Dodatni zadaci PROCESNA OPREMA KPI (ak. godina 2016.-2017.

I. PRIMIJENJEMA MEHANIKA DEFORMABILNIH TIJELA:

1) U materijalu poznate granice tečenja Rp0.2 = 130 MPa vlada 2D stanje naprezanja: x = 100 MPa,
y = -20 MPa i  = 30 MPa. Potrebno je:
a) skicirati mali element površine s prikazom stanja naprezanja u osima x i y;
b) izračunati iznose glavnih naprezanja, položaj glavnih osi naprezanja te skicirati isti 2D element s
prikazom stanja naprezanja za glavne osi 1 i 2;
c) nacrtati Mohrovu kružnicu naprezanja za zadano 2D stanje u približnom mjerilu te označiti
pojedina naprezanja i kut 20;
d) provjeriti kritično stanje u materijalu prema teoriji najveće distorzijske energije te komentirati
rezultat.

2) U materijalu poznate granice tečenja Rp0.2 = 120 MPa vlada 2D stanje naprezanja: x = 100 MPa, y
= 40 MPa i  = 40 MPa. Potrebno je:
a) skicirati mali element površine s prikazom stanja naprezanja u osima x i y;
b) izračunati iznose glavnih naprezanja, položaj glavnih osi naprezanja te skicirati isti 2D element s
prikazom stanja naprezanja za glavne osi 1 i 2;
c) nacrtati Mohrovu kružnicu naprezanja za zadano 2D stanje u približnom mjerilu te označiti
pojedina naprezanja i kut 20;
d) provjeriti sigurnost od pojave kritičnog stanja u materijalu prema teoriji najvećeg smičnog
naprezanja te komentirati dobiveni rezultat.

3) Cjevovod od lijevanog željeza poznate vlačne čvrstoće RM = 40 MPa, nazivnog promjera DN 200
vanjskog promjera 220 mm i duljine 2 m među osloncima opterećen je unutarnjim tlakom 16 bar i
momentom uvijanja 150 Nm. Zanemariti naprezanje na savijanje i radijalno naprezanje u stijenci
cijevi te skicirati zadani sustav s označenim 2D elementom površine i naprezanjima na vanjskim
plohama cijevi u koordinatnom sustavu x,  (x = uzdužna os cijevi,  = cirkularna koordinata).
Potrebno je također:
a) izračunati iznose glavnih naprezanja, položaj glavnih osi naprezanja te skicirati isti 2D element s
prikazom stanja naprezanja za glavne osi 1 i 2;
b) nacrtati Mohrovu kružnicu naprezanja za zadano 2D stanje u približnom mjerilu te označiti
pojedina naprezanja i kut 20;
c) provjeriti sigurnost od pojave kritičnog stanja u materijalu prema teoriji najvećeg normalnog
naprezanja te komentirati dobiveni rezultat.

4 ) Cjevovod od čelika poznate granice tečenja Rp0.2 = 180 MPa nazivnog promjera DN 200 vanjskog
promjera 220 mm, unutarnjeg promjera 190 mm i duljine 4 m među osloncima, opterećen je
unutarnjim tlakom 25 bar i momentom savijanja zbog opterećenja težinom cijevi ( = 7800 kg/m3) i
težinom medija koji protječe ( = 1200 kg/m3). Zanemariti radijalno naprezanje u stijenci cijevi te
skicirati zadani sustav s označenim 2D elementom površine i naprezanjima na vanjskim plohama
cijevi u koordinatnom sustavu x,  (x = uzdužna os cijevi,  = cirkularna koordinata). Potrebno je
također:
a) izračunati iznose glavnih naprezanja, položaj glavnih osi naprezanja te skicirati isti 2D element s
prikazom stanja naprezanja za glavne osi 1 i 2;
b) nacrtati Mohrovu kružnicu naprezanja za zadano 2D stanje u približnom mjerilu te označiti
pojedina naprezanja i kut 20;
c) provjeriti sigurnost od pojave kritičnog stanja u materijalu prema teoriji najvećeg tangencijalnog
naprezanja te komentirati dobiveni rezultat.

