Pantaler Matija Gfos 2015 Diplo Sveuc PDF

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U OSIJEKU
GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK
DIPLOMSKI RAD
Osijek, 10.09.2015. Matija Pantaler

U OSIJEKU
ZNANSTVENO PODRUČJE: TEHNIČKE ZNANOSTI
ZNANSTVENO POLJE: GRAĐEVINARSTVO
ZNANSTVENA GRANA: NOSIVE KONSTRUKCIJE
TEMA: PRORAČUN ČELIČNE HALE S HLADNOOBLIKOVANIM

SEKUNDARNIM ELEMENTIMA
PRISTUPNIK: MATIJA PANTALER, sveučilišni diplomski studij
Potrebno je dimenzionirati glavne i sekundarne konstrukcijske elemente čelične hale prema EN 1993. Za elemente
glavnog okvira potrebno je koristiti valjane nosače, dok se za pokrov i podrožnice koriste hladnooblikovani profili.
Djelovanja i njihove kombinacije na konstrukciju treba uraditi prema EN 1990 i EN 1991.
Tlocrtne dimenzije objekta su 25 000 x 35 000 mm. Ukupna visina hale je 8 500 mm.
Čelik je kvalitete S275.
Objekt se nalazi u Osijeku.
Diplomski rad treba sadržavati slijedeće:

1 Teorijski dio
2 Statičku analizu
3 Proračun glavnih elemenata konstrukcije
4 Proračun spojeva
5 Radioničku dokumentaciju
Osijek, 3. srpnja 2015.
Mentor: Predsjednik Odbora za

diplomske ispite:
Doc.dr.sc. Ivan Radić Izv.prof.dr.sc. Mirjana Bošnjak-Klečina

U OSIJEKU
DIPLOMSKI RAD
TEMA: PRORAČUN ČELIČNE HALE S HLADNOOBLIKOVANIM SEKUNDARNIM ELEMENTIMA
Osijek, 10.09.2015.
Matija Pantaler
Metalne konstrukcije II
Proračun čelične hale s hladnooblikovanim sekundarnim elementima
Sažetak
Na temelju priloženog zadatka, bilo je potrebno dimenzionirati nosive glavne i sekundarne elemente
čelične hale u Osijeku. Izvedba glavne nosive konstrukcije okvira je od toplovaljanih europskih nosača,
a izvedba sekundarne konstrukcije od hladnooblikovanih elemenata. Analiza opterećenja i
dimenzioniranje elemenata provedeno je po pravilima Eurocode-a. Elementi konstrukcije dimenzionirani
su na najveće rezne sile u mjerodavnim kombinacijama. Za proračun kombinacija i dobivanje reznih sila
koristio se računalni program Autodesk Robot Structural Analysis Professional 2011. Za glavne
elemente okvira odabrani su nosači IPE 300 za element stupa, te toplovaljani kvadratni cijevni profili za
elemente horizontalne prečke rešetke. Za sekundarni element podrožnice i grednog nosača zidnih
panela odabrana je hladnooblikovana Z greda. Elementi glavne nosive konstrukcije okvira izrađeni su
od čelika S275, dok su hladnooblikovani sekundarni elementi konstrukcije izrađeni od pocinčanog čelika
S350GD+Z275. Statički sustav sekundarnog elementa podrožnice jest kontinuirani nosač, dok statički
sustav grednog nosača zidnih panela jest slobodnooslonjena prosta greda. Kontinuiranost podrožnice
izvedena je preklopima podrožnica nad unutarnjim ležajevima. Proračun elemenata je izvršen da se
zadovolje uvjeti nosivosti na razini poprečnog presjeka i uvjeti stabilnosti na razini elementa
konstrukcije.
Pantaler, Matija
Sadržaj
1 Tehnički opis .......................................................................................................................................... 5
1.1 Osnovne dimenzije i opis konstrukcije ........................................................................................ 5
1.2 Opis elemenata ............................................................................................................................ 5
1.3 Proračun konstrukcije................................................................................................................... 6
1.4 Materijal za izradu konstrukcije.................................................................................................... 6
1.5 Antikorozijska zašita ..................................................................................................................... 6
1.6 Primjenjeni propisi ........................................................................................................................ 6
1.7 Dispozicija objekta Mj 1:100 ........................................................................................................ 7
2 Analiza opterećenja ............................................................................................................................... 8
2.1 Stalno opterećenje ....................................................................................................................... 8
2.1.1 Vlastita težina krovnih panela ............................................................................................... 8
2.1.2 Vlastita težina zidnih panela.................................................................................................. 8
2.1.3 Vlastita težina sekundarnih elemenata................................................................................. 8
2.2 Promjenjivo opterećenje............................................................................................................... 9
2.2.1 Proračun opterećenja snijegom prema HRN EN 1991-1-3 ................................................. 9
2.2.2 Proračun opterećenja vjetrom prema HRN EN 1991-1-4 .................................................... 9
2.3 Svođenje plošnog opterećenja na okvir .................................................................................... 21
2.3.1 Opterećenja koja djeluju na okvir........................................................................................ 21
2.3.2 Opterećenja koja djeluju na podrožnicu van sustava sprega ............................................ 36
2.3.3 Opterećenja koja djeluju na podrožnicu u sustavu sprega ................................................ 42
3 Dimenzioniranje okvira ........................................................................................................................ 60
3.1 Kombinacije opterećenja............................................................................................................ 60
3.2 Dimenzioniranje rešetke............................................................................................................. 61
3.2.1 Gornji pojas rešetke............................................................................................................. 61
3.2.2 Ispuna rešetke ..................................................................................................................... 67
3.2.3 Donji pojas rešetke .............................................................................................................. 72
3.3 Dimenzioniranje stupa................................................................................................................ 78
3.3.1 Karakteristike poprečnog presjeka ..................................................................................... 81
3.3.2 Dimenzioniranje elementa stupa izloženog tlaku i savijanju (Pritisna kombinacija Nmax )
82
3.3.3 Dimenzioniranje elementa stupa izloženog tlaku i savijanju (Pritisno djelovanje Mmax ) .. 94
4 Dimenzioniranje stabilizacijskog veza .............................................................................................. 106
4.1 Horizontalni stabilizacijski vez ................................................................................................. 106
Pantaler, Matija 1
4.1.1 Opterećenje vjetrom na horizontalni stabilizacijski vez ................................................... 106

4.1.2 Utjecaj izvijanja štapova gornjeg pojasa .......................................................................... 107
4.1.3 Model rešetke .................................................................................................................... 108
4.1.4 Dimenzioniranje horizontalne stabilizacije........................................................................ 109
4.2 Vertikalni stabilizacijski vez ...................................................................................................... 109
4.2.1 Opterećenje vjetrom na vertikalni stabilizacijski vez ........................................................ 109
4.2.2 Model rešetke .................................................................................................................... 109
4.2.3 Dimenzioniranje vertikalne stabilizacije ............................................................................ 110
5 Dimenzioniranje podrožnice van sustava sprega ............................................................................ 110
5.1 Analiza opterećenja i rezne sile ............................................................................................... 112
5.2 Redukcija poprečnog presjeka podrožnice ............................................................................. 114
5.2.1 Osnovni podaci .................................................................................................................. 115
5.2.2 Određivanje efektivnih geometrijskih svojstava poprečnog presjeka.............................. 116
5.3 Pritisno djelovanje .................................................................................................................... 136
5.3.1 Otpornost poprečnog presjeka.......................................................................................... 136
5.3.2 Dokaz izvijanja slobodne pojasnice .................................................................................. 141
5.3.3 Dokaz na poprečnu silu ..................................................................................................... 144
5.3.4 Dokaz za kombinaciju poprečne sile i momenta .............................................................. 145
5.3.5 Otpornost na lokalnu koncentriranu silu ........................................................................... 145
5.3.6 Krajnji oslonac ................................................................................................................... 147
5.4 Odižuće djelovanje ................................................................................................................... 148
6 Dimenzioniranje podrožnice u sustava sprega ................................................................................ 158
6.2.6 Krajnji oslonac ................................................................................................................... 171
7 Dimenzioniranje grede zidnog nosača ............................................................................................. 181
7.2 Redukcija poprečnog presjeka podrožnice ............................................................................. 184
7.2.1 Osnovni podaci .................................................................................................................. 185
7.2.2 Određivanje efektivnih geometrijskih svojstava poprečnog presjeka.............................. 186
Pantaler, Matija 2
7.3.2 Dokaz na poprečnu silu ..................................................................................................... 198

7.4.2 Dokaz izvijanja slobodne pojasnice .................................................................................. 203
8 Provjera glavnog stupa okvira u zabatnoj stijeni.............................................................................. 208
8.1 Dimenzioniranje glavnog stupa zabata ................................................................................... 208
8.3 Karakteristike poprečnog presjeka .......................................................................................... 214
8.3.1 Osnovni podaci .................................................................................................................. 215
8.4 Dimenzioniranje elementa stupa izloženog tlaku i savijanju ( Nmax ) .................................... 216
8.4.1 Klasifikacija ........................................................................................................................ 216
8.4.3 Otpornost elementa ........................................................................................................... 221
8.5 Dimenzioniranje elementa stupa izloženog tlaku i savijanju ( M y,max ) ................................... 234
8.5.1 Klasifikacija ........................................................................................................................ 234
8.6 Dimenzioniranje elementa stupa izloženog tlaku i savijanju ( Mz,max ) .................................... 250
8.6.1 Klasifikacija ........................................................................................................................ 250
9 Granično stanje uporabljivosti ........................................................................................................... 267
9.1 Provjera dopuštenih progiba .................................................................................................... 268
9.1.1 Vertikalni pomak rešetke ................................................................................................... 268
9.1.2 Horizontalni pomak okvira ................................................................................................. 269
10 Proračun spoja................................................................................................................................... 269
10.2 Karakteristike spoja .................................................................................................................. 271
10.3 Proračun spoja stupa i temelja ( Nmax ).................................................................................... 273
10.3.1 Dio u vlaku ......................................................................................................................... 273
10.3.2 Dio u tlaku .......................................................................................................................... 273
10.3.3 Proračun zavara ................................................................................................................ 275
10.4 Proračun spoja stupa i temelja ( Mmax ) ................................................................................... 277
Pantaler, Matija 3
10.4.1 Dio u vlaku ......................................................................................................................... 277

10.4.2 Dio u tlaku .......................................................................................................................... 277
10.4.3 Proračun zavara ................................................................................................................ 278
10.5 Proračun spoja rešetke ............................................................................................................ 280
10.5.1 Proračun zavara ................................................................................................................ 280
11 Zaključak ............................................................................................................................................ 286
12 Grafički prilozi .................................................................................................................................... 287
12.1 Radionički nacrt okvira Mj 1:20; 1:5......................................................................................... 287
13 Literatura ............................................................................................................................................ 288
Pantaler, Matija 4
1 Tehnički opis
1.1 Osnovne dimenzije i opis konstrukcije
Tlocrtne dimenzije građevinskog objekta hale u osima su 25,0 x 35,0 m, tlocrtne površine 875,0 m2 .
Lokacija izgradnje građevine je grad Osijek, koji se nalazi na 90 metara nadmorske visine. Stupovi
glavnog okvira su upeti a statički sustav horizontalne prečke je rešetka. Visina stupova glavnog okvira
iznosi 7,40 m od kote terena, a kut nagiba gornjeg pojasa rešetke jest 5,03 , dok je donji pojas rešetke
horizontalan. Osna visina građevine u sljemenu iznosi 8,50 m od kote terena, kako je to predviđeno
projektnim zadatkom. Visina građevine od kote terena do osi donjeg pojasa rešetke jest 5,70 m.
Predviđena je krovna konstrukcija s toplinskom izolacijom i nepropusnim vanjskim slojem u debljini
10,0 cm, toplinske provodljivosti 0,21 W / m2K , obložena trapeznim čeličnim limom koji ima nosivu
funkciju koju garantira proizvođač. Za izvedbu vertikalne obloge predviđena je konstrukcija trapeznim
čeličnim limom i toplinskom izolacijom i nepropusnim vanjskim slojem, također u debljini od 10,0 cm i
toplinske provodljivosti 0,21 W / m2K . Krovni i zidni paneli proizvode se tvornički u širinama od jednog
metra, u duljinama prilagođenim za transport na gradilište, te se montažno spajaju na licu mjesta.
Odabrani su s obzirom na način oslanjanja i međusobnog raspona između susjednih podrožnica.
1.2 Opis elemenata

1.2.1 Glavni elementi nosive konstrukcije
Glavnu nosivu čeličnu konstrukciju čine okvirni sustavi, raspona 25,0 m, postavljenih na osnom razmaku
od 7,0 m kako je to predviđeno projektnim zadatkom u linijama od A do F. Okvirni sustavi sastoje se od
upetih stupova profila IPE, te horizontalne prečke rešetke u izvedbi od kvadratnih toplodogotovljenih
cijevnih profila.
Osim glavne nosive čelične konstrukcije, u zabatnim stijenama predviđena je posebna zabatna
konstrukcija sastavljena od sekundarnih stupova profila IPE na međusobnom razmaku od 6,25 m, koji
sežu do donjeg pojasa rešetke. Predviđen je i element ispune rešetke u zabatnim stijenama koji se
nastavlja na sekundarni stup a povezuje donji i gornji pojas rešetke.
Spoj stupa sa temeljnom čeličnom pločom, te spojevi elemenata rešetke izvedeni su zavarom
debljine 4,0 mm. Zahtjevana je posebna kontrola zavara tijekom i nakon izvedbe zavara. Na spoju
stupova i temelja, upetost je osigurana izvedbom spoja sa sidrenim vijcima, koji su sidreni u betonske
temelje samce, međusobno povezane temeljnim gredama.
1.2.2 Sekundarni elementi
Podrožnice su izvedene iz hladnooblikovanih Z profila 320/4,0 i nalaze se na osnom razmaku od 3,14

m. Podrožnice su statičkog sustava kontinuirani nosači, te je kontinuiranost izvedena preklopom
podrožnica na mjestima unutarnjih ležajeva u duljini od jednog metra. Preklop zahtjeva kvalitetnu
izvedbu kao i dobru izvedbu kontinuiranosti na mjestima unutarnjih ležajeva. Preklop je osiguran
vijcima.
Sekundarni elementi greda koje služe kao nosači zidnih panela, izveden je iz hladnooblikovanih Z
profila 250/3,0 i protežu se cijelom duljinom vertikalnih uzdužnih stijena na polovici visine glavnog stupa
i na vrhu glavnog stupa čeličnog okvira. Sekundarne grede zidnih nosača predviđene su i u zabatnim
Pantaler, Matija 5
stijenama na visini polovine glavnog stupa čeličnog okvira. Grede nosača zidnih panela statičkog su
sustava prosta greda.
1.2.3 Sustav stabilizacije
U krovnoj ravnini postavljena su dva horizontalna poprečna veza sa vlačnim dijagonalama u svrhu
globalne stabilizacije krovne ravnine. Nalaze se između horizontalnih prečki glavnih okvira između linija
A i B te linija E i F i izvedeni su na način da je svaka druga podrožnica uključena u prijenos uzdužnih
tlačnih sila. Za vertikalnu uzdužnu stabilizaciju postavljena su dva veza s vlačnim dijagonalama,
postavljena u uzdužnim stijenama između linija A i B, te E i F.
1.3 Proračun konstrukcije
Proračun analize opterećenja, unutarnjih sila, momenata savijanja i samo dimenzioniranje elemenata
čelične konstrukcije provedeno je u skladu s Eurocede propisima. Analiza konstrukcije provedena je
računalnim programom Autodesk Robot Structural Analysis Professional 2011. Svi elementi konstrukcije
razmatrani su kao ravninski sustavi, osim kod proračuna glavnih stupova u zabatu koji su razmatrani
prostorno u tri dimenzije.
1.4 Materijal za izradu konstrukcije
Svi elementi glavnog okvira nosive čelične konstrukcije i stabilizacije izrađeni su od čelika S275.
Sekundarni elementi konstrukcije, podrožnice i grede nosača zidova, izrađeni su od pocinčanog čelika
S350GD+Z275. Vijci temeljnog spoja su klase 5,6. Beton za temelje je klase C20/25. Armatura za
temelje Q-503.
1.5 Antikorozijska zašita
Elementi glavne čelične konstrukcije hale, zaštićeni su temeljnim premazom, te je nakon montaže
čeličnih elemenata zahtjevana provjera istih i eventualna dodatna zaštita i sanacija oštećenja temeljnog
premaza. Sekundarni elementi zaštićeni su vrućim cinčanjem elemenata u cinku Z275.
1.6 Primjenjeni propisi
EN 1990
EN 1991 (Eurocode 1)
Pantaler, Matija 6
1.7 Dispozicija objekta Mj 1:100
Pantaler, Matija 7
2 Analiza opterećenja
2.1 Stalno opterećenje
2.1.1 Vlastita težina krovnih panela
Tabela 2.1 – Vlastita težina krovnih panela
Debljina komponente Masa komponente Težina komponente

[ m] kg / m2  kN / m2 
Krovni panel 0,10 14,70 0,144
Instalacije - - 0,10
gkp 0,244
Najveće dopušteno površinsko opterećenje za odabrani krovni panel iznosi 428 kg / m2 . Debljina panela
je 100 mm, debljine gornjeg i donjeg lima od 0,60 mm.
2.1.2 Vlastita težina zidnih panela
Tabela 2.2 – Vlastita težina zidnih panela
Debljina komponente Masa komponente Težina komponente

[ m] kg / m2  kN / m2 
Zidni panel 0,10 13,83 0,136
Instalacije - - 0,10
gzp 0,236
Najveće dopušteno površinsko opterećenje za odabrani zidni panel iznosi 258 kg / m2 . Debljina panela
je 100 mm, debljine gornjeg i donjeg lima 0,60 mm.
2.1.3 Vlastita težina sekundarnih elemenata
Tabela 2.3 – Vlastita težina podrožnice
Masa elementa Težina elementa

[kg / m] [kN / m]
Z - profil sekundarna greda 18,80 0,184
gpodrožnice 0,184
Tabela 2.4 – Vlastita težina zidnog nosača
Masa elementa Težina elementa
Pantaler, Matija 8
[kg / m] [kN / m]
Z - profil sekundarna greda 12,53 0,123
gzidni,nosač 0,123
2.2 Promjenjivo opterećenje

2.2.1 Proračun opterećenja snijegom prema HRN EN 1991-1-3
Lokacija objekta: Osijek
Nadmorska visina: do 100 m.n.m
1. područje – Kontinentalna Hrvatska
→s=
1,10 kN / m2
sk = µ1 ⋅ c e ⋅ c t ⋅ s
Koeficijent oblika krova
0 < α= 5,03 < 30 → µ=

1 0,80
Koeficijent izloženosti
c e = 1,0
Koeficijent temperature
c t = 1,0
Simetrično opterećenje snijegom
s1 = 0,80 ⋅ 1,0 ⋅ 1,0 ⋅ 1,10 = 0,88 kN / m2
Nesimetrično opterećenje snijegom
s2 = s3 = 0,50 ⋅ 0,80 ⋅ 1,0 ⋅ 1,0 ⋅ 1,1 = 0,44 kN / m2
2.2.2 Proračun opterećenja vjetrom prema HRN EN 1991-1-4
Podaci o lokaciji objekta
Lokacija objekta: Osijek → v b,0 =

20 m / s
Pantaler, Matija 9
Kategorija terena 3 → Dužina hrapavosti z 0 = 0,30 m

→ Minimalna visina objekta z min = 5,0 m
Korigirana osnovna brzina vjetra
vb =c dir ⋅ c season ⋅ v b,0
Koeficijent smjera vjetra
c dir = 1,0
Koeficijent godišnjeg doba
c season = 1,0
Osnovna brzina vjetra
v b,0 = 20,0 m / s
Korigirana osnovna brzina vjetra
v b = 1,0 ⋅ 1,0 ⋅ 20,0 = 20,0 m / s
Osnovni tlak vjetra
ρa ⋅ v b 2
qb,o =
2
Gustoća zraka
=ρa 1,25
= kg / m3 0,00125 t / m3
Osnovni tlak vjetra
0,00125 ⋅ 202
=qb,o = 0,250 kN / m2
2
Koeficijent izloženosti vjetru
qp (z)
c e (z) =
qb,0
Visina objekta iznad terena
Pantaler, Matija 10
z e= z i= z= 8,50 m
Srednja brzina vjetra
v m (z) = c r (z) ⋅ c 0 (z) ⋅ v b
Koeficijent hrapavosti
 z
c r (z)= k r ⋅ ln  
 z0 
Koeficijent terena
0,07 0,07
 z   0,30 
k r =⋅
0,19  0  0,19 
=⋅  0,215
=
 z 0,II   0,05 
 8,50 
c r (z) =
0,215 ⋅ ln  =0,720
 0,30 
Koeficijent topografije
c 0 (z) = 1,0
v m (z)= 0,720 ⋅ 1,0 ⋅ 20,0= 14,41 m / s
Intenzitet turbulencije
kl
Iv (z) =
 z
c 0 (z) ⋅ ln  
 z0 
Koeficijent turbulencije
k l = 1,0
1,0
=Iv (z) = 0,299
 8,50 
1,0 ⋅ ln  
 0,30 
Vršni tlak
Pantaler, Matija 11
=qp (z)
1 + 7 ⋅ Iv (z) ) ⋅ ρa ⋅ v m (z)2 (1 + 7 ⋅ 0,299 ) ⋅ 0,00125 ⋅ 14,412
(= = 0,401 kN / m2
2 2
Koeficijent izloženosti vjetru
qp (z) 0,401
c e=
(z e ) c=
e (z i ) = = 1,60
qb,0 0,250
Proračun vanjskog tlaka za smjer vjetra Θ = 0°
Slika 2.1 – Prikaz dimenzija objekta za smjer vjetra Θ = 0°
d = 25,0 m
b = 35,0 m
z e = z= h= 8,50 m
Pantaler, Matija 12
z 8,50
= = 0,24 < 1,0 → jednodijelna građevina
b 35,0
z 8,50
= = 0,34
d 25,0
=e min(b; 2=
⋅ z) min(35,0;2 ⋅ 8,50)
= min(35,0;17,0)
= 17,0 m
e 17,0
= = 0,68 < 1,0 → vertikalni zidovi se dijele na površine A, B i C
d 25,0
e 17,0
= = 3,40 m
5 5
4 ⋅ e 4 ⋅ 17,0 68,0
= = = 13,60 m
5 5 5
e 17,0
= = 4,25 m
4 4
e 17,0
= = 1,70 m
10 10
d 25,0
= = 12,50 m
2 2
d − e= 25,0 − 17,0= 8,0 m
Površine vertikalnih zidova
 e 
 tan (α ) ⋅ 5  e  tan ( 5,03 ) ⋅ 3,40 
AA 
= + h=
c ⋅  + 7,40  =
⋅ 3,40 25,67 m2 > 10,0 m2
 2  5  2 
 
→ c pe = c pe,10,int = −1,20
Pantaler, Matija 13
 d e 
 tan (α ) ⋅  2 − 5  
  + tan α ⋅ e + h  ⋅  d − e  +
=AB  ( ) c  
 2 5  2 5
 
 
 d  
 tan(α ) ⋅  2 − ( d − e )   d
  + tan α ⋅ d − e + h  ⋅ − d − e  =
+ ( ) ( ) c  ( )
 2  2 
 
 
 tan ( 5,03 ) ⋅ (12,50 − 3,40 ) 
=  + tan ( 5,03 ) ⋅ 3,40 + 7,40  ⋅ (12,50 − 3,40 ) +
 2 
 tan(5,03) ⋅ (12,50 − 8,0 ) 
+ + tan ( 5,03 ) ⋅ 8,0 + 7,40  ⋅ (12,50 − 8,0 ) =
 2 
= 108,12 m > 10,0 m
2 2
→ c pe = c pe,10,int =
−0,80
 tan (α ) ⋅ ( d − e )   tan ( 5,03 ) ⋅ 8,0 

AC 
= + hc  ⋅ ( d=
− e)  + 7,40 =⋅ 8,0 63,60 m2 > 10,0 m2
 2   2 
→ c pe = c pe,10,int =−0,50
A D = hc ⋅ b = 7,40 ⋅ 35,0 = 259,0 m2 > 10,0 m2

→ c pe= c pe,10,int= 0,71
A E = hc ⋅ b = 7,40 ⋅ 35,0 = 259,0 m2 > 10,0 m2

→ c pe =
c pe,10,int =
−0,32
Vanjski tlak
we =qb,0 ⋅ c e (z e ) ⋅ c pe
Tabela 2.5 – Vanjski tlak vjetra na vertikalne zidove za smjer vjetra Θ = 0°
Ai we =qb,0 ⋅ c e (z e ) ⋅ c pe
Područje c pe
m2  kN / m2 
A 25,67 -1,20 -0,481
B 108,12 -0,80 -0,321
C 63,60 -0,50 -0,201
D 259,0 0,71 0,286
E 259,0 -0,32 -0,130
Površine krovnih ploha
Pantaler, Matija 14
e e
A F = ⋅ =4,25 ⋅ 1,70 =7,23 m2 < 10,0 m2
4 10
→ c pe = c pe,int = 0,0 / −1,81
 e e
A G =  b − 2 ⋅  ⋅ = ( 35,0 − 2 ⋅ 4,25 ) ⋅ 1,70 = 45,05 m2 > 10,0 m2
 4  10
→ c pe = c pe,10,int = 0,0 / −1,20
d e 
A H =  −  ⋅ b = (12,50 − 1,70 ) ⋅ 35,0 = 378,0 m2 > 10,0 m2
 2 10 
→ c pe = c pe,10,int = 0,0 / −0,60
d e 
A I =  −  ⋅ b = (12,50 − 1,70 ) ⋅ 35,0 = 378,0 m2 > 10,0 m2
 2 10 
−0,60 / −0,60
e
A J =b ⋅ =35,0 ⋅ 1,70 =59,50 m2 > 10,0 m2
10
→ c pe= c pe,10,int= 0,20 / −0,60
Vanjski tlak
we =qb,0 ⋅ c e (z e ) ⋅ c pe
Tabela 2.6 – Vanjski tlak vjetra na krovne plohe za smjer vjetra Θ = 0°
we =qb,0 ⋅ c e (z e ) ⋅ c pe
Ai c pe,j
Područje kN / m2 
m2 
max min max min
F 7,23 0,0 -1,81 0,0 -0,726
G 45,05 0,0 -1,20 0,0 -0,481
H 378,0 0,0 -0,60 0,0 -0,240
I 378,0 -0,60 -0,60 -0,240 -0,240
J 59,50 0,20 -0,60 -0,079 -0,240
Proračun vanjskog tlaka za smjer vjetra Θ = 90°
Pantaler, Matija 15
Slika 2.2 – Prikaz dimenzija objekta za smjer vjetra Θ = 90°
d = 35,0 m
b = 25,0 m
z e = z= h= 8,50 m
z 8,50
= = 0,34 < 1,0 → jednodijelna građevina
b 25,0
z 8,50
= = 0,24
d 35,0
=e min(b; 2=
⋅ z) min(25,0;2 ⋅ 8,50)
= min(25,0;17,0)
= 17,0 m
e 17,0
= = 0,49 < 1,0 → vertikalni zidovi se dijele na površine A, B i C
d 35,0
Pantaler, Matija 16
e 17,0
= = 3,40 m
5 5
4 ⋅ e 4 ⋅ 17,0 68,0
= = = 13,60 m
5 5 5
e 17,0
= = 4,25 m
4 4
e 17,0
= = 1,70 m
10 10
d 35,0
= = 17,50 m
2 2
d − e= 35,0 − 17,0= 18,0 m
Površine vertikalnih zidova
e
A A = ⋅ hc = 3,40 ⋅ 7,40 = 25,16 m2 > 10,0 m2
5
→ c pe =c pe,10,int =
−1,20
4⋅e
AB = ⋅ hc =4 ⋅ 3,40 ⋅ 7,40 =100,64 m2 > 10,0 m2
5
−0,80
A C = ( d − e ) ⋅ hc = ( 35,0 − 17,0 ) ⋅ 7,40 = 133,20 m2 > 10,0 m2

→ c pe =
c pe,10,int =
−0,50
A D=
= A A,θ 0=
+A
B,θ 0=C,θ 0
+A = 25,67 + 108,12 + 63,60 = 198,78 m2 > 10,0 m2
→ c pe= c pe,10,int= 0,70
A E=
= A A,θ 0=
+A
B,θ 0=C,θ 0
+A = 25,67 + 108,12 + 63,60 = 198,78 m2 > 10,0 m2
→ c pe =
c pe,10,int =
−0,30
Vanjski tlak
we =qb,0 ⋅ c e (z e ) ⋅ c pe
Tabela 2.7 – Vanjski tlak vjetra na vertikalne zidove za smjer vjetra Θ = 90°
Pantaler, Matija 17
Područje c pe
m 
2
kN / m2 
A 25,16 -1,20 -0,481
B 100,64 -0,80 -0,321
C 133,20 -0,50 -0,201
D 198,78 0,70 0,281
E 198,78 -0,30 -0,120
Površine krovnih ploha
e e
A F = ⋅ =4,25 ⋅ 1,70 =7,23 m2 < 10,0 m2
4 10
→ c pe =c pe,int =
−1,68
b e e
A G =  −  ⋅ = (12,50 − 4,25 ) ⋅ 1,70 = 14,03 m2 > 10,0 m2
 2 4  10
−1,30
e e  b
A H =  −  ⋅ = ( 8,50 − 1,70 ) ⋅ 12,50 = 85,0 m2 > 10,0 m2
 2 10  2
−0,70
 e b
A I =  d −  ⋅ = ( 35,0 − 8,50 ) ⋅ 12,50 = 331,25 m2 > 10,0 m2
 2 2
−0,60
Vanjski tlak
we =qb,0 ⋅ c e (z e ) ⋅ c pe
Tabela 2.8 – Vanjski tlak vjetra na krovne plohe za smjer vjetra Θ = 90°
Područje c pe
m 
2
kN / m2 
F 7,23 -1,68 -0,676
G 14,03 -1,30 -0,522
H 85,0 -0,70 -0,281
I 331,25 -0,60 -0,241
Proračun unutarnjeg tlaka za smjer vjetra Θ = 0°
Unutarnji tlak
Pantaler, Matija 18
wi =qb,0 ⋅ c e (z e ) ⋅ c pi
Tabela 2.9 – Unutarnji tlak vjetra na vertikalne zidove za smjer vjetra Θ = 0°
wi =qb,0 ⋅ c e (z e ) ⋅ c pi
Ai c pi,j
m2 
I. slučaj II. slučaj I. slučaj II. slučaj
A 25,67 0,20 -0,30 0,080 -0,120
B 108,12 0,20 -0,30 0,080 -0,120
C 63,60 0,20 -0,30 0,080 -0,120
D 259,0 0,20 -0,30 0,080 -0,120
E 259,0 0,20 -0,30 0,080 -0,120
Tabela 2.10 – Unutarnji tlak vjetra na krovne plohe za smjer vjetra Θ = 0°
wi =qb,0 ⋅ c e (z e ) ⋅ c pi
Ai c pi,j
m2 
F 7,23 0,20 -0,30 0,080 -0,120
G 45,05 0,20 -0,30 0,080 -0,120
H 378,0 0,20 -0,30 0,080 -0,120
I 378,0 0,20 -0,30 0,080 -0,120
J 59,50 0,20 -0,30 0,080 -0,120
Proračun unutarnjeg tlaka za smjer vjetra Θ = 90°
Unutarnji tlak
wi =qb,0 ⋅ c e (z e ) ⋅ c pi
Tabela 2.11 – Unutarnji tlak vjetra na vertikalne zidove za smjer vjetra Θ = 90°
wi =qb,0 ⋅ c e (z e ) ⋅ c pi
Ai c pi,j
m2 
A 25,16 0,20 -0,30 0,080 -0,120
B 100,64 0,20 -0,30 0,080 -0,120
C 133,20 0,20 -0,30 0,080 -0,120
D 198,78 0,20 -0,30 0,080 -0,120
E 198,78 0,20 -0,30 0,080 -0,120
Tabela 2.12 – Unutarnji tlak vjetra na krovne plohe za smjer vjetra Θ = 90°
Pantaler, Matija 19
wi =qb,0 ⋅ c e (z e ) ⋅ c pi
Ai c pi,j
m2 
F 7,23 0,20 -0,30 0,080 -0,120
G 14,03 0,20 -0,30 0,080 -0,120
H 85,0 0,20 -0,30 0,080 -0,120
I 331,25 0,20 -0,30 0,080 -0,120
Proračun rezultantnog tlaka za smjer vjetra Θ = 0°
Rezultantni tlak
w we − wi
=
Tabela 2.13 – Rezultantni tlak vjetra na vertikalne zidove za smjer vjetra Θ = 0°
w w e − w i kN / m2 
=
Područje wi
we I. slučaj II. slučaj
I. slučaj II. slučaj
A -0,481 0,080 -0,120 -0,562 -0,361
B -0,321 0,080 -0,120 -0,401 -0,201
C -0,201 0,080 -0,120 -0,281 -0,080
D 0,286 0,080 -0,120 0,205 0,406
E -0,130 0,080 -0,120 -0,210 -0,010
Tabela 2.14 – Rezultantni tlak vjetra na krovne plohe za smjer vjetra Θ = 0°
w w e − w i kN / m2 
=
Područje we wi I. slučaj II. slučaj
max min I. slučaj II. slučaj max min max min
F 0,0 -0,726 0,080 -0,120 -0,080 -0,807 0,121 -0,606
G 0,0 -0,481 0,080 -0,120 -0,080 -0,561 0,121 -0,361
H 0,0 -0,240 0,080 -0,120 -0,080 -0,321 0,121 -0,120
I -0,240 -0,240 0,080 -0,120 -0,320 -0,321 -0,120 -0,120
J 0,079 -0,240 0,080 -0,120 -0,001 -0,320 0,199 -0,120
Proračun rezultantnog tlaka za smjer vjetra Θ = 90°
Rezultantni tlak
w we − wi
=
Tabela 2.15 – Rezultantni tlak vjetra na vertikalne zidove za smjer vjetra Θ = 90°
Pantaler, Matija 20
w w e − w i kN / m2 
=
Područje wi
A -0,481 0,080 -0,120 -0,562 -0,361
B -0,321 0,080 -0,120 -0,401 -0,201
C -0,201 0,080 -0,120 -0,281 -0,080
D 0,281 0,080 -0,120 0,201 0,401
E -0,120 0,080 -0,120 -0,201 0,0
Tabela 2.16 – Rezultantni tlak vjetra na krovne plohe za smjer vjetra Θ = 90°
w w e − w i kN / m2 
=
Područje wi
F -0,676 0,080 -0,120 -0,756 -0,555
G -0,522 0,080 -0,120 -0,602 -0,401
H -0,281 0,080 -0,120 -0,361 -0,160
I -0,241 0,080 -0,120 -0,321 -0,120
2.3 Svođenje plošnog opterećenja na okvir

2.3.1 Opterećenja koja djeluju na okvir
Mjerodavni okvir B-B
Slika 2.3 – Prikaz mjerodavnog okvira B-B
Pantaler, Matija 21
2.3.1.1 Stalno opterećenje
2.3.1.1.1 Krovni paneli
gk,kp = gkp ⋅ B = 0,244 ⋅ 7,0 = 1,71 kN
Slika 2.4 – Opterećenje od težine krovnih panela
Gk,kp,1 = gk,kp ⋅ λ ' = 1,71⋅ 3,14 = 5,36 kN

λ'
Gk,kp,2 = gk,kp ⋅ = 1,71⋅ 1,57 = 2,68 kN
2
Slika 2.5 – Opterećenje u čvorovima od težine krovnih panela
2.3.1.1.2 Zidni paneli
Pantaler, Matija 22
Zidni paneli naliježu cijelom svojom težinom na tlo. Koncentrirana sila težine nema utjecaj na unutarnje
rezne sile u stupu, već samo na reakciju sustava u ležaju.
Gk,zp = gzp ⋅ B ⋅ hc = 0,236 ⋅ 7,0 ⋅ 7,40 = 12,22 kN
Slika 2.6 – Opterećenje od težine zidnih panela
2.3.1.1.3 Težina sekundarnog elementa
Gk,podrožnice
= gpodrožnice ⋅ 6,0 + 2 ⋅ gpodrožnice ⋅ 1,0
= 0,184 ⋅ 6,0 + 2 ⋅ 0,184 ⋅ 1,0
= 1,47 kN
Gk,zidni,nosač = gzidni,nosač ⋅ 7,0= 0,123 ⋅ 7,0= 0,864 kN
Slika 2.7 – Opterećenje od težine sekundarnih elemenata
2.3.1.2 Promjenjivo opterećenje

2.3.1.2.1 Opterećenje snijegom
Pantaler, Matija 23
sk,1 = s1 ⋅ B = 0,88 ⋅ 7,0 = 6,16 kN / m
Slika 2.8 – Prvi slučaj opterećenja od težine snijega
λ
Sk,1,1 = sk,1 ⋅ = 6,16 ⋅ 1,56 = 9,63 kN
2
Sk,1,2 = sk,1 ⋅ λ = 6,16 ⋅ 3,13 = 19,25 kN
Slika 2.9 – Prvi slučaj opterećenja u čvorovima od težine snijega
sk,2 = s2 ⋅ B = 0,44 ⋅ 7,0 = 3,08 kN / m
Pantaler, Matija 24
Slika 2.10 – Drugi slučaj opterećenja od težine snijega
λ
Sk,2,1 = sk,2 ⋅ = 3,08 ⋅ 1,56 = 4,81 kN
2
Sk,2,2 = sk,2 ⋅ λ = 3,08 ⋅ 3,13 = 9,63 kN
λ λ
Sk,2,3 = sk,2 ⋅ + sk,1 ⋅ = 3,08 ⋅ 1,56 + 6,16 ⋅ 1,56 = 14,44 kN
2 2
Sk,2,4 = sk,1 ⋅ λ = 6,16 ⋅ 3,13 = 19,25 kN
λ
Sk,2,5 = sk,1 ⋅ = 6,16 ⋅ 1,56 = 9,63 kN
2
Slika 2.11 – Drugi slučaj opterećenja u čvorovima od težine snijega
sk,2 = s2 ⋅ B = 0,44 ⋅ 7,0 = 3,08 kN / m
Pantaler, Matija 25
Slika 2.12 –Treći slučaj opterećenja od težine snijega
λ
Sk,3,1 = sk,1 ⋅ = 6,16 ⋅ 1,56 = 9,63kN
2
Sk,3,2 = sk,1 ⋅ λ = 6,16 ⋅ 3,13 = 19,25 kN
λ λ
Sk,3,3 = sk,1 ⋅ + sk,2 ⋅
= 6,16 ⋅ 1,56 + 3,08 ⋅ 1,56 = 14,44 kN
2 2
Sk,3,4 = sk,2 ⋅ λ = 3,08 ⋅ 3,13 = 9,63 kN
λ
Sk,3,5 = sk,2 ⋅ = 3,08 ⋅ 1,56 = 4,81 kN
2
Slika 2.13 – Treći slučaj opterećenja u čvorovima od težine snijega
2.3.1.2.2 Opterećenje vjetrom
Pantaler, Matija 26
Slika 2.14 – Shema svođenja linijskog opterećenja vjetra u čvorove
1. Slučaj (Θ = 0°, I. slučaj, max)
Tabela 2.17 – Rezultantni tlak za Θ = 0°, I. slučaj, max
Rezultantni tlak vjetra Rezultantni tlak vjetra

Ploha kN / m2  [kN / m]
D 0,205 1,44
E -0,210 -1,47
F -0,080 -0,060
G -0,080 -0,50
H -0,080 -0,560
I -0,320 -2,24
J -0,001 -0,010
Mjerodavan okvir je okvir B-B. Kako je razmak okvira 7,0 metara, taj okvir preuzima dio površine F u
širini od 0,750 metara i dio površine G u širini od 6,25 metara.
w (F+G) =−0,060 + ( −0,50) =−0,560 kN / m
Pantaler, Matija 27
Slika 2.15 – Prvi slučaj opterećenja vjetrom
λ'
W1.Slučaj,1= w (F +G) ⋅ = 0,560 ⋅ 1,57= 0,880 kN
2
W1.Slučaj,2 =w H ⋅ ( λ '− 0,140 ) + w (F +G) ⋅ 0,140 =0,560 ⋅ 3,0 + 0,560 ⋅ 0,140 =
1,76 kN
W1.Slučaj,3 = w H ⋅ λ ' = 0,560 ⋅ 3,14 = 1,76 kN
λ'
W1.Slučaj,4 = w H ⋅ = 0,560 ⋅ 1,57 = 0,880 kN
2
λ'
W1.Slučaj,5 = w J ⋅ = 0,010 ⋅ 1,57 = 0,020 kN
2
W1.Slučaj,6 = wI ⋅ ( λ '− 0,140 ) + w J ⋅ 0,14 = 2,24 ⋅ 3,0 + 0,010 ⋅ 0,140 = 6,73 kN
W1.Slučaj,7 = wI ⋅ λ ' = 2,24 ⋅ 3,14 = 7,04 kN
λ'
W1.Slučaj,8 = wI ⋅ = 2,24 ⋅ 1,57 = 3,52 kN
2
Pantaler, Matija 28
Slika 2.16 – Prvi slučaj opterećenja vjetrom u čvorovima
2. Slučaj (Θ = 0°, I. slučaj, min)
Tabela 2.18 – Rezultantni tlak za Θ = 0°, I. slučaj, min

D 0,205 1,44
E -0,210 -1,47
F -0,807 -0,605
G -0,561 -3,51
H -0,321 -2,24
I -0,321 -2,25
J -0,320 -2,24
w (F+G) =−0,605 + ( −3,51) =−4,11 kN / m
Slika 2.17 – Drugi slučaj opterećenja vjetrom
Pantaler, Matija 29
λ'
W2.Slučaj,1 = w (F +G) ⋅ = 4,11⋅ 1,57 = 6,46 kN
2
W2.Slučaj,2 =w H ⋅ ( λ '− 0,140 ) + w (F +G) ⋅ 0,140 =2,24 ⋅ 3,0 + 4,11⋅ 0,140 =7,30 kN
W2.Slučaj,3 = w H ⋅ λ ' = 2,24 ⋅ 3,14 = 7,03 kN
λ'
W2.Slučaj,4 = w H ⋅ = 2,24 ⋅ 1,57 = 3,51 kN
2
λ'
W2.Slučaj,5 = w J ⋅ = 2,24 ⋅ 1,57 = 3,51 kN
2
W2.Slučaj,6 = wI ⋅ ( λ '− 0,140 ) + w J ⋅ 0,14 = 2,25 ⋅ 3,0 + 2,24 ⋅ 0,140 = 7,06 kN
W2.Slučaj,7 = wI ⋅ λ ' = 2,25 ⋅ 3,14 = 7,07 kN
λ'
W2.Slučaj,8 = wI ⋅ = 2,25 ⋅ 1,57 = 3,53 kN
2
Slika 2.18 – Drugi slučaj opterećenja vjetrom u čvorovima
3. Slučaj (Θ = 0°, II. slučaj, max)
Tabela 2.19 – Rezultantni tlak za Θ = 0°, II. slučaj, max

D 0,406 2,84
E -0,010 -0,067
F 0,121 0,090
G 0,121 0,754
H 0,121 0,844
I -0,120 -0,838
J 0,199 1,39
Pantaler, Matija 30
w (F+G) = 0,090 + 0,754 = 0,844 kN / m
Slika 2.19 – Treći slučaj opterećenja vjetrom
λ'
W3.Slučaj,1= w (F +G) ⋅ = 0,844 ⋅ 1,57= 1,33 kN
2
W3.Slučaj,2 =w H ⋅ ( λ '− 0,140 ) + w (F +G) ⋅ 0,140 =0,844 ⋅ 3,0 + 0,844 ⋅ 0,140 =2,65 kN
W3.Slučaj,3 = w H ⋅ λ ' = 0,844 ⋅ 3,14 = 2,65 kN
λ'
W3.Slučaj,4 = w H ⋅ = 0,844 ⋅ 1,57 = 1,33 kN
2
λ'
W3.Slučaj,5 = w J ⋅ = 1,39 ⋅ 1,57 = 2,18 kN
2
W3.Slučaj,6 = wI ⋅ ( λ '− 0,140 ) + w J ⋅ 0,14 =
−0,838 ⋅ 3,0 + 1,39 ⋅ 0,140 =
2,32 kN
W3.Slučaj,7 = wI ⋅ λ ' = 0,838 ⋅ 3,14 = 2,63 kN
λ'
W3.Slučaj,8 = wI ⋅ = 0,838 ⋅ 1,57 =1,32 kN
2
Pantaler, Matija 31
Slika 2.20 – Treći slučaj opterećenja vjetrom u čvorovima
4. Slučaj (Θ = 0°, II. slučaj, min)
Tabela 2.20 – Rezultantni tlak za Θ = 0°, II. slučaj, min

D 0,406 2,84
E -0,010 -0,067
F -0,606 -0,455
G -0,361 -2,25
H -0,120 -0,840
I -0,120 -0,841
J -0,120 -0,838
w (F+G) =−0,455 + ( −2,25) =−2,71 kN / m
Pantaler, Matija 32
Slika 2.21 – Četvrti slučaj opterećenja vjetrom
λ'
W4.Slučaj,1 = w (F +G) ⋅ = 2,71⋅ 1,57 = 4,25 kN
2
W4.Slučaj,2 =w H ⋅ ( λ '− 0,140 ) + w (F +G) ⋅ 0,140 =0,840 ⋅ 3,0 + 2,71⋅ 0,140 =2,90 kN
W4.Slučaj,3 = w H ⋅ λ ' = 0,840 ⋅ 3,14 = 2,64 kN
λ'
W4.Slučaj,4 = w H ⋅ = 0,840 ⋅ 1,57 = 1,32 kN
2
λ'
W4.Slučaj,5 = w J ⋅ = 0,838 ⋅ 1,57 = 1,32 kN
2
W4.Slučaj,6 = wI ⋅ ( λ '− 0,140 ) + w J ⋅ 0,14 = 0,841⋅ 3,0 + 0,838 ⋅ 0,140 = 2,64 kN
W4.Slučaj,7 = wI ⋅ λ ' = 0,841⋅ 3,14 = 2,64 kN
λ'
W4.Slučaj,8 = wI ⋅ = 0,841⋅ 1,57 =1,32 kN
2
Slika 2.22 – Četvrti slučaj opterećenja vjetrom u čvorovima
5. Slučaj (Θ = 90°, I. slučaj)
Tabela 2.21 – Rezultantni tlak za Θ = 90°, I. slučaj

A -0,562 -1,97
B -0,401 -2,81
C -0,281 -1,97
F -0,756 -2,65
G -0,602 -2,11
H -0,361 -1,80
I -0,321 -0,642
Pantaler, Matija 33
Mjerodavan okvir je okvir B-B. Kako je razmak okvira 7,0 metara, taj okvir preuzima dio površine H u
širini od 5,0 metara i dio površine I u širini od 2,0 metara. Mjerodavan okvir B-B preuzima površinu B u
punoj širini od 7,0 metara.
w (H +I) =−1,80 + ( −0,642) =−2,45 kN / m
Slika 2.23 – Peti slučaj opterećenja vjetrom
λ'
W5.Slučaj,1 = w (H +I) ⋅ = 2,45 ⋅ 1,57 = 3,85 kN
2
W5.Slučaj,2 = w (H +I) ⋅ λ '= 2,45 ⋅ 3,14= 7,69 kN
λ'
W5.Slučaj,3 = w (H +I) ⋅ = 2,45 ⋅ 1,57 = 3,85kN
2
λ'
W5.Slučaj,4 = w (H +I) ⋅ = 2,45 ⋅ 1,57 = 3,85kN
2
W5.Slučaj,5 = w (H +I) ⋅ λ '= 2,45 ⋅ 3,14= 7,69 kN
λ'
W5.Slučaj,6 = w (H +I) ⋅ = 2,45 ⋅ 1,57 = 3,85 kN
2
Pantaler, Matija 34
Slika 2.24 – Peti slučaj opterećenja vjetrom u čvorovima
Tabela 2.22 – Rezultantni tlak za Θ = 90°, II. slučaj

A -0,361 -1,26
B -0,201 -1,40
C -0,080 -0,562
F -0,555 -1,94
G -0,401 -1,40
H -0,160 -0,802
I -0,120 -0,240
Mjerodavan okvir je okvir B-B. Kako je razmak okvira 7,0 metara, taj okvir preuzima dio površine H u
širini od 5,0 metara i dio površine I u širini od 2,0 metara. Mjerodavan okvir B-B preuzima površinu B u
punoj širini od 7,0 metara.
w (H +I) =−0,802 + ( −0,240) =−1,04 kN / m
Pantaler, Matija 35
Slika 2.25 – Šesti slučaj opterećenja vjetrom
λ'
W6.Slučaj,1 = w (H +I) ⋅ = 1,04 ⋅ 1,57 = 1,63 kN
2
W6.Slučaj,2 = w (H +I) ⋅ λ ' = 1,04 ⋅ 3,14 = 3,26 kN
λ'
W6.Slučaj,3 = w (H +I) ⋅ = 1,04 ⋅ 1,57 = 1,63 kN
2
λ'
W6.Slučaj,4 = w (H +I) ⋅ = 1,04 ⋅ 1,57 = 1,63 kN
2
W6.Slučaj,5 = w (H +I) ⋅ λ ' = 1,04 ⋅ 3,14 = 3,26 kN
λ'
W6.Slučaj,6 = w (H +I) ⋅ = 1,04 ⋅ 1,57 = 1,63 kN
2
Slika 2.26 – Šesti slučaj opterećenja vjetrom u čvorovima
2.3.2 Opterećenja koja djeluju na podrožnicu van sustava sprega
Mjerodavna greda je greda 2-2
Pantaler, Matija 36
Slika 2.27 – Prikaz mjerodavne podrožnice 2-2 van sustava sprega

gk,kp = gkp ⋅ λ ' = 0,244 ⋅ 3,14 = 0,766 kN / m
gk,kp,y = 0,766 ⋅ sin ( 5,03 ) = 0,766 ⋅ 0,088 = 0,067 kN / m

gk,kp,z = 0,766 ⋅ cos ( 5,03 ) = 0,766 ⋅ 0,996 = 0,763 kN / m
2.3.2.1.2 Vlastita težina profila
gk,sek.profil = 0,078 kN / m
gk,sek.profil,y = 0,184 ⋅ sin ( 5,03 ) = 0,184 ⋅ 0,088 = 0,016 kN / m

gk,sek.profil,z = 0,184 ⋅ cos ( 5,03 ) = 0,184 ⋅ 0,996 = 0,183 kN / m
gk,y = gk,kp,y + gk,sek.profil,y =0,067 + 0,016 =0,083 kN / m

gk,z = gk,kp,z + gk,sek.profil,z = 0,763 + 0,183 = 0,946 kN / m
Pantaler, Matija 37
U rješenju kvalitetne izvedbe kontinuiranosti podrožnica, zbog preklapanja podrožnica u duljini od

jednog metra na mjestima međuoslonaca, na slici xy prikazana su povećanja opterećenja od vlastite
težine profila.
Slika 2.28 – Stalno opterećenje od krovnih panela i vlastite težine

sk = sk,1 ⋅ λ = 0,88 ⋅ 3,13 = 2,75 kN / m
sk,y =2,75 ⋅ sin ( 5,03 ) =2,75 ⋅ 0,088 =0,241 kN / m

sk,z =2,75 ⋅ cos ( 5,03 ) =2,75 ⋅ 0,996 =2,74 kN / m
Pantaler, Matija 38
Slika 2.29 – Opterećenje od težine snijega

F -0,080 -0,011
G -0,080 -0,011
H -0,080 -0,240
Mjerodavna greda je greda 2-2. Kako greda preuzima opterećenje u širini λ ' = 3,14 metara , greda
preuzima dio površina F i G u širinama od 0,140 metara i dio površine H u širini od 3,0 metara.
w (F+H) =−0,011 + ( −0,240) =−0,251 kN / m

w (G+H) =−0,011 + ( −0,240) =−0,251 kN / m
Slika 2.30 – Prvi slučaj opterećenja grede vjetrom
Pantaler, Matija 39

F -0,807 -0,113
G -0,561 -0,079
H -0,321 -0,963
w (F+H) =−0,113 + ( −0,963) =−1,08kN / m

w (G+H) =−0,079 + ( −0,963) =−1,04 kN / m
Slika 2.31 – Drugi slučaj opterećenja grede vjetrom

F 0,121 0,020
G 0,121 0,020
H 0,121 0,363
w (F+H) = 0,020 + 0,363 = 0,383 kN / m

w (G+H) = 0,020 + 0,363 = 0,383 kN / m
Pantaler, Matija 40
Slika 2.31 – Treći slučaj opterećenja grede vjetrom

F -0,606 -0,085
G -0,361 -0,051
H -0,120 -0,363
w (F+H) =−0,085 + ( −0,363) =−0,448 kN / m

w (G+H) =−0,051 + ( −0,363) =−0,414 kN / m
Slika 2.33 – Četvrti slučaj opterećenja grede vjetrom

F -0,756 -2,04
G -0,602 -0,265
H -0,361 -1,13
I -0,321 -1,01
Mjerodavna greda je greda 2-2. Kako greda preuzima opterećenje u širini λ ' = 3,14 metara, greda
preuzima dio površine F u širini 2,70 metara i dio površine G u širini 0,440 metara. Mjerodavana greda
2-2 preuzima površinu H i površinu I u punoj širini λ ' = 3,14 metara.
w (F+G) =−2,04 + ( −0,265) =−2,31 kN / m
Pantaler, Matija 41
Slika 2.34 – Peti slučaj opterećenja grede vjetrom

F -0,555 -1,50
G -0,401 -0,176
H -0,160 -0,502
I -0,120 -0,377
preuzima dio površine F u širini 2,70 metara i dio površine G u širini 0,440 metara. Mjerodavana greda
2-2 preuzima površinu H i površinu I u punoj širini λ ' = 3,14 metara.
w (F+G) =−1,50 + ( −0,176) =−1,68 kN / m
Slika 2.35 – Šesti slučaj opterećenja grede vjetrom
2.3.3 Opterećenja koja djeluju na podrožnicu u sustavu sprega
Mjerodavna greda je greda 3-3
Pantaler, Matija 42
Slika 2.36 – Prikaz mjerodavne podrožnice 3-3 u sustavu sprega
Analiza stalnog opterećenja grede u sustavu sprega jednaka je analizi stalnog opterećenja grede van
sustava sprega koja je raspisana u prethodnoj točki.
sk = sk,1 ⋅ λ = 0,88 ⋅ 3,13 = 2,75 kN / m
sk,y =2,75 ⋅ sin ( 5,03 ) =2,75 ⋅ 0,088 =0,241 kN / m

sk,z =2,75 ⋅ cos ( 5,03 ) =2,75 ⋅ 0,996 =2,74 kN / m
Pantaler, Matija 43
Slika 2.37 – Opterećenje od težine snijega

H -0,080 -0,251
preuzima površinu H u punoj širini od 3,14 metara.
Slika 2.38 – Prvi slučaj opterećenja grede vjetrom

H -0,321 -1,01
Pantaler, Matija 44
Slika 2.39 – Drugi slučaj opterećenja grede vjetrom

H 0,121 0,383
Slika 2.40 – Treći slučaj opterećenja grede vjetrom

H -0,120 -0,380
Pantaler, Matija 45
Slika 2.41 – Četvrti slučaj opterećenja grede vjetrom

G -0,602 -1,89
H -0,361 -1,13
I -0,321 -1,01
preuzima površinu H i površinu I u punoj širini λ ' = 3,14 metara.
Slika 2.42 – Peti slučaj opterećenja grede vjetrom

G -0,401 -1,26
H -0,160 -0,502
I -0,120 -0,377
preuzima površinu H i površinu I u punoj širini λ ' = 3,14 metara.
Pantaler, Matija 46
Slika 2.43 – Šesti slučaj opterećenja grede vjetrom
2.3.4 Opterećenja mjerodavna za gredne nosače zidova
Mjerodavni zidni nosač je greda I-I. Komponente djelovanja, tj. vlastita težina profila koja djeluje
paralelno s osi y-y poprečnog presjeka je mala i preuzima je zidni panel koji cijelom težinom naliježe na
tlo. Učinci vlastite težine profila se zanemaruju.
Slika 2.44 – Prikaz mjerodavne grede I-I

2.3.4.1.1 Vlastita težina profila
gk,zidni,nosač = 0,123 kN / m
=gk,y g=
k,zidni,nosač 0,123 kN / m
Slika 2.45 – Stalno opterećenje odzidnih panela i vlastite težine
Pantaler, Matija 47


D 0,205 0,759
E -0,210 -0,777
Mjerodavni zidni nosač je greda I-I. Kako greda preuzima opterećenje u visini polovice glavnog stupa,
površine D i E preuzima u visini od 3,70 metara.
Slika 2.46 – Prvi slučaj opterećenja zidnog nosača vjetrom

D 0,205 0,759
E -0,210 -0,777
Pantaler, Matija 48
Slika 2.47 – Drugi slučaj opterećenja zidnog nosača vjetrom

D 0,406 1,50
E -0,010 -0,037
Slika 2.48 – Treći slučaj opterećenja zidnog nosača vjetrom

D 0,406 1,50
E -0,010 -0,037
Pantaler, Matija 49
Slika 2.49 – Četvrti slučaj opterećenja zidnog nosača vjetrom

A -0,562 -2,08
B -0,401 -1,48
C -0,281 -1,04
površine A, B i C preuzima u visini od 3,70 metara.
Slika 2.50 – Peti slučaj opterećenja zidnog nosača vjetrom

A -0,361 -1,34
B -0,201 -0,744
C -0,080 -0,296
Pantaler, Matija 50
površine A, B i C preuzima u visini od 3,70 metara.
Slika 2.51 – Šesti slučaj opterećenja zidnog nosača vjetrom
2.3.5 Opterećenja mjerodavna za glavni stup u zabatnoj stijeni
Mjerodavni okvir A-A
Slika 2.52 – Prikaz mjerodavnog okvira A-A
Pantaler, Matija 51
Slika 2.53 – Prikaz stupova u zabatnoj stijeni

B
Gk,kp =gkp ⋅ ⋅ 3,13 =0,244 ⋅ 3,50 ⋅ 3,13 =2,68 kN
2
Slika 2.54 – Sila od težine krovnih panela na glavni stup u zabatnoj stijeni
2.3.5.1.2 Vlastita težina rešetke
Gk,V = 1,36 kN
Gk,H = 0,40 kN
Pantaler, Matija 52
Slika 2.55 – Sile od vlastite težine rešetke na glavni stup u zabatnoj stijeni
2.3.5.1.3 Sekundarni elementi
B
Gk,podrožnice= gpodrožnice ⋅ = 0,184 ⋅ 3,50= 0,644 kN
2
B
Gk,zidni,nosač= gzidni,nosač ⋅ = 0,123 ⋅ 3,50
= 0,431 kN
2
Gk,1 = Gk,podrožnice + Gk,zidni,nosač = 0,644 + 0,431 = 1,07 kN
Slika 2.56 – Sile od težine sekundarnih elemenata na glavni stup u zabatnoj stijeni

B
Sk,1 =s1 ⋅ ⋅ 3,13 =0,88 ⋅ 3,50 ⋅ 3,13 =9,63 kN / m
2
Pantaler, Matija 53
Slika 2.57 – Sila od težine snijega na glavni stup u zabatnoj stijeni

A -0,562 -1,76
C -0,281 -0,880
D 0,205 0,718
E -0,210 -0,735
F -0,080 -0,280
H -0,080 -0,280
I -0,320 -1,12
Mjerodavan okvir je okvir A-A. Kako je razmak okvira 7,0 metara, taj okvir preuzima dio površine F, H,
D, E u širini od 3,50 metara, a površinu A i C u širini od 3,13 m, što je širina površine koju stup preuzima
u zabatnim stijenama.
W1.Slučaj,1 =wF ⋅ 1,71 + w H ⋅ 1,43 =0,280 ⋅ 1,71 + 0,280 ⋅ 1,43 =0,880 kN

W1.Slučaj,2 =wI ⋅ 3,14 =1,12 ⋅ 3,14 =3,52 kN
Pantaler, Matija 54
Slika 2.58 – Prvi slučaj opterećenja vjetrom na glavni stup u zabatnoj stijeni

A -0,562 -1,76
C -0,281 -0,880
D 0,205 0,718
E -0,210 -0,735
F -0,807 -2,82
H -0,321 -1,12
I -0,321 -1,12
W2.Slučaj,1 =w F ⋅ 1,71 + w H ⋅ 1,43 =2,82 ⋅ 1,71 + 1,12 ⋅ 1,43 =6,42 kN

W2.Slučaj,2 =wI ⋅ 3,14 =1,12 ⋅ 3,14 =3,52 kN
Pantaler, Matija 55
Slika 2.59 – Drugi slučaj opterećenja vjetrom na glavni stup u zabatnoj stijeni

A -0,361 -1,13
C -0,080 -0,250
D 0,406 1,42
E -0,010 -0,035
F 0,121 0,423
H 0,121 0,423
I -0,120 -0,420
Mjerodavan okvir je okvir broj A-A. Kako je razmak okvira 7,0 metara, taj okvir preuzima dio površine F,
H, D, E u širini od 3,50 metara, a površinu A i C u širini od 3,13 m, što je širina površine koju stup
preuzima u zabatnim stijenama.
W3.Slučaj,1 =wF ⋅ 1,71 + w H ⋅ 1,43 =0,423 ⋅ 1,71 + 0,423 ⋅ 1,43 =1,33 kN

W3.Slučaj,2 =wI ⋅ 3,14 =0,420 ⋅ 3,14 =1,32 kN
Pantaler, Matija 56
Slika 2.60 – Treći slučaj opterećenja vjetrom na glavni stup u zabatnoj stijeni

A -0,361 -1,13
C -0,080 -0,250
D 0,406 1,42
E -0,010 -0,035
F -0,606 -2,12
H -0,120 -0,420
I -0,120 -0,420
W4.Slučaj,1 =wF ⋅ 1,71 + w H ⋅ 1,43 =2,12 ⋅ 1,71 + 0,420 ⋅ 1,43 =4,23 kN

W4.Slučaj,2 =wI ⋅ 3,14 =0,420 ⋅ 3,14 =1,32 kN
Pantaler, Matija 57
Slika 2.61 – Četvrti slučaj opterećenja vjetrom na glavni stup u zabatnoj stijeni

A -0,562 -1,91
B -0,401 -0,040
C -0,281 -0,984
D 0,201 0,629
E -0,201 -0,629
F -0,756 -1,29
H -0,361 -0,650
I -0,321 -1,12
Mjerodavan okvir je okvir A-A. Kako je razmak okvira 7,0 metara, okvir preuzima dio površine A u širini
3,40 m, površinu B u širini 0,10 m, površinu F u širini od 1,70 m, površinu H u širini 1,80 m, površine I i
C u punoj širini od 3,50 m, te površine D i E u širini 3,13 m što je širina površine koju stup preuzima u
zabatnim stijenama.
w (A +B) =−1,91 + ( −0,040) =−1,95 kN / m

w (F +H) =−1,29 + ( −0,650) =−1,94 kN / m
W5.Slučaj,1 = w (F +H) ⋅ 3,14 = 1,94 ⋅ 3,14 = 6,09 kN

W5.Slučaj,2 =wI ⋅ 3,14 =1,12 ⋅ 3,14 =3,52 kN
Slika 2.62 – Peti slučaj opterećenja vjetrom na glavni stup u zabatnoj stijeni
Pantaler, Matija 58

A -0,361 -1,23
B -0,201 -0,020
C -0,080 -0,280
D 0,401 1,26
E 0,0 0,0
F -0,555 -0,944
H -0,160 -0,288
I -0,120 -0,420
Mjerodavan okvir je okvir broj A-A. Kako je razmak okvira 7,0 metara, okvir preuzima dio površine A u
širini 3,40 m, površinu B u širini 0,10 m, površinu F u širini od 1,70 m, površinu H u širini 1,80 m,
površine I i C u punoj širini od 3,50 m, te površine D i E u širini 3,13 m što je širina površine koju stup
preuzima u zabatnim stijenama.
w (A +B) =−1,23 + ( −0,020) =−1,25 kN / m

w (F +H) =−0,944 + ( −0,288) =−1,23 kN / m
W6.Slučaj,1 = w (F +H) ⋅ 3,14 = 1,23 ⋅ 3,14 = 3,86 kN

W6.Slučaj,2 =wI ⋅ 3,14 =0,420 ⋅ 3,14 =1,32 kN
Slika 2.63 – Šesti slučaj opterećenja vjetrom na glavni stup u zabatnoj stijeni
Pantaler, Matija 59
3 Dimenzioniranje okvira
3.1 Kombinacije opterećenja
Tabela 3.1 – Kombinacije opterećenja
1. γ G ⋅ Gk 24. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ S 3,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ W2,k

2. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ S1,k 25. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ S 3,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ W3,k
3. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ S 2,k 26. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ S 3,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ W4,k
4. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ S 3,k 27. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ S 3,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ W5,k
5. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ W1,k 28. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ S 3,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ W6,k
6. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ W2,k 29. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ W1,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ S1,k
7. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ W3,k 30. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ W1,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ S 2,k
9. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ W5,k 32. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ W2,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ S1,k
11. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ S1,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ W1,k 34. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ W2,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ S 3,k
12. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ S1,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ W2,k 35. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ W3,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ S1,k
15. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ S1,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ W5,k 38. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ W4,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ S1,k
17. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ S 2,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ W1,k 40. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ W4,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ S 3,k
18. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ S 2,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ W2,k 41. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ W5,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ S1,k
21. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ S 2,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ W5,k 44. γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ W6,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ S1,k
Iz provedene analize opterećenja, računalnim programom Autodesk Robot Structural Analysis

Professional 2011 dobivene su unutarnje sile elemenata okvira i ostalih sekundarnih elemenata te
njihove mjerodavne kombinacije s kojima se ide u daljni proračun. Za elemente rešetke mjerodavna je
pritisna kombinacija
γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ S1,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ W3,k , gdje su vrijednosti parcijalnih faktora γ G = 1,35 i γ Q = 1,50 ,
te odižuća kombinacija
γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ W5,k , gdje su vrijednosti parcijalnih faktora γ G = 1,0 i γ Q = 1,50 .
Za element stupa, mjerodavna je kombinacija koja daje maksimalnu uzdužnu silu i kombinacija koja
daje maksimalni moment savijanja. Dimenzioniranje će biti provedeno na te dvije kombinacije
opterećenja. Kombinacija opterećenja koja daje maksimalnu uzdužnu silu jest
Pantaler, Matija 60
γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ S1,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ W3,k ,
a kombinacija opterećenja koja rezultira najvećim momentom savijanja jest
γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ W3,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ S1,k .
3.2 Dimenzioniranje rešetke

3.2.1 Gornji pojas rešetke
Mjerodavna kombinacija djelovanja je
1. Pritisna kombinacija (Stalno + snijeg 1 + vjetar 3)
qd = γ G ⋅ gk + γ Q ⋅ s1,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ w 3,k
Maksimalna tlačna uzdužna sila za element gornjeg pojasa rešetke
NEd = 384,14 kN
Slika 3.1 – Dijagram uzdužnih sila pritisne kombinacije
2. Odižuća kombinacija (Stalno + vjetar 5)
qd = γ G ⋅ gk + γ Q ⋅ w 5,k
Maksimalna vlačna uzdužna sila za element gornjeg pojasa rešetke
NEd = 34,20 kN
Pantaler, Matija 61
Slika 3.2 – Dijagram uzdužnih sila odižuće kombinacije
3.2.1.1 Karakteristike poprečnog presjeka
Odabran je poprečni presjek s dimenzijama danim na slici 3.3.
Slika 3.3 – Poprečni presjek profila gornjeg pojasa
3.2.1.1.1 Osnovni podaci
Tabela 3.2 – Osnovni podaci o poprečnom presjeku
Čelik
Kvaliteta čelika: S 275
Pantaler, Matija 62
Granica popuštanja: fy = 275 N / mm2

Vlačna čvrstoća: fu = 430 N / mm2
Modul elastičnosti: E = 210000 N / mm2
Modul posmika: G = 81000 N / mm2
Poissonov koeficijent: ν = 0,3
Geometrijske karakteristike poprečnog presjeka:
Ukupna visina: b = 150,0 mm
Ukupna širina: b = 150,0 mm
Debljina čelika: t = 6,0 mm
Površina: A = 34,20 cm2
Težina: G = 26,80 kg / m
Moment tromosti: I = 1174,0 cm4
Elastični moment otpora: Wel = 156,0 cm3
Plastični moment otpora: Wpl = 184,0 cm3
Polumjer tromosti: i = 5,86 cm
Moment tromosti torzije: It = 1828,0 cm4
Moment otpora torzije: Wt = 230,0 cm3
235
=fy 275=
N / mm2 27,5 kN / cm
= 2
→ε
fy
235
=ε = 0,924
275
3.2.1.2 Dimenzioniranje elementa gornjeg pojasa u tlaku (Pritisna kombinacija)

3.2.1.2.1 Klasifikacija
Hrbat (unutarnji element izložen tlaku)
c = b − 3 ⋅ t = 150,0 − 3 ⋅ 6,0 = 132,0 mm

t = 6,0 mm
Odnos visine i debljine hrpta
c 132,0
= = 22,0
t 6,0
Uvjet za klasu 1
c
≤ 33 ⋅ ε
t
22,0 < 33 ⋅ 0,924= 30,51 → HRBAT KLASE 1
Pantaler, Matija 63
Pojasnica (unutarnji element izložen tlaku)
c = b − 3 ⋅ t = 150,0 − 3 ⋅ 6,0 = 132,0 mm

t = 6,0 mm
Odnos visine i debljine pojasnice
c 132,0
= = 22,0
t 6,0
Uvjet za klasu 1
c
≤ 33 ⋅ ε
t
22,0 < 33 ⋅ 0,924= 30,51 → POJASNICA KLASE 1
→ POPREČNI PRESJEK KLASE 1
3.2.1.2.2 Otpornost poprečnog presjeka na tlak
A ⋅ fy 34,20 ⋅ 27,5
N=
c,Rd N=
pl,Rd = = 940,50 kN
γ M0 1,0
Uvjet nosivosti
NEd
≤ 1,0
Npl,Rd
384,14
= 0,408 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
940,50
3.2.1.2.3 Otpornost elementa na izvijanje
Duljine izvijanja
L cr,y = 313,70 cm
L cr,z = 627,40 cm
Eulerove kritične sile izvijianja
Pantaler, Matija 64
π 2 ⋅ E ⋅ Iy 3,142 ⋅ 21000 ⋅ 1174,0

Ncr,y
= = = 2472,62 kN
L cr,y 2 313,702
π 2 ⋅ E ⋅ Iz 3,142 ⋅ 21000 ⋅ 1174,0

Ncr,z
= = = 618,16 kN
L cr,z 2 627,402
Bezdimenzionalna vitkost
A ⋅ fy 34,20 ⋅ 27,5
=λy = = 0,617
Ncr,y 2472,62
A ⋅ fy 34,20 ⋅ 27,5
=λz = = 1,23
Ncr,z 618,16
Odabir mjerodavne krivulje izvijanja
Šuplji profili → vrućevaljani
os y − y → a ⇒ α =0,21
os z − z → a ⇒ α =0,21
Faktor redukcije
Os y-y
1
=κy ≤ 1,0
φy + φy 2 − λy 2
φy = 0,5 ⋅ 1 + α ⋅ ( λy − 0,2 ) + λy 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ ( 0,617 − 0,2 ) + 0,6172  = 0,734
1
κy
= = 0,884 < 1,0
0,734 + 0,7342 − 0,6172
Os z-z
1
=κz ≤ 1,0
φz + φz 2 − λz 2
φz = 0,5 ⋅ 1 + α ⋅ ( λz − 0,2 ) + λz 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ (1,23 − 0,2 ) + 1,232  = 1,37
Pantaler, Matija 65
1
κz
= = 0,509 < 1,0
1,37 + 1,372 − 1,232
=κ min
= κ y ,κ z  min[ 0,884, 0,509]
κ = 0,509
Proračunska otpornost elementa
A ⋅ fy 34,20 ⋅ 27,5
Nb,Rd =
κ⋅ 0,509 ⋅
= 435,40 kN
=
γ M1 1,1
Uvjet nosivosti
NEd
≤ 1,0
Nb,Rd
384,14
435,40
3.2.1.3 Dimenzioniranje elementa gornjeg pojasa u vlaku (Odižuća kombinacija)

Poprečni presjek izložen vlaku
3.2.1.3.2 Otpornost poprečnog presjeka na vlak
A ⋅ fy 34,20 ⋅ 27,5
N=
t,Rd N=
pl,Rd = = 940,50 kN
γ M0 1,0
Uvjet nosivosti
NEd
≤ 1,0
Npl,Rd
34,20
940,50
Pantaler, Matija 66
3.2.2 Ispuna rešetke
Maksimalna tlačna uzdužna sila za element ispune rešetke
NEd = 173,48 kN
Slika 3.4 – Maksimalna tlačna sila ispune rešetke
Maksimalna vlačna uzdužna sila za element ispune rešetke
NEd = 185,59 kN
Slika 3.5 – Maksimalna vlačna sila ispune rešetke
Pantaler, Matija 67
Slika 3.6 – Poprečni presjek profila ispune
Čelik

Pantaler, Matija 68
235
=fy 275=
N / mm2 27,5 kN / cm
= 2
→ε
fy
235
=ε = 0,924
275
3.2.2.2 Dimenzioniranje elementa ispune rešetke u tlaku

c = b − 3 ⋅ t = 80,0 − 3 ⋅ 4,0 = 68,0 mm

t = 4,0 mm
c 68,0
= = 17,0
t 4,0
Uvjet za klasu 1
c
≤ 33 ⋅ ε
t
17,0 < 33 ⋅ 0,924= 30,51 → HRBAT KLASE 1
c = b − 3 ⋅ t = 80,0 − 3 ⋅ 4,0 = 68,0 mm

t = 4,0 mm
c 68,0
= = 17,0
t 4,0
Uvjet za klasu 1
c
≤ 33 ⋅ ε
t
17,0 < 33 ⋅ 0,924= 30,51 → POJASNICA KLASE 1
Pantaler, Matija 69
A ⋅ fy 12,0 ⋅ 27,5
N=
c,Rd N=
pl,Rd = = 330,0 kN
γ M0 1,0
Uvjet nosivosti
NEd
≤ 1,0
Npl,Rd
173,48
330,0
Duljine izvijanja
L cr ,y= 0,90 ⋅ L= 0,90 ⋅ 251,80= 226,65 cm

L cr ,z = 251,83 cm
π 2 ⋅ E ⋅ Iy 3,142 ⋅ 21000 ⋅ 114,0

Ncr,y
= = = 459,96 kN
L cr,y 2 226,652
π 2 ⋅ E ⋅ Iz 3,142 ⋅ 21000 ⋅ 114,0

Ncr,z
= = = 372,57 kN
L cr,z 2 251,832
A ⋅ fy 12,0 ⋅ 27,5
=λy = = 0,847
Ncr,y 459,96
A ⋅ fy 12,0 ⋅ 27,5
=λz = = 0,941
Ncr,z 372,57
Šuplji profili → vrućevaljani
Pantaler, Matija 70
os y − y → a ⇒ α =0,21
os z − z → a ⇒ α =0,21
Faktor redukcije
Os y-y
1
=κy ≤ 1,0
φy + φy 2 − λy 2
φy = 0,5 ⋅ 1 + α ⋅ ( λy − 0,2 ) + λy 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ ( 0,847 − 0,2 ) + 0,8472  = 0,927
1
κy
= = 0,768 < 1,0
0,927 + 0,9272 − 0,8472
Os z-z
1
=κz ≤ 1,0
φz + φz 2 − λz 2
φz = 0,5 ⋅ 1 + α ⋅ ( λz − 0,2 ) + λz 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ ( 0,941 − 0,2 ) + 0,9412  = 1,02
1
κz
= = 0,706 < 1,0
1,02 + 1,022 − 0,9412
=κ min
= κ y ,κ z  min[ 0,768, 0,706]
κ = 0,706
A ⋅ fy 12,0 ⋅ 27,5
Nb,Rd =
κ⋅ 0,706 ⋅
= 211,90 kN
=
γ M1 1,1
Uvjet nosivosti
NEd
≤ 1,0
Nb,Rd
173,48
211,90
Pantaler, Matija 71
3.2.2.3 Dimenzioniranje elementa ispune rešetke u vlaku
A ⋅ fy 12,0 ⋅ 27,5
N=
t,Rd N=
pl,Rd = = 330,0 kN
γ M0 1,0
Uvjet nosivosti
NEd
≤ 1,0
Npl,Rd
185,59
330,0
3.2.3 Donji pojas rešetke
Maksimalna vlačna uzdužna sila za element donjeg pojasa rešetke
NEd = 388,49 kN
Pantaler, Matija 72
Slika 3.7 – Dijagram uzdužnih sila pritisne kombinacije
qd = γ G ⋅ gk + γ Q ⋅ w 5,k
Maksimalna tlačna uzdužna sila za element donjeg pojasa rešetke
NEd = 20,44 kN
Slika 3.8 – Dijagram uzdužnih sila odižuće kombinacije
Pantaler, Matija 73
Slika 3.9 – Poprečni presjek profila donjeg pojasa
Čelik

Pantaler, Matija 74
235
=fy 275=
N / mm2 27,5 kN / cm
= 2
→ε
fy
235
=ε = 0,924
275
3.2.3.2 Dimenzioniranje elementa donjeg pojasa rešetke u vlaku (Pritisna kombinacija)

A ⋅ fy 15,20 ⋅ 27,5
N=
t,Rd N=
pl,Rd = = 418,0 kN
γ M0 1,0
Uvjet nosivosti
NEd
≤ 1,0
Npl,Rd
388,49
418,0
3.2.3.3 Dimenzioniranje elementa donjeg pojasa rešetke u tlaku (Odižuća kombinacija)

c = b − 3 ⋅ t = 100,0 − 3 ⋅ 4,0 = 88,0 mm

t = 4,0 mm
c 88,0
= = 22,0
t 4,0
Uvjet za klasu 1
Pantaler, Matija 75
c
≤ 33 ⋅ ε
t
22,0 < 33 ⋅ 0,924= 30,51 → HRBAT KLASE 1
c = b − 3 ⋅ t = 100,0 − 3 ⋅ 4,0 = 88,0 mm

t = 4,0 mm
c 88,0
= = 22,0
t 4,0
Uvjet za klasu 1
c
≤ 33 ⋅ ε
t
22,0 < 33 ⋅ 0,924= 30,51 → POJASNICA KLASE 1
A ⋅ fy 15,20 ⋅ 27,5
N=
c,Rd N=
pl,Rd = = 418,0 kN
γ M0 1,0
Uvjet nosivosti
NEd
≤ 1,0
Npl,Rd
20,44
418,0
Duljine izvijanja
L cr,y = 312,5 cm
L cr,z = 625,0 cm
Pantaler, Matija 76
π 2 ⋅ E ⋅ Iy
3,142 ⋅ 21000 ⋅ 232,0
Ncr,y
= = = 492,39 kN
L cr,y 2 312,52
π 2 ⋅ E ⋅ Iz
3,142 ⋅ 21000 ⋅ 232,0
Ncr,z
= = = 123,10 kN
L cr,z 2 625,02
A ⋅ fy 15,20 ⋅ 27,5
=λy = = 0,921
Ncr,y 492,39
A ⋅ fy 15,20 ⋅ 27,5
=λz = = 1,84
Ncr,z 123,10
os y − y → a ⇒ α =0,21
os z − z → a ⇒ α =0,21
Faktor redukcije
Os y-y
1
=κy ≤ 1,0
φy + φy 2 − λy 2
φy = 0,5 ⋅ 1 + α ⋅ ( λy − 0,2 ) + λy 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ ( 0,921 − 0,2 ) + 0,9212  = 1,0
1
κy
= = 0,720 < 1,0
1,0 + 1,02 − 0,9212
Os z-z
1
=κz ≤ 1,0
φz + φz 2 − λz 2
φz = 0,5 ⋅ 1 + α ⋅ ( λz − 0,2 ) + λz 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ (1,84 − 0,2 ) + 1,842  = 2,37
Pantaler, Matija 77
1
κz
= = 0,259 < 1,0
2,37 + 2,372 − 1,842
=κ min
= κ y ,κ z  min[ 0,720, 0,259]
κ = 0,259
A ⋅ fy 15,20 ⋅ 27,5
Nb,Rd =
κ⋅ 0,259 ⋅
= 98,41 kN
=
γ M1 1,1
Uvjet nosivosti
NEd
≤ 1,0
Nb,Rd
20,44
98,41
3.3 Dimenzioniranje stupa
Unutarnje sile u stupu
NEd,max = 176,22 kN
MEd = 55,23 kNm
VEd = 16,92 kN
Pantaler, Matija 78
Slika 3.10 – Maximalna uzdužna sila u stupu
Slika 3.11 – Pripadajući moment savijanja u stupu
Slika 3.12 – Pripadajuća poprečna sila u stupu
2. Kombinacija (Stalno + vjetar 3 + snijeg 1)
Pantaler, Matija 79
qd = γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ W3,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ S1,k
Unutarnje sile u stupu
NEd = 145,85 kN
MEd,max = 91,87 kNm
VEd = 28,18 kN
Slika 3.13 – Pripadajuća uzdužna sila u stupu
Slika 3.14 – Maksimalni moment savijanja stupa
Pantaler, Matija 80
3.3.1 Karakteristike poprečnog presjeka
Slika 3.16 – Poprečni presjek stupa profil IPE 300
3.3.1.1 Osnovni podaci
Pantaler, Matija 81
Čelik

Ukupna visina: h = 300,0 mm

Debljina hrpta: t w = 7,10 mm
Debljina pojasnice: t f = 10,70 mm
Radijus zaobljenja: r = 15,0 mm
Moment tromosti oko y-y: Iy = 8356,0 cm4
Elastični moment otpora oko y-y: Wy, el = 557,10 cm3
Plastični moment otpora oko y-y: Wy,pl = 628,40cm3
Polumjer tromosti oko y-y: iy = 12,46 cm
Moment tromosti oko z-z: Iz = 603,80 cm4
Elastični moment otpora z-z: Wz, el = 80,50 cm3
Plastični moment otpora z-z: Wz,pl = 125,20 cm3
Polumjer tromosti z-z: iz = 3,35 cm
Polarni moment tromosti: It = 20,12 cm4
Konstanta vitoperenja: =Iw 125,90 ⋅ 103 cm6
235
=fy 275=
N / mm2 27,5 kN / cm
= 2
→ε
fy
235
=ε = 0,924
275
3.3.2 Dimenzioniranje elementa stupa izloženog tlaku i savijanju (Pritisna kombinacija Nmax )
3.3.2.1 Klasifikacija
c = h − 2 ⋅ t f − 2 ⋅ r = 300,0 − 3 ⋅ 10,70 − 2 ⋅ 15,0 = 248,60 mm
Pantaler, Matija 82
=t t w= 7,10 mm
c 248,60
= = 35,01
t 7,10
Uvjet za klasu 1
c
≤ 33 ⋅ ε
t
35,01 > 33 ⋅ 0,924 =
30,51
Uvjet za klasu 2
c
≤ 38 ⋅ ε
t
35,01 < 38 ⋅ 0,924= 35,13 → HRBAT KLASE 2
Pojasnica (vanjski element izložen tlaku)
b − t w − 2 ⋅ r 150,0 − 7,10 − 2 ⋅ 15,0

=c = = 56,45 mm
2 2
t= t f= 10,70 mm
c 56,45
= = 5,28
t 10,70
Uvjet za klasu 1
c
≤ 9 ⋅ε
t
5,28 < 9 ⋅ 0,924= 8,32 → POJASNICA KLASE 1
3.3.2.2 Otpornost poprečnog presjeka

Pantaler, Matija 83
A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
N=
c,Rd N=
pl,Rd = = 1479,78 kN
γ M0 1,0
Uvjet nosivosti
NEd
≤ 1,0
Npl,Rd
176,22
1479,78
3.3.2.2.2 Otpornost poprečnog presjeka na savijanje
Wy,pl ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

Mpl,y,Rd
= = = 17281,0=
kNcm 172,81 kNm
γ M0 1,0
Uvjet nosivosti
MEd
≤ 1,0
Mpl,y, Rd
55,23
172,81
3.3.2.2.3 Otpornost poprečnog presjeka na poprečnu silu
hw ε
≤ 72 ⋅
tw η
hw = h − 2 ⋅ t f = 300,0 − 2 ⋅ 10,70 = 278,60 mm

t w = 7,10 mm
ε = 0,924
η = 1,2
278,60 0,924
≤ 72 ⋅ → 39,24 < 55,46
7,10 1,2
→ NE DOLAZI DO PRIJEVREMENOG IZBOČIVANJA HRPTA
Djelotvorna posmična površina poprečnog presjeka
Pantaler, Matija 84
A v,z = A − 2 ⋅ b ⋅ t f + ( t w + 2 ⋅ r ) ⋅ t f ≥ η ⋅ hw ⋅ t w
A v,z = 53,81 − 2 ⋅ 15,0 ⋅ 1,07 + ( 0,710 + 2 ⋅ 1,50 ) ⋅ 1,07 ≥ 1,2 ⋅ 27,86 ⋅ 0,710
=A v,z 25,68 cm2 > 23,74 cm2
→ DOSTATNA POSMIČNA NOSIVOST
A v,z ⋅ fy 25,68 ⋅ 27,5

Vpl,z,Rd
= = = 407,72 kN
3 ⋅ γ M0 3 ⋅ 1,0
Uvjet nosivosti
Vz, Ed
≤ 1,0
Vpl,z,Rd
16,92
407,72
3.3.2.2.4 Interakcija M-N-V
Poprečna sila
Vz,Ed ≤ 0,5 ⋅ Vpl,z,Rd
16,92 kN < 0,5 ⋅ 407,72 =

203,86 kN
→ OTPORNOST POPREČNOG PRESJEKA NA SAVIJANJE NIJE POTREBNO REDUCIRATI

ZBOG UTJECAJA POPREČNE SILE
Uzdužna sila
NEd ≤ 0,25 ⋅ Npl,Rd
176,22 kN < 0,25 ⋅ 1479,78 =

369,94 kN
0,5 ⋅ hw ⋅ t w ⋅ fy
NEd ≤
γ M0
0,5 ⋅ 278,60 ⋅ 7,10 ⋅ 27,5

176,22 kN < 271,98 kN
=
1,0
Pantaler, Matija 85

ZBOG UTJECAJA UZDUŽNE SILE
MN,V,y,Rd
= M= pl,y,Rd 172,81 kNm
Uvjet nosivosti
MEd
≤ 1,0
MN,V,y,Rd
55,23
172,81
3.3.2.3 Otpornost elementa

Duljine izvijanja
Slika 3.17 – Duljine izvijanja stupa oko y-y
Pantaler, Matija 86
L cr ,y =
1474,46 cm → očitano iz Robot − a
L cr ,z 370,0 cm → predviđeni sekundarni nosači zidnih panela na pola visine stupa.
=
π 2 ⋅ E ⋅ Iy 3,142 ⋅ 21000 ⋅ 8356,0

Ncr,y
= = = 796,62 kN
L cr,y 2 1474,462
π 2 ⋅ E ⋅ Iz 3,142 ⋅ 21000 ⋅ 603,80

Ncr,z
= = = 914,13 kN
L cr,z 2 370,02
A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
=λy = = 1,36
Ncr,y 796,62
A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
=λz = = 1,27
Ncr,z 914,13
Valjani Ι profil=
→ t f 10,70 mm < 100 mm
h 300,0
= = 2,0 > 1,2
b 150,0
os y − y → a ⇒ α =0,21
os z − z → b ⇒ α =0,34
Faktor redukcije
Os y-y
1
=κy ≤ 1,0
φy + φy 2 − λy 2
φy = 0,5 ⋅ 1 + α ⋅ ( λy − 0,2 ) + λy 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ (1,36 − 0,2 ) + 1,362  = 1,55
1
κy
= = 0,436 < 1,0
1,55 + 1,552 − 1,362
Pantaler, Matija 87
Os z-z
1
=κz ≤ 1,0
φz + φz 2 − λz 2
φz = 0,5 ⋅ 1 + α ⋅ ( λz − 0,2 ) + λz 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,34 ⋅ (1,27 − 0,2 ) + 1,272  = 1,49
1
κz
= = 0,440 < 1,0
1,27 + 1,272 − 1,492
=κ min
= κ y ,κ z  min[ 0,436, 0,440]
κ = 0,436
A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
Nb,Rd =
κ⋅ 0,436 ⋅
= 587,20 kN
=
γ M1 1,1
Uvjet nosivosti
NEd
≤ 1,0
Nb,Rd
176,22
587,20
3.3.2.3.2 Otpornost elementa na bočno-torzijsko izvijanje
L cr,LT = 370,0 cm
h 30,0
z g= = = 15,0 cm
2 2
k w = k= 1,0
Pantaler, Matija 88
Slika 3.18 – Dijagram momenata savijanja i aproksimacija između pridržanih točaka
Lijeva strana
M1 10,12
ψ= = = 0,183 → ψ= 0,25
Mmax 55,23
Očitano:
C1 = 1,52
C 2 = 0,0
 2 
π 2 ⋅ E ⋅ Iz   k  Iw ( k ⋅ L ) ⋅ G ⋅ It
2
( )
2
Mcr = C1 ⋅ ⋅   ⋅ + + C 2 ⋅ z g − C2 ⋅ z g  =
( )
2
k ⋅ L  k
 w z I π 2
⋅ E ⋅ Iz

 
3,14 ⋅ 21000 ⋅ 603,80
2
1,52 ⋅
= ⋅
(1,0 ⋅ 370,0 )
2
 1,0 125,90 ⋅ 103 (1,0 ⋅ 370,0 )2 ⋅ 8100 ⋅ 20,12 

 
( )
2
⋅   ⋅ + + 0,0 ⋅ 15,0 − 0,0 ⋅ 15,0 =
  1,0  603,80 3,142 ⋅ 21000 ⋅ 603,80 
 
= 27326,99
= kNcm 273,27 kNm
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

λLT
= = = 0,795 > 0,4
Mcr 27326,99
Valjani Ι presjek
Pantaler, Matija 89
h 300,0
= = 2,0 → a ⇒ α LT = 0,21
b 150,0
Faktor redukcije
1
=κ LT ≤ 1,0
φLT + φLT 2 − λLT 2
φLT = 0,5 ⋅ 1 + α LT ⋅ ( λLT − 0,2 ) + λLT 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ ( 0,795 − 0,2 ) + 0,7952  = 0,879
1
κ LT
= = 0,798 < 1,0
0,879 + 0,8792 − 0,7952
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

Mb,Rd =⋅
κ LT 0,798 ⋅
= 12543,21 kNcm =
= 125,43 kNm
γ M1 1,1
Uvjet nosivosti
MEd
≤ 1,0
Mb,Rd
55,23
125,43
Desna strana
M1 0,0
ψ
= = = 0
Mmax 10,12
Očitano:
C1 = 1,77
C 2 = 0,0
Pantaler, Matija 90
 2 
π 2 ⋅ E ⋅ Iz   k  Iw ( k ⋅ L ) ⋅ G ⋅ It
2
+ ( C2 ⋅ z g ) − C2 ⋅ z g  =
2
Mcr = C1 ⋅ ⋅   ⋅ +
( k ⋅ L )   k w  Iz π ⋅ E ⋅ Iz
2 2

 
3,14 ⋅ 21000 ⋅ 603,80
2
1,77 ⋅
= ⋅
(1,0 ⋅ 370,0 )
2
 1,0 125,90 103 (1,0 ⋅ 370,0 )2 ⋅ 8100 ⋅ 20,12 

  ⋅
( )
2
⋅   ⋅ + + 0,0 ⋅ 15,0 − 0,0 ⋅ 15,0 =
  1,0  603,80 3,142 ⋅ 21000 ⋅ 603,80 
 
= 31821,56
= kNcm 318,22 kNm
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

λLT
= = = 0,737 > 0,4
Mcr 31821,56
Valjani Ι presjek
h 300,0
= = 2,0 → a ⇒ α LT = 0,21
b 150,0
Faktor redukcije
1
=κ LT ≤ 1,0
φLT = 0,5 ⋅ 1 + α LT ⋅ ( λLT − 0,2 ) + λLT 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ ( 0,737 − 0,2 ) + 0,7372  = 0,828
1
κ LT
= = 0,830 < 1,0
0,828 + 0,8282 − 0,7372
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

Mb,Rd =⋅
κ LT 0,830 ⋅
= 13034,89 kNcm =
= 130,35 kNm
γ M1 1,1
Uvjet nosivosti
MEd
≤ 1,0
Mb,Rd
Pantaler, Matija 91
10,12
130,35
3.3.2.3.3 Interakcija M-N (Metoda 2)
Za dokaz dostatne otpornosti elementa trebaju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti
1. uvjet
NEd My,Ed
+ k yy ⋅ ≤ 1,0
A ⋅ fy Wy,pl ⋅ fy
κy ⋅ κ LT ⋅
γ M1 γ M1
2. uvjet
NEd My,Ed
+ k zy ⋅ ≤ 1,0
κz ⋅ κ LT ⋅
γ M1 γ M1
Određivanje interakcijskih faktora
   
 NEd   NEd 
k yy = Cmy ⋅  1 + ( λy − 0,2 ) ⋅  ≤ Cmy ⋅  1 + 0,8 ⋅ 
 N   N 
 κ y ⋅ Rk   κ y ⋅ Rk 
 γ M1   γ M1 
   
 0,1⋅ λz NEd   0,1 NEd 
k zy =
1− ⋅  ≥ 1− ⋅  → λz > 0,4
 ( CmLT − 0,25 ) κ ⋅ NRk   ( CmLT − 0,25 ) κ ⋅ NRk 
 z
γ M1   z
γ M1 
   
Određivanje ekvivalentnih faktora momenta Cmy
Pantaler, Matija 92
Slika 3.19 – Dijagram momenata savijanja za faktor momenta Cmy
Ms = 10,12 kNm
Mh = 55,23 kNm
Ms 10,12
α=
s = = 0,183
Mh 55,23
M1 0,0
ψ
= = = 0
Mmax 55,23
Cmy = 0,2 + 0,8 ⋅ α s ≥ 0,4

Cmy = 0,2 + 0,8 ⋅ 0,183 = 0,347
Određivanje ekvivalentnih faktora momenta CmLT
Slika 3.20 – Dijagram momenata savijanja za faktor momenta CmLT
Ms = 28,30 kNm
Mh = 55,23 kNm
Ms 28,30
α=
s = = 0,512
Mh 55,23
M1 10,12
ψ
= = = 0,183
Mmax 55,23
CmLT = 0,2 + 0,8 ⋅ α s ≥ 0,4

CmLT = 0,2 + 0,8 ⋅ 0,512 = 0,610
Interakcijski faktor k yy
Pantaler, Matija 93
   
 176,22   176,22 
k yy= 0,347 ⋅  1 + (1,36 − 0,2 ) ⋅  ≤ 0,347 ⋅  1 + 0,8 ⋅ 
 1479,78   1479,78 
 0,434 ⋅ 0,434 ⋅
 1,1  
 1,1 
k yy 0,468 > 0,430
=
=k yy min
= [0,468, 0,430] 0,430
Interakcijski faktor k zy
   
 0,1⋅ 1,27 176,22   0,1 176,22 
k zy =
1− ⋅  ≥ 1− ⋅ 
 ( 0,610 − 0,25 ) 0,440 ⋅ 1479,78   ( 0,610 − 0,25 ) 0,440 ⋅ 1479,78 
 1,1   1,1 

k zy 0,895 < 0,917
=
=k zy max
= [ 0,895, 0,917] 0,917
1. uvjet
176,22 5523,0
+ 0,430 ⋅ = 0,489 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
53,81⋅ 27,5 628,40 ⋅ 27,5
0,436 ⋅ 0,798 ⋅
1,1 1,1
2. uvjet
176,22 5523,0
+ 0,917 ⋅ = 0,701 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
53,81⋅ 27,5 628,40 ⋅ 27,5
0,440 ⋅ 0,798 ⋅
1,1 1,1
3.3.3 Dimenzioniranje elementa stupa izloženog tlaku i savijanju (Pritisno djelovanje Mmax )
3.3.3.1 Klasifikacija
c = h − 2 ⋅ t f − 2 ⋅ r = 300,0 − 3 ⋅ 10,70 − 2 ⋅ 15,0 = 248,60 mm

=t t w= 7,10 mm
Pantaler, Matija 94
c 248,60
= = 35,01
t 7,10
Uvjet za klasu 1
c
≤ 33 ⋅ ε
t
35,01 > 33 ⋅ 0,924 =
30,51
Uvjet za klasu 2
c
≤ 38 ⋅ ε
t
35,01 < 38 ⋅ 0,924= 35,13 → HRBAT KLASE 2
b − t w − 2 ⋅ r 150,0 − 7,10 − 2 ⋅ 15,0

=c = = 56,45 mm
2 2
t= t f= 10,70 mm
c 56,45
= = 5,28
t 10,70
Uvjet za klasu 1
c
≤ 9 ⋅ε
t
5,28 < 9 ⋅ 0,924= 8,32 → POJASNICA KLASE 1
3.3.3.2 Otpornost poprečnog presjeka

A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
N=
c,Rd N=
pl,Rd = = 1479,78 kN
γ M0 1,0
Pantaler, Matija 95
Uvjet nosivosti
NEd
≤ 1,0
Npl,Rd
145,85
1479,78
3.3.3.2.2 Otpornost poprečnog presjeka na savijanje
Wy,pl ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

Mpl,y,Rd
= = = 17281,0=
kNcm 172,81 kNm
γ M0 1,0
Uvjet nosivosti
MEd
≤ 1,0
Mpl,y, Rd
91,87
172,81
3.3.3.2.3 Otpornost poprečnog presjeka na poprečnu silu
hw ε
≤ 72 ⋅
tw η
hw = h − 2 ⋅ t f = 300,0 − 2 ⋅ 10,70 = 278,60 mm

t w = 7,10 mm
ε = 0,924
η = 1,2
278,60 0,924
≤ 72 ⋅ → 39,24 < 55,46
7,10 1,2
Pantaler, Matija 96
A v,z = 53,81 − 2 ⋅ 15,0 ⋅ 1,07 + ( 0,710 + 2 ⋅ 1,50 ) ⋅ 1,07 ≥ 1,2 ⋅ 27,86 ⋅ 0,710
=A v,z 25,68 cm2 > 23,74 cm2
A v,z ⋅ fy 25,68 ⋅ 27,5

Vpl,z,Rd
= = = 407,72 kN
3 ⋅ γ M0 3 ⋅ 1,0
Uvjet nosivosti
Vz, Ed
≤ 1,0
Vpl,z,Rd
28,18
407,72
3.3.3.2.4 Interakcija M-N-V
Poprečna sila
28,18 kN < 0,5 ⋅ 407,72 =

203,86 kN

Uzdužna sila
145,85 kN < 0,25 ⋅ 1479,78 =

369,94 kN
0,5 ⋅ hw ⋅ t w ⋅ fy
NEd ≤
γ M0
0,5 ⋅ 278,60 ⋅ 7,10 ⋅ 27,5

145,85 kN < 271,98 kN
=
1,0
Pantaler, Matija 97

MN,V,y,Rd
= M= pl,y,Rd 172,81 kNm
Uvjet nosivosti
MEd
≤ 1,0
MN,V,y,Rd
91,87
172,81
3.3.3.3 Otpornost elementa

Duljine izvijanja
L cr ,y =
L cr ,z 370,0 cm → predviđeni sekundarni nosači zidnih panela na pola visine stupa.
=
π 2 ⋅ E ⋅ Iy 3,14 2 ⋅ 21000 ⋅ 8356,0

Ncr ,y
= = = 796,62 kN
L cr ,y 2 1474,462
π 2 ⋅ E ⋅ Iz 3,14 2 ⋅ 21000 ⋅ 603,80

Ncr ,z
= = = 914,13 kN
L cr ,z 2 370,02
A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
=λy = = 1,36
Ncr,y 796,62
A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
=λz = = 1,27
Ncr,z 914,13
Valjani Ι profil=
→ t f 10,70 mm < 100 mm
Pantaler, Matija 98
h 300,0
= = 2,0 > 1,2
b 150,0
os y − y → a ⇒ α =0,21
os z − z → b ⇒ α =0,34
Faktor redukcije
Os y-y
1
=κy ≤ 1,0
φy + φy 2 − λy 2
φy = 0,5 ⋅ 1 + α ⋅ ( λy − 0,2 ) + λy 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ (1,36 − 0,2 ) + 1,362  = 1,55
1
κy
= = 0,434 < 1,0
1,55 + 1,552 − 1,362
Os z-z
1
=κz ≤ 1,0
φz + φz 2 − λz 2
φz = 0,5 ⋅ 1 + α ⋅ ( λz − 0,2 ) + λz 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,34 ⋅ (1,27 − 0,2 ) + 1,272  = 1,49
1
κz
= = 0,440 < 1,0
1,27 + 1,272 − 1,492
=κ min
= κ y ,κ z  min[ 0,436, 0,440]
κ = 0,436
A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
Nb,Rd =
κ⋅ 0,436 ⋅
= 587,20 kN
=
γ M1 1,1
Uvjet nosivosti
Pantaler, Matija 99
NEd
≤ 1,0
Nb,Rd
145,85
587,20
3.3.3.3.2 Otpornost elementa na bočno-torzijsko izvijanje
L cr,LT = 370,0 cm
h 30,0
z g= = = 15,0 cm
2 2
k w = k= 1,0
Slika 3.21 – Dijagram momenata savijanja i aproksimacija između pridržanih točaka
Lijeva strana
M1 16,78
ψ= = = 0,183 → ψ= 0,25
Mmax 91,87
Očitano:
C1 = 1,52
C2 = 0,0
Pantaler, Matija 100

 2 
π 2 ⋅ E ⋅ Iz   k  Iw ( k ⋅ L ) ⋅ G ⋅ It
2
+ ( C2 ⋅ z g ) − C2 ⋅ z g  =
2
Mcr = C1 ⋅ ⋅   ⋅ +
( k ⋅ L )   k w  Iz π ⋅ E ⋅ Iz
2 2

 
3,14 ⋅ 21000 ⋅ 603,80
2
1,52 ⋅
= ⋅
(1,0 ⋅ 370,0 )
2
 1,0 125,90 103 (1,0 ⋅ 370,0 )2 ⋅ 8100 ⋅ 20,12 

  ⋅
( )
2
⋅   ⋅ + + 0,0 ⋅ 15,0 − 0,0 ⋅ 15,0 =
  1,0  603,80 3,142 ⋅ 21000 ⋅ 603,80 
 
= 27326,99
= kNcm 273,27 kNm
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

λLT
= = = 0,795 > 0,4
Mcr 27326,99
Valjani Ι presjek
h 300,0
= = 2,0 → a ⇒ α LT = 0,21
b 150,0
Faktor redukcije
1
=κ LT ≤ 1,0
φLT = 0,5 ⋅ 1 + α LT ⋅ ( λLT − 0,2 ) + λLT 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ ( 0,795 − 0,2 ) + 0,7952  = 0,879
1
κ LT
= = 0,798 < 1,0
0,879 + 0,8792 − 0,7952
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

Mb,Rd =⋅
κ LT 0,798 ⋅
= 12543,21 kNcm =
= 125,43 kNm
γ M1 1,1
Uvjet nosivosti
MEd
≤ 1,0
Mb,Rd

91,87
125,43
Desna strana
M1 0,0
ψ
= = = 0
Mmax 16,78
Očitano:
C1 = 1,77
C2 = 0,0
 2 
π 2 ⋅ E ⋅ Iz   k  Iw ( k ⋅ L ) ⋅ G ⋅ It
2
+ ( C2 ⋅ z g ) − C2 ⋅ z g  =
2
Mcr = C1 ⋅ ⋅   ⋅ +
( k ⋅ L )   k w  Iz π ⋅ E ⋅ Iz
2 2

 
3,14 ⋅ 21000 ⋅ 603,80
2
1,77 ⋅
= ⋅
(1,0 ⋅ 370,0 )
2
 1,0 125,90 ⋅ 103 (1,0 ⋅ 370,0 )2 ⋅ 8100 ⋅ 20,12 

 
+ ( 0,0 ⋅ 15,0 ) − 0,0 ⋅ 15,0  =
2

⋅  ⋅ +
  1,0  603,80 3,142 ⋅ 21000 ⋅ 603,80 
 
= 31821,56
= kNcm 318,22 kNm
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

λLT
= = = 0,737 > 0,4
Mcr 31821,56
Valjani Ι presjek
h 300,0
= = 2,0 → a ⇒ α LT = 0,21
b 150,0
Faktor redukcije
1
=κ LT ≤ 1,0

φLT = 0,5 ⋅ 1 + α LT ⋅ ( λLT − 0,2 ) + λLT 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ ( 0,737 − 0,2 ) + 0,7372  = 0,828
1
κ LT
= = 0,830 < 1,0
0,828 + 0,8282 − 0,7372
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

Mb,Rd =⋅
κ LT 0,830 ⋅
= 13034,89 kNcm =
= 130,35 kNm
γ M1 1,1
Uvjet nosivosti
MEd
≤ 1,0
Mb,Rd
16,78
130,35
3.3.3.3.3 Interakcija M-N (Metoda 2)
1. uvjet
NEd My,Ed
+ k yy ⋅ ≤ 1,0
κy ⋅ κ LT ⋅
γ M1 γ M1
2. uvjet
NEd My,Ed
+ k zy ⋅ ≤ 1,0
κz ⋅ κ LT ⋅
γ M1 γ M1
   
k yy = Cmy ⋅  1 + ( λy − 0,2 ) ⋅  ≤ Cmy ⋅  1 + 0,8 ⋅ 
 N   N 
 κ y ⋅ Rk   κ y ⋅ Rk 
 γ M1   γ M1 

   
 0,1⋅ λz NEd   0,1 NEd 
k zy =
1− ⋅  ≥ 1− ⋅  → λz > 0,4
 z
γ M1   z
γ M1 
   
Ms = 16,78 kNm
Mh = 91,87 kNm
Ms 16,78
α=
s = = 0,183
Mh 91,87
M1 0,0
ψ
= = = 0
Mmax 91,87
Cmy = 0,2 + 0,8 ⋅ α s ≥ 0,4

Cmy = 0,2 + 0,8 ⋅ 0,183 = 0,346

Ms = 47,05 kNm
Mh = 91,87 kNm
Ms 47,05
α=s = = 0,512
Mh 91,87
M1 16,78
ψ
= = = 0,183
Mmax 91,87
CmLT = 0,2 + 0,8 ⋅ α s ≥ 0,4

CmLT = 0,2 + 0,8 ⋅ 0,512 = 0,610
   
 145,85   145,85 
k yy= 0,346 ⋅  1 + (1,36 − 0,2 ) ⋅  ≤ 0,346 ⋅  1 + 0,8 ⋅ 
 1479,78   1479,78 
 0,434 ⋅ 0,434 ⋅
 1,1  
 1,1 
k yy 0,446 > 0,415
=
=k yy min
= [0,446, 0,415] 0,415
   
 0,1⋅ 1,27 145,85   0,1 145,85 
k zy =
1− ⋅  ≥ 1− ⋅ 
 ( 0,610 − 0,25 ) 0,440 ⋅ 1479,78   ( 0,610 − 0,25 ) 0,440 ⋅ 1479,78 
 1,1   1,1 

k zy 0,913 < 0,932
=
=k zy max
= [0,913, 0,932] 0,932
1. uvjet
145,85 9187,0
+ 0,415 ⋅ = 0,552 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
53,81⋅ 27,5 628,40 ⋅ 27,5
0,436 ⋅ 0,798 ⋅
1,1 1,1

2. uvjet
145,85 9187,0
+ 0,932 ⋅ = 0,928 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
53,81⋅ 27,5 628,40 ⋅ 27,5
0,440 ⋅ 0,798 ⋅
1,1 1,1
4 Dimenzioniranje stabilizacijskog veza

4.1 Horizontalni stabilizacijski vez
4.1.1 Opterećenje vjetrom na horizontalni stabilizacijski vez
Opterećenje vjetrom na zabat
qref = 0,250 kN / m2
C e (z e ) = 1,60
Cpe = 0,70
A z = 106,25 m2
Slika 4.1 – Sudjelujuća površina plohe zabata
Q w,zab = qref ⋅ C e (z e ) ⋅ Cpe ⋅ A z = 0,250 ⋅ 1,60 ⋅ 0,70 ⋅ 106,25 = 29,75 kN
Q w,zab 42,70
qw,zab
= = = 0,593 kN / m
n ⋅ L zab 2 ⋅ 25,10

Trenje po plohi krova
qref = 0,250 kN / m2
C e (z e ) = 1,60
c tr = 0,04
A tr = 25,10 ⋅ 35,0 = 878,38 m2
Q w,tr = qref ⋅ C e (z e ) ⋅ c tr ⋅ A tr = 0,250 ⋅ 1,60 ⋅ 0,04 ⋅ 878,38 = 14,05 kN
Q w,tr 14,05
qw,tr
= = = 0,280 kN / m
n ⋅ L tr 2 ⋅ 25,10
4.1.2 Utjecaj izvijanja štapova gornjeg pojasa
15 15
kl
= = = 0,773 < 1,0
L 25,10
5
n= = 2,50
2
Slika 4.2 – Kombinacija s najvećom uzdužnom tlačnom silom u gornjem pojasu
N d = 384,14 kN
L = 25,10 m
n ⋅ Nd 2,50 ⋅ 384,14
qd =
kl ⋅ 0,773 ⋅
= 0,986 kN / m
=
30 ⋅ L 30 ⋅ 25,10

Kombinacije djelovanja
q =qd + 1,50 ⋅ (qw,tr + qw,zab ) =0,986 + 1,50 ⋅ (0,280 + 0,851) =2,30 kN/ m
4.1.3 Model rešetke
F1 = q ⋅ λ´= 2,30 ⋅ 3,13 = 7,20 kN

F2 = q ⋅ 2 ⋅ λ´= 2,30 ⋅ 2 ⋅ 3,13 = 14,40 kN
R v = 28,80 kN
Slika 4.3 – Prikaz opterećenja u čvorovima rešetke
Slika 4.4 – Dijagram uzdužnih sila rešetke

Tlačna sila u podrožnici
Nc,Ed,pod = 28,80 kN
4.1.4 Dimenzioniranje horizontalne stabilizacije
NEd = 29,01kN
S275 → fy =
27,5 kN / cm2
A ⋅ fy A ⋅ 27,5 29,01⋅ 1,0

Nt,Rd= = ≥ NEd → A ≥ = 1,05 cm2
γ M0 1,0 27,5
d2 ⋅ π 4⋅A 4 ⋅ 1,05
A
= d
→= = = 1,16 cm
4 π 3,14
usvojeno : φ 12
4.2 Vertikalni stabilizacijski vez

4.2.1 Opterećenje vjetrom na vertikalni stabilizacijski vez
Opterećenje vertikalnog sprega je tlačna sila u podrožnici od horizontalnog sprega
4.2.2 Model rešetke
R hor = 28,80 kN
Slika 4.5 – Prikaz opterećenja od tlačne sile u podrožnici

Slika 4.6 – Dijagram uzdužnih sila rešetke
Tlačna sila u podrožnici
4.2.3 Dimenzioniranje vertikalne stabilizacije
NEd = 41,91 kN
S275 → fy =
27,5 kN / cm2
A ⋅ fy A ⋅ 27,5 41,91⋅ 1,0

Nt,Rd= = ≥ NEd → A ≥ = 1,52 cm2
γ M0 1,0 27,5
d2 ⋅ π 4 ⋅ 1,95
A
= d
→= = 1,39 cm
4 π
usvojeno : φ 14
5 Dimenzioniranje podrožnice van sustava sprega
U prethodnom poglavlju, uzdužna sila kao posljedica horizontalne i vertikalne stabilizacije ne djeluje na
mjerodavnu podrožnicu gredu 2-2. U narednom poglavlju provjerit će se interakcija M+N na mjerodavnoj
podrožnici grede 3-3 s pripadajućim reznim silama.
Uvjet za proračun i bočnu upetost

h 320,0
< 233 → = 80,81 < 233 → U REDU
t 3,96
c 40
≤ 20 → = 10,10 < 20 → U REDU
t 3,96
Tabela 5.1 – Podaci o podrožnici i pokrovu
Podaci o podrožnici
Modul elastičnosti E 210000 N / mm2
Modul posmika G 81000 N / mm2
Konstanta vitoperenja Iw 1,19 ⋅ 1011 mm6
Moment tromosti torzije It 12563,0 mm4
Moment tromosti Iz 6525868,80 mm4
Duljina raspona L 7000,0 mm
Visina podrožnice h 320,0 mm
Podaci o pokrovu
Debljina čelika pokrova t 0,6 + 0,6 =
1,2 mm
Širina pokrova broof 12548,32 mm
Osni razmak podrožnica s 3137,20 mm
Visina profila pokrova hw 10,0 mm
Posmična krutost trapeznog lima
(
S= 1000 ⋅ t 3 ⋅ 50 + 10 ⋅ 3 broof ⋅ ) hsw
3137,20
(
S= 1000 ⋅ 1,23 ⋅ 50 + 10 ⋅ 3 12548,32 ⋅ ) 10,0
= 95677517,78 N= 95677,52 kN
Uvjet za bočnu upetost
 π2 π2  70
S ≥  E ⋅ Iw ⋅ 2 + G ⋅ It + E ⋅ Iz ⋅ 2 ⋅ 0,25 ⋅ h2  ⋅ 2
 L L  h

 3,142  70
S ≥  210000 ⋅ 1,19 ⋅ 1011 ⋅ + 81000 ⋅ 12563,0  ⋅ +
 7000 2
 320,0
2
 3,142  70
+  210000 ⋅ 6525868,80 ⋅ ⋅ 0,25 ⋅ 320,02  ⋅= 8962569,68
= N 8962,57 kN
 7000 2
 320,0
2
95677,52 kN > 8962,57 kN → Nosač se smatra bočno pridržan u ravnini lima
5.1 Analiza opterećenja i rezne sile
Komponente djelovanja koje djeluju paralelno s osi y-y poprečnog presjeka profila su male i preuzima ih
trapezni pokrovni lim krovnih panela, stoga se učinci tih djelovanja zanemaruju. Statički sustav
podrožnice je kontinuirana greda. Kontinuiranost je izvedena preklopom podrožnica spojenih vijcima na
međuosloncima.
Razmatrane kombinacije djelovanja su

qd = 1,35 ⋅ 0,946 + 1,50 ⋅ 2,74 + 1,50 ⋅ 0,60 ⋅ 0,383 = 5,73 kN / m
Momenti savijanja i poprečne sile iz ove kombinacije
MEd1 = 21,87 kNm

MEd2 = ( −)29,70 kNm
MEd3 = ( −)19,70 kNm
VEd1 = 15,83 kN
VEd2 = 21,41 kN
VEd3 = 24,91 kN

Slika 5.1 – Dijagram momenata savijanja pritisne kombinacije
Slika 5.2 – Dijagram poprečnih sila pritisne kombinacije
2. Odižića kombinacija (Stalno + vjetar 5)
qd = γ G ⋅ gk + γ Q ⋅ w 5,k,j
qd,1 =1,0 ⋅ 0,946 + 1,50 ⋅ ( −2,31) =−2,52 kN / m
qd,2 =1,0 ⋅ 0,946 + 1,50 ⋅ ( −1,13) =−0,749 kN / m
qd,3 =1,0 ⋅ 0,946 + 1,50 ⋅ ( −1,01) =−0,569 kN / m

MEd1 = ( −)4,37 kNm

MEd2 = 4,15kNm
MEd3 = 2,57 kNm
VEd1 = 4,66 kN
VEd2 = 3,22 kN
VEd3 = 3,12 kN
Slika 5.3 – Dijagram momenata savijanja odižuće kombinacije
Slika 5.4 – Dijagram poprečnih sila odižuće kombinacije
5.2 Redukcija poprečnog presjeka podrožnice

Slika 5.5 – Poprečni presjek podrožnice
5.2.1 Osnovni podaci
Tablea 5.2 – Osnovni podaci o poprečnom presjeku
Čelik
Kvaliteta čelika: S350GD + Z275

Granica popuštanja: fyb = 350 N / mm2
Dimenzije bruto presjeka:

Ukupna širina gornje pojasnice: b1 = 110,0 mm
Ukupna širina donje pojasnice: b2 = 110,0 mm
Ukupna širina rubnog ukrućenja: c = 40,0 mm
Unutarnji radijus: r = 4,0 mm
Nominalna debljina: t nom = 4,0 mm
Debljina čeličnog materijala: t = 3,96 mm
Dimenzije poprečnog presjeka u osima

h =− h t nom = 320,0 − 4,0 = 316,0 mm

Visina hrpta: p
Širina gornje pojasnice: bp1 =b1 − t nom =110,0 − 4,0 =106,0 mm
Širina donje pojasnice: bp2 =b2 − t nom =110,0 − 4,0 =106,0 mm
t nom
Širina rubnog ukrućenja: c p =bp,c =−
c =40,0 − 2,0 =38,0 mm
2
5.2.2 Određivanje efektivnih geometrijskih svojstava poprečnog presjeka

5.2.2.1 Redukcija poprečnog presjeka izloženog savijanju
Provjera geometrijskih proporcija presjeka
b b 110,0
≤ 60 → 1= = 27,78 ≤ 60 → U REDU
t t 3,96
c c 40,0
≤ 50 → = = 10,10 ≤ 50 → U REDU
t t 3,96
h h 320,0
≤ 500 → = = 80,81 ≤ 500 → U REDU
t t 3,96
Provjera dimenzija ukrućenja
c c 40,0
0,20 ≤ ≤ 0,60 → = = 0,364 → U REDU
b b1 110,0
c 40,0
→ = = 0,364 → U REDU
b2 110,0
Mogućnost zanemarenja zaobljenja rubova
r r 4,0
≤5 →= = 1,01 ≤ 5 → U REDU
t t 3,96
r r 4,0
≤ 0,10 → = = 0,038 ≤ 0,10 → U REDU
bp bp1 106,0
r 4,0
→ = = 0,038 ≤ 0,10 → U REDU
bp2 106,0
Svojstva bruto poprečnog presjeka
t ⋅ ( 2 ⋅ c p + bp1 + bp2 + hp ) =
A br = 3,96 ⋅ ( 2 ⋅ 38,0 + 106,0 + 106,0 + 316,0 ) =
2391,84 mm2
Položaj neutralne osi u odnosu na tlačnu pojasnicu

Gornja pojasnica u tlaku
  c  h2 c2
t ⋅  c p ⋅  hp − p  + bp2 ⋅ hp + p + p 
  2 2 2 
z b1 =
A br
  38,0  316,02 38,02 
3,96 ⋅  38,0 ⋅  316,0 −  + 106,0 ⋅ 316,0 + + 
  2  2 2 
= 158,0 mm
2391,84
Donja pojasnica u tlaku
z b2 =hp − z b1 =316,0 − 158,0 =158,0 mm
5.2.2.1.1 Određivanje efektivne površine pojasnice i rubnog ukrućenja (gornja pojasnica u

tlaku)
Korak 1
Pojasnica obostrano oslonjena

Ukrućenje apsolutno kruto ( K = ∞ )
Plastične rezerve u vlačnoj zoni se dopuštaju sve do dostizanja maximalnog tlačnog naprezanja:
fyb
σ com,Ed =
γ M0
Efektivna širina tlačne pojasnice
σ1
ψ= = 1,0 → kσ = 4,0
σ2
bp1
λp,b = t
28,4 ⋅ ε ⋅ kσ
235 235
=ε = = 0,819
fyb 350
106,0
3,96
=λp,b = 0,575
28,4 ⋅ 0,819 ⋅ 4

Faktor redukcije (unutarnji tlačni element)
λp,b ≤ 0,673
0,575 < 0,673 → ρ =

1,0
Efektivne širine pojasnice
beff =ρ ⋅ bp1 =1,0 ⋅ 106,0 =106,0 mm
be1 = be2 = 0,50 ⋅ beff = 0,50 ⋅ 106,0 = 53,0 mm
Efektivna širina rubnog ukrućenja
bp,c
0,35 < ≤ 0,60
bp1
2
38,0  bp,c 
0,35 < = 0,358 ≤ 0,60 → kσ = 0,50 + 0,83 ⋅ 3  − 0,35 
106,0 b 
 p1 
2
 38,0 
kσ = 0,50 + 0,83 ⋅  3 − 0,35  = 0,535
 106,0 
Relativna vitkost
bp,c 38,0
t 3,96
=λp,c = = 0,564
28,4 ⋅ ε ⋅ kσ 28,4 ⋅ 0,819 ⋅ 0,535
Faktor redukcije (vanjski tlačni element)
λp,c ≤ 0,748
0,564 < 0,748 → ρ =

1,0
c eff = ρ ⋅ c p =1,0 ⋅ 38,0 = 38,0 mm
Efektivna površina rubnog ukrućenja

As = 3,96 ⋅ ( 53,0 + 38,0 ) =

t ⋅ ( be2 + c eff ) = 360,36 mm2
Korak 2
Krutost opruge po jedinici duljine
E ⋅ t3 1
=K ⋅ 2
4 ⋅ (1 − ν ) b1 ⋅ hp + b1 + 0,5 ⋅ b1 ⋅ b2 ⋅ hp ⋅ k f
2 3
be2 2 53,02
b1 =
bp1 − 106,0 −
= 90,57 mm
=
2 ⋅ (be2 + c eff ) 2 ⋅ ( 53,0 + 38,0 )
b=
2 0,0 → druga pojasnica je u vlaku
kf =
0,0 → za savijanje oko osi y − y
210000 ⋅ 3,963 1
K= ⋅ 1,07 N / mm2
=
4 ⋅ (1 − 0,3 ) 90,57 ⋅ 316,0 + 90,57 + 0,5 ⋅ 90,57 ⋅ 0,0 ⋅ 316,0 ⋅ 0,0
2 2 3
Moment tromosti efektivnog dijela ukrućenja

2 2
be2 ⋅ t 3 c eff ⋅ t  c eff 2   c eff c eff 2 
=Is + + be2 ⋅ t ⋅   + c eff ⋅ t ⋅  − = 
12 12  2 ⋅ (be2 + c eff )   2 2 ⋅ (be2 + c eff ) 
2
53,0 ⋅ 3,963 38,03 ⋅ 3,96  38,02 
= + + 53,0 ⋅ 3,96 ⋅   +
12 12  2 ⋅ (53,0 + 38,0) 
2
 38,0 38,02 
+38,0 ⋅ 3,96 ⋅  − 50020,86 mm4
 =
 2 2 ⋅ (53,0 + 38,0) 
Elastično kritično naprezanje izvijanja rubnog ukrućenja
2 ⋅ E ⋅ K ⋅ Is 2 ⋅ 210000 ⋅ 1,07 ⋅ 50020,86

=
σcr,s = = 589,59 N / mm2
As 360,36
Faktor redukcije za rubno ukrućenje
fyb 350
=λd = = 0,770
σ cr,s 589,59

0,65 < λd = 0,770 < 1,38 → κ d = 1,47 − 0,723 ⋅ λd
κ d =1,47 − 0,723 ⋅ 0,770 =0,913
Korak 3
Preciznije izračunavanje faktora redukcije iterativnim postupkom.

Iteracije se provode s modificiranom vrijednošću faktora ρ .
Početne vrijednosti
κ d = 0,913
be2 = 53,0 mm
c eff = 38,0 mm
1. iteracija
Pojasnica
λp,red= 0,550 < 0,673 → ρ= 1,0

beff = 106,0 mm
be2 = 53,0 mm
Ukruta
λp,red= 0,539 < 0,748 → ρ= 1,0

c eff = 38,0 mm
A s = 360,36 mm2
b1 = 90,57 mm
K = 1,07 N / mm2
Is = 50020,86 mm4
σ cr,s = 589,59 N / mm2
λd = 0,770
κ d,1 = 0,913
2. iteracija
Pojasnica
λp,red= 0,550 < 0,673 → ρ= 1,0

beff = 106,0 mm
be2 = 53,0 mm
Ukruta
λp,red= 0,539 < 0,748 → ρ= 1,0

c eff = 38,0 mm
A s = 360,36 mm2
b1 = 90,57 mm
K = 1,07 N / mm2
Is = 50020,86 mm4
σ cr,s = 589,59 N / mm2
λd = 0,770
κ d,2 = 0,913
3. iteracija
Pojasnica
λp,red= 0,550 < 0,673 → ρ= 1,0

beff = 106,0 mm
be2 = 53,0 mm
Ukruta
λp,red= 0,539 < 0,748 → ρ= 1,0

c eff = 38,0 mm
A s = 360,36 mm2
b1 = 90,57 mm
K = 1,07 N / mm2
Is = 50020,86 mm4
σ cr,s = 589,59 N / mm2
λd = 0,770
κ d,3 = 0,913
4. iteracija

Pojasnica
λp,red= 0,550 < 0,673 → ρ= 1,0

beff = 106,0 mm
be2 = 53,0 mm
Ukruta
λp,red= 0,539 < 0,748 → ρ= 1,0

c eff = 38,0 mm
A s = 360,36 mm2
b1 = 90,57 mm
K = 1,07 N / mm2
Is = 50020,86 mm4
σ cr,s = 589,59 N / mm2
λd = 0,770
κ d,4 = 0,913
Konačne vrijednosti parametara efektivne površine tlačnog dijela
κ d = 0,913
be1 = 53,0 mm
be2 = 53,0 mm
c eff = 38,0 mm
Smanjena debljina stijenke u tlačnom dijelu ukrućenja
t red =⋅
t κ d =3,96 ⋅ 0,913 =3,62 mm
Efektivni presjek hrpta
Položaj neutralne osi u odnosu na tlačnu pojasnicu.

Pretpostavlja se da je hrbat potpuno djelotvoran.

 cp  hp c eff 2 ⋅ κ d
2
c p ⋅  hp −  + bp2 ⋅ hp + +
 2 2 2
hc =
c p + bp2 + hp + be1 + ( be2 + c eff ) ⋅ κ d
 38,0  316,02 38,02 ⋅ 0,913
38,0 ⋅  316,0 −  + 106,0 ⋅ 316,0 + +
 2  2 2
=
38,0 + 106,0 + 316,0 + 53,0 + ( 53,0 + 38,0 ) ⋅ 0,913
= 159,99 mm
Omjer naprezanja na rubovima hrpta
ψ=
(hc − hp )
=
159,99 − 316,0
= −0,975
hc 159,99
Slika 5.6 – Prikaz tlačnih naprezanja poprečnog presjeka
Faktor izbočivanja (unutarnji tlačni element)
0 > ψ = −0,975 > −1 → kσ = 7,81 − 6,29 ⋅ψ + 9,78 ⋅ψ 2
7,81 − 6,29 ⋅ ( −0,975 ) + 9,78 ⋅ 5,98 ⋅ ( −0,975 )= 23,24

2
k=
σ
Relativna vitkost

hp 316,0
t 3,96
=λp,h = = 0,711
28,4 ⋅ ε ⋅ k σ 28,4 ⋅ 0,819 ⋅ 23,24
λp,h > 0,673
λp,h − 0,055 ⋅ (3 +ψ ) 0,711 − 0,055 ⋅ ( 3 + ( −0,975 ) )

0,711 > 0,673 → ρ = = = 1,19 > 1,0
λp,h2 0,7112
ρ = 1,0
Efektivna širina područja u tlaku
heff = ρ ⋅ hc =1,0 ⋅ 159,99 =159,99 mm
Bliže tlačnoj pojasnici
he1 = 0,40 ⋅ heff = 0,40 ⋅ 159,99 = 64,0 mm
Bliže neutralnoj osi
he2 = 0,60 ⋅ heff = 0,60 ⋅ 159,99 = 96,0 mm
Efektivni dijelovi hrpta
h=
1 h=
e1 64,0 mm
h2 =hp − ( hc − he2 ) =316,0 − (159,99 − 96,0 ) =252,0 mm

Slika 5.7 – Konačne dimenzije reduciranog poprečnog presjeka izloženog savijanju
Površina poprečnog presjeka
A eff =t ⋅ c p + bp2 + h1 + h2 + be1 + ( be2 + c eff ) ⋅ κ d  =

=3,96 ⋅ 38,0 + 106,0 + 64,0 + 252,0 + 53,0 + ( 53,0 + 38,0 ) ⋅ 0,913  =
= 2360,47 mm2
  cp   h2  h12 c eff 2 ⋅ κ d 
t ⋅  c p ⋅  hp −  + bp2 ⋅ hp + h2 ⋅  hp −  + + 
  2  2 2 2 
zc =
A eff
  c    h h 2 c 2 ⋅κ 
t ⋅  c p ⋅  hp − p  + bp2 ⋅ hp  t ⋅  h2 ⋅  hp − 2  + 1 + eff d 
  2 +   2 2 2 
= =
A eff A eff
  38,0  
3,96 ⋅  38,0 ⋅  316,0 −  + 106,0 ⋅ 316,0 
  2  +
=
2360,47
  252,0  64,02 38,02 ⋅ 0,913 
3,96 ⋅  252,0 ⋅  316,0 − + + 
  2  2 2 =
+ 159,99 mm
2360,47
Položaj neutralne osi u odnosu na vlačnu pojasnicu

z t = hp − z c = 316,0 − 159,99 = 156,01 mm
Moment tromosti poprečnog presjeka oko jače osi
h 3 ⋅ t h 3 ⋅ t b ⋅ t c p ⋅ t be1 ⋅ t 3 be2 ⋅ (κ d ⋅ t ) c eff ⋅ (κ d ⋅ t )

3 3 3 3
Ieff ,y = 1 + 2 + p2 + + + + +
12 12 12 12 12 12 12
2 2 2
 c   h   h 
+c p ⋅ t ⋅  z t − p  + bp2 ⋅ t ⋅ z t 2 + h2 ⋅ t ⋅  z t − 2  + h1 ⋅ t ⋅  z c − 1  +
 2  2  2
2
 c 
+be1 ⋅ t ⋅ z c 2 + be2 ⋅ κ d ⋅ t ⋅ z c 2 + c eff ⋅ κ d ⋅ t ⋅  z c − eff  =
 2 
64,0 ⋅ 3,96 252,0 ⋅ 3,96 106,0 ⋅ 3,96 38,03 ⋅ 3,96 53,0 ⋅ 3,963
3 3 3
= + + + + +
12 12 12 12 12
53,0 ⋅ ( 0,913 ⋅ 3,96 ) 38,03 ⋅ ( 0,913 ⋅ 3,96 )
3 2
 38,0 
+ + + 38,0 ⋅ 3,96 ⋅  156,01 −  +
12 12  2 
2 2
 252,0   64,0 
+106,0 ⋅ 3,96 ⋅ 156,01 + 252,0 ⋅ 3,96 ⋅  156,01 −
2
 + 64,0 ⋅ 3,96 ⋅  159,99 −  +
 2   2 
2
 38,0 
+53,0 ⋅ 3,96 ⋅ 159,992 + 53,0 ⋅ 0,913 ⋅ 3,96 ⋅ 159,992 + 38,0 ⋅ 0,913 ⋅ 3,96 ⋅  159,99 −  =
 2 
= 36502673,31 mm4
Momenti otpora
Pojasnice i ukrućenja odabranog profila jednakih su dimenzija. Momenti otpora ovise o djelovanju
momenta savijanja, tj. da li je poprečni presjek izložen pozitivnom momentu savijanja +My ili
negativnom −My . Momenti otpora prikazani su kako slijedi:
Moment savijanja +My
S obzirom na gornju tlačnu pojasnicu
Ieff ,y 36502673,31
Weff=
,y,c = = 228149,71 mm3
zc 159,99
S obzirom na donju vlačnu pojasnicu
Ieff ,y 36502673,31
Weff=
,y,t = = 233983,07 mm3
zt 156,01
Moment savijanja −My

S obzirom na gornju vlačnu pojasnicu
Ieff ,y 36502673,31
Weff=
,y,t = = 233983,07 mm3
zt 156,01
S obzirom na donju tlačnu pojasnicu
Ieff ,y 36502673,31
Weff=
,y,c = = 228149,71 mm3
zc 159,99
Donja i gornja pojasnica podrožnice i njihova ukrućenja su jednaki, zbog čega nije potrebno raditi
redukciju poprečnog presjeka izloženog savijanju kada je donja pojasnica u tlaku.
Međutim, zbog potrebe proračuna, u kasnijem dijelu proračuna podrožnice po EN-1993-1-3:2006,
potrebno je napraviti i redukciju poprečnog presjeka kada je poprečni presjek izložen samo tlaku.
Zanima nas efektivna površina poprečnog presjeka koja se odupire uzdužnoj sili nastaloj od spregova.
5.2.2.2 Redukcija poprečnog presjeka izloženog tlaku
b b 110,0
≤ 60 → 1= = 27,78 ≤ 60 → U REDU
t t 3,96
c c 40,0
≤ 50 → = = 10,10 ≤ 50 → U REDU
t t 3,96
h h 320,0
≤ 500 → = = 80,81 ≤ 500 → U REDU
t t 3,96
c c 40,0
0,20 ≤ ≤ 0,60 → = = 0,364 → U REDU
b b1 110,0
c 40,0
→ = = 0,364 → U REDU
b2 110,0

r r 4,0
≤5 →= = 1,01 ≤ 5 → U REDU
t t 3,96
r r 4,0
≤ 0,10 → = = 0,038 ≤ 0,10 → U REDU
bp bp1 106,0
r 4,0
→ = = 0,038 ≤ 0,10 → U REDU
bp2 106,0
t ⋅ ( 2 ⋅ c p + bp1 + bp2 + hp ) =
A br = 3,96 ⋅ ( 2 ⋅ 38,0 + 106,0 + 106,0 + 316,0 ) =
2391,84 mm2
  c  h2 c2
t ⋅  c p ⋅  hp − p  + bp2 ⋅ hp + p + p 
  2 2 2 
z b1 =
A br
  38,0  316,02 38,02 
3,96 ⋅  38,0 ⋅  316,0 −  + 106,0 ⋅ 316,0 + + 
  2  2 2 
= 158,0 mm
2391,84
z b2 =hp − z b1 =316,0 − 158,0 =158,0 mm
5.2.2.2.1 Određivanje efektivne površine pojasnice i rubnog ukrućenja (poprečni presjek u

tlaku)
Proračun efektivnih geometrijskih karakteristika poprečnog presjeka izloženog tlaku biti će proveden za
gornji dio poprečnog presjeka zbog jednakih pojasnica i pripadajućih rubnih ukrućenja pojasnica.
Korak 1
Pojasnice obostrano oslonjene

fyb
σ com,Ed =
γ M0
Gornja pojasnica

Efektivna širina gornje tlačne pojasnice
σ1
ψ= = 1,0 → kσ = 4,0
σ2
bp1
λp,b = t
28,4 ⋅ ε ⋅ kσ
235 235
=ε = = 0,819
fyb 350
106,0
3,96
=λp,b = 0,575
28,4 ⋅ 0,819 ⋅ 4
Faktor redukcije (unutarnji tlačni element) za gornju pojasnicu
λp,b ≤ 0,673
0,575 < 0,673 → ρ =

1,0
Efektivne širine gornje pojasnice
beff =ρ ⋅ bp1 =1,0 ⋅ 106,0 =106,0 mm
be11 = be12 = 0,50 ⋅ beff = 0,50 ⋅ 106,0 = 53,0 mm
Efektivna širina rubnog ukrućenja gornje pojasnice
bp,c1
0,35 < ≤ 0,60
bp1
2
38,0  bp,c 
0,35 < = 0,358 ≤ 0,60 → kσ = 0,50 + 0,83 ⋅ 3  − 0,35 
106,0  
 bp1 
2
 38,0 
kσ = 0,50 + 0,83 ⋅ 3  − 0,35  = 0,535
 106,0 
Relativna vitkost

bp,c1 38,0
t 3,96
=λp,c = = 0,564
28,4 ⋅ ε ⋅ kσ 28,4 ⋅ 0,819 ⋅ 0,535
Faktor redukcije (vanjski tlačni element) za ukrućenje gornje pojasnice
λp,c ≤ 0,748
0,564 < 0,748 → ρ =

1,0
Efektivna širina rubnog ukrućenja gornje pojasnice
c eff1 =ρ ⋅ c p1 =1,0 ⋅ 38,0 =38,0 mm
Efektivna površina rubnog ukrućenja gornje pojasnice
t ⋅ ( be12 + c eff1 ) =
A s1 = 3,96 ⋅ ( 53,0 + 38,0 ) =
360,36 mm2
Donja pojasnica
Sve vrijednosti proračunate za gornju pojasnicu vrijede i za donju pojasnicu.
Korak 2
Gornje rubno ukrućenje
Krutost opruge po jedinici duljine za gornje rubno ukrućenje
E ⋅ t3 1
=K ⋅ 2
4 ⋅ (1 − ν ) b1 ⋅ hp + b1 + 0,5 ⋅ b1 ⋅ b2 ⋅ hp ⋅ k f1
2 3
be12 2 53,02
b1 =
bp1 − 106,0 −
= 90,57 mm
=
2 ⋅ (be12 + c eff1 ) 2 ⋅ ( 53,0 + 38,0 )
be22 2 53,02
b2 =
bp2 − 106,0 −
= 90,57 mm
=
2 ⋅ (be22 + c eff 2 ) 2 ⋅ ( 53,0 + 38,0 )
A s2 360,36
k f1
= = = 1,0
A s1 360,36
210000 ⋅ 3,963 1
K= ⋅ 0,774 N / mm2
=
4 ⋅ (1 − 0,3 ) 90,57 ⋅ 316,0 + 90,57 + 0,5 ⋅ 90,57 ⋅ 90,57 ⋅ 316,0 ⋅ 1,0
2 2 3

Moment tromosti efektivnog dijela gornjeg ukrućenja
2 2
be12 ⋅ t 3 c eff1 ⋅ t  c eff12   c eff1 c eff12 
=Is + + be12 ⋅ t ⋅   + c eff1 ⋅ t ⋅  − = 
12 12  2 ⋅ (be12 + c eff1 )   2 2 ⋅ (be12 + c eff1 ) 
2
53,0 ⋅ 3,963 38,03 ⋅ 3,96  38,02 
= + + 53,0 ⋅ 3,96 ⋅   +
12 12  2 ⋅ (53,0 + 38,0) 
2
 38,0 38,02 
+38,0 ⋅ 3,96 ⋅  −  = 50020,86 mm
4
 2 2 ⋅ (53,0 + 38,0) 
Elastično kritično naprezanje izvijanja gornjeg rubnog ukrućenja
2 ⋅ E ⋅ K ⋅ Is 2 ⋅ 210000 ⋅ 0,774 ⋅ 50020,86

=
σcr,s = = 500,33 N / mm2
A s1 360,36
Faktor redukcije za gornje rubno ukrućenje
fyb 350
=λd = = 0,836
σ cr,s 500,33
0,65 < λd = 0,836 < 1,38 → κ d = 1,47 − 0,723 ⋅ λd
κ d1 =1,47 − 0,723 ⋅ 0,836 =0,865
Donje rubno ukrućenje
Sve vrijednosti proračunate za gornju pojasnicu vrijede i za donju pojasnicu.
Korak 3

κ=d1 κ d2= κ=
d 0,865
be12
= be22 = b= e1 53,0 mm
c eff1
= c eff= 2 c=eff 38,0 mm
1. iteracija
Pojasnica

λp,red= 0,535 < 0,673 → ρ= 1,0

beff = 106,0 mm
be1 = 53,0 mm
Ukruta
λp,red= 0,525 < 0,748 → ρ= 1,0

c eff = 38,0 mm
A s = 360,36 mm2
b1 = 90,57 mm
K = 0,774 N / mm2
Is = 50020,86 mm4
σ cr,s = 500,33 N / mm2
λd = 0,836
κ d,1 = 0,865
2. iteracija
Pojasnica
λp,red= 0,535 < 0,673 → ρ= 1,0

beff = 106,0 mm
be1 = 53,0 mm
Ukruta
λp,red= 0,525 < 0,748 → ρ= 1,0

c eff = 38,0 mm
A s = 360,36 mm2
b1 = 90,57 mm
K = 0,774 N / mm2
Is = 50020,86 mm4
σ cr,s = 500,33 N / mm2
λd = 0,836
κ d,2 = 0,865

3. iteracija
Pojasnica
λp,red= 0,535 < 0,673 → ρ= 1,0

beff = 106,0 mm
be1 = 53,0 mm
Ukruta
λp,red= 0,525 < 0,748 → ρ= 1,0

c eff = 38,0 mm
A s = 360,36 mm2
b1 = 90,57 mm
K = 0,774 N / mm2
Is = 50020,86 mm4
σ cr,s = 500,33 N / mm2
λd = 0,836
κ d,3 = 0,865
4. iteracija
Pojasnica
λp,red= 0,535 < 0,673 → ρ= 1,0

beff = 106,0 mm
be1 = 53,0 mm
Ukruta
λp,red= 0,525 < 0,748 → ρ= 1,0

c eff = 38,0 mm

A s = 360,36 mm2
b1 = 90,57 mm
K = 0,774 N / mm2
Is = 50020,86 mm4
σ cr,s = 500,33 N / mm2
λd = 0,836
κ d,4 = 0,865
κ=
d1 κ d2= κ=
d 0,865
b=
e12 b=
e22 53,0 mm
b=
e11 b=
e21 53,0 mm
c eff1
= c eff=
2 c=
eff 38,0 mm
t red =⋅
t κ d =3,96 ⋅ 0,865 =3,43 mm
σ1
ψ= = 1,0 → kσ = 4,0
σ2

Slika 5.8 – Prikaz tlačnih naprezanja poprečnog presjeka
Relativna vitkost
hp 316,0
t 3,96
=λp,h = = 1,71
28,4 ⋅ ε ⋅ kσ 28,4 ⋅ 0,819 ⋅ 4
λp,h > 0,673

λp,h − 0,055 ⋅ (3 +ψ ) 1,71 − 0,055 ⋅ ( 3 + 1,0 )
1,71 > 0,673 → ρ
= = = 0,508 < 1,0
λp,h2 1,712
heff = ρ ⋅ hp = 0,508 ⋅ 316,0 = 160,66 mm
he1 = he2 = 0,50 ⋅ heff = 0,50 ⋅ 160,66 = 80,33 mm
Slika 5.9 – Konačne dimenzije reduciranog poprečnog presjeka izloženog tlaku

t [be11 + be21 + he1 + he2 + (be12 + c eff1 ) ⋅ κ d1 + (be22 + c eff 2 ) ⋅ κ d2 ] =

A eff =⋅
=3,96 ⋅ 53,0 + 53,0 + 80,33 + 80,33 + ( 53,0 + 38,0 ) ⋅ 0,865 + ( 53,0 + 38,0 ) ⋅ 0,865  =
= 1679,60 mm2
Položaj neutralne osi u odnosu na gornju pojasnicu
  c   h  h 2 c 2 ⋅κ 
t ⋅  c eff 2 ⋅ κ d2 ⋅  hp − eff 2  + hp ⋅ ( be22 ⋅ κ d2 + be21 ) + he2 ⋅  hp − e2  + e1 + eff1 d1 
  2   2  2 2 
z G1 =
A eff
  c     h  h 2 c 2 ⋅κ 
t ⋅  c eff 2 ⋅ κ d2 ⋅  hp − eff 2  + hp ⋅ ( be22 ⋅ κ d2 + be21 )  t ⋅  he2 ⋅  hp − