Zidne Konstrukcije 0610 PDF

ZIDANE KONSTRUKCIJE
PRIRUČNIK ZA INVESTITORE, PROJEKTANTE,

NADZORNE INŽENJERE I IZVOĐAČE
Pripremili:
D. Aničić, T. Franko, S. Lu, I. Par Koričić, M. Zupčić
Karlovac, 2009.
Nakladnici:
Institut igh d.d., Zagreb
Wienerberger Ilovac d.d., Karlovac
Za nakladnike:
Jure Radić
Velimir Gojnić
Recenzent:
doc.dr.sc. Boris Trogrlić
Lektor:
Zinka Joh, prof.
Korektor:
XXXX
Dizajn korica:
Luminus Creative
Tisak i uvez:
XXXX
CIP – Katalogizacija u publikaciji

XXXXXXXXXXXX
XXXXXXXXXXXXXX
XXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX
Copyright © 2009., Wienerberger Ilovac, Karlovac

Sva prava pridržana
S
sadržaj
predgovor
1 uvod 11
2 Zidni elementi Wienerberger 15
2.1 Općenito 15
2.2 Proizvodni program zidnih elemenata 15
2.3 Dopuštena odstupanja dimenzija 28
2.3.1 Dopušteno odstupanje srednje vrijednosti (T) 28
2.3.2 Raspon odstupanja (R) 29
2.4 Geometrijski podaci o zidnim elementima 30
2.4.1 Obujam svih šupljina 30
2.4.2 Obujam pojedine šupljine 30
2.4.3 Debljina vanjskih i unutarnjih stijenki 30
2.4.4 Kombinirana debljina vanjskih i unutarnjih stijenki 30
2.5 Obujamska masa 31
2.5.1 Bruto obujamska masa u suhom stanju 31
2.5.2 Neto obujamska masa u suhom stanju 31
2.5.3 Dopuštena odstupanja od obujamske mase 31
2.6 Tlačna čvrstoća 32
2.6.1 Tlačna čvrstoća u smjeru okomitom na horizontalne sljubnice 32
2.6.2 Tlačna čvrstoća u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice 33
2.7 Toplinska svojstva 34
2.8 Trajnost 35
2.9 Vodoupojnost 35
3
2.10 Početna vodoupojnost 35
2.11 Sadržaj aktivnih topljivih soli 36
2.12 Kretanje vlage 36
2.13 Reakcija pri požaru 36
2.14 Paropropusnost 36
2.15 Početna posmična čvrstoća i čvrstoća prionjivosti 37
2.16 Sadržaj opasnih tvari 37
2.17 Označivanje zidnih elemenata 37
3 Mort opće namjene, tankoslojni mort i lagani mort 39

3.1 Općenito 39
3.2 Svojstva svježeg morta 40
3.2.1 Vrijeme ugradivosti 40
3.2.2 Sadržaj klorida 41
3.2.3 Udio pora (sadržaj zraka) 41
3.2.4 Omjer sastojaka 41
3.3 Svojstva očvrsnuloga morta 42
3.3.1 Tlačna čvrstoća 42
3.3.2 Čvrstoća prionjivosti 42
3.3.3 Vodoupojnost 42
3.3.4 Paropropusnost 42
3.3.5 Obujamska masa suhog očvrsnulog morta 43
3.3.6 Toplinska provodljivost 43
3.3.7 Trajnost 44
3.3.8 Dodatni zahtjevi za tankoslojni mort 44
3.3.9 Reakcija pri požaru 45
3.3.10 Miješanje morta na gradilištu 45
3.3.11 Označivanje morta 45
4 Ziđe izvedeno od zidnih elemenata Wienerberger

i mortova – značajke ziđa nužne za proračun nosivosti 47
4.1 Općenito 47
4.2 Tlačna čvrstoća ziđa u smjeru okomitom na horizontalne sljubnice 48
4.2.1 Tlačna čvrstoća ziđa određena ispitivanjem 48
4
4.2.2 Tlačna čvrstoća ziđa određena proračunom 49
4.3 Tlačna čvrstoća ziđa u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice 51
4.3.1 Tlačna čvrstoća ziđa određena ispitivanjem 51
4.3.2 Tlačna čvrstoća ziđa određena proračunom 51
4.4 Posmična čvrstoća ziđa 52
4.4.1 Karakteristična posmična čvrstoća ziđa određena ispitivanjem 52
4.4.2 Karakteristična posmična čvrstoća ziđa određena proračunom 53
4.5 Vlačna čvrstoća ziđa 54
4.6 Čvrstoća na savijanje ziđa izvan ravnine 56
4.6.1 Čvrstoća na savijanje ziđa određena ispitivanjem 56
4.6.2 Čvrstoća na savijanje ziđa određena proračunom 58
4.7 Modul elastičnosti ziđa 58
4.7.1 Modul elastičnosti određen ispitivanjem 58
4.7.2 Modul elastičnosti određen proračunom 59
4.7.3 Dugotrajni modul elastičnosti 60
4.8 Modul posmika ziđa 60
4.8.1 Modul posmika određen ispitivanjem 60
4.8.2 Modul posmika određen proračunom 60
4.9 Otpornost zida (proračunska nosivost) pri djelovanju tlačne sile
za različite rubne uvjete i vitkosti 61
4.10 Otpornost zida pri djelovanju posmične sile 64
4.11 Otpornost zida pri istodobnom djelovanju
vertikalne i posmične sile 64
4.12 Omeđeno ziđe 64
5 Djelovanje potresa na zidane zgrade 67

5.1 Aktualno stanje normizacije i Tehnički propis
za zidane konstrukcije 67
5.2 Načela i pravila projektiranja zidanih konstrukcija
otpornih na potres 68
5.2.1 Općenito 68
5.2.2 Granično stanje nosivosti 68
5.2.3 Stanje ograničenog oštećenja 69
5.2.4 Oblikovanje 69
5
5.2.5 Djelovanje potresa 69
5.2.6 Kombinacija djelovanja potresa s drugim djelovanjima 72
5.3 Proračun potresnih sila 72
5.3.1 Vodeća načela projekta 72
5.3.2 Modeliranje konstrukcije 74
5.3.3 Potresne sile 74
5.4 Posebna pravila za zidane zgrade u potresnim područjima 75
5.5 Pravila za “jednostavne zidane zgrade” 79
5.6 Provjera otpornosti omeđenog zida 84
5.6.1 Načela 84
5.6.2 Proračun za istodobno djelovanje M i N 85
5.6.3 Proračun za djelovanje posmične sile – slom klizanjem 86
5.6.4 Proračun za djelovanje posmične sile – slom po kosoj pukotini 87
6 Pojedinosti oblikovanja ziđa i stropova 89
7 Nadvoji POROTHERM 95
7.1 Općenito 95
7.2 Dimenzije 95
7.3 Masa 100
7.4 Duljina nalijeganja 100
7.5 Odstupanja od objavljenih vrijednosti 100
7.6 Mehanička svojstva 101
7.6.1 Nosivost na savijanje i posmik 101
7.6.2 Progib 101
7.7 Trajnost 101
7.8 Prodor vode i ugradba 102
7.9 Toplinska svojstva 102
7.10 Otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje 102
7.11 Otpornost na požar 102
7.12 Upijanje vode 103
7.13 Paropropusnost 103
7.14 Označivanje 103
7.15 Pojedinosti oblikovanja – crteži 103
6
8 Predgotovljene stropne konstrukcije Wienerberger 105
8.1 Stropna konstrukcija Wienerberger 105
8.1.1 Općenito 105
8.1.2 Osnovni podaci upotrijebljeni u proračunu nosivosti stropova 107
8.1.3 Požarna otpornost i reakcija pri požaru 111
8.1.3.1 Općenito 111
8.1.3.2 Požarna otpornost stropnih sustava gredica i blokova 111
8.1.3.3 Akustička svojstva 114
8.1.3.4 Toplinska svojstva 115
8.1.3.5 Trajnost 115
8.1.3.6 Pojedinosti oblikovanja stropne konstrukcije 115
8.1.3.7 Pravila izvedbe stropa 117
8.2 Predgotovljene gredice Wienerberger 119
8.2.1 Općenito 119
8.2.2 Dopuštena odstupanja dimenzija 120
8.2.3 Mehanička otpornost 120
8.2.4 Ostala svojstva 121
8.2.5 Označivanje 121
8.3 Predgotovljeni ispunski blokovi 122
8.3.1 Općenito 122
8.3.2 Geometrijska svojstva 122
8.3.3 Dopuštena odstupanja dimenzija 122
8.3.4 Površinske značajke 122
8.3.5 Tlačna čvrstoća 123
8.3.6 Čvrstoća pri proboju – savijanju 123
8.3.7 Ostala svojstva 123
8.3.8 Označivanje 124
8.4 Pomoćni elementi 125
9 Toplinski proračun zida, stropa i zidane zgrade 127
10 Tipski troškovnik za pojedine vrste radova 133

10.1 Nosivi zidovi 133
10.2 Pregradni zidovi 134
7
10.3 Stropni sustav 136
10.4 Nadvoji 137
10.5 Vertikalni serklaž 138
10.6 Zvučno-izolacijski zidni element 138
11 Normativi utroška materijala i rada 141

11.1 Nosivi zidovi 141
11.2 Vertikalni serklaži i zvučno-izolacijski zidni elementi 143
11.4 Strop 144
12 Upute za gradnju
12.1 Organizacija gradilišta 147
12.2 Pripremni radovi 147
12.3 Početak gradnje 147
12.4 Postavljanje horizontalne hidroizolacije 148
12.5 Izravnavajući sloj morta 149
12.6 Zidanje prvog reda 150
12.7 Priprema POROTHERM S i PLAN opeke 150
12.8 Zidanje POROTHERM S i PLAN opekom 151
12.9 Povezivanje vanjskih i unutarnjih nosivih zidova 154
12.11 Spojevi nosivih i pregradnih zidova 155
12.12 POROTHERM nadvoji 155
12.13 Stropni sustav POROTHERM 160
PRILOG A
Nosivost vertikalno opterećenog ziđa
A.0 Uvodni podaci 159
A.1.1 Slobodno oslonjeni stropovi 162
A.1.2 Kontinuirano oslonjeni stropovi i slobodno oslonjeni stropovi
nosivi u dva smjera 167
A.1.3 Kontinuirani stropovi nosivi u dva smjera 173
A.1.4 Unutarnji zidovi 178
A.1.5 Vanjski zidovi najvišeg kata 184

8
P
Predgovor
Početkom 2009. godine Hrvatska je u svoj normizacijski sustav preuzela sve

europske norme za proračun građevinskih konstrukcija, norme – specifikacije
građevnih proizvoda i norme za metode ispitivanja. Iako početak njihove primjene
ovisi o uključivanju tih norma u odgovarajuće tehničke propise i o izradi i prihva-
ćanju nacionalnih dodataka, time je napokon definirana prilagodba hrvatskoga
tehničkog zakonodavstva europskomu. Valja očekivati da će tijekom 2009. godine
biti završene sve potrebne predradnje nužne i za formalno stupanje na snagu i
početak primjene novog sustava norma i tehničkih propisa.
Ovaj priručnik prvi je na hrvatskom jezičnom području kojim tvrtka Wienerberger

Ilovac d.d. iz Karlovca želi svima zainteresiranim, a ponajprije investitorima,
projektantima, nadzornim inženjerima i izvođačima, približiti sve podatke o
svojim proizvodima koji su već danas potpuno usklađeni sa zahtjevima europskih
norma. Time se uspostavlja nužna veza između proizvođača i korisnika s krajnjim
ciljem stavljanja na tržište kvalitetnih proizvoda, usklađenih s očuvanjem okoliša,
održivim razvojem i zadovoljavanjem potreba i želja kupaca.
Svrha je priručnika čitatelju na jednom mjestu i u sažetom obliku prikazati

fizikalno-mehanička svojstva proizvoda iz proizvodnoga programa dostupnog
na hrvatskom tržištu, investitorima predočiti mogućnosti gradnje opekom i
proizvodima za zidanje, projektantima izložiti elemente nužne za projektiranje,
oblikovanje pojedinosti i proračun konstrukcije, nadzornim inženjerima razja-
sniti pitanja s kojima će se susretati, a izvođačima predočiti postupke i pravilne
izvedbe zidanih zgrada.
9
U knjizi su sustavno obrađene normirane značajke zidnih elemenata Wienerberger
usporedbom sa zahtjevima i upućivanjem na odgovarajuće hrvatske odnosno
europske norme. Prikazana su svojstva nekoliko vrsta mortova za izvođenje
ziđa. Objašnjene su sve veličine nužne za proračune nosivosti zidanih zgrada s
posebnim osvrtom na građenje zidanih zgrada u potresnim područjima. Posebna
pozornost posvećena je sustavu stropnih konstrukcija Wienerberger koji je zbog
svoje inovativnosti još uvijek jedinstven u nas. Za praktične potrebe projektiranja i
izvođenja u knjizi su crteži s pojedinostima, tekstovi tipskih troškovničkih stavaka,
normativi utroška materijala i rada te opsežne upute za gradnju s potrebnim
crtežima i fotografijama.
Knjiga sadržava i sažetke eksperimentalnih ispitivanja provedenih u Institutu

građevinarstva Hrvatske u Zagrebu koji potvrđuju velike mogućnosti gradnje
opekarskim proizvodima uz nužno ispunjavanje europskih odnosno hrvatskih
zahtjeva za stalnom unutarnjom i vanjskom kontrolom kvalitete i ispunjavanje
zahtjeva postavljenih pred projektanta, izvođača i krajnjeg korisnika.
Ova je knjiga rezultat zajedničkih napora stručnjaka iz Wienerbergera (T. Franko i

S. Lu) i Instituta IGH (D. Aničić, I. Par Koričić i M. Zupčić). Svima koji su pridonijeli
objavljivanju ove knjige autori najljepše zahvaljuju.
Autori: Za Wienerberger Ilovac:
prof.dr.sc. D. Aničić T. Franko

dr.sc. S. Lu V. Gojnić
I. Par Koričić
mr.sc. M. Zupčić
10
1
Uvod
Ova knjiga sadržava iscrpne podatke potrebne investitorima, projektantima, nad-

zornim inženjerima i izvođačima koji grade opečne zidane zgrade s proizvodima
sustava Wienerberger. Ona je rezultat višegodišnjih nastojanja tvrtke Wienerberger
Ilovac, Karlovac da od proizvođača opečnih zidnih elemenata preraste u tvrtku
koja na tržištu nudi cjelovit sustav gradnje zidanih zgrada koje ispunjavaju visoke
zahtjeve suvremenoga komfornog i zdravog stanovanja, prihvatljivih troškova
održavanja tijekom uporabnog vijeka, sigurnosti i uporabljivosti, požarne sigur-
nosti i drugih zahtjeva korisnika.
Podaci navedeni u ovoj knjizi zasnivaju se na vlastitim istraživanjima svojstava

proizvoda koja je proveo proizvođač a stalno ih provjeravaju ovlaštena akreditirana
tijela (certifikacijska i nadzorna tijela te ispitni laboratoriji) sukladna sa zahtje-
vima hrvatskih odnosno europskih norma (HRN EN). Istraživanja mogućnosti
sustava građenja zidanih zgrada Wienerbergerovim proizvodima provedena su
analitičkim i eksperimentalnim metodama u centrali Wienerbergera u Beču i
laboratorijima Instituta građevinarstva Hrvatske u Zagrebu tijekom prethodnih
godina. Pritom su rabljene suvremene metode proračuna i eksperimentalnih
ispitivanja zahtijevane europskim normama.
Proizvodni program Wienerbergera obuhvaća cjeloviti sustav za gradnju suvre-

menih zidanih zgrada od opeke koji se na hrvatskom tržištu pojavljuje pod motom
“opeka za 21. stoljeće”. Sustav zadovoljava sve zahtjeve europskih i hrvatskih
norma za proizvode i projektiranje i zahtjeve hrvatskoga Tehničkog propisa za
zidane konstrukcije (TPZK) (“Narodne novine” 1/2007).
11
Kako će vrlo skoro u narednom razdoblju doći do zamjene europskih prednorma za
projektiranje (nizova HRN ENV 1991 do HRN ENV 1999), koje su se primjenjivale u
prijelaznom razdoblju, završnim tekstovima europskih norma (nizovima HRN EN
1990 do HRN EN 1999), očekuje se da će u skladu s tim normama brzo uskladiti i
TPZK. Stoga je ovaj priručnik napisan tako da za projektiranje vrijedi od trenutka
stupanja na snagu novog TPZK-a. Podaci i odredbe koje se odnose na specifikacije
proizvoda ostaju nepromijenjeni pa su u cijelosti odmah primjenjivi.
Sustav opečnih zidanih zgrada Wienerberger sadržava četiri skupine proizvoda:

zidne elemente, mortove, nadvoje i stropne konstrukcije.
Zidni elementi proizvode se u širokoj paleti dimenzija predviđenih za izradu

nosivih i nenosivih zidova izvedenih s mortom opće namjene, laganim mortom,
tankoslojnim mortom ili specijalnim ljepilom. Zidni su elementi sukladni s normom
HRN EN 771-1 i zadovoljavaju svih 12 propisanih svojstava. Mortovi su sukladni
s normom HRN EN 998-2 i zadovoljavaju svih 12 propisanih svojstava.
Nadvoji su predgotovljeni prednapeti proizvodi koji se dostavljaju spremni

za ugradnju iznad otvora za prozore i vrata, a sukladni su s normom HRN EN
846-2.
Stropne konstrukcije sastoje se od predgotovljenih prednapetih stropnih gredica

i opečnih ispunskih blokova iznad kojih se na gradilištu izvodi armiranobetonska
tlačna ploča te povezuje serklažima. Strop je predviđen za uobičajena opterećenja
u zgradama. Proizvodi su sukladni s normama HRN EN 15037-1 (stropne gredi-
ce) i HRN EN 15037-2 (ispunski blokovi), a proračun nosivosti u upotrebljivosti
usklađen je se normom HRN EN 1992-1-1.
Zidane zgrade projektirane i izgrađene u sustavu i s proizvodima Wienerberger te

primjereno korištene i održavane ispunjavaju svih šest bitnih zahtjeva za građe-
vine propisanih člankom 14. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne
novine” 76/2007), Zakona o gradnji (“Narodne novine” 175/2003 i 100/2004)
i tehničkim propisima donesenim na osnovi tih zakona, s obzirom na
12
- mehaničku otpornost i sigurnost
- sigurnost u slučaju požara
- higijenu, zdravlje i okoliš
- sigurnost pri uporabi
- zaštitu od buke
- uštedu energije i očuvanje topline,
a time imaju i projektom predviđenu trajnost.
13
14
2
Zidni elementi Wienerberger
2.1 Općenito
Zidni elementi proizvode se u skladu s normom HRN EN 771-1:2008 koja u svom
najnovijem izdanju obuhvaća elemente predviđene za izgradnju zidova mortom
opće namjene i tankoslojnim mortom odnosno specijalnim adhezivom. Proizvodi se
međusobno razlikuju u preciznosti izrade ploha za horizontalne sljubnice. Proizvodi
predviđeni za zidanje mortom opće namjene na tržište dolaze u obliku u kojem su
izišli iz peći a predviđena debljina morta je 12 mm. Proizvodi predviđeni za zidanje
tankoslojnim mortom ili specijalnim adhezivom nakon vađenja iz peći izbruse se
precizno na horizontalnim plohama i tako omogućuju uporabu morta ili adheziva
debljine 1-3 mm.
2.2 Proizvodni program zidnih elemenata

Svi zidni elementi iz proizvodnog programa svrstani su u skupinu male obujamske
mase (normirana oznaka LD, prema engl. low density) jer zadovoljavaju kriterij da im je
obujamska masa u suhom stanju manja od 1000 kg/m3. Proizvodni asortiman sastoji
se od proizvoda prikazanih u tablicama 2.1 do 2.3.
Obzirom na preciznost izrade naliježućih ploha zidnih elemenata na horizontalnim
sljubnicama ziđa svi zidni elementi proizvode se kao “obični” i kao “precizno brušeni”.
“Obični” zidni elementi imaju naliježuće horizontalne plohe u okviru dopuštenih
odstupanja od objavljenih dimenzija i predviđeni su za uporabu s mortovima opće
namjene.
“Precizni brušeni” zidni elementi imaju strojno izbrušene naliježuće horizontalne plohe
u okviru dopuštenih odstupanja od objavljenih dimenzija i dodatno u okviru dopuštenih
odstupanja za ravnost i planparalelnost naliježućih ploha i predviđeni su za uporabu s
tankoslojnim mortovima.
15
tablica Proizvodni program zidnih elemenata za nosive zidove
2.1 (“obični” i “precizni” zidni elementi)
tlačna
čvrstoća
postotak šupljina (%)

razred proizvodnje
(N/mm2)
razred dopuštenih
skupina proizvoda
razred raspona
HRN EN 1996-1-1
grupa prema
odstupanja
okomito
dimenzije
bočno
redni naziv i izgled dxšxv
broj proizvoda (mm)
POROTHERM
1 45 S P + E ld I 250 x 450 x 238 t1 r1 50 2b 10 2.5
porotherm
2 38 s plus ld I 250 x 380 x 238 t1 r1 46 2b 10 2.5
porotherm
3 30 s plus ld I 250 x 300 x 238 t1 r1 48 2b 10 2.5
porotherm
4 25 s p + e ld I 375 x 250 x 238 t1 r1 45 2b 10 2.5
porotherm
5 38 profi ld I 250 x 380 x 249 t1+ r1+ 55 2b 10 2.5
porotherm
6 30 profi ld I 250 x 300 x 249 t1+ r1+ 55 2b 10 2.5
napomena: Oznake S – seizmik | plus – poboljšana toplinska svojstva

profi – precizno brušena opeka | p + e – patent + ekonomik
16
utrošak morta 1/m² //1/m³
obujamska masa
trajnost na zamrzavanje
toplinska provodljivost
potrošnja opeke m²/ m³

u suhom stanju
čvrstoća prijanjanja
eurorazred reakcije
(Kg/m3)
koeficijent difuzije
opterećenje za m²
sadržaj aktivnih
vodene pare (μ)**

kretanje vlage
/ odmrzavanje
upijanje vode
topljivih soli
zida (kN/m²)
odstupanja
pri požaru
masa (Kg)
(N/mm²)*
razred
(mm/m)
(W/mK)
bruto
neto
d1 16.0 57.0
700.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 0.16 F0 19.4 3.50
(10%) 35.6 126.0
d1 16.0 47.0
720.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 0.139 F0 17.0 3.05
(10%) 42.1 124.0
d1 16.0 38.0
685.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 0.15 F0 12.2 2.22
(10%) 53.3 127.0
d1 10.7 27.0
700.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 0.18 F0 15.5 1.95
(10%) 42.7 108.0
d1 16.0 4.0
700.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 0.13 F0 17.6 2.88
(10%) 42.1 10.5
d1 16.0 3.0
700.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 0.15 F0 13.5 2.77
(10%) 53.3 10.0
17
tlačna
čvrstoća

razred proizvodnje
(N/mm2)
razred dopuštenih
skupina proizvoda
razred raspona
HRN EN 1996-1-1
grupa prema
odstupanja
okomito
dimenzije
bočno
broj proizvoda (mm)
porotherm
7 25 profi ld I 375 x 250 x 249 t1+ r1+ 55 2b 10 2.5
8 poroblok 9 ld I 250 x 290 x 238 t1 r1 55 2b 10 2.5
9 poroblok 6,5 ld I 190 x 290 x 238 t1 r1 55 2b 10 2.5
10 poroblok 7 ld I 250 x 290 x 190 t1 r1 61 3 10 2.5
11 poroblok 5,5 ld I 190 x 290 x 190 t1 r1 58 3 10 2.5
12 poroblok 4,5 ld I 190 x 250 x 190 t1 r1 58 3 10 2.5

18
obujamska masa

u suhom stanju
eurorazred reakcije
(Kg/m3)
opterećenje za m²
sadržaj aktivnih
vodene pare (μ)**

kretanje vlage
/ odmrzavanje
upijanje vode
topljivih soli
zida (kN/m²)
odstupanja
pri požaru
masa (Kg)
(N/mm²)*
razred
(mm/m)
(W/mK)
bruto
neto
d1 10.5 2.5
795.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 0.18 F0 18.6 1.99
(10%) 42.0 10.00
d1 16,0 28,0
580.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 0.33 F0 10.4 2,17
(10%) /13,8 /23,0
/1,85
53.3 93.0
d1 21,2 32,0
700.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 0.33 F0 9.3 2,54
(10%) /13,8 /18,0
/1,70
66.7 101.0
d1 19,2 30,0
695.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 0.36 F0 9.3 2,33
(10%) /16,7 /26,0
/2,02
64.0 100.0
d1 25,0 38,0
700.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 0.36 F0 7.5 2,56
(10%) /16,7 /25,0
/1,70
82.0 125.0
d1 25,0 37,0
700.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 0.33 F0 6.2 2,22
(10%) /20,0 /28,0
/1.74
96.2 142.0
19
tablica proizvodni program zidnih elemenata za nenosive zidove
tlačna
čvrstoća

razred proizvodnje
(N/mm2)
razred dopuštenih
skupina proizvoda
razred raspona
HRN EN 1996-1-1
grupa prema
odstupanja
okomito
dimenzije
bočno
broj proizvoda (mm)
porotherm
1 20 s p + e ld I 375 x 200 x 238 t1 r1 - - 10 2.5
porotherm
2 20/50 s maxi ld I 500 x 200 x 238 t1 r1 - - 10 2.5
porotherm
3 11,5 p+e ld I 500 x 115 x 238 t1 r1 - - 10 2.5
porotherm
4 10 p + e ld I 500 x 100 x 238 t1 r1 - - 10 2.5
porotherm 8
5 p+e ld I 500 x 80 x 238 t1 r1 - - 10 2.5
porotherm
6 20–50 profi ld I 500 x 200 x 249 t1+ r1+ - - 10 2.5

20
obujamska masa

u suhom stanju
eurorazred reakcije
(Kg/m3)
opterećenje za m²
sadržaj aktivnih
vodene pare (μ)**

kretanje vlage
/ odmrzavanje
upijanje vode
topljivih soli
zida (kN/m²)
odstupanja
pri požaru
masa (Kg)
(N/mm²)*
razred
(mm/m)
(W/mK)
bruto
neto
d1 10.7 23.0
650.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 0.33 F0 9.2 1.68
(10%) 53.0 114.6
d1 8.0 18.0
620.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 0.33 F0 12.2 1.48
(10%) 42.0 94.5
d1 8.0 6.0
800.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 - F0 7.0 0.98
(10%) 69.6 52.2
d1 8.0 5.5
830.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 - F0 6.1 0.88
(10%) 80.0 55.0
d1 8.0 4.5
860.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 - F0 4.9 0.78
(10%) 100.0 56.3
d1 8.0 2.0
861.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 0.256 F0 20.9 1.70
(10%) 40.0 10.0
21
tlačna
čvrstoća

razred proizvodnje
(N/mm2)
razred dopuštenih
skupina proizvoda
razred raspona
HRN EN 1996-1-1
grupa prema
odstupanja
okomito
dimenzije
bočno
broj proizvoda (mm)
porotherm
7 17 – 50 profi ld I 500 x 170 x 249 t1+ r1+ - - 10 2.5
porotherm
8 12 – 50 profi ld I 500 x 120 x 249 t1+ r1+ - - 10 2.5
porotherm
9 10 – 50 profi ld I 500 x 100 x 249 t1+ r1+ - - 10 2.5
10 forati 12 ld I 500 x 120 x 250 t1 r1 - - 10 2.5
11 forati 10 ld I 500 x 100 x 250 t1 r1 - - 10 2.5
12 forati 8 ld I 500 x 80 x 250 t1 r1 - - 10 2.5

22
obujamska masa

u suhom stanju
eurorazred reakcije
(Kg/m3)
opterećenje za m²
sadržaj aktivnih
vodene pare (μ)**

kretanje vlage
/ odmrzavanje
upijanje vode
topljivih soli
zida (kN/m²)
odstupanja
pri požaru
masa (Kg)
(N/mm²)*
razred
(mm/m)
(W/mK)
bruto
neto
d1 8.0 2.0
861.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 0.29 F0 18.3 1.49
(10%) 47.1 11.8
d1 8.0 1.0
747.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 - F0 11.2 0.91
(10%) 66.7 8.3
d1 8.0 1.0
744.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 - F0 9.3 0.76
(10%) 80.0 10.0
d1 7.5 7.0
560.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 - F0 8.5 0.76
(10%) - -
d1 7.5 5.8
560.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 - F0 6.8 0.61
(10%) - -
d1 7.5 4.7
600.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 - F0 6.0 0.53
(10%) - -
23
tlačna
čvrstoća

razred proizvodnje
(N/mm2)
razred dopuštenih
skupina proizvoda
razred raspona
HRN EN 1996-1-1
grupa prema
odstupanja
okomito
dimenzije
bočno
broj proizvoda (mm)
13 forati 6 ld I 500 x 60 x 250 t1 r1 - - 10 2.5
14 tavelloni 10 ld I 1000 x 60 x 250 t1 r1 - - 10 2.5
15 tavelle 3 ld I 500 x 30 x 250 t1 r1 - - 10 2.5
pregradna
16 opeka ld I 500 x 115 x 190 t1 r1 - - 10 2.5
11,5 – 19
pregradna
17 opeka ld I 500 x 100 x 190 t1 r1 - - 10 2.5
10 – 19
pregradna
18 opeka ld I 500 x 80 x 190 t1 r1 - - 10 2.5
8 – 19

24
obujamska masa

u suhom stanju
eurorazred reakcije
(Kg/m3)
opterećenje za m²
sadržaj aktivnih
vodene pare (μ)**

kretanje vlage
/ odmrzavanje
upijanje vode
topljivih soli
zida (kN/m²)
odstupanja
pri požaru
masa (Kg)
(N/mm²)*
razred
(mm/m)
(W/mK)
bruto
neto
d1 7.5 3.6
735.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 - F0 5.3 0.46
(10%) - -
d1 4.0 -
547.0 npd npd - s0 a2 npd 5/10 - F0 8.2 -
(10%) - -
d1 10.0 8.0
880.0 npd npd - s0 a1 npd 5/10 - F0 9.0 1.04
(10%) - -
d1 10.0 7.0
825.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 - F0 7.8 0.91
(10%) - -
d1 10.0 7.0
815.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 - F0 7.8 0.91
(10%) - -
d1 10.0 6.0
910.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 0.256 F0 7.2 0.83
(10%) - -
25
tablica proizvodni program pomoćnih zidnih elemenata
tlačna
čvrstoća

razred proizvodnje
(N/mm2)
razred dopuštenih
skupina proizvoda
razred raspona
HRN EN 1996-1-1
grupa prema
odstupanja
okomito
dimenzije
bočno
broj proizvoda (mm)
porotherm
1 38 s p + e ld I 380 x (125 x 125) t1 r1 - - 10 2.5
1/2 + 1/2 x 238
porotherm
2 30 s p + e ld I 300 x (125 x 125) t1 r1 - - 10 2.5
1/2 + 1/2 x 238
zvučno
3 izolacijska ld I 250 x 375 x 238 t1 r1 - - 10 2.5
opeka
betonski
4 kut 25 ld I 250 x 380 x 238 - - - - 10 2.5
betonski
5 kut 30 ld I 294 x 420 x 238 - - - - 10 2.5
betonski
6 kut 25 profi ld I 250 x 380 x 248 - - - - 10 2.5
betonski
7 kut 30 profi ld I 295 x 420 x 248 - - - - 10 2.5

26
obujamska masa

u suhom stanju
eurorazred reakcije
(Kg/m3)
opterećenje za m²
sadržaj aktivnih
vodene pare (μ)**

kretanje vlage
/ odmrzavanje
upijanje vode
topljivih soli
zida (kN/m²)
odstupanja
pri požaru
masa (Kg)
(N/mm²)*
razred
(mm/m)
(W/mK)
bruto
neto
d1 - -
724.2 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 - F0 17.3 -
(10%) - -
d1 - -
741.3 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 - F0 13.9 -
(10%) - -
d1 10.7 150.0
567.5 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 - F0 13.3 4.12
(10%) 42.7 598.6
d1 - -
640.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 - F0 15.2 -
(10%) - -
d1 - -
694.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 - F0 21.5 -
(10%) - -
d1 - -
790.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 - F0 18.8 -
(10%) - -
d1 - -
726.0 npd npd 0.15 s0 a1 npd 5/10 - F0 22.5 -
(10%) - -
27
2.3 Dopuštena odstupanja dimenzija
Proizvodne (tzv. radne) dimenzije proizvoda navedene su u tablicama 2.1 do 2.3.
Proizvodi predviđeni za zidanje mortom opće namjene (M5 i M10) ili laganim mor-
tom (LM5) proizvode se u skladu s normom HRN EN 771-1 i svrstani su u razred
dopuštenih odstupanja T1 a najveći raspon odstupanja je R2.
Proizvodi predviđeni za zidanje u tankoslojnom mortu (TM10) ili ljepilu DRYFIX.

extra (proizvođač WIENERBERGER) proizvode se u skladu s točkom 5.2.1.2 norme
HRN EN 771-1 pri čemu osim ispunjenja kriterija iz prethodnoga stavka moraju
zadovoljiti i ove uvjete:
- maksimalan otklon od ravnosti jednog horizontalnog lica iznosi do 1,0 mm

- maksimalan otklon od planparalelnosti dvaju horizontalnih lica iznosi do 1,0 mm.
2.3.1 Dopušteno odstupanje srednje vrijednosti (T)
Ako se opečni zidni elementi uzorkuju iz pošiljke u skladu s dodatkom A norme HRN
EN 772-1 i ispituju u skladu s normom HRN EN 772-16 primjenom postupka mje-
renja navedenog u normi HRN EN 771-1, razlika svih dimenzija između objavljene
vrijednosti i srednje vrijednosti izvedene iz mjerenja ispitnih uzoraka ne smije biti
veća od objavljene vrijednosti zaokružene na cijeli mm.
Za obične zidne elemente vrijedi objavljena vrijednost:
T1: ± 0,40 x (dimenzija radne veličine)0,5 mm ili 3 mm, ovisno o tome što je veće.
Primjer: Za objavljenu visinu zidnog elementa h=238 mm srednja vrijednost dopu-

štenog odstupanja smije iznositi:
a) ± 0,40 x 238 0,5 = ± 6,2 mm, zaokruženo 6 mm
b) ± 3 mm, što je mjerodavna vrijednost.
28
Za precizno brušene zidne elemente vrijedi objavljena vrijednost:
T1+: ± 0,40 (dimenzija radne veličine)0,5 mm ili 3 mm za duljinu i širinu,

ovisno o tome što je veće
± 0,05 (dimenzije radne veličine)0,5 mm ili 1 mm za visinu,
ovisno o tome što je veće.
Primjer: Za objavljenu visinu zidnog elementa h=249 mm srednja vrijednost dopu-

štenog odstupanja smije iznositi:
a) ± 0,05 x 249 0,5 = ± 0,79 mm, zaokruženo 1 mm
b) ± 1 mm, pa je mjerodavna vrijednost ± 1 mm.
2.3.2 Raspon odstupanja (R)
Najveći raspon dane dimenzije (tj. razlika između najveće i najmanje određene di-
menzije na pojedinom elementu) koji se smije naći u ispitnom uzorku, ako je raspon
objavljen i ako su opečni zidni elementi uzorkovani iz pošiljke u skladu s dodatkom A
te ispitani u skladu s normom EN 772-16 primjenom postupka mjerenja navedenog
u normi uz zaokruženje na cijeli mm, smije iznositi:
- za obične zidne elemente:
R2: 0,3 x (dimenzije radne veličine)0,5 mm.
Primjer: Za objavljenu visinu zidnog elementa h=238 mm najveći raspon dane di-
menzije smije iznositi: 0,3 x 238 0,5 = 4,6 mm, zaokruženo na 5 mm.
- za precizno brušene zidne elemente:
R2+: 0,3 x (dimenzije radne veličine)0,5 mm za duljinu i širinu i 1,0 mm za visinu.
Primjer: za objavljenu visinu zidnog elementa h=249 mm najveći raspon dane di-
menzije smije iznositi: 0,3 x 249 0,5 = 4,7 mm, zaokruženo na 5 mm za duljinu i širinu
a 1,0 mm za visinu. Za visinu je mjerodavna vrijednost R2+ = 1 mm.
29
2.4 Geometrijski podaci o zidnim elementima
Oblici zidnih elemenata naznačeni su u tablicama 2.1 do 2.3. Podrobni podaci o obliku
i dimenzijama svakog proizvoda mogu se naći na internetskoj stranici
www.wienerberger.hr.
2.4.1 Obujam svih šupljina
Svi zidni elementi svrstani su u skupinu 2 zidnih elemenata navedenih u tablici 3.1
norme HRN EN 1996-1-1, Projektiranje zidanih konstrukcija, jer sadržavaju > 25 % i
≤ 55 % vertikalnih šupljina u odnosu na ukupni bruto obujam elementa. Određivanje
obujma šupljina provodi se u skladu s normom HRN EN 772-3.
2.4.2 Obujam pojedine šupljine
Svi zidni elementi svrstani su u skupinu 2 zidnih elemenata navedenih u tablici 3.1
norme HRN EN 1996-1-1 Projektiranje zidanih konstrukcija jer je svaka pojedinačna
šupljina manja od 2 % od ukupnog bruto obujma elementa a rukohvati ne iznose
više od 12,5 % ukupnog bruto obujma elementa.
2.4.3 Debljina vanjskih i unutarnjih stijenki
Debljine vanjskih i unutarnjih stijenki zidnih elemenata zadovoljavaju kriterij za

skupinu 2 zidnih elemenata iz tablice 3.1 norme HRN EN 1996-1-1, Projektiranje
zidanih konstrukcija, jer su debljine
- vanjskih stijenki ≥ 8 mm
- unutarnjih stijenki ≥ 5 mm.
2.4.4 Kombinirana debljina vanjskih i unutarnjih stijenki
Kombinirana debljina vanjskih i unutarnjih stijenki zidnih elemenata zadovoljava krite-

rij za skupinu 2 zidnih elemenata iz tablice 3.1 norme HRN EN 1996-1-1, Projektiranje
zidanih konstrukcija, jer iznosi ≥ 16 % ukupne širine ili duljine zidnog elementa.
30
Napomena: Kombinirana debljina vanjskih i unutarnjih stijenki prema normi HRN
EN 771 - 1 zbroj je debljina vanjskih i unutarnjih stijenki od jednog lica ili čela zidnog
elementa do suprotnog lica ili čela duž bilo kojeg puta, kroz oblikovane šupljine, koji
daje najmanju vrijednost izraženu kao postotak širine ili duljine elementa.
2.5 Obujamska masa

2.5.1. Bruto obujamska masa u suhom stanju
Bruto obujamska masa zidnih elemenata omjer je mase zidnog elementa u suhom
stanju i njegova bruto obujma. Ona se za proizvodni program iz tablica 2.1 do 2.3
nalazi u rasponu od 650 do 850 kg/m³.
Podaci za pojedine proizvode mogu se naći na internetskoj stranici

2.5.2. Neto obujamska masa u suhom stanju
Neto obujamska masa zidnih elemenata omjer je mase zidnog elementa u suhom
stanju i njegova neto obujma (obujma opečnog materijala). Ona se za proizvodni
program iz tablica 2.1 do 2.3 nalazi u rasponu od 1500 do 1600 kg/m³.
Podaci za pojedine proizvode mogu se naći na internetskoj stranici

2.5.3. Dopuštena odstupanja od obujamske mase
Dopušteno odstupanje od vrijednosti objavljene bruto i neto obujamske mase zidnih

elemenata iznosi ≤ 10 % pa se proizvodi svrstavaju u razred D1.
Kad su opečni zidni elementi uzorkovani iz pošiljke u skladu s dodatkom A norme

HRN EN 771-1 i ispitani u skladu s normom HRN EN 772-13, ne smije se srednja vri-
jednost bruto ili neto obujamske mase u suhom stanju, dobivena mjerenjem ispitnih
uzoraka razlikovati za više od 10 % od objavljene vrijednosti.
31
2.6 Tlačna čvrstoća
2.6.1 Tlačna čvrstoća u smjeru okomitom na horizontalne sljubnice
Objavljena srednja vrijednost tlačne čvrstoće zidnih elemenata u smjeru okomitom

na horizontalne sljubnice je f = 12 N/mm².
Nijedna pojedinačna vrijednost tlačne čvrstoće ispitnih uzoraka nije manja od 80

% objavljene vrijednosti.
Objavljena karakteristična vrijednost tlačne čvrstoće zidnih elemenata je fk,b = 10,0

N/mm2.
Karakteristična vrijednost tlačne čvrstoće određuje se statističkom obradom velikog

broja rezultata ispitivanja uz zadovoljenje uvjeta da je 95 % rezultata veće od iskazane
karakteristične vrijednosti. Objavljivanje karakteristične tlačne čvrstoće omogućuje
svrstavanje zidnih elemenata u I. kategoriju proizvoda navedenu u tablici ZA.2 norme
HRN EN 771-1. To ujedno zahtijeva provedbu sustava potvrđivanja sukladnosti 2+
određenog člankom 28. Pravilnika o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o suklad-
nosti i označivanju građevnih proizvoda (“Narodne novine” 1/2005), odgovarajući
certifikat o tvorničkoj kontroli proizvodnje i izjavu o sukladnosti proizvođača kojom
se to potvrđuje.
Na osnovi valjano potvrđene I. kategorije proizvodnje zidnih elemenata projektant

smije u proračunu rabiti primjereno manju vrijednost parcijalnog koeficijenta sigurnosti
za materijal određenu u točki 2.4.3 norme HRN EN 1996-1-1 odnosno pripadajućem
Nacionalnom dodatku HRN EN 1996-1-1/NA.
Tlačna čvrstoća zidnog elementa ispituje se u skladu s normom HRN EN 772-1.
Napomena: Za proračun granične otpornosti (nosivosti) zida izvedenog od zidnih

elemenata i morta opterećenog vertikalnim opterećenjem nužno je poznavati nor-
maliziranu tlačnu čvrstoću zidnog elementa fb. Normalizirana tlačna čvrstoća zidnog
elementa fb jest stvarna tlačna čvrstoća zidnog elementa f utvrđena ispitivanjem
ispitnog uzorka, prethodno kondicioniranog u sobnim uvjetima (T ≥ 15 °C, RH ≤
32
65 %), korigirana množenjem faktorom oblika δ kojim se čvrstoća svodi na tlačnu
čvrstoću zidnog elementa širine 100 mm, visine 100 mm i proizvoljne duljine:
fb = f · δ (N/mm2). (2.1)
Vrijednosti faktora oblika δ dane su u tablici 2.4.
tablica faktor oblika δ za ispitne dimenzije ispitnog uzorka

2.4
Visina 1) mm Širina u mm
50 100 150 200 ≥ 250
200 1,45 1,35 1,25 1,15 1,10
≥ 250 1,55 1,45 1,35 1,25 1,15
napomena 1: Dopuštena je linearna interpolacija susjednih vrijednosti
napomena 2: Ispuštene su vrijednosti za visine < 200 mm
1)
Visina nakon obrade naliježuće površine
Ako su opečni zidni elementi uzorkovani iz pošiljke u skladu s dodatkom A norme HRN
EN 771-1 i ispitani u skladu s normom HRN EN 772-1 uz pripremu površine opisane
u točki 7.2.4 norme HRN EN 772-1:2000 te njegovani u skladu s točkom 7.3.2 norme
HRN EN 772-1:2000, srednja vrijednost tlačne čvrstoće specificiranog broja opečnih
zidnih elemenata iz pošiljke ne smije biti manja od objavljene tlačne čvrstoće. Ovaj
se zahtjev ne odnosi nužno na posebno oblikovane i pomoćne zidne elemente.
2.6.2 Tlačna čvrstoća u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice
Objavljena srednja vrijednost tlačne čvrstoće zidnog elementa za smjer djelovanja

tlačne sile okomito na vertikalnu sljubnicu iznosi fh = 2 N/mm².
33
2.7 Toplinska svojstva
Toplinska svojstva zidnih elemenata mogu se odrediti na tri načina:
a) Toplinska svojstva zidnih elemenata objavljuju se na osnovi tabličnih vrijednosti

utvrđenih u normi HRN EN 1745.
b) Toplinska svojstva zidnih elemenata objavljuju se na osnovi podataka utvrđenih

ispitivanjima u skladu s normom HRN EN 1745.
c) Toplinska svojstva zidnih elemenata objavljuju se na osnovi proračuna.
U tablici 2.5 navedene su vrijednosti toplinske provodljivosti λ 10,dry (P=50 %) u W /

(m K) određene na osnovi proračunskog postupka u normi HRN EN 1745.
tablica Toplinska provodljivost zidnih elemenata utvrđena proračunom u skladu s

2.5 normom HRN EN 1745
redni broj zidni element Toplinska provodljivost

λ10,dry (P=50 %) W/(m K)
nosivi zidovi
1 porotherm 38 s plus 0,139
2 porotherm 30 s plus 0,145
3 porotherm 25 s p + e 0,18
4 porotherm 38 profi 0,13
nenosivi zidovi
7 porotherm 11,5 p + e 0,33
porotherm 11,5 profi
8 porotherm 10 p + e i porotherm 10 profi 0,33
9 porotherm 8 p + e i porotherm 8 profi 0,33
Napomena: Za pomoćne elemente mogu se uzeti vrijednosti odgovarajućih elemenata iste debljine.
Vrijednosti iz tablica potrebno je provjeriti na www.wienerberger.hr.
34
2.8 Trajnost
Ako se izvode vanjski zidovi građevine, svi zidni elementi predviđeni su kao potpuno
zaštićeni od prodora vode i djelovanja ciklusa zamrzavanja i odmrzavanja slojem
vanjske žbuke odgovarajuće debljine i svojstava, oblogom ili pročeljnim elementima
od različitih materijala.
Ako se izvode unutarnji zidovi, zidni su elementi potpuno zaštićeni od prodora vode.
Stoga se za njih ne postavljaju posebni zahtjevi koji se odnose na trajnost pri djelo-
vanju ciklusa zamrzavanja i odmrzavanja.
Zidni se elementi razvrstavaju u razred otpornosti na zamrzavanje - odmrzavanje

F0 (pasivna izloženost) u skladu s normom HRN EN 771-1.
Projektant je obvezan razmotriti uvjete izloženosti te prema prilikama na mjestu

uporabe zidnih elemenata donijeti odluku o odgovarajućoj zaštiti.
2.9 Vodoupojnost
Obzirom na predviđenu namjenu u okolišu zaštićenom od atmosferskih utjecaja na

zidne se elemente ne postavljaju posebni zahtjevi u pogledu vodoupojnosti.
Posebnu pozornost nužno je obratiti činjenici da je neožbukano ziđe izloženo po-

većanom riziku oštećenja zbog djelovanja atmosferilija. Opširnije vidi u poglavlju
Upute za gradnju.
2.10 Početna vodoupojnost
Početna vodoupojnost zidnih elemenata bitna je za postizanje zahtijevane prionjivosti

morta i zidnog elementa, a prionjivost je nužna za postizanje dobre posmične i vlačne
čvrstoće te čvrstoće na savijanje nosivih i nenosivih zidova pri djelovanju prolaznih i izvan-
rednih djelovanja. Opširnije o postizanju potrebne vlažnosti zidnih elemenata u trenutku
gradnje radi postizanja zahtijevane prionjivosti vidi u poglavlju Upute za gradnju.
Svojstvo početne vodoupojnosti zidnih elemenata nije određeno.
35
2.11 Sadržaj aktivnih topljivih soli
Sukladno predviđenoj namjeni u zaštićenom okolišu za zidne se elemente ne postav-

ljaju posebni zahtjevi s obzirom na sadržaj aktivnih topljivih soli. Stoga se razvrstavaju
u razred S0 u skladu s normom HRN EN 772-5.
Kako zidni elementi ipak sadržavaju određenu količinu topljivih soli, nužno ih je za-
štititi od djelovanja atmosferilija, posebno kiše i snijega od trenutka izrade, tijekom
skladištenja, ugradnje, sve do zaštite žbukom ili na koji drugi način. Opširnije vidi u
poglavlju Upute za gradnju.
2.12 Kretanje vlage
Sukladno predviđenoj namjeni u zaštićenom okolišu za zidne se elemente ne po-

stavljaju posebni zahtjevi s obzirom na kretanje vlage koje se određuje metodom
ispitivanja danom u normi HRN EN 772-19.
2.13 Reakcija pri požaru
Zidni elementi nosivih i nenosivih zidova podliježu požarnim zahtjevima. Reakcija pri
požaru određuje se ispitivanjem u skladu s normom HRN EN 13501-1
Zidni se elementi razvrstavaju u požarni razred A1 bez ispitivanja jer sadržavaju ≤

1,0 % u masi ili obujmu homogeno raspoređenih organskih materijala.
Ta je odredba zasnovana na Odluci Europske komisije broj 96/603/EZ koja je do-

punjena Odlukom Europske komisije broj 2000/605/EZ po kojoj se negorivi zidni
elementi s manje od 1,0% (u masi ili obujmu, zavisno o tome što je nepovoljnije)
homogeno raspoređenih organskih materijala svrstavaju u požarni razred A1 bez
ispitivanja.
2.14 Paropropusnost
Za zidne elemente predviđene za uporabu u vanjskim elementima zgrade paropropu-
36
snost izražena koeficijentom difuzije vodene pare određena je iz tabličnih vrijednosti
u normi EN 1745 (tablica A.1) i iznosi μ = 5/10.
Prva brojka (5) označuje koeficijent difuzije za smjer kretanja vodene pare izvana
prema unutra, a druga brojka (10) za smjer kretanja iznutra prema van.
2.15 Početna posmična čvrstoća i čvrstoća prionljivosti
Početna posmična čvrstoća i čvrstoća prionjivosti zidnog elementa i morta određuju

se ispitivanjima ili proračunom. Pojedinosti su prikazane u točki 5.4.
2.16 Sadržaj opasnih tvari
Proizvodi ne sadržavaju opasne tvari.
2.17 Označivanje zidnih elemenata
Označivanje pojedinih zidnih elemenata i podaci o njihovim svojstvima mogu se naći

u tehničkim listovima proizvoda na internetskoj stranici Wienerbergera www.wiener-
berger.hr. Na slici 2.1 prikazan je jedan primjer označivanja s tehničkom uputom.
37
slika 2.1. | primjer označivanja zidnih elemenata
38
3
Mort opće namjene, tankoslojni mort i lagani mort
3.1. Općenito
Za zidanje ziđa s “običnim” zidnim elementima Wienerberger prikladni su tvornički
proizvedeni vapneno-cementni mortovi opće namjene M5 i M10. Osim morta Wi-
enerberger mogu se rabiti i drugi tvornički proizvedeni mortovi opće namjene koji
imaju fizikalno-mehanička i kemijska svojstva jednaka Wienerbergerovu mortu.
Za zidanje ziđa “običnim” zidnim elementima Wienerberger prikladan je Wienerber-

gerov lagani mort LM5 poboljšanih toplinskih svojstava.
Zbog nemogućnosti pravilne kontrole svojstava, ne preporučuje se izrada mortova

opće namjene i laganih mortova na gradilištu.
Za zidanje ziđa “preciznim” zidnim elementima Wienerberger prikladan je tvornički

proizveden Wienerbergerov tankoslojni mort TM10 i poliuretanski adheziv DRY-
FIX.extra. Osim tankoslojnog morta Wienerberger mogu se rabiti i drugi tvornički
proizvedeni tankoslojni mortovi koji imaju fizikalno-mehanička i kemijska svojstva
jednaka Wienerbergerovu mortu.
Mort se upotrebljava za zidanje nosivih zidova i stupova te nenosivih (pregradnih)

zidova u ožbukanom ziđu zidanih konstrukcija zgrada.
Za mort opće namjene i lagani mort normom se propisuju svojstva svježega morta
(vrijeme ugradnje, sadržaj klorida, udio pora i obujamska masa) nužna za pravilnu
ugradnju, svojstva očvrsnuloga morta (tlačna čvrstoća, čvrstoća prionjivosti i obujam-
39
ska masa) nužna za postizanje predviđenih svojstava ziđa, a za tankoslojni mort još
i dodatna svojstva koja se odnose na veličinu zrna agregata i vrijeme obradivosti.
Svojstva poliuretanskog adheziva nisu propisana normom.
3.2 Svojstva svježeg morta

3.2.1 Vrijeme ugradivosti
Vrijeme ugradivosti morta opće namjene, laganog morta i tankoslojnog morta nalazi
se u podacima o objavljenim vrijednostima proizvođača morta.
Vrijeme ugradivosti poliuretanskog adheziva je od 5 do 10 minuta. Nakon upotrebe

bocu treba zatvoriti te očistiti pištolj za nanošenje. DRYFIX.extra moguće je rabiti i
naknadno. Na slici 3.1 prikazani su tehnički podaci tog proizvoda.
Proizvod: DRYFIX.extra
Sadržaj doze: 750 ml
Temperatura obrade: -5 °C do +35 °C
Temperatura sadržaja doze: min. 10 °C (idealno + 20 °C do +25 °C)
Postojanost na temperaturi: od - 40 °C do + 0 °C
Vrijeme ugradivosti uz temperaturu od 18 °C i relativnu vlažnost od 60 %: oko 5-10 min
Kapacitet odvlaživanja (uz 18 °C i 60 % RH): nakon oko 20 minuta (Ø3 cm)
Obujamska masa: 16 - 18 kg/m³
Toplinska provodljivost: 0,036 W/mK
Reakcija pri požaru: B2
Izdašnost za debljine zida od 17 do 50 cm: oko 5 m² zid/doza
Izdašnost za debljine zida od 10 do 12 cm: oko 10 m² zid/doza
slika 3.1 | tehnički podaci DRYFIX.extra
40
3.2.2 Sadržaj klorida
Sadržaj klorida u mortu opće namjene, laganom mortu i tankoslojnom mortu može
se ustanoviti iz objavljenih podataka proizvođača.
DRYFIX.extra ne sadržava kloride.
Ako je uzorkovanje obavljeno iz pošiljke u skladu s normom HRN EN 1015-2, a

ispitivanje provedeno u skladu s normom HRN EN 1015-17 primjenom postupka
određivanja sadržaja klorida topljivih u vodi ili primjenom proračuna zasnovanog
na mjerenju sadržaja iona klora u sastojcima morta, sadržaj klorida ne smije biti
veći od objavljene vrijednosti.
3.2.3 Udio pora (sadržaj zraka)
Udio pora u mortu opće namjene, laganom mortu i tankoslojnom mortu može se
utvrditi iz objavljenih podataka proizvođača.
Ako je uzorkovanje obavljeno iz pošiljke u skladu s normom HRN EN 1015-2 a ispiti-

vanje provedeno u skladu s normom HRN EN 1015-7, udio pora (sadržaj zraka) mora
biti unutar objavljenog raspona.
3.2.4 Omjer sastojaka
Mortovi M5 i M10 sastoje se od vapna, cementa, agregata i dodataka. Omjer sasto-

jaka morta može se ustanoviti iz objavljenih podataka proizvođača.
Mort LM5 sastoji se od vapna, cementa, laganog agregata i dodataka. Omjer sasto-
jaka morta može se ustanoviti iz objavljenih podataka proizvođača.
Mort TM10 sastoji se od vapna, cementa, agregata i dodataka. Omjer sastojaka

morta može se ustanoviti iz objavljenih podataka proizvođača.
Sastav DRYFIX.extra zaštićen je patentom.
41
3.3 Svojstva očvrsnuloga morta
3.3.1 Tlačna čvrstoća
Tlačna čvrstoća mortova u N/mm²odgovara njihovoj oznaci (M5, M10, LM5, TM10).
Tlačna čvrstoća određuje se kao srednja vrijednost rezultata ispitivanja.
Sadržaj vapna proračunat kao kalcijev hidroksid Ca(OH)2 obično je veći od 50% ukupne
mase veziva. Točne podatke treba potražiti u objavljenim podacima proizvođača.
Ako je mort uzorkovan iz pošiljke u skladu s normom HRN EN 1015-2 i ispitan u

skladu s normom HRN EN 1015-11, tlačna čvrstoća morta ne smije biti manja od
objavljene tlačne čvrstoće.
3.3.2 Čvrstoća prionjivosti
Početna posmična čvrstoća i čvrstoća prionjivosti zidnog elementa i morta određuju

se ispitivanjima ili proračunom. Pojedinosti su prikazane u točki 4.4.
3.3.3 Vodoupojnost
S obzirom na to da je ziđe zaštićeno od izravnog utjecaja atmosferilija to svojstvo

morta se ne određuje.
3.3.4 Paropropusnost
Paropropusnost morta opće namjene M5: μ = 15/35.

Paropropusnost morta opće namjene M10: μ = 15/35.
Paropropusnost laganog morta LM5: μ = 5/20.
Paropropusnost tankoslojnog morta TM10: μ = 5/20.
Paropropusnost poliuretanskog adheziva: μ = 60/60.
Paropropusnost je određena u skladu s normom EN 1745:2001 (tablica A.12), u

kojoj su navedene vrijednosti koeficijenta difuzije vodene pare za mort predviđen
za upotrebu u vanjskim elementima.
42
3.3.5 Obujamska masa suhoga očvrsnulog morta
Obujamska masa suhoga očvrsnulog morta opće namjene iznosi 1700 - 1900
kg/m³.
Obujamska masa suhoga očvrsnulog laganog morta iznosi 700 kg/m³.
Obujamska masa suhoga očvrsnulog tankoslojnog morta iznosi 1500 kg/m³.
Obujamska masa suhoga očvrsnulog poliuretanskog adheziva morta iznosi 30

kg/m³.
Ako je mort uzorkovan iz pošiljke u skladu s normom HRN EN 1015-2 i ispitan u

skladu s normom HRN EN 1015-10, obujamska masa mora biti u objavljenom
rasponu vrijednosti.
3.3.6 Toplinska provodljivost
Toplinska provodljivost morta opće namjene utvrđena ispitivanjem prema podatku

proizvođača (Baumit): λ 10,dry = 0,80 W / (m K) za P = 50%.
Toplinska provodljivost laganog morta utvrđena ispitivanjem prema podatku

proizvođača (Baumit) λ 10,dry = 0,19 W / (m K) za P = 50%.
Toplinska provodljivost tankoslojnog morta utvrđena ispitivanjem prema podatku

proizvođača (Baumit): λ 10,dry = 0,47 W / (m K) za P = 50%.
Toplinska provodljivost poliuretanskog adheziva DRYFIX.extra u skladu s poda-

cima u normi HRN EN 13165: λ = 0,036 W/(m K).
Ako je mort za ziđe uzorkovan iz pošiljke u skladu s normom HRN EN 1015-2 i

ispitan u skladu s normom HRN EN 1745, toplinska provodljivost mora biti ma-
nja od objavljene vrijednosti. Za poliuretanski adheziv primjenjuju se odredbe
norme HRN EN 13165.
43
3.3.7 Trajnost
Ako se mort rabi u vanjskim zidovima građevine, svi zidni elementi i mort za
zidanje predviđeni su kao potpuno zaštićeni od prodora vode i djelovanja ciklusa
zamrzavanja i odmrzavanja slojem vanjske žbuke odgovarajuće debljine i svoj-
stava, oblogom ili pročeljnim elementima od različitih materijala.
Ako se izvode kao unutarnji zidovi, zidni su elementi i mort za zidanje potpuno
zaštićeni od prodora vode. Stoga se za njih ne postavljaju posebni zahtjevi koji
se odnose na trajnost pri djelovanju ciklusa zamrzavanja i odmrzavanja.
Mort za zidanje razvrstava se u razred otpornosti na zamrzavanje - odmrzavanje

F0 (pasivna izloženost) u skladu s normom HRN EN 771-1.
3.3.8 Dodatni zahtjevi za tankoslojni mort
Za zidanje nosivih i nenosivih zidova rabe se isključivo precizno brušeni zidni

elementi oznake “PROFI” i tankoslojni mort oznake TM10.
Veličina zrna agregata ne smije biti veća od 2 mm.
Ako je mort uzorkovan iz pošiljke u skladu s normom HRN EN 1015-2 i ispitan

u skladu s normom HRN EN 1015-1 veličina zrna agregata mora biti jednaka ili
manja od objavljene vrijednosti.
Vrijeme obradivosti tankoslojnog morta nalazi se u podacima o objavljenim

vrijednostima proizvođača morta.
Ako je mort uzorkovan iz pošiljke u skladu s normom HRN EN 1015-2 i ispitan

u skladu s normom HRN EN 1015-9, vrijeme obradivosti mora biti dulje od
objavljene vrijednosti.
44
3.3.9 Reakcija pri požaru
Mort podliježe požarnim zahtjevima. Reakcija pri požaru određuje se ispitivanjem

ziđa u skladu s normom HRN EN 13501-1.
Mort se razvrstava u požarni razred A1 bez ispitivanja jer sadržava ≤ 1,0 % u

masi ili obujmu homogeno raspoređenih organskih materijala.
Ova je odredba zasnovana na Odluci Europske komisije broj 96/603/EZ koja je

dopunjena Odlukom Europske komisije broj 2000/605/EZ po kojoj se negorivi
mort s manje od 1,0% (u masi ili obujmu, zavisno o tome što je nepovoljnije)
homogeno raspoređenih organskih materijala svrstava u požarni razred A1 bez
ispitivanja.
3.3.10 Miješanje morta na gradilištu
Vrijeme miješanja mjeri se od trenutka kad su dodani svi sastojci. Podrobnije o

miješanju i potrebnoj opremi vidi u poglavlju Upute za gradnju.
3.3.11 Označivanje morta
Označivanje pojedinih mortova i podaci o njihovim svojstvima mogu se naći u

tehničkim listovima i/ili na internetskim stranicama proizvođača.
45
46
4
Ziđe izvedeno od zidnih elemenata Wienerberger i mortova
- značajke ziđa nužne za proračun nosivosti
4.1. Općenito
Pri projektiranju zidanih zgrada projektant konstrukcije mora u proračunu rabiti

normirane značajke ziđa koje se određuju ispitivanjem u skladu s normama niza HRN
EN 1052, kako je prikazano u ovom poglavlju, ili normirane značajke ziđa određene
proračunom, kako su određene u normi HRN EN 1996-1-1.
Wienerberger je proveo opsežna laboratorijska ispitivanja tlačne čvrstoće ziđa

izvedenog od zidnih elemenata iz vlastitoga proizvodnog programa s mortom opće
namjene (M5, M10), laganim mortom (LM5), tankoslojnim mortom (TM10) i poli-
uretanskim adhezivom DRYFIX.extra. Ako projektant predviđa uporabu upravo tih
proizvoda za izradu ziđa, preporučuje se uporaba vrijednosti određenih ispitivanjima.
Ako projektantu nisu unaprijed poznati proizvodi kojima će se zidana zgrada graditi,
preporučuje se uporaba vrijednost određenih proračunom. Proračunske vrijednosti
zasnovane su na formulama danim u normi HRN EN 1996-1-1 a formule su nave-
dene u nastavku.
U projektu je potrebno navesti jesu li upotrijebljene vrijednosti zasnovane na ispiti-

vanjima ili vrijednosti određene proračunom.
U projektu zidane zgrade za proračun nosivosti i uporabljivosti potrebno je poznavati

sljedeće značajke ziđa:
47
- karakterističnu tlačnu čvrstoću u smjeru okomitom na horizontalne sljubnice, fk
- karakterističnu tlačnu čvrstoću u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice
- karakterističnu početnu posmičnu čvrstoću i čvrstoću prianjanja, fvko
- karakterističnu vlačnu čvrstoću, ft
- karakterističnu čvrstoću pri savijanju izvan ravnine, fx1 i fx2
- modul elastičnosti, E
- modul posmika, G.
4.2 Tlačna čvrstoća ziđa u smjeru okomitom na horizontalne sljubnice

4.2.1 Tlačna čvrstoća ziđa određena ispitivanjem
Tlačna čvrstoća ispitnog uzorka ziđa i određuje se iz formule
fi = Fi,max / Ai (N/mm²) (4.1)
gdje je:
Fi,max najveća tlačna sila u trenutku sloma ispitnog uzorka i

Ai ploština poprečnog presjeka zida i okomita na smjer djelovanja tlačne
sile.
Srednja vrijednost tlačne čvrstoće za n ispitnih uzoraka (n ≥ 3) proračuna se iz

izraza
n
fsr = ∑ fi / n (4.2)
i=1
a zatim se karakteristična vrijednost tlačne čvrstoće odredi iz izraza
fk = fsr/1,2 ili (4.3)
fk = fi,min (4.4)
a mjerodavna je manja vrijednost.
48
Ako je n ≥ 5 treba proračunati 5 postotnu fraktilu zasnovanu na razini pouzdanosti
od 95 %.
Karakteristične tlačne čvrstoće određene ispitivanjem za Wienerbergerovo ziđe

navedene su u tablici 4.1. Sve vrijednosti odnose se na uvjete u kojima nema izvijanja
i nema posebnog pridržavanja zida po rubovima.
tablica Karakteristične tlačne čvrstoće ziđa u smjeru okomitom

4.1 na horizontalne sljubnice
vrsta ziđa fk ( N/mm²)

ziđe izvedeno od “običnih” zidnih elemenata s fb=10 N/mm² i
- morta opće namjene M5 4,0
- morta opće namjene M10 4,9
ziđe izvedeno od zidnih elemenata i laganoga morta LM5 2,8
ziđe izvedeno od “preciznih” brušenih zidnih elemenata Porotherm 30 3,82)

i tankoslojnog morta TM10 1) 4,253)
ziđe izvedeno od “preciznih” brušenih zidnih elemenata Porotherm 30 2,6 2)

i DRYFIX.extra 1)
1)
Ispitivanja provedena u IGH.
2)
Vertikalne sljubnice neispunjene mortom.
3)
Horizontalne i vertikalne sljubnice ispunjene mortom.
4.2.2 Tlačna čvrstoća ziđa određena proračunom
U skladu s normom HRN EN 1996-1-1 karakteristična tlačna čvrstoća ziđa izrađenog

od zidnih elemenata s vertikalnim šupljinama svrstanim u skupinu 2 i morta opće
namjene M5 ili M10 određuje se iz izraza:
fk = 0,45 · fb0,7 fm0,3 (N/mm²) (4.5)

gdje je:
fb normalizirana srednja tlačna čvrstoća zidnog elementa u N/mm²
fm nazivna tlačna čvrstoća morta u N/mm².
49
Primjer: Za objavljenu vrijednost f = 12 N/mm² je fb= 13,6 N/mm² i uz fm= 5 N/mm²
dobiva se fk = 4,5 N/mm².
Primjer: Za objavljenu vrijednost f = 12 N/mm² je fb = 13,6 N/mm² i uz fm= 10 N/mm²

dobiva se fk = 5,6 N/mm².

od zidnih elemenata s vertikalnim šupljinama svrstanih u skupinu 2 i laganog morta
LM5 (s obujamskom masom 600 ≤ ρd ≤ 800 kg/m3) određuje se iz izraza:
fk= 0,25 fb0,7 fm0,3 (N/mm²). (4.6)
Primjer: Za objavljenu vrijednost fb= 13,6 N/mm² i fm= 5 N/mm² dobiva se

fk = 2,5 N/mm².

od zidnih elemenata s vertikalnim šupljinama svrstanim u skupinu 2 i tankoslojnog
morta TM10 određuje se iz izraza:
fk= 0,70 fb0,7 (N/mm²) (4.7)
Primjer: Za objavljenu vrijednost fb=13,6 N/mm² dobiva se fk=4,4 N/mm²
Tlačna čvrstoća ziđa izrađenog od zidnih elemenata s vertikalnim šupljinama svrstanim

u skupinu 2 i poliuretanskog adheziva nije obuhvaćena normom HRN EN 1996-1-1.
Ako se, međutim, u formulu (4.7) uvrsti rezultat ispitivanja iz tablice 4.1 tj.
fk=2,6 N/mm, dobiva se jednadžba
fk= 0,42 fb0,7 (N/mm²) (4.8)
koja se može primijeniti za određivanje karakteristične tlačne čvrstoće ziđa izrađenog

s poliuretanskim adhezivom.
50
4.3 Tlačna čvrstoća ziđa u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice
4.3.1 Tlačna čvrstoća ziđa određena ispitivanjem
Tlačna čvrstoća ispitnog uzorka ziđa određuje se kako je opisano u točki 4.2.1. Re-
zultati ispitivanja zasad ne postoje.
4.3.2 Tlačna čvrstoća ziđa određena proračunom

od zidnih elemenata s vertikalnim šupljinama svrstanim u skupinu 2 i morta opće na-
mjene M5 i M10 u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice određuje se iz izraza:
fk = 0,50 x 0,45 fbh0,7 fm0,3 (4.9)

gdje je:
fbh normalizirana srednja tlačna čvrstoća zidnog elementa u smjeru okomitom
na vertikalnu sljubnicu u N/mm²
fm nazivna tlačna čvrstoća morta u N/mm².
Primjer: Za fb = 2,0 N/mm² i normaliziranu vrijednost fbh = 1,13 x 2,0 = 2,26 N/mm²
uz fm = 10 N/mm² dobiva se fk = 0,79 N/mm².

od zidnih elemenata s vertikalnim šupljinama svrstanim u skupinu 2 i laganog morta
LM5 u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice određuje se iz izraza:
fk = 0,50 x 0,25 fbh0,7 fm0,3 (4.10)

od zidnih elemenata s vertikalnim šupljinama svrstanim u skupinu 2 i tankoslojnog
morta TM10 u smjeru okomitom na vertikalne sljubnice određuje se iz izraza:
fk= 0,50 x 0,70 fbh0,7 (N/mm²) (4.11)
51
Primjer: Za fbh = 2,26 N/mm²dobiva se fk = 0,62 N/mm.
Tlačna čvrstoća ziđa izrađenog od zidnih elemenata s vertikalnim šupljinama svr-

stanim u skupinu 2 i poliuretanskog adheziva nije obuhvaćena normom HRN EN
1996-1-1. Analogno formuli (4.8) može se izvesti izraz
fk= 0,50 x 0,42 fbh0,7 (N/mm²) (4.12)
4.4 Posmična čvrstoća ziđa
Početna posmična čvrstoća i čvrstoća prionjivosti zidnih elemenata i morta određuju

se kao karakteristične vrijednosti a mogu se odrediti na dva načina:
a) na osnovi rezultata ispitivanja kao karakteristična vrijednost početne posmične

čvrstoće fvko , i utvrđenog kuta trenja tanα te normalnog opterećenja σ0
b) primjenom proračunskih vrijednosti navedenih u normi HRN EN 1998-1-1 ili u

odgovarajućem nacionalnom dodatku.
4.4.1 Karakteristična posmična čvrstoća ziđa određena ispitivanjem
Objavljena vrijednost karakteristične početne posmične čvrstoće i čvrstoće prionjivosti

određena ispitivanjima određuje se iz formule:
fvk = fvko + tanαk x σ0 N/mm² (4.13)
gdje je:
fvko karakteristična početna posmična čvrstoća pri σ0 = 0
tanαk karakteristična vrijednost koeficijenta trenja utvrđena ispitivanjima
σ0 normalno naprezanje ziđa u razmatranoj horizontalnoj sljubnici.
Za prionjivost “običnih” zidnih elemenata Wienerberger i morta opće namjene i

laganog morta nema eksperimentalnih podataka pa se mogu primijeniti vrijednosti
određene proračunom iz točke 4.4.2.
52
Napomena: Formula 4.14 ne postoji.
Za prionjivost precizno brušenog zidnog elementa i poliuretanskog adheziva DRYFIX.

extra uz ispunjene samo horizontalne sljubnice dobiveno je:

fvk = 0,28 + 0,275 x σ0 (N/mm²). (4.15)
4.4.2 Karakteristična posmična čvrstoća ziđa određena proračunom
Karakteristična početna posmična čvrstoća ziđa fvko određuje se iz tabličnih vrijednosti

danih u normi HRN EN 1996-1-1 i iznosi
fvko = 0,20 N/mm² za mort M5

fvko = 0,30 N/mm² za mort M10
fvko = 0,15 N/mm²za mort LM5
fvko = 0,30 N/mm² za mort TM10.
Karakteristična posmična čvrstoća ziđa fvk određuje se zatim, uz uvjet da se sve sljub-
nice smatraju potpuno ispunjene mortom (uključuje i vertikalne sljubnice s mortnim
džepom ispunjene najmanje 40 % širine zidnog elementa), iz izraza
fvk = fvko + 0,4 σd, (4.16)
ali ne veće od 0,065 · fb, ili fvlt,
gdje je:
fvko karakteristična početna posmična čvrstoća pri nultom tlačnom naprezanju
fvlt granična vrijednost za fvk ako je određena u nacionalnom dodatku
σd proračunsko tlačno naprezanje okomito na smjer posmika u elementu
na promatranoj razini, uzimajući odgovarajuću kombinaciju opterećenja
utemeljenu na prosječnom vertikalnom naprezanju na tlačnoj duljini
zida koja osigurava posmičnu otpornost
fb normalizirana tlačna čvrstoća zidnih elemenata za smjer djelovanja
opterećenja na ispitne uzorke koje je okomito na naliježuću površinu
(13,6 N/mm2).
53
Ako vertikalne sljubnice nisu ispunjene mortom, ali su lica susjednih zidnih eleme-
nata priljubljena jedno uz drugo, karakteristična posmična čvrstoća ziđa određuje
se iz izraza
fvk = 0,5 fvko + 0,4 σd, (4.17)
ali ne veće od 0,045 · fb, ili fvlt.
Čvrstoću prionjivosti potrebno je odrediti za ziđe na koje se postavljaju konstrukcijski

zahtjevi, tj. za nosivo ziđe. Karakteristična početna posmična čvrstoća zidnog elementa
u kombinaciji s određenom vrstom morta specificiranog u skladu s normom HRN EN
998-2 objavljuje se na osnovi ispitivanja opečnih zidnih elemenata uzorkovanih iz
pošiljke u skladu s dodatkom A norme HRN EN 771-1 a ispitanih u skladu s normama
HRN EN 1052-3 ili HRN EN 1052-4.
Karakteristična početna posmična čvrstoća i kut trenja tanα ne smiju biti manji od
objavljene vrijednosti.
Posmična čvrstoća služi za provjeru nosivosti zida opterećenog horizontalnom silom

u vlastitoj ravnini uz pretpostavku da do sloma, nakon dostizanja čvrstoće prionjivosti,
dolazi klizanjem po jednoj od horizontalnih sljubnica.
4.5 Vlačna čvrstoća ziđa
Europska norma EN 1996-1-1 ne predviđa određivanje vlačne čvrstoće ziđa a ne

postoji ni europska norma za metodu ispitivanja tog svojstva. Nacionalni dodatak
toj normi, dokument HRN EN 1996-1-1:2008/NA:2009 navodi da se vlačna čvrstoća
može odrediti ispitivanjem.
Vlačna čvrstoća ziđa (potrebna za proračun na djelovanje potresnog opterećenja)

određuje se na osnovi provedenog ispitivanja iz formule Turnšeka i Čačoviča (1970.)
koja je u Hrvatskoj u uporabi gotovo 40 godina:
ft = - σ0 + [(1,5 τR)2 + (σ0/2)2]0,5 (4.18)

2

54
gdje je:
σ0 = Nd / Aw (4.19)
TR = Hu / Aw (4.20)
σ0 normalno naprezanje zida za odgovarajuću proračunsku situaciju

TR posmično naprezanje u trenutku vlačnog sloma ispitnog uzorka zida uz
otvaranje jedne ili više dijagonalnih pukotina uz istodobno konstantno
vertikalno opterećenje zida koje daje normalno naprezanje σ0 i
horizontalnu silu pri vrhu zida Hu
Nd proračunska vrijednost vertikalne sile (uz γS = 1,0)
Hu horizontalna sila u trenutku sloma zida
Aw ploština poprečnog presjeka zida (Aw = ℓ x t).
Transformacijom izraza (4.18) dobiva se granična vrijednost posmičnog naprezanja:

ft
TR = [ 1 + ( σ0 / ft ) ]0,5 (4.21)
1,5

odnosno ako se iz više ispitivanja iz vrijednosti ft statističkom obradom podataka ili

inženjerskom procjenom utvrdi karakteristična vrijednost vlačne čvrstoće ftk može se
odrediti proračunska vrijednost posmične otpornosti zida
f
TRd = tk [ 1 + ( σ0γM / ftk ) ]0,5 (4.22)
1,5 γM

a proračunska nosivost na horizontalnu silu dobiva se iz izraza
HRd = TRd Aw, (4.22a)
gdje je:
ftd = ftk / γM (4.23)
55
ftd proračunska vrijednost vlačne čvrstoće ziđa
γM parcijalni koeficijent za materijal (npr. γM,a=(2/3)· γM = (2/3)·2,0=1,33 ali
ne manji od 1,5 za izvanrednu proračunsku situaciju, vidi t. 9.6 norme
HRN EN 1998-1).
Primjer: Za ftk = 0,3 N/mm2, σ0 = 0,3 N/mm2 i γM=1,5 dobiva se iz formule (4.22)
TRd = 0,21 N/mm2 a za σ0 = 1,0 N/mm2 TRd = 0,33 N/mm2.
4.6 Čvrstoća na savijanje ziđa izvan ravnine

4.6.1 Čvrstoća na savijanje ziđa određena ispitivanjem
Određuje se čvrstoća na savijanje u skladu s normom HRN EN 1052-2 kad do sloma

dolazi u ravnini usporednoj s horizontalnim sljubnicama morta, fxk1, i čvrstoća na
savijanje kad do sloma dolazi u ravnini okomitoj na horizontalne sljubnice morta
fxk2 (vidi sliku 4.1).
Kad se to svojstvo određuje ispitivanjem, potrebno je ispitati po pet ili više ispitnih
uzoraka opterećenih na svaki od načina prikazanih na slici 4.1.
Zatim se iz postignute sile sloma određuje čvrstoća na savijanje za svaki od ispitnih

uzoraka i i za svaki od smjerova iz izraza:
3 Fi,max (ℓ1 - ℓ2)

fxi = (N/mm2) (4.24)
2 b tu2

3 Fi,max (ℓ1 - ℓ2)

fyi = (N/mm2) (4.25)
2 b2 tu
Oznake su pokazane na slici 4.1.
56
slika 4.1 | dvije mogućnosti savijanja zida izvan ravnine zida
Nakon toga se za svaki smjer proračuna srednja vrijednost čvrstoće na savijanje fmean
iz koje slijedi karakteristična čvrstoća na savijanje ziđa fxk1 iz jednog od izraza:
a) fxk1 = fmean,x / 1,5 za pet ispitnih uzoraka
b) fx1, fx2, fx3, ... fxn, za više od pet ispitnih uzoraka proračunaju se prvo
vrijednosti y1, y2, y3, ... yn, iz y1 = log10 fx1 itd. ... i ymean iz ymean=Σ yn/n.
Tada je yc = ymean - k · s,
gdje je:
s standardna devijacija za n log vrijednosti
k funkcija od n navedena u tablici 4.2
n broj ispitnih uzoraka
57
tablica veza broja ispitnih uzoraka n i faktora k
4.2
n k
6 2,18
7 2,08
8 2,01
9 1,96
10 1,92
Zatim se proračuna karakteristična čvrstoća na savijanje iz izraza:
fxk1 = anti log10 (yc) (N/mm2).
Isto se ponovi za smjer y i odredi fxk2.
Kako za proizvode Wienerbergera podaci o čvrstoći na savijanje ziđa izvan ravnine

određenih ispitivanjem zasada ne postoje, primjenjuju se proračunske vrijednosti
svojstava materijala navedene u točki 4.6.2.
4.6.2 Čvrstoća na savijanje ziđa određena proračunom
Čvrstoća na savijanje ziđa određuje se iz podataka navedenih u normi HRN EN

1996-1-1 (preporučene vrijednosti), odnosno iz Nacionalnog dodatka HRN EN 1991-
1-1:2005/NA:2009. Numeričke vrijednosti karakterističnih čvrstoća navedene su u
tablici 5.3
4.7 Modul elastičnosti ziđa

4.7.1 Modul elastičnosti određen ispitivanjem
Modul elastičnosti Ei ispitnoga uzorka i određuje se tijekom tlačnog ispitivanja zida

u skladu s normom HRN EN 1052-1 kao kratkotrajni sekantni modul iz srednjih
58
tablica karakteristična čvrstoća na savijanje ziđa izvan ravnine
4.3
zidni element mort fxk1 ( N/mm²) f xk2 ( N/mm²)

(slika 4.1 - lijevo) (slika 4.1 - desno)
. M5 0,10 0,40
m10 0,10 0,40
opečni lm5 0,10 0,40
tm10 0,15 0,15
drvfix.extra nema podataka nema podataka
vrijednosti relativnih deformacija u smjeru djelovanja tlačne sile, mjerenih na četiri

mjerna mjesta i očitanih pri naprezanju jednakom jednoj trećini najvećega dose-
gnutog naprezanja
Ei = Fi,max / (3 εi Ai) (N/mm2) (4.26)
gdje je:
Fi,max najveća tlačna sila tj. sila pri slomu ispitnog uzorka i
εi srednja vrijednost relativne deformacije pri naprezanju σi = Fi,max/3Ai
Ai ploština poprečnog presjeka ispitnog uzorka
Zatim se modul elastičnosti E zida odredi kao srednja vrijednost modula pojedinih
ispitnih uzoraka.
4.7.2.
Modul elastičnosti određen proračunom
Modul elastičnosti određuje se proračunom iz izraza danog u normi HRN EN 1996-

1-1 odnosno odgovarajućem nacionalnom dodatku:
E = 1000 fk (N/mm2) (4.27)
gdje je fk karakteristična tlačna čvrstoća zida.
59
4.7.3 Dugotrajni modul elastičnosti
Dugotrajni modul elastičnosti dobiva se iz kratkotrajnog modula umanjenog za

učinke puzanja:
Elongterm = E / (1 + Φ∞) (4.28)

gdje je:
Φ∞ konačna vrijednost koeficijenta puzanja. Može se uzeti Φ∞ = 0,5 do 1,5.
4.8 Modul posmika ziđa

4.8.1 Modul posmika određen ispitivanjem
Modul posmika određuje se zasad nenormiranim ispitivanjem s ciljem utvrđivanja

njegove vrijednosti za proračun potresne otpornosti ziđa. Na osnovi mnogobrojnih
rezultata ispitivanja može se u izvanrednoj proračunskoj situaciji (djelovanje potresa)
uzeti:
G = 0,16 E (N/mm2). (4.29)
4.8.2 Modul posmika određen proračunom
Modul posmika uzima se u skladu s normom HRN EN 1996-1-1 s 40 % vrijednosti

kratkotrajnog modula elastičnosti E za stalne i prolazne proračunske situacije:
G = 0,4 E (N/mm2). (4.30)
Ova vrijednost ne odnosi se na modul posmika za izvanrednu proračunsku situaciju

(proračun na djelovanje potresa). U takvoj proračunskoj situaciji treba upotrijebiti
izraz (4.29).
60
4.9 Otpornost zida (proračunska nosivost) pri djelovanju tlačne
sile za različite rubne uvjete i vitkosti
Za zgradu kao cjelinu moraju biti zadovoljeni uvjeti iz 5. poglavlja norme HRN EN
1996-1-1 za stalne i prolazne proračunske situacije i iz norme HRN EN 1998-1 za
izvanrednu proračunsku situaciju (potres). Za proračun graničnog stanja nosivosti
ziđa treba ispuniti uvjete iz 6. poglavlja norme HRN EN 1996-1-1. Ovdje se navo-
de dijelovi bitni za proračun ziđa izgrađenog od zidnih elemenata iz proizvodnog
programa Wienerbergera i odgovarajućih mortova. Za određene pojedinosti treba
pogledati normu.
Otpornost ziđa na vertikalno opterećenje ovisi o geometrijskim svojstvima zida,
učinku ekscentričnosti i svojstvima materijala ziđa.

U graničnom stanju nosivosti proračunska vrijednost vertikalnog opterećenja koje
djeluje na ziđe NEd mora biti manja ili jednaka proračunskoj vrijednosti otpornosti
ziđa na vertikalno opterećenje NRd tako da je zadovoljen uvjet:
NEd ≤ NRd (kN). (4.31)
Proračunska otpornost na vertikalno opterećenje jednoslojnog zida po jedinici duljine,

NRd, dana je izrazom:
NRd = Φ t fd (kN/m). (4.32)
gdje je:
Φ koeficijent smanjenja nosivosti Φi na vrhu ili u podnožju zida, ili Φm,
na sredini zida kojim se uzimaju u obzir učinci vitkosti i ekscentričnosti
opterećenja
t debljina zida
fd proračunska tlačna čvrstoća ziđa, fd = fk /γM.
Vrijednost faktora smanjenja nosivosti za vitkost i ekscentričnost određuje se iz

izraza navedenih u nastavku.
61
(a) Na vrhu ili u podnožju zida (Φi)
Φi = 1 - 2 ei / t (4.33)
gdje je:
t debljina zida.
ei ekscentričnost na vrhu ili u podnožju zida proračunata iz izraza
ei = Mid /Nid + ehe + einit ≥ 0,05 t. (4.34)
Mid proračunski moment savijanja na vrhu ili u podnožju zida koji proizlazi iz
ekscentričnosti opterećenja stropa na osloncu
Nid proračunsko vertikalno opterećenje na vrhu ili u podnožju zida
ehe ekscentričnost na vrhu ili u podnožju zida a proizlazi iz horizontalnih
opterećenja (npr. vjetar)
einit početna ekscentričnost.
(b) Na sredini visine zida Φm
Primjenom pojednostavnjenih općih načela danih u normi HRN EN 1996-1-1 faktor

smanjenja unutar srednje visine zida Φm smije se odrediti iz izraza
Φm = A1 e a (4.35)
gdje je:
e - baza prirodnog logaritma
a = - u2/2
A1 = 1 - 2 emk / t
(hef / t) - 1,67
u= (4.36)
23 - 37 emk / t

62
emk= em+ ek ≥ 0,05 t
em = Mmd / Nmd + ehm ± einit

gdje je:
emk ekscentričnost u sredini visine zida
em ekscentričnost zbog opterećenja
Mmd proračunska vrijednost najvećeg momenta savijanja na sredini visine
zida koji proizlazi iz momenata na vrhu i u podnožju zida uključujući i sva
ekscentrična opterećenja na licu zida (npr. na konzolama)
Nmd proračunsko vertikalno opterećenje u sredini visine zida, uključujući
i sva ekscentrična opterećenje na licu zida (npr. na konzolama)
ehm ekscentričnost na sredini visine koja proizlazi iz horizontalnih opterećenja
(npr. vjetra)
einit početna ekscentričnost
hef proračunska visina zavisna o uvjetima pridržanosti ili ukrućenja
t debljina zida
ek ekscentričnost od puzanja, proračunata iz izraza
ek = 0,002 Φ∞ (hef / t) (t em)0,5. Za vitkost λc ≤ 15 je ek = 0
Φ∞ konačna vrijednost koeficijent puzanja.
Proračunska otpornost zida pri djelovanju tlačne sile može se odrediti osim na opisani
(“točni”) način i u skladu s normom HRN EN 1996-3 pojednostavnjenim proračunskim
metodama navedenim u 4. točki te norme. Za primjenu projednostavnjenih prora-
čunskih metoda moraju biti ispunjeni neki uvjeti detaljno navedeni u toj normi koji
su u uobičajenoj stambenoj zidanoj zgradi uglavnom uvijek ispunjeni (visina zgrade,
raspon stropova, svijetla visina kata, veličina promjenjivih djelovanja, postojanje
horizontalnih serklaža, kontinuitet zidova po visini itd.).
Primjenom pojednostavljenih metoda proračunate su vrijednosti proračunske otpor-

nosti vertikalno opterećenih zidova za različite rubne uvjete, tri različite debljine zida i
pet vrsta mortova, uz parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal γM=2,0, što odgovara
I. kategoriji kontrole proizvoda. Proračuni su provedeni uz pretpostavku normalizirane
tlačne čvrstoće zidnih elemenata fb,n = 1,13 N/mm2 što odgovara srednjoj vrijednosti
63
tlačne čvrstoće fb=1,0 N/mm2. Te su vrijednosti tablično prikazane u prilogu A i mogu
poslužiti projektantu za brzo određivanje nosivosti odabranog zida.
4.10 Otpornost zida pri djelovanju posmične sile
U graničnom stanju nosivosti proračunska vrijednost posmične (poprečne) sile

koja djeluju na zid VEd mora biti manja ili jednaka proračunskoj otpornosti zida na
posmičnu silu VRd, tako da je zadovoljen uvjet:
VEd ≤ VRd (kN). (4.37)
Proračunska otpornost na posmičnu silu određena je izrazom:
VRd = fvd t lc (kN) (4.38)
gdje je:
fvd proračunska posmična čvrstoća ziđa, dobivena iz točke 4.4, jednadžbe
(4.16) ili (4.17) za prosječno vertikalno naprezanje tlačno opterećenog
dijela zida; fvd = fvk/γM
t debljina zida
lc duljina tlačno opterećenog dijela zida, zanemarujući sve vlačno naprezane
dijelove zida.
4.11 Otpornost zida pri istodobnom djelovanju vertikalne

i posmične sile
Takvo djelovanje tipično je za izvanrednu proračunsku situaciju, tj. za djelovanje stalnog

opterećenja i potresa. Više o djelovanju potresa na zidane zgrade i proračunu vidi u
poglavlju 5. Proračunska otpornost određuje se iz jednadžbi (4.22) i (4.22a).
4.12 Omeđeno ziđe
Omeđeno ziđe je ziđe pojačano vertikalnim i horizontalnim serklažima. Vertikalni serklaži

nisu vertikalno opterećeni elementi (osim vlastitom težinom). Omeđeno ziđe nosi vertikal-
no opterećenje prema istim načelima kao nearmirano ziđe. Kod opterećenja horizontalnim
64
opterećenjem vertikalni serklaži pridonose ponajprije povećanju duktilnosti ziđa, a zatim
i povećanju otpornosti na djelovanje poprečne sile i momenta savijanja u ravnini zida.
Pri određivanju proračunske otpornosti presjeka za djelovanje momenta savijanja u

tlačnom se području smije pretpostaviti blok tlačnog naprezanja koji se zasniva samo na
tlačnoj čvrstoći ziđa. Tlačnu armaturu i beton serklaža u tlačnom području treba zane-
mariti. Vlačna armatura serklaža smije se uzeti u obzir pa se otpornost tako opterećenog
sklopa proračunava prema načelima koja vrijede za armirani beton uz fizikalno-mehanička
svojstva ziđa (tlačna čvrstoća).
Pri određivanju proračunske otpornosti presjeka za djelovanje posmične (poprečne) sile

otpornost na posmik treba odrediti kao zbroj posmične otpornosti ziđa i posmične otpor-
nosti betona omeđujućih elemenata (dvaju vertikalnih serklaža). U proračunu doprinosa
posmične otpornosti ziđa koriste se pravila za nearmirano ziđe izloženo posmičnom
opterećenju (formula 4.37), uzimajući u obzir duljinu ziđa lc. U proračunu doprinosa
posmične otpornosti betona vrijede pravila dana u normi HRN EN 1992-1-1. Armaturu
omeđujućih elemenata ne treba uzeti u obzir.
Posmična otpornost omeđenog ziđa stoga iznosi
VRd, mc = VRd,m + VRd,c (4.39)
gdje je:
VRd,m = VRd, proračunska posmična otpornost zida (formula (4.38))
VRd,c proračunska posmična otpornost dvaju vertikalnih serklaža.
Prema točki 6.2.2 norme HRN EN 1992-1-1 VRd,c proračunava se iz izraza
VRd,c = 2 Ac (vmin + k1 σcp) (4.40)
gdje je:
Ac ploština poprečnog presjeka jednog vertikalnog serklaža
vmin = 0,035 k3/2 fck1/2
k1 = 0,15
65
σcp = NEd /Ac
k = 1 + (200/d)0,5 ≤ 2,0 uz d u mm (d = 160, 200 ili 300 mm, vidi tablicu 4.4)
fck karakteristična tlačna čvrstoća betona vertikalnog serklaža.
Kako se izraz k1σcp u formuli (4.40) može zanemariti jer je vertikalni serklaž neznatno
opterećen vertikalnim opterećenjem pa je σcp ≈ 0, dobiva se
VRd,c = 2 Ac vmin (4.41)
Napomena: Vrijednosti u formulama (4.40) i (4.41) već sadržavaju parcijalni koefi-

cijent za otpornost betona γM.
Vrijednost vmin proračunata je za uobičajene dimenzije poprečnih presjeka vertikalnih

serklaža i razrede tlačne čvrstoće betona u tablici 4.4.
tablica vrijednosti vmin u N/mm2 za uobičajene dimenzije poprečnih presjeka i razrede

4.4 betona vertikalnih serklaža
dimenzije poprečnog razred tlačne čvrstoće betona

presjeka vertikalnog c20/25 c25/30 c30/37
serklaža Ac u mm x mm vmin (N/mm2)
160 x 160 0,44 0,50 0,54
200 x 200 0,44 0,50 0,54
300 x 300 0,38 0,43 0,47
66
5
djelovanje potresa na zidane ograde
5.1. Aktualno stanje normizacije

i Tehnički propis za zidane konstrukcije
U trenutku pisanja ove publikacije na snazi je Tehnički propis za zidane konstruk-

cije, TPZK, (“Narodne novine” 1/2007) na osnovi kojega su eurokodovi nizova
ENV (europske prednorme) uvedene u hrvatsku regulativu kao norme označene
oznakom HRN ENV XXXX. Uz njih postoje i parametri određeni na nacionalnoj
razini kao “okvirne vrijednosti” za one vrijednosti za koje je to tim prednormama
bilo predviđeno.
Kako su s danom 1. 1. 2009. u hrvatskom normizacijskom sustavu prihvaćene

završne verzije tih norma (nizovi HRN EN) u engleskom izvorniku i kako se očekuje
da one izmjenom TPZK-a stupe u obveznu primjenu najkasnije do 2010., u ovoj
će se publikaciji prikazi zasnivati na nizovima HRN EN XXXX. U istom se roku
očekuje i dovršetak rada i objava norma - nacionalnih dodataka (engl. National
Annex - NA) s oznakom HRN EN XXXX/NA koji će sadržavati nacionalno određe-
ne parametre. Tada će, na primjer, norma za projektiranje zidanih konstrukcija
imati oznaku HRN EN 1996-1-1:2008, a norma - nacionalni dodatak HRN EN
1996-1-1/NA:2009.
67
5.2 Načela i pravila projektiranja zidanih konstrukcija
otpornih na potres
5.2.1 Općenito
Načela i pravila projektiranja zidanih konstrukcija neovisno o potresnom području

navedena su u normama niza HRN EN 1996 i ovdje se ne navode. Načela i pravila
projektiranja zgrada otpornih na potres navedena u normi HRN EN 1998-1 ovdje se
navode u mjeri nužnoj za projektiranje i proračun zidanih zgrada.
Svrha je tih načela i pravila da se u slučaju potresa zaštite ljudski životi (ispunjenje
zahtjeva “ne smije doći do rušenja”), ograniči šteta (ispunjenje zahtjeva ograničenog
oštećenja) i da konstrukcije bitne za civilnu zaštitu ostanu u funkciji. Osim općih
pretpostavki u normi HRN EN 1990:2002, točka 1.3, primjenjuju se i sljedeće: pret-
postavlja se da tijekom faze građenja ili tijekom daljnje uporabe konstrukcije neće
doći do promjene konstrukcije.
Načela i pravila provode se provjerom graničnih stanja nosivosti i graničnih stanja

oštećenja. Granična stanja nosivosti su stanja povezana s rušenjem ili drugim obli-
cima konstrukcijskoga sloma koja mogu ugroziti sigurnosti ljudi. Granična stanja
oštećenja su stanja povezana s oštećenjem nakon kojeg specificirani uporabni
zahtjevi više nisu ispunjeni.
Samo za zidane zgrade postoje posebna pravila za “jednostavne zidane zgrade”, a

navedena su u točki 7. Smatra se da za takve zgrade usklađenost s tim pravilima
znači zadovoljenje osnovnih zahtjeva norme EN 1998-1 bez provjeravanja sigurnosti
proračunom.
5.2.2 Granično stanje nosivosti
Konstrukcija kao cjelina mora biti provjerena kako bi se osiguralo da je pri proračun-
skom potresnom djelovanju stabilna. U obzir se moraju uzeti stabilnost na prevrtanje
i stabilnost na klizanje. Mora se, zatim, provjeriti da elementi temelja i temeljno tlo
mogu preuzeti unutarnje sile nastale odzivom konstrukcije iznad temelja bez znatnih
trajnih deformiranja. Također se mora provjeriti da pri proračunskom potresnom
68
djelovanju ponašanje nekonstrukcijskih elemenata ne predstavlja rizik za osobe i
da nema nepovoljan učinak na odziv konstrukcijskih elemenata.
5.2.3 Stanje ograničenog oštećenja
Zadovoljenjem uvjeta ograničenog deformiranja mora se osigurati prikladan stupanj

pouzdanosti na neprihvatljivo oštećenje.
5.2.4 Oblikovanje
Koliko je god moguće, konstrukcije trebaju imati jednostavne i pravilne oblike u tlocrtu
i po visini. Ako je nužno, to se može postići podjelom konstrukcije razdjelnicama na
dinamički neovisne jedinice.
Zbog osiguravanja općega duktilnog ponašanja i trošenja energije krhki se slom ili
prerano stvaranje nestabilnih mehanizama mora izbjeći.
5.2.5 Djelovanje potresa
Potresna opasnost za građevine određuje se utvrđivanjem proračunskih horizon-

talnih ubrzanja zavisnih o potresnom području. Područje Hrvatske podijeljeno je
danas valjanom seizmološkom kartom na nekoliko područja označenih brojevima
6, 7, 8 i 9 koja se razlikuju po vrijednosti referentnoga horizontalnog ubrzanja. Nova
seizmološka karta Hrvatske je u izradi. Do njezina stupanja na snagu primjenjuju se
odredbe Nacionalnog dokumenta za primjenu norme HRN ENV 1998-1-1. Potresnim
područjima dodijeljena su ova proračunska horizontalna ubrzanja:
područje 6 0,05g
područje 7 0,10g
područje 8 0,20g
područje 9 0,30g
69
Čakovec
Varaždin
Koprivnica
8
Ljubljana 9
Bjelovar
8
Zagreb Osijek
8 8 7
Sisak 7
Karlovac 8
Rijeka 9 8 Vukovar
7 Vinkovci
8 Požega
Slavonski Brod 7
Pula
7 Banja Luka
6
6
Zadar
7
8 Sarajevo
Šibenik
8
Split 9
Mostar
slika 5.1 | potresna područja hrvatske prema sadašnjoj seizmološkoj karti
Potresno djelovanje (vidi točku 6.3) u horizontalnom smjeru određuje se iz prora-

čunskog spektra odziva koji je dan izrazima:
70
2 T 2,5 2
0 ≤ T ≤ TB: Sd(T) = ag S [ + ( - )] (5.1)
3 TB q 3

TB ≤ T ≤ TC: Sd(T) = ag S 2,5 / q (5.2)
gdje je:
ag proračunsko ubrzanje temeljenog tla tipa A: ag = agR γI
γI faktor važnosti građevine; razredu važnosti II. (obične zgrade) odgovara
faktor važnosti γI=1,0
S faktor tla
T period oscilacija linearnog sustava s jednim stupnjem slobode
TB donja granica perioda na horizontalnom dijelu spektralnog ubrzanja
TC gornja granica perioda na horizontalnom dijelu spektralnog ubrzanja
Sd(T) ordinata proračunskog spektra
q faktor ponašanja.
Period T je procijenjeni period oscilacija zgrade koji se za potrebe proračuna može

odrediti po jednostavnoj formuli
T = 0,05 N (s) (5.3)
gdje je N broj katova iznad krute temeljne konstrukcije.
Dopušteno je period procijeniti i po drugim empirijskim formulama navedenim u

normi HRN EN 1998-1.
U tablici 6.1 dane su vrijednosti parametara iz formula (5.1) i (5.2) za dva tipa
spektara. Tip 1 rabi se za vrlo jake potrese magnitude Ms ≥ 5,5 odnosno za agR
≥ 2 m/s2 a tip 2 za ostale potrese magnitude Ms < 5,5 odnosno za agR < 2 m/s2.
Navedene su vrijednosti primjenjive za zidane zgrade.
Razredba temeljnih tala dana je u tablici 3.1 norme HRN EN 1998-1. Faktor
ponašanja q kojim se u obzir uzima sposobnost trošenja potresne energije i
neelastičnog ponašanja nosive konstrukcije definiran je u Nacionalnom dodatku
71
HRN EN 1998-1/NA:2009. On iznosi za nearmirano ziđe q=2,0 a za omeđeno
ziđe q=2,5.
tablica vrijednosti parametara u formulama (5.1) i (5.2)

5.1
tip temeljnog spektar tipa I; M s ≥ 5,5 spektar tipa 2; M s < 5,5

tla (vrlo jaki potresi) (ostali potresi)
s t b (s) t c (s) s t b (s) t c (s)
a 1,0 0,15 0,4 1,0 0,05 0,25
b 1,2 0,15 0,5 1,35 0,05 0,25
c 1,15 0,20 0,6 1,5 0,10 0,25
d 1,35 0,20 0,8 1,8 0,10 0,30
e 1,4 0,15 0,5 1,6 0,05 0,25
5.2.6 Kombinacija potresnog djelovanja s drugim djelovanjima

Potresno djelovanje određuje se iz izraza
∑ Gk,j „+“ ∑ ψ2,i Qk,i (5.4)
gdje je:
Gk,j stalno djelovanje (bez parcijalnog koeficijenta!)
ψE,i koeficijent kombinacije za promjenjivo djelovanje i za nazovistalno
promjenjivo djelovanje koji za obične zidane zgrade iznosi ψ2,i= φ
ψ21 = 0,5 x 0,3 = 0,15.
5.3 Proračun potresnih sila

5.3.1 Vodeća načela projekta
U fazi idejnog projekta zgrada mora zadovoljiti načela:

- jednostavnost konstrukcije
- jednoličnost, simetrija i prekobrojnost elemenata (redundantnost)
72
- otpornost i krutost u dva smjera
- otpornost i krutost na torziju
- kruta dijafragma u razini kata
- prikladnost temelja.
Jednostavnost konstrukcije karakterizira postojanje jasnih i izravnih putova prijenosa

potresnih sila, jer je modeliranje, proračun, dimenzioniranje, oblikovanje pojedinosti i
građenje jednostavnih konstrukcija podložno mnogo manjoj nesigurnosti ponašanja
pri potresu. Jednoličnost u tlocrtu znači ravnomjernu raspodjelu konstrukcijskih ele-
menata koja omogućuje jednoliku raspodjelu djelovanja na te elemente. Jednoličnost
po visini zgrade osigurava izbjegavanje koncentracije naprezanja i velikih zahtjeva za
duktilnošću koji mogu prouzročiti prerano rušenje. Svi nosivi sustavi koji preuzimaju
bočna opterećenja moraju se bez prekida protezati od temelja do vrha zgrade ili do
određenog dijela ukupne visine.
Bliskost položaja središta masa i središta otpornosti i krutosti eliminiraju ekscentrič-

nosti masa i krutosti koji uzrokuju proračunom teško kontrolirane torzijske učinke.
Horizontalno gibanje u potresu dvosmjerna je pojava pa stoga zgrada mora biti

izgrađena tako da se odupre horizontalnim djelovanjima iz svakog smjera. Zbog
toga konstrukcijski elementi trebaju biti raspoređeni u tlocrtno ortogonalnim
smjerovima kako bi se osigurale slične značajke otpornosti i krutosti u oba
glavna smjera.
U zgradama stropovi imaju vrlo bitnu ulogu u općem ponašanju konstrukcije

pri potresu. Oni djeluju kao horizontalne dijafragme koje prikupljaju i prenose
inercijske sile na vertikalne konstrukcijske elemente i osiguravaju da ti sustavi
djeluju zajedno pri preuzimanju horizontalnoga potresnog djelovanja. Zbog
toga stropovi trebaju imati dovoljnu krutost u vlastitoj ravnini zbog raspodjele
horizontalnih inercijskih sila na vertikalne konstrukcijske elemente u skladu s
pretpostavkama proračuna.
Temelji zidane zgrade moraju biti izvedeni od armiranog betona i moraju imati
krutost koja osigurava zgradi jednoličnu potresnu uzbudu.
73
Ako navedeni kriteriji vodećih načela projekta nisu ispunjeni, ili postoji sumnja
jesu li zadovoljeni, podrobnija pravila i upute treba potražiti u točki 4.2.3 norme
HRN EN 1998-1.
5.3.2 Modeliranje konstrukcije
Model zgrade mora odgovarajuće predstavljati raspodjelu krutosti i masa ako

su pri razmatranomu potresnom djelovanju svi značajni oblici deformiranja i
inercijske sile ispravno uzete u obzir. Nosiva se konstrukcija smije promatrati
kao određen broj sustava koji preuzimaju vertikalna i horizontalna opterećenja
povezanih horizontalnim dijafragmama. Za zgrade koje su u skladu s kriterijima
za pravilnost u tlocrtu proračun se smije provesti primjenom dvaju ravninskih
modela, po jedan za svaki glavni smjer.
Kako bi se u obzir uzele nesigurnosti u položaju masa i prostorne promjene po-

tresnog gibanja, smatra se da je proračunato središte masa na svakom stropu
i pomaknuto iz svoga nazivnog položaja u svakom smjeru za slučajnu ekscen-
tričnost (slučajni torzijski učinak):
eai = ± 0,05 Li (5.5)
gdje je:
eai slučajna ekscentričnost mase i od svojeg nazivnog položaja uzeta na
svim stropovima u istom smjeru
Li dimenzija stropa okomito na smjer potresnog djelovanja.
5.3.3 Potresne sile
Učinci potresa i drugih djelovanja obuhvaćenih proračunskom potresnom situ-

acijom određuju se na osnovi linearno-elastičnog ponašanja konstrukcije.
Referentna metoda određivanja potresnih učinaka modalni je proračun primje-

nom spektra odziva uz primjenu linearno-elastičnog modela konstrukcije koje
se pojednostavnjeno naziva metodom proračuna bočnih sila.
74
Potresna poprečna sila u podnožju zgrade, Fb, za svaki horizontalni smjer u kojem
se zgrada proračunava određuje se iz izraza:
Fb = Sd(T1) m (5.6)
gdje je:
Sd(T) ordinata proračunskog spektra za period T
T osnovni period vibracija zgrade pri bočnom gibanju i u promatranom
smjeru
m ukupna masa zgrade iznad temelja ili iznad gornjeg ruba krutog podruma
proračunana u skladu s formulom (5.4).
Ako se osnovni oblik vibracija približno prikaže horizontalnim pomacima koji se

po visini linearno povećavaju, mogu se horizontalne sile u razini pojedinog kata
Fi odrediti prema formuli:
zi mi
Fi = Fb (5.7)
∑ zj mj
gdje je:
zi, zj visina masa mi, mj iznad razine potresnog djelovanja (temelja ili gornjeg
ruba krutog podruma).
Horizontalne sile Fi određene u skladu s formulom (5.6) raspodjeljuju se na sustav

koji preuzima bočno opterećenje uz pretpostavku stropova krutih u vlastitoj
ravnini. Torzija se u obzir uzima na način određen normom HRN EN 1998-1.
5.4 Posebna pravila za zidane zgrade u potresnim područjima
Normalizirana tlačna čvrstoća zidnih elemenata određena u skladu s normom

HRN EN 772-1 ne treba biti manja od:
- za opterećenje okomito na horizontalnu sljubnicu - fb,min

- za opterećenje okomito na vertikalnu sljubnicu - fbh,min.
75
U Nacionalnom dodatku HRN EN 1998-1/NA:2009 za opečne zidne elemente
određeno je fb,min = 5 N/mm2 i fbh,min = 2 N/mm2.
Za mort se zahtijeva najmanja čvrstoća fm,min. U Nacionalnom dodatku za opeč-

ne zidne elemente određeno je fm,min=5 N/mm2 za nearmirano i omeđeno ziđe i
fm,min=10 N/mm2 za armirano ziđe.
Povezivanje vertikalnih sljubnica zidnih elemenata moguće je na tri načina:
a) sljubnice su potpuno ispunjene mortom

b) sljubnice su neispunjene
c) sljubnice su neispunjene ali postoji mehaničko zahvaćanje između zidnih
elemenata.
Nacionalnim dodatkom u potresnim je područjima dopušten samo način a) koji

obuhvaća i vertikalne sljubnice koje su ispunjene mortom najmanje 40 % ploštine
i imaju mortni džep pa se svrstavaju u potpuno ispunjene sljubnice.
Zavisno o tipu ziđa koje se rabi za potresno otporne elemente, zidane zgrade
razvrstavaju se u jedan od ovih tipova gradnje:
a) gradnja nearmiranim ziđem

b) gradnja omeđenim ziđem (vertikalni i horizontalni serklaži)
c) gradnja armiranim ziđem.
Gradnja zgrada nearmiranim ziđem u nekim je potresnim područjima ograničena.

Kriteriji su definirani u Nacionalnom dodatku HRN EN 1998-1/NA:2009.
U tablici 5.2 navedeni su za tipove gradnje a) do c) rasponi dopuštenih graničnih

vrijednosti faktora ponašanja q.
Proračun modela konstrukcije mora predstavljati svojstva krutosti cijelog su-

stava. Krutost konstrukcijskih elemenata mora se odrediti uzimajući u obzir
deformiranja zbog savijanja i posmika. U proračunu se smije uzeti elastična
krutost neraspucanog stanja ili, čemu se daje prednost i što je realnije, krutost
76
za raspucalo stanje kako bi se bolje približio nagib prve grane bilinearnog modela
sila – deformiranje konstrukcijskog elementa. Ako svojstva krutosti nisu točno
određivana, smije se krutost pri savijanju i posmiku za raspucalo stanje uzeti
kao polovina elastične krutosti neraspucaloga bruto presjeka.
tablica tipovi gradnje i rasponi vrijednosti faktora ponašanja q

5.2
faktor ponašanja faktor ponašanja q

tip gradnje q prema hrn en prema nacional-
1998-1:2008 nom dodatku hrn
en 1998-1/na:2009*)
nearmirano ziđe u skladu samo s nor- 1,5 --
mom hrn en 1996 (samo za slučajeve
male seizmičnosti
nearmirano ziđe u skladu s normom 1,5 - 2,5 2,0
hrn en 1998-1:2008
omeđeno ziđe 2,0 - 3,0 2,5
armirano ziđe 2,5 - 3,0 2,5
*) Mora biti zasnovan na eksperimentalnim provjerama.
Ukupna poprečna sila u podnožju zgrade dobivena linearnim proračunom smije

se preraspodijeliti među zidovima uz uvjet:
a) da je zadovoljena opća ravnoteža (tj. postignuta je ista ukupna poprečna sila

u podnožju i isti položaj rezultante sila)
b) da poprečna sila ni u kojem zidu nije smanjena za više od 25 % i da nije pove-

ćana za više od 33 %, i
c) da su u obzir uzete posljedice preraspodjele na dijafragme.
Za geometrijske odnose nosivih zidova u tablici 5.3 dane su preporučene vrijed-

nosti prema normi EN 1998-1. U Nacionalnom dodatku (dokument u pripremi)
smiju se ustanoviti druge vrijednosti.
77
tablica preporučeni geometrijski zahtjevi za nosive zidove
5.3
Tip ziđa tef,min (mm) (h ef / tef) max (l/h) min

Nearmirano ziđe 240 12 0,4
Omeđeno ziđe 240 15 0,3
Armirano ziđe 240 15 nema ograničenja
Upotrijebljeni simboli imaju sljedeće značenje:

tef debljina zida (vidi normu HRN EN 1996-1-1:2008)
h ef proračunska visina zida (vidi normu HRN EN 1996-1-1:2008)
h veća svijetla visina otvora uz zid
l duljina zida
Zgrade koje se grade od nearmiranog ziđa moraju imati horizontalne serklaže u

razini stropnih konstrukcija. Serklaži moraju biti armirani u skladu s normom naj-
manje s 200 mm2 (4Φ8 mm), no preporučuje se odabrati najmanje 4Φ10 mm.
Zgrade koje se grade s omeđenim ziđem moraju imati međusobno povezane i

usidrene horizontalne i vertikalne serklaže. Serklaži se izvode nakon izrade ziđa.
Poprečni presjek serklaža ne smije biti manji od 15 x 15 cm. Uzdužna armatura
serklaža omeđenog ziđa treba imati presjek najmanje 300 mm2 (4Φ10 mm),
ali ne više od 0,01 Ac, gdje je Ac ploština poprečnog presjeka betona. Najmanja
količina spona je Φ5/150 mm.
Za armiranje rabi se čelik B500B ili B500C. Armatura se preklapa na duljini 60Φ.
Vertikalni serklaži postavljaju se:

- na slobodnim rubovima svakog nosivog zidnog elementa
- s obje strane svakog otvora u zidu čija je ploština veća od 1,5 m2 1)
1) Ovu odredbu norme HRN EN 1998-1 o vertikalnim serklažima može se tumačiti ovako:
a) Ako je ploština otvora u zidu između dvaju vertikalnih serklaža manja od 1,5 m2 veličina otvora se zanemaruje, a zid
smatra omeđenim tim vertikalnim serklažima.
b) Ako je ploština otvora u zidu veća od 1,5 m2 i ako su oko otvora postavljeni vertikalni serklaži, puni zid između dvaju
vertikalnih serklaža a ispred i iza otvora smatra se omeđenim.
c) Ako oko otvora ploštine veće od 1,5 m2 nema vertikalnih serklaža, taj se zid smatra neomeđenim.
Kako će u slučaju c) u jednoj zgradi biti omeđenih i neomeđenih zidova projektant mora odlučiti kojim će faktorom pona-
šanja q proračunati zgradu. Nije moguće pojedinim zidovima dodijeliti različite faktore ponašanja q jer se oni odnose na
zgradu kao cjelinu. Moguće je, međutim, za svaki glavni smjer djelovanja potresa odrediti različite faktore ponašanja.
78
- ako je nužno da se u zidu ne premaši razmak od 5 m između omeđujućih elemenata
- na presjecištima nosivih zidova, kad god su omeđujući elementi postavljeni
prema navedenim pravilima na razmaku većem od 1,5 m.
Za zidane zgrade zahtijeva se provjera sigurnosti na rušenje, osim za zgrade koje

zadovoljavaju pravila za “jednostavne zidane zgrade”.
Za granično stanje nosivosti i za potresnu proračunsku situaciju treba upotri-

jebiti parcijalni koeficijent γm,a=(2/3) γm ali ne manje od 1,5 za ziđe i γs=1,0 za
čelik. Vrijednost γm dana je u normi HRN EN 1996-1-1 i iznosi za zidne elemente
kategorije I. γm=2,0.
5.5 Pravila za “jednostavne zidane zgrade”
Zgrade koje pripadaju razredima važnosti I. ili II. i koje ispunjavaju prethodno
navedene uvjete (tj. točke 9.2 i 9.5 norme HRN EN 1998-1) smiju se razvrstati u
“jednostavne zidane zgrade” ako ispunjavaju još uvjete navedene u nastavku. Za
takve zgrade nije obvezna izričita provjera sigurnosti (statički proračun).
Tlocrtni raspored zgrade treba ispuniti sljedeće uvjete:
a) tlocrt treba biti približno pravokutan
b) omjer duljine kraće i dulje strane zgrade u tlocrtu ne treba biti manji 1:4.
c) ploština uvučenih dijelova pravokutnog oblika ne treba biti veća od 15 %

ukupne ploštine stropa iznad promatrane razine.
Nosivi zidovi zgrade trebaju ispuniti sljedeće uvjete:
a) zgrada treba biti ukrućena nosivim zidovima raspoređenim u tlocrtu gotovo

simetrično u dva ortogonalna smjera
79
b) treba postaviti najmanje po dva usporedna zida u dva okomita smjera a duljina
svakog zida treba biti veća od 30% duljine zgrade u promatranom smjeru
c) razmak između tih zidova treba biti veći od 75% duljine zgrade u drugom
smjeru barem za zidove jednoga smjera
d) nosivi zidovi trebaju nositi najmanje 75% vertikalnih opterećenja
e) nosivi zidovi trebaju biti neprekinuti od vrha do podnožja zgrade.
U oba horizontalna smjera razlika masa i razlika ploština presjeka nosivih zidova
susjednih katova treba biti ograničena maksimalnim vrijednostima Δmass,max =
20% i ΔA,max= 20 %.
U nearmiranom ziđu zidovi jednoga smjera trebaju biti povezani sa zidovima

ortogonalnoga smjera na najvećem razmaku od 7 m.
Ovisno o umnošku agS, za lokaciju i tip gradnje ograničuje se dopušteni broj katova
iznad temeljnog tla, n, a u oba ortogonalna smjera treba predvidjeti zidove čija
je najmanja ploština presjeka u svakom smjeru Amin. Najmanja ploština presjeka
zidova izražena je kao najmanji postotak pA,min ukupne ploštine stropa po katu.
Napomena: U Nacionalnom dodatku HRN EN 1998-1/NA smiju se ustanoviti

vrijednosti dodijeljene za dopušteni broj katova n i najmanji postotak ploštine
presjeka zidova pA,min. Te vrijednosti, ako se slijedi odgovarajuća tablica u normi
EN 1998-1, nisu vezane s određenom vrstom zidnih elemenata (od 6 mogućih),
vrstom morta (od mnogo mogućih) pa stoga ni različitim čvrstoćama zidnih ele-
menata, mortova i ziđa. Također ni parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal
u toj tablici nije jednoznačno definiran.
Mogućnosti gradnje ziđem sustava Wienerberger sa zidnim elementima tlačne

čvrstoće 10 N/mm2 i različitim vrstama mortova (M10, TM10, M5 i LM5) prika-
zane su tablicama 5.4a, 5.4b i 5.4c. Tablice mogu poslužiti za brzu orijentaciju
projektantu pri odabiru nosivog sustava bez proračuna. Za odstupanja od uvjeta
80
navedenih u ovoj točki koji su obvezni za “jednostavnu zidanu zgradu” i podataka
navedenih u napomenama tablica nužan je proračun na djelovanje potresa.
tablica Dopušteni broj n katova i najmanja ploština poprečnog presjeka ziđa pA,min u svakom
5.4a smjeru, određena presjekom kroz otvore kao postotak bruto tlocrtne ploštine kata
Zidni element M10, mort M10 ili TM10
nearmirano ili omeđeno nearmirano omeđeno nearmirano omeđeno

a g =0,05 a g =0,10 a g =0,20 a g =0,30
s d (T) = a g s x (2,5/q)
Broj 0,075 0,15 0,30 0,24 0,45 0,36
katova n
1 2,0 2,0 2,0 2,0 3,5 3,0
2 2,0 2,0 2,0 2,0 6,5 3,0
3 2,0 2,0 3,5 2,0 - 5,0
4 2,0 2,0 6,5 3,5 - 6,5
5 2,0 2,0 - 6,5 - -
Napomena 1: Prizemlje se broji kao kat. Ne broji se prostor ispod krova a iznad punog kata.
Napomena 2: Za tip B temeljnog tla S=1,2

Za nearmirano ziđe q=2,0 pa je Sd(T) = 1,5 ag
Za omeđeno ziđe q=2,5 pa je Sd(T) = 1,2 ag
Napomena 3: Faktor važnosti zgrade γI = 1,0
Napomena 4: Parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal γM = 2,0 za stalno i promjenjivo opterećenje a γM = 1,5 za
izvanredno (potresno) opterećenje.
Napomena 5: Normalizirana tlačna čvrstoća zidnog elementa fb = 11,3 N/mm2, tlačna čvrstoća morta opće namjene
M10 ili tankoslojnog morta TM10 fm = 10 N/mm2
81
5.4b smjeru, određena presjekom kroz otvore kao postotak bruto tlocrtne ploštine kata
Zidni element M10, mort M5

a g =0,05 a g=0,10 a g=0,20 a g =0,30
s d (T) = a g s x (2,5/q)
Broj 0,075 0,15 0,30 0,24 0,45 0,36
katova n
1 2,0 2,0 2,0 2,0 6,5 5,0
2 2,0 2,0 2,0 2,0 - 6,5
3 2,0 2,0 5,0 3,5 - -
4 2,0 2,0 6,5 5,0 - -
5 2,0 2,0 - 6,5 - -

82
5.4c smjeru, određena presjekom kroz otvore kao postotak bruto tlocrtne ploštine kata
Zidni element M10, lagani mort M5

a g =0,05 a g =0,10 a g =0,20 a g =0,30
s d (T) = a g s x (2,5/q)
Broj 0,075 0,15 0,30 0,24 0,45 0,36
katova n
1 2,0 2,0 3,5 2,0 6,5 5,0
2 2,0 2,0 6,5 2,0 - 6,5
3 2,0 2,0 - 3,5 - -
4 2,0 2,0 - 5,0 - -
5 2,0 2,0 - 6,5 - -

83
5.6 Provjera otpornosti omeđenog zida
5.6.1 Načela
Nakon što se ukupna potresna sila raspodijeli po visini zgrade, potrebno je

potresne sile raspodijeliti na pojedine nosive zidove. Raspodjela se provodi
srazmjerno elastičnim bočnim krutostima koje su proračunate kao recipročne
vrijednosti horizontalnih pomaka prouzročenih deformiranjima zbog savijanja
i posmika pri jediničnoj sili pri vrhu zida (promatrajući svaki kat posebno) i uzi-
majući u obzir torzijske učinke. Za svaki zid potrebno je poznavati i pripadajuće
vertikalno opterećenje.
Za omeđeno ziđe primjenjuju se neke odredbe norme HRN EN 1992-1-1, Projek-

tiranje betonskih konstrukcija i odredbe norme HRN EN 1996-1-1, Projektiranje
zidanih konstrukcija. Omeđeni je zid opterećen uzdužnom silom NSd, momentom
savijanja MSd i poprečnom (posmičnom) silom VSd. Potrebno je dokazati da je za
istodobno djelovanje uzdužne sile i momenta savijanja NSd ≤ NRd i MSd ≤ MRd te
da je za poprečnu silu VSd ≤ VRd.
U skladu s točkom 6.9.2(1) norme HRN EN 1996-1-1 pri određivanju proračunske

vrijednosti otpornosti presjeka na moment savijanja u tlačnom se području smije
pretpostaviti blok tlačnog naprezanja koji se zasniva samo na tlačnoj čvrstoći
ziđa. Tlačnu armaturu vertikalnog serklaža treba zanemariti, a vlačna se nosivost
armature uzima u obzir.
U skladu s točkom 6.9.2(2) prethodno spomenute norme kod provjere omeđenih

elemenata ziđa izloženih posmiku otpornost na posmik treba uzeti kao zbroj
posmičnih otpornosti ziđa i betona omeđujućih elemenata. U proračunu posmič-
ne otpornosti ziđa treba rabiti pravila za nearmirano ziđe izloženo posmičnom
opterećenju, uzimajući u obzir duljinu tlačno opterećenog dijela ziđa lc. Dopu-
šteno je uzeti lc=l0 tj. cijelu duljinu zida između serklaža. Armaturu omeđujućih
elemenata ne treba uzeti u obzir.
84
5.6.2 Proračun za istodobno djelovanje M i N
U zidu već postoji normalno naprezanje od gravitacijskog stalnog opterećenja

(uz γs = 1,0)
σd = Nd / t l0 (5.8)
Ako je proračunska tlačna čvrstoća zida za potresnu proračunsku situaciju (uz

γM=1,5)
fd = fk/γM = NRd / t l0 (5.9)
tada za preuzimanje momenta savijanja parom sila (tlačno napregnut rub zida -
vlačno napregnuta armatura serklaža) na tlačnom rubu zida preostaje kapacitet
nosivosti za uzdužnu silu jednak
∆N = NRd - Nd =[(fk/γM) t x - σd t x] = [(fk/γM) - σd] t x (5.10)
gdje se uzima x = 0,1 ℓ0 (duljina tlačnog područja zida).
Otpornost takvog kombiniranog presjeka za moment savijanja manja je od

vrijednosti:
a) MRd,m = ∆N z (5.11)
b) MRd,s = As fyd z (5.12)
gdje je:
z = ℓ0 + d/2 krak unutarnjih sila
ℓ0 duljina zida između vertikalnih serklaža
d visina presjeka vertikalnog serklaža
As ploština presjeka svih uzdužnih šipki vertikalnog serklaža
85
fyd = fy proračunska granica popuštanja armature vertikalnog serklaža za
potresnu proračunsku situaciju
Primjer: Za fk = 3,6 N/mm2, γM=1,5, σd=0,3 N/mm2, t=300 mm, ℓ0=4000 mm

dobiva se
∆N = [3,6/1,5 - 0,3] 300 . 0,1 . 4000 = 252 kN. Za serklaž 160x160 mm iznosi z
= 4000 + 80 = 4080 mm; As = 314 mm2; fyd=500 N/mm2
MRd,m = 252 . 4,08 = 1028 kNm
MRd,s = 314 . 500 . 4080 = 641 kNm
Kako je MRds < MRd,m mjerodavna je manja vrijednost otpornosti armature.
5.6.3 Proračun za djelovanje posmične sile - slom klizanjem
Pojedinosti proračuna pokazane su u točki 4.11. Proračunska je otpornost:
VRd, mc = VRd,m + VRd,c (5.13)

gdje je:
VRd,m = VRd proračunska posmična otpornost zida (formula (4.38))
VRd,c proračunska posmična otpornost dvaju vertikalnih serklaža.
VRd,m = fvd t l0 = [(fvko + 0,4 σd)/γM] t l0 (kN) (5.14)
Primjer: Za uobičajeni zid u M10, sa fvko=0,3 N/mm2, σd=0,3 N/mm2, debljine

t=300 mm i duljine l0=4000 mm te γM=1,5 dobiva se
VRd,m = [(0,3 + 0,4 . 0,3)/1,5] 300 . 4000 = 336 kN
Kako je pokazano u točki 4.11 može se uzeti da je VRd,c = 2 Ac vmin te da je prosječna

vrijednost (tablica 4.4) vmin=0,5 N/mm2. Tada je doprinos dvaju vertikalnih ser-
klaža posmičnoj nosivosti jednak VRd,c=Ac (N) uz Ac u mm2. Za uobičajeni presjek
vertikalnog serklaža 160x160 mm (uz primjenu zidnog elementa za serklaž)
dobiva se VRd,c=25,6 kN. Tada je ukupna proračunska otpornost
86
VRd,mc = VRd,m + VRd,c = 336 + 25,6 = 362 kN.
Lako je uočiti da doprinos betonskih elemenata nije značajan.

5.6.4. Proračun za djelovanje posmične sile - slom po kosoj pukotini

Proračunska otpornost je
VRd,m,x = Aw τRd (5.15)

ftk
τRd = [ 1 + ( σ0γM / ftk ) ]0,5 (5.16)
1,5 γM

gdje je:
Aw ploština poprečnog presjeka zida (Aw = t . l0)
σ0 = Nd / Aw
ftd= ftk/γM proračunska vrijednost vlačne čvrstoće ziđa

γM=1,5 parcijalni koeficijent za materijal.
Primjer: Za ftk=0,3 N/mm2, σ0 = 0,3 N/mm2 i γM=1,5 dobiva se iz formu-

le (4.22) τRd=0,21 N/mm2. Kako je Aw=300.4000=1200000 mm2 dobiva se
VRd,m,x=1200000.0,21 = 252 kN
S obzirom na to da je VRd,m,x < VRd,mc, tj. 252 kN < 362 kN, slom će nastupiti po
kosoj pukotini.
Ispitivanjima provedenim 2007. i 2008. u IGH-u utvrđena je otpornost ziđa od

zidnih elemenata Wienerberger opterećenih stalnim vertikalnim i izmjenično
promjenjivim horizontalnim opterećenjem pri vrhu zida, uz raspucavanje po
kosim pukotinama, a dobiveni su ovi rezultati:
a) zid od zidnih elemenata fb=12 N/mm2, dimenzija 250x300x238 mm (POROT-

HERM 30 S PLUS) s mortnim džepom, u mortu opće namjene M10 (fm=10 N/mm2),
87
srednja vrijednost triju rezultata ispitivanja po formuli Turnšeka i Čačoviča za
vertikalno naprezanje σd=0,485 do 1,242 N/mm2: ft = 0,305 N/mm2
b) zid od zidnih elemenata fb=10 N/mm2, dimenzija 250x300x249 mm, (PO-

ROTHERM 30 PLAN) bez mortnog džepa, u tankoslojnom mortu TM10 (fm=10
N/mm2), s ispunjenim samo horizontalnim sljubnicama, srednja vrijednost triju
rezultata ispitivanja po formuli Turnšeka i Čačoviča za vertikalno naprezanje
σd=1,24 N/mm2: ft = 0,322 N/mm2
c) zid od zidnih elemenata fb=10 N/mm2, dimenzija 250x300x249 mm, (POROT-

HERM 30 PLAN) bez mortnog džepa, u adhezivu DRYFIX.extra, s ispunjenim
samo horizontalnim sljubnicama, srednja vrijednost triju rezultata ispitivanja
po formuli Turnšeka i Čačoviča za vertikalno naprezanje σd=1,13 N/mm2: ft =
0,256 N/mm2.
88
6
Pojedinosti oblikovanja ziđa i stropova
U ovom poglavlju prikazane su tipične pojedinosti izvedbe i oblikovanja nosivog i

nenosivog opečnog ziđa i stropova sa svrhom da projektantu pomognu pri izradi
izvedbenog projekta, a izvođaču, koji zgradu izvodi na osnovi glavnog projekta,
pri ispravnom oblikovanju pojedinosti.
ARMATURA TLAČNE PLOČE

VEZNA ARMATURA
VEZNA ARMATURA GREDICE

DONJE STRANE
OPLATA
PODUPORA
slika 6.1 | Spoj opečnih stropova na armiranobetonskoj gredi manjeg presjeka
89
ARMATURA TLAČNE PLOČE
VEZNA ARMATURA
GREDICE
UZDUŽNA ARMATURA
DOBIVENA STATIČKIM VILICE KOLIČINA DOBIVENA
PRORAČUNOM STATIČKIM PRORAČUNOM
slika 6.2 | Spoj opečnih stropova na armiranobetonskoj gredi većeg presjeka
armatura tlačne ploče (r-131 ili q-131)

11,5 cm
Ø8 i=min 80 cm
6 cm
serklaž 16 cm 22 cm
min 12 cm
mort gredica 6,5 cm
horizontalni m10
serklaž
45, 38 i 30 cm
slika 6.3 | Spoj opečni strop - horizontalni serklaž na opečnom zidu
90
ARMATURA TLAČNE
ARMATURA serklaža vezna armatura
podložna
porotherm
porotherm gredica
podupora
slika 6.4 | Spoj opečni strop - horizontalni serklaž na betonskom zidu
vezna
spona ARMATURA TLAČNE
vlačna armatura vlačna armatura (l = 3 x duljina)
nosač žbuke
i termo
porotherm
tlačna armatura
slika 6.5 | Spoj balkonske konzole i opečnoga stropa
91
slika 6.6 | Vertikalni serklaž u zidu debljine 38 cm
slika 6.7 | Vertikalni serklaž u zidu debljine 30 cm
92
slika 6.8 | Spajanje pregradnih zidova
slika 6.9 | Spajanje pregradnih zidova
slika 6.10 | Spoj pregradnog zida s podom i stropom
93
94
7
Nadvoji POROTHERM
7.1 općenito
Opečni nadvoji POROTHERM predgotovljeni su elementi koji se sastoje od opeč-

nih kanalica, betona i armature. Izrađuju se u četiri oblika i dimenzije poprečnog
presjeka, a predviđeni su za premoštenje svijetlih otvora od 0,75 do 3,00 m.
Proizvode se u koracima po 0,25 m. U ugrađenom stanju djeluju kao spregnuti
elementi koji se sastoje od nadvoja i dijela ziđa izvedenog iznad njih. Odlikuje
ih usklađenost sa sustavom gradnje POROTHERM, zahtijevana nosivost, mala
težina, lakoća gradnje i stalna visoka kvaliteta. Nadvoji se proizvode i izrađuju
na gradilištu sukladno s normom HRN EN 845-2 i objavljenim značajkama pro-
izvoda. Sastavni dijelovi predgotovljenog nadvoja sukladni su s odgovarajućim
normama za čelik za armiranje, čelik za prednapinjanje, beton i opeku.
7.2 dimenzije
Dimenzije poprečnih presjeka nadvoja prikazane su na slikama 7.1 do 7.4.

Proizvodne duljine iznose od 1,00 m do 3,25 m u koracima po 0,25 m.
95
slika 7.1 | Dimenzije poprečnih presjeka nadvoja tipa A
slika 7.2. | Dimenzije poprečnih presjeka nadvoja tipa b
96
slika 7.3 | Dimenzije poprečnih presjeka nadvoja tipa c
slika 7.4 | Dimenzije poprečnih presjeka nadvoja tipa d
97
tablica Osnovni podaci o nadvojima tipa A (slika 7.1)
7.1
tip nadvoja nosive gredice: zidni element širina nadvoja visina nadvoja nosivost
broj komada x porotherm mm mm za sve
širina x svijetle
visina mm 25 komada otvore
a0 0 65
a1 1 315
2 x 120 x 65 250 vlastita
a2 2 565 težina
a3 3 815
a4 4 1065
Proizvodne duljine u cm: 100, 125, 150, 175, 200, 225, 250, 275, 300, 325
Svijetli otvor u cm: 75, 100, 125, 150, 175, 200, 225, 250, 275, 300
Armatura u jednoj gredici: 4 ø 2,5 mm

Čelik za prednapinjanje: fp,0,1 / fu = 1800/2000 N/mm2
Vlastita težina gredice: 15 kg/m1
Vlastita težina zidnog elementa: 13,0 kg
Srednja tlačna čvrstoća zidnog elementa u horizontalnom smjeru f bk,h = 2,0 N/mm²
Mort u vertikalnim i horizontalnim sljubnicama M5: srednja tlačna čvrstoća fm = 5,0 N/mm²
Žbuka: vanjska i unutarnja, cementno-vapnena, dvoslojna, ukupne debljine 20 mm.
tablica Osnovni podaci o nadvojima tipa b (slika 7.2)

7.2
širina x svijetle
b0 0 65
b1 1 315
b2 2 565 težina
b3 3 815
b4 4 1065

98
tablica Osnovni podaci o nadvojima tipa c (slika 7.3)
7.3
širina x svijetle
c0 0 120
c1 4 x 65 x 120 1 370
(gredice 260 vlastita
c2 oslonjene 2 620 težina
na užu stra-
c3 nicu) 3 870
c4 4 1120

tablica Osnovni podaci o nadvojima tipa d (slika 7.4)

7.4
širina x svijetle
d0 0 238
d1 1 490
d2 (gredice 2 740 težina
oslonjene
na užu stra-
d3 nicu) 3 990
d4 4 124
Vlačna armatura u jednoj gredici:

1 ø 6 mm za duljine 100 i 125 cm 1 ø 8 mm za duljinu 150 cm
1 ø 10 mm za duljinu 175 cm 1 ø 12 mm za duljine 200 i 225 cm
1 ø 14 mm za duljine 250, 275, 300 i 325 cm
Čelik: B600B N/mm²
99
7.3 masa
Masa nadvoja prikazana je u tablicama 7.1 do 7.4. Odstupanja od objavljenih

vrijednosti nisu veća od 10 %.
7.4 Duljina nalijeganja
Duljina nalijeganja nadvoja na zid je 125 mm. Zbog toga je uvijek duljina proizvoda
za 250 mm veća od svijetlog otvora koji se premošćuje.
7.5 Odstupanja od objavljenih vrijednosti
Dopuštena odstupanja od objavljenih vrijednosti i predviđenoga oblika ili presjeka

ne smiju premašiti vrijednosti u tablici 7.5, ako je uzorkovanje obavljeno u skladu
s točkom 8 i mjereno prema metodi u normi HRN EN 846-11.
tablica Odstupanja od objavljenih vrijednosti

7.5
dimenzije dopušteno odstupanje
duljina ± 15 mm
širina i visina ± 5 mm
Ravnost ili nadvišenje (horizontal- 0,5% duljine ali ne više od 10 mm u
na i vertikalna zakrivljenost) odnosu na potreban oblik
Nadvišenje predgotovljenog dijela 0,7% duljine u odnosu na potreban

spregnutog nadvoja oblik
100
7.6 Mehanička svojstva
7.6.1 Nosivost na savijanje i posmik
Nadvoji su predviđeni samo za nošenje opterećenja vlastitom težinom. Svaki

od oblika zadovoljava zahtijevanu nosivost na savijanje i posmik sa zidnim
elementima izvedenim iznad nadvoja kako je to prikazano na slikama 7.1 do 7.4.
U slučaju oslanjanja stropne konstrukcije na mjestu iznad otvora koji je premo-
šćen nadvojem nužno je postaviti drugi nosivi element koji će takvo opterećenje
preuzeti. Redovito je to moguće izvesti pomoću horizontalnog serklaža u razini
stropne konstrukcije koji se nad otvorom, po potrebi, dodatno armira.
Ako je ispitni uzorak nadvoja uzet u skladu s točkom 8 i ispitan u skladu s metodom
iz norme HRN EN 846-9 njegova nosivost na savijanje mora biti jednaka ili veća
od objavljene vrijednosti a nijedna vrijednost opterećenja pri slomu savijanjem
ne smije biti manja od 90 % objavljene nosivosti.
Ako je ispitni uzorak nadvoja uzet u skladu s točkom 8 i ispitan u skladu s metodom
iz norme HRN EN 846-9 njegova posmična nosivost mora biti veća ili jednaka 50
postotnoj vrijednosti objavljene nosivosti, a nijedna vrijednost opterećenja pri
slomu poprečnom silom ne smije biti manja od 45 % objavljene vrijednosti.
7.6.2 Progib
Nadvoji u svom konačnom obliku, tj. sa zidnim elementima spregnutim s njima

ispunjavaju kriterije ograničenja progiba pa ni u kojem slučaju nije premašena
vrijednost od 1/200 proračunskog raspona.
7.7 Trajnost
Predviđeno je da se nadvoji rabe u zaštićenom ziđu kojeg su sastavni dio. Zaštita

od atmosferilija i korozije postiže se žbukom, oblaganjem ili drugim prikladnim
načinima. Time se zaštićuje opečni i betonski dio nadvoja i armatura.
101
7.8 Prodor vode i ugradnja
Rizik od prodora vode između nadvoja i ziđa i nadvoja i prozora ili vrata elimi-
nira se cjelovitim zatvaranjem svih vertikalnih i horizontalnih sljubnica zidnih
elemenata te na mjestima nalijeganja nadvoja, a na spojevima s prozorima ili
vratima brtvljenjem poliuretanskom pjenom ili drugim sredstvima koje predviđa
proizvođač prozora i vrata.
Oštećeni nadvoji ne smiju se ugraditi. Nadvoj treba položiti u mort i poravnati po

duljini i širini nadvoja. Daljnje pojedinosti o izvedbi, podupiranju i njezi navedene
su u poglavlju Upute za gradnju.
7.9 Toplinska svojstva
Toplinska svojstva nadvoja određena su iz norme HRN EN 1745 i proračunom.

Toplinska provodljivost λ navedena je u tablici 7.6.
tablica Toplinska provodljivost nadvoja λ u W/(m K)

7.6
tip a tip b tip c tip d
0,449 0,89 0,649 0,649
7.10 Otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje
Predviđeno je da se nadvoji ugrađuju u zaštićenom ziđu. Stoga se ne postavlja

zahtjev na otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje i objavljuje razred otpor-
nosti F0.
7.11 Otpornost na požar
Otpornost nadvoja na požar nije određena.
102
7.12 Upijanje vode
Nadvoji su predviđeni za uporabu u zaštićenom ziđu. Stoga za njih to svojstvo

nije određeno.
7.13 Paropropusnost
Svojstvo paropropusnosti nadvoja nije određeno.
7.14 Označivanje
Podrobni podaci o nadvoju mogu se naći u tehničkom listu koji sadržava podatke
prema zahtjevu norme HRN EN 845-2. Vidi internetsku stranicu Wienerbergera
7.15 Pojedinosti oblikovanja - crteži
Na slici 7.5 prikazani su oblici nadvoja tipova A do D.
tipovi a i c tip b tip d
slika 7.5 | Oblici nadvoja tipova A do D
103
104
8
Predgotovljene stropne konstrukcije Wienerberger
8.1. Stropna konstrukcija Wienerberger

8.1.1 općenito
Osnovni elementi stropnog sustava POROTHERM (SPOG) prednapete su opečne

gredice (POG) POROTHERM i opečni ispunski blok (IB) POROTHERM 60. Dva
elementa koji ih nadopunjuju i čine cjelovit sustav jesu: a) POROTHERM serklaž -
pomoćni element i idealno rješenje za toplinsku izolaciju stropne konstrukcije koji
ujedno služi kao izgubljena oplata u fazi izvođenja horizontalnog serklaža stropa
i b) POROTHERM podložak - izgubljena oplata za izvedbu poprečnog betonskog
rebra za ukrućenje koje se izvodi za raspone stropa veće od 3,0 m.
Nosivost stropnog sustava POROTHERM određena je statičkim proračunom i
ispitivanjima provedenim u IGH Zagreb. U skladu s revidiranim statičkim prora-
čunom i provedenim ispitivanjima IGH je izdao Tehničko dopuštenje za uporabu
prednapetih gredica u stropnom sustavu POROTHERM koje ispunjavaju zahtjeve
u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti kao svojstva bitnog za građevinu.
Osni razmak gredica od 60 cm uz visinu stropa od 22 cm omogućuje veću brzinu
gradnje i manje troškove jer se ugrađuje manje gredica po m² stropa u odnosu na
klasičnu izvedbu sličnog stropa i uobičajeni osni razmak od 50 cm, a postižu za-
dovoljavajuća ostala svojstva (požarna otpornost, toplinska i zvučna izolacija).
Postavljanjem opečih ispunskih blokova između POROTHERM gredica nije po-
trebno izvoditi oplatu za betoniranje tlačne ploče, postavljanjem POROTHERM
serklažnog elementa nije potrebna oplata horizontalnog serklaža, a postavlja-
njem POROTHERM podloška nije potrebna oplata za betoniranje poprečnog
rebra za ukrućenje.
105
Stropna konstrukcija može se izvesti s jednostrukim i dvostrukim gredicama.
Sustav s dvostrukim gredicama ima povećan nosivost a prikladan je za preuzi-
manje opterećenja pregradnih zidova postavljenih u smjeru raspona. Na slici
8.1 prikazan je aksonometrijski prikaz dvaju stropova a na slikama 8.2 i 8.3
karakteristični poprečni presjeci.
slika 8.1 | Aksonometrijski prikaz stropova s jednostrukim i dvostrukim gredicama
slika 8.2 | Poprečni presjek stropa - razmak gredica 60 cm
106
slika 8.3 | Poprečni presjek stropa s dvostrukim gredicama
8.1.2 Osnovni podaci upotrijebljeni u proračunu nosivosti stropova
Proračun nosivosti načinjen je uz pretpostavke u skladu s normom HRN ENV

1992-1-1, Projektiranje betonskih konstrukcija. Strop je proračunat kao slobodno
oslonjeni nosač.
Opečna prednapeta gredica Wienerberger Koeszeg, Mađarska:

- poprečni presjek gredica b/h = 120/65 mm
- čelik za prednapinjanje Φ2,5 mm, 1800/2000 N/mm²
- čelik za armiranje B600/700A Φ4,2 mm (stremeni)
- broj žica u gredici promjenjiv od 6 (POG6) do 19 (POG19)
- vlastita težina gredice g1 = 16 kg/m1
Ispunski element POROTHERM 60:

- dimenzije: duljina okomito na raspon stropa 5150 mm, duljina u smjeru raspona
stropa 250 mm, visina 160 mm
- vlastita težina g2 = 15,0 kg/kom
Element je razvrstan u nenosive elemente u skladu s normom HRN EN 15037-
1.
Beton gredice C40/50, fck = 40 N/mm², fctk,0,05=2,5 N/mm², γc=2400 kg/m³

Beton izveden na gradilištu C20/25, fck=20 N/mm², fctk,0,05=1,5 N/mm², γc=2500
kg/m³
107
Parcijalni koeficijenti sigurnosti za materijale
beton γc=1,5
čelik za prednapinjanje γs=1,15
čelik za armiranje γs=1,15
Parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja

stalno djelovanje γG=1,35
promjenjivo djelovanje γQ=1,5
Proračunsko djelovanje: qSd = 1,35 (g3-x + g4) + 1,50 Qk

Vlastita težina stropa
g3-1 = 292 kg/m² za strop s osnim razmakom gredica 60 cm
g3-2 = 350 kg/m² za strop s dvostrukim gredicama s osnim razmakom od 72 cm.
Dodatno stalno opterećenje (plafonska žbuka, podni estrih, podovi, lagani pre-
gradni zidovi od gipsanih ploča) g4 = 200 kg/m²
Uporabno opterećenje Qk : Qk,min = 1,5 kN/m², Qk,max = 5,0 kN/m²
Proizvodne duljine gredica L od 250 cm do 675 cm

Svijetli otvori L0 = L - 2x12,5 = L - 25 od 225 cm do 650 cm.
Proračunski rasponi Lr = L0 + (1/3) x 12,5 x 2 = L - 17 od 233 cm do 608 cm.
Tablica 8.1 prikazuje nosivost stropova za proračunske raspone Lr od 2,58 m do

6,08 m, uporabno opterećenje Q u kN/m² i tipove gredica POG 6 do POG 19.
108
tablica Nosivost stropova s razmakom gredica od 60 cm
8.1
tip gredice*) svijetli proračun- duljina otpornost proračun- najveće

otvor ski raspon gredice sko djelo- uporabno
vanje opterećenje
l0 (m) lr (m) l (m) mrd (kNm/m²) qsd (kNm/m²) qk(kNm/m²) **)
pog 6 2,50 2,58 2,75 14,22 15,08 5,0
pog 6 2,75 2,83 3,00 14,22 12,64 4,0
pog 7 3,00 3,08 3,25 16,59 12,57 4,0
pog 8 3,25 3,33 3,50 18,95 12,38 3,5
pog 9 3,50 3,58 3,75 21,32 12,13 3,5
pog 10 3,75 3,83 4,00 23,71 11,89 3,5
pog 12 4,00 4,08 4,25 28,44 12,60 4,0
pog 13 4,25 4,33 4,50 30,81 12,17 3,5
pog 14 4,50 4,58 4,75 33,17 11,76 3,5
pog 16 4,75 4,83 5,00 37,92 12,13 3,5
pog 17 5,00 5,08 5,25 40,29 11,69 3,0
pog 17 5,25 5,33 5,50 40,29 10,66 2,5
pog 19 5,50 5,58 5,75 45,03 10,90 2,5
pog 19 5,75 6,83 6,00 45,03 10,00 2,0
pog 19 6,00 6,08 6,25 45,03 9,22 1,5
*)
Broj označuje broj žica promjera 2,5 mm u gredici
**)
zaokruženo na 0,5 kN/m². Dodatno stalno opterećenje uzeto je g4 = 2,0 kN/m²
Tablica 8.2 prikazuje najveće proračunske raspone stropova s dvostrukim gredi-

cama za uobičajeno opterećenje stambenih zgrada.
Tablica 8.3 prikazuje nosivost stropova s dvostrukim gredicama za uporabna

opterećenja u rasponu od 1,5 do 5,0 kN/m².
109
tablica Najveći proračunski rasponi stropa s dvostrukim gredicama za stambene zgrade
8.2
najveći proračunski rasponi za stambene zgrade *)

(vlastita težina + dodatno stalno opterećenje 2,9 kN/m²
+ uporabno opterećenje 2,0 kN/m²
tip gredice pog pog pog pog pog pog pog pog pog pog pog
6 7 8 9 10 12 13 14 16 17 19
svijetli otvor l 0(m) 3,50 3,75 4,00 4,25 5,00 5,25 5,50 5,75 5,75 6,00 6,50
proračunski raspon lr (m) 3,58 3,83 4,08 4,33 5,08 5,33 5,58 5,83 5,83 6,08 6,58
duljina gredice l(m) 3,75 4,00 4,25 4,50 5,25 5,50 5,75 5,75 6,00 6,25 6,75
*) nisu uključeni pregradni zidovi u smjeru raspona stropa osim laganih zidova od gipsanih ploča
tablica nosivost stropova s dvostrukim gredicama za uporabna opterećenja q

8.3
tip gredice pog pog pog pog pog pog pog pog pog pog pog
6 7 8 9 10 12 13 14 16 17 19
svijetli prora- duljina vlastita težina + dodatno stalno opterećenje na 2,0 kN/m²
otvor čunski gredice + uporabno opterećenje q kN/m²
l0 (m) raspon l(m)
lr (m)
3,00 3,08 3,25 5,06 – – – – – – – – – –

3,25 3,33 3,50 3,61 5,06 – – – – – – – – –
3,50 3,58 3,75 2,46 3,71 4,96 – – – – – – – –
3,75 3,83 4,00 1,52 2,26 3,71 4,73 – – – – – – –
4,00 4,08 4,25 – 1,72 2,68 3,58 4,60 – – – – – –
4,25 4,33 4,50 – – 1,82 2,62 3,53 5,25 – – – – –
4,50 4,58 4,75 – – – 1,82 2,63 4,16 4,87 – – – –
4,75 4,83 5,00 – – – – 1,87 3,24 3,88 4,57 – – –
5,00 5,08 5,25 – – – – – 2,45 3,03 3,65 4,85 – –
5,25 5,33 5,50 – – – – – 1,77 2,30 2,86 3,96 4,55 5,65
5,50 5,58 5,75 – – – – – – 1,67 2,18 3,18 3,72 4,72
5,75 5,83 6,00 – – – – – – – 1,58 2,49 2,99 3,91
6,00 6,08 6,25 – – – – – – – – 1,89 2,35 3,19
6,25 6,33 6,50 – – – – – – – – – 1,79 2,56
6,50 6,58 6,75 – – – – – – – – – – 2,00
110
Osim za granično stanje nosivosti provjera je provedena i za granično stanje
uporabljivosti. Stropne konstrukcije imaju konačnu vrijednost progiba u dopu-
štenim granicama.
8.1.3 Požarna otpornost i reakcija pri požaru
Požarna otpornost i reakcija pri požaru stropa određuje se u skladu s dodatkom

K norme HRN EN 15037-1.
8.1.3.1 Općenito
Sastavni dijelovi stropnog sustava gredica i blokova moraju biti takvi da je po-
žarna otpornost gotovoga stropnog sustava (nosivost i/ili vrijednost sloma u
požaru) u skladu s vremenskim zahtjevom propisanim protupožarnim propisima,
uzimajući u obzir predviđenu namjenu stropa. Štoviše, sastavni dijelovi ne smiju
uzrokovati niti pridonositi širenju požara. Ponašanje materijala pri požaru ispituje
se i razredba određuje u skladu s normom HRN EN 13501-1.
8.1.3.2 Požarna otpornost stropnih sustava gredica i blokova
Požarna otpornost stropnog sustava gredica i blokova određuje se ispitivanjem,

proračunom ili iz tabličnih podataka.
Ispitivanje i kriteriji vrednovanja rezultata ispitivanja ovdje se ne navode.
Proračun požarne otpornosti provodi se u skladu s normom HRN EN 1992-1-2 pri

čemu nije nužna provjera posmične otpornosti. Razdjelna funkcija stropa smatra
se ispunjenom ako je tlačna ploča stropa armirana mrežom.
Ako se zahtijeva požarna otpornost od 15 min, stropni sustav smatra se punom

pločom.
Ako se zahtijeva požarna otpornost od 30 min i 60 min, provodi se proračun

temperature u donjem dijelu gredice (armaturi) za ispunske blokove visine ≥ 15
cm u dva koraka:
111
- prvi korak: uzima se da donji dio bloka ostaje netaknut tijekom 30 minuta. Kod
proračuna prvih 30 minuta blok se smatra šupljom pločom
- drugi korak: nakon 30 minuta u proračun se uzima u obzir ostatak bloka (vidi
sliku 8.4).
slika 8.4 | Preostali dio ispunskoga bloka (šrafirano)
Stropni sustavi gredica i blokova sa zaštitnim slojem dovoljne debljine na donjoj

strani, e > es smatraju se punim pločama čija je debljina jednaka ukupnoj debljini
stropnog sustava (ali rabeći njezinu stvarnu težinu za proračun sila i momenata),
uključujući debljinu zaštite (s njezinim toplinskim svojstvima) ili istovrijednu
debljinu betona (vidi sliku 8.5).
112
slika 8.5 | Istovrijedna debljina betona
Uvrštavanje u određeni razred požarne otpornosti postiže se dodatnom zašti-

tom - dodatkom odgovarajućih zaštitnih materijala koji dobro prianjanju na
konstrukciju koju štite. Sustavi koji prianjaju ili su pričvršćeni moraju biti obu-
hvaćeni zaključcima odgovarajućih ispitivanja. Njihova se svojstva izražavaju
istovrijednom debljinom betona. Pojedinosti su navedene u dodatku K norme
HRN EN 15037-1.
Tablični podatak za određivanje požarne otpornosti preuzet je iz dodatka K

norme HRN EN 15037-1. Razred požarne otpornosti definiran je uz ispunjenje
triju kriterija:
- mehaničke čvrstoće - očuvanjem nosivosti tijekom određenog vremena (R)

- toplinske izolacije - srednjom temperaturom od 140 °C i najvećom
temperaturom od 180 °C na licu koje nije izloženo požaru (I)
- očuvanja cjelovitosti u požaru i nepostojanjem gorivih plinova u blizini lica
izloženog požaru (E).
Tablično određen razred požarne otpornosti stropa Wienerberger prema normi
113
HRN EN 15037-1 za strop neožbukan na donjem licu iznosi REI 30. Veća požarna
otpornost može se postići dodatkom gipsane žbuke ili kojega drugog zaštitnog
sloja na donjoj plohi stropa.
8.1.3.3 Akustička svojstva
U skladu s dodatkom L norme HRN EN 15037-1 zvučna izolacija izvedenog stropa

može se, kao zamjena za ispitivanje, procijeniti.
Izolacija zračnog zvuka može se procijeniti iz mase na jedinicu ploštine

iz izraza:
Rw = 40 log (MR) – 56 + (3/8) (MR / ht) (dB)

(8.1)
gdje je:
MR masa stropa u kg/m²

ht visina stropa u cm.
Za MR = 550 kg/m² i ht = 22 cm dobiva se
Rw = 109,6 - 56 + 9,4 = 63 dB.
Izolacija udarnog zvuka može se procijeniti iz mase na jedinicu ploštine iz izraza

za strop sa šupljim blokovima od opeke:
LNw = 170 – 35 log(Meq) (dB) (8.2)
gdje je:
MR masa stropa u kg/m²

Meq istovrijedna masa stropa u kg/m²
Meq = MR - Mr pri čemu je Mr = 80 (h/H)
114
h visina šupljeg bloka u cm
H ukupna visina stropa u cm.
Za: Mr = 80 (16/22) = 58 kg/m²; Meq = 550 - 58 = 492 kg/m²
LNw = 170 – 35 log (492) = 76 dB.
8.1.3.4 toplinska svojstva
Toplinska svojstva stropa određuju se u skladu s Tehničkim propisom o uštedi

toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (Narodne novine 79/05).
8.1.3.5 Trajnost
S obzirom na upotrijebljene sastavne materijale, projektom predviđeni način i

kvalitetu izvedbe, način upotrebe i uobičajene uvjete održavanja, trajnost stropne
konstrukcije jednaka je projektiranom uporabnom vijeku zgrade.
8.1.3.6 Pojedinosti oblikovanja stropne konstrukcije
Na slikama 8.6 do 8.8 prikazane su pojedinosti izvedbe stropne konstrukcije i

povezivanja sa ziđem.
115
slika 8.6 | Aksonometrijski prikaz stropne konstrukcije i veza sa ziđem
slika 8.7 | Aksonometrijski prikaz stropa uz dimnjak
116
slika 8.8 | Prikaz zidane zgrade izgrađene Wienerbergerovim proizvodima
8.1.3.7 Pravila izvedbe stropa
Nadvišenje gredica u fazi gradnje
U fazi gradnje potrebno je izvesti nadvišenje gradice i to:

- za raspon do 3,0 m 1,0 cm
117
slika 8.9 | Prikaz nadvišenja gredica u fazi gradnje
POROTHERM gredice potrebno je podupirati tako da one prije betoniranja tlačne

ploče u polovini raspona imaju nadvišenje Lr/300.
Podupiranje se provodi sustavom podupirača koji se postavljaju na uobičajenom

razmaku od 150 cm ali nikada ne većem od 175 cm. Podupiranje treba planirati
tako da se podupirači postave ispod POROTHERM podložaka, jer oni, zbog toga
što moraju zadovoljiti samo funkciju izgubljene oplate, imaju manju nosivost
od ispunskih blokova POROTHERM 60. Podupirači se smiju ukloniti kad beton
dostigne predviđenu tlačnu čvrstoću, ali ne prije nego što prođe 21 dan nakon
betoniranja.
Poprečno rebro za ukrućenje
Za raspone veće od 3,00 m stropni sustav treba ukrutiti poprečnim rebrom za

ukrućenje. Betonsko rebro formira se iznad POROTHERM podložaka te armira
uzdužnom rebrastom armaturom 4Ø10 mm i sponama Ø8/25 cm. POROTHERM
podložak element je koji upotpunjuje POROTHERM sustav, a upotrebljava
se umjesto oplate za betoniranje poprečnog rebra za ukrućenje. Osim visine,
koja iznosi 10 cm, ostale dimenzije istovjetne su dimenzijama stropnog bloka
POROTHERM 60.
118
Prije betoniranja tlačne ploče potrebno je spone podići do kuta od 45° s horizon-
talom kako bi one mogle preuzeti svoju funkciju u nošenju poprečnih sila. Spone
se zbog jednostavnijeg transporta dostavljaju polegnute. Za vezu između stropne
konstrukcije i horizontalnog serklaža predviđa se vezna armatura po obodu stropa
koja se sidri u strop i serklaž najmanje rebrastom armaturom 1Ø8 mm po svakoj
gredici. Duljina šipke koja zadire u betonsku ploču iznosi najmanje 80 cm.
slika 8.10 | Prikaz poprečnog rebra za ukrućenje
8.2 Predgotovljene gredice Wienerberger

8.2.1 Općenito
Predgotovljene prednapete gredice iz proizvodnje Wienerberger Koeszeg, Ma-

đarska, proizvode se od opečnih kanalica, mikrobetona, čelika za prednapinjanje
i čelika za armiranje. Poprečni presjek gredica je b/h=120/65 mm. Gredice se
proizvode visokoindustrijaliziranim postupkom uz tvorničku kontrolu kvalite-
te proizvođača i stalni nadzor, ocjenjivanje i certificiranje tvorničke kontrole
proizvodnje što provodi treća strana. Geometrijski podaci i podaci o svojstvima
materijala navedeni su u točki 8.1. Gredice se proizvode u skladu s normom
HRN EN 15037-2.
119
Gredice su predviđene za uporabu u stropnim sustavima koji nisu izloženi za-
moru materijala a nisu predviđene za prometne ili parkirališne plohe laganih
vozila prometnog razreda F prema normi EN 1991-1-1. Gredice se mogu rabiti
za stropne sustave u potresnim područjima jer ispunjavaju posebne zahtjeve
predviđene normom HRN EN 1998-1.
Sastavni proizvodi (beton i njegovi sastojci, čelik, opečna kanalica) od kojih

se gredice izrađuju odgovaraju normama proizvoda koji se na njih odnose. Na
izvedbu se primjenjuju odgovarajuće točke norme HRN EN 13369.
8.2.2 Dopuštena odstupanja dimenzija
Dopušteno odstupanje za nazivnu duljinu gredice iznosi ± 25 mm.
Dopušteno odstupanje za širinu i visinu gredice iznosi ± 1 mm.
Dopušteno odstupanje nadvišenja između istovjetnih gredica iz iste isporuke ne

smije biti veće od 1/250 dijela njihove duljine.
Dopušteno odstupanje od predviđenog položaja prednapete žice u smjeru visine

gredice ne smije biti veće od ± 3 mm.
8.2.3 Mehanička otpornost
U prolaznim situacijama (rukovanje, skladištenje, prijevoz, prijenos, montaža)

gredice se moraju zaštititi od oštećenja. Od proizvođača do skladišta ili do naru-
čitelja gredice se prenose na paletama omotane metalnom vrpcom za pakiranje.
Na odlagalištu se polažu na dva oslonca postavljena uz krajeve gredica.Na
gradilištu se prenose ručno do mjesta ugradnje.
Gredice se ugrađuju u skladu s tehničkom specifikacijom. Podupiru se podupira-

čima čiji razmak ne prelazi 1,5 m. Pojedinosti su navedene u 12. poglavlju Upute
za gradnju. Nosivost gredica provjerena je za stanje montaže a za stanje uporabe
u okviru proračuna stropne konstrukcije.
120
8.2.4 Ostala svojstva
Na požarnu otpornost, reakciju pri požaru, akustička svojstva, toplinska svojstva

i trajnost primjenjuju se odredbe koje vrijede za gotovi strop.
8.2.5 Označivanje
Pri isporuci gredica na paleti može se odrediti njihova istovjetnost i sljedivost s

obzirom na mjesto proizvodnje i datum (na gredici, naljepnici, paleti ili otpre-
mnici). Za tu svrhu gredice imaju oznaku koja je jednaka oznaci na otpremnim
dokumentima (slika 8.11). Šifra 322038-350 znači:
322 - radni dan pogona proizvođača u tekućoj godini

0 8 - godina proizvodnje 2008.
3 - proizvodna smjena
350 - duljina gredice u cm.
slika 8.11 | Označivanje gredica na paleti
121
8.3 Predgotovljeni ispunski blokovi
8.3.1 Općenito
Predgotovljeni opečni ispunski blokovi proizvode se u skladu s normom HRN

EN 15037-2 i predviđeni su za ispunske elemente gredica proizvedenih u skladu
s normom HRN EN 15037-1. Blokovi pripadaju skupini nenosivih blokova tj. u
gotovom stropnom sustavu nemaju nosivu ulogu. Njihova je jedina nosiva uloga
u funkciji oplate pri izvedbi stropa.
8.3.2 Geometrijska svojstva
Ispunski blok oblikovan je tako da odgovara osnom razmaku gredica od 600 mm

i ukupnoj visini stropne konstrukcije od 220 mm. Nazivne dimenzije bloka su:
- duljina (okomito na raspon stropa) 515 mm

- širina (u smjeru raspona stropa) 250 mm
- visina 160 mm
- debljina stijenke 6 mm.
8.3.3 Dopuštena odstupanja dimenzija
Dopuštena odstupanja dimenzija jesu:
± 4 mm za duljinu
± 5 mm za širinu
± 3 mm za visinu
± 1 mm za debljinu stijenke.
8.3.4 Površinske značajke
Površinski izgled blokova ispituje se vizualno. Blokovi pri isporuci ne smiju imati
pukotine ili odlomljene dijelove veće od navedenih u nastavku. Blokovi s pukoti-
nama ili nedostacima koji mogu štetno utjecati na njihova mehanička svojstva
odbacuju se. Kriteriji prihvaćanja su sljedeći:
122
- najviše tri okrnjena mjesta do 25 mm za bridove i vrhove
- jedna vanjska pukotina ako je manja od 2/3 duljine s gornje strane
- jedna unutarnja pukotina u smjeru raspona stropa < 0,5 mm
- jedna pukotina duljine do 1/3 okomito na raspon stropa.
8.3.5 Tlačna čvrstoća
Tlačna čvrstoća bloka normom se ne propisuje.
Proizvođač objavljuje da srednja tlačna čvrstoća bloka u smjeru šupljina iznosi

f ≥ 5 N/mm² proračunata na bruto ploštinu bloka.
8.3.6 Čvrstoća pri proboju - savijanju
S obzirom na čvrstoću pri proboju - savijanju blok se razvrstava u razred čvrstoće

A (nenosivi blok) i ima karakterističnu čvrstoću na proboj - savijanje određenu
s 5 postotnom fraktilom Pk ≥ 1,5 kN, određenu postupkom u skladu s normom
HRN EN 15037-2. Nijedan pojedinačni rezultat ne smije biti manji od 80 %
karakteristične čvrstoće na proboj - savijanje.
Objavljena vrijednost čvrstoće pri proboju - savijanju iznosi Pk = 3,0 kN.
8.3.7 Ostala svojstva
Na požarnu otpornost, reakciju pri požaru, akustička i toplinska svojstva primje-

njuju se odredbe koje vrijede za gotovi strop.
Svojstvo širenja opečnih blokova zbog vlage nije određeno jer su blokovi pred-
viđeni za uporabu u zaštićenom okolišu.
Ispitivanje energije loma opečnih blokova nije određeno.
123
8.3.8 Označivanje
Svaka isporuka blokova može se lako identificirati i utvrditi sljedivost s obzirom

na vrijeme i mjesto proizvodnje (na bloku, naljepnici, paleti ili otpremnici). Time
je osigurana veza s odgovarajućim zapisima koje zahtijeva norma (slika 8.12).
slika 8.12 | Označivanje ispunskih blokova na paleti
124
8.4 Pomoćni elementi
POROTHERM podložak za poprečno rebro služi kao izgubljena oplata kod izvo-
đenja poprečnog rebra za ukrućenje stropa.
POROTHERM serklaž - pomoćni element za horizontalni serklaž s dodatnom

toplinskom izolacijom omogućuje lako izvođenje stropova bez postavljanja i
podupiranja oplate te bez postavljanja dodatne toplinske izolacije.
Na slici 8.13 prikazana su oba pomoćna elementa.
slika 8.13 | POROTHERM podložak i POROTHERM serklaž
125
126
9
Toplinski proračun zida, stropa i zidane zgrade
Stanovanje je jedna od elementarnih ljudskih potreba. Zaštita od vjetra i vanjskih

nepogoda egzistencijalno je pitanje svakoga od nas. No, suvremeni dom ne
smije pružati samo uslugu krova nad glavom – danas stambena zgrada mora
ispunjavati i mnoge građevinske i ekološke zahtjeve. Kuća, čovjek i priroda mo-
raju se međusobno nadopunjavati i skladno funkcionirati. POROTHERM opeka
omogućuje prije svega da klima u vašem domu bude ugodna i bez štetnih utje-
caja, kako bismo na taj način ostvarili zdrav i kvalitetan način življenja te trajnu
vrijednost za naraštaje.
Kod gradnje nove kuće bitno je već u idejnoj fazi u suradnji s projektantom
predvidjeti sve što je potrebno da se dobije kvalitetna, optimalna energijski
učinkovita kuća:
- analizirati lokaciju, orijentaciju te oblik kuće; primijeniti sve važeće

propise i norme (toplinska zaštita, zvučna izolacija, ...)
- definirati konstrukcijska rješenja
- iskoristiti toplinske dobitke od sunca i zaštititi se od pretjeranog
osunčavanja
- rabiti energijski učinkovit sustav grijanja, hlađenja i ventilacije te ga
kombinirati s obnovljivim izvorima energije.
Energijski i ekološki održivo graditeljstvo teži:
127
- smanjenju gubitka topline iz zgrade gradnjom proizvodima koji
imaju izvrsna toplinska svojstva kao, npr. POROTHERM
- prilikom projektiranja treba uzeti u obzir povoljan odnos oplošja
i volumena zgrade
- povećati toplinske dobitke u zgradi povoljnom orijentacijom
zgrade i korištenjem sunčane energije
- rabiti obnovljive izvore energije u zgradama (biomasa, toplinske
pumpe, sunce, vjetar i dr.)
- povećati energijsku učinkovitost termoenergetskih sustava.
Toplinsko-izolacijska svojstva zidova iskazuju se toplinskom provodljivošću λ

toplinskom propusnošću U (prema Tehničkom propisu: koeficijentom prolaska
topline). Što su te vrijednosti manje, to su bolja izolacijska svojstva zidova. U
Institutu građevinarstva Hrvatske u Zagrebu ispitana su toplinska svojstva
zidova POROTHERM.
Zahtjevi za zgrade grijane na temperaturu 18 °C ili višu
Stambena zgrada za koju je grijanje predviđeno na temperaturu 18 °C ili višu

mora biti projektirana i izgrađena tako da godišnja potrebna toplinska energija za
grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade, Q’’H,nd [kWh/(m²·a)], ovisno
o faktoru oblika zgrade, f0, nije veća od vrijednosti:
– za f0 ≤ 0,20 Q ’ H,nd = 51,31 kWh/(m²·a)

– za 0,20<f0< 1,05 Q ’ H,nd = (41,03 + 51,41·f0) kWh/(m²·a)
– za f0 ≥ 1,05 Q ’’H,nd = 95,01 kW·h/(m²·a).
Stambena zgrada mora biti projektirana i izgrađena tako da koeficijent tran-

smisijskoga toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade, H’tr,adj
= Htr,adj/A [W/(m²·K)], ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije veći od vrijednosti
utvrđene jednadžbom:
- Htr,adj = 0,45 + 0,15/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka naj-
hladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 °C, odnosno
- Htr,adj = 0,30 + 0,15/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka naj-
128
hladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest ≤ 3 °C.
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade, QH,nd (kWh/a), izraču-

nava se u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008, metoda proračuna po
mjesecima.
Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U [W/(m²K)], gra-

đevnih dijelova novih zgrada.
U [W/(m²·K)]
redni građevni dio Θi ≥ 18 °C 12°C < Θi < 18 °C
broj
Θe,mj, Θe,mj, Θe,mj, Θe,mj,
min >3 °C min ≤3 °C min >3 °C min ≤3 °C
1 vanjski zidovi 0,60 0,45 0,75 0,75
2 prozori, balkonska 1,80 1,80 3,00 3,00
vrata, krovni prozori
3 ravni i kosi krovovi
iznad grijanog 0,40 0,30 0,50 0,40
prostora, stropovi
prema tavanu
Zbog porozne mikrostrukture te strukture šupljina proizvodi POROTHERM

posjeduju iznimna termoizolacijska svojstva. U svim klimatskim područjima uz
pravilan odabir ostalih materijala jednoslojni zidovi građeni od POROTHERM
opeka velikog formata zadovoljavaju “Tehnički propis o racionalnoj uporabi
energije i toplinskoj zaštiti u zgradama”.
129
rezultati proračuna koeficijenta prolaska topline u za zidove
Nosivi zidovi
Rb. Materijal sloja (u smjeru toplinskog toka) d[m] λ[W/mK] R[m2K/W]
1. gipsana žbuka 0,02 0,43 0,047
2. porotherm 38 s profi 0,38 0,13 2,923
3. toplinsko izolacijska žbuka 0,05 0,08 0,625
4. silikatna žbuka 0,003 0,9 0,003
Proračunati UC[W/m2/K] 0,27
Dopušteni U[W/m2/K] 0,45
Ocjena građevnog dijela u pogledu koeficijenta prolaska topline U zadovoljava
1. gipsana žbuka 0,02 0,43 0,047
2. porotherm 45 s p+e zidan top. mortom 0,45 0,16 2,813
1. gipsana žbuka 0,02 0,43 0,047
2. porotherm 30 s profi 0,3 0,14 2,143
1. gipsana žbuka 0,02 0,43 0,047
2. porotherm 25 profi 0,25 0,2 1,250
130
rezultati proračuna koeficijenta prolaska topline u za krovište i stropove
kosi krov
1. gipsana žbuka 0,02 0,43 0,047
2. porotherm strop 0,16 0,33 0,485
3. aluminijska folija 0,05 mm 0,00005 - 0,00001
4. armirani beton 0,003 0,9 0,003
5. tervol ddp 0,06 0,039 3,59
6. polimerna hidroizolacijska traka na bazi vae 0,002 0,14 0,011
strop
1. drvo 0,022 0,43 0,147
2. cementni estrih 0,05 1,6 0,031
3. polietilen 0.25mm 0,00025 - 0,00001
4. Okipor eps t 22/20 0,03 0,043 0,465
5. armirani beton 0,06 2,6 0,023
6. porotherm strop 0,16 0,33 0,485
7. gipsana žbuka 0,02 0,43 0,047
131
132
10
Tipski troškovnik za pojedine vrste radova
10.1 Nosivi zidovi
POROTHERM S
Zidanje opečnih nosivih zidova debljine 38 cm uporabom porozirane opeke, di-

menzije 25x38x23,8 cm i laganog morta (LM). Toplinska provodljivost λ opečnog
zida debljine 38 cm s upotrebom laganog morta iznosi 0,12 W/mK (zidni element
npr. POROTHERM 38 S PLUS i mort npr. POROTHERM LM5). U cijenu je uključen
sav rad i materijal te potrebna skela.
količina: m3
Zidanje opečnih nosivih zidova debljine 30 cm uporabom porozirane opeke,

dimenzije 25x30x23,8 cm i laganog morta (LM). Toplinska provodljivost λ opeč-
nog zida debljine 30 cm s upotrebom laganog morta iznosi 0,145 W/mK (zidni
element npr. POROTHERM 30 S PLUS i mort npr. POROTHERM LM5). U cijenu
je uključen sav rad i materijal te potrebna skela.
količina: m3

menzije 37,5x25x23,8 cm i laganog morta (LM). Toplinska provodljivost λ opečnog
zida debljine 25 cm s upotrebom laganog morta iznosi 0,25 W/mK (zidni element
npr. POROTHERM 25S P+E i mort npr. POROTHERM LM5). U cijenu je uključen
sav rad i materijal te potrebna skela.
količina: m3
133
POROTHERM PLAN

menzije 25x38x24,9 cm i tankoslojnog morta (TM10). Toplinska provodljivost λ
opečnog zida debljine 38 cm s upotrebom tankoslojnog morta iznosi 0,12 W/mK
(zidni element npr. POROTHERM 38 PROFI i mort npr. POROTHERM tankoslojni
mort TM10). U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela.
količina: m3

menzije 25x30x24,9 cm i tankoslojnog morta (TM10). Toplinska provodljivost λ
(zidni element npr. POROTHERM 30 PROFI i mort npr. POROTHERM tankoslojni
mort TM10). U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela.
količina: m3

menzije 37,5x25x24,9 cm i tankoslojnog morta (TM10). Toplinska provodljivost λ
(zidni element blok npr. POROTHERM 25 PROFI i mort npr. POROTHERM tan-
koslojni mort TM10). U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela.
količina: m3
10.2. Pregradni zidovi
POROTHERM S
Zidanje pregradnih opečnih zidova debljine 20 cm opekom dimenzije 37,5x20x23,8cm

(zidni element npr. POROTHERM 20 S P+E). U cijenu je uključen sav rad i materijal.
količina: m2
Zidanje pregradnih opečnih zidova debljine 20 cm opekom dimenzije 50x20x23,8cm

(zidni element npr. POROTHERM 20/50 S MAXI).U cijenu je uključen sav rad i
materijal.
količina: m2
134
Zidanje pregradnih opečnih zidova debljine 11,5 cm opekom dimenzije
50x11,5x23,8cm zidni element npr. POROTHERM 11,5 P+E). U cijenu je uklju-
čen sav rad i materijal.
količina: m2
Zidanje pregradnih opečnih zidova debljine 10 cm opekom dimenzije 50x10x23,8cm

(zidni element npr. POROTHERM 10 P+E). U cijenu je uključen sav rad i materijal.
količina: m2
Zidanje pregradnih opečnih zidova debljine 8 cm opekom dimenzije 50x8x23,8 cm

(zidni element npr. POROTHERM 8 P+E). U cijenu je uključen sav rad i materijal.
količina: m2
Oblaganje betonskih ili opečnih zidova opečnim blokom debljine 8 cm, uključu-
jući sidrenje u nosivom zidu (zidni element npr. POROTHERM 8 P+E).U cijenu
je uključen sav rad i materijal te potrebna skela.
količina: m2
Oblaganje betonskih ili opečnih kutova zidnim elementom POROTHERM 8 P+E,

uključujući sidrenje. U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela.
količina: m2
POROTHERM PLAN
Zidanje pregradnih opečnih zidova debljine 20 cm zidnim elementom dimenzije

40x20x24,9 cm (zidni element npr. POROTHERM 20-40 PROFI). U cijenu je
uključen sav rad i materijal.
količina: m2

količina: m2
135
količina: m2

količina: m2

50x8x24,9 cm (zidni element npr. POROTHERM 8-50 PROFI). U cijenu je uklju-
čen sav rad i materijal.
količina: m2
10.3 Stropni sustav
Polaganje POROTHERM STROPNIH GREDICA duljine do 5,00 m, postavljanje

POROTHERM ispunskih blokova između gredica te armiranje i betoniranje
tlačne ploče debljine 6 cm. U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna
skela, podupirači i sl.
količina: m2
Polaganje POROTHERM STROPNIH GREDICA duljine od 5,25 m do 6,75 m,

postavljanje POROTHERM ispunskih blokova između gredica te armiranje i
betoniranje tlačne ploče debljine 6 cm. U cijenu je uključen sav rad i materijal
te potrebna skela, podupirači i sl.
količina: m2
Zidanje po obodu ploče POROTHERM HORIZONTALNIM SERKLAŽOM, di-

menzije 14x33x20 cm. Obodni zidni element služi kao oplata i kao izolacija
horizontalnog protupotresnog serklaža. U cijenu je uključen sav rad i materijal
te potrebna skela.
količina: m1
136
10.4 Nadvoji
Dobava i ugradnja PREDNAPETIH OPEČNIH NADVOJA POROTHERM dimenzije

12x6,5 cm, duljine do 2,50 m. U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna
skela.
količina: m1

12x6,5 cm, duljine od 2,75 m do 3,00 m. U cijenu je uključen sav rad i materijal
te potrebna skela.
količina: m1

skela.
količina: m1

10x8,5 cm, duljine od 2,75 m do 3,25 m. U cijenu je uključen sav rad i materijal
te potrebna skela.
količina: m1

skela.
količina: m1

8x23,8 cm, duljine do 2,75 m do 3,00 m. U cijenu je uključen sav rad i materijal
te potrebna skela.
količina: m1
137
10.5 Vertikalni serklaž
Zidanje vertikalnih protupotresnih zidnih veza betonskim kutom 30 i postavljanje

toplinske izolacije (tipa heraklit, stiropor ili mineralna vuna) ovisno o debljini zida.
Element je dimenzije 42x29,5x23,8 cm. U cijenu je uključen sav rad i materijal
te potrebna skela.
količina: m1
Zidanje vertikalnih protupotresnih zidnih veza kutom od opeke 25 ili betonskim

kutom 25 te postavljanje toplinske izolacije (tipa heraklit, stiropor ili mineralna
vuna) debljine ovisno o debljini zida. Element je dimenzije 38x25x23,8 cm. U
cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela.
količina: m1
10.6 Zvučno-izolacijski zidni element
POROTHERM S
Zidanje nosivog zida debljine 25 cm ZVUČNO-IZOLACIJSKIM ZIDNIM ELE-

MENTOM POROTHERM koji se puni betonom ili teškim mortom, za dostizanje
propisane zvučne izolacije od 54 dB. Element je dimenzije 37,5x25x23,8 cm.
(Rupe se moraju potpuno zapuniti kako bi se spriječilo slabljenje zvučne izolacije.
Predviđeni materijal za punjenje je beton ili teški mort obujamske mase najmanje
1880 kg/m3). U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela.
količina: m3
POROTHERM PLAN
Zidanje nosivog zida debljine 25 cm ZVUČNO-IZOLACIJSKIM ZIDNIM ELEMENTOM

POROTHERM 25-38 SBZ PLAN koji se puni betonom ili teškim mortom za dostizanje
propisane zvučne izolacije od 62 dB. Element je dimenzije 37,5x25x24,9 cm. (Rupe se
moraju potpuno zapuniti kako bi se spriječilo slabljenje zvučne izolacije. Predviđeni
materijal za punjenje je beton ili teški mort obujamske mase najmanje 1880 kg/m3).
U cijenu je uključen sav rad i materijal te potrebna skela.
količina: m3
138
Zidanje nosivog zida debljine 25 cm ZVUČNO-IZOLACIJSKIM ZIDNIM ELEMENTOM
propisane zvučne izolacije od 62 dB. Element je dimenzije 50x25x24,9 cm. (Rupe se
količina: m3
Zidanje nosivog zida debljine 25 cm ZVUČNO IZOLACIJSKIM ZIDNIM ELEMENTOM

propisane zvučne izolacije od 60 dB. Element je dimenzije 40x20x24,9 cm. (Rupe se
količina: m3
139
140
11
normativi utroška materijala i rada
11.1 Nosivi zidovi
zidanje nosivog zida - porotherm
materijal rad
opis stavke j.mj. blok mort kv pkv ukupno
kom l sati sati sati
zidanje nosivog zida deblj. 38 m 2

16 47 0,76 0,17 0,93
cm sa porotherm 38 s plus
zidanje nosivog zida deblj. 30 m2 16 38 0,59 0,13 0,72

cm sa porotherm 30 s plus
zidanje nosivog zida deblj. 25 m2 10,7 27 0,48 0,11 0,59

cm sa porotherm 25 s p+e plus

zidanje u tankoslojnom ljepilu
materijal rad

cm sa porotherm 38 pROFI

zidanje nosivog zida deblj. 25 m2 10,5 2,6 0,30 0,10 0,40

141
zidanje nosivog zida - porotherm profi
zidanje u drvfix extra
materijal rad
opis stavke j.mj. blok pu kv pkv ukupno
kom ml sati sati sati

cm sa porotherm 38 profi


zidanje nosivog zida - poroblok
materijal rad

cm sa poroblok 9

cm sa poroblok 9

cm sa poroblok 6,5
zidanje nosivog zida - klasični format
materijal rad
zidanje nosivog zida deblj. 29 m 2

25 38 1,03 0,34 1,37
cm sa 29 x 19 x 19

cm sa 25 x 19 x 19
142
11.2 vertikalni serklaži i zvučno-izolacijski zidni elementi
zidanje - porotherm pomoćni elementi
materijal rad
zidanje vertikalnog serklaža m2 4,00 6,00 0,30 0,10 0,40

30 x 38 x 23,8
m2 4,00 5,00 0,20 0,10 0,30

zidanje vertikalnog serklaža
25 x 38 x 23,8
m2 4,00 2,00 0,15 0,10 0,25

30 x 38 x 23,8 profi
m2 4,00 2,00 0,15 0,10 0,25

25 x 38 x 23,8 profi
m2 8,00 2,50 0,30 0,07 0,37

zidanje porotherm profi
sbz 25-50
zidanje porotherm profi m2 10,50 2,00 0,30 0,10 0,40

sbz 25-38
zidanje zvučno izolacijskom m2 43,00 610,00 4,10 2,95 7,05

opekom
Napomena - porotherm plan sbz može se koristiti kao zvučno izolacijska opeka i kao opeka za vertiklani serklaž
143
11.2 pregradni zidovi
materijal rad
zidanje pregradnog zida deblj. m 2 10,7 23 0,48 0,11 0,59

20 cm sa porotherm 20 s p+e
zidanje pregradnog zida deblj. m2 8 18 0,34 0,14 0,48

20 cm sa porotherm 20/50 s maxi

11,5 cm sa porotherm 11,5 p+e
zidanje pregradnog zida deblj. m2 8 5,5 0,33 0,07 0,40

10 cm sa porotherm 10 p+e

8 cm sa porotherm 8 p+e

zidanje u tankoslojnom ljepilu
materijal rad

20 cm sa porotherm 20-30 profi

17 cm sa porotherm 17-50


144
zidanje u drvfix.extra
materijal rad
opis stavke j.mj. blok pu kv pkv ukupno
kom ml sati sati sati

20 cm sa porotherm 20-30 plan

17 cm sa porotherm 17-50


zidanje pregradnog zida - zid 19 cm
materijal rad

19 cm sa poroblok 6,5

19 cm sa blokom 25 x 19 x 19
zidanje pregradnog zida deblj. m2 16,7 25 0,58 0,23 0,91

19 cm sa blokom 29 x 19 x 19
145
11.3 nadvoj
ugradnja porotherm nadvoja
materijal rad
opis stavke j.mj. nadvoj mort kv pkv ukupno
m2 l sati sati sati
porotherm nadvoj m1 16 3 0,16 0,08 0,24

0,75m do 2,5m
porotherm nadvoj m1 16 2 0,59 0,13 0,72

2,5m do 8,00 m
11.4 strop
ugradnja porotherm nadvoja

materijal rad
opis stavke j.mj. porotherm gredica ispuna podložak armatura beton mort kv pkv ukupno
serklaž
kom m kom sati kg m3 l sati sati sati
porotherm
ravni strop 1
s tlačnom
pločom d=6cm
gredice do 5,0m m2 1,67 po 2,5 0,076 5 0,46 1,76 2,22

projektu
gredice od 5,25m m2 1,67 po 2,5 0,076 5 0,54 1,84 2,22

projektu
zidanje
s porotherm
serklažom 3 20 0,15 0,05 0,20
po vanjskom m1
rubu ploče
146
12
upute za gradnju
12.1 Organizacija gradilišta
Prije početka građenja potrebno je gradilište planski organizirati, a to znači osi-

gurati ga potrebnim materijalom, pomoćnim uređajima te pravilno rasporediti
mjesta za strojeve, radna mjesta, materijal i prema građevinskom zemljištu
izraditi organizacijsku shemu gradilišta.
12.2 Pripremni radovi
Prije početka radova potrebno je geo-

detski snimiti teren i izraditi elaborat
iskolčenja. U prisutnosti nadzornog
inženjera odrediti relativnu visinsku
kotu ± 0,00 m, iskolčiti zgradu, te
provjeriti kolidiraju li trase postojećih
instalacijskih vodova na gradilištu i u
blizini s iskopom ili radnim prostorom
potrebne mehanizacije. Prije početka
zemljanih radova, teren treba očistiti
od šiblja i korova ili stabala do 10 cm
promjera (ako to smeta postavljanju
zgrade ili organizaciji gradilišta).
Poslije površinskog uređenja i even-
tualnog otkopa prilazi se obilježavanju
147
temelja buduće građevine te iskolčavanju glavnih kontura.
Kod većih i složenijih zgrada treba prema obilježenim konturama izraditi nanosnu
skelu s koje će se izvesti obilježavanje temelja.
Planiranje dna širokog iskopa i iskopa za temelje izvodi se s točnošću od ± 3
cm, a iskop se priprema u prisutnosti nadzornog inženjera. Iskop na određenu
dubinu završava se neposredno prije početka izvedbe temelja, da se ležajna
ploha temelja ne bi razmočila. Dno iskopa odnosno temelja mora se nalaziti na
nosivom tlu bez obzira na projektiranu dubinu temeljenja.
12.3 Početak gradnje
Iskop građevne jame radi se strojno. Dno jame mora biti veće od samog tlocrta
buduće građevine kako bi se osigurao prostor za rad (oko 50 cm više od vanjske
strane zida podruma).
Vanjski zidovi građevine mogu se označiti užetom, a potom se prilazi iskopu
tračnih temelja strojem. Širine iskopa za pojedine temelje zidova izvode se prema
projektu, a dno iskopa potrebno je visinski ručno isplanirati tako da na dnu iskopa
nema rastresite zemlje, a po potrebi se ugrađuje podložni sloj betona.
Svi betonski i armiranobetonski radovi moraju se izvesti solidno i stručno prema
normi HRN ENV 13670-1 i pravilima dobrog zanata. Čvrstoća betona određena
je projektom konstrukcije.
Betoniranje armiranobetonskih temelja zidova u zemlji i dijelom izvan zemlje
izvodi se betonom prema projektu. Između temelja nasipa se i nabije tamponski
sloj od kamenog materijala 0-50 mm u sloju debljine 20 cm. Nabija se vibrona-
bijačem (žabom).
Nakon izvedbe tamponskog sloja betonira se donja armiranobetonska podloga
prema projektu. Izvodi se preko gornjih rubova temelja u jednoj cjelini. Gornja
površina treba biti zaribana tako da odgovara uvjetima za polaganje hidroizo-
lacije.
Prije betoniranja podloge potrebno je postaviti instalacije. Cijevi treba polagati
na pješčanu podlogu i u nagibu (najmanje 3 %).
148
12.4 Postavljanje horizontalne hidoroizolacije
Nakon izrade temelja i podne ploče,

potrebno je postaviti horizontalnu hi-
droizolaciju da zidovi ne povlače vlagu
iz zemlje. To je vrlo bitno, jer se tako
sprječava skupocjeno naknadno sani-
ranje vlažnih zidova. Hidroizolacija se
najprije postavlja preko temelja ispod
zidova tako da je prema unutarnjoj
strani šira za oko 15 cm od zida za ka-
sniji preklop s izolacijom poda.
12.5 Izravnavajući sloj morta
Nakon postavljanja hidroizolacije po-

trebno je označiti položaj i debljinu
zidova prema projektu. Prije podiza-
nja zida potrebno je izravnati podlogu.
Polazeći od najviše točke za prvu hori-
zontalnu sljubnicu opeke postavlja se
izravnavajući sloj morta debljine oko
min. 1,5 cm. Dobro je rabiti uređaj za
izravnavanje (specijalno za brušenu
opeku - Nivelliermax) koji omogućuje
milimetarski točno skidanje slojeva
morta mjernom letvom. Za izravna-
vajući sloj morta preporučujemo upo-
rabu predgotovljenog POROTHERM
laganog morta LM5.
149
12.6 Zidanje prvog reda
Prva horizontalna sljubnica postavlja

se na još vlažni sloj izravnjavajućeg
morta. Vrlo je bitno s najvećom po-
zornošću izvesti egzaktno postavljanje
prve horizontalne sljubnice na ravnu
površinu, zatim ispitati ravnost povr-
šine te je eventualno korigirati pomoću
3-4 m dugačke aluminijske letve. Ope-
ke se slažu jedna do druge sustavom
pero - utor.
12.7 Priprema POROTHERM S i PLAN opeke
Prije samog zidanja opeku je potreb-

no dobro navlažiti i očistiti od prašine
kako bi se ostvarila bolja veza između
vezivnog sredstva i opeke.
Prije ugradnje opeku je potrebno do-
bro namočiti. Najbolje ju je polijevati u
paleti nekoliko minuta vodom iz cijevi
za polijevanje, a nakon toga ostaviti
10 minuta da se ocijedi. Polijeva se da
tijekom zidanja opeka ne bi povukla
vlagu iz morta i tako oslabila njegova
vezna svojstva. Za polijevanje opeke
nije dopuštena uporaba morske ili ne-
čiste vode.
150
12.8 Zidanje POROTHERM S i PLAN opeke
POROTHERM S opeka
Lagani mort – nanosimo na horizontal-
nu sljubnicu po cijeloj širini zidnog ele-
menta, a vertikalnu sljubnicu zapunimo
tako da mortom ispunimo mortni džep
koji nastaje spajanjem dviju opeka.
POROTHERM PLAN opeka

Tankoslojni mort nanosimo na horizon-
talnu sljubnicu po cijeloj širini zidnog
elementa specijalnim valjkom za zi-
danje tankoslojnim mortom. Debljina
tankoslojnog morta je između 1-3 mm.
Uštede na mortu za prosječnu obitelj-
sku kuću su oko 10.000 litara u uspo-
redbi s mortom opće namjene.
Poliuretanski adheziv DRYFIX.extra prije upotrebe treba protresti otprilike 20 puta

(prije svake upotrebe) te patronu postaviti na adapter pištolja. Zatim treba odviti
regulacijski vijak i pritisnuti na otponac min. 2 s (kako bi se cijev pištolja napunila,
pustiti neka ljepilo kratko iscuri van). Izlazak ljepila regulira se otponcem.
Na niveliranu sljubnicu postavlja se prvi red opeke, a zatim se na njega nanose

paralelno dva traka ljepila promjera oko 3 cm i na razmaku od 5 cm od ruba opeke.
Kod debljine zidova od 10 i 12 cm nanosi se samo jedan trak adheziva. Zidanjem
DRYFIX.extra ostvaruju se uštede u brzini gradnje od oko 40 %, a potpuno su
izbjegnuti toplinski mostovi na mjestu sljubnica.
151
Zidanje se kod svih tih sustava gradnje nastavlja normalnim zidarskim vezom s
minimalnim preklapanjem od 30 %, a opeka se postavlja jedna do druge i spaja
spojem pero - utor. Tijekom zidanja ravnost površina kontrolira se zidarskom
libelom uz upotrebu gumenog čekića. Visinu zida treba kontrolirati letvom na
kojoj su označene vrijednosti visinskog rastera od 25 cm i poravnavati gumenim
čekićem. Duljinski raster treba kontrolirati letvom na kojoj je označen duljinski
raster od 12,5 cm. Zimi se ne smije zidati kada su temperature ispod 5 °C osim
kada se kao vezivo upotrebljava DRYFIX.extra kada je dopušteno zidanje do
temperature od -5 °C.
Za izvođenje vertikalnih serklaža preporučujemo betonski kut koji služi umjesto

oplate kod betoniranja. Prije betoniranja vertikalnih serklaža donji dio treba
očistiti od morta.
Da bi se izbjegla pojava toplinskog mosta potrebno je element za vertikalni serklaž

dodatno izolirati. Za tu svrhu može se s vanjske strane kutnog elementa postaviti
lagani mort ili izolacijski materijali kao što su mineralna vuna ili stiropor. Jedno od
rješenja je staviti toplinsku izolaciju uz element za vertikalni serklaž, a s vanjske
strane obzidati opekom, na primjer s POROTHERM 8. Za bolje povezivanje zidova
preko kutova i učvršćenja obloge serklaža preporučujemo armiranje šipkom 1Φ6
mm u svakoj drugoj horizontalnoj sljubnici.
Vertikalni serklaži armiraju se minimalnom armaturom 4Φ10 mm, spone Φ6/25

cm, uz preklop vertikalne armature u stupu minimalno 80 cm za sljedeći kat.
152
Bitno je znati !
Zidarski radovi moraju se izvesti solidno i stručno prema valjanim propisima

i pravilima dobrog zanata. Prilikom izvođenja zidova zgrada izvođač se mora
držati sljedećih mjera:
• Zidanje se mora izvoditi pravilnim zidarskim vezovima, a preklop mora iznositi

najmanje jednu četvrtinu duljine zidnog elementa.
• Ako se zida zimi, zidove treba zaštiti od mraza a zidovi koji nisu završeni prije
nastupanja zimskih mrazova moraju se zaštiti na odgovarajući način. Zimi se
ne smije zidati kada su temperature ispod 5 °C osim ako se zida s DRYFIX.extra.
Tada je moguće zidati i do temperature od -5 °C.
• Svako naknadno bušenje ili izrada užljebina u zidovima zgrade koje nije bilo pred-
viđeno projektom, može se izvoditi samo uz pismenu suglasnost projektanta.
• Ključ kvalitetnog izvođenja zidova je u izravnavajućem sloju morta koji se mora
precizno izvesti (posebno bitno kod brušene opeke).
• Poprečni i uzdužni zidovi na spoju moraju biti međusobno povezani zidarskim
vezom, a za pregradne zidove treba ispustiti zupce u nosivom zidu u svakom
drugom redu za pola zidnog elementa.
• Zidovi uz vertikalni serklaž mogu se također zupčasto izvesti.
• Prije ugradnje opeku je potrebno dobro namočiti. Najbolje je polijevati je u paleti
nekoliko minuta vodom iz cijevi za polijevanje, a nakon toga ostaviti 10 minuta
da se ocijedi. Polijeva se kako tijekom zidanja opeka ne bi povukla vlagu iz morta
te time oslabila njegova vezna svojstva. Za polijevanje opeke nije dopuštena
uporaba morske ili nečiste vode.
• Za zidanje se preporučuje upotreba:
- predgotovljenog POROTHERM laganog morta (LM) – ako je riječ o
POROTHERM S opeci
- tankoslojnog morta (TM) – ako je riječ o POROTHERM PLAN opeci
- DRYFIX.extra – ako je riječ o POROTHERM PLAN opeci
- Poroziranu opeku, kakva je POROTHERM opeka nije dopušteno razbijati
zidarskim čekićem, nego je treba rezati pilom za rezanje opeke. Prilikom
rezanja opeke obvezna je uporaba zaštitnih sredstava.
- Opeku treba zaštititi od vlaženja već pri skladištenju, a gotov zid treba
153
zaštititi od kiše tako da je odvodimo od zida. Treba paziti da voda ne zađe u ver-
tikalne šupljine zida, jer dulje zadržavanje vode u tim šupljinama može izazvati
topljenje topljivih soli iz opeke ili morta. Kada te soli izađu na površinu mogu
izazvati “iscvjetavanje”. S dijelova zida koji “cvjetaju” potrebno je skinuti sloj
istaloženih soli suhim četkanjem tvrdim četkama, a nakon toga se zid može
premazati sredstvom protiv “iscvjetavanja” Bitno je napomenuti da ta pojava,
ako se pravilno sanira, nema utjecaja na fasadu.
12.9 Povezivanje vanjskih i unutarnjih nosivih zidova
Spoj vanjskih i unutarnjih zidova mora biti krut kako bi se čvrstom vezom omo-
gućilo prenošenje sila te kako bi time konstrukcija djelovala kao prostorni sustav.
Ta kruta veza ostvaruje se na sljedeći način: u nosivom zidu potrebno je napra-
viti udubljenje kako bi se osigurala veza između nosivih zidova dvaju okomitih
smjerova. Udubljenje se ispunjava mortom u koji se polažu elementi iz okomitog
smjera. Veličina udubljenja ovisi o materijalu zida. Ako je zid od opeke, udubljenje
treba biti minimum 5 cm.
12.10 Pregradni zidovi
POROTHERM zidni elementi za pregradne zidove optimalno su rješenje za kva-

litetno i ekonomično izvođenje unutrašnjih nenosivih zidova.
POROTHERM opečni zidni elementi za pregradne zidove dio su opečnog sustava
za gradnju POROTHERM i potpuno su kompatibilni s njime. Odlikuju ih velike
dimenzije i sustav ozupčenja za jednostavniju ugradnju. Izrađeni su od porozirane
opeke pa su lakši u odnosu na uobičajene opečne zidne elemente.
Za izvođenje 1 m2 pregradnog zida potrebno je samo 8 opečnih zidnih elemenata.
Istodobno, sustav ozupčenja (pero + utor) dodatno povećava brzinu zidanja jer se
vertikalna veza opečnih zidnih elemenata ostvaruje suhim spojem, bez upotrebe
morta, te je tako gradnja jeftinija.
Izrazita ravnost površine čini POROTHERM zidne elemente dobrim izborom za

pregradne zidove, jer smanjuje potrošnju žbuke pri završnoj obradi. Kod zidanja
POROTHERM-om P+E vezu u vertikalnoj mortnoj sljubnici ostvarujemo suhim
154
spojem zahvaljujući sustavu ozupčenja (pero + utor). Pri tome razmak između
zidnih elemenata ne smije biti veći od 5 mm. Horizontalna mortna sljubnica je
debljine 1,2 cm, a mort se postavlja po cijeloj debljini zida.
Opečne zidne elemente treba zidati u pravilnom zidarskom vezu. Najbolje je kada
zidnim elementom parnog reda preklapamo zidni element neparnog reda za 50 %.
12.11 Spojevi nosivih i pregradnih zidova
Spoj nosivog i pregradnog zida moguće je ostvariti upotrebom metalne spone

ili armaturne šipke Φ8 mm, ovisno o materijalu nosivog zida.
Metalna spona ugrađuje se u svaku drugu horizontalnu mortnu sljubnicu za
vrijeme izvođenja nosivog zida od opeke. Spona, odnosno šipka tlocrtno se po-
laže na mjesto predviđeno za sidrenje pregradnog zida. Spona, odnosno šipka,
učvršćuje se mortom u horizontalnu mortnu sljubnicu pregradnog zida.
Metalna spona savinuta u “L” oblik pričvršćuje se odgovarajućim vijkom i tiplom
u nosivi zid. Spona se polaže u svaku drugu horizontalnu mortnu sljubnicu pre-
gradnog zida. Rješenje je pogodno za sve vrste nosivih zidova.
Pregradni zid može se učvrstiti za nosivi čeličnom sponom uloženom u mort u

svakoj drugoj horizontalnoj sljubnici, a pri naknadnoj izvedbi pregradnog zida
POROTHERM elementima možete primijeniti i pravokutno savijene spone.
U armiranobetonskom zidu treba napraviti udubljenje od najmanje 2 cm šire

od širine zidnog elementa za pregradni zid. Elementi pregradnog zida polažu
se u mort.
U nosivom zidu od opeke treba napraviti udubljenje od najmanje 5 cm koje mora

biti barem 2 cm šire od širine zidnih elemenata u pregradnom zidu. Žlijeb se izvodi
rezanjem nosivoga opečnog zida pilom.
12.12 POROTHERM nadvoji
Opečni nadvoji POROTHERM sastoje se od opeke s horizontalnim šupljinama i

armiranobetonske jezgre. Armatura nadvoja tvornički je prednapeta, a mikrobeton
155
je prilagođen statičkim zahtjevima. Nadvoje također odlikuje kompatibilnost s
ostalim proizvodima opečnog sustava POROTHERM.
Nadvoji se proizvode u duljinama od 0,75 m do 3,00 m u koracima po 25 cm.

Horizontalna šupljina po duljini nadvoja omogućuje dobra toplinsko-izolacijska
svojstva. Na taj način smanjuje se toplinski most i potreba za dodatnom izolaci-
jom kao kod izvođenja armiranobetonskih nadvoja. Premošćenje zidnih otvora
primjenom opečnih nadvoja POROTHERM iznimno je jednostavno i brzo.
Duljina oslonca mora iznositi najmanje 12 cm. Prije zidanja potrebno je gornju
površinu nadvoja i zidnih elemenata dobro namočiti vodom zbog postizanja
bolje prionjivosti između nadvoja, morta i opeke. Za tlačni pojas iznad nadvoja,
preporučujemo upotrijebiti POROTHERM opeku odrezanu na mjeru pilom za
rezanje opeke.
Posebnu pozornost treba obratiti na kontinuirano mortom napunjene vertikalne
i horizontalne sljubnice jer inače nije zajamčena nosivost nadvoja.
Napomena: Opeku za nadozid ne smije se razbijati, nego obvezno rezati pilom.
12.13 Stropni sustav POROTHERM
Stropni sustav POROTHERM je polumontažna stropna konstrukcija s mnogobroj-

nim prednostima u odnosu na klasični strop. Brža je gradnja, utrošak materijala
je manji, bolja je toplinska izolacija, zvučna izolacija i požarna otpornost.
Stropni sustav POROTHERM čine POROTHERM 60 stropni ispunski blokovi po-
stavljeni između predgotovljenih i prednapetih nosivih gredica, a tlačna se ploča
betonira na licu mjesta, pri čemu beton ispunjava prostore između ispunskih
elemenata i oblikuje stropna rebra.
Na završni red nosivog zida postavljaju se POROTHERM gredice koje moraju
nalijegati na zid najmanje 12 cm.
Gredice se polažu na nosivi zid, na horizontalno poravnanu podlogu svježeg
morta debljine 1 cm. Osni razmak gredica iznosi 60 cm, što ubrzava gradnju, a
ne umanjuje nosivost.
Opečnim ispunskim elementima zatim se popunjava preostali međuprostor i
to u smjeru okomito na postavljene gredice. Elementi ispuna ne smiju zadirati
u nosivi zid, a ako je potrebno, gredice se poslažu jedna pokraj druge, umjesto
156
da se postavlja oplata.
Točni osni razmak između gredica najlakše se postiže postavljanjem stropnih
ispuna na svakom kraju gredice.
POROTHERM serklaž postavlja se na vanjskim zidovima s vanjske strane hori-

zontalnih betonskih serklaža. Ima funkciju toplinske zaštite, sprečava stvaranje
hladnih mostova i kondenzaciju vodene pare.
Za izolaciju horizontalnog serklaža postavljamo POROTHERM serklaž koji olak-
šava betoniranje horizontalnog serklaža po obodu kuće, a zamjenjuje dašča-
nu oplatu. POROTHERM serklaž je element koji se sastoji od opečnog zidnog
elementa debljine 6,5 cm te stiroporne ploče debljine 5 cm koji uz navedenu
funkciju toplinski zaštićuje serklaž, a podloga za žbukanje jednake je kvalitete
kao i ostale vanjske površine zida. Prije betoniranja ploče potrebno je opečne
elemente dobro namočiti.
Tlačna ploča debljine 6 cm izvodi se od betona najmanje kvaliteta C20/25. Utrošak
betona iznosi 0,076 m3 betona/m2 stropa (76 litara/m2 stropa).
Za armaturu tlačne ploče koriste se zavarene mreže ili rebrasta armatura. Pri
tome je potrebno rabiti mrežu R-131, ili Q-131 ili jaču, a za rebrastu armaturu
potrebna je minimalna količina 4Φ8 mm/m u oba okomita smjera.
Spojeve zidova i stropova potrebno je povezati betonskim horizontalnim ser-
klažima.
Beton tog spoja potrebno je izolirati, a za kvalitetnu izolaciju preporučujemo
proizvod POROTHERM serklaž.
Beton je najbolje ugraditi bez prekida, a kada je prekid neizbježan, treba ga
izvesti iznad nosivog zida ili iznad opečnih elemenata u smjeru pružanja gredica.
Površinu betonske ploče treba dobro izravnati odmah nakon ugradbe betona, te
beton pravilno njegovati.
Površina stropa idealna je za žbukanje.
157
158
A
prilog
a.0 Uvodni podaci
Ovaj prilog sadržava tablice s vrijednostima proračunskih nosivosti zidova opterećenih

vertikalnim opterećenjem. Nosivosti su proračunate približnom metodom koja je
podrobno navedena u normi HRN EN 1996-3. Nosivost je funkcija tlačne čvrstoće
zida, ekscentričnosti vertikalnog opterećenja i rubnih uvjeta.
Obrađeni su slučajevi zidova debljine 38, 30 i 25 cm izvedenih s pet različitih morto-

va: mortom opće namjene M5 i M10, laganim mortom LM5, tankoslojnim mortom
TM10 i poliuretanskim adhezivom DRYFIX.extra.
Rezultati proračuna prikazani su za svijetle visine zida 2,5 m, 2,75 m i 3,00 m i duljine
između oslonaca od 3,00 m do 7,00 m u koracima po 0,50 m.
Proračunska otpornost NRd određena je uz parcijalni koeficijent sigurnosti γM=2,0

koji se primjenjuje za I. kategoriju kontrole proizvodnje zidnih elemenata u skladu
s normom HRN EN 771-1.
U nastavku su navedene upotrijebljene formule.
Normalizirana tačna čvrstoća zidnog elementa: fb=δ · f = 1,13 · 10 = 11,3 N/mm²
Karakteristična tlačna čvrstoća zida (prema formulama u točki 4):
159
mort M5 fk = 3,98 N/mm²
mort M10 fk = 4,90 N/mm²
mort TM10 fk = 3,82 N/mm²
mort LM5 fk = 2,21 N/mm²
DRYFIX.extra fk = 2,60 N/mm²
Faktor smanjenja nosivosti Φs koji obuhvaća učinak izvijanja, početnu ekscentričnost,

ekscentričnost opterećenja i učinak puzanja:
- za srednje zidove Φs = 0,85 - 0,011 (hef / tef)² (A.1)
- za rubne zidove: manja od vrijednosti (A.1) i (A.2)
Φs = 1,3 - ℓf,ef/8 ≤ 0,85 (A.2)
- za rubne zidove na posljednjem katu: manja od vrijednosti (A.1) - (A.3)
Φs = 0,4 (A.3)
hef proračunska visina zida
hef = ρn h (A.4)
h svijetla visina kata

tef proračunska debljina zida
ℓf,ef proračunski raspon stropa kojemu je zid krajnji oslonac:
ℓf,ef = ℓf za slobodno oslonjene stropne konstrukcije
ℓf,ef = 0,7 ℓf za kontinuirane stropne konstrukcije
ℓf,ef = 0,7 ℓf za slobodno oslonjene stropne konstrukcije koje nose u dva
smjera
ℓf,ef = 0,5 ℓf za kontinuirane stropne konstrukcije koje nose u dva smjera
ρn faktor smanjenja ovisan o rubnim uvjetima, gdje je n=2, 3 ili 4
160
Faktor ρn određuje se prema ovim kriterijima:
a) za zidove bočno pridržane samo u podnožju i pri vrhu armiranobetonskim stro-

povima koji im sprječavaju zaokretanje:
ρ2 = 1,0 za zidove ispod krajnjih oslonaca stropa
ρ2 = 0,7 za sve ostale zidove
b) za zidove bočno pridržane samo u podnožju i pri vrhu (npr. serklažima) kojima
stropovi ne sprečavaju zaokretanje:
ρ2 = 1,0
c) za zidove bočno pridržane u podnožju i pri vrhu i duž jednog vertikalnog ruba:
ρ3 = 1,5 ℓ/h ≤ 0,75 za spriječeno zaokretanje u podnožju i pri vrhu kao u a) ako zid
nije krajnji oslonac stropa
ρ3 ≤ 1,0 u svim drugim slučajevima a) i b)
d) za zidove bočne pridržane u podnožju i pri vrhu i duž dvaju vertikalnih rubova:
ρ4 = ℓ/2h ≤ 0,75 za spriječeno zaokretanje samo u podnožju i pri vrhu kao u a)
ρ4 ≤ 1,0 u ostalim slučajevima kao u a) ili b).
ℓ razmak između oslonaca duž vertikalnih rubova.
Proračunska otpornost za vertikalno opterećenje
NRd = Φs fk A / γM (kN) (A.4)
A ploština poprečnog presjeka zida

γM parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal
161
a.1.1 Slobodno oslonjeni stropovi (l f,ef = l f, γm=2,0)
SLIKA a.1
a.1.1.1 Vezivo M5
tablica Zidni element POROTHERM 25 SP + E, NRd (kN)

1
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 370 370 370 369 338 306 275 244 213
2,75 359 359 359 359 338 306 275 244 213
3,00 346 346 346 346 338 306 275 244 213
162
tablica Zidni element POROTHERM 30 s plus, NRd (kN)
2
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 464 464 464 443 405 368 330 293 255
2,75 455 455 455 443 405 368 330 293 255
3,00 444 444 444 443 405 368 330 293 255

3
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 610 610 608 561 513 466 418 371 323
2,75 602 602 602 561 513 466 418 371 323
3,00 594 594 594 561 513 466 418 371 323
a.1.1.2 Vezivo M10
tablica Zidni element POROTHERM 25 sp + e, NRd (kN)

4
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 456 456 456 454 416 377 339 300 262
2,75 441 441 441 441 416 377 339 300 262
3,00 426 426 426 426 416 377 339 300 262
163
5
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 572 572 572 545 499 453 406 360 314
2,75 560 560 560 545 499 453 406 360 314
3,00 547 547 547 545 499 453 406 360 314

6
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 751 751 749 690 632 573 515 456 398
2,75 742 742 742 690 632 573 515 456 398
3,00 731 731 731 690 632 573 515 456 398
a.1.1.3 Vezivo lM5

7
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 206 206 206 205 188 170 153 135 188
2,75 199 199 199 199 188 170 153 135 188
3,00 192 192 192 192 188 170 153 135 188
164
8
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 258 258 258 246 225 204 183 163 142
2,75 253 253 253 246 225 204 183 163 142
3,00 247 247 247 246 225 204 183 163 142

9
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 339 339 338 311 285 259 232 206 180
2,75 335 335 335 311 285 259 232 206 180
3,00 330 330 330 311 285 259 232 206 180
a.1.1.4 Vezivo tm10
tablica Zidni element POROTHERM 25 profi, NRd (kN)

10
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 355 355 355 354 324 294 264 234 204
2,75 344 344 344 344 324 294 264 234 204
3,00 332 332 332 332 324 294 264 234 204
165
11
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 446 446 446 425 389 353 317 218 245
2,75 436 436 436 425 389 353 317 218 245
3,00 426 426 426 425 389 353 317 218 245

12
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 586 586 584 538 493 447 401 356 310
2,75 578 578 578 538 493 447 401 356 310
3,00 570 570 570 538 493 447 401 356 310
a.1.1.5 Vezivo dryfix.extra

13
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 244 244 244 234 222 202 181 160 140
2,75 236 236 236 236 222 202 181 160 140
3,00 228 228 228 228 222 202 181 160 140
166
14
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 306 306 306 291 267 242 217 193 168
2,75 299 299 299 291 267 242 217 193 168
3,00 292 292 292 291 267 242 217 193 168

15
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 401 401 400 369 338 306 275 244 213
2,75 396 396 396 369 338 306 275 244 213
3,00 391 391 391 369 338 306 275 244 213
a.1.2 Kontinuirano oslonjeni stropovi i slobodno oslonjeni stropovi

nosivi u dva smjera (l f,ef = 0,7 l f, γm=2,0)
SLIKA a.2
167
SLIKA a.3
a.1.2.1 Vezivo m5

16
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 370 370 370 370 370 370 370 366 344
2,75 359 359 359 359 359 359 359 359 344
3,00 346 346 346 346 346 346 346 346 344

17
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 464 464 464 464 464 464 464 439 413
2,75 455 455 455 455 455 455 455 439 413
3,00 444 444 444 444 444 444 444 439 413
168
18
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 610 610 610 610 610 610 589 556 523
2,75 602 602 602 602 602 602 589 556 523
3,00 594 594 594 594 594 594 589 556 523
a.1.2.2 Vezivo m10

19
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 456 456 456 456 456 456 456 450 423
2,75 441 441 441 441 441 441 441 441 423
3,00 426 426 426 426 426 426 426 426 423

20
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 572 572 572 572 572 572 572 540 508
2,75 560 560 560 560 560 560 560 540 508
3,00 547 547 547 547 547 547 547 540 508
169
21
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 751 751 751 751 751 751 725 684 643
2,75 742 742 742 742 742 742 725 684 643
3,00 731 731 731 731 731 731 725 684 643
a.1.2.3 Vezivo lm5

22
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 206 206 206 206 206 206 206 203 191
2,75 199 199 199 199 199 199 199 199 191
3,00 192 192 192 192 192 192 192 192 191

23
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 258 258 258 258 258 258 258 244 229
2,75 253 253 253 253 253 253 253 244 229
3,00 247 247 247 247 247 247 247 244 229
170
24
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 339 339 339 339 339 339 327 309 290
2,75 335 335 335 335 335 335 327 309 290
3,00 330 330 330 330 330 330 327 309 290
a.1.2.4 Vezivo tm10

25
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 355 355 355 355 355 355 355 351 330
2,75 344 344 344 344 344 344 344 344 330
3,00 332 332 332 332 332 332 332 332 330

26
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 446 446 446 446 446 446 446 421 396
2,75 436 436 436 436 436 436 436 421 396
3,00 426 426 426 426 426 426 426 421 396
171
27
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 586 586 586 586 586 586 566 534 502
2,75 578 578 578 578 578 578 566 534 502
3,00 570 570 570 570 570 570 566 534 502

28
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 244 244 244 244 244 244 244 241 226
2,75 236 236 236 236 236 236 236 236 226
3,00 228 228 228 228 228 228 228 228 226

29
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 306 306 306 306 306 306 306 289 272
2,75 299 299 299 299 299 299 299 289 272
3,00 292 292 292 292 292 292 292 289 272
172
30
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 401 401 401 401 401 401 388 366 344
2,75 396 396 396 396 396 396 388 366 344
3,00 391 391 391 391 391 391 388 366 344
a.1.3 Kontinuirani stropovi nosivi u dva smjera

(l f,ef = 0,5xl f, γm=2,0)
SLIKA a.4
a.1.3.1 Vezivo m5

31
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 370 370 370 370 370 370 370 370 370
2,75 359 359 359 359 359 359 359 359 359
3,00 346 346 346 346 346 346 346 346 346
173
32
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 464 464 464 464 464 464 464 464 464
2,75 455 455 455 455 455 455 455 455 455
3,00 444 444 444 444 444 444 444 444 444

33
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 610 610 610 610 610 610 610 610 610
2,75 602 602 602 602 602 602 602 602 602
3,00 594 594 594 594 594 594 594 594 594
a.1.3.2 Vezivo m10

34
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 456 456 456 456 456 456 456 456 456
2,75 441 441 441 441 441 441 441 441 441
3,00 426 426 426 426 426 426 426 426 426
174
35
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 572 572 572 572 572 572 572 572 572
2,75 560 560 560 560 560 560 560 560 560
3,00 547 547 547 547 547 547 547 547 547

36
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 751 751 751 751 751 751 751 751 751
2,75 742 742 742 742 742 742 742 742 742
3,00 731 731 731 731 731 731 731 731 731
a.1.3.3 Vezivo lm5

37
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 206 206 206 206 206 206 206 206 206
2,75 199 199 199 199 199 199 199 199 199
3,00 192 192 192 192 192 192 192 192 192
175
38
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 258 258 258 258 258 258 258 258 258
2,75 253 253 253 253 253 253 253 253 253
3,00 247 247 247 247 247 247 247 247 247

39
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 339 339 339 339 339 339 339 339 339
2,75 335 335 335 335 335 335 335 335 335
3,00 330 330 330 330 330 330 330 330 330
a.1.3.4 Vezivo tm10

40
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 355 355 355 355 355 355 355 355 355
2,75 344 344 344 344 344 344 344 344 344
3,00 332 332 332 332 332 332 332 332 332
176
41
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 446 446 446 446 446 446 446 446 446
2,75 436 436 436 436 436 436 436 436 436
3,00 426 426 426 426 426 426 426 426 426

42
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 586 586 586 586 586 586 586 586 586
2,75 578 578 578 578 578 578 578 578 578
3,00 570 570 570 570 570 570 570 570 570

43
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 244 244 244 244 244 244 244 244 244
2,75 236 236 236 236 236 236 236 236 236
3,00 228 228 228 228 228 228 228 228 228
177
44
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 306 306 306 306 306 306 306 306 306
2,75 299 299 299 299 299 299 299 299 299
3,00 292 292 292 292 292 292 292 292 292

45
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 401 401 401 401 401 401 401 401 401
2,75 396 396 396 396 396 396 396 396 396
3,00 391 391 391 391 391 391 391 391 391
a.1.4 unutarnji zidovi
SLIKA a.5
178

46
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 394 394 394 394 394 394 394 394 394
2,75 388 388 388 388 388 388 388 388 388
3,00 381 381 381 381 381 381 381 381 381

47
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 484 484 484 484 484 484 484 484 484
2,75 479 479 479 479 479 479 479 479 479
3,00 473 473 473 473 473 473 473 473 473
tablica Zidni element POROTHERM 38 s plus NRd (kN)

48
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 626 626 626 626 626 626 626 626 626
2,75 622 622 622 622 622 622 622 622 622
3,00 617 617 617 617 617 617 617 617 617
179
a.1.4.2 Vezivo m10

49
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 485 485 485 485 485 485 485 485 485
2,75 477 477 477 477 477 477 477 477 477
3,00 469 469 469 469 469 469 469 469 469

50
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 596 596 596 596 596 596 596 596 596
2,75 590 590 590 590 590 590 590 590 590
3,00 582 582 582 582 582 582 582 582 582

51
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 771 771 771 771 771 771 771 771 771
2,75 765 765 765 765 765 765 765 765 765
3,00 759 759 759 759 759 759 759 759 759
180
a.1.4.3 Vezivo lm5

52
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 219 219 219 219 219 219 219 219 219
2,75 215 215 215 215 215 215 215 215 215
3,00 211 211 211 211 211 211 211 211 211

53
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 269 269 269 269 269 269 269 269 269
2,75 266 266 266 266 266 266 266 266 266
3,00 263 263 263 263 263 263 263 263 263

54
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 348 348 348 348 348 348 348 348 348
2,75 345 345 345 345 345 345 345 345 345
3,00 343 343 343 343 343 343 343 343 343
181
a.1.4.4 Vezivo tm10

55
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 378 378 378 378 378 378 378 378 378
2,75 372 372 372 372 372 372 372 372 372
3,00 365 365 365 365 365 365 365 365 365

56
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 465 465 465 465 465 465 465 465 465
2,75 460 460 460 460 460 460 460 460 460
3,00 454 454 454 454 454 454 454 454 454
tablica Zidni element POROTHERM 38 profi NRd (kN)

57
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 601 601 601 601 601 601 601 601 601
2,75 597 597 597 597 597 597 597 597 597
3,00 592 592 592 592 592 592 592 592 592
182

58
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 259 259 259 259 259 259 259 259 259
2,75 255 255 255 255 255 255 255 255 255
3,00 250 250 250 250 250 250 250 250 250

59
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 319 319 319 319 319 319 319 319 319
2,75 315 315 315 315 315 315 315 315 315
3,00 311 311 311 311 311 311 311 311 311
tablica Zidni element POROTHERM 38 profi NRd (kN)

60
l (m) 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00
h (m)
2,50 412 412 412 412 412 412 412 412 412
2,75 409 409 409 409 409 409 409 409 409
3,00 406 406 406 406 406 406 406 406 406
183
a.1.5 Vanjski zidovi najvišeg kata
SLIKA a.6
a.1.5.1 Vezivo m5
tablica Zidni element POROTHERM 25 SP+E, POROTHERM 30 S Plus, POROTHERM 38 S Plus; NRd (kN)
61
zidni element porotherm 25 sp + e porotherm 30 s plus porotherm 38 s plus
l (m) 3,0 – 7,0 3,0 – 7,0 3,0 – 7,0
h (m)
2,50 200 240 304
2,75 200 240 304
3,00 200 240 304
a.1.5.2 Vezivo m10
62
l (m) 3,0 – 7,0 3,0 – 7,0 3,0 – 7,0
h (m)
2,50 246 296 374
2,75 246 296 374
3,00 246 296 374
184
a.1.5.3 Vezivo lm5
63
l (m) 3,0 – 7,0 3,0 – 7,0 3,0 – 7,0
h (m)
2,50 111 133 169
2,75 111 133 169
3,00 111 133 169
a.1.5.4 Vezivo tm10
tablica Zidni element POROTHERM 25 Profi, POROTHERM 30 Profi, POROTHERM 38 Profi; NRd (kN)
64
l (m) 3,0 – 7,0 3,0 – 7,0 3,0 – 7,0
h (m)
2,50 192 230 292
2,75 192 230 292
3,00 192 230 292
185
tablica Zidni element POROTHERM 25 profi, POROTHERM 30 Profi, POROTHERM 38 Profi; NRd (kN)
65
l (m) 3,0 – 7,0 3,0 – 7,0 3,0 – 7,0
h (m)
2,50 132 158 200
2,75 132 158 200
3,00 132 158 200
186

Zidne Konstrukcije 0610 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zidne Konstrukcije 0610 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZIDANE KONSTRUKCIJE

PRIRUČNIK ZA INVESTITORE, PROJEKTANTE,

CIP – Katalogizacija u publikaciji

Copyright © 2009., Wienerberger Ilovac, Karlovac

3 Mort opće namjene, tankoslojni mort i lagani mort 39

4 Ziđe izvedeno od zidnih elemenata Wienerberger

5 Djelovanje potresa na zidane zgrade 67

6 Pojedinosti oblikovanja ziđa i stropova 89

9 Toplinski proračun zida, stropa i zidane zgrade 127

10 Tipski troškovnik za pojedine vrste radova 133

11 Normativi utroška materijala i rada 141

Početkom 2009. godine Hrvatska je u svoj normizacijski sustav preuzela sve

Ovaj priručnik prvi je na hrvatskom jezičnom području kojim tvrtka Wienerberger

Svrha je priručnika čitatelju na jednom mjestu i u sažetom obliku prikazati

Knjiga sadržava i sažetke eksperimentalnih ispitivanja provedenih u Institutu

Ova je knjiga rezultat zajedničkih napora stručnjaka iz Wienerbergera (T. Franko i

Autori: Za Wienerberger Ilovac:

prof.dr.sc. D. Aničić T. Franko

Ova knjiga sadržava iscrpne podatke potrebne investitorima, projektantima, nad-

Podaci navedeni u ovoj knjizi zasnivaju se na vlastitim istraživanjima svojstava

Proizvodni program Wienerbergera obuhvaća cjeloviti sustav za gradnju suvre-

Sustav opečnih zidanih zgrada Wienerberger sadržava četiri skupine proizvoda:

Zidni elementi proizvode se u širokoj paleti dimenzija predviđenih za izradu

Nadvoji su predgotovljeni prednapeti proizvodi koji se dostavljaju spremni

Stropne konstrukcije sastoje se od predgotovljenih prednapetih stropnih gredica

Zidane zgrade projektirane i izgrađene u sustavu i s proizvodima Wienerberger te

a time imaju i projektom predviđenu trajnost.

2.2 Proizvodni program zidnih elemenata

postotak šupljina (%)

napomena: Oznake S – seizmik | plus – poboljšana toplinska svojstva

potrošnja opeke m²/ m³

vodene pare (μ)**

postotak šupljina (%)

8 poroblok 9 ld I 250 x 290 x 238 t1 r1 55 2b 10 2.5

9 poroblok 6,5 ld I 190 x 290 x 238 t1 r1 55 2b 10 2.5

10 poroblok 7 ld I 250 x 290 x 190 t1 r1 61 3 10 2.5

11 poroblok 5,5 ld I 190 x 290 x 190 t1 r1 58 3 10 2.5

12 poroblok 4,5 ld I 190 x 250 x 190 t1 r1 58 3 10 2.5

napomena: Oznake S – seizmik | plus – poboljšana toplinska svojstva

potrošnja opeke m²/ m³

vodene pare (μ)**

postotak šupljina (%)

napomena: Oznake S – seizmik | plus – poboljšana toplinska svojstva

potrošnja opeke m²/ m³

vodene pare (μ)**

postotak šupljina (%)

10 forati 12 ld I 500 x 120 x 250 t1 r1 - - 10 2.5

11 forati 10 ld I 500 x 100 x 250 t1 r1 - - 10 2.5

12 forati 8 ld I 500 x 80 x 250 t1 r1 - - 10 2.5

napomena: Oznake S – seizmik | plus – poboljšana toplinska svojstva

potrošnja opeke m²/ m³

vodene pare (μ)**

postotak šupljina (%)

13 forati 6 ld I 500 x 60 x 250 t1 r1 - - 10 2.5

14 tavelloni 10 ld I 1000 x 60 x 250 t1 r1 - - 10 2.5

15 tavelle 3 ld I 500 x 30 x 250 t1 r1 - - 10 2.5

napomena: Oznake S – seizmik | plus – poboljšana toplinska svojstva

potrošnja opeke m²/ m³

vodene pare (μ)**

postotak šupljina (%)

napomena: Oznake S – seizmik | plus – poboljšana toplinska svojstva

potrošnja opeke m²/ m³

vodene pare (μ)**