5) Horizontalna kruta greda ABC dužine a = 500 mm i težine 12 kN obješena je simetrično u točkama
A, B i C o 3 jednaka vertikalna čelična štapa duljine L = 1 m, površine poprečnog presjeka A = 10 mm2.
Dva su štapa izrađena na točnu mjeru (LA = LB = 1 m) dok je treći štap izrađen 1 mm kraći (LC = 999
mm). Potrebno je izračunati ukupnu silu i naprezanje u štapovima. Provjeriti štapove na opasnost od
izvijanja.

6) Vertikalni štap duljine L = 2,5 m koristi se kao potporanj za konstrukciju. Štap je izrađen od čelika
granice razvlačenja 100 MPa, modula elastičnosti 200 GPa, a tlačna sila koju preuzima je 20 kN.
Poprečni presjek štapa je šuplji pavokutnik vanjskih dimenzija b = 50 mm i h = 100 mm, a debljina
stijenke je 5 mm. Potrebno je odrediti vitkost štapa i naprezanje u štapu te provjeriti sigurnost štapa
prema izvijanju. Pretpostaviti zglobnu vezu na krajevima štapa.

II. PRIMIJENJEMA KINEMATIKA I DINAMIKA TIJELA:

7) Blok mase m = 10 kg nalazi se na hrapavoj kosini (µ=0,1) nagnutoj pod kutem α prema horizontali i
na njega djeluje horizontalna sila F = 1 kN tako da ga pritišće prema kosini. Potrebno je skicirati
zadani sustav i odrediti područje kuta α u kojem će blok na kosini mirovati.

8) Blok mase m = 10 kg nalazi se na hrapavoj kosini (µ=0,1) nagnutoj pod kutem α = 60 ° prema
horizontali i na njega djeluje horizontalna sila F = 1 kN tako da ga pritišće prema kosini. Potrebno je
skicirati zadani sustav i odrediti iznos i smjer ubrzanja bloka.

9. Dva bloka mase m1 = 10 kg i m2 nalaze se na hrapavim kosinama (µ=0,1) nagnutima pod kutem α1 =
45° i α2 = 135° prema istoj horizontali i međusobno su povezana užetom prebačenim preko hrapavog
valjka (µ=0,1) na vrhu kosina. Potrebno je skicirati zadani sustav i odrediti područje mase m2 u kojem
će sustav mirovati.

9. Dva bloka mase m1 = 10 kg i m2 = 8 kg nalaze se na hrapavim kosinama (µ=0,1) nagnutima pod

kutem α1 = 30° i α2 = 150° prema istoj horizontali i međusobno su povezana užetom prebačenim
preko hrapavog valjka (µ=0,1) na vrhu kosina. Potrebno je skicirati zadani sustav i odrediti iznos i
smjer ubrzanja blokova.

10. Valjak mase mv = 10 kg i polumjera R = 0,25 m nalazi se na horizontalnoj hrapavoj podlozi (µ=0,1).
U točki C (centar mase valjka) zavezano je uže koje je prebačeno preko nepomične koloture i na čijem
drugom kraju visi teret mase mt. Potrebno je skicirati zadani sustav i odrediti masu tereta kod koje će
se valjak ubrzavati, a da ne dođe do njegovog proklizavanja (nego samo do čistog kotrljanja).

11. Horizontalno vratilo duljine 1 m rotira oko svoje osi (os z) konstantnim brojem okretaja n = 3000
o/min. Na vratilu se nalaze dvije koncentrične mase m1 = 20 g i m2 = 50 g u ravnini x,z u točkama
1(0,01m, 0, 0,3m) i 2(-0,01m, 0, 0,6m) čvrsto povezane s vratilom. Potrebno je skicirati zadani sustav i
odrediti iznos i smjer dopunskih reakcija u osloncima A i B na krajevima vratila.
III. PRIJENOSNICI SNAGE I GIBANJA:

12. Sidrasto miješalo reaktora promjera rotora DM = 0.5 m ima poznati koeficijent momenta otpora
CM =M /(  ω2 D5) = 2,3 . Miješa se fluid gustoće  = 1200 kg/m3. Miješalo pogoni elektromotor
priključne električne snage PEM = 25 kW i brzine vrtnje nEM posredstvom remenskog prijenosa R1 - R2 ,
zupčanog prijenosnika s stožastim zupčanicima s ravnim zubima z1 - z2 i spojke S. Poznati su prijenosni
omjeri remenskog prijenosa iR = 3,63 i zupčanog prijenosa iz = 4,5 ; broj okretaja miješala nM = 60
o/min; stupnjevi korisnosti elektromotora 97 %, remenskog prijenosa 95 %, zupčanog prijenosa 96 %
i svakog ležaja 99 %. Potrebno je skicirati (shematski prikazati) zadani sustav i odrediti koji broj
okretaja treba imati elektromotor te provjeriti zadovoljava li elektromotor s obzirom na snagu.

13. Elektromotor EM brzine vrtnje nEM = 2990 o/min pogoni aksijalni turbokompresor za zrak TK
posredstvom spoke S1 , multiplikatora M s dva para zupčanika: stožasti zupčanici imaju broj zuba z1 =
85 i z2 = 23, a cilindrični zupčanici su sa z3 = 117 i z4 = 27 zuba te spojke S2. Stupnjevi korisnosti
korisnosti su sljedeći: elektromotora 95 %, stožastog zupčanog para 93 %, zupčanog para s
cilindričnim zupčanicima 96% i svakog ležaja multiplikatora 98 %; izentropski stupanj djelovanja
kompresora je 75 %, a njegova mehanička korisnost 94 %. Kompresor usisava 3000 m3/min okolnog
zraka tlaka 1 bar i temperature 300 K i dobavlja ga na tlak 7 bar. Potrebno je odrediti priključnu
električnu snagu elektromotora i broj okretaja turbokompresora. Napomena: Računati sa specifičnim
toplinskim kapacitetom zraka cp = 1 kJ/(kg K).

14) Elektromotor EM priključne električne snage PEM = 25 kW i brzine vrtnje nEM = 980 o/min
posredstvom tarnog prijenosa T1 - T2 , zupčanog prijenosnika s dva para cilindričnih zupčanika s
ravnim zubima z1 - z2 i z3 – z4 te spojke S pokreće vitlo V za podizanje tereta Q = 100 KN. Poznati su
prijenosni omjeri tarnog prijenosa iT = 2,3 i prvog zupčanog para iz1 = 4,5 i broj zuba malog zupčanika
drugog zupčanog para z3 = 27; promjer bubnja vitla DB = 250 mm, stupnjevi korisnosti elektromotora
97 %, i ukupni stupanj korisnosti čitavog mehaničkog 75 %. Potrebno je skicirati (shematski prikazati)
zadani sustav, odrediti najveću brzinu podizanja tereta i broj zuba zupčanika z4 tako da ne dođe do
preopterećenja elektromotora.

15) Elektromotor EM brzine vrtnje 975 o/min i korisne snage 2,5 kW posredstvom remenskog
prijenosa R1-R2 prijenosnog omjera 2,5 i korisnosti 90 % i zupčanog reduktora s jednim parom
cilindričnih zupčanika s ravnim zubima z1-z2 korisnosti 95 % te spojke S pogoni pumpu P na čijem je
rotoru potreban zakretni moment od 750 Nm. Stupanj korisnosti svih ležajeva u sustavu je 97 %.
Potrebno je shematski prikazati zadani sustav te odrediti prijenosni omjer zupčanog prijenosnika.