave. Me ñ usobni odnos tačke i ravni.
Odreñ enost prave. Odreñ enost ravni. Me ñ usobni odnos dvije prave.
Meñ usobni odnos prave i ravni. Me ñ usobni odnos dvije ravni. Diedar.
7. TEMA – GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI.

LINEARNA FUNKCIJA
Pravougli koordinatni sistem u ravni. Rastojanje izmeñu dvije tač ke.
Grafik funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti.
Linearna funkcija, eksplicitni i implicitni oblik.
Grafik linearne funkcije. Nula i tok linearne funkcije.
8. TEMA – LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM .

Pojam linearne jedna čine. Jednakosti i jedna čina. Ekvivalentne jednač ine.
Grafič ko i algebarsko rješavanje linearnih jedna čina sa jednom nepoznatom. Primjena linearnih
jednač ina sa jednom nepoznatom.
Linearne nejedna čine- osnovni pojmovi. Ekvivalentne nejedna čine. Algebarsko rješavanje linearnih
nejedna čina sa konstantnim koeficijentom.
9. TEMA – SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEP OZNATE

Pojam linearne jedna čina sa dvije nepoznate i njena rješenja. Grafički prikaz rješenja sistema od dvije
linearne jednač ine sa dvije nepoznate. Ekvivalentni sistem linearnih jednač ina. Rješavanje sistema od
dvije linearne jednač ine sa dvije nepoznate grafičkom i algebarskom metodom (metodom supstitucije i
metodom suprotnih koeficijenata).
Primjena sistema od dvije linearne sa dvije nepoznate.
10. TEMA – GEOMETRIJSKA TIJELA

Rogalj. Poliedar. Prizma, piramida, valjak (cilindar), kupa (stožac, konus), lopta (kugla). Vrste,
elementi, presjeci, mreže, površine i zapremine nekih geometrijskih tijela.
Primjena Pitagorine teoreme na geometrijska tijela.
549
ZNANJE STICANJE ZNANJA UČENIK ĆE ZNATI:

- Usvajanje osnovnih geometrijskih pojmova - Da li je prava odreñena sa dvije različite tačke, a ravan
(tačka, prava, ravan), odreñenost prave i sa tri nekolinearne tačke.
ravni, kao i pojmova: paralelne prave, - Na modelu kvadra odreñivat će meñusobni položaj
mimoilazne prave, prava paralelna sa ravni, prave i ravni, znat će sistematski prebrojavati sve
prava normalna na ravan. prave odreñene datim tačkama koje su paralelne,
- Usvajanje pojmova: definicija, stav, aksioma odnosno koje nisu paralelne sa datom ravni.
i teorema. - P repoznat će na modelu kvadra da li je zadana prava
- O meñusobnim odnosima tačke i prave, tačke normalna na ravan ili nije, da li su zadane ravni
i ravni, dvije prave i dvije ravni. normalne ili nisu, prebrojavat će prave odreñene datim
- Shvaćanje Dekartove ideje pridruživanje tačkama koje su normalne na datu ravan.
ureñenih parova realnih brojeva tačkama - Grafički prikazivati funkcije kada su domena i
ravni. kodomena skupovi realnih brojeva.
- Usvajanje značenja nagiba prave i odsječka - Ispravit će rast ili pad linearne funkcije prema nagibu
na y osi i njihovu geometrijsku interpretaciju. prave.
- Shvaćaju jednačine odnosno nejednačine kao - Transformirat će datu jednačinu (nejednačinu) u njoj
uslove izražene algebarskim jezikom koji ekvivalentnu jednačinu (nejednačinu) najprostijeg
postoji izmeñu poznatih i nepoznatih oblika.
veličina. - P rimjenjivat će linearne jednačine i sisteme linearnih
- Grafičkom metodom ilustriraju jednačine jednačina sa dvije nepoznate u rješavanju raznih
koje imaju jedinstveno rješenje, koje nemaju problema iz života i raznih oblasti nauke (geometrije,
rješenje i one jednačine koje imaju fizike, hemije).
beskonačno mnogo rješenja. - Izvodit će opće i pojedinačne formule za površinu i
- O rogljastim i oblim geometrijskim tijelima. zapreminu geometrijskih tijela i primjenjivat će ih u
praktičnim zadacima.
SPOSOB NOSTI I RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: UČENIK ĆE MOĆI:

VJEŠTINE - Funkcionalno posmatranje i rasuñ ivanje. - Uočavati funkcionalnu ovisnost u raznim oblastima i
- Razvijanje sposobnosti zavisnosti u različitim prikazivati ih na različite načine
matematičkim sadržajima. - Usvojeno matematičko znanje primjenjivati u
- Razvijanje istraživačkog duha i osjećaja prirodnim naukama i tehnici.
zadovoljstva poslije riješenih zadataka. - Uspješno koristiti razne izvore znanja.
- P rimjenjivanje matematičkog znanja na razne - P ripremati se za samoobrazovanje.
probleme iz svog okruženja.
- Sticanje osnovne matematičke kulture
potrebne za nastavljanje obrazovanja.
VRIJEDNOSTI I RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM UČENIK ĆE:

STAVOVI: VRIJEDNOSTIMA: 8. Kritički prihvatati rezultate svoga rada.
- Razvijanje smisla za simetriju, harmoniju, 9. Uvažavati različite stavove.
preciznost, jasnoću . 10. Prepoznavati matematiku kao praktičan i koristan
- Razvijanje istrajnosti, strpljenja, predmet.
inicijativnosti, pedantnosti, discipliniranosti,
konciznosti u pismenom i usmenom
izražavanju.
- Izgrañivanje pozitivnih navika, volje i
moralnih vrlina.
550
NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA DEVETI RAZRED
(č etiri č asa sedmič no)
VRIJEDNOSTI,
AKTIVNOSTI
SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI STAVOVI, AKTIVNOST UČENIKA
NASTAVNIKA
PONAŠANJA
4. TAČKA,
PRAVA, RAVAN • Prepoznaju • Stiču sposobnost • Crtanjem razvijaju • Uočavanjem odnosa • P onavlja osnovne
• Meñusobni odnos osnovne prostornog i poboljašavaju tačaka i pravih, tačaka i geometrijske
tačke i prave. geometrijske posmatranja i prostorne ravni primjenjuju aksiome pojmove i pokazuje
Odreñenost prave. pojmove . pravilnog predstave. u dokazivanju teorema. ih na modelima.
• Meñusobni odnos • Usvajaju uočavanja odnosa • Samostalno • Sarañuju sa nastavnikom, • P otpuno formira
tačke i ravni. osnovne geometrijskih posmatranje i daju inicijative, donose pojam
Odreñenost ravni. stavove elemenata. proučavanje zaključke i stavove geometrijskog
• P rava u ravni (aksiome) i • Razvijaju geometrijskih geometrije. prostora koristeći
Meñusobni odnos teoreme o sposobnost činjenica. • Usvojena znanja iz ove ogled i posmatranja.
dvije prave. odreñenosti deduktivnog • O stvaranju i teme primjenjuju na • Trudi se da nastava
• Meñusobni odnos prave i ravni . zaključivanja pri razvijanju rješavanje zadataka. bude «živa», koristi
prave i ravni. • Objašnjavaju dokazivanju logičkog raznovrsno
Normala na ravan. meñusobne teorema. rasuñivanja posmatranje
Rastojanje tačke i odnose tačka, upotrebom nekih geometrijskih
ravni. pravih i ravni u aksioma i oblika.
• Meñusobni odnos prostoru . teorema.
dvije ravni. • Usvajaju pojam
Rastojanje izmeñu diedra, ugla
dvije paralelne diedra i
ravni. okomit-
• Diedar. ost ravni.
5. GRAFICI • Detaljno • Razumijevajući • Primjenom • Navode primjere • Radi shvaćanja

FUNKCIJE upoznaju ideju grafičkih promjenjivih veličina i pojma pravouglog
DIREKTNE I pravougli koordinatnog ilustracija njihovu povezanost. koordinatnog
OBRNUTE koordinatni sistema u ravni razvijaju P ronalaze njihove veze i sisteme ponavlja se
PROPORCIO- sistem u ravni. stiču vještinu funkcionalno izražavaju ih o brojevnoj pravoj
NALNOSTI • Znaju odrediti snalaženja. mišljenje, tj. matematskim jezikom. kao koordinatnoj osi
LINEARNA tačke koje • Razlikuju pojam • P redstavljaju ovisne realnih brojeva.
FUNKCIJA odgovaraju eksplicitni i funkcionalne veličine odgovarajućim • Odreñivanje tačaka
• P ravougli datim ureñenim implicitini oblik ovisnosti veličina. graficima, obrnuto sa koje odgovaraju
koordinatni sistem parovima i linearne funkcije. • Shvaćaju da je datog grafika uočavaju datim ureñenim
u ravni. Rastojanje obrnuto. • Povezuju linearnu linearna funkcija ovisnost meñu parovima realnih
dvije tačke. • Usvajaju funkciju sa njenim model pomoću veličinama. brojeva i obrnuto
• Grafik funkcije formulu za grafikom – kojeg se mogu • P rocjenjuju i provjeravaju izvodi na modelu
direkne udaljenost pravom. predstavljati (računski i grafički) koordinatnog
proporcionalnosti tačaka u ravni. različite situacije i pripada li zadana tačka sistema ili na
y = kx. • Usvajaju način procesi. grafiku funkcije. primljenoj
• Linearna funkcija zapisivanja • Razvijaju vještinu • P rimjenjuju znanja na grafofoliji.
oblika y = kx + n. funkcija, brzog i spretnog rješavanje zadataka u • Daje informacije o
Eksplicitni i izračunavaju crtanja. kojima se ilustruju razni Dekartu i njegovom
implicitni oblik. vrijednosti procesi iz stvarnosti. doprinosu razvoju
• Grafik linearne funkcije. matematike.
funkcije. • Shvaćaju da je • P onavlja funkcije
• P arametri k i n i funkcija direktne i obrnute
njihovo direktne proporcio-nalnosti.
geometrijsko proporci- • Kroz odabrane
značenje. onalnosti primjere objašnjava
• Nula funkcije. linearna eksplicitni i
• Tok funkcije. funkcija. implicitni oblik
• Grafik funkcije • Crtaju grafike funkcije nula, znak,
obrnute proporci- upoznatih tok i grafik linearne
onalnosti funkcija i iz funkcije.
njih čitaju • Naglašava da
potrebne uzimamo bez
podatke. dokaza da je grafik
• Odreñuju nul linearne funkcije
tačku zadane prava i da ćemo taj
linearne dokaz učiti u
funkcije izbornoj ili dodatnoj
grafički i nastavi.
551
računski. • Zadacima iz tehnike
ili fizike još više
upotpunjuje i
utvrñuje znanje
učenika o linearnoj
funkciji.
6. LINEARNE
JEDNAČINE I
NEJEDNAČINE • Usvajaju • Razvijaju • Tekstualne • Objašnjavaju postupak • Dopunjava pojam
SA JEDNOM osnovna razumijeva-nje i zadatke koji se rješavanja jednačina i jednačine i njenog
NEPOZNATOM svojstva analiziranje rješavaju pomoću nejednačina koristeći rješenja kako bi
• Linearne jednačine, jednakosti i problemskih jednačina mogu osobine jednačina, učenici shvatili
osnovni pojmovi. nejednakosti. zadataka. prevesti u odnosno nejednačina. njegovu pravu
• Grafičko rješavanje • Rješavaju • Osposobljavaju se odgovarajuće • Uporno razmišljaju i suštinu.
linearnih jednačina. linearne za rješavanje jednačine. vježbaju i na osnovu • P roširuje ranije
• Ekvivalentne jednačine i zadataka iz života, • Stiču naviku za ranije stečenog znanja iz stečeno znanje o
jednačine. nejednačine sa geometrije, fizike, preciznost u radu, aritmetike, algebre, linearnim
• Algebarsko jednom hemije. preglednost i geometrije i prirodnih jednačinama kroz
rješavanje linearnih nepoznatom • Osposobljavaju se urednost u nauka sastavljaju barske složenije zadatke.
jednačina sa svodeći ih na za samokontrolu rješavanju izraze koji predstavljaju • Grupira problem
jednom ekvivalentne pri rješavanju zadataka. vezu izmeñu poznatih i po srodnosti da bi
nepoznatom. jednačine, zadataka u cilju • Razvijaju nepoznatih veličina. sastavljanje
• P rimjena linearnih odnosno izgrañivanja matematičko • P rovjeravaju da li jednačina učenicima
jednačina sa jednačine samostalnog mišljenje dobivena rješenja zadavalo manje
jednom prostijeg načina mišljenja. analogijom, jednačina zadovoljava i teškoća.
nepoznatom. oblika. induktivnim i postavljenu jednačinu i • P onavlja brojnu
• Linearne • Usvajaju pojam deduktivnim dati problem. nejednakost i
nejednačine, rješenje zaključiva-njem. • U rješavanju problema osobine relacije
osnovni pojmovi. jednačine i • Značaj primjene pokazuju što više poretka ≥ i ≤ koje su
• Ekvivalentne nejednačine i stečenog znanja o samostalnosti. neophodne za
nejednačine. provjere jednačinama. uspješno rješavanje
• Algebarsko rješenja. nejednačina.
rješavanje linearnih • Shvaćaju i • Objašnjava
nejednačina sa usvajaju pojam učenicima da pri
jednom ekvivalentnosti rješavanju
nepoznatom. jednačina i nejednačina
nejedančina. postupamo na isti
• Primjenjuju način kao pri
jednačine u rješavanju jednačina
rješavanju (zamjenjujemo
problemskih polaznu nejednačinu
zadataka. ekvivalentnom
nejednačinom
oblika: x > m ili x <
m, odnosno x ≥m ili
x ≤ m, m € R).
7. SISTEM
LINEARNIH
JEDNAČINA SA • Usvajaju pojam • Razvijaju • Sistemski i • P rovjeravaju da li je • P onavlja pojam
DVIJE sistema od sposobnost pregledno ispisuju zadani ureñeni par jednačine sa jednom
NEPOZNATE dvije linearne logičkog pronañene veze rješenje sistema. i dvije nepoznate.
• Linearna jednačina jednačine sa povezivanja koje postoje meñu • Vrše ekvivalentne • Definira sistem od
sa dvije nepoznate- dvije nepoznate podataka. veličinama u transformacije sistema dvije linearne
pojam i njena i pojam • Izvode ispravne datom zadatku. jednačina. jednačine sa dvije
rješenja. Grafički rješenje zaključke. • Stiču naviku • Samostalno odreñuju koja nepoznate, rješenje
prikaz rješenja. sistema. • Stiču sposobnost pravilnog od dvije algebarske sistema i
• Sistem od dvije • Usvajaju da tekstualne potpisivanja metode dovodi do ekvivalentne
linearne jednačine osnovna zadatke izraze jednačine jednu jednostavnijeg načina sisteme.
sa dvije nepoznate. pravila matematičkim ispod druge, kao i rješavanja u zadanom • P onavlja meñusobni
P ostojanje rješenja zamjenjivanje jezikom. odgovarajućih primjeru. položaj dvije prave
i geometrijski jednog sistema članova. • Na geometrijskom jeziku u ravni i grafik
prikaz mogućih u njemu • Osposobljavaju se interpretiraju rješenje linearne funkcije.
slučajeva. ekvivalentan, za samostalno sistema linearnih • P rilikom grafičkog
Ekvivalentni ali jednostav- učenje jednačina rješavanja sistema
sistemi linearnih niji sistem korištenjem • Svode problemske ukazuje na
jednačina. • Shvaćaju udžbenika i zadatke na rješavanje konkretnim
• Grafička metoda suštinu poluprogramira- sistema, zapisuju i primjerima na
rješavanja sistema grafičke nog materijala. provjeravaju rješenje, te slučajeve protivrječ-
od dvije linearne metode da se ga po potrebi diskutiraju. nosti i
jednačine sa dvije obje jednačine neodreñenosti.
nepoznate. sistema prikažu • Koristeći grafičke i
• Ovisnost rješenja kao prave u algebarske metode
552
sistema linearnih koordinatnom demonstrira
jednačina od sistemu, kao i rješavanje sistema
odnosa nedostatak ove od dvije linearne
koeficijenata metode jer daje jednačine sa dvije
sistema. samo približno nepoznate.
• Rješenje sistema od rješenje • Kod rješenje
dvije linearne sistema. problema
jednačine sa dvije • Rješavaju objašnjava kako se
nepoznate sisteme označavaju i kako
metodom suprotnih linearnih se povezuju zadani
koeficijenata. jednačina podaci i kako se
• P rimjena sistema navedenim odreñuju nepoznate
od dvije linearne algebraskim veličine.
jednačine sa dvije metodama. • Napominje
nepoznate. • Rješavaju učenicima da se
probleme u veliki broj problema
kojima treba koje znaju rješavati
odrediti dvije pomoću jedne
nepoznate linearne jednačine
veličine i da znatno lakše rješava
postavljeni utvrñivanjem dviju
sistem od dvije nepoznatih, tj.
linearne pomoću sistema
jednačine ima linearnih jednačina
jedinstveno sa dvije nepoznate.
rješenje • Bira probleme sa
• Znaju da je tematikom iz
korisno praktičnog života
provjeriti koji nisu ni suviše
dobiveno teški, ni suviše laki,
rješenje u takvi da razvijaju
tekstu zadatka. interes za njihovim
rješavanjem.
• Upotrebljava svu
svoju vještinu da
ovu materiju što
više približi
učenicima.
5. GEOMETRIJ- • Usvajaju pojam • Razvijaju • Pregledno i • P rimjenjuju teoreme o • P onavlja o trouglu,

SKA TIJELA roglja, pojam sposobnost pravilno zapisuju ivičnim uglovima roglja u konveksnom
• Rogalj. Poliedar. geometrijskog uočavanja zadatke i rješenja zadacima. mnogouglu i diedru.
• P rizma: pojam, tijela i pojam prostornih odnosa. zadataka. • Skiciraju slike i crtaju • Objašnjava
vrste, elementi i poliedra. • Od očiglednog • Stiču naviku za mreže rogljastih i oblih pojmove: rogljasta
presjeci prizme. • Usvajaju opažanja dolaze spretnost, geometrijskih tijela, na površ, rogalj, ivice
• Mreža prizme. definiciju do apstrakcije. preciznost i modelima uočavaju roglja, vrh roglja,
P ovršina prizme, prizme i • Osposobljavaju se tačnost u radu i njihove elemente. strane roglja,
kvadra i kocke. piramide. za ispravno crtanju. • Izrañuju modele konveksan rogalj.
• Zapremina prizme. • Prepoznaju i donošenje • Uviñaju da je geometrijskih tijela. • Uvodi pojmove:
Zapremina kvadra i opisuju prizme zaključaka korištenje općih • Izračunavaju nepoznate površ tijela,
kocke. i piramide (naročito formula za elemente primjenjujući unutrašnja i vanjska
• P ovršina i (pravilne, deduktivnog). površinu i P itagorinu teoremu. oblast
zapremina pravilne nepravilne, • Osposobljavaju se zapreminu • U praktičnim zadacima geometrijskog tijela,
četverostrane prave, kose). za praktičnu pogodnije i da povezuju zapreminu, rogljasta i obla
prizme. • Usvajaju primjenu stečenog dovodi brže do masu i gustinu tijela. tijela, poliedar.
• P ovršina i pojmove: baza znanja. rezultata. • Izračunavaju površine i • Definira pravilan
zapremina pravilne (osnova), • Razvijaju zapremine tijela koja poliedar i pokazuje
trostrane prizme. bočne strane, matematičko nastaju rotacijom trougla, slike i mreže pet
• P ovršina i osnovna i mišljenje pravougaonika, pravilnih poliedara.
zapremina pravilne bočna ivica, primjenom jednakokrakog trapeza. • Koristi mreže, skice,
šestostrane prizme. visina, visina misaonih slike, karton za
• P iramida: pojam, bočne strane operacija, savijanje i modele
vrste, elementi i (apotema). generalizacije i (drvene, kartonske,
presjeci piramide. • Razumiju analogije. plastične, žičane)
• Mreža i površina presjek prizme • Osposobljavaju se pri obradi tijela.
piramide. P ovršina i piramide, za samoučenje. • P onavlja trougao,
pravilne znaju ih četverougao,
četverostrane skicirati. šestougao, romb,
piramide. • Shvataju jednakokraki trapez,
• Zapremina nastanak krug, kružnicu,
piramide. cilindrične i kružni isječak
Zapremina pravilne konusne • Objašnjava i
četverostrane površi, zatim jednakoivičnu
pravog valjka i prizmu,
553
piramide. prave kupe jednakoivičnu
• P ovršina i • Znaju definirati piramidu,
zapremina pravilne valjak, kupu, jednakostraničan
trostrane piramide. sferu i loptu. (ravnostrani) valjak
• P ovršina i • Razlikuju prav i jednakostraničnu
zapremina pravilne i kosi valjak, (ravnostranu) kupu.
šestostrane pravu i kosu • Ukazuje na razliku
piramide. kupu presjeka i dijelova
• Valjak: nastanak, • Uočavaju osni lopte .
elementi, vrste i presjek valjka, • Insistira na
presjeci. osni presjek korištenju skice
• Mreža i površina kupe, zatim prilikom rješavanja
valjka. veliki loptin zadataka.
• Zapremina valjka. krug • Bira zadatke koji su
• Kupa, konusna • Korištenjem bliski učenicima i
površina, elementi, općih formula koji kod njih pored
vrste, presjeci izračunavaju praktičnog interesa
• Mreža i površina površine i pobuñuju i
kupe zapremine intelektualni.
• Zapremina kupe. navedenih
• Sfera i lopta. tijela.
P resjeci i dijelovi Korištenjem
lopte. Pitagorine
• P ovršina lopte teoreme, na
• Zapremina lopte. osnovu datih
elemenata za
• P rimjena P itagorine
konkretno
teoreme na razne
geometrijsko
problema koji se
tijelo, mogu
mogu postaviti za
sračunatu
navedena
ostale bitne
geometrijska tijela.
elemente tog
tijela.
TAČKA, PRAVA, RAVAN

U ovoj temi treba uvažavati didaktičke principe: očiglednost i postupnost i početi izlaganje od
konkretnog ka apstraktnom. Koristiti oglede koji nisu ilustracija gotovih zaključaka, nego sredstvo za
njihovo donošenje.
GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE

PROPORCIONALNOSTI. LINEARNA FUNKCIJA
Pojam pravouglog koordinatnog sistema treba dograditi i sve znanje o funkcijama koje su učenici
ranije stekli sada treba sistematizirati i uvesti definiciju funkcije.
i. Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veličine (npr.
promjena vremena i temperature). Objasniti pojmove: koordinatni početak, jedinič na duž, apscisna
osa, ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem.
ii. Ponoviti prikazivanje funkcija grafom, tablicom, i formulom a zatim definirati funkciju.
iii. Posebnu pažnju obratiti na sastavljanje tablica a naročito na sastavljanje jedna čina funkcionalnih
zavisnosti dviju veličina.
iv. Linearnu funkciju y = kx + n obraditi na primjerima iz života, geometrije i prirodnih nauka. Za
parametre k i n uzimati i racionalne brojeve. Kada je potrebno za crtanje grafika koristiti
milimetarski papir.
v. Obratiti pažnju na grafičko predstavljanje funkcije. Uč enici treba da shvate da grafik funkcije č ini
skup svih tačaka dobivenih tako da se za svaki broj x є R može po formuli izra čunati vrijednost
funkcije y є R i da svakom ureñ enom paru (x,y) odgovara samo jedna toč ka koordinatne ravni.
vi. U prvim primjerima nastavnik sam daje odgovarajuć e jedinice na koordinatnim osama a zatim
uč enici sami biraju jedinice prema potrebama zadatka.
vii. Kada se uč enici na primjerima uvjere da je grafik linearne funkcije prava – konstrukcijom grafika
sa više ta čaka, preći na konstrukciju grafika pomoću dvije proizvoljne ta čke a zatim skrenuti pažnju
da je najbolje izabrati presje čne tač ke prave sa koordinatnim osama.
554
viii. Pokazati da se grafik linearne funkcije y = kx + n može dobiti i na taj način da se nacrta grafik
funkcije direktne proporcionalnosti y = kx a zatim kroz tačku T(0, n) povu če se prava paralelna tom
grafiku.
ix. Preko više primjera pokazati da linearna funkcija y = kx + n raste kad x raste ako je k > 0, a opada
kad x raste ako je k < 0.
x. Dajuć i proizvoljne vrijednosti argumentu x uzeti i vrijednost x = - n/k koja predstavlja nulu
(nulište) funkcije. Odre ñ ivati nulu funkcije ra čunski (rješavati jedna činu kx + n = 0) i grafič ki
(pomoću dva ureñ ena para u koordinatnom sistemu nacrtati grafik funkcije y = kx + n).
xi. Tok linearne funkcije predstavljati simbolič ki tablicama: (a) za k > 0: (b) za k < 0.
LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE SA JEDNOM NEPOZNATOM

Sistematsko izu čavanje jednač ina obrañuje se poslije linearne funkcije i njenog grafičkog
predstavljanja kako bi se uz rješavanje linearne jedna čine uporedo vršila geometrijska interpretacija
rješenja. Algebarsko rješavanje linearnih jedna čina treba vršiti na osnovu osobina jednakosti realnih
brojeva. Za rješavanje linearnih nejednač ina koristiti osobine relacije nejednakosti u skupu R.
xii. Opisati jednakost kao najširi pojam a zatim definirati identitet i na kraju jedna činu.
xiii. Ponoviti osnovne osobine jednačina a zatim uvesti pojam ekvivalentnih jednačina.
xiv. Znanje o jednač inama produbiti i utvrditi primjenom "matematičke vage".
xv. Tek tada pre ći na rješavanje jednačina novom metodom.
xvi. Za koeficijente uz nepoznatu uzimati realne brojeve, a za nepoznate uzimati oznake: y, m, n,
t, u, itd . jer to u čenike navodi na opšte matematičko promišljanje.
xvii. Obraditi primjere za rješavanje jedna čina sa zagradama, razlomcima, algebarskim
razlomcima, dvojnim razlomcima, promjenljivim koeficijentom koji ne treba da budu
komplicirani niti sa prevelikim brojem članova.
xviii. Navesti i jedna čine u kojima se rješavanje svodi na objašnjenje izraza a/0, a ≠ 0 i 0/0 i
objasniti diskusiju jednač ine.
xix. Postavljati probleme koji odgovaraju uzrastu učenika sa raznovrsnom tematikom (iz odnosa
meñu brojevima, problemi o radu, problemi procentnog računa, problemi iz geometrije i na
kraju problemi iz fizike).
xx. Objasniti šta znači riješiti nejednačinu (riješiti nejednač inu znač i odrediti granice u kojima
leže vrijednosti nepoznate koje zadovoljavaju zadanu nejedna činu) i da rješenje nejedna čine
ne daje konačnu odreñ enu vrijednost nepoznate (rješenje nejednač ine odreñuje interval u
kome "leže" tražene vrijednosti nepoznate).
xxi. Zapisivati rješenja nejednačina na više na čina (ra čunski, na brojevnoj pravoj, u intervalu).
SISTEM LINEARNIH JEDNAČINA SA DVIJE NEP OZNATE

Uvesti prvo pojam algebarske jednač ina sa dvije nepoznate i dati njenu geometrijsku prezentaciju.
Postepeno uvesti pojam sistema linearnih jednačina sa dvije nepoznate, posmatraju ći dvije prave u
ravni koje se sijeku. Od očiglednog geometrijskog presjeka dvije prave napraviti algebarski sistem.
- Posebno obratiti pažnju na postojanje rješenja sistema (jedno rješenje, beskonačno mnogo
rješenja, nema rješenja) i dati geometrijsku prezentaciju svih slu čajeva.
- Postepeno izložiti metode za rješavanje sistema, od jednostavnijih ka težim, uz stalno poticanje
razmišljanja o egzistenciji rješenja. Što je češ će moguće davati geometrijske prezentacije i sistema
i rješenja.
- U završnoj prezentaciji teme navoditi problemske zadatke koji se u nač elu svode na sistem od
dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate. Poticati uč enike da posebno izoštre razmišljanje, kako
dati problem preformulisati u matematič ki model. Rješavanjem matematičkog modela (u ovom
sluč aju sistema), tražiti analizu i tumačenje rješenja izvornog problema.
GEOMETRIJSKA TIJELA
Postanak i osobine pojedinih geometrijskih tijela i njihovo skiciranje treba obraditi uporedo. Izvesti
prvo opće formule za izračunavanje površine i zapremine rogljastih geometrijskih tijela a zatim ih
primjenjivati na pojedine prizme i piramide (trostranu, č etverostranu, šestostranu) čime dobivaju svoj
555
odgovarajući poseban oblik. Uporedo sa izvedenim formulama vrši se rješavanje ra čunskih zadataka i
njihova primjena.
xxii. Objasniti pojam roglja i njegove elemente – ilustrirati slikom i pokazati na modelu trostrane
piramide.
xxiii. Pojam geometrijskog tijela, pojam poliedra, elementi poliedra, broj strana poliedra, nazivi i
mreža poliedra (objasniti i pokazati modele kocke i trostrane piramide).
xxiv. Podsjetiti učenike na oblike prizmi i piramida. Postanak rogljastih tijela demonstrirati
pokretnim modelima.
xxv. Pokazati u čenicima kako se dolazi do modela prizme i piramide za čiju izradu od papira je
potrebna mreža (pomoću gotovog modela praviti sliku mreže na papiru).
xxvi. Crtati mreže svih prizmi i piramida. Obraditi svaku prizmu i piramidu pojedinačno i detaljno.
xxvii. Pokazati kako nastaje zarubljena piramida.
xxviii. Učenici prave modele tijela, a bolje modele nastavnik ostavlja jer mu mogu poslužiti kao
nastavno sredstvo.
xxix. Podsjetiti učenike na predmete oblika valjka, kupe i lopte iz svoje okoline. Objasniti i
demonstrirati nastanak oblih tijela rotacijom ravnih figura (valjak nastaje rotacijom za 3600
pravougaonika oko jedne njegove stranice, kupa nastaje obrtanjem za 360 0 pravouglog trougla
oko jedne njegove katete kao ose ili jednakokrakog trougla oko njegove ose simetrije, a lopta
nastaje obrtanjem kruga oko jednog njegovog prečnika ili polukruga od žice (kartona) takoñ er
oko preč nika).
xxx. Pokazati kako nastaje zarubljena kupa.
xxxi. Naglasiti da je svaki presjek lopte sa ravni krug, a presjek sfere sa ravni kružnica. Takve
kružnice na globusu su ekvator i meridijani.
xxxii. Kod konstrukcije mreže valjka objasniti konstrukciju duži rΠ, a kod mreže kupe objasniti
konstrukciju kružnog isječka.
xxxiii. Za izvoñ enje formula za površinu tijela koristiti mreže tijela.
xxxiv. Objasniti kako se odreñ uje (mjeri) zapremina tijela i ponoviti jedinice za zapreminu.
xxxv. Prvo podsjetiti u čenike na izračunavanje zapremine kvadra (slaganjem i prebrojavanjem
jedinica zapremine u datom kvadru), a zatim odrediti zapreminu proizvoljne prizme (za prvi
slučaj uzeti da je baza prizme pravougli trougao, pa je dopunit ido kvadra – dopuna je prizma
podudarna datoj prizmi).
xxxvi. Potrebno je odmah objasniti vezu izmeñ u mase i zapremine kako bi se mogli rješavati
praktič ni zadaci.
xxxvii. Zapreminu piramide, valjka i kupe utvrditi ogledom. Koristiti šuplje modele tijela: prizme i
piramide jednakih baza i jednakih visina. valjka polupreč nika baze r, visine H i kvadra sa
ivicama r, rΠ, H. valjka i kupe jednakih baza i jednakih visina. Puniti ove modele vodom ili
sitnim pijeskom i utvrditi odnos zapremina ovih tijela.
xxxviii. Za konkretna geometrijska tijela, davati samo odreñene podatke, koji nisu dovoljni za
sračunavanje površine ili zapremine, a da učenici korištenjem Pitagorine teoreme, izračunaju
ostale potrebne elemente (npr. Za kupu dati izvodnicu i visinu, a da uč enici izračunaju
polupreč nik baze, pa potom izra čunaju zapreminu ili površinu).
556
Fizika

Te matske REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Vrije dnosti,
cjeline / stavovi Ak tivnosti
Zn an je fizike: Proces i sadržaj Ak tivnosti nastavnika
Te me ponašanje učenik a
Učiti: Uče nik:
Nae lektri-
sanje u Električni naboj, kulon Zna da je naboj svojstvo Razvijanje Izvode različite P riprema pribor za
našem (C). Meñudjelovanje naelektrisanog tijela i da su svijesti o oglede izvoñenje različitih
okruženju naboja. Razdvajanje elektroni i protoni nosioci raznovrsno- naelektrisanja ogleda, kreira
Električni naboja trenjem i negativnog odnosno pozitivnog sti prirodnih tijela trenjem, problemske situacije i
naboji električnim djelovanjem, naboja. Zna da električna sila fenomena i dodirom, motivira učenike da
Električno elektroskop. može biti privlačna ili odbojna. njihovoj influencijom i predviñaju i
polje Električno polje, jačina Zna mjernu jedinicu naboja i da povezano- istražuje objašnjavaju ishode tih
električnog polja, kulon postoji elementarni (osnovni) sti. njihovo ogleda.
po metru kvadratnom naboj. Zna objasniti Podsticanje meñudjelovanje P omaže učenicima da
(C/m²). naelektrisanje tijela trenjem, radoznalosti Navode usvoje činjenicu da pri
Električni potencijal i dodirom i influencijom, koristeći i maštanja primjere pojava naelektrisavanju tijela
napon, volt (V). se zakonom održanja ukupnog Razvijanje statičkog naboja elektroni prelaze sa
Električni kapacitet, naboja. Razlikuje provodnike i osjetljivosti u svakodnevn- jednog tijela na drugo i
farad (F), kondenzatori. izolatore. na probleme. om životu da u prirodi vrijedi
Razumije nastanak električnog P rave zakon održanja ukupnog
polja. Zna odrediti jačinu polja jednostavan naboja.
tačkastog naboja u nekoj tački elektroskop. P omaže učenicima da
polja i grafički prikazati Izvode oglede i doñu do spoznaje o
jednostavnija električna polja. donose električnom polju
Razlikuje pojmove električne odgovarajuće koristeći se znanjem o
energije, potencijala i napona. zaključke o gravitacionom polju i
Zna njihove mjerne jedinice. električnom promatranjem ogleda.
Razumije električni kapacitet polju. Upoznaje učenike sa
provodnika i zna njegovu Uporeñuje različitim vrstama
mjernu jedinicu. Navodi različite gravitaciono i kondenzatora i načinom
vrste kondenzatora i zna električno polje. dobivanja jednostavnijih
matematički izraz za kapacitet Istražuje od kondenzatorskih
pločastog kondenzatora kojih veličina baterija.
.Odreñuje kapacitet ovisi kapacitet Zadaje domaće zadaće,
kondenzatora vezanih redno ili pločastog priprema nizove
paralelno u bateriju. kondenzatora i zadataka za kontrolne
Rješava jednostavne zadatke. odreñuju radove i školske pisane
Zna opisati eksperiment za kapacitete zadaće, ocjenjuje
odreñivanje elementarnog kondenzatorskih učenike.
naelektrisanja. baterija.
Rješavaju
različite zadatke
računskim i
eksperimentalni
m putem.
Električna Nastanak električne Zna da se u provodniku javlja Razvijanje Analiziraju P omaže učenicima da
stru ja struje u provodniku. električna struja kada na navike sastav i princip isprave pogrešne
Istosmjerna Izvori električne struje, njegovim krajevima postoji istraživanja rada različitih predodžbe o električnoj
električna elektromotorna sila. razlika potencijala. Zna da je za Razvijanje električnih struji koje su prisutne u
struja stalne Električni krug i njegovi održanje stalne razlike svijesti o izvora, te uslove svakodnevnom životu.
jačine elementi. potencijala odnosno napona potrebi za pojavu P omaže učenicima da
Zakonitosti Veličine koje mjerimo u potrebna energija i da električne kvalitati- električne napišu pripremu za
u strujnom strujnom krugu, napon, izvore karakteriše odreñena vnog i struje. laboratorijski rad.
krugu jačina električne struje, elektromotorna sila. kvantita- Sastavljaju P riprema pribor za
amper (A). O hmov Razumije princip rada različitih tivnog jednostavne sastavljanje strujnih
zakon za dio strujnog električnih izvora. proučava-nja krugove i krugova za samostalan
kruga. Crta sheme i sastavlja strujne fizikalnih istražuju ili grupni rad učenika,
Električni otpor, om (Ώ). krugove i obratno. fenomena. » put » upoznaje ih sa mjerama
Otpornici. vezivanje Zna jedinicu za jačinu električne Razvijanje električne zaštite i nadgleda
otpornika u strujni krug. struje i koristiti se ampermetrom navike struje, spajajući njihovo istraživanje.
Ohmov zakon za i voltmetrom. kritičkog različite
zatvoreni strujni krug. Zna spojiti strujni krug sa analiziranja provodnike
paralelno vezanim sijalicama i veza i (npr. metalni
izmjeriti jačinu struje i napon u odnosa meñu provodnik,
svakom dijelu odnosno grani fizičkim plastiku, karton,
kruga. Usvoji Prvo veličinama. destiliranu
Kirchhoffovo pravilo. vodu,
elektrolit).
557
Eksperimentalno odreñuje Istražuju koji
odnos napona i jačine struje na uvjeti trebaju biti
sijalici u jednostavnom strujnom ispunjeni da
krugu. Zna Ohmov zakon za dio sijalica svijetli u
električnog kruga. krugu. Crtaju
Razumije da je otpor osobina odgovarajuće
provodnika i da se može odrediti sheme strujnog
kao količnik električnog napona kruga koji su
i struje. Z na njegovu mjernu sastavili, i
jedinicu i matematički izraz za obratno, pomoću
otpor žičanog provodnika pri date sheme
stalnoj temperaturi. sastavljaju strujni
Zna da otpor provodnika ovisi krug. Nakon
od temperature. izvedenih ogleda
Razlikuje otpornike prema raspravlja-
namjeni. ju o provoñenju
Zna izračunati ekvivalentni struje kroz
otpor za redno i paralelno različite sredine.
spojene otpornike u električnom Samostalno ili u
krugu. grupama:
Zna Ohmov zakon za zatvoreni 1. Istražuju
strujni krug. strujne krugove.
2. Provjeravaju
Ohmov zakon za
dio strujnog
kruga. Rezultate
predstavljaju
tabelarno i
grafički.
Učinci Toplotno, hemijsko i Opisuje toplotno, hemijsko i Sticanje Proširuju Demonstrira efekte
električne magnetsko djelovanje magnetno djelovanje električne navike konceptualno djelovanja električne
struje električne struje. struje i navode odgovarajuće pažljivog razumijevanje struje i ističe njihove
Rad i snaga Rad i snaga električne ureñaje. rukovanja energije i snage primjene. Upozorava
električne struje, voltamper (VA), Zna matematički izraz za Džul- sa elektri- sa energijom i učenike na opasnosti pri
struje kilovatsat (kWh). Lenzov zakon i njegovu čnim snagom radu sa električnim
Električne Primjena efekata primjenu. Z na mjerne jedinice za ureñajima. električne struje. aparatima.
promjene u električne struje, rad i snagu električne struje. Zna Razvijanje Raspravljaju o P omaže učenicima da
atmosferi opasnost i zaštita od osnovne mjere zaštite od navike primjeni povežu pretvaranje
P olupro- električnog udara. opasnog djelovanja električne naučnog toplotnog dejstva električne energije u
vodnici Naelektrisanje oblaka. struje i način pružanja prve pristupanja struje u unutrašnju energiju sa
Magnetsko Munja, grom. pomoći. analizira- svakodnevnom zakonom održanja
polje Poluprovodnička dioda. Razumije električne procese i nju prirod- životu i energije i čestičnom
Trajni tranzistor. način provoñenja struje u nih pojava. djelovanju strukturom tvari.
magneti Magnet, magnetsko atmosferi. Razvijanje osigurača kao Demonstrira na
Magnetsko polje trajnog magneta. Zna mjere zaštite od udara svijesti o zaštite električnih influentnoj mašini
polje Magnetsko polje munje. ulozi i aparata. postanak električne iskre
električne Zemlje. Zna da su nosioci naboja u značaju Opisuje svoje kao i ulogu gromobrana.
struje Magnetsko polje poluprovodnicima elektroni i fizike za doživljaje za Koristi ilustracije
Djelovanje pravolinijskog šupljine i princip rada diode i razvoj vrijeme pojava. Upozorava
magnetskog provodnika. tranzistora. novih nevremena. učenike na ponašanje u
polja na Magnetsko polje Zna osnovne osobine magneta i tehnologi- Proširuju slučaju nevremena.
električnu zavojnice. Magnetska djelovanje magnetske sile. ja. konceptualno Demonstrira
struju indukcija, Tesla (T). Zna uzrok nastanka i osobine Razvijanje razumijevanje odgovarajuće ilustracije
Elektro- Elektromagnet. magnetskog polja. Grafički svijesti o naboja i provoñenje struje
magnetska Provodnik sa strujom u prikazuje polje šipkastog i poveza- upoznavanjem poluprovodnicima, te
indukcija magnetskom polju, potkovičastog magneta. nosti fizike nosilaca naboja ulogu diode kao
Naizmjeni- Ampereova sila. Opisuje magnetsko polje sa stvarnim kod ispravljačice.
čna struja Magnetsko djelovanje Zemlje, razumije princip životom i poluprovodnika. Razmatra sa učenicima
paralelnih struja. kompasa. svakod- Prikupljaju domete mikrolektronike.
Elektromotor. Električni Zna da se oko provodnika kojim nevnim podatke i P riprema magnete
mjerni instrumenti. teče struja stvara magnetsko iskustvima, prezentuju raznih oblika, željeznu
Pojava polje. Zna grafički prikazati i te potrebe informacije o prašinu, sitne predmete i
elektromagnetske odrediti smjer magnetskog polja korištenja primjeni usmjerava učenike na
indukcije, Faradayev pravolinijskog provodnika i znanja poluprovodnika. istraživanje magnetskog
zakon, Lenzovo pravilo. zavojnice. P rimjenjuje fizike. Istražuju i polja, podstiče diskusiju
Izvori naizmjenične matematički izraz za jačinu Razvijanje otkrivaju osnovna o svojstvima i primjeni
struje. Transformatori. magnetskog polja pravolinijskog svijesti o svojstva trajnih magneta. U kazuje da se
provodnika i zavojnice za ulozi i magneta. magnet uvijek javlja kao
rješavanje jednostavnih značaju Uporeñuju dipol.
zadataka. Zna da je magnetsko fizike za meñudjelovanje P riprema
polje opisano vektorom razvoj magneta sa demonstraciono-
magnetske indukcije i njenu tehnike. meñudjelovanjem istraživački ogled o
jedinicu. Zna odnos magnetske Podsticanje naboja. djelovanju provodnika
indukcije i jačine magnetskog učenika na Istražuju sa strujom na magnetsku
558
polja. stvarala- djelovanje iglu. Demonstrira
Razumije princip rada štvo. električne struje magnetsko polje
elektromagneta i njegovu na magnetsku pravolinijskog
primjenu. iglu. provodnika, zavojnice i
Zna djelovanje magnetskog Grafički rad elektromagneta.
polja na pravolinijski provodnik prikazuju P omaže učenicima u
i zavojnicu kojima teče magnetsko polje istraživanju rada
električna struja. Zna električne struje u električnog zvona.
matematički izraz za Ampereovu provodnici-ma P riprema pribor za
silu i da je meñudjelovanje raznih oblika i istraživanje djelovanja
paralelnih struja osnov za uporeñuju sa trajnog magneta na
definiciju ampera. Razumije magnetskim provodnik sa strujom.
osnovni princip rada poljem šipkastog Demonstrira princip
elektromotora i nekih električnih i potkovičastog rada elektromotora i
mjernih instrumenata. magneta. Istražu- galvanometra.
Zna objasniti pojavu ju rad električnog
elektromagnetske indukcije i zvona. P ostavlja odgovarajuća
opisati meñusobnu indukciju. Raspravljaju da li pitanja koja će
Razumije Lenzovo pravilo. trajni magnet omogućiti učenicima da
Koristi se pravilom desne ruke djeluje na razumiju zašto kretanje
za odreñivanje smjera inducirane provodnik sa magneta u odnosu na
struje. Zna osnovne strujom. Nakon zavojnicu inducira
karakteristike naizmjenične ogleda napon u zavojnici.
struje. provjeravaju Surañuje sa nastavnikom
Razumije princip generatora i tačnost svojih tehničkog odgoja u
transformatora. Z na opisati zapažanja. prikupljanju i izradi
prenos električne energije od Opisuju primjenu pribora za oglede.
izvora do potrošača. elektromotora u P o mogućnosti
ureñajima iz organizira posjetu
svakodnevnog hidroelektrani, odnosno
života. termoelektrani.
Diskutuju o
povezanosti
električnih i
magnetskih
pojava. Izvode
različite oglede
kojima ostvaruju
elektromagnetsku
indukciju i njenu
primjenu.
Razmatraju rad i
funkciju elektrana
i trafostanica.
Valovi Periodično i oscilatorno Zna osnovne karakteristike Razvijanje Diskutiraju o P ostavljanjem
Nastanak i kretanje. periodičnog i oscilatornog navike različitim vrstama odgovarajućih pitanja
vrste valova Valovi, izvori valova, kretanja. analiziranja kretanja. Navode omogućava učenicima
Brzina longitudinalni i Zna opisati postanak valova. pojava, primjere da uoče razliku izmeñu
širenja transverzalni valovi. Crta valove koristeći se valnom postavlja- periodičnog titranja čestice sredine i
valova Prijenos energije valom, zrakom i valnom površinom, nja odnosno širenja vala u toj sredini.
Odbija-nje i brzina širenja vala u odnosno valnom frontom. Zna hipoteza i oscilatornog P riprema pribor za
prelama-nje različitim sredinama. osnovne karakteristike vala: njihovo kretanja iz izvoñenje ogleda.
valova Odbijanje valova na valnu dužinu, period i eksperime- svakodnevnog P riprema grafičke
Zvučni ravnim površinama, frekvenciju. Razlikuje kružni i ntalno života. prikaze odnosno
valovi prelamanje valova na ravni val, longitudinalni i provje- Proučavaju odgovarajuće simulacije
Svje tlost granici dvije sredine. transverzalni val. ravanje. valove na transverzalnih i
Svjetlosni Zvuk kao longitudinalni Zna da se energija prenosi Razvijanje površini vode i longitudunalnih valova,
valovi val, izvori zvuka, brzina valovima odreñenom brzinom. navike elastičnoj opruzi. odreñene valne dužine i
zvuka. ultrazvuk. Zna vezu izmeñu brzine širenja genera- Iz grafički perioda.
primjena. vala, valne dužine i perioda. liziranja prikazanih valova Bira odgovarajuće
Izvori svjetlosti, Izvodi jedinicu za frekvenciju. rezultata mjerenjem valne računske zadatke.
pravolinijsko prostiranje Rješava jednostavne računske eksperime- dužine i perioda P odstiče učenike na
svjetlosti, brzina. zadatke. nta. odreñuje brzinu samostalno razmišljanje
Zna zakon odbijanja valova, zna valova. i zaključivanje o
da dolazi do loma valova pri svojstvima i vrstama
prijelazu iz jedne sredine u valova. Usmjerava ih na
drugu zbog različite brzine pravilno slušanje
prostiranja valova u tim muzike.
sredinama. Grafički rješava P odstiče učenike na
odbijanje i prelamanje valova. razmišljanje o svjetlosti.
Zna opisat i nastanak zvu ka i v rstu Demonstrira različite
zvučnih izvora. Razlikuje ton i šum. svjetlosne efekte i
Zna da brzina zvuka ovis i od sred ine korištenje lasera kao
ko jo m se zvu k širi.
izvora.
559
Valovi Periodično i oscilatorno Zna primijeniti izraz za brzinu Razvijanje Izvode oglede i Daje upustvo kako
Nastanak i kretanje. kod rješavanja jednostavnijih navike raspravljaju o napraviti tamnu komoru
vrste valova Valovi, izvori valova, zadataka. analiziranja uzroku i sa njom vršiti odreñena
Brzina longitudinalni i Razlikuje primarne i sekundarne pojava, prelamanja istraživanja.
širenja transverzalni valovi. izvore svjetlosti. Usvoji postavlja- valova na granici
valova Prijenos energije valom, predstavu o pravolinijskom nja dvije sredine.
Odbija-nje i brzina širenja vala u prostiranju svjetlosti, pojavu hipoteza i Iznose svoja
prelama-nje različitim sredinama. sjenke i polusjenke. Zna da njihovo iskustva
valova Odbijanje valova na brzina svjetlosti ovisi od sredine eksperime- doživljavanja
Zvučni ravnim površinama, kojom se svjetlost širi . Zna da ntalno različitih zvučnih
valovi prelamanje valova na brzina svjetlosti u vakuumu provje- valova.
Svje tlost granici dvije sredine. iznosi 300 000 km/s i da je to ravanje. Raspravljaju o
Svjetlosni Zvuk kao longitudinalni najveća brzina u prirodi. Razvijanje štetnosti buke.
valovi val, izvori zvuka, brzina navike Koristeći se
zvuka. ultrazvuk. genera- primjerima iz
primjena. liziranja svakodnevnog
Izvori svjetlosti, rezultata života iznose
pravolinijsko prostiranje eksperime- svoje mišljenje o
svjetlosti, brzina. nta. razlici izmeñu
zvučnih,
svjetlosnih i
drugih valova.
Razmatraju
različite
svjetlosne efekte.
Crtaju nastanak
pomrčine
Mjeseca i Sunca i
daju svoja
objašnjenje.
Odbijanje Odbijanje svjetlosti od Razumije da i za svjetlosne Razvijanje Primjenjuju Demonstrira odbijanje
svjetlosti ravnog ogledala, valove vrijedi zakon odbijanja. navike znanje o svjetlosti. P omaže
P relama-nje primjena. Zna konstruirati i odrediti korištenja odbijanju učenicima da naprave
svjetlosti Sferno ogledalo, prirodu slike kod ravnog različitih mehaničkih model periskopa i
P riroda jednačina preslikavanja, ogledala. Zna opisati periskop. reprezenta- valova na planiraju ogled za
svjetlosti primjena. Zna osnovne karakteristike cija jezika svjetlosne valove. samostalno odreñivanje
Zakon prelamanja udubljenog i ispupčenog sfernog fizike. Prave model fokusne daljine sfernog
svjetlosti. ogledala, konstruirati i odrediti Razvijanje periskopa. ogledala.
Prolaz svjetlosti kroz prirodu slike u ogledalima. Zna svijesti o Rješavaju njima Diskutuje sa učenicima
prizmu i planparalelnu izvesti jednačinu preslikavanja širokoj primjerene o pojavi prelamanja
ploču. sfernih ogledala i odrediti primjeni grafičke i svjetlosti i njenim
Optičke leće, jačina uvećanje. Opisuje primjenu znanja računske zadatke. efektima. Demonstrira
leće, dioptrija, jednačina sfernih ogledala. optike za Eksperimentalno prelamanje svjetlosti na
preslikavanja, primjena Zna da je lom svjetlosti na poboljšanje odreñuju fokusnu ravnom dioptru, kao i
leća. granici dvije optičke sredine kvaliteta daljinu totalnu refleksiju.
Razlaganje svjetlosti. posljedica promjene brzine življenja. udubljenog i princip lupe, teleskopa
Dualna priroda svjetlosti u drugoj sredini. Razvijanje ogledala. i dr.
svjetlosti, Usvoji pojam indeksa loma date svijesti o Koristeći znanje Demonstrira prolaz
elektromagnetski val i sredine. Razumije nastanak razvoju o prelamanju svjetlosti kroz prizmu i
čestica. totalne refleksije i zna neke fizikalne mehaničkih planparalelnu ploču.
njene primjene. Zna objasniti slike valova na granici P omaže učenicima da
prolaz svjetlosti kroz svijeta. dvije sredine istražuju prelamanje
planparalelnu ploču. Usvoji traže odgovor na svjetlosti kroz različite
definiciju tanke optičke leće i pitanje šta se u leće.
razlikuje sabirne i rasipne leće. tom slučaju Demonstrira razlaganje
Zna definiciju jačine leće i njenu dogaña sa bijele svjetlosti .
mjernu jedinicu. svjetlosnim Zajedno sa učenicima
Konstruiše i odreñuje prirodu valovima. analizira spektar
slike kod sabirne i rasipne leće Analiziraju elektromagnetskog
pomoću karakterističnih zraka oglede i donose zračenja.
svjetlosti. Z na primijeniti odgovarajuće Demonstrira prenošenje
jednačinu preslikavanja pri zaključke. energije svjetlosnim
rješavanju problema. Opisuje Samostalno rade valovima.
primjenu leća u različitim zadatak: P riprema ilustracije o
optičkim instrumentima. Odreñivanje čestičnoj prirodi
Zna objasniti razlaganje fokusne daljine svjetlosti, a po
svjetlosti, različite boje tijela i sabirne leće. mogućnosti demonstrira
nastanak duge. Rješavaju i fotoelektrični efekat .
računske i
grafičke zadatke.
560
Zna da širenjem titranja Sistematiziraju
električnog i magnetskog polja u znanje o
prostoru nastaje valovima
elektromagnetski val, a svjetlosti.
svjetlosni valovi su dio spektra Koristeći se
elektromagnetskih valova Internetom
odreñene valne dužine. Zna da ilustriraju
se svjetlosna energija pojavljuje čestičnu prirodu
samo u malim nedjeljivim svjetlosti ili
količinama koju zovemo foton. koriste
audiovizuelna
sredstva koja
postoje u školskoj
zbirci učila.
Prirodne Otkriće atoma. Jezgro Zna strukturu atoma i sile koje Razvi-janje Analiziraju P riprema literaturu o
strukture atoma. Elektroni u djeluju u atomu i jezgri atoma. svijesti da povijest razvoja povijesti otkrića atoma i
Svijet atoma atomu. Sile u atomu. Zna da radioaktivni elementi se fizikalna znanja o atomu, radioaktivnosti.
Radioakti- Prirodna radioaktivnost. emitiraju α,β i γ zračenje, slika ilustruju različite Analizira sa učenicima
vnost Radioaktivni izotopi, primjenu radioaktivnih izotopa, svijeta modele i vrše periodni sistem
Nuklarne primjena. kao i opasnosti od zračenja. mijenja. predviñanja. elemenata. Povezuje
reakcije Fisija, fuzija, primjena. Zna opisati nuklearnu fisiju i Razvijanje Sistematiziraju znanje fizike sa znanjem
Fizička Fizička tijela i sistemi, nastanak lančane reakcije. Zna svijesti o znanja o svijetu hemije. Koristi Internet i
tijela i meñudjelovanja, vezu izmeñu osloboñene jedinstvu atoma. druga nastavna sredstva
sistemi promjene. energije i mase pri cijepanju prirode i Raspravljaju o koja će učenicima
atoma, te primjenu kontrolirane poveza- koristi radioaktiv- približiti svijet atoma i
lančane reakcije u nuklearnim nosti nosti, ali i efekte radioaktivnosti.
reaktorima. prirodnih štetnom Upoznaje učenike sa
Zna opisati nuklearnu fuziju i nauka. djelovanju. interesantnim
mogućnost dobivanja energije Razgovaraju o dijelovima iz biografija
kontroliranom fuzijom. termonuklearnim naučnika.
Zna opisati lanac i razmjeru reakcijama u Ocjenjuje znanje
strukturnih elemenata, od prirodnim učenika, uvažavajući
osnovnih čestica do galaksija. uvjetima. njihovu kreativnost,
Uporeñuju i klasificiraju Razmatraju sposobnost istraživanja i
meñudjelovanja i promjene u hijerarhiju kritičke stavove.
prirodi. fizičkih tijela u P omaže učenicima da
prirodi. sistematiziraju znanje o
Ilustruju strukture različitim prirodnim
i sisteme strukturama, interakciji
odgovarajućim njihovih komponenti i
modelima. razumijevanju uzročnih
Razmatraju veza meñu različitim
različita prirodnim fenomenima.
meñudjelovanja i
promjene.
561
Hemija/kemija
Te matske Ciljevi i zad aci, Oček ivani re zultati

Vrije dnosti, stavovi, Ak tivnosti Aktivnosti
cje line
ponašanje učenik a nastavnika
Te me Učiti Učenik
METALI P ozicija Naučiti koji je P oticanje znatiželje Teoretski ovladati Planira
Hemijski sastav metala u PSE. osnovni značaj za izvoñenje i sadržajima. nastavne
zemljine kore Minerali kao sastojci metala za život i u rezultate pokusa. Izvesti pokuse u sadržaje.
Natrij zemljine kore. kojoj su mjeri Razvoj interesa i saradnji s nastavni-
Kalcij, Rude. zastupljeni u smisla za istraživanje, kom, one manje Tražiti od
Magnezij, Svojstva, dobivanje, Zemljinoj kori. otkrivanje i rješavanje opasne. učenika
Aluminij spojevi i njihova Razlika izmeñu problema. P ratiti proces hrñanja da naprave
Željezo i uporaba, natrija, ruda i minerala. Razvoj interesa i na ekseru. „mini“
čelik kalcija magnezija, Biološki značaj svijesti o potrebi Rješavati stehiome- zbirku
Bakar i aluminija i željeza. ovih elemenata. hemijskog računanja. trijske zadatke. minerala.
Zlato Uloga željeza Tehnološki Pripremiti
Korozija i zaštita u organizmu. značaj čelika. učenike za
metala Vrste i upotreba P lemenitost izvoñenje
čelika. metala. pokusa.
Svojstva i značaj Zašto željezo
kroz povijest. korodira a zlato ne.
Osnovni proces
korozije i zaštita
metala.
UGLJIK Kruženje ugljika u Znati da ugljik u P oticanje znatiželje Napraviti modele Nastavnik
Pojam organske prirodi. prirodi dolazi u za prirodu i pojave u grafita i dijamanta . je moderator
tvari P odjela tvari elementarnom njoj. P okusom dokazati i voditelj
Goriva na organske stanju. Razvijanje svijesti o ugljikov dioksid u nastavnog
Ugljikov atom i anorganske. Napisati jednačinu potrebi racionalnog mineralnoj vodi i procesa.
Kvalitativni Ugljen kao gorivo. nastajanja gospodarenja izdahnutom zraku Pratiti učenike
sastav organskih Suha destilacija . ugljikova dioksida, sirovinama. Izvesti pokuse za pri izvoñenju
spojeva Svojstva ugljika i uz dovoljan i dokazivanje ugljika i pokusa.
način povezivanja . nedovoljan vodika u organskom Tematski
Od kojih je pristup zraka. spoju . povezuje
elemenata Dokazivanje hemijske
izgrañen organski Osnovnih sadržaje sa
spoj. gradivnih sadržaji-ma
elemenata drugih
organskih spojeva. predmeta.
UGLJIKOVODICI P odjela Dokazati P romoviranje Samostalno izvoditi Nastavnik
Zasićeni ugljikovodika, graña, kemijsku preciznosti, pokuse, uočavati treba nadzirati
ugljikovodici homologni niz. stabilnost čistoće i urednosti u promjene, usmeno i rad učenika
Nezasićeni Metan, svojstva i zasićenih radu. pismeno iskazivati i pomagati
ugljikovodici nalaženje. ugljikovodika Diskusija o pravilnom opažanja. im pri
IUPAC Alkeni, alkini, veza Dokazati Odlaganju kancero- Ispitivati kemijska izvoñenju
Nafta atoma. reaktivnost genih tvari. svojstva pokusa.
Aromatski Upotreba etena i nezasićenih ugljikovodika. Ukazati na
ugljikovodici etina. ugljikovodika Sastavljati i izrañivati opasnost
P rimjer jedinstvenog prikazati modele jednostavnih slijepljenih
nazivlja spojeva. jednačinama alkana. prstenova
Nafta i zemni reakcije adicije. Rješavati računske koji su
plin. Značaj zadatke. kancerogeni.
Benzen, svojstva. jedinstvenog Priprema
nazivlja spojeva zadatke i
Znati strukturu zaduženja
Benzena. na tri i više
nivoa.
ORGANSKI Značaj organskih Znati napisati Isticanje važnosti Uloga
SPOJEVI spojeva za čovjeka. reakciju pravilne upotrebe Samostalno izvoditi nastavni-ka je
I ŽIVI P odjela i značaj fotosinteze ugljikohidrata u pokuse dokazivanja da
SVIJET ugljikohidrata i alkoholnog prehrani čovjeka reducirajućih šećera u rukovodi
Ugljikohidrati Glukoza i saharoza. vrenja. Oblikovanje tvarima prirodnog nastavom
Alkoholi Svojstva i podjela Uočiti stavova o štetnosti podrijetla i pomaže
Karboks. alkohola i funkcionalne alkohola. P oznavati princip u pripremi
kiseline karboksilnih skupine kod rada kemijskog pokusa
kiselina različitih alkotesta. i navodi
spojeva. učenike na
Esteri Značaj škroba u kritičko
Imenovati ljudskoj ishrani. Shvatiti važnost Ispitati topljivost razmišljanje.
jednostavne estere. Nezasićenih masnih masti i ulja.
Masti i ulja Razlika izmeñu Razlikovati kiselina u prehrani. Izvesti pokus
Sapuni i masti i ulja, pojam zasićene i dobivanja sapuna.
deterdženti. značaj za organizam nezasićene
562
Aminokiseline i Uloga i nastajanje masne kiseline. Osigurati
bjelančevine sapuna i Reakcija učenicima
Enzimi deterdženata esterifikacije preparate za
P odjela aminokise- P ovezivanje izvoñenje
lina. aminokiselina pokusa.
Jednostavne P rimjere nekih Kontinuirano
bjelančevine enzima. prati i
Uloga enzima vrednuje
u organizmu. zalaganje
učenika i
njihov rad.
SINTETIČKI P olimeri i Naučiti značaj Navike raspoznavanja Izvesti neke pokuse za Ukazati
SPOJEVI monomeri. sintetskih spojeva sintetskih tvari od ispitivanje svojstava učenicima
P rimjere nekih za život. prirodnih. polimera. na opasnost
Polimeri polimera. otpada
sintetskih
polimera.
EKOLOGIJA Faktori onečišćenja Kisele kiše, učinak Razvijanje ekološke Učenici trebaju Uloga
Voda, zrak, tlo zraka, tla i vode. staklenika, umjetna svijesti i pozitivnog izraditi zidne nastavnika je
Utjecaj industrijske Industrija i saobraćaj gnojiva, podzemne odnosa prema plakate i izvjesiti ih organizacija
proizvodnje na najveći izvor vode. prirodi i aktivno po zidovima škole stručnih
okoliš onečišćenja. Utjecaj automobila uključivanje u kako bi ukazali predavanja
Saobraćaj i okolina Recikliranje otpada. na zagañenje ekološke akcije. svima učenicima na nivou
Gospodarenje Mjere zaštite za okoliša. i zaposlenicima na škole o
otpadom očuvanje okoliša. Sortiranje otpada važnost očuvanja promicanju
Zaštita okoliša kao prva faza životne sredine. ekološke
gospodarenja svijesti.
otpadom. Vodi računa o
ravnopravnoj
zastupljenosti
spolova u
grupi i
zaduženjima,
stvara
pozitivan
odnos prema
okolini i
prirodi.
563
Biologija
(dva č asa sedmič no, 68 časova godišnje)

Tematske REZULTATI/OBRAZOVNI ISHOD Vrije dnosti,
Aktivnosti
cje line / stavovi, Ak tivnosti uče nika
Proces i sadržaj nastavnika
teme ponašanje
Učiti: Učenik :
Uvod Ciljevi i Zna kako će koristiti Korisne poruke o Vode diskusiju sa Motivira učenike
zadaci udžbenik kao osnovni izvor potrebi nastavnikom o načinu za rad tokom
Reprodukcija nastave znanja, ali i druge izvore kontinuiranog rada i sadržaju gradiva nastave i u
biologije u 9. (enciklopedije, filmove, učenja kako koji ih očekuje u IX vannastavno
Genetika razredu Internet itd.) . tokom nastave razredu. vrijeme.
vezani za Zna da će najviše vremena tako i u Promatraju u prirodi, Daje praktične
Hromosomi discipline: biti posvećeno učenju o vannastavno na selu, u zoološkom upute za korištenje
re produkcij ljudskom organizmu s nizom vrijeme. vrtu, sličnosti i literature.
Genetička šifra a dragocjenih poruka o tome - Znanja iz različitosti živih bića. Pobuñuje interes
genetika, kako je on izgrañen, kako fundamentalnih Laboratorijska vježba: kod učenika za
Geni evolucija i funkcionira te šta nauka kao što je -Izrada modele gradivo genetike,
antropologija svakodnevno treba genetika pomažu čovjekovih evolucije
Nasljeñivanje Pojam poduzimati za očuvanje razvoju ljudske hromosoma i upoznavanje grañe
jednostavnih genetike i svojeg i tuñeg zdravlja. prakse. simuliranje diobe i funkcije vlastitog
osobina njezin Zn a za odnose meñu - Genetika je tjelesnih i spolnih tijela.
značaj. spolovima i šta je humana relativno mlada stanica/ćelija. Vodi raspravu o
Promjenljivost Pojam i re produk cija nauka, ali dala je -Razgovaraju o nasljednim
organizama značaj - Zna da se genetika bavi snažan pečat na nespolnom i spolnom osobinama.
biološkog pojavama i zakonitostima razvoj biologije razmnožavanju. - P otiče diskusiju
Evolucija nasljeñ ivanja nasljeñivanja, ali i uopće. Laboratorijska vježba: o sličnostima i
Izgled i promjenljivosti u živom Osobine bilo koje Izrada modela DNA. različitostima koje
Nauka o hemijska svijetu. vrste organizma -Koriste model DNK, učenici uočavaju
čovjeku: uvod graña - Dostignuća iz genetike ne nasljeñuju se u koji su napravili u meñusobno, u
hromosoma. imaju primjenu u raznim gotovom obliku laboratorijskoj vježbi porodici izmeñu
Sastav čovječi- Nukleinske ljudskim djelatnostima: nego se nasljeñuju da bi bolje shvatili roditelja i djece
jeg tijela kiseline poljoprivredi, šumarstvu, molekule DNK, ulogu DNK u sintezi kao i djece
(DNK i medicini, sudstvu . . . sadržane u jedru bjelančevina. meñusobno.
Organski RNK). - Roditelji i potomci su slični, ćelije, sa zapisom Učenici na primjeru - Navode neke
sistemi: Broj jer spolne ćelije roditelja za tvorbu visine čovjeka osobine koje su
koštano-mišićni hromosoma. sadržavaju nasljedni materijal odreñenih zaključuju da nije uočili da se u
sistem Molekuli sadržan u genima koji bjelančevina i u dovoljno samo porodici
DNK omogućava razvoj sličnih krajnjoj liniji posjedovati gene za ponavljaju kroz
Mišići: nositelji osobina u potomstvu . razvoj osobina visinu već da je generacije.
genetičke Biološko nasljeñivanje organizma. potrebna i odreñena - O važnosti
Sistem organa poruke (šifre omogućava očuvanje korisnih Na osnovu hrana –količina hrane otkrića dvojne
za probavu ili koda). osobina u datim uvjetima pregleda te potrebni sastojci molekule DNK
Prepisivanje života iz generacije u kariograma hrane (bjelančevine, koja se može
Probava hrane i prevoñenje generaciju. čovjeka mogu se ugljikohidrati, voda, samoreproducirati
šifre. Zna da se nasljedni materijal identificirati mineralne tvari i ukazuje podatak
Pojam, nalazi u hromosomima, da odreñene vitamini). da su Watson i
Njega i bolesti hemijski postoje ćelije sa diploidnim i anomalije. Učenici pronalaze Crik dobili
organa za sastav, haploidnim brojem, da je broj P osebno je to primjere razlika u Nobelovu nagradu
probavu dominantni i karakterističan za pojedine važno da se sazna biljaka iste vrste koje za to otkriće.
recesivni vrste organizama, da su na početku rastu u različitim - Upućuje učenike
geni, hromosomi različitog izgleda razvoja embiona uvjetima. da izrade modele s
homozigoti i i veličine , čovjeka (praktična - Prave u vidu crteža i različitim
heterozigoti, - NK izgrañuje hromosome, primjena križaljki prikaz rasporedom
genotip, - DNK je dvostruki lanac genetike!). nasljeñ ivanja boje i parova nukleotida.
fenotip nukleotida s moći udvajanja. - Shvaća važnost oblika zrna graška kroz Insistira da se
Mendelovi - Može opisati izgled gena u stanici. dvije generacije. dobro shvati
zakoni hromosoma za vrijeme diobe Zna da zdravi - Uočavaju da pojam odgovaraju-
nasljeñ ivanja ćelije. život uvjetuje homozigoti dominantni ćih baza u
Nasljedna - Zna da se genetička šifra ili zdravo potomstvo. i heterozigoti nukleotidima (A-
promjenlji- kod nalazi u molekulama - U razvijanju ispoljajvaju u fenotipu T, C-G)
vost: DNK tj. u jedru. Može nasljednih osobinu dominantnog - Naglašava da se
kombinacija objasniti način prepisivanja osobina kod gena, a homozigoti osobine
roditeljskih šifre uz pomoć molekula organizama koji recesivni osobinu organizama ne
osobina i RNK, te prevoñenje jezika se spolno recesivnog gena. nasljeñuju u
mutacije. baza u njima na jezik razmnožavaju, a Razgovaraju o gotovom obliku
Nenasljedna aminokiselina koje se meñu njima je i promjeni boje kože nego se one
promjenlji- povezuju u molekule ljudska vrsta, pod utjecajem razvijaju u čemu
vost: bjelančevina sintetiziranih u učestvuju geni sunčevog zračenja i ključnu ulogu ima
modifikacije ribozomima. oba roditelja. značaju ove DNK, proces
564
Uvod u - Zna da su geni strukturne i Genetika je modifikacije za život sinteze
organsku funkcionalne jedinice procesa relativno mlada čovjeka. bjelančevina i
evoluciju. nasljeñivanja i da se sastoje nauka, ali je dala Koristeći geografsku faktori sredine.
Pojam i od molekula DNK. U snažan pečat na kartu svijeta da Ukazuje da u
značaj tjelesnim ćelijama nalaze se u razvoj biologije markiraju put oko prirodi vrlo često
Dokazi parovima (aleli). -Oni nose uopće. svijeta u koji se Darvin jedna osobina se
evolucije genetičku šifru koja se Za razvoj zdravog uključio. razvija uz učešće
Faktori prenosi sa roditelja na potomstva važno -P osmatrajući većeg broja gena.
evolucije potomstvo . je da roditeljske paralelno kosture - Ističe da danas
općenito Svi geni ćelije čine njen spolne stanice ne različitih klasa spoznaje genetike
Proces genotip. K od organizama koji budu pod kičmenjaka uočit će daju nadu da će
nastanka se spolno razmnožavaju u utjecajem homologe i analoge mnoge nasljedne
novih vrsta genotipu polovica gena mutagenih faktora organe. bolesti moći biti
(specijacija) potječe od oca, a polovica od sredine u kojoj -Fotografije izliječene.
Pojam i majke. žive. posjedovanja repa, - Diskusija ili
značaj - Genotip u sadejstvu s Iako su veći broj pari gudi, okrugli stol o temi
antropologije faktorima vanjske sredine modifikacije pretjerana dlakavost nasljedna svojstva
Anatomija, omogućava formiranje nenasljedne kod čovjeka su i nasljedne bolesti.
fiziologija i fenotipa. promjene atavizmi i ukazuju na - Vodi raspravu o
higijena - Po načinu djelovanja geni organizama one evolutivni tok ljudske nasljednim
čovjeka se dijele na dominantne i su od izuzetne vrste. osobinama i
Ćelija/ recesivne, a u ćelijama mogu važnosti za Praktični rad za prilagoñava-nju.
stanica, biti u homozigotnom ili opstanak sagledavanje - Usmjerava
tkivo, organi, heterozigotnom stanju. organizama u promjenljivosti učenike na
sistemi -Zna da je Mendel svojim promjenljivim organizama: primjere mutacija i
organa, eksperimentima utvrdio uvjetima života. -Sabrat će po nekoliko modifikacija koje
organizam zakonito nasljeñivanje Gradivo evolucije listove sa najnižih mogu navesti u
čovjeka kao osobina. razvija naučni grana dviju drvenastih svojem okruženju.
cjelina - Može opisati oglede na pogled na razvoj biljka i uporedit će - Razgovara sa
Graña i grašku i zijevalici koje je živog svijeta kroz njihovu veličinu i učenicima o
funkcija Mendel izvodio, a isto tako vrijeme na planeti oblik. osobama
kostiju. objasniti rezultate ogleda. Zemlji. -Izmjerit će visinu pogoñenim
Kostur/skelet - Zakon uniformnosti hibrida Realno postojanje svojih drugova i nasljednim
Graña, oblik i zakon rastavljanja osobina. organske drugarica koji su bolestima i kako
i funkcije. -Zna da su potomci evolucije da se roñeni iste godine, po se treba ponašati u
Veze mišića organizama koji su nastali u dokazati naučnim mogućnosti istog odnosu na njih.
i kostiju. procesu spolnog činjenicama. mjeseca. Nastavnik ukazuje
Rad i zamor razmnožavanja su slični Spoznaje genetike -P odatke će zabilježiti na sve jača
mišića. roditeljima, jer se geni i niza drugih u tabeli, uporediti ih i upozorenja
Bolesti i roditelja kombiniraju i to bioloških donijeti zaključke. liječnika da
njega kostiju predstavlja veliku zalihu disciplina koriste Pronaći će podatke o pretjerano
i mišića. ukupne promjenljivosti živih objašnjenju broju vrsta pojedinih izlaganje suncu
Usna duplja, bića. procesa evolucije klasa kičmenjaka u ljudskog tijela , iz
jezik, - Mutacije su sasvim nove živog svijeta. Bosni i Hercegovini, pomodnih razloga,
ždrijelo, osobine koje su posljedica -Današnja takoñer i broju nekih može biti od trajne
jednjak, promjene u rasporedu bioraznolikost grupa viših biljaka. štete za zdravlje.
želudac, nukleotida u molekulama mjerena brojem Uporedit će brojnost Ukazuje na
tanko i DNK. vrsta živih bića na tih grupa sa podacima važnost teorija
debelo - Mutacije mogu zahvatiti Zemlji je rezultat za neke druge zemlje u evolucije koje su
crijevo, cijele hromosome ili pak dugotrajnog Evropi. postavili prvo
probavne njihove dijelove. evolutivnog Vode diskusiju sa Lamark, a kasnije
žlijezde - P rimjeri nasljednih bolesti razvoja živog nastavnikom o potrebi Darvin.
Hrana, kod čovjeka: hemofilija, svijeta. sticanja znanja o Nastavnik nastoji
probavni daltonizam, mongoloidnost. Broj vrsta se vlastitom tijelu. pružiti što više
sokovi, -Uzroci mutacija raznoliki: tokom vremena na Pomoću crteža informacija iz
mehanička i različite hemijske tvari, Zemlji povećavao, prikazanih u različitih bioloških
hemijska svjetlosno, atomsko kozmičko ali tokom razvoja udžbeniku i na disciplina koje
obrada zračenje i dr. živog svijeta grafoskopskim daju potporu
hrane, - Većina mutacija su štetne, brojne vrste živih folijama ili na drugi naučnom
enzimi ali mali omjer korisnih je bića u prošlosti način posmatrajući ih shvaćanju
resorpcija važan za evolutivni razvoj živjele, a zatim uočavaju i ističu historijskog
hranljivih živog svijeta. izumrle i danas o različitosti crtajući ih u razvoja živog
tvari Modifikacije - nenasljedne njima saznajemo svojim sveskama. svijeta.
Higijena promjene nastale pod na osnovu fosilnih Mikroskopiraju trajne Obrazložit će
usta, ruku i utjecajem faktora okoliša, a ostataka. preparate koštanog ulogu nenasljedne
korištenje važne su za opstanak Razvijanje svijesti tkiva. Posmatraju i nasljedne
ispravne individua u promjenljivim i sticanje navika o oblik, spoljašnji izgled promjenljiv-osti u
hrane. uvjetima života (dobivanje ličnoj i i poprečni presjek duge procesu evolucije
Bolesti zuba, tamne boje kože na suncu, komunalnoj kosti. na nizu primjera
želuca, jetre, povećanje broja eritrocita higijeni. Rade pokuse kod biljaka,
crijeva. tokom boravka na planinama Shvatanje da je dokazivanja životinja i čovjeka.
Trovanja. povećanje površine lista u tijelo čovjeka kao neorganskih i - Organizirat će
sjeni itd.) i tijela biljaka i organskih tvari u odlazak u neki od
Historijski razvoj živog životinja grañeno kostima (paljenje i muzeja koji
svijeta proučava nauka od ćelija. potapanje u kiselinu). raspolažu sa
organska evolucija. Ona Razvijanje Crtaju poprečni bogatim zbirkama
565
sagledava razvoj živog svijeta pravilnog stava o presjek kosti i prepariranih
kroz vrijeme i objašnjava povezanosti i obilježavaju njenu biljaka i životinja
nastanak novih vrsta značaju jedinstva grañu. da bi učenici
organizama. koštano mišićnog Na modelu kostura mogli dobiti
Prvu teoriju evolucije dao je sistema. čovjeka posmatraju predodžbu o
Lamark, a Darvin je svojom Shvatanje kako su kosti bioraznolikosti.
teorijom prirodne selekcije neophodnosti meñusobno povezane i - U muzejima se
unaprijedio spoznaju ličnog rasporeñene. nalazi i puno
evolucije živog svijeta. učestvovanja u Posmatranje mišića na fosilnih ostataka.
Paleontološki: prijelazni održavanju modelu čovjeka, slici i Nadomjestak
oblici i razvojni nizovi. zdravlja pomoću na vlastitom tijelu. muzejskim
Uporedno - anatomski dokazi: pravilnog načina Crtaju mišićne ćelije i zbirkama je puno
sličan plan grañe organizama života (pravilna mišiće. literaturnih izvora
otkriva srodničke odnose. ishrana, boravak Rad mišića prate na kao i Internet
Rudimentni organi i atavizmi. na suncu radi grimasama lica i informacija.
Nasljeñivanje je proces pravilnog razvoja mišićima ruke. - P ovezat će
očuvanja stečenog stanja, a kostiju) Praktični rad: gradivo evolucije
promjenljivost omogućava Shvatanje zašto su razdvajanje mišićnih sa gradivom
nastanak novih osobina. kosti tvrde i vlakana na sistematike biljaka
Posebnu važnost imaju lomljive i važnosti životinjskom tkivu. i životinja koje su
mutacije. Prirodno odabiranje vitamina D i Laboratorijska vježba: učenici usvojili u
(selekcija) ima stvaralačku i sunčanja u Izrada modela zuba. ranijim razredima.
pokretačku ulogu. Selekcija sprečavanju Crtaju svoje zubalo i Motivira učenike i
se odvija pomoću „borbe za rahitisa označavaju znakovima razvija njihov
opstanak“. Važnost redovne i + i - zdrave i interes za nauku o
Izolacija (prostorna, umjerene tjelesne pokvarene zube. čovjeku.
ekološka, reproduktivna ...), aktivnosti za -P o skupinama prave Nastavnik
kao i slučajni procesi zajedno normalan rad jedan dnevni jelovnik priprema vježbe
s prethodno navedenim mišića. P ravilna uključujući sve mikroskopiranja
faktorima omogućavaju ishrana bogata potrebne sastojke ćelija/stanica i
cjelokupan tok evolucije. bjelančevina-ma hrane, uključujući i tkiva.
- P roces divergencije. osigurava pravilan njihovu energetsku Potiče učenike na
- Mikroevolucija (evolucioni razvoj skeletnih vrijednost izraženu u razmišljanje o
procesi unutar vrste), a to su mišića. džulima. povezanosti oblika
promjene genofonda uslijed - Potreba stalne -Demonstriraju pokus ćelija s njihovom
djelovanja različitih faktora brige o probave u ustima i funkcijom.
evolucije koji dovode do održavanju uloge enzima ptijalina Podešava
nastanka novih vrsta. zdravlja zuba na razgradnju složenih namještaj i prostor
- Krupne promjene u putem stalne ugljikohidrata na u razredu
evolutivnom toku živih bića njege, redovitog prostije šećere. potrebama
dovode do nastanka novih liječničkog Napraviti popis nastavnih
planova grañe organizama i pregleda i sredstava koje aktivnosti.
drugih novih osobina što eventualnih svakodnevno koriste Učenicima
dovodi do procesa popravki za održavanje higijene pokazuje
makroevolucije. narušenog svoga tijela. (prepilanu)
Stiče znanja o grañi i zdravlja (karijes). Napraviti popis ne bedrenu kost ovce
funkcionisanju čovjekova - Korekcijom manje od 10 ili teleta, trajni
organizma i osnovnih nepravilni položaj prehrambenih artikala preparat koštanog
higijenskih mjera za čuvanje zuba efikasno se sa podatkom o trajnosti tkiva, slike kostura
zdravlja. otklanja. koja je navedena na i veze meñu
- Zna o grañi i diobi ćelije, - Čovjek se ne ambalaži. kostima, na
razliku izmeñu mitotičke i hrani samo zato Napraviti popis gljiva modelu skeleta
mejotičke diobe ćelija. da utoli glad nego iz skupine otrovnih. čovjeka.
- Tkiva čovječijeg organizma: da izgrañuje i Pokazuje kosti na
epitelno, vezivno, potporno, obnavlja svoje kosturu ili slici i
mišićno i nervno. tijelo, ima navodi učenike da
- P ojam organa i organskih energiju za rad ih pokažu na svom
sistema organa i kretanje i tijelu.
Zna da je kostur potporanj bude zdrav i Upozorava da
tijela i zaštita organa. otporan prema nepravilno
Zna grañu, funkciju, sastav bolestima. sjedenje i nošenje
kostiju, razvoj kostura, - Postoje potrebe neudobne obuće
debljanje, zarastanje i veze za svakodnevnim izaziva promjene
meñu kostima. unošenjem svih na kosturu djece i
Može imenovati, opisati i sastojaka hrane. odraslih.
navesti funkcije glavnih Važno je znati da Priprema
kostiju glave, trupa i udova redovito mikroskopiranje
kao i veze meñu kostima. pražnjenje crijeva trajnih preparata
Povezuje koštanu srž sa daje doprinos u poprečno-
stvaranjem krvnih stanica. zdravlju čovjeka. prugastih i glatkih
Može navesti glavne Opravdana mišićnih vlakana.
nepravilnosti u razvoju potreba brige o Izvodi sa
kostura (skolioza, rahitis i izboru sredstava učenicima
dr.), njegove povrede za korištenje jednostavne vježbe
(prelomi, uganuće, iščašenja higijene usta i kojim pokazuje
Zna pružiti prvu pomoć ruku (prirodna, antagonisti-čki rad
566
prilikom ozljeda kostura. blaga, netestirana mišića.
- Može opisati grañu na životinjama - Demonstrira
mišićnog tkiva i razlikovati itd.). model zubala
glatko, poprečnoprugasto i Ne povoditi se za čovjeka.
srčano mišićno tkivo i zna svakim sredstvom - Demonstrira
navesti organe koji su grañeni koji se nudi u model probavnog
od tih mišića, te na koji način prodaji putem sistema ili
se pokreću . agresivnih prikazuje na zidnoj
- Veza izmeñu mišića i reklama. slici, grafoskop-
nervnog sistema. pojam skoj foliji grañu
tetive. sistema organa za
- Zna objasniti da je za rad probavu.
mišića potrebna energija koju Nastavnik donosi
mišići dobivaju razgradnjom košaru sa
šećera-glikogena. različitim
- Zna da je usna duplja namirnicama i
obložena sluzokožom te zna razvrstava
nabrojati i opisati grañu i namirnice po
funkciju organa vezane za njihovim
nju: zubi, jezik, pljuvačne sastojcima.
žlijezde. Nudi jelovnike
- Zna opisati grañu i navesti primjerene uzrastu
funkciju: ždrijela, jednjaka, devetog razreda.
tankog i debelog crijeva kao i Potiče učenike na
žlijezda jetre i gušterače uzimanje svih
vezanih za tanko crijevo. sastojaka hrane.
- Zna obrazložiti važnost Zajedno sa
hrane kao izvora gradivnih učenicima prave
tvari, energije i zaštitno sintetičku tabelu o
gergulatorskih tvari. Može sredstvima za
razlikovati najvažnije sastojke održavanje
hrane i namirnice gdje se higijene i trajnosti
nalaze. ambalažiranih
- Zna opisati mehaničko prehrambenih
usitnjavanje organa i funkciju artikala
organa koji u tome učestvuje. Prikazuje video
- Može objasniti proces zapis o najčešćim
hemijske obrade hrane bolestima
(probava/varenje) u probavnih organa.
pojedinim dijelovima sistema
za probavu.
- Zna navesti imena pojedinih
enzima kao i ulogu u
razgradnji hranljivih tvari,
takoñer mjesto i način
apsorpcije hranljivih tvari
razloženih do aminokiselina,
prostih šećera i masnih
kiselina i njihove konačne
upotrebe (biosinteza
bjelančevina, respiracija u
ćelijama).
- Shvata potrebu održavanja
higijene: usta (četkanje zuba),
ruku (više puta dnevno, a
obavezno prije jela i poslije
obavljene nužde), noktiju,
korištenje raznovrsne svježe
spremljene hrane i oprane
hrane koja se jede u svježem
stanju.Zna za bolesti
„prljavih ruku“, odnosno
bolesti koje se prenose
fekalno oralnim pute m
- Zna da je pored karijesa
zuba često oboljenje
paradentoza. Česta oboljenja
probavnog trakta: gastritis, čir
želuca, upala slijepog crijeva,
rak želuca i debelog crijeva,
dizenterija, trbušni tifus.
Paraziti probavnih organa:
dječje gliste, pasja, svinjska
pantljičara, trhinoza. B olesti
jetre: žučni kamenci, žutica,
ciroza. Trovanja hranom.
567
SISTEM Nosna Može opisati grañu i i Sticanje znanja Učenici će donijeti -Nastavnik priprema
ORGANA ZA šupljina, funkciju organa za disanje. koje potiče dio pluća nekog učionicu i
DISANJE I ždrijelo, Može opisati put zraka od učenike da se sisara (iz mesnice) i laboratorijski pribor
GLAS: grkljan, nosa do pluća i objasniti uključe u borbu promatrati spužvastu za pokuse.
ORGANI ZA dušnik, izmjenu plinova u kontaktu protiv pušenja, grañu pluća. -Stimulirat će učenike
DISANJE dušnica, plućnih mjehurića i krvnih počevši od svog Izvesti pokus na očuvanje zdravlja
pluća). kapilara. Razumjeti razlike doma i uticanje na dokazivanja CO2 u disajnih puteva
NJEGA I P lućno i izmeñu plućnog i ćelijskog roditelje i starije i izdahnutom zraku. posebno ako je u
BOLESTI ćelijsko disanja. Shvatiti povezanost na svoje vršnjake. Simuliranjem pušenja pitanju pušenje
ORGANA ZA disanje. dišnog sistema i kretanja krvi. Sticanje znanja o pomoću šprice i vate cigareta bogatih
DISANJE Vitalni Zna šta je vitalni kapacitet potrebi boravka na pokazati štetnost nikotinom i nekoliko
kapacitet pluća, od čega ovisi i kako se čistom zraku u pušenja. stotina drugih štetnih
SISTEM pluća. mjeri. prirodi i očuvanja Napisati referat na tvari za zdravlje
ORGANA ZA Štetan Zna opisati grkljan i glasnice i prirode za zdrav temu štetnosti čovjeka .
KRVOTOK: utjecaj objasniti funkciju glasnica i život. pušenja. -Priprema video zapis
KRV I LIMFA zagañenog način oblikovanja glasa. Razvija svijest o Crtaju glasnice pri na temu štetnosti
zraka, štetan Zna: zaštiti sistema proizvodnji zvuka. pušenja.
SRCE, KRVNI utjecaj - objasniti potrebu zaštite organa za disanje Savladati jedan od -Svojim primjerom
SUDOVI/ duhanskog dišnog sistema od prašine, od prašine, načina pružanja prve nastavnik nepušač
ŽILE, LIMFNI dima i mjere plinova i drugih štetnih industrijskih pomoći putem usmjerava učenike na
SUDOVI suzbijanja utjecaja te smisla nošenja opasnijih plinova i vještačkog disanja. brigu o zdravlju.
pušenja. zaštitnih maski kod drugih štetnih P osmatrat će Nastavnik će slikovno
TRANSP ORTNA Gušenje i obavljanja izvjesnih čestica - nošenje zgrušavanje krvi pokazati načine
I ZAŠTITNA utapanje. zanimanja. zaštitnih maski. životinjske krvi u izvoñenja vještačkog
ULOGA KRVI Bolesti: - obrazložiti štetnost pušenja Razvija svijest o čaši tj. odvajanje disanja i praktično
tuberkuloza za dišne organe i glasnice. štetnom utjecaju krvnog seruma i izvesti jedan od njih.
NJEGA I i upala - navesti važnost disanja na duhanskog dima krvnog ugruška. Nabavit će u mesnici
BOLESTI pluća, rak nos, i boravka u prirodi. za dišne organe i - Promatraju pod životinjsku krv.
ORGANA ZA pluća. - navesti uzroke i zaštitu od glasnice i mjerama mikroskopom krvne P ripremit će
KRVOTOK Sastav krvi i najčešćih oboljenja disajnih za suzbijanje stanice, preparat mikroskopske
limfe organa: gripa, bronhitis, upala pušenja. krvnih stanica. preparate za
SISTEM Graña i pluća, tuberkuloza i rak. Navesti važnost - Odreñuju položaj posmatranje krvnih
ORGANA ZA uloga. - gušenje i utapanje nastaje disanja na nos, srca u prsnom košu. stanica.
IZLUČIVANJE: Krvotok i uslijed trajnog sprečavanja boravka u prirodi, - Ispituju vlastiti bilo Nastavnik pokazuje
BUBREZI, limfotok. plućnog disanja i može pružiti zaštitu od –puls. rasklopni model srca.
MOKRAĆOVO- Transport prvu pomoć kod unesrećenih. promuklosti i - Otkucaji srca i P o mogućnosti
DI I MOKRAĆ- oksigena, Zna sastav krvi: uobličeni oštećenja glasnica. frekvencija nakon nabavlja srce nekog
NA BEŠIKA karbon- elementi (eritrociti, leukociti, -Potreba stalne fizičkog opterećenja sisavca i usporeñuje
dioksida, trombociti), krvna plazma, kontrole krvnog (uspinjanja uz sa modelom ljudskog
KOŽNI SISTEM: hranljivih serum i funkciju pojedinih tlaka/pritiska. stepenice). srca.
GRAðA I tvari, komponenti. (prenošenje -Neophodnost - Prave referat na P riprema učionicu
ULOGA KOŽE imunitet, kisika, odbrana, grušanje), primjene prakse temu SIDA. (kabinet) i potreban
serum i sastav limfe i njezinu ulogu, vakciniranja djece, - Prave plakat –mali pribor za izvoñenje
NJEGA, vakcine, limfni sistem: čvorići, sudovi, učenika i odraslih veliki krvotok i praktičnog rada.
BOLESTI I krvne grupe krajnici, slezena, prsna u smislu masovne nakupine limfnih Nastavnik upućuje
POVREDE KOŽE i transfuzija žlijezda, crvuljak i ulogu i jeftine zaštite čvorova na tijelu. učenike gdje mogu
krvi. (posrednik u razmjeni izmeñu zdravlja. Istražuju ko su nabaviti potreban
NERVNI/ŽIVČA Mane i krvi i stanica, odbrani - Značaj davaoci krvi iz materijal za praktičan
NI SISTEM .: bolesti srca, organizma). dobrovoljnog njihove bliže okoline. rad.
568
OSNOVA krvnih žila i Zna objasniti grañu srca i davanja krvi za P raktičan rad: Nabavlja tlakomjer.
NERVNOG krvi. Faktori obrazložiti ulogu srca kao spašavanje Mjerenje krvnog P otiče učenike da
SISTEMA rizika i crpke koja potiskuje krv u ljudskih života. pritiska. istražuju podatke iz
njihovo organizmu. Može razlikovati -Značaj spoznaje o P raktičan rad: raznih izvora vezanih
CENTRALNI izbjegavanje krvne žile arterije, vene i vlastitoj krvnoj - Odreñuju položaj za krv i krvotok .
NERVI SISTEM: . kapilare. grupi. bubrega na svojem Vodi razgovor o
KIČMENA Graña i Objasniti krvotok (mali i -Neke bolesti se tijelu . bolestima sistema
MOŽDINA funkcija. veliki) i limfotok, te povezati prenose putem - Nabavljaju bubreg organa za krvotok, a
Nastanak i grañu srca sa optokom krvi. krvi te postoji nekog sisavca (u posebnu pažnju
MOZAK izlučivanje Obrazložiti i povezati ulogu potreba opreza pri mesnici) i vrše posvećuje AIDS-u i
mokraće. limfnih žila s krvotokom. dodiru s tuñom njegovu disekciju. zaštitu od ove opake
VEGETATIVNI Njega i Zna da se putem krvi ljudskom i - Imenuju dijelove bolesti.
NERVNI SISTEM bolesti transportiraju kisik s životinjskom krvi. bubrega prema slici u -Koristi rasklopni
mokraćnih ključnom ulogom -Povezati zarazu udžbeniku. model bubrega
organa hemeoglobina, takoñer i HIV virusom s - Prave prigodan čovjeka.
NJEGA I karbon- dioksida kao i gubitkom jelovnik namijenjen - Priprema učionicu
BOLESTI Organi kože: različite organske tvari imunosti. bubrežnim za laboratorijsku
NERVNOG dlaka, nokti, (aminokiseline, šećeri itd.). P repoznavanje bolesnicima. vježbu.
SISTEMA znojne i Leukociti imaju funkciju alergena kao tvari - Učenici donose -Upućuje učenike
lojne odbrane organizma. Zarazne koje uzrokuju jedan laboratorijski gdje mogu pronaći
SISTEM žlijezde. bolesti i uloga antitijela. alergije. nalaz urina i saznaju potreban materija za
ČULNIH/ Funkcije Razlikovati uroñeni i stečeni Važnost koje su normalne praktičan rad.
OSJETILNIH kože. imunitet kao i vještački stečen izbjegavanja vrijednosti urina - Vodi razgovor o
ORGANA: Opekotine, putem vakcinacije. Shvata faktora rizika za zdravog čovjeka. izvorima i kvaliteti
ČULNE ĆELIJE, gljivična sistem krvnih grupa: A, B, zdravlje krvi i Laboratorijske vode za piće i
ČULNI ORGANI, oboljenja, AB i O i zna način krvotoka (smog, vježbe: očuvanja izvora pitke
KOŽNA ČULA svrab nasljeñivanja. Zna da se pušenje, alkohol, - Ispituju masnoću vode.
Nervne izgubljena krv može opijati . . .), svoje kože pomoću P riprema materijal za
ČULA OSJETLJI- ćelije i vrste nadoknaditi- (transfuzija) nezdrava ishrana, upijajućeg papira. laboratorijski rad
VA NA nervnih krvlju odgovarajuće grupe. fizička - Prave otiske prsta učenika .
HEMIJSKE vlakana. Bolesti krvotoka i krvi: neaktivnost, a kod palca i uporeñuju - Upućuje učenike na
DRAŽI Nervno infarkt srca, arteroskleroza, starijih osoba njihov izgled. članke iz časopisa na
tkivo i nervi tromboza, moždana kap izbjegavanje Sakupljaju podatke o temu –oštećenja i
OKO – ORGAN Graña i (apopleksija), proširenje vena, kontrole zdravlja UV faktoru na bolesti kože.
ČULA VIDA uloga. hemofilija, leukemija, kod ljekara. sredstvima za Nastavnik donosi
Refleksi i trovanje krvi, malarija. Krvni -Važnost uzimanja sunčanje. leñnu moždinu
ČULNI ORGANI refleksni tlak/pritisak i kontrola. tekućine - Vode raspravu na (svinje, goveda) na
U UHU luk. Opasnost od ujeda i uboda (higijenski i temu štetnosti kojoj učenici vrše
Glavni otrovnih životinja. Opasnost i bakteriološki pretjeranog sunčanja promatranje
ŽLIJEZDE SA dijelovi: zaštita od prenošenja HIV-a ispravne) za i solarija. rasporeda sive i bijele
UNUTRAŠNJIM veliki, pute m krvi i još važnije pravilan rad P romatranje mase.
LUČENJEM – meñumozak, he patitisa B i C bubrega, rasporeda sive i bijele Organizira, usmjerava
ENDOKRINI srednji i Bolesti koje se prenose putem nadoknada tvari na leñnoj diskusiju i potiče
SISTEM mali mozak i krvi, potreba opreza pri izgubljene vode moždini nekog izvoñenje najvažnijih
produže-na dodiru s tuñom ljudskom i zajedno sa solima sisavca . zaključaka nakon
RAZMNOŽAVA- moždina. životinjskom krvlju, posebno izlučene Diskusija o provedene diskusije.
NJE I RAZVIĆE Graña i prenošenja HIV –a, znojenjem. negativnom utjecaju Koristi model mozga
funkcija he patitisa B i C -Očuvanje izvora alkohola i droge na koji se da rastaviti i
ČOVJEK I pojedinih Zna da se parni organi pitke i zdrave vode zdravlje centralnog tako vidjeti svi
ŽIVOTNA dijelova bubrezi sastoje od bubrežne kojom obiluje nervnog sistema. dijelovi. Nadomjestak
SREDINA: Graña i kore i srži. B ubrežna tjelašca Bosna i Izrada postera na modela su crteži
ČOVJEK KAO uloga, su osnovne funkcionalne Hercegovina. temu: Stop drogi! mozga.
BIOLOŠKO I simpatička i jedinice bubrega, nastanak -Pravilna ishrana Na modelu mozga Organizira predavanja
DRUŠTVENO parasimpati- primarne i definitivne bez pretjerane sagledava dijelove. o ovisnosti (učešće
BIĆE. čka nervna mokraće (urina), sastav količine soli čuva Izrañuju referate na liječnika, pedagoga,
vlakna mokraće. zdravlje sistema temu: sociologa).
BIOLOŠKO Zamor, Razumije povezanost organa organa za «Homo sapiens» Na predavanja poziva
PORIJEKLO I odmor, za izlučivanje s probavom, izlučivanje. P risustvovanje i roditelje učenike.
P ROMJENLJI- spavanje, disanjem i optokom krvi. Transplantacijom predavanjima Upućuje učenike na
VOST LJUDSKE neuroze, Najčešće bolesti bubrega: bubrega spašavaju stručnjaka vezanim edukativna štiva iz
VRSTE išijas, bubrežni kamenac, upale, se životi brojnih za ovisnosti. područja zdravog
epilepsija i zatajivanje rada bubrega, bolesnika, takoñer Ispunjavaju anketu na života-bez ovisnosti.
dr. endemski nefritis. i pomoću temu ovisnosti i vode P ravi anketu na temu
Opasnosti: Na rad mokraćnih organa vještačkog diskusiju nakon ovisnosti.
strujni udar, štetno djeluje: prevelika bubrega - aparata provedene ankete. Obavještava o raznim
grom, količina tečnosti, alkohola, koji vrši dijalizu Razgovaraju o tradicionalnim i
saobraćajne duhana, suviše začinjena krvi. vrstama boli i oficijelnim načinima
nezgode, hrana. Daktiloskopija- načinima uklanjanja. uklanjanja bola.
padovi i dr . Važnost dijalize i vijuge i brazde na Izvode zaključak na Važnost otkrića
Draži, transplantacije bubrega. površini kože u osnovu vlastitog korištenja narkotika u
nadražaji i Može opisati grañu slojeva funkciji iskustva koji su medicinske svrhe
nadražljivost kože (pokožica i krzno), identifikacije dijelovi tijela više, a (narkoza, za vrijeme
Receptori, rožnih tvorevina kože te osobe. koji manje osjetljivi operativnih zahvata
osjećajni zadaću žlijezda lojnica i -Pretjerano na hladnoću. na čovjeku i
nervi i znojnica. sunčanje tijela na Razgovaraju o životinjama, bezbolne
efektori. Višestruka funkcija kože: plažama je opasno sredstvima za njegu intervencije zubara
569
Čulo, čulne zaštita, izlučivanje štetnih zbog štetnog kože. itd.)
ćelije, čulni tvari, termoregulacija, u njoj djelovanja UV Izvesti pokus sa Nastavnik apelira da
organi. smještena osjetila za opip, zračenja. zonama okusa na se koriste sredstva
Kožna čula: toplotu, hladnoća i bol. - Dezodoranse i jeziku. koja nisu testirana na
čulo dodira, Može navesti nastanak druga kozmetička Vježba: životinjama. Što je
bola, toplote opekotina, stepene oštećenja, sredstva koja nudi P repoznavanje mirisa napisano na
i hladnoće načine liječenja. Najčešće kozmetička hrane sa povezom na proizvodu i stavljen
Njega i bolesti kože uzrokuju: industrija treba očima. znak kunića.
bolesti gljivice, bakterije i paraziti. oprezno koristiti. Objašnjavanje grañe P riprema učionicu za
kožnih čula Melanomi, rak. Važnost Nervne ćelije se ne oka pomoću modela laboratorijsku vježbu-
Čulo mirisa i održavanja higijene kože mogu tokom P raktični rad: disekcija životinjskog
okusa blagim sredstvima, zaštita od života čovjeka -Disekcija goveñeg oka.
Graña oka. pretjeranog sunčevog obnavljati. oka. Donosi materijal
Mane i zračenja. Nokti i kosa se P ovrede i bolesti -Pokus s lećom: (plastelin) za
bolesti oka. njeguju svakodnevno (pranje, nervnog sistema nastanak slike. . oblikovanje očne
Čuvanje i češljanje, podsjecanje). mogu biti vrlo -Na osnovu modela jabučice.
njega očiju. Može opisati grañu nervne opasne i štetne po izdužene i spljoštene Vodi razgovor o
Graña i stanice (neurit, dendrit) i zdravlje čovjeka te očne jabučice slabovidnim i
funkcija uha. objasniti pojam sinapse i stoga treba voditi odrediti + ili - leću. slijepim osobama i
Čulo provodljivost nervne ćelije. računa o očuvanju P raktični rad: razvija suosjećanje sa
ravnoteže i Zna objasniti putovanje zdravlja. P okus 1 .: Kako njima.
kretanja. nervnih impulsa. Vrste Razvijenost čujemo jednim Vodi diskusiju o
Njega i nervnih vlakana: senzitivna, centralnog uhom? vrstama pomoći koje
zaštita i motorna, asocijativna i nervnog sistema I pokus 2 . Ispitujemo društvo može pružiti
bolesti uha. mješovita. Nervo tkivo: siva i kod ljudske vrste u ravnotežu . Zavrtimo slabovidnim i
Faktori bijela masa, živci (nervi) i procesu evolucije se i naglo stanimo . slijepim osobama.
oštećenja vrste nerava: osjetilni, odmakla je Učenici prave plakat Teze za razgovor:
uha. Njega i pokretački i mješoviti. najdalje. sa rasporedom zvučni signali na
bolesti uha Zna objasniti položaj i grañu. Čovjek je razumno hormonskih žlijezda semaforima, psi
Graña i Moždinski nervi. Refleksni biće (Homo u tijelu. vodiči, savladavanje
funkcija. pokreti i refleksni luk. sapiens – razumni P o skupinama Brajevog pisanja,
Hormoni Uroñene i stečene refleksne čovjek) . obrañuju bolesti zvučna biblioteka itd.
regulatori radnje i njihov značaj. Čovjek ima hormonskih žlijezda, Demonstrira sliku i
životnih Može imenovati pojedine izuzetan položaj u postignućima u rasklopni model uha.
procesa. dijelove mozga i objasniti prirodi koju liječenju služeći se P okazuje abecedu
Jedinstvo njihovu grañu i funkciju. koristi, njom odgovarajućom znakova za gluhe
regulatornog Produžena moždina upravlja upravlja, ali literaturom i osobe.
sistema. mišićima bez naše volje. Mali narušava i Internetom. Upućuje učenike na
P oremećaji mozak upravlja ravnotežom zaštićuje. Vode diskusiju o izvore podatka,
funkcija tijela, usmjerava voljne Zdravlje šećernoj bolesti vrlo prikladne njihovom
žlijezda i pokrete i snalaženje u centralnog raširenoj u današnje uzrastu, o najnovijim
bolesti prostoru. Meñumozak je nervnog sistema vrijeme (uzroci, dostignućima
endokrinog centar termoregulacije, sna i mogu narušiti posljedice, način medicine u oblasti
sistema. drugih životno važnih različiti faktori liječenja). endokrinologije.
Ženski polni procesa. Srednji mozak ima vanjske sredine Razgovaraju o Nastavnik
organi ulogu podešavanja refleksnih (saobraćajne vlastitom tijelu, demonstrira rasklopni
Muški polni pokreta i dr. veliki mozak je nezgode, ponašanju i model čovjeka i slike
organi najviši centar nervnih pretjerano promjenama u iz udžbenika.
Individualno funkcija: pamćenje, mišljenje, korištenje pubertetu. Gleda i komentira sa
razviće inteligencije itd. . alkoholnih pića i Istražuju i prave učenicima videozapis
(ontogeneza) Zna da upravlja najbitnijim narkotika i dr. panoe na teme: na temu – Vrijeme
čovjeka. životnim funkcijama Štetno djelovanje spolne bolesti i sazrijevanja.
Jedinstvo unutrašnjih organa bez droga na mladi zaštita od istih, Razgovorom stvara
čovjekove utjecaja naše volje tj. djeluje organizam. ravnopravnost atmosferu povjerenja
prirodne i autonomno. Prema ustrojstvu Kratkotrajne i spolova. i razumijevanja za
društvene i funkciji dijeli se na dugotrajne Razgovaraju sa probleme koje nosi to
sredine. simpatički i parasimpatički posljedice roditeljima i u životno razdoblje.
Današnje koji djeluje antagonistički. ovisnosti na učionici o znakovima Nastavnik vodi
čovječanstvo Povezan je sa centralnim zdravlje. trudnoće: izostanak razgovor sa
Biološki i nervnim sistemom (kičmena Ovisnosti donose mestruacije, tjelesne učenicima na temu
društveni moždina i produžena štetu pojedincu, promjene. odgovornog
značaj moždina). porodici i društvu. P rave jelovnik za roditeljstva.
naglog rasta Pravilna ishrana, spavanje Neophodno je trudnicu P otaknut će učenike
i razvoja povoljno djeluju na zdravlje voditi akcije i razgovaraju kako na razmišljanje i
čovječanstva nervnog sistema. Bolesti: sprečavanja buduća majka svojim traženje primjera koji
Biološka i neuroze, išijas, padavica, ovisnosti svih načinom života ilustriraju pozitivne i
kulturna dječja paraliza, virusni vrsta, ali i doprinosi zdravlju negativne odnosa
evolucija meningitis i dr. Povrede: pomagati djeteta i svom ličnom čovjeka prema
ljudske potres mozga, moždani udar, ovisnicima u zdravlju. prirodi.
vrste. električni udar, saobraćajne procesu Navode negativne Stimulirat će učenike
Varijabilnost nezgode i dr. odvikavanja. primjere iz svog da se učlane u neku
ljudske vrste Ovisnosti kao faktori Bol je važan okruženja o majkama od ekoloških
– ljudske negativnog utjecaja na prirodni signal ovisnicama. organizacija.
rase. zdravlje nervnog sistema: poremećaja u Istražuju zašto Upućuje učenike na
Rasizam i alkoholizam, tabletomanija, organizmu. nastaje višeplodna izvore znanja o
genocid i nikotinizam, narkomanija. Neki kozmetički trudnoća. razvojnom putu
570
borba protiv Potreba i načini odvikavanja. preparati mogu Vodit će diskusiju o čovjeka.
njih. Uloga čulnog sistema i sistem štetno djelovati na pojavi eksplozije Organizira posjetu
realizacije putem: prijemnika, zdravlje kože i populacije i njezinim muzeju gdje se nalaze
provodnika, prerañivača i ugroziti čulnu posljedicama. izlošci - ostaci
izvršitelja realizacije. Može funkciju kože. Na poster prezentaciji predaka savremenog
objasniti i razlikovati Osjetilom vida prikazat će probleme čovjeka.
pojmove: draž, nadražaj i primamo oko 90% koje čovjek stvara u
nadražljivost, takoñer i informacija iz odnosu na prirodu.
pojmove čulo, čulne ćelije i vanjskog svijeta Učestvovat će u radu
čulni organi. Zna podjelu stoga ovo čulo ima neke organizacije
čula. Zna koja su čula veliku važnost u koja se bavi
smještena u koži, način procesu učenja. problemom očuvanja
funkcioniranja i koju imaju P otreba humanog prirode.
ulogu u životu čovjeka. ponašanja prema Sakupljaju iz
Razumije funkcionalnu slabovidnim i različitih izvora
cjelovitost: draž-čulna ćelija- slijepim osobama. podatke o porijeklu
nadražaj-osjećajni nerv-centar Hendikepira-nim čovjeka i ljudskim
u mozgu-impuls-pokretački osobama kao rasama.
nerv-efektor. zamjena mogu Gledaju film «Preci
Bakterijska, mehanička, poslužiti osjetila čovjeka», a nakon
hemijska, toplotna oštećenja mirisa okusa filma vode diskusiju.
kože smanjuju osjetljivost dodira. Izrañuju plakat na
kože na draži. P repoznavanje temu «Ljudske rase».
Održavanje higijene kože zanimanja koja
putem redovitog pranja i ugrožavaju sluh.
neutralnih sredstava za njegu Štetno slušanje
kože čuva se njezino zdravlje. prejake muzike.
Čulo okusa smješteno na P otreba humanog
jeziku. Čovjek razlikuje odnosa prema
okuse: slatko, slano, gorko i gluhim i nagluhim
kiselo. Uloga zaštitna i osobama.
poticanje lučenja probavnih P otreba
sokova. poznavanja
Čulo mirisa (njuha) smješteno znakova
u nosnoj šupljini. Važno u komunikacije
procjeni kvaliteta hrane, pića, gluhih, posebno u
zraka. javnoj službi
Može opisati, prepoznati i (šalteri pošta,
imenovati glavne i pomoćne banaka itd.)
dijelove oka. Opisati nastanak Razvoj svijesti o
slike u oku. značaju žlijezda sa
Nedostaci vida (kratkovidnost unutrašnjim
i dalekovidnost, razrokost, lučenjem i
siva mrena, sljepoća, njihovih hormona
astigmatizam, daltonizam), u upravljanju
bolesti: zelena mrena, trahom, rastom, razvojem i
upala očne sluznice. funkcionalnom
Očuvanje zdravlja: pravilna aktivnošću svih
udaljenost od predmeta organa čovjeka.
posmatranja, povremeno Spolna zrelost je
odmaranje tokom povezana sa
dugotrajnijeg čitanja ili odgovornim
gledanja u ekran. Održavanje spolnim
higijene očiju, nošenje ponašanjem.
naočala ili kontaktnih leća za Shvatiti da je
korekciju vida i oprez kod pojava
korištenja kozmetičkih menstruacije i
sredstava. polucije znak
Može objasniti grañu, spolne zrelosti
prepoznati i imenovati organizma i
dijelove spoljašnjeg, srednjeg mogućnost začeća.
i unutrašnjeg uha. Zna da je P ovezati
organ čula sluha puž i može menstrualni ciklus
objasniti kako se čuje zvuk. s plodnim i
Zna da se u unutrašnjem uhu neplodnim
nalazi čulo za ravnotežu i danima.
čulo za orijentaciju u Razvoj svijesti o
prostoru. Može objasniti odgovornom
funkcioniranje ova dva čula. roditeljstvu.
Održavanje higijene uha i Znaju da su zdrav
zaštita od velike buke. život, pravilna
Nagluhost i gluhoća i uzroci prehrana i boravak
ovih nedostataka. Najčešća na čistom zraku
bolest je upala srednjeg uha. značajni za život
Zna da nabroji žlijezde s trudnice i za
unutarnjim izlučivanjem i zdravo potomstvo.
571
njihove hormone Čovjek mijenja
(hipofiza, štitna žlijezda, prirodu od
paraštitna žlijezda, grudna vremena nastanka.
žlijezda, gušterača, Razvijanje svijesti
nadbubrežne žlijezde, polne da je čovjek
žlijezde). sastavni dio
Naučiti nazive pojedinih prirode i da nju
hormona i znati njihovo može koristiti, ali
dejstvo u hormonskoj ne i iskorištavati.
regulaciji životnih procesa. Razvoj
Zna podjelu žlijezda s komunikacije
obzirom na način izlučivanja dovodi do pojave
svojih produkata (žlijezde s da je svijet
unutrašnjim i vanjskim «globalno selo».
izlučivanjem) . Zna navesti Spoznaja da svi
poremećaje vezane za današnji ljudi
pojedine endokrine žlijezde i pripadaju istoj
bolesti nastale uslijed toga biološkoj vrsti –
(dijabetes, Bazedovljeva savremenom ili
bolest, gušavost, gigantizam, razumnom
patuljasti rast i dr.) . čovjeku, a kao
Zna objasniti grañu i funkciju čvrst dokaz je
ženskih polnih organa, razvoj činjenica da se
jajne ćelije, ovulacija i raña zdravo
menstrualni ciklus, primarna i potomstvo izmeñu
sekundarna polna obilježja pripadnika
žene, higijena ženskih polnih različitih.
organa. P rihvatanje
Zna objasniti grañu i funkciju stavova o
muških polnih organa. jednakopravnosti
Higijena muških polnih svih rasa,
organa. Bolesti koje se podskupina ljudi i
najčešće prenose polnim naroda.
aktom Spoznaja da je
(gonore ja,sifilis,humani rasizam rašireni
papiloma virus,herpes oblik kršenja
simplex tip2, HIV) i zna ljudskih prava.
kako se zaštititi od njih, po
ABC metotodi
(Apstinencija, Biti vjeran
jednom partneru- mu ž i
že na, Condom) ili s amo AB
me todi, ako je C
komponenta neprihvatljiva
za nastavnika.
Zn a za zn ačaj vakcina, a
posebno vakcine za hepatitis
ili naro čito za djevojčice
HPVvakcine.
, Šta odreñuje pol novog
ljudskog bića. Oplodnja jajne
ćelije, uvjeti za oplodnju,
mjesto oploñene jajne ćelije,
uloga posteljice i pupčane
vrpce, trudnoća, poroñaj.
Plodni dani žene.
Kontrace pcija (spomenuti i
muški i že nbski kondom-
femidom). Vještačka
oplodnja. Razvoj organizma
poslije roñenja. P olni život,
roditeljstvo i porodica.Pravo
na re produkciju kao jedno
od osnovnih ljudsk ih prava.
Šta su seksualna i
re produk tivna prava.
Zna da je ljudska vrsta u
sklopu živog svijeta planete
Zemlje (biološko biće), ali je i
društveno biće koje se
svjesno prilagoñava sredini i
nju mijenja prema svojim
potrebama (mijenja prirodu).
Ljudska populacija ima
eksplozivan rast koji nameće
niz problema (potreba za
572
prostorom, hranom,
energijom itd.). P ostojanje i
uvećavanje, ali i rješavanje
pritisaka čovjeka na prirodu.
Zna sistematsko mjesto
ljudske vrste (Homo sapiens)
i može objasniti evolutivni
razvoj ljudske vrste preko
prethumane faze do humane.
Zna da postoji samo jedna
vrsta ljudi sa rasama: bijela,
crna i žuta.
Razumije i objašnjava kako
su okolišni uvjeti utjecali na
razvoj ljudskih obilježja i koji
su faktori doveli do postanka
ljudskih rasa.
Šta je stigma i zašto se raña
diskrim in acija u društvu
prema svemu što je različito
od nas.
Rasizam i genocid su
negativni stavovi prema
vrijednostima rasa.
573
Geografija / zemljopis
(1 čas sedmič no – 35 č asova godišnje)
VRIJEDNOSTI,
TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI STAVOVI
UČENIKA NASTAVNIKA
PONAŠANJA
Ime , Osnovno znanje o Osposobljavati Izgraditi pravilan Metodom razgovora Metodom razgovora i
historijski porijeklu imena B osna i učenike za stav prema utvrditi da je BiH demonstracije
razvoj i Hercegovina i njenoj razumijevanje historijskoj težnji zajednica njenih naglasiti bitne sadržaje
društveno starosti. grafičkih priloga i Bosne i Hercegovine konstitutivnih nastavne jedinice
ure ñenje Znati imenovati i opisati tematskih karata, za samostalnošću. (ravnopravnih) (korištenje ploče).
B iH historijske faze sposobnosti Razvijati poštovanje naroda. Metodom razgovora
teritorijalnog razvoja BiH. pravilnog prema bosansko- Na plakatima pomoći učenicima da
Prirodna i Znanja o samostalnosti, usporeñivanja hercegovačkoj učenici treba da prouče sve slikovne
k ulturna neovisnosti i suverenosti teritorije BiH kroz prošlosti i svim polijepe slike (iz materijale, da se
trad icija BiH kao države sa historiju sa zaslužnim ljudima novina ili turističkih prisjete ostalog što
(baština) demokratskim društvenim današnjim koji su se borili za prospekata) nije vidljivo na tim
B iH ureñenjem (2 entiteta i 1 teritorijem države. nju. kulturnih ustanova, grafičkim prilozima i
distrikt). Sticanje Razvijanje svijesti o kulturnih spomenika slikama a potrebno je
Znati prepoznati kulturno- sposobnosti bogatom kulturno- iz perioda antike, o tome razgovarati
historijske spomenike i razlikovanja historijskom nasljeñu srednjeg vijeka i (književna, naučna
razlikovati različite stilove različitih stilova koje je odraz i dokaz novog vijeka, slike djela, kipovi, slike,
umjetnosti i bogate umjetnosti i identiteta naroda i kulturnih oruña i oružja itd .)
kulturne baštine BiH. spomeničke vremena u kojem manifestacija i Upoznati učenike sa
vrijednosti te žive. istaknutih razlikom pojmova:
primjena stečenog Stav o vrijednosti umjetnika. kulturne ustanove i
znanja u spomenika koji su Slike treba na času kulturni spomenici .
savremenom tokom posljednjeg proučiti, Metodom izlaganja
životu. rata porušeni ili prokomentirati pomoći u
Razvijanje oštećeni čime je svaku i zaključiti što prezentiranju
sposobnosti okrnjena naša sve čini kulturnu historijskog razvoja
geografskog izvorna kulturna tradiciju i baštinu kulturne baštine uz
mišljenja o baština kao neke države. bilježenje bitnog
vrijednosti i neprocjenjiv element sadržaja na ploči i
značaju kulturno- kulturnog- navesti ih da shvate
historijske baštine historijskog značenje kulturnih
BiH, a posebno za identiteta i manifestacija za
turizam naše turističkog proizvoda razvoj turizma .
zemlje. te potreba za
P rimjena restauracijom,
geografske karte i obnovom i čuvanjem
razvijanje tih vrijednosti .
kartografske
pismenosti .
Geografski Znanje o veličini, Sposobnost Izgraditi stav o vrsti Metodom izlaganja i Direktnim grafičkim
položaj, granicama i obliku primjenjivanja granica BiH razgovora te metodama nacrtati
granice i bosansko-hercegovačkog ranije stečenih (orografske i korištenjem zidne tablicu na ploči sa
veličina teritorija te o saobraćajnom znanja o granicama hidrografske) – karte tražiti od podacima o površini i
B iH značaju i položaju . BiH . prirodne granice . učenika da objasne broju stanovnika (u %)
Znanje o kompleksnosti Sposobnost učenika Razvijati svijest kod koje su tri prirodno pojedinih geografskih
Reljef BiH geografskog položaja BiH da shvate i učenika o prirodnoj geografske cjeline regija BiH .
– re lje fne u ovom dijelu Evrope, prepoznaju na karti raznolikosti BiH i BiH i pozvati Metodom izlaganja
cjeline , njegova važnost za opći razlike izmeñu bogatstvu kraških i učenike da na karti upoznati učenike o
geološka razvoj kao i perspektivne prirodne i umjetne drugih reljefnih pokažu okvirne postanku i formiranju
razdoblja djelatnosti bosansko- granice . oblika koji su od granice nizijske reljefa prije 60 mil.
nastanka hercegovačke privrede . Da su sposobni ogromne važnosti za Bosne, planinske i godina i objasniti kako
Znanje o važnosti tri shvatiti da veličina poljoprivredu, Niske (Mediteran- je ledeno doba
Klima, osnovne geografske cjeline teritorije u industriju i turizam ske) Hercegovine . utjecalo na
biljni i BiH za njen geografsko- savremenom BiH. Nabrojati vrste oblikovanje reljefa u
životinjskih saobraćajni položaj . svijetu ne znači, Poticati razvoj stijena koje grade BiH.
svijet i Znati pronaći i prepoznati automatski, ekološke svijesti o reljef BiH P onoviti s učenicima
ekološka na geografskoj karti razvijenost i visoki očuvanju prirodne (specijalno endogene i egzogene
obilježja različite reljefne oblike. životni standard sredine. sedimentne koje sile koje stvaraju
B iH Znati sastav i geološku stanovništva. Razvijanje interesa grade veći dio reljef, nabrojati tipove
grañu reljefa BiH (Belgija, Holandija, kod učenika za Bosne i reljefa, reljefne oblike
Vode BiH: (nastanak reljefa, tipovi Danska). usvajanje gradiva o Hercegovine). i navesti primjere tih
reljefa, visinske regije). Razvijanje klimi BiH. Razvijati Na kartama treba da reljefnih oblika u B iH.
Rijeke i Znati suprotnosti reljefnih sposobnosti osjećaj čuvanja pronañu najviše Učenicima dati
je ze ra oblika i cjelina (planinsko- snalaženja na ljepota naše planine i planine nekoliko pitanja za
kotlinska, peripanonska geografskoj karti domovine te koje su zaslužne za ponavljanje i
Stanovništv Bosna i Niska «čitanje karte», upozoravanje na održavanje XIV uvježbavanje gradiva
o i naselja Hercegovina). analiza geografskih svijest i mogućnost Zimskih olimpijskih o klimi, tlu, biljnom i
574
B iH Znati značenje i utjecaj podataka i pojave požara u igara (Bjelašnica, životinjskom svijetu i
pojedinih reljefnih oblika generalizacija istih: razdoblju ljetnih Jahorina, Igman). zaštiti okoliša.
Privre da za razvoj BiH uopće. Sposobnost vrućina. Pronaći na karti BiH Metodom razgovora
B iH – Znanja o faktorima koji povezivanja Razvijati svijesti kod najveća krška polja ponoviti kroz pitanja,
prirodni i utječu na klimu B iH usvojenog znanja o učenika o značaju tla BiH . geografski položaj
društveni (znanja o Sunčevu reljefu BiH i za proizvodnju hrane Učenici treba da BiH, kontinentalnost,
uvje ti za zračenju, temperaturi formiranje te nužnost očuvanja ponove pojmove jadranska zemlja:
razvoj zraka, padavinama i geografskog prirodne sredine. vrijeme, klima, Navesti učenike na
priv re de. najčešćim i najznačajnijim mišljenja o Izgraditi pravilan klimatski faktori, povezivanje, već
vrstama vjetrova). Da meñuovisnosti stav o značaju vode cikloni i anticikloni. stečenih znanja o
znaju pokazati na karti prirodnih i na kopnu za život Korištenje klimi, klimatskim
klimatske regije BiH i da društvenih procesa, ljudi. ilustrovanih priloga tipovima BiH.
znaju navesti i opisati značaj za razvoj Navika upozoravanja iz novina. Na P omoć u izradi
tipove klime i objasniti poljoprivrede i na elemente ekološke osnovu poznatih klimodijagrama.
utjecaj klime na privredni turizma BiH. ugroženosti vode na klimatskih faktora i Kroz razgovor, a na
razvoj BiH. Sposobnost Zemlji. elemenata treba da osnovu pripremljenih
Znanja o vrstama tla razumijevanja Razvijati svijest o navedu i objasne tip pitanja,
(pedologija, vegetaciji te o grafičkih priloga potrebi borbe protiv klime zavičaja. razgovarati o najvećim
njihovoj geografskoj (klimatski onečišćenja voda, Kako planinske rijekama jadranskog i
rasprostranjenosti kroz tri dijagrami). kao i naviku potrebe barijere utječu na crnomorskog sliva.
klimatske – vegetacijske Sposobnost očuvanja voda na klimu naše zemlje. Razgovarati sa
zone. primjene stečenog kopnu. Izvesti zaključak da učenicima o
Znati razlikovati znanja. Stav o prirodnim je ovakav reljef karakteristikama rijeka
karakteristike jadranskog Sposobnost ljepotama naših presudan za klimu crnomorskog sliva,
od rijeka crnomorskog razlikovanja voda. glavnog grada BiH. jadranskog sliva, o
sliva. karakteristika rijeka Razvijati stajalište Metodom razgovora njihovom privrednom
Znati rijeke jadranskog i jadranskog od (stav) o potrebi navesti učenika da značaju:
crnomorskog sliva/njihove rijeka crnomorskog obnove stanovništva izdvoje najvažnije Sa učenicima na
karakteristike), prirodna i sliva. BiH i nužnoj prirodne slijepoj karti ucrtavati
vještačka jezera, Osposobiti učenike pranatalitetnoj karakteristike ponornice B iH i
ponornica, 2 močvare u za pronalaženje politici, zbog nastanka različitih upisati njihove nazive,
BiH i termalne i usvojenih pojmova negativnog prirodnog klimatskih pripremiti grafofolije
termomineralne izvore na geografskoj priraštaja. faktora u B iH. sa riječnom mrežom
(znati pokazati ih na karti). karti. Shvatanje da BiH u Na slijepoj karti BiH.
Znati objasniti značenje Razviti sposobnost daljnjem razvoju BiH ucrtati P ripremiti grafofolije
rijeka i jezera te ostalih prepoznavanja treba mlade, površinske vodene (plakate sa ucrtanim
kopnenih voda na kopnu za značaja i perspektivne i tokove, ponornice, vještačkim jezerima i
razvoj BiH i turizma koji vrijednosti rijeka, kreativne ljude. jezera, termalne i HE na njima).
se na njima razvijaju. jezera, termalnih Uvažavati pravo mineralne izvore. Razgovarati o
Znati imenovati vode izvora za razvoj svakog čovjeka da Na osnovu iskustva najatraktivnijim
(rijeke, jezera, močvare) BiH, odlučuje o mjestu potaknuti učenike turističkim destinacija-
koje bi trebalo zakonom a posebno za razvoj rada i stanovanja. da se prisjete svih ma, a koje su vezane
zaštititi. turizma. Razvijati pozitivan svojstava voda i za vode BiH.
Znati objasniti značaj Razviti sposobnost stav prema vjerskoj i povežu ih sa Razgovarati o iskustvu
podzemnih voda, uzroke i razumijevanja nacionalnoj gradivom, koje se sa vodama u B iH.
način njihovog sporog grafičkih priloga pripadnosti obrañuje P riprema didaktičkog
obnavljanja, potrebu da se (profila rijeka, (tolerancija). Razgovarati s materijala grafikona,
zaštite, znati značaj obale karata hidrogradske Razvijati pravilan učenicima o geografskih karata i
bosansko-hercegovačkog mreže, tablica o stav prema vlastitoj rijekama, jezerima i pomoćnih tekstova.
Jadrana. proticaju, itd.) što naciji, religiji, moru i njihovom P omagati učenicima
Znanje o broju stanovnika omogućava pismima, jeziku. značaju. pri izradi starosno-
u 2005. godini, prema istraživačko učenje Pozitivan stav o 1. Koje su osnovne spolne piramide.
procjenama. Znati osnovne i učenje sa ravnopravnosti karakteristike rijeka Metodom razgovora
karakteristike razvoja razumijevanjem. spolova. Razvijati crnomorskog sliva? uvesti učenike u
naseljenosti, razmještaju i Sposobnost analize poštovanje i ljubav 2. Opiši privredni problematiku o
kretanju (dinamici) dijagrama kretanja prema naseljima značaj bosansko- (pogodna, voñena
stanovništva u BiH. broja stanovnika širom BiH. Izgraditi hercegovačkih pitanja) stanovništvu i
Znati osnovna obilježja i BiH od prvog pravilan stav prema rijeka. naseljima:
historijski slijed migracija popisa 1879. očuvanju i zaštiti 3. Koje je najveće Voditi razgovor o
kao i uzroke vanjskih i godine do znamenitosti naselja prirodno, a koje tome kako i kada su
unutrašnjih migracija. posljednjeg popisa BiH. vještačko jezero nastali prvi gradovi u
(Da znaju razlikovati 1991. godine Razvijanje - BiH? BiH?
političke i ekonomske (analizira grafikone njegovanje i sticanje 4. Navedi i pokaži Razgovor o nastanku i
migracije). o broju kretanja navike: upoznavanja na karti nekoliko razvoju modernih
Znanje o biološkoj, stanovništva od obilaska, razgledanja banjskih lječilišta u gradski centri BiH?
etničkoj, vjerskoj, 1991-1995. i od i fotografisanja BiH.
obrazovnoj i ekonomskoj 1995 – 2006. pojedinih naselja i 5. Koje turističko Upoznati učenike o
strukturi stanovništva. Sposobnost njihovih značenje imaju vode znamenitostima
Da znaju uzroke koji su prepoznavanja i znamenitosti (Š kola na kopnu? glavnog grada BiH i
uvjetovali poremećaje u uočavanja uzroka i u prirodi). 6. Kvalitet kopnenih većih regionalnih
polnoj i dobnoj strukturi posljedica Razvijati osjećaje voda u BiH? centara (uputiti
stanovništva BiH. migracija u BiH. razumijevanja Metodom razgovora učenike na
Da znaju odrediti udio Razvijati problema sa kojim se ponoviti pojmove pronalaženje
stanovništva u primarnom, kreativnost u radu i suočava bosansko - natalitet mortalitet, informacija o ovim
sekundarnom, tercijarnom i osposobiti učenike hercegovačka prirodni priraštaj, gradovima).
kvartalnom sektoru da uočavaju veze i privreda gustoća naseljenosti, P riprema didaktičkog
575
(razlikovanje tercijarnog i razlike izmeñu (veliki broj migracije, materijala potrebnog
kvartalnog sektora nacionalne i nezaposlenih i niska emigracija, za obradu ove
djelatnosti). Znanje o religijske strukture zarada zaposlenih). imigracija, vanjske i nastavne teme.
osnovnim razlikama stanovništva. Izgrañivati pravilan unutrašnje migracije P omoći učenicima pri
izmeñu seoskog i gradskog Sposobnost stav o mogućnostima itd. unošenju na kartu
naselja. Znanje o razumijevanja razvoja bosansko - Učenici treba da mjesta i područja
problemima bosansko- dobno - spolne hercegovačke odgovore na pitanja: rudno-mineralnih
hercegovačkih sela (opisati piramide, privrede. Gdje stanuju? K oji ležišta i energetskih
gradove B iH i znati kartograma, Razvijati interes za su faktori utjecali na izvora.
osnovne podatke o svakom geografskih i dr. nastavni predmet - produženju života pomoć pri analizi
od 6 najvećih gradova karata i strukturnih ekološku svijest stanovnika BiH? Šta privredne karte BiH
BiH). krugova. naglašavajući utjecaj treba uraditi da bi (rad u grupama).
Upoznati učenike o fazama Razvijati energetskog sistema poboljšali Izrada folije sa
razvoja BiH privrede od sposobnost na kvalitet zraka i obrazovnu strukturu tabelom, folija
manufakturno-industrijske usporeñivanja i vode u BiH. BiH? Ima li u vašoj ispravnih odgovora.
preko socijalističke do razlikovanja Stjecati naviku okolini nepismenih Izrada folije sa
tranzicijske faze. pojedinih sektora štednje električne stanovnika (uzroci i grafikonom rudnih,
Znaju probleme s kojima djelatnosti. energije i razvijati posljedice)? mineralnih i
se suočava savremena Razvijati pozitivan odnos Na (slijepoj- energentskih
bosansko-hercegovačka sposobnost prema radu. demografskoj karti bogatstava i
privreda u tranzicijskoj usporedbe seoskih Uvažavati sve BiH), učenici treba mogućnostima
fazi. naselja (brdskih, promjene u privredi da unesu mjesta njihovog iskorištava-
Upoznati učenike sa nizijskih i kraških BiH, kao faktore guste i vrlo rijetke nja.
rudama i energetskim predjela). Razvijati njenog razvoja. naseljenosti (krški Izrada tabele stepena
izvorima kojima raspolaže sposobnost Upozoravati na predjeli) i da obrazovanosti
BiH /rad na geografskim uporeñ ivanja ekološke probleme objasne zašto je to stanovništva B iH.
kartama/ ležišta rudnog (kompariranja), izazvane zastarjelom tako. Izrada zadataka
bogatstva i lokacije analize i sinteze, tehnologijom nekih Na plakatima koje objektivnog tipa za
energetskih izvora. opisivanja i grana bosansko- će pripremiti (grupa provjeru stečenog
Znaju ekološke probleme logičkog hercegovačke učenika) treba da znanja.
vezane za energetski zaključivanja industrije. nalijepe slike iz
sistem koji utječe na Osposobiti učenike Razvijati svijest o novina, ili one koje
kvalitet zraka, vode i tla. za razumijeva-nje poljoprivredi kao su sami fotografirali
Znanje o nekokurentnosti savremenih procesa perspektivnoj ili nacrtali gradova
bh. privrede i potrebi koji opterećuju djelatnosti bosansko- ili sela u kojima
njenog prestrukturiranja, bosanskohercego- hercegovačke žive i da opišu šta
da prehrambena i drvna vačku privredu. privrede u sklopu vide na
industrija imaju sve Razvijati proizvodnje zdrave fotografijama ili
potrebne sirovine na sposobnost hrane. slikama.
teritoriji B iH ali su primjene stečenog Na slijepu kartu BiH
nedovoljno razvijene, a znanja o unijeti lokacije,
samo hemijska industrija energentima i glavnih rudno-
(«Soda so», «D ita», rudama u mineralnih
«P olihem» i «Bosnalijek») svakodnevnom bogatstva BiH
proizvode plasiraju na životu. Izraditi privrednu
tržište u okruženju. Osposobiti učenike kartu BiH
Upoznati učenika sa pet za razumijeva-nje Da navedu mjesta –
osnovnih ekonomskih tematskih karata i rudarske bazene koji
regija na teritoriji BiH. primjenu stečenog raspolažu sa
Znati prirodne i društvene znanja na fizičkoj - značajnijim
uslove razvoja bosansko- geografskoj karti količinama
hercegovačke BiH. (nalazištima) ruda
poljoprivrede i osnovne Razvijati metala, nemetala,
probleme njenog razvoja. sposobnost energenata.
Razlikovanje tri osnovne kartografske Namjena pojedinih
poljoprivredne regije pismenosti i ruda – energenata,
(karakteristike osposobljavati (objasniti!).
poljoprivredne proizvodnje učenike za
za svaku regiju samostalan rad.
pojedinačno).
Saobraćajn Znati definirati pojam Razvijati Razvijati ekološku Učenici P riprema didaktičkog
o -turističke saobraćaj i meñuovisnost sposobnost svijest, učenika, te individualno ili sa materijala potrebnog
vrijednosti sa turizmom. Opisati uporeñ ivanja i naglasiti utjecaj nastavnikom treba za obradu ove
B iH razvoj željezničke i razlikovanja saobraćaja na da posjete jednu ili nastavne teme
cestovne mreže kroz (prednosti i kvalitet životne više turističkih (reljefna karta BiH-)
Regionalna historiju i njen značaj za nedostataka) sredine. agencija. P osjeta nekoj
podjela razvoj BiH. Objasniti pojedinih vrsta Stjecati naviku Da (na času) turističkoj agenciji.
B iH: Regija ulogu zračnog saobraćaja i saobraćaja. korištenja različitih prezentiraju svoja Metodom razgovora
B iH znati aerodrome u B iH. Razvijati izvora znanja iskustva i tok (pitanja) treba utvrditi
Upoznati učenike sa sposobnost (novine, posjete, da objasne preñeno gradivo:
Geološki preduvjetima i uočavanja monografije, pojam propagande - Šta je saobraćaj,
aspekti ograničavajućim faktorima meñuovisnosti turističke vodiči, marketinga i da učešće u saobraćaju,
zaštite razvoja turizma. saobraćaja i itd.). Uvažavati zaključe kakav vrste saobraćaja, uloga
576
geografske Upoznati učenike da turizma. dolazak stranih utjecaj ima i značaj saobraćaja za
sredine turizam dostiže svoj Osposobljavati gostiju (bez obzira na propaganda na ovu razvoj neke države.
maksimum u razdoblju učenike za politiku, nacionalnu, privrednu gradu u Najrazvijenija grana
Nastava u Socijalističke Jugoslavije formiranje vjersku i rasnu BiH. turizma u B iH,
prirodi (olimpijske igre - planine), geografskog pripadnost) - Unošenje u slijepu turistički slabo
(terensk a njegov krah 90-tih godina mišljenja, tolerancija. kartu najznačajnijih razvijena područja
nastava) (zbog rata). sposobnosti analize Izgrañivati pozitivan planina, ravnica BiH, koja imaju
Značaj unapreñenja bh. grafičkih priloga i stav prema (reljefnih cjelina) mogućnosti za razvoj
turizma za razvoj i primjene stečenog turističkim rijeka, jezera, itd.
zapošljavanje stanovništva. znanja kao i mogućnostima BiH i područja sa većom P omoći učenicima pri
Upoznati učenike da B iH razvijanja razvijati pozitivan gustinom izradi slijepe karte i
ima velike turističke sposobnosti odnos prema radu i naseljenosti i prezentaciji regije
potencijale koji nisu u snalaženja na saradničkom učenju nadalno koju obrañuje.
potpunosti, iskorišteni. geografskim s nastavnikom ili funkcionalnih Učenicima dati pitanja
Znati oblike turizma koji kartama. ostalim učenicima u centara. (rad u za ponavljanje i
imaju razvojne Razvijanje razredu. grupama) detaljano uvježbavanje gradiva
mogućnosti. sposobnosti Sticati naviku opisivanje jedne od o geografskom
(turističke destinacije)- usporeñivanja pozitivnog odnosa četiri regije B iH , položaju, klimi, tlu,
Da znaju koje su četiri posebnosti prema radu i naviku ilustracija: biljnom svijetu i zaštiti
osnovne prirodno i turističkih regija rada u grupama i prospektima, okoliša u regijama.
društveno - geografske kao i primjenu parovima. fotografijama, Metodom razgovora
regije B iH , znati osnovne stečenog znanja o Stvarati ugodnu, slikama i drugim treba uputiti učenike
karakteristike (prirodne i tipovima i vrstama kreativnu i grafičkim na činjenicu da je
društvene). turizma u B iH. stvaralačku materijalom koji se učešće zaštićenih zona
Znanje o glavnim nodalno- Razvijati atmosferu u razredu. odnosi na regiju u ukupnoj površini
funkcionalnim centrima sposobnost Razvijati pravilan koja se obrañuje. BiH svega 0,5%,
svake od regija i znanje o individualnog rada, odnos prema čuvanju Učenici će potreba da bar 15-20%
trenutnom stepenu te primjene i zaštiti prirode kao i objašnjavati na koji teritorije naše države
razvijenosti privrede, kao i kreativnosti u radu. prema prirodnim i način se može treba da uñe u neki
mogućnosti razvoja svake Sposobnost društvenim uključiti u program zaštite -
od regija. Da znaju usporeñivanja geografskim rješavanje ekoloških parkovi prirode,
najpoznatija rudna ležišta, posebnosti jedne sa ljepotama i problema. nacionalni parkovi,
najpoznatije površinske i ostalim regijama različitostima B iH. Analiza tabelu zaštićene zone itd.) po
podzemne tokove, kakav je BiH. S posobnost Razviti stav o učešća zaštićenih Evropskim mjerilima.
reljef a kakva gustina uočavanja veze poštovanju i ljubavi zona u ukupnoj P omoći učenicima u
naseljenosti. izmeñu različitih prema prirodnim površiti u BiH, organizaciji akcija
Znati elemente ugroženosti vrsta prirodnih ljepotama BiH. Evropi, Albaniji, sakupljanja starog
geografske sredine (voda, resursa i njihovog Razvijati uvjerenje Hrvatskoj, papira i pri izradi
vazduh, tlo). značaja za razvoj da svako od nas Njemačkoj i plakata upozoravanja
Znati koji su najveći regije. može učiniti mnogo Norveškoj. stanovništva na
zagañivači životne P rimjena stečenog na zaštiti i Organizirati akciju, pogubnost nastavka
(geografske sredine), znanja u unapreñenju životne provoditi zagañivanja životne
metode i sredstava zaštite svakidašnjem sredine i prirodne kontinuirane akcije sredine.
životne životu. okoline u BiH. na sakupljanja Objašnjavanje pojava i
(geografske sredine). Sposobnost Razvijati naviku starog papira, procesa, koji su se
Znati šta je to «fenomen primjene stečenog korektnog i čišćenja školskog dešavali li se dešavaju
staklenika». znanja i razvijanje zaštitničkog odnosa dvorišta i okoline. na lokacijama koje
Znati na koji se način i geografskog prema okolini i Učenici će učenici posmatraju i
koja sredstva uništavaju mišljenja o zaštiti prirodi. objašnjavati kako i proučavaju (kraška
(nagrizaju) ozonski životne sredine. Razvijati ekološku zašto koristiti kante korizija i erozija,
omotač. Sposobnost utjecaja svijest o zaštiti za smeće. djelovanje snage
Na nastavno - naučnim na stanovnike biljnih i životinjskih Posmatranje, tekuće vode, vjetra,
ekskurzijama (okolinu) u BiH na vrsta na okolini i na postavljanje pitanje, karakteristike flore i
(dva puta u toku školske rješavanju prostoru BiH. prikupljanje faune, kao i vrste
godine) upoznati prirodne i problema Sposobnost informacija o naselja i načina života
društvene pojave na geoekologije. izražavanja emocija geografskim ljudi – privredne
prostoru B iH i posljedice Sposobnost za neke grandiozne objektima koji se djelatnosti).
njihovog djelovanja. posmatranja, oblike koji su posmatraju i
analiziranja , posljedice djelovanja posjećuju.
odvajanja bitnog od prirodnih sila.
nebitnog, uočiti Razviti sposobnost
proces i posljedice uočavanja uzroka
djelovanja zagañenosti životne
egzogenih sila. sredine i zašto to
Uočiti proces i čovjek čini sam sebi.
posljedice
djelovanja čovjeka
na promjene u
prirodi.
577
Historija/povijest
Tematske CILJEVI I ZADACI, OČEKIVANI REZULTATI,

cje line / OBRAZOVNI ISHODI
Vrijednosti, stavovi, Aktivnosti
te me Znanje historije, proces i sadržaj Aktivnosti nastavnik a
ponašanje učenika
Učiti Uče nik
Evropske i Interesi velikih Zna koje su zemlje najveće Učenici razvijaju Učenici Jasno formuliše ciljeve
Vanevrop- sila. E vropski kolonijalne sile i njihove svijest o tome kakav je analiziraju časa. P riprema analizu
ske zemlje vojno-politički kolonijalne posjede. Vojno - bio odnos velikih sila izvore koji iz izvora u skladu sa
do Prvog savezi. političke saveze i njihove članice. prema kolonijama, različitih postavljenim ciljevima.
svjetskog Kolonije i borbe P ojam imperijalizam. kako se razvijala perspektiva P riprema zadatke za
rata za novu Meñunarodne krize koje su suprotnost i kako su se govore o učenike. Odreñuje
kolonijalnu prijetile da prerastu u ratni sukob. formirali savezi velikih kolonijalnoj kriterije za procjenu
Prvi preraspodjelu. Naučna, tehnička i kulturna sila. Razvijaju politici, znanja i ocjenjivanje
svjetski rat Velike dostignuća na prijelazu dva vijeka. sposobnost razmjenjuju učenika.
(1914- meñunarodne Razumije i može objasniti multiperspektivnosti mišljenja i P riprema pitanja za
1918.) krize pred prvi kolonijalnu podjelu svijeta. Može (gledanje na dogañaje izvode analizu izvora u skladu sa
svjetski rat. objasniti i razumije zašto su izbile iz različitih uglova).. zaključke. postavljenim ciljevima
Svijet Nauka, tehnika i političke krize. Razumije značaj Razviju svijest o tome Istražuju temu i časa, usmjerava
izmeñu dva kultura na naučnog, tehničkog i kulturnog kako je razvoj nauke i odgovaraju na aktivnosti učenika na
svjetska prijelazu dva napretka. tehnike uticao na život postavljene času i na osnovu jasno
rata vijeka. Zna uzroke i povod izbijanja ljudi. zadatke. postavljenih kriterija
Uzroci i povodi prvog svjetskog rata. Glavne Učenici razvijaju Učenici ocjenjuje učenike.
Drugi izbijanja rata frontove. Kako je tekao svijest o tome da su analiziraju P riprema analizu izvora
svjetski rat Frontovi (ratišta). svakodnevni život ljudi. Z na suprotnosti interesa različite izvore, (formulišu pitanja za
(1939- Svakodnevni revolucije u R usiji. Rezultate i velikih sila doveli do iznose vlastiti analizu) u skladu sa
1945) život. posljedice prvog svjetskog rata . izbijanja svjetskog stav, postavljenim ciljevima
Revolucije u Razumije i može objasniti zašto je sukoba - prvog razmjenjuju časa. Organiziraju i
Savremeno Rusiji. borba za novu podjelu svijeta svjetskog rata, mogu mišljenja, usmjeravaju aktivnosti
doba (1945- Rezultati i dovela do izbijanja prvog da razlikuju uzroke i rješavaju učenja na času. Definišu
2000). posljedice Prvog svjetskog rata Razumije i može povod. postavljene kriterije za procjenu
svjetskog rata. objasniti kako su se ratni sukobi Razvijaju svijest o zadatke. znanja učenika u skladu
BiH u XX Versajski mir i odrazili na svakodnevni život ljudi tome kako su ljudi Pišu sa postavljenim ciljevima
vijeku njegove odluke i položaj žena Razumije i može živjeli u vrijeme ratnih istraživačke časa .
.Nastanak novih objasniti značaj revolucija u Rusiji sukoba i kako se radove o P riprema aktivnosti
država na Može objasniti i razumije mijenjala uloga žena u promjenama u učenja na času u skladu
evropskom posljedice prvog svjetskog rata. ratu. svakodnevnom sa postavljenim ciljevima,
kontinentu Zna odluke Versajskog mira. Učenici razvijaju životu u kreira poticajno
.Društvo (L iga Države nastale nakon P rvog svijest o tome da se vrijeme ratnih okruženje za učenje.
naroda) . svjetskog rata . Šta je Društvo Versajskim mirovnim sukoba. Usmjerava aktivnosti na
Svjetska (Liga naroda) . Razdoblje svjetske ugovorom mijenjala Analiziraju času. Definiše kriterije za
ekonomska kriza ekonomske krize . Politička i politička karta Evrope, izvore, istražuju ocjenjivanje.
. Stanje i prilike u društvena zbivanja u da su formirane nove teme, P ripremaju aktivnosti
vanevropskim vanevropskim zemljama (Indija, države u Evropi . razmjenjuju učenja na času u skladu
zemljama od Kina, Japan, Osmansko carstvo Mogu da objasne stavove, sa postavljenim ciljevima.
1918-1939. (Turska), Arapske zemlje, zemlje politička kretanja i odgovaraju na Formulišu pitanja za
godine. Liberalna Latinske Amerike i društvene sisteme pripremljene analizu izvora i
demokratija. SAD-e). Pojam liberalna nakon Prvog svjetskog zadatke. U pripremaju zadatke za
Socijalizam. demokratija. Pojmove: rata grupama učenike. Kreiraju
Sovjetski savez komunizam socijalizam, Učenici razvijaju istražuju zadatu poticajno okruženje za
(SSSR). Fašizam totalitarna država, fašizam, svijest o tome kako temu i učenje. Usmjeravaju
u Italiji .Nacizam nacizam .Razvoj Italije i dolazi do političkih prezentiraju je aktivnosti učenja.
u Njemačkoj Njemačke izmeñu dva svjetska preokreta u zemljama na portfoliu Izgrañuje kriterije za
Formiranje rata. Č lanice sila Osovine. Kako je liberalne demokratije. Učenici ocjenjivanje.
saveza sila tekao naučni, tehnički i kulturni Mogu da nabroje analiziraju Nastavnici pripremaju
Osovine. razvoj. Z na da navede ličnosti sličnosti i razlike različite izvore, procesuiranje učenja u
Nučnotehnološka koje su obilježile razdoblje. totalitarnih režima u razmjenjuju skladu sa postavljenim
otkrića i uspjesi Razumije i može da objasni razvoj Evropi. Razvijaju mišljenja iznose ciljevima. Izrañuju
izmeñu dva evropskih država. Razumije i svijest o tome kako se vlastiti sud, na smjernice za planirane
svjetska rata. može da objasni uzroke pojave i ekonomska kriza osnovu osnovu aktivnosti učenja. Daju
Obrazovno posljedice velike ekonomske odražava na život ljudi, istraživanja jasna uputstva i
kulturni život. krize. Razumije i može da objasni da je završetak teme izvode usmjeravaju aktivnosti
Uzroci i povodi razvoj vanevropskih država. rata donio promjene i zaključke. učenja. P ripremaju i
izbijanja rata Prvi Razumije značaj liberalne na drugim Učenici koriste različite tehnike
ratni period demokracije. Razumije i može da kontinentima, da su se analiziraju učenja i analizu različitih
(1939-1943.). objasni posljedice pojave najveće promjene različite izvore, izvora. P rimjenjuje
Antifašistička totalitarnih režima. Razumije odigrale u A ziji gdje iznose vlastite koncept multiperspektiv-
koalicija. značaj naučno-tehnoloških jača nacionalna svijest stavove, nosti.
P rekretnice rata i dostignuća i kulturnog napretka. i demokratija. učestvuju u Organizuju posjete
glavne ofanzive Uzroke izbijanja rata. Z na ličnosti Razvijaju svijest o aktivnostima muzeju ili kulturno -
savezničkih koje su obilježile period. tome kako se velika učenja na času. historijskim
578
snaga (1943- Ratne operacije (1939-1943.). ekonomska kriza Istražuju i spomenicima.
1945.).P oraz sila Formiranje antifašističke koalicije. odrazila na političku prezentiraju
Osovine. P rekretnice rata (bitke) i tok situaciju i zaoštravanje temu.
Osnivanje OUN- ofanziva savezničkih snaga. meñunarodnih odnosa Pripremaju
a. Blokovska Završne ratne operacije. P oložaj što je dovelo do argumentaciju
podjela. Najveće žena i djece u ratu. Posljedice rata. ponovnog stvaranja za učešće u
političke krize i Razumije i može objasniti uzroke političkih i vojnih debatama na
ratovi. Nastanak rata. Razumije i može objasniti blokova, o značaju času.
bloka zemalja tok rata. Razumije značaj formiranja Učenici
„trećeg svijeta“ i antifašističke koalicije. Može antifašističke koalicije analiziraju
njihova politika. objasniti položaj žena i djece u i anlanske povelje, o različite izvore,
Nastanak i širenje ratu. Razumije i može objasniti položaju i stradanju iznose vlastiti
evropske posljedice rata. civila u Drugom stav,
zajednice. Pad Kada i zašto je održan Nirnberški svjetskom ratu razmjenjuju
komunističkih proces. Kada i zašto je osnovana Učenici razvijaju mišljenja.
režima i nova OUN, vojno političke saveze, svijest o značaju Istražuju i
realnost. Naučna, političke krize i ratove, nastanak suñenja ratnim predstavljaju
tehnička i evropske zajednice. Komunističke zločincima u II temu.
obrazovno - zemlje i pad komunističkih svjetskom ratu.
kulturna režima, najvažnija dostignuća iz Razvijaju svijest o
dostignuća. oblasti nauke i tehnike, kulturne ulozi OUN-a u svijetu.
Elektronsko tokove, razumije i može objasniti Razvijaju sposobnost
doba. zašto je održano suñenje u da sagledaju različite
BiH u prvom Nirnbergu, razumije značaj poglede na formiranje
svjetskom ratu. osnivanja OUN-a. Može objasniti vojno-političkih saveza
Stanje i prilike u i razumije zašto su formirani . Kako se period
BiH izmeñu dva vojno - politički blokovi nakon II hladnog rata odrazio
svjetska rata: svjetskog rata. Može objasniti i na mir u svijetu.
Kraljevini razumije zašto je došlo do velikih Učenici razvijaju
SHS/Jugoslaviji političkih kriza i lokalnih ratova. pozitivan stav o
(politički, Može objasniti i razumije politiku dekolonizaciji i
privredni i zemalja „trećeg svijeta“. Može integrativnim
obrazovno- objasniti i razumije značaj procesima u Evropi i
kulturni život). formiranja evropske zajednice. svijetu. Učenici su
BiH u II Razumije značaj naučnog i svjesni da je naučni i
svjetskom ratu tehnološkog razvoja. Može kulturni razvoj u XX
(1941-1945). objasniti i razumije kulturne st. iz temelja izmijenio
P oslijeratni tokove. život čovječanstva.
period (1945- P rilike u BiH u toku Prvog Razvijaju svijest o
1990). D isolucija svjetskog ratu. P olitička, poziciji B iH u I
SFR Jugoslavije i društvena i kulturna zbivanja u svjetskom ratu, kako je
sticanje BiH izmeñu dva svjetska rata. došlo do formiranja
neovisnosti. Stanje u BiH u II svjetskom ratu Kraljevine SHS i
Meñunarodno Život pod okupacijom. Politički i poziciju BiH u njenim
priznanje ekonomski položaj BiH od 1945. okvirima I kakav je
Republike BiH. do 1990. godine. njen privredni i
Rat i njegove Disoluciju Jugoslavije. Razvoj kulturni razvoj.
posljedice. nauke i kulture u B iH u drugoj Učenici razvijaju
Dejton. Post- polovini XX vijeka. Meñunarodno sposobnost da na
dejtonski period priznanje Republike BiH. osnovu primjera iz
do 2000. godine. P olitički, društveni i ekonomski svakodnevnog života,
razvoj BiH od 1996-2000. godine. razumiju ekonomski
Razumije i može da objasni razvoj BiH od 1945-
prilike u BiH za vrijeme I 1990.
svjetskog rata. Razumije i može Razvija pozitivan stav
da objasni razvoj B iH izmeñu dva prema tekovinama
svjetska rata. Može da objasni i kulturnog razvoja ovog
razumije prilike u BiH za vrijeme perioda.
II svjetskog rata. Razumije i može Učenici razvijaju
da objasni položaj BiH u svijest o značaju
jugoslavenskoj federaciji. medija na formiranje
Razumije i može da objasni javnog mijenja i
različite interese jugoslavenskih njihovoj ulozi u
republika. Razumije značaj vrijeme rata. Učenici
naučnog i kulturno razvoja B iH u su svjesni značaja
drugoj polovini XX vijeka. Može Haškog Tribunala,
da objasni i razumije tok i procesuiranja svih
posljedice rata. Razumije značaj ratnih zločina. Izrañuju
Dejtonskog mirovnog sporazuma. svijest o značaju
Razumije i može da objasni očuvanja kulturne
politički, društveni i ekonomski baštine BiH.
razvoj BiH od 1996. do 2000.
godine.
579
Tehnički odgoj
(1 čas sedmič no, 34 časa godišnje)
CILJEVI I ZADACI
Tematske OČEKIVANI REZULTATI/
Vrijednosti,
cjeline / OBRAZOVNI ISHODI
stavovi, Ak tivnosti uče nik a Aktivnosti nastavnik a
Te me Znanje Tehničke kultura: Proces i
ponašanje
sadržaj
Učiti: Uče nik:
Mehatronika- Prijenos signala i P repoznaje osnovne Razvijanje Prate izlaganja i Ostvaruje radnu i
mašinstvo snage pomoću elemente svijesti o utjecaju prezentacije stvaralačku atmosfere u
hidrauličnih i hidrauličkog i naučno– predmetnog razredu.
pneumatskih pneumatskog tehnološkog nastavnika. Izrañuje didaktički
sistema. sistema. razvoja na život Pažljivo rukuju i materijal.
Osnovni elementi Koristi instrumente čovjeka. održavaju mjerne i Priprema očigledna
hidrauličkog za mjerenje Razvijanje kontrolne nastavna sredstva
sistema, primjena hidraulično- vještina i navika instrumente. vezana za hidraulične i
hidrauličnih sistema. pneumatskih u cilju Analiziraju pneumatske sisteme
Osnovni elementi veličina. profesionalne elemente (pumpe, kompresori,
pneumatskih orijentacije hidrauličko- ventili, mjerni
sistema, primjena učenika. pneumatskih instrumenti) i
pneumatskih Afirmacija rada i sistema. prezentira njihov rad i
sistema. stvaralaštva. funkciju.
Veze izmeñu Poštivanje Bira zadatke i
karakterističnih kućnog reda. probleme u skladu sa
veličina hidraulično- poštivanje i NPP i mogućnostima
pneumatskih provoñenje općih učenika.
sistema. i ličnih mjera Postavlja različite vrste
Mehatronika - Veza izmeñu P repoznaje zaštite na radu. Analiziraju jednostavnih pitanja u
Elektrotehnika glavnih elemenata elemente Shvatanje značaja elemente cilju podsticanja
elektromotornog elektromotornog modernizacije elektromotornog učenika na razmišljanje
pogona pogona i shvata proizvodnje u pogona, uočavaju i davanje ispravnih
(elektromotor, radni njihove funkcije. cilju povećanja funkciju i značaj odgovora.
mehanizam, spojni Koristi mjerne produktivnosti ovih elemenata, Priprema modele
elementi instrumente u rada. koristeći model ili elektromotornog
elektromotora sa elektrotehnici i Donošenje grafički prikaz. pogona, crteže i sheme.
radnim objašnjava greške sudova i Vježbaju očitavanje Koristi model
mehanizmom, do kojih dolazi pri zaključaka na pojedinih mjernih interaktivne
elementi za mjerenju i osnovu veličina i nastave.
priključivanje na očitavanju. provjerenih uočavaju greške Podstiče učenike na
izvor struje). P rovodi mjere činjenica. mjerenja. samostalnost i
Karakteristične zaštite na radu. Ispoljavanje kreativnost.
osobine radnih spremnosti za Priprema elektroničke
mehanizama (izbor saradnju i elemente i upoznaje
motora, snaga, pružanje pomoći učenike s njihovom
priključni napon .). drugim. funkcijom i montažom.
Primjena pravila i Shvatanje značaja Priprema mjerne
propisa pri provjeri blagovremene i instrumente, upoznaje
mehatroničkih ispravne učenike s njima,
sistema. komunikacije obučava ih u očitavanju
Izrada osnovne meñu ljudima. mjernih veličina i u
tehničke Ispoljavanje uočavanju grešaka u
dokumentacije pri spremnosti za procesu mjerenja.
mjerenju. saradnju. Objašnjava učenicima
Mehatronika - Mjerenje veličina u Razvija svijest o Ispoljavanje Prepoznaju važnost signalnih
e lektronika elektronici. značaju elektronike spremnosti za osnovne elemente ureñaja u zaštiti
Signalni ureñaji, u životu čovjeka primjenu stečenih elektroničkog objekata, imovine.
analiza signala u (TV, telefon, znanja i vještina sistema i shvataju
mehatroničkom signalni ureñaji). u praksi. njihovu ulogu. Priprema očigledna
sistemu. Mjeri veličina u Donošenje Uz prisustvo nastavna sredstva i
Analiza mjernih elektronici, montira, logičnih i nastavnika vrše izlaže nastavnu grañu,
vrijednosti u demontira i otklanja samostalnih mjerenje pojedinih vodeći računa o
upravljačkom kvarove na zaključaka o veličina u mogućnostima i
sistemu. električnom značaju tehničkih elektronici, potrebama učenika.
Prikupljanje, zvoncetu. tvorevina i analiziraju rad
elektronska obrada Koristi pojedine tehnoloških pojedinih signalnih Pruža neophodnu
podataka i signalne ureñaje i dostignuća u ureñaja uz primjenu pomoć učenicima pri
memorisanje analizira signale u životu čovjeka. očiglednih sagledavanju utjecaja
podataka. mehatroničkom nastavnih sredstava mehanizacije na
sistemu. Razvijanje navike i shema. produktivnost rada.
održavanja Priprema grafičke
Automatik a i Osnovni pojmovi P repoznaje osnovne sredstava za rad, Prate izlaganje prikaze rada pojedinih
siste m automatskog mehanizme mašina: primjene mjera nastavnika. tipova mehatroničkih
upravljanja upravljanja. pogonski, prenosni i zaštite na radu i analiziraju grafičke ureñaja i objašnjava
580
Automatizacija izvršni. zaštite okoline. priloge i druga njihov rad.
procesa rada. Uočava prednosti Afirmacija znanja očigledna nastavna Skreće pažnju
Podjela mašina sa i stvaralaštva sredstva i izvlače učenicima na: moguće
automatiziranih automatskim Razvijanje zaključke o značaju kvarove na pojedinim
sredstava za rad upravljanjem nad svijesti o potrebi automatike u elektroinstalacijama,
(sredstva za rad sa klasičnim racionalnog sistemu alatima i aparatima.
mehaničkim mašinama, kao i korištenja proizvodnje. Pruža prvu pomoć u
upravljanjem, utjecaj mehanizacije energije i potrebi slučaju povreda .
sredstva za rad sa na produktivnost očuvanja okoline.
elektronskim, proizvodnje.
odnosno
numeričkim
upravljanjem,
sredstva za rad za
kombinovanim
upravljanjem).
Prednosti
automatskih mašina
za obradu metala
nad klasičnim
mašinama.
CNC mašine - način
upravljanja.
Obnovljivi Energija - Uočava i razumije: Analiziraju grafičke
izvori energije uspostavljanje značaj energije u priloge na kojim su
korelacije sa savremenom prikazana pojedini
sadržajima iz fizike. svijetu, prednosti obnovljivi izvori
Podjela izvora obnovljivih izvora električne energije.
energije (obnovljivi energije nad Uočavaju značaj
izvori, neobnovljivi neobnovljivim finalne energije u:
izvori). proces industriji,
Obnovljivi izvori transformacije domaćinstvima,
energije (vodeni energije. saobraćaju.
tokovi, plima i
oseka, vjetrovi,
energija sunca).
Problemi energije u
svijetu.
Izborn i dio Proširivanje znanja i P roširuje već Dosljedno

(konkretan sticanje novih stečena znanja iz izvršavaju sve
program izbornog znanja iz jedne od pojednih oblasti zahtjeve nastavnika
dijela utvrñuje sljedećih oblasti: koje odabrao za u individualnom,
nadležni organ a) Robotika, izbornu nastavu. grupnom i
škole na osnovu b) CNC mašine, Samostalno frontalnom radu.
potreba lokalne c) Saobraćaj, proučava odabrane Uočavaju važnost
zajednice, d) Zaštita životne oblasti, prikuplja korelacije nastavnih
interesa učenika i okoline. informacije i sadržaja Tehničke
mogućnosti podatke, stiče kulture i ostalih
škole). vještine, posmatra i predmeta.
zaključuje. Pored udžbenika i
osnovne literature
koriste i druge
izvore:
enciklopedije,
priručnike, Internet
(po mogućnosti).
Učestvuju u izradi
ilustracija-crteža,
prate zanimljive
članke i informacija
sa medija, kreiraju
obrazovni pano.
581
Likovna kultura
(jedan čas sedmično - 35 č asova godišnje)
STVARALAČKE KARAKTERISTIKE-OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA

PROGRAMSKI SADRŽAJI CILJEVI
POTICAJNE
LIKOVNO- PROBLEMSKE PREFERENCIJE, LIKOVNO-
LIKOVNO-ODGOJNI
CJELINE LIKOVNO - DIDAKTIČKI OB RAZOVNI
MEDIJI
1 . TAČKA I LINIJA Neposredno okruženje učenika, Izražajne mogućnosti - Usvajanje pozitivnih stavova i
Istraživati, označavati, prepoznavati enterijer i eksterijer: dominacije likovnog odnosa prema likovnoj umjetnosti i
i likovno oblikovati liniju u njenoj ljudi pri različitim kvaliteta linije, moći je estetskim vrijednostima,
suštinskoj dominantnosti - aktivnostima, pojave u prirodi, prepoznati na produbljivanje sposobnosti
razlikovanjem, predjeli, sportske, aktivnosti, umjetničkim radovima vrednovanja sadržaja i ideja
(dominacija u likovnom kontekstu- biljke, objekti, vanjski prostor, i biti sposoban - Otkrivanje zakonitosti i estetskih
pravih i krivih, mlitavih i snažnih. unutrašnji prostor, likovno primijeniti u svom vrijednosti, kao i mogućnosti
konstruktivnih i konturnih linija u transponovanje naslonjeno na likovnom izrazu kao primjene perspektive u
slici-crtežu. iskustva nastanka aktivnu dominantnost predstavljanju motiva i sadržaja:
Razmišljanje i likovno zahvatanje nekih umjetničkih djela: Antika, koja likovno ističe afirmacija preferencija na likovne
kada je u pitanju umjetnička Renesansa, Barok, Moderna svoju funkciju u službi poticaje i didaktičke medije,
skulptura, grañevina kao samostalni umjetnost i sl. percipiranog, a samim tim isticati
dominirajući faktor, dominacija I dalje raditi na povezivanju ili vizibilno shvaćenog razvijanje kritičkog mišljenja,
meñu ravnim, krivudavim, sadržaja sa drugim nastavnim motiva-teme. formiranje stavova i odnosa
iskidanim, ravnim i lučnim, predmetima, povezivanje sadržaja U svim dostupnim prema pozitivnim vrijednostima,
mekanim, oštrim i tvrdim, u drugih nastavnih oblasti: tehnikama suhim i ljubavi prema domovini, očuvanju
inventivnosti tehničkih-preciznih, maternji jezik /pripovijetka, kombinovanim crtaćim kulturne baštine i prirodne
spontanih-neobuzdanih. prozni tekst, roman, pjesma, ili slikarskim, isticati okoline /zavičaja i svjetskih
U svom okruženju, moći uočiti i biti dramski tekst . .…/, ovu funkciju u vrijednosti/.
sposoban prepoznati i predstaviti, matematika, informatika, likovnoj obradi. - Dalji rad na njegovanju
donekle vježbanjem, umjetnost biologija, historija / povijest, P osebno pristupiti pozitivnog odnosa prema radu:
linije, po obrascima (Leonarda, geografija / zemljopis, muzička grafičkim tehnikama i inicijativi
Rafaela, Direra, Engra, Degasa, /glazbena/, tjelesna i tehnička kroz njihovu
Tuluz Lotreka, P ikasa, Mondriana, kultura, bh. manipulaciju i grafički
Vazarelija. kulturna baština . . . izraz kreirati predložak
Posebno isticati dominantnost -Upotreba: ili tiskovnu formu
kvaliteta linije u grafičkom izrazu i (udžbenika za VIII/IX razred oblikujući rad sa
tehnikama: kolograf-formiranjem (likovna kultura). Odgovarajuće dominirajućim
tiskovne površine ljepljenjem reprodukcije ili pripremljene linijama i njenim
jednostavnih materijala, grafofolije, dijaprojektor-slajd, vrijednostima.
monotipijom, graviranje u maniri – video DVD materijal, multimedi- Takoñer primjenom
struganja, grebanja i urezivanja, ja video). najrazličitijih tehnika i
suha igla, suha igla komibinovana materijala, po
sa kolografom, gipsorez, linorez, slobodnom izboru
drvorez. graditi, osmišljavati i
Harmoniju – skladnost - upoznavati vrednovati harmoniju
i likovno misaono zahvatiti kao bliskih i dalekih
kategoriju bliskog ili sličnog. Preko redova.
umjetnosti i umjetničkih programa P redstavljati-
kroz historiju nastanka umjetničkih oblikovati različite
djela - harmoniju, gledati, uočavati i tipove harmonije:
razlikovati kao skladniju simetriju i harmoniju sličnosti.
likovnu proporciju. (Antička funkcije i simbola:
iskustva). uočivši najbolje
Harmoniju uočavati i likovno relacije i
memorisati vježbama, kao kompozicioni sklad,
usaglašenost dijelova meñu sobom i oblicima i likovima.
u okviru cjeline. (renesansna
iskustva).
Harmonija proporcija-usklañenost
sličnosti i razlika. Harmonija
funkcije što je čine različiti
predmeti koje povezuje ista
funkcija.
582
2. PLOHA Neposredni predmeti, Biti sposoban prepoznavati - Usvajanje pozitivnih stavova
Osjećaj i razvijanje sposobnosti zapažanja razlika stvari iz okruženja i uočavati stvarajući i odnosa prema likovnoj
na objektivnom sagledavanju stvari, pojava i učenika, enterijer i predstave, inicirajući umjetnosti i estetskim
likovnih predstava. Ove razlike prepoznati i eksterijer: različite razlike-kontraste. vrijednostima, produbljivanje
rješavati –likovnim medijima u cilju pojačavanja i pokretne pojave u Koristiti se odnosima sposobnosti vrednovanja
vrednovanja ističući takve meñusobne različitim suprotnosti sadržaja i ideja.
karakteristike. Poseban i odabran pristup uviñati u aktivnostima, pojave u /komplementarnim Razvijanje sposobnosti
smislu konkretnog shvatanja da u kontrastima prirodi, predjeli, kontrastima, posmatranja, diferenciranje
obavezno te osobine dolaze i prepoznaju se u biljke, objekti, vanjski načinom primjene boja i važnog od manje važnog
razlikama. Naročito primjenjivati zakonitosti u prostor, unutrašnji drugih likovnih elemenata u kada su u pitanju odnosi
kojima se realizuju takvi odnosi gdje ritam i prostor-oblika. cilju ostvarivanja suprotnog i razlika.
dinamika koje svuda zapažamo najčešće Akvarel, gvaš, gdje bi sve likovne činjenice Povezivanje pojmova,
nastaju zbog intervala i kontrasta. Težiti za tempera, tuš, bile upravo zapažane na uočavanja, zaključivanja,
isticanjem –označavanjem i likovnim kolaž različitim osnovu njihovih razlika. sposobnost snalaženja u
prezentiranjem u kojima i preko kojih se materijalima, pastel - Primjene odnosa toplo- rješavanju novonastale
manifestovanje pojava ne može likovno shvatiti /suhi, voštani/, hladno-toplo ili odnosa situacije, razvijanje likovne
niti predstaviti, bez njihovih suprotnosti. flomasteri u boji /za hladno-toplo-hladno, pri kreativnosti, konkretnog i
Početi od osnovnih primjera o razlikama: manje formate kolorističkoj orkestraciji apstraktnog mišljenja,
hladnoću primamo kao suprotnost toplome. radova/, tuševi u boji. težiti većoj dinamici bogaćenje mašte.
Meko kao suprotnost tvrdome, glatkoću kao I dalje raditi na naročito valerskim Otkrivanje značaja i
suprotnost hrapavom. povezivanju sadržaja sa kontrastom. mogućnosti primjene
Karakterističnost pojma kontrasta izdvojiti drugim nastavnim Razvijati ponašanje kontrasta-razlika –
posebno izmeñu svijetlog i tamnog sa naglaskom predmetima, kontrasta s pomoću suprotnosti,
da sva slijedeća likovna promišljanja zasnivamo povezivanje sadržaja inverzije, oblika i valera, dinamike simetrije.
na činjenici „oblike zapažamo više po njihovim drugih nastavnih harmonijom oblika.
razlikama i kontrastima“. oblasti: maternji jezik Razumijevati, postavljati, Razvijanje kritičkog
Kod valera crno i bijelo su dvije krajnosti-najveći /pripovijetka, prozni likovno interpretirati mišljenja, formiranje
kontrast. tekst, roman, pjesma, dinamiku masa u prostoru- stavova i odnosa prema
Kontrastne osobine harmonije boja dramski tekst …/, ritam. pozitivnim vrijednostima,
komplementarni kontrast: crvena-zelena, žuta- matematika, P ostavljati i analizirati ritam ljubavi prema domovini,
ljubičasta, plava-narandžasta. U umjetnosti se informatika, dominacijom smjera. očuvanju kulturne baštine i
kontrasti koriste da bi se pojačao intenzitet, biologija, historija Razumijevati odnose prirodne okoline /zavičaja i
unijela preglednost – jasnoća, ostvario ritam i /povijest, geografija / nastanka i prikaza utjecajem svjetskih vrijednosti/.
uopšte veća dinamika. zemljopis, muzička intervala na ritam. Njegovanje pozitivnog
Aktivnosti na identifikovanju općeg svojstva /glazbena/, tjelesna i Uočavati ritam sreñ ivanjem odnosa prema radu:
ritma. tehničke kulture, bh. ritmičkih izmjena: izazvana inicijativi
Ponavljanje dva ili više motiva s različitim kulturne nestabilnošću u vidnom
intervalom-pauzom-razmakom ili posebnim baštine . . . . . polju: V. Vazareli.
likovnim podatkom. -Upotreba: Komponovati analizirati i
Razvijati osjećaj recepcijom na umjetnost ili (udžbenika za VIII/IX vrednovati smisao simetrije.
traženje aspekta koji odreñenu cjelinu širi- razred
pomjera, zahvaljujući njenom ponavljanju. (likovna kultura).
Uočiti "friz""rozetu"gdje ritam upravo stvara Odgovarajuće
živost a istovremeno uspostavlja red i reprodukcije ili
preglednost. P onavljanjem većine činilaca, pripremljene
ritmičkim izmjenama-naročito oblik i veličina. grafofolije,
Zahvatiti sadržaje gdje simetričan raspored dijaprojektor-slajd,
ostvaruje prostorno jedinstvo-simetrija ima video DVD materijal,
statični karakter. multimedija video).
Simetrični oblici u umjetnosti-ornamentalne
forme.
Asimetrični način organizacije –dinamika.
3. BOJA Poseban izbor Uvoditi učenike - Usvajanje pozitivnih stavova
Izražajne mogućnosti predmeta i stvari iz studioznijem i odnosa prema likovnoj
svojstva boje: užeg i šireg okruženja: prepoznavanju i umjetnosti i estetskim
Vizija na svijet svjetlosti pokretne pojave u uočavanju stvarajući vrijednostima, produbljivanje
i boja. različitim predstave, sposobnosti vrednovanja
Karakter koji objašnjava da su aktivnostima, pojave u inicirajući sadržaja i koji proističu iz
boje posljedica svjetlosti i prirodi, predjeli, različite razlike čulnosti i ljepoti boje.
manifestacija cjelokupnog biljke, objekti, vanjski izražajnih mogućnosti Razvijanje sposobnosti
života,(vizuelnog i vozibolnog). prostor, unutrašnji i svojstava boje. posmatranja, obojenosti,
Ispoljenost karaktera oblika prostor. Kontrolisati opažajne svjetlosti i snazi boje.
uz učešće boje. Slobodne dekorativne doživljaje boje. Povezivanje pojmova,
Boje inspirišu i važno su Kompozicije. P otvrñivati svojstvo uočavanja, zaključivanja,
sredstvo likovnog izražavanja. Akvarel, gvaš, da boja ovisi od sposobnost snalaženja u
Duh se čovjekov razvija tempera, tuš, talasnih dužina svjetlosti. rješavanju novonastale
pored ostalog upotrebom boja od Egipćana, kolaž različitim Likovnim rješenjima situacije, razvijanje likovne
Grka, Asiraca, Kineza, Japanaca. materijalima, pastel odgovoriti na kreativnosti, konkretnog i
Kombinacijom boja slijedila /suhi, voštani/ tuševi u karakteristiku boje apstraktnog mišljenja,
je obrada pri izradi odjeće, slika, mozaika. boji. kao prostorne funkcije. bogaćenje mašte.
Tehnologijski pristup
miješanja boja.
583
Grci su bojili skulpture-
kineska glazirana keramika, glazurom toplim i I dalje raditi na P itanje organskih i Otkrivanje značaja i
hladnim bojama. povezivanju sadržaja sa neorganskih boja. mogućnosti primjene
Rimska-bizantska umjetnost: drugim nastavnim M iješanje pigmenata, mnogih svojstava i
korištenjem boje kamena, keramike i stakla. predmetima, odnosi koji vladaju u izražajnih mogućnosti boje.
Zajednički skup osnovnih boja povezivanje sadržaja spektru trebaju imati svrhu Razvijanje kritičkog
daju osjećanje potpunosti drugih nastavnih prostorne funkcije mišljenja, formiranje
punoće, ravnoteže. oblasti: boja. stavova i odnosa prema
Dopunjavanje kolorita do maternji jezik Koristiti se odnosima - pozitivnim vrijednostima,
potpunog broja osnovnih boja /pripovijetka, prozni kombinacija boja u cilju ljubavi prema domovini,
u parovima – komplementarni sklad. tekst, roman, pjesma, obogaćivanja prostora. očuvanju kulturne baštine i
Istraživanje komplementarnosti i slikarska dramski tekst . .…/, (V. V. Gog, E. Munk, prirodne okoline /zavičaja i
obrada tog optičkog dejstva. matematika, Vermer, V. Delft, K. Mone). svjetskih vrijednosti/.
Boja ima sopstvenu: svjetlinu, prostornost - informatika, Njegovanje pozitivnog
njena snaga djelovanja na okolinu, volumen, biologija, istorija odnosa prema radu:
njeno zahvatanje prostora po dubini, /povijesti, zemljopis, inicijativi.
toplotu, hladnoću - njihov utjecaj na emocije, muzička /glazbena/,
ritam – što ga obrazuju njen kontrast i tjelesna i tehnička
harmonija, materijalnost - upotrebom nijansi kulture, bh.
dominacijom više tonaliteta. kulturne baštine . . . . .
Uzajamni odnosi boja proširuje i obogaćuje -Upotreba:
dejstvo boja. (udžbenika za VIII/IX
Boja ima tonsku gradaciju, veću i manju razred(likovna
zasićenost. kultura).
Miješanje bojom (aditivno-supstraktivno), Odgovarajuće
izvedenost boje. reprodukcije ili
Prostorna funkcija boje-jednobojne pripremljene
kombinacije, oblikovanje prostora, grafofolije,
(monohromna kombinacija), dodavanje crne i dijaprojektor-slajd,
bijele i komplementarne-umnožavanje video DVD materijal,
harmonijske mogućnosti. multimedija video).
Dvobojne kombinacije, oblikovanje
prostora,(veliki intervali), žuta plavo-ljubičasta,
crvena-plavo-zelena, plava-narančasta.
Trobojne kombinacije, vježba po kružnom
spektru Osvald.
Četvorobojne kombinacije, po istom postupku.
Uzajamno djelovanje više boja,
vježbe harmonije boja.
Svojstva kontrasta boje: J. Iten
(sedam vrsta kontrasta).
Ritam boje: potreba za dinamičnim odnosima.
Ravnoteža boje: potreba za usklañ ivanjem
,tona-svjetline i zasićenosti.
Boje vezane za predmete koje tumače
(simbolika boje).
Kolorit boja: odabir kolorističkih vrijednosti.
Gama boja: dominacija jednog hromatskog
područja iz skale boja.
4. POVRŠINA Obilježja i pojave iz Razumijevanje Njegovanjem pojma

Linearna tekstura: prirode, segmenti linearnog koncepta teksture, uviñati i uvažavati
Ispitivati i likovno odreñivati kvalitet površina materijalne stvarnosti, kao postupka u kojem su pravilo da upotreba teksture
na stvarima, predmetima koristeći se linijom – (stijena, plima-veliki sada iskorištene sve treba biti u skladu sa
linearnim konceptom. val plime, ograda, mogućnosti likovnog cjelinom.
Postupno prevoñenje posmatranih reprodukcija nasip, kamen-sitniji karaktera Odnosom prema klasičnoj
u cilju rješavanja plastičnosti, svjetlo sjene i oblutci, nišani, stećci. linije - linearnosti u svrhu umjetnosti učiti i likovno
vrijednosti obojenih površina, linijom. Krošnje, razno pokazivanja i označavanja propitivati, posvetiti svoju
Bogatstvo linearnog u realizaciji viñenih rastinje, ruže, lišće. teksture. Japanski drvorez, pažnju,
objekata, pojava. Kompozicije perom renesansni rezbari, grafičari. (Rembrandt, bakrorezi,
Likovno osmišljavanje vizibilnih situacija nastale nakon viñenja Dalje razvijati sposobnosti Rubens, Direr na svojstven
unutar kojih se može graditi tekstura-koja teksture kroz lupu da se linijom maksimalno način obogatio umjetničku
odgovara individualnom senzibilitetu, (potka tkanine), kolaž- izraze u likovnom smislu. teksturu linearnim rezom).
učenika. novina, strip, Njegovanje senzibiliteta i
Crtanje upotrebom i korištenjem raznovrsnosti reprodukcioni snage linije.
snage linije i to od oštre do tvrde, isprekidane, materijali u različitim Prihvatiti i likovno
tačkaste. bojama. razmišljati da je u pravilu
racionalnosti
osnovno.
584
Upotreba grafike-suha
igla, rad sa predlošcima od žice. Kompozicija- Udruživanje iskustva Izbjegavati
Crtanje –(simuliranje geometrija i tekstura. povezanog sa osjećajem vida kod isticanja i izražavanja
teksture-ukrštanjem linija šrafurom: izražavanje Tajanstveni svijet, i dodira - stvaranje potpune teksture
glatkoće ,hrapavosti, zgužvanosti-draperije, moj filmski prikaz predstave o posebno monotoniju ali isto tako
ispletenosti, zrnatosti. scene. odabranim modelima- važno i veliku raznorodnost
Posmatranje tkanja kroz lupu, traženje smisla u I dalje raditi na temama teksture. upotrebljenih tekstura.
preklapanju, razdvajanju, susretu linijskog povezivanju sadržaja sa Osposobljavati učenike da Doživljaj umjetnosti i
tkanja i potke. drugim nastavnim vide likovne forme, njeno recepcija na umjetnička
-Različitost simulirane teksture: predmetima, djelovanje je onda bogatije i djela, stalno percipirati
unakrsnom tehnikom pera, tačkastom tehnikom neočekivani dublje. preko njegove forme.
pera, povlačenje suhom četkom u jednom susreti stvari i bića: Strukturu forme čine svi
pravcu i unakrsno, špricanjem crnim na bijelo i upotreba makaza, elementi likovni kao i ostala
obrnuto, špricanjem kroz mrežu, nanošenjem ljepila, skalpela i sl. likovna sredstva, učenike
sunñerom i grafičkim valjkom. Povezivanje sadržaja navikavati da su to ujedno i
Sadržajna osnova odreñuje formu. drugih nastavnih forma i sadržaj.
Stvaralaštvo usmjereno sadržajnom oblasti: Isticati kod učenika smisao
predstavljanju - učešćem rekomonovanja - informatike, za neočekivani obrt i spoj, s
fotomontažom. biologije, historije čime obrazuju novi dogañaj
Sadržaje vezati za oblike i njihove maštom umjetnosti - BiH priču, fotomontaža.
razrañene karakteristike-povezivanje oblika, kulturne baštine . . . . . Razvijati osjećaj snage
ljudi, životinja itd. - Upotreba: simbola upotrebom gotovih
(S. Dali, M. Ernst, I. Tangi i sl.) (udžbenika za VIII/IX slika-tiska.
Fantastika u svijetu oblika: razred(likovna Povezivanje pojmova,
opažanje okoline bez učešća uobičajene logike: kultura).Odgovarajuće uočavanja, zaključivanja,
Realizacija oblika spajanjem fotomontažom reprodukcije ili sposobnost snalaženja u
suprotnosti. pripremljene rješavanju novonastale
grafofolije, situacije, razvijanje likovne
5. MASA I PROSTOR dijaprojektor slajd, kreativnosti, konkretnog i
video DVD materijal, apstraktnog mišljenja,
Suprotnost je rezultat razlika u multimedija video). bogaćenje mašte.
kontrastu- Razvijanje kritičkog
kontrast oblika i veličina: Koliba i livada, Navikavati i dalje mišljenja, formiranje
kontrast u svim motivima rasporeñ ivati po čempresi kraj rijeke, ustrajavati na recepciji stavova i odnosa prema
načelu odjeljivanja, razdvajanja i izdvajanja izlazak sunca. Nova i razvoju likovne pozitivnim vrijednostima,
oblika. arhitektura, trgovački kulture, likovnog i vizuelnog ljubavi prema domovini,
Načelo većega i manjega, ravnomjernog ili centar, (grupni rad) mišljenja, preko umjetnosti- očuvanju kulturne baštine i
neravnomjernog - oblikovanje - grañenje Moderna umjetnost, P . prirodne okoline /zavičaja i
skupljanje likovnih činjenica u formatu i u Veliki dekor na ulazu Mondrian - razrješavanje svjetskih vrijednosti/.
odreñenom prostoru gradeći kontrast Odreñenog objekta. suprotnosti: Njegovanje pozitivnog
prema cjelini. Oblikovanje glinom, K. Maljević: rotiranje i odnosa prema radu:
Izvoñenje likovnim transponovanjem više siporeksom, kartonom umnožavanje većih i inicijativi
varijacija mekani lim-folija manjih cjelina - Produbljivati osjećaj da su
u kojima vlada kontrast veličinom oblika. Slikarski tečni Obrazovati smisao koji uzrok zapažanju ritma i
Upotrijebiti inverziju oblika sa dodatnim materijali, učenika obogaćuje za dinamike, upravo intervali i
obradama: kolažne aplikacije, razumijevanje diobe: kontrasti.
uvećanjem i smanjivanjem konstrukcija mosta, veće gore, manje dole Težiti da kod učenika
odreñenih pojedinosti: raznim tehnikama - naselje u brdu, i obrnuto po obojenosti razvijamo takve
umetanje dinamičnoga u statični kostim za moju ulogu. oblika ili površina. perceptibilne navike o tome
oblik-složenije ornamentalne strukture. Različiti materijali. A. Kalder, mobilna da je učinak dogañanja -
Aktivne i pasivne plohe, oblici u veličinama, Dizajn: skulptura, Brancusijeva likovnog prikazivanja u
ovisno o materijalu i postupku. Trougao i BiH skulptura - eskimske maske smislu zbijanja, napredova-
Razmještanje udubljenja i izbočenja (mala Komponovanje iz nja, uzmicanja veličina i
plastika) kruga, komponovanje oblika imanentno samim
KOMP OZICIJA iz kvadrata - veći oblicima čime je
Komponovanje – predstavljanje u okviru formati papira, istovremeno riješen
odreñenog prostora - rad grupe, likovna kartonske podloge, kontrast.
kombinatorika ambalažni papir - U skulpturi od antike
Kombinatorika s formatom - troslojni karton. do novijeg vremena
Grañenje jedinstva u raznolikosti, napetost i Upotreba udžbenika uočiti odlike rasporeda i
protivrječnost u likovnom smislu, prisutnost za VIII/IX razred obrade masa.
više likovnih elemenata u predstavi i u (likovna kultura). Razvijanje kritičkog
kompoziciji. Odgovarajuće mišljenja, formiranje
reprodukcije ili stavova i odnosa prema
pripremljene pozitivnim vrijednostima,
grafofolije, ljubavi prema domovini,
dijaprojektor-slajd, očuvanju kulturne baštine i
video DVD materijal, prirodne okoline /zavičaja i
multimedija video). svjetskih vrijednosti/.
Njegovanje pozitivnog
odnosa prema radu,
inicijativi.
585
OČEKIVANI REZULTATI KROZ STRUKTURU PROGRAMA
Uč enici kroz praktičan rad nastavljaju na usvajanju i proširivanju stečenih znanja o likovnim
oblastima i nač inu upotrebe različitih materijala i sredstava za kreativni/stvarala čki proces u likovno -
problemskim cjelinama, njenim poticajnim preferencijama i didaktičkim medijima.
Ta čka i linija:
− Istraživati, označavati, prepoznavati i likovno oblikovati liniju u njenoj suštinskoj
dominantnosti-razlikovanjem (dominacija u likovnom kontekstu-pravih i krivih, mlitavih i
snažnih, konstruktivnih i konturnih.
− Razmišljanje i likovno zahvatanje kada je u pitanju umjetnička skulptura,
− Dominacija meñu ravnim, krivudavim, iskidanim, ravnim i luč nim, mekanim, oštrim i tvrdim,
u inventivnosti tehnič kih-preciznih, spontanih-neobuzdanih.
− Mo ći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti, donekle vježbanjem umjetnost linije, po
obrascima (Leonarda, Rafaela, Direra, Engra, Degasa, Lotreka, Pikasa, Mondriana,
Vazarelija).
− Posebno isticati dominantnost kvaliteta linije u grafičkom izrazu i tehnikama.
− Harmoniju - skladnost - upoznavati i likovno misaono zahvatiti kao kategoriju bliskog ili
slič nog.
− Preko umjetnosti i umjetnič kih programa kroz historiju nastanka umjetničkih djela -
harmoniju gledati, uo čavati i razlikovati kao skladniju simetriju i likovniju proporciju (antič ka
iskustva).
− Harmoniju uočavati i likovno memorisati vježbama, kao usaglašenost dijelova meñu sobom i
u okviru cjeline (renesansna iskustva).
− Mo ći predstaviti takvu likovnu cjelinu u kojoj se name ću dominantnosti linijom.
Boja:
− Uočiti mnoge izražajne moguć nosti svojstva boje: Vizija na svijet svjetlosti i boja - Karakter
koji objašnjava da su boje posljedica svjetlosti i manifestacija cjelokupnog života (vizuelnog i
vozibolnog).
− Primjenjivati i razumijevati ispoljenost karaktera oblika uz uč eš će boje.
− Da boje inspirišu i važno su sredstvo likovnog izražavanja.
− Da se duh čovjekov zapravo razvija pored ostalog upotrebom boja od Egipćana, Grka,
Asiraca, Kineza, Japanaca.
− Saznanje o tome da zajednički skup osnovni boja daju osjeć anje potpunosti punoće, ravnoteže.
− Dopunjavanje kolorita do potpunog broja osnovnih boja u parovima – komplementarni sklad.
− Istraživanje komplementarnosti i slikarska obrada tog optičkog dejstva.
− Da boja ima sopstvenu svjetlinu, prostornost - njena snaga djelovanja na okolinu, volumen-
njeno zahvatanje prostora po dubini, toplotu, hladnoću - njihov utjecaj na emocije, ritam što
ga obrazuju njen kontrast i harmonija, materijalnost - upotrebom nijansi dominacijom više
tonaliteta.
− Da boja ima tonsku gradaciju, već u i manju zasić enost, miješanje bojom (aditivno -
supstraktivno), izvedenost boje, prostorna funkcija boje.
− Postojanost jednobojne kombinacije - oblikovanje prostora (monohromna kombinacija),
dodavanje crne i bijele i komplementarne – umnožavanje harmonijske moguć nosti.
− Dvobojne kombinacije, oblikovanje prostora (veliki intervali), žuta – plavo-ljubič asta, crvena
– plavo-zelena, plava-naranč asta.
− Trobojne kombinacije, vježba po kružnom spektru Osvald.
− Četvorobojne kombinacije po istom postupku. Uzajamno djelovanje više boja,
− Vježbama harmonije boja, izučavati svojstva kontrasta boje: J. Iten (sedam vrsta kontrasta).
Boje vezane za predmete koje tumače (simbolika boje).
− Obogaćivati smisao o koloritu boja: odabir kolorističkih vrijednosti, o gami boja: dominacija
jednog hromatskog područ ja iz skale boja.
586
Ploha:
− Osjećaj i razvijanje sposobnosti zapažanja razlika na objektivnom sagledavanju stvari, pojava i
likovnih predstava.
− Ove razlike prepoznati i rješavati – likovnim medijima u cilju pojačavanja i vrednovanja ističući
takve me ñusobne karakteristike.
− Poseban i odabran pristup uviñ ati u smislu konkretnog shvatanja da u kontrastima obavezno te
osobine dolaze i prepoznaju se u razlikama.
− Naročito primjenjivati zakonitosti u kojima se realizuju takvi odnosi gdje ritam i dinamika koje
svuda zapažamo najčeš će nastaju zbog intervala i kontrasta.
− Shvatati temeljne primjere o razlikama: hladnoću primamo kao suprotnost toplome. Meko kao
suprotnost tvrdome, glatkoću kao suprotnost hrapavom.
− Karakteristič nost pojma kontrasta izdvajati posebno izmeñu svijetlog i tamnog sa naglaskom da
sva slijede ća likovna promišljanja zasnivamo na činjenici „oblike zapažamo više po njihovim
razlikama i kontrastima".
− Aktivnosti na identifikovanju općeg svojstva ritma. Ponavljanje dva ili više motiva s različ itim
intervalom-pauzom-razmakom ili posebnim likovnim podatkom.
− Razvijati osjećaj recepcijom na umjetnost ili traženje aspekta koji odreñ enu cjelinu širi-pomjera,
zahvaljujući njenom ponavljanju.
− Uočiti „friz" i „rozetu" gdje ritam upravo stvara živost a istovremeno uspostavlja red i
preglednost.
− Zahvatiti sadržaje gdje simetričan raspored ostvaruje prostorno jedinstvo-simetrija ima statič ni
karakter.
− Aprecijativno učiti o simetričnim oblicima u umjetnosti-ornamentalne forme kao i simetrič ni
nač in organizacije – dinamika.
Površina:
− Likovno prepoznavati i osmisliti linearnu teksturu: Ispitivati i likovno odreñ ivati kvalitet
površina na stvarima, predmetima koriste ći se linijom – linearnim konceptom.
− Postupno prevoñenje posmatranih reprodukcija u cilju rješavanja plastičnosti, svjetlo sjene i
vrijednosti obojenih površina, linijom.
− Likovno osmišljavanje vizibilnih situacija unutar kojih se može graditi tekstura - koja
odgovara individualnom senzibilitetu, učenika.
− Crtanje upotrebom i korištenjem raznovrsnosti snage linije i to od oštre do tvrde, isprekidane,
ta čkaste. Upotreba grafike - suha igla, rad sa predlošcima od žice.
− Crtanje (simuliranje teksture - ukrštanjem linija šrafurom).
− Posmatranje tkanja kroz lupu, traženje smisla u preklapanju, razdvajanju, susretu linijskog
tkanja i potkanja.
− Različitost simulirane teksture: unakrsnom tehnikom pera, tač kastom tehnikom pera,
povla čenje suhom č etkom u jednom pravcu i unakrsno, špricanjem crnim na bijelo i obrnuto,
špricanjem kroz mrežu, nanošenjem sunñerom i grafič kim valjkom.
− Stvaralaštvo usmjereno sadržajnom predstavljanju - učešć em rekomonovanja –
fotomontažom. Realizacija oblika spajanjem fotomontažom suprotnosti.
Masa i prostor:
− Konstantno uo čavati da je suprotnost rezultat razlika u kontrastu - kontrast oblika i veličina.
− Kontrast u svim motivima pokušavati rasporeñ ivati po načelu odjeljivanja, razdvajanja i
izdvajanja oblika.
− Pratiti i prepoznavati nač elo ve ćeg i manjeg, ravnomjernog ili neravnomjernog.
− Skupljanje likovnih č injenica u formatu i u odreñ enom prostoru gradeć i kontrast prema cjelini.
− Izvoñ enje likovnim transponovanjem više varijacija u kojima vlada kontrast velič inom oblika.
− Upotrijebiti inverziju oblika sa dodatnim obradama: uve ćanjem i smanjivanjem odreñenih
pojedinosti: raznim tehnikama.
587
− Nalaziti mogućnosti sopstvenih rješenja, umetanjem dinamičnoga u statični oblik - složenije
ornamentalne strukture.
− Razumijevati i likovno razrješavati aktivne i pasivne plohe, oblike u veličinama, ovisno o
materijalu i postupku. Razmještanje udubljenja i izbočenja (mala plastika).
− O KOMPOZICIJI razmišljati kao rekapitulaciji svih znanja i osje ćanja prema problemu
kompoziciji - Komponovanje – predstavljanje u okviru odreñ enog prostora.
− Razvijati rad grupe, likovna kombinatorika - kombinatorika s formatom - Prisutnost više
likovnih elemenata u predstavi i u kompoziciji.
U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u IX razredu, treba naglasiti da je kod učenika prisutno
apstraktno mišljenje, da je pristup okolini intelektualno vizuelni. Vizuelni realizam /kao faza likovnog
razvoja/, doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do tada usvojenim
znanjima, ste čenim kroz praktično - kreativni rad, oboga ćenim novim likovnim sadržajima i novim
likovnim iskustvima. Produbljivanje nivoa usvojenog, savladanog stepena doživljavanja likovne
umjetnosti, i sposobnost likovnog izražavanja bliskog vizuelnom realistič kom prikazu.
Uč enički pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni, a mišljenje apstraktno,

što predstavlja karakteristiku ovog uzrasta.
Proširivanje ste čenih i rad na daljem usvajanju znanja, likovnog jezika i likovno- kreativni rad koji će
se realizovati kroz forme prostornih organizacija kompozicije:
1. OBLIKOVANJE NA PLOHI – kao dvodimezionalna organizacija kompozicije
2. OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi u prostoru.
Ovako izvršena podjela na dva pristupa u realizaciji kreativnog rada po prostornoj organizaciji
kompozicije, ostvaruju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja, koja čine strukturu programa
predmeta LIKOVNA KULTURA.
Kao što je i u dosadašnjem programu bilo naznačeno, za oblikovanje na plohi u realizaciju biti će
uključ ena područ ja:
- CRTANJE
- SLIKANJE
- GRAFIKA
- PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica, i izvedbenih predložaka/
A oblikovanje u prostoru realizovat ć e se kroz područ ja:

− PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE
− PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA
− PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje konačno rješenje/
Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se po principu

koncentričnih krugova, kroz formu tematskih cjelina/oblasti što bi trebalo podrazumijevati ustrojen
princip /unificiran/ jednoobrazan za sve razrede, od 1-9.
Tematske cjeline:
1. TAČKA I LINIJA
2. BOJA
3. PLOHA
4. POVRŠINA
5. MASA I PROSTOR
588
Ovako ponuñeni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da osigura kontinuitet u
usvajanju i proširivanju znanja, razvijanju sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz
cjelokupni ciklus devetogodišnjeg osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja. Likovno problemske cjeline
bi se realizovale kroz likovno - kreativni rad uč enika i u jednom i u drugom polugodištu, što znači da
bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključ ena u realizaciju programa u toku jedne školske godine.
Ovakav koncipiran pristup zaokruživanja jedne tematske oblasti /tematske cjeline/ kroz likovne
zadatke /likovne probleme/ osigurao bi ve ću preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i
njegovo sistematizirano ponovno proširivanje u drugom polugodištu. Ponavljanje tematskih cjelina u
formi koncentrič nih krugova pruža moguć nost preispitivanja usvojenih, sistematizovanih i steč enih
znanja i prezentiranja novih sadržaja i iskustava.
Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne isključuju niti jednu likovnu
oblast /likovno područ je/, niti bilo koju tehniku /materijal/ za rad.
Koncept usvajanja znanja, učenja u likovnoj kulturi je proces, u kojem uč enici vizueliziraju likovni
problem koji trebaju riješiti a sa kojim se ranije nisu susretali i realizuju ga putem likovno - tehničkih
sredstava, ponuñ enim materijalom. Kreativni proces kod učenika razvija divergentno /kreativno/
mišljenje, sposobnosti koje utiču na formiranje likovno - oblikovnih osnova, koje će im pomo ći u
analizi složenih vizuelno likovnih ideja i doprinijeti razrješenju problema u osmišljavanju likovnih
kompozicija.
Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja uč enike uključuje u aktivan kreativni proces
vizuelnog istraživanja, doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i podstiče sposobnosti likovne
analize i vrednovanja. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom postavljenih ciljeva i
zadataka kroz predložene nastavne teme, putem kojih u čenici /stvaraju predstavu/ o znač aju likovne
umjetnosti u vlastitom životu, kao i interakciji umjetnosti sa naukom i društvenim tokovima, novim
medijima, i okruženjem u kojem žive.
Poticajne preferencije su motivi-teme /likovni sadržaji/ iz kojih proističu pojmovi koje učenici
trebaju usvajati.
I dalje su teme za likovno - kreativni rad uč enika one koje predstavljaju njihove doživljaje, vlastita
iskustva i spoznaje. Likovne motive prema vizuelizaciji sadržaja dijelimo na:
1. Vizuelne motive
3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/.
Kao što je već ranije pojašnjeno, vizuelni motivi su oni sa kojima su se uč enici vizuelno susretali,
odnosno koje su mogli čulom /organom/ vida percipirati. Dakle, odnosi se na sve ono što je moguće
vizuelno registrovati, u svom okruženju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih elemenata
/elemenata koji se mogu vidjeti/.
Nevizuelni motivi su oni, koji se odnose na podražaje, koje su uč enici doživjeli /registrovali/ putem
svih ostalih čula i oni koji se odnose na emocionalna stanja /različ ita raspoloženja/.
Likovno - kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevažna a odnose se na rješavanje konkretnog
likovnog zadatka /likovnog problema: kontrast, harmonija, gradacija, ritam, ravnoteža, dominacija itd./
putem /upotrebom/ likovnih elemenata. tačka, linija, boja, valer, oblik, tekstura…
Teme koje se najčešće realizuju su:

−iz neposrednog okruženja djeteta, porodica, škola, mjesto stanovanja, prostori, krajolici,
učenicima bliska muzika, muzič ki spotovi, znakovi vizuelnih komunikacija, plakati /sportskih,
muzičkih, kulturnih dešavanja…/, objekti, pojave u prirodi, biljke… . .
−sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /prič a, roman,
pripovijetka, poezija/, matematike, prirode i društva, glazbene kulture, tjelesne i zdravstvene
kulture i kulture življenja.
−predstavljanje narodnih običaja /tradicije/, značajni datumi, praznici, etnografsko nasljeñ e,
zavič ajne kulturne baštine,
−priznata umjetnička ostvarenja /umjetnička djela/ iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti
−likovni i kompozicioni elementi, shodno uč eničkom uzrastu, razrješavanje likovnih zadataka
kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /usvajanje likovnog jezika/
589
−nevizuelni poticaji, emocije /osje ćanja/, čulni poticaji, sreća, tuga, strah, bol, muzika, vjetar . .
OCJENJIVANJE
da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti
i iskustva, steč enog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog utjecaja sredine, kao i sklad
emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. Iz tog razloga i dječ iji
crtež moguće je analizirati sa različ itih aspekata:
1. estetskog
2. psihološkog
3. pedagoškog .
Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet, svoje viñ enje
svijeta, predmeta i pojava, svoje emocije, strahove i oduševljenja, onda su svi učenički radovi odraz
unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri, ne mogu biti loši/.
Nastavnik se u razredu susreć e sa učenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu i sa
opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi. Stav nastavnika bi trebao biti, da
uč enici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što ih priroda nije obdarila
sposobnošću za likovno-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. Prema tome
nastavnik mora imati izbalansiran i istančan osjećaj u procjeni uč eničkih mogu ćnosti, njihovog
zalaganja i kona čnog likovnog rezultata. Postoje pedagoško opravdani razlozi da i uč enici sa manje
izraženim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagrañ eni za svoja zalaganja.

1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i
2. Likovnih sadržaja
Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su
teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/.
Dakle, učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim moguć nostima usvajaju
dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na časovima likovne kulture i slično.
To znač i da nastavnik, dobar pedagog može iznaći nač in da riješi taj „problem“ ako uzme u obzir trud
/zalaganje/, aktivnost na času, želju za postizanjem rezultata i sl. Ponovo je potrebno napomenuti da
nema loših dječijih radova.
Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti, odnos
kulturnoj baštini.
Pravilan odnos nastavnika prema uč eničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno - kreativni
rad djece. Ako nastavnik traži od djece da ta čno “prepisuju” vizuelno registrovano, da doživljavaju i
gledaju svijet oko sebe očima odraslih, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim
Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu
ponuñ enih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema,
i likovnog jezika/, u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. To je razlog da u
djecu sa posebnim potrebama, jer bi to znač ilo da se treba stepenovati složenost programa. Potrebno je
“kategorija” uč enika, što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog
programa nastave Likovne kulture, sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u osnovnim školama.
590
(1 čas sedmično – 34 časa godišnje)
PODRUČJA
CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA
UČENJA
Sticanje novih znan ja, p rimjena i siste matizacija: Uče nici tre baju znati i razumje ti:
- dinamika - poznavanje svih italijanskih oznaka za - Prilikom analize elemenata interpretacije u toku
dinamiku, njihova primjena u muziciranju, te uočavanje slušanja, učenici/ice primjenjuju ranija znanja i iskustva ,
oznaka pri slušanju muzike. stiču nova saznanja i sa dosta samopouzdanja vrše
- tempo - poznavanje italijanskih oznaka za lagana analizu djela i donose estetski sud o njima.
(spora), umjerena i brza tempa, - Samostalno primjenjuju naučene pojmove (melodija,
- artikulacija. ritam, takt, mjera, dinamika, tempo, artikulaciju)
- intonacija, pravilno fraziranje. korigiraju izvoñenje svjesni da tako poboljšavaju kvalitet
- Primjena stečenih znanja pri izvoñenju pjesama na interpretacije.
osnovu notnog zapisa: - Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju
- o različitim notnim trajanjima, navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili
- sistemu pisanja nota u violinskom i bas ključu, taktiranje, kao i ritam pjesme na osnovu notnog zapisa.
- poznaje i tačno odreñuje mjeru 2/4, ¾, 4/4, 6/8, 2/2, -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih
7/8, (jedinica brojanja četvrtinka, osminka i polovinka) instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana.
ZNANJE - utvrñuje znanja o G-dur, E-mol, F-dur i D-mol - Formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi
ljestvici kroz analizu notnog teksta pjesama. prilikom izvoñenja i slušanja djela.
- uvoñenje pojmova (muzičke forme) i njihova primjena - Uživanje u predstavljanju svojih znanja i sposobnosti
tokom slušanja muzike: tokata, gigue, badineri, suita, publici.
fuga, kantata, oratorij. - Slobodno izlaže svoje mišljenje i ideje jer osjeća porast
- poznavanje i primjena pojmova: sonata, simfonija, vlastite kompetitivnosti.
svita, opereta, opera, uvertira, arija, duet, balet, koncert, - Ima razvijenu potrebu da upoznaje pjevanje i sviranje
filmska muzika, jazz. na osnovu notnog zapisa.
- stilske epohe: renesansa, barok, klasicizam, - Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće, kao i
romantizam, impresionizam, XX vijek zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja.
- upoznavanje kordofonih tradicionalnih instrumenata .

- svjesni su porasta kvaliteta ritmičke reprodukcije –
složenijih kombinacija, te vokalne reprodukcije, obima
glasa i promjena nakon mutacije.
-Svjesni su proširenja i kvalitetnog porasta muzičke
memorije, kao i osjećaja za harmoniju i polifoniju kroz
pjevanje (višeglasno pjevanje – kanoni), slušanje
(preludijum, fuga, suita),
SPOSOB NOSTI - Brzo prepoznaje u notnom tekstu i tačno realizuje,
I VJEŠTINE odnosno izvodi dvodijelnu, trodijelnu i četvorodijelnu
podjelu jedinice brojanja, a takoñer i promjenu mjere u
notnom tekstu.
- pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u G – duru
i F - duru.
-Tokom slušanja pamti naziv djela, ime kompozitora,
muzičku formu i poredi djelo sa drugim slušanim
djelima.
- razlikuje vokalna, instrumentalna i vokalno-
instrumentalna djela, izvoñače i izvoñačke sastave.
-Cijeni i pamti stvaralaštvo bh. kompozitora i
tradicionalnu narodnu muziku
Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova:

- ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na - Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje
kvalitet muzike, utjecaj i na druge osobe i okolinu (riječima ili aplauzom) i kritiku a poštuje i cijeni
VRIJEDNOSTI,
svojim pozitivnim stavovima. mišljenja i stavove drugih.
STAVOVI, - ispoljavanje izrazitog interesa i ljubavi prema - Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često
PONAŠANJE
umjetničkom stvaralaštvu i sadržajima iz muzičke sluša u školi, na koncertima i utiče i na svoje vršnjake da
baštine BiH i drugih naroda. te potrebe za se isto tako ponašaju i sl.
komparacijom i širom prezentacijom u regiji i svijetu. - Samostalno se uključuje u muzičke sekcije, a djeluje i
- sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi na druge da slijede njegov primjer.
učenja i povećavanja znanja o muzici.
-Razvoj interesa i intenzivne želje za bavljenjem
muzikom koja polako postaje trajna potreba.
STRUKTURA SADRŽAJA:
591
II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI
III SLUŠANJE MUZIKE
IV DJEČIJE STVARALAŠTVO
Nastava muzičke/glazbene kulture prema Okvirnom programu za deveti razred se ostvaruje u

kontinuitetu kroz pjevanje novih dječjih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i
Hercegovine kao i drugih naroda, sviranjem na ritmič kim i melodijskim instrumentima Orffovog
instrumentarija, izvoñ enjem muzičkih igara/plesova, upoznavanjem i usvajanjem novih muzičkih
pojmova, u čenjem notnog pisma u okvirima učeničkih potreba razumijevanja muzičkih/glazbenih
sadržaja, slušanjem muzike/glazbe, dječ jim stvaralaštvom i kroz izvoñ enje ritma pjesama. U središtu
nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na stvaranju estetskog suda o slušanom djelu, kultivisanju
glasa, razvoju opsega/obima, preciznosti intonacije, pravilnoj dikciji i akcentiranju, fraziranju, disanju,
kultivisanju glasa, reprodukciji ritma, razvijanju muzičke memorije, te osjećaja za harmoniju
(višeglasno pjevanje-kanoni).
Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi 10 pjesama . Djeca i dalje u če pjesme po
sluhu, prvenstveno uz pjevanje nastavnika i slušanje tonskog zapisa . Nakon doživljaja pjesme sa CD-
a ili u izvoñ enju nastavnika, uč iti pjesmu u skladu sa potrebama, u cjelini, po strofama ili po frazama,
spojiti ih a zatim pjesmu pjevati u cjelini, sa svim elementima interpretacije. Pjesmu uč iti uz pratnju
melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). Prać enjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku,
uč enici će uč vrstiti prethodna i sticati nova znanja. Na osnovu notnog zapisa učenici/ice u devetom
razredu pjevaju i sviraju pjesme u G i F - duru. U Okvirni program su za pjevanje i slušanje uvrštene
po 4 narodne pjesme iz BiH koje bi bilo dobro čuti u izvoñ enju poznatih interpretatora narodne i
zabavne muzike.
U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre/plesa . Uč enjem muzičkih
igara/plesova u čenici upoznaju narodnu tradiciju drugih zemalja. Koreografije narodnih igara/plesova
imaju utvrñ ene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Potrebno je
naučiti prvo pjesmu (ako je u pitanju muzič ka/glazbena igra/ples sa pjevanjem), pa zatim uč iti pravila
igre/plesa, pokrete, spojiti elemente igre i tada izvoditi igru/ples u cjelini. Tokom obrade pjesama, na
osnovu slušnog primanja, obraditi ritmičke figure koje sadrže. Upoznati učenike sa kordofonim
tradicionalnim instrumentima BiH: šargija, bugarija, saz, lirica, gusle, bozuk.
Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Potrebno je tokom
godine obraditi najmanje 18 kompozicija sa težištem na umjetnič ko-doživljajnoj komponenti i sa
ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. U
program su uvrštene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Slušanjem
uč enici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente, pjevač ke glasove, hor/zbor i orkestre.
Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje, emocionalno) ali po potrebi i
selektivno. Pored umjetnič kog doživljaja slušane kompozicije, sa učenicima treba analizirati djela
postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije, tempa, dinamike,
artikulacije, izvoñ ač a, muzičkog oblika (informativno), stilske epohe, itd. Nakon analize slijedi
razgovor sa učenicima, zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog.
Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih
muzič kih znanja u izradi pratnje i aranžmana, te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim
instrumentima. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih na čina improviziranja na
instrumentima, ohrabrujući djecu i poštujuć i njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapažanja i
doživljaje muzike izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost,
kao i na izmišljanje muzič ko-scenskih igara. Kroz uč enje muzičkih igara/plesova ostvaruje se
korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. Visok stepen korelacije se ostvaruje
i sa nastavom bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika, likovne kulture, ali i drugih predmeta.
aktivnost i vrijeme (posjete koncertima, plesnoj školi, kulturno-umjetnič kim društvima, itd.). Od
izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor/zbor (mla ñ a i starija uzrasna grupa) i orkestar
592
(tamburaški, harmonikaški i drugi). Za hor je potrebno 2 č asa sedmič no po dionici (dvoglasni hor 4
č asa). Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Mla ñ i hor/zbor čine
uč enici od treć eg do petog razreda (dvoglasno pjevanje) a učenici od 6. do 9. razreda formiraju hor
starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). Horsko i orkestarsko muziciranje izvodi predmetni
nastavnik muzike. Nastavu muzike od druge trijade izvodi takoñ er predmetni nastavnik muzike.
Pjevanje u horu/zboru ili sviranje u orkestru kao najviši stepen muziciranja ima najsnažniji efekt u
muzič kom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada
svake osnovne škole. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor ili
orkestar.
593
RAZRADA SADRŽAJA (TABELE)
AKTIVNOSTI
NASTAVNIKA
ZNANJE I AKTIVNOST
SADRŽAJ SPOSOBNOSTI STAVOVI, METOD E
RAZUMIJ EVANJ E UČENIKA
PONAŠANJE NAS TAV E I
UČ ENJA,
OCJ ENJIVANJ E)
PJEVANJE I
SVIRANJE-IZ BOR - P jevanjem - Kod učenika/ica -Vrši samoprocje- -Redovno učešće u -Inicira i organizira
1 . Ruža, Phillipp jednoglasnih, se poboljšava njivanje i pjevanju i sviranju: pjevanje i sviranje
Fridrich S ilcher, sa dvoglasnih vokalna procjenjuje nastava, priredbe, u interakciji
njem ačkog prijevod i pjesama i reprodukcija, pjevanje drugih. izleti, kuća. (učenje u školi i u
prepjev: Mirjana troglasnih kanona razvija muzička - Razvija svijest o Komunikacija i porodici).
Ivanović. dvoglasno učenici/ice memorija i značaju svakog interakcija u - sam/a učestvuje u
pjevanje i Ričerkar,
obogaćuju fond proširuje obim pojedinca u horu ili muziciranju interpretaciji i
Franjo Bosanac (lutnja)
2. Biljana platno pjesama i uporedo glasa. orkestru. (improviza-ciji). improvizaciji, te
beleše, Makedonska proširuju teoretska - Učenici/ice -P okazuje veliko -Stalna briga i podstiče
pjesma, zabilježio: znanja: osjećaju i svjesno zalaganje i trud da čuvanje školskih komunikaciju.
Vasil Hadžimanov -imenuju izvode 2, 3, 4- svoje muziciranje muzičkih - upućuje
3. Blijedi mjesec, solmizacijom i dijelnu mjeru, usaglasi sa grupom instrumenata. učenike/ice na
Hrvatska, abecedom tonove mjere 6/8 i 2/2, 7/8, i kolektivom. -Samostalna izrada druge izvore
4. Ne, ja ne znam, G .F. iz niza g te promjenu mjere. - Uviña da treba vlastitih znanja.
Handel – g2 u violinskom - izvoñenjem ritma vježbati ako se želi improvizovanih - pomaže djeci u
5. Uspavanka, Finska, ključu. pjesmica razvija se postići kvalitet, te instrumenata. kolektivnom,
6. Sumrak, L . V. - poznaju notna i dalje osjet za često pjeva i svira. - Upotreba grupnom i
Beethoven, trajanja, pauze. dvodijelnu, - Svjesno obavlja instrumenata u individualnom
7. Zamisli se svijete, -pjevaju i sviraju trodijelnu i muzičke zadatke i skladu sa zadacima muziciranju.
muzika i aranžman pjesmice prema četvorodijelnu obaveze (kao pjesme i/ili - Prati i procjenjuje
Ashar Kurtović, tekst notnom zapisu u podjelu jedinice pojedinac ili dio dogovorenim njihova
Sanela Pršeš, C-duru i A – molu. brojanja. grupe). aranžmanom. individualna
8. Yesterday, tekst i
- pjevanje i - Osjet za tempo i Komentarima i - Pjevanje u postignuća u
muzika: John L ennon i
Paul McCartney, The sviranje pjesama dinamiku je sve praktičnim školskom horu/ poreñenju
Beatles, prema notnom razvijeniji. djelovanjem zboru. sa njihovim
9. Stade se cvijeće zapisu u G i F- - aktivno učestvuje pokazuje pozitivne - Sviranje u individualnim
rosom kititi, sevdalinka duru. u izradi aranžmana stavove i vrednote školskom orkestru. rezultatima u
10. ðela Fato, ñela - dvoglasno i pokazuje visok prema muzici - Izvodi osmom razredu.
zlato, muzika: narodna, pjevanje. nivo spretnosti u -Shvata i razumije koreografiju u - Osmišljava,
stihovi: Osman ðikić, - uočavaju i sviranju i značaj pokreta u skladu sa priprema i a Vodi
11. Oj, jesenske duge odreñuju karakter improvizaciji. plesu i kolu. zahtjevima izvoñenje
noći, prema tekstu pjesme, mjeru, - Uporeñuje note i -Shvata da su muzičke igre igara/plesova. te
Branka Radičević a, tempo, dinamiku, i njihova trajanja . tradicionalne igre i /plesa. demonstrira i
sremska, primjenjuju ih - Samostalno plesovi svake - Samostalno se stimulira vlastitim
12. Oj golube, moj tokom izvoñenja izvodi zadane zemlje vrijednost učlanjenje u uključenjem i
golube, sevdalinka, pjesama. pokrete: koju treba čuvati. ritmičku i/ili usmjerava
13. Bila bilko, bihaćka
- učenici/ice -Samostalno se (multikulturalnost) folklornu sekciju. u pravcu dječijih
djevojko, narodna,
zapisao: Bajro Redžić, izvode pjesme sa uključuje u kolo. -P oznaje termin - Aktivno učestvuje interesa
14. Jesenje lišće, preciznijom - usvaja pokrete sa koreografija. u izboru programa i mogućnost.
starogradska intonacijom, više sigurnosti. -Na razne načine igre/plesa za - Radi povećane
ili Ne jurite konji u pravilnom - Brzo pamti i iskazuje razvijanje priredbe. stimulacije
kas, ruska ciganska, dikcijom, disanjem pjevuši melodiju osjećaja za lijepo: - Zidni pano učenika/ica, planira
KANONI i fraziranjem. kompozicije koju izražava utiske o dopunjava novim i realizira odlazak
15. Hajd’mo sad - primjenjuju sluša. slušanom djelu, zapisima i slikama na probu folklorne
veselo, K . G. Horing, tokom pjevanja - Samostalno komentira osobine instrumenata iz sekcije u školi, u
troglasno artikulacione odreñuje karakter djela, objašnjava zemalja iz kojih je KUD-u ili plesnoj
16. Samo pjesma, samo oznake. kompozicije. svoj odnos (zašto igra/ples. školi (praksa) .
smijeh, - izvoñenje ritma - Brzo uočava i mu se dopada ili ne -Prikupljanje Razvija
II MUZIČKE na osnovu saopštava dopada). kaseta i CD-a sa kreativnost, dječije
/GLAZBENE notnog zapisa izvoñača. - često traži da se djelima koja će se radne i kulturne
IGRE/PL ES-OVI (ritam pjesme koja - Tačno odreñuje djelo ponovno slušati u školi. navike.
1. Kalinka, Rus ija,
2. Makedonsko se obrañuje), dinamiku, tempo i sluša. - U knjigama i -Učestvuje pri
devojče, Jonce - izrada aranžmana druge -Biranim riječima i štampi izradi preglednih
Hristovski, Makedonija, za sviranje na karakteristike djela. odnosom pokazuje pronalaze i zidnih kalendara sa
3. Brazil, (samba), Ary Orffovim - Razlikuje i da cijeni muziku, prikupljaju slike terminima
Barrosso, Brazil, ritmičkim i poznaje pojedine izvoñače i kompozitora i koncerata .
III SLUŠANJE melodijskim instrumente kompozitore muzičkih - Planira termine za
MUZI KE: instrumentima. vizuelno i - Insistira da instrumenata posjete kulturnim
1. Kraj tanana - Fond igara/ auditivno. prisustvuje (simfonijski ustanova i bilježi ih
šadrvana - Azra, tek st: plesova se širi, - Sposoban je da uz koncertima. orkestar, narodni na kalendaru.
Heinrich Heine, muzika a izvode ih slušanje muzike i -P okazuje kulturu orkestar. - Osmišljava i
narodna i Moj dilbere, pravilno. praćenje notnog ponašanja kad - Izrada preglednog obavlja temeljitu
sevdalinke - prepoznaje zapisa uoči i sluša izvoñenje panoa na koji se pripremu za posjete
2. Bulbul pjeva okolo pojedine primjeni muzičke djece u razredu i na dodaju slike kulturnim
Mostara, stihovi: tradicionalne termine za koncertu. tradicionalnih ustanovama-
Aleksa Šantić, muzika: nošnje. artikulaciju, - Pokazuje instrumenata koncerti,
Ismet Alajbegović
Šerbo i Emina, stihovi: - razumije da svaka dinamiku, tempo, pozitivan odnos -Pronalaze i - Prati ponašanje na
594
Aleksa Šantić, muzika zemlja ima - Sposoban je da prema djelima i prikupljaju slike koncertu .
narodna. tradicionalne igre i shvati osnovne muzičkim tradicionalnih - Priprema,
3. Dvije tokate, Milan plesove. karakteristike umjetnicima. narodnih rukovodi i planira
Jeličanin i Grave, - cijeni i upoznaje muzičkih stilova - Razgovorom o instrumenata i muzičke sadržaje u
Mladen Pozajić, narodne (barok, klasika, muzici u okolini, nošnji iz regije i korelaciji sa
4. Kapija, Asim tradicionalne romantizam): ispoljava svoje svijeta: te izrañuju ostalim
Horozić, instrumente, - P rilikom slušanja stavove i potrebe zidne panoe sa umjetničkim i
5. Romanian Folk - Shvata značaj muzike poštuje za lijepim tematskim drugim odgojnim
Dances, Romanian
Polka Bela Bartok i O poznavanja pravila ponašanja. (auditivna sadržajima. područjima.
fortuna, Carmina umjetničkih djela, - Koristiti ekologija). - Posjeta - Prati i ohrabruje
Burana, Carl Orff, - donosi estetski jednostavan - Shvata da muzika najznačajnijim oblike dječijeg
6. Gigue iz Francuske sud o djelu, muzički jezik ima važnu ulogu za kulturnim kreativnog
suite br. 4 BWV 815 i - ima bogat fond tokom analize poboljšanje objektima u mjestu ispoljavanja i
Badinerie iz Suite u H- djela koja djela. kvaliteta života. - Voñenje intervjua pronalazi područje
molu BWV 1067, za prepoznaje - Sposoban je da - Željom za čestim sa umjetnicima. u kojem je
flautu i gudački prilikom slušanja, uoči i da koristi muziciranjem - Posjeta najslobodnije.
orkestar, J. S. Bach. - zna naslov djela, pojmove: znak pokazuje pravilan koncertima u - Uporeñuje
7. Preludij i fuga BWV informativno ponavljanja- odnos prema osnovnoj muzičkoj individualno
875, br. 6. D-mol ili poznaje muzičku repeticija, ritam, muzici. školi. postignuće i
BWV 884, br. 15 G- formu, te saopštava melodija, itd. - Slobodnija - Predlaganje samostalnost u
dur, II sveska. ime kompozitora. - Samostalno improvizacija oblika muzičkog kreativnom
8. Hallelujah, iz - odreñuje karakter smišlja, uporeñuje, kolektivna, grupna, stvaralaštva. izražavanju.
oratorija Mesija. i L a
Réjouissance: Allegro djela. dodaje, mijenja. u paru (dijalogom), - Dogovaranje o
iz Mus ic for the R oyal - prepoznaje - P ravi individualna. improvizaciji koja
Fiereworks, G.. Handel, orkestarske improvizaciju - Želi da učestvuje omogućava
9. Koncert za violinu i instrumente po ritmičke pratnje u raznim neverbalnu
orkestar u E-m olu I grupama (gudački, pjesmi. segmentima komunikaciju i
stav, F. Mendelsohn. duhački, udaraljke) stvaranja predstave socijalizaciju.
10. Arabeska br. 2 i - razlikuje (izradi rekvizita). Komunikacija kroz
Prelude iz Suite izvoñačke muziku i
bergamasque, C. ansamble: solo- kooperacija u radu.
Debuss y. pjevač ili solo-
11. Chatanooga Choo instrument,
Choo, Glenn M iller i orkestar ili grupa
When The Saints Go orkestarskih
Marching In, Louis instrumenta,
Armstrong, hor/zbor.
12. Die Forelle
- razlikuje glasove:
(Pastrmka) i
Heidenroslein, (Cvijet dječji, ženski
divlje ruže), solo- (sopran-alt), muški
pjesme, Franz Schubert, (tenor-bas).
13. Casta Diva, iz opere - prepoznaje
Norma, Vincenzo vokalno,
Bellini instrumentalno i
14. Hor seljaka iz vokalno-
opere ''Prodana instrumentalno
nevjesta'' i P les izvoñenje.
komedijaša (finale), - prepoznaje
Bedrich Smetana, narodnu muzičku
15. P jesma Splitu - tradiciju.
opereta Splitski akvarel, - poznaje i pamti
Ivo Tijardović, imena BH
16. Valcer, I act. No. 6.
kompozitora i
i Panorama, act. II No.
njihova
17 iz baleta Uspavana
ljepotic a op. 66, P. I. najpoznatija djela.
Čajkovski. - poznavanje
17. Grlica, momačka italijanskih oznaka
igra iz I čina, balet za dinamiku i
„Ohridsk a legenda“, tempo.
Stevan Hristić, - samostalno
18. Sonata F-moll op. uočava promjene
2 br. 1, I stav i Oda u tempu.
radosti iz IX Simfonije, - Samostalno
L. van Beethoven. spontano dovršava
19. Chi la gagliarda, započetu pjesmu
Baldassare Donati pjevanjem ili
IV DJEČIJE sviranjem.
STVARALAŠTVO - Na muziku
Izmišljanje novih
progovara likovno
pjesmica na zadani
tekst. ili literarno.
- Literarno i /ili likovno - Samostalno i
izražavanje doživljaja spontano daje
muzike. svoje ideje za rad.
- Prezentacija rezultata kreira nove
samostalnog i grupnog aranžmane za
rada. pjesme.
595
(kurikulum tjelesnog i zdravstvenog odgoja za deveti razred osnovne škole)
Svrha kineziološke edukacije je u doprinosu integralnom razvoju i ostvarenju ličnosti,

shodno njenim maksimalnim biopsihosocijalnim kapacitetima sa kojima aktivno, interaktivno i
kreativno može učestvovati u unapreñ enju kvaliteta života i suživota.
Cilj kineziološke edukacije je nauč na i profesionalna podrška optimalnom rastu i razvoju,
ispoljenju i očuvanju kinezioloških dimenzija antropološkog prostora koje zna čajno sudjeluju u
unapreñ enju kvaliteta života i suživota ličnosti.
Komplementarni ciljevi kineziološke edukacije mogu biti: (1) antropološki, (2) obrazovni i
(3) odgojni. Antropološki ciljevi kineziološke edukacije su u korelaciji sa procesom kinezioloških
transformacija antropoloških: (1) sposobnosti – (a) psihomotoričkih i (b) funkcionalnih. (2) osobina –
(a) morfoloških. Obrazovni ciljevi kineziološke edukacije u korelaciji su sa procesom uč enja i
sticanja kinezioloških znanja, i to: (1) kognitivnih – (a) verbalnih informacija, (b) intelektualnih
vještina i (c) kognitivnih strategija. (2) psihomotoričkih – (a) informacija, (b) znanja, (c) iskustva i (d)
motorič kih programa. Odgojni ciljevi kineziološke edukacije u korelaciji su sa procesom razvoja
kinezioloških (1) interesa, (2) stavova i (3) navika.
Ciljevi, dalje, mogu biti: (1) osnovni, (2) posebni i (3) specifični. Osnovni ciljevi kineziološke
edukacije su ciljevi nastave Tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Posebni ciljevi kineziološke edukacije su
ciljevi izvannastavnih i izvanškolskih kinezioloških aktivnosti. Specifični ciljevi kineziološke
edukacije tiču se djece sa posebnim potrebama.
Lista osnovnih zadataka kineziološke edukacije u osnovnoj školi usmjerena je na optimalno
stimuliranje procesa rasta, razvoja i sazrijevanja učenika, kroz profesionalnu podršku u čenicima u
aktivnostima tokom kojih ć e oni, pojedina čno: (1) usvojiti osnovna znanja i razviti interes i naviku za
njegu, zaštitu i promociju zdravlja kineziološkim sredstvima, (2) usvojiti teorijska i motorička znanja i
iskustava korisna za svakodnevne i urgentne kineziološke situacije, (3) optimalno razviti opće,
posebne, te specifične kineziološke osobine i sposobnosti. (4) razviti interes i naviku za cjeloživotni
kineziološki angažman, (5) osposobiti se za samostalnu kontrolu i vrednovanje kinezioloških
parametara koji sudjeluju u definiranju zdravlja i održavanju kineziološke kondicije, (6) steć i
samopouzdanje da dosljedno i kontinuirano uvažava, razvija i afirmira vlastite kineziološke
mogućnosti i kompetencije u prilog kvalitetu života i suživota.
Standardi kineziološke edukacije jesu: (1) naučna zasnovanost, (2) usmjerenost na izvoñ enje
– operacionalizaciju, (3) izazovnost i afirmativnost, (4) objektivnost – prilagoñ enost sadržaja
prirodnim i društvenim uvjetima. (5) primjerenost sadržaja dobi, spolu i zdravlju u čenika. (6) sigurnost
uč enika, (7) korisnost sadržaja za svakodnevni život, sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili
pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti, (8) razvoj antropoloških dimenzija
uč enika i (9) interes i afiniteti učenika.
Osnovni sadržaj kineziološke edukacije je pokret i kretanje i na njima razvijene teorijske i
praktične situacije i strategije namijenjene operacionalizaciji ciljeva, odnosno realizaciji zadataka
edukacije shodno individualnim potrebama učenika i uvjetima za edukaciju. Pošto je dominantno pod
genetskim koordinatama, u kineziologiji potreba je uvijek u funkciji mogućnosti: kao prirodna potreba
kretanje ima funkciju biološkog amaneta i stimulira ne samo rast i razvoj već i homeostazu i stabilnost
organskih sistema i životnih funkcija.
Očekivani ishodi kineziološke edukacije su u korelaciji sa operacionalizacijom ciljeva
kineziološke edukacije s obzirom na (1) uzrast, (2) spol i (3) ambijentalne prilike. Na kraju trećega
odgojno-obrazovnog ciklusa, odnosno po završetku devetog razreda svaki učenik bi trebao da : (1)
zna i ima interes i naviku da njeguje i štiti vlastito zdravlje i zdravlje okoline, (2) posjeduje osnovna
kineziologijska znanja i kineziološka iskustva koja će mu omogućiti kineziološki aktivan život, (3)
uvažava i razvija vlastite opće i posebne kineziološke potrebe i kompetencije i racionalno ih afirmira,
(4) zna i ima interes i naviku da kontrolira i vrednuje osnovne parametare vlastitog kineziološkog
stanja, (5) razumije, poštuje, razvija i promovira lokalne ekološke vrijednosti u duhu globalno što
humanijeg biocentrizma.
596
Ciljevi, sadržaji i ishodi
U
Cilj Lista sadržaja Pože ljni ishodi U
-i
-e
Prijate ljski pristup mladima, gdje potražiti Poznaje zdravse stilove života,štetne posljedice rizičnog
pomoć ako imate psihološke, emocionalne , ponašanja,zna k ak o smanjiti šte tu za zd ravlje, zna kome se x x
2.
1.
mentalne ili druge zdravstvene probleme? treba obratiti za pomoć

Poznavanje pojmova i termina iz dome na Korektno opisuje osnovne edukativne, sportske i rekreativne
x x
kine ziologije kineziološke sadržaje i aktivnosti
Poznavanje prostornih, vre me nskih, Korektno opisuje osnovne prostorne, vremenske, tehničke,
te hničkih, tak tičkih i admin istrativnih
taktičke i administrativne sadržaje i uvjete značajne za x x
pojmova i termina značajnih za kine ziološku
izvoñenje sportskih i rekreativnih kinezioloških aktivnosti
aktivnost
Poznavanje najosnovnijih zakonitosti proce sa Posjeduje najosnovnija znanja o modelu planiranja,
kine ziološk ih transformacija antropološk ih programiranja, izvoñenja, kontrole i vrednovanju procesa x x
svojstava kinezioloških transformacija
Kontrola k ineziološkog statusa – morfološkog Posjeduje osnovna znanja o testiranju i procjeni morfoloških i
x x
i funkcionalnog funkcionalnih dimenzija značajnih za antropološki status
Posjeduje osnovna znanja o testiranju i procjeni stanja:
Kontrola psihomotoričkog kineziološkog
gibljivosti, ravnoteže, preciznosti, brzine, koordinacije, x x
statusa
izdržljivosti, eksplozivne snage, repetitivne snage
Posjeduje osnovna znanja o kineziološkim aspektima
Kriva rasta i razvoja - adolescencija x x
adolescencije - završne faze procesa sazrijevanja ličnosti
Posjeduje najosnovnija znanja o pozitivnim utjecajima tjelesnog
Djelovan je kine ziološk ih ak tivnosti na
i zdravstvenog odgoja, sporta i sportske rekreacije na ljudski x x
antropološki status
organizam
Posjeduje osnovna znanja o meñuovisnosti kvaliteta i kvantiteta
2.
hrane i tečnosti, “životnih namirnica”, i uspjeha u kineziološkim

Kultura ishrane x x
aktivnostima - sa energetskog i, prevashodno, zdravstvenog
aspekta
Obrazovni
Posjeduje osnovna znanja o pozitivnim i negativnim utjecajima

Kultura odjevanja x x
izbora odjeće i obuće na kineziološko stanje i na zdravlje uopće
Posjeduje osnovna znanja o kriterijima korišćenju naučnih,
Izbor izvora informacija i znanja iz domena stručnih i javnih informacija i saznanja iz domena tjelesne i
x x
zdravstvene kulture, sporta, kineziološke rekreacije i
3.
kine ziologije
kinezioterapije
1. Hodan ja i trčan ja:
- Obnoviti tehnike hodanja i brzog hodanja Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o hodanju i
- Obnoviti tehnike trčanja na 100 m, 400 m i 800 brzom hodanju, te trčanju na 100 m, 400 m i 800 m, korektno ih x x
m primjenjuje u rekreaciji i sportu
- Takmičenje u hodanju, brzom hodanju i trčanju
2. Skakanja:
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku udalj i
- Obnoviti tehnike skoka udalj i skoka uvis x x
skoku uvis, korektno ih primjenjuje u rekreaciji i sportu
- Takmičenja u skoku udalj i skoku uvis
3. Vježbe na tlu:
- Pravolinijska i krivolinijska valjanja, puzanja i Zna značaj ovih oblika kretanja i spretno ih izvodi x x
kolutanja u ograničenom prostoru
4. Osnove planinarenja i boravk a u planini u
Posjeduje osnovna znanja o planinarenju i boravku u planini u
različitim p rostornim i atmosfersk im x x
različitim prostornim i atmosferskim uvjetima
uvje tima
5. Ritmičke i plesne struk ture :

Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o narodnim
- Narodne igre i plesovi iz Bosne i Hercegovine x x
3.
igrama i plesovima iz Bosne i Hercegovine

- Takmičenja u narodnim igrama i plesovima
6. Igre : Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o rukometu,

- Takmičenja u rukometu, košarci, odbojci, košarci, x x
nogometu odbojci i nogometu i korektno ih koristi u rekreaciji i sportu
S potrebnom snagom i brzinom izvodi složene pokrete i kretanja x x
1. Motoričke sposobnosti
- Snaga: Odgovarajući praktični Normalno podnosi kineziološka opterećenja

- B rzina: sadržaji iz: 1.2.1., 1.2.2 ., 1
- Izdržljivost .2.3., 1.2.4 ., 1 .2 .5 . i 1 .2 Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu koordinaciju i kontrolu
x x
.6. kao drugi kineziološki složenih pokreta i kretanja
- Koordinacija:
2. Antropološki
- Ravnote ža: sadržaji, shodno potrebama Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine, te
x x
- Gib ljivost: učenika i mogućnostima koordinacije i gibljivosti
- Pre ciznost: škole i okoline Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage, brzine,
x x
izdržljivosti, koordinacije, gibljivosti, ravnoteže i preciznosti
Samostalno primjenjuje programe za održavanje aerobne
x x
izdržljivosti
2. Funkcionalne sposobnosti:
Normalno reagira u aktivnostima u kojima je dominantna
x x
anaerobna komponenta
597
Održava poželjan odnos visine i težine tijela, održava
3. Morfološke osobine: x x
funkcionalnost lokomotornog sistema na poželjnom nivou
Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i
1. Kultura tijela racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na x x
upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti
Prepoznaje se po zadovoljstvu, opuštenosti, otvorenosti i
2. Emocionalna samoregulacija spremnosti za saradnju, zajednička razmišljanja, diskusije i x x
usaglašavanje postupaka
3. Odgojni
Posjeduje ekološke navike i aktivno i kreativno sudjeluje u

3 . O dnos prema ekološkim problemima x x
Redovno prisustvuje nastavi i vannastavnim aktivnostima.
zainteresiran, motiviran, spreman na tjelesne i mentalne napore,
zna, hoće i može učestvovati u njima natječući se sa samim
4. Kultura ponašanja sobom, s drugima i zajedno s drugima, ima pravilan odnos x x
prema slobodi i odgovornosti, samopoštovanju i poštovanju
drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne
osobenosti, te korektan stav prema autoritetima
Morfološke osobine, funkcionalne sposobnosti, motoričke

Testiranje, procje na i vre dnovanje kine ziološkog stan ja sposobnosti i zdravstveni status se testiraju, procjenjuju i
x x
učenik a na poče tku i na k raju školske godine* vrednuju s namjerom da se na njih može sistematski i pozitivno
uticati, a kontroliraju se po potrebi
*Morfološke osobine - visina, težina, opseg podlaktice, kožni nabor nadlaktice, funkcionalne
sposobnosti- trčanje 6 minuta, motoričke sposobnosti - taping rukom, skok u dalj s mjesta, pretklon
raznožno, poligon natraške, izdržaj u visu zgibom, podizanje trupa.
Ocjena i vrednovanje obrazovne i odgojne komponente Obrazovna i odgojna komponenta tjelesnog i zdravstvenog
x x
tjelesnog i zdravstvenog odgoja odgoja se ocjenjuju
U tre ćem ciklusu, pored obaveznog, realizira se i program koji škola mora ponuditi i to: (1)
sportsko - rekreativni sadržaji, (2) sport za sportiste, (3) umjetnički sadržaji (ples, sportski ples,
folklor).
598
Na času tjelesnog i zdravstvenog odgoja u školi treba, ako je ikako moguće, pružiti
učenicima priliku da snažno ispolje sputanu radost, koja oplemenjuje duh i razigrava organe.
Nastava tjelesnog i zdravstvenog odgoja mora biti čas radosti (Boigey, 1939).
599
SADRŽAJ
RIJEČ IZDAVAČA................................................................................................................. 2
POPIS ČLANOVA UPRAVNOG TIJELA I KOMISIJA ZA IZRADU
MODELA OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA
DEVETOGODIŠNJE OSNOVNO OBRAZOVANJE U FEDERACIJI
BOSNE I HERCEGOVINE.................................................................................................... 4
U V O D .................................................................................................................................. 18
PRISTUP KONCEPCIJI DEVETOGODIŠNJEG OSNOVNOG
OBRAZOVANJA .................................................................................................................. 19
MODEL OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA ZA DEVETOGODIŠNJU
OSNOVNU ŠKOLU .............................................................................................................. 22
OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PRVI RAZRED
DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE ........................................................................ 23
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost ..................................................................... 25
Matematika .......................................................................................................................... 31
Moja okolina........................................................................................................................ 35
Muzička/glazbena kultura ................................................................................................... 42
Tjelesni i zdravstveni odgoj................................................................................................. 56
OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA DRUGI RAZRED
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost...................................................................... 64
Matematika .......................................................................................................................... 77
Moja okolina........................................................................................................................ 81
Muzička/glazbena kultura ................................................................................................... 87
Likovna kultura ................................................................................................................... 91
Tjelesni i zdravstveni odgoj................................................................................................. 95
OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA TREĆI RAZRED
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost.................................................................... 101
Matematika ........................................................................................................................ 112
Moja okolina...................................................................................................................... 117
Muzička/glazbena kultura ................................................................................................. 126
Likovna kultura ................................................................................................................. 132
Tjelesni i zdravstveni odgoj............................................................................................... 139
Engleski jezik .................................................................................................................... 143
Njema čki jezik ................................................................................................................... 146
Francuski jezik................................................................................................................... 150
Arapski jezik ..................................................................................................................... 154
OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA ČETVRTI RAZRED
DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE ...................................................................... 162
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost ................................................................... 164
Engleski jezik .................................................................................................................... 172
Njema čki jezik ................................................................................................................... 175
600
Francuski jezik................................................................................................................... 178
Arapski jezik...................................................................................................................... 181
Moja okolina...................................................................................................................... 184
Matematika ........................................................................................................................ 192
Likovna kultura ................................................................................................................. 204
Tjelesni i zdravstveni odgoj .............................................................................................. 209
OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PETI RAZRED
Engleski jezik .................................................................................................................... 221
Francuski jezik................................................................................................................... 224
Njema čki jezik ................................................................................................................... 227
Arapski jezik...................................................................................................................... 230
Matematika ........................................................................................................................ 234
Priroda ............................................................................................................................... 242
Društvo .............................................................................................................................. 247
Osnove tehnike .................................................................................................................. 252
Kultura življenja ................................................................................................................ 257
Likovna kultura ................................................................................................................. 259
OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA ŠESTI RAZRED
Engleski jezik – prvi strani jezik, četvrta godina u čenja ................................................... 282
Engleski jezik – drugi strani jezik, prva godina u č enja..................................................... 285
Francuski jezik – prvi strani jezik, četvrta godina učenja ................................................. 287
Francuski jezik – drugi strani jezik, prva godina u čenja ................................................... 290
Njema čki jezik – prvi strani jezik, četvrta godina u čenja ................................................. 293
Njema čki jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja ................................................... 296
Arapski jezik – prvi strani jezik, četvrta godina u čenja .................................................... 299
Arapski jezik – drugi strani jezik, prva godina u čenja ...................................................... 302
Matematika ........................................................................................................................ 305
Biologija ............................................................................................................................ 311
Geografija/zemljopis ......................................................................................................... 313
Historija/povijest ............................................................................................................... 317
Tehnič ka kultura ................................................................................................................ 321
Informatika ........................................................................................................................ 326
Likovna kultura ................................................................................................................. 333
OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED
Engleski jezik – prvi strani jezik, peta godina uč enja ....................................................... 361
Engleski jezik – drugi strani jezik, druga godina u čenja ................................................... 365
Njema čki jezik – prvi strani jezik, peta godina u čenja ...................................................... 368
601
Njema čki jezik – drugi strani jezik, druga godina učenja ................................................. 370
Francuski jezik – prvi strani jezik, peta godina u čenja ..................................................... 372
Francuski jezik – drugi strani jezik, druga godina u čenja ................................................. 374
Arapski jezik – prvi strani jezik, peta godina učenja......................................................... 376
Arapski jezik – drugi strani jezik, druga godina u č enja .................................................... 378
Matematika ........................................................................................................................ 383
Fizika ................................................................................................................................. 393
Biologija ............................................................................................................................ 398
Informatika ........................................................................................................................ 422
Likovna kultura ................................................................................................................. 432
OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSMI RAZRED
Engleski jezik – prvi strani jezik, šesta godina u čenja ...................................................... 454
Engleski jezik – drugi strani jezik, treća godina u čenja .................................................... 457
Njema čki jezik – prvi strani jezik, šesta godina uč enja..................................................... 459
Njema čki jezik – drugi strani jezik, tre ća godina u čenja................................................... 461
Francuski jezik – prvi strani jezik, šesta godina u čenja .................................................... 463
Francuski jezik – drugi strani jezik, treć a godina u čenja .................................................. 465
Arapski jezik – prvi strani jezik, šesta godina u č enja ....................................................... 467
Arapski jezik – drugi strani jezik, tre ća godina u čenja ..................................................... 469
Matematika ........................................................................................................................ 471
Fizika ................................................................................................................................. 483
Hemija/kemija ................................................................................................................... 486
Biologija ............................................................................................................................ 490
Likovna kultura ................................................................................................................. 505
OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA DEVETI RAZRED
Engleski jezik – prvi strani jezik, sedma godina u čenja.................................................... 531
Engleski jezik – drugi strani jezik, četvrta godina u čenja ................................................. 534
Njema čki jezik – prvi strani jezik, sedma godina u čenja .................................................. 537
Njema čki jezik – drugi strani jezik, četvrta godina u čenja ............................................... 539
Francuski jezik – prvi strani jezik, sedma godina uč enja .................................................. 541
Francuski jezik – drugi strani jezik, četvrta godina uč enja ............................................... 543
Arapski jezik – prvi strani jezik, sedma godina u čenja ..................................................... 545
Arapski jezik – drugi strani jezik, č etvrta godina u čenja .................................................. 547
Matematika ........................................................................................................................ 549
602
Fizika ................................................................................................................................. 557
Hemija/kemija ................................................................................................................... 562
Biologija ............................................................................................................................ 564
Tehnič ki odgoj ................................................................................................................... 580
Likovna kultura ................................................................................................................. 582
Tjelesni i zdravstveni odgoj............................................................................................... 596
603

Nastavni Plan I Program PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nastavni Plan I Program PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM

za devetogodišnju osnovnu školu u

Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (2003) utvrdio je i

Imajući u vidu da su inicijalno obrazovanje i stalno profesionalno usavršavanje ključni faktori

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke

Zadatak Stručne komisije je da rukovodi i koordinira poslovima za pripremu i izradu

Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost:

Članovi Potkomisije za matematiku:

Članovi Potkomisije za moju okolinu:

Članovi Potkomisije za likovnu kulturu:

Članovi Potkomisije za muzičku kulturu:

Članovi Potkomisije za engleski jezik:

Članovi Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje:

Zadatak članova Stručne komisije i njenih potkomisija je bio da:

Okvirni nastavni plan i program za 4. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila

Članovi stručne komisije su:

Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su:

Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost:

Članovi Potkomisije za matematiku:

Članovi Potkomisije za moju okolinu:

Članovi Potkomisije za likovnu kulturu:

Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj:

Članovi Potkomisije za engleski jezik:

Članovi Potkomisije za njemački jezik:

Članovi Potkomisije za francuski jezik:

Članovi Potkomisije za arapski jezik:

Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju:

Okvirni nastavni plan i program za 5. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila

Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su:

Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost:

Članovi Potkomisije za matematiku:

Članovi Potkomisije za društvo:

Članovi Potkomisije za kulturu življenja:

Članovi Potkomisije za likovnu kulturu:

Članovi Potkomisije za muzičku kulturu:

Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj:

Članovi Potkomisije za engleski jezik:

Članovi Potkomisije za njemački jezik:

Članovi Potkomisije za francuski jezik:

Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju:

Okvirni nastavni plan i program za 6. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila

1. Alija Pirić, Filozofski fakultet, Sarajevo;

Članovi stručne komisije su:

Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost:

Članovi Potkomisije za matematiku:

Članovi Potkomisije za historiju:

Članovi Potkomisije za geografiju:

Članovi Potkomisije za biologiju:

Članovi Potkomisije za engleski jezik:

Članovi Potkomisije za francuski jezik:

Član Potkomisije za arapski jezik:

Članovi Potkomisije za muzičku kulturu:

Članovi Potkomisije za likovnu kulturu:

Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj:

Članovi Potkomisije za informatiku;

Članovi Potkomisije za tehničku kulturu:

Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju:

Članovi ove stručne komisije su:

Članovi potkomisija su:

Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost:

Članovi Potkomisije za matematiku:

Članovi Potkomisije za geografiju:

Članovi Potkomisije za biologiju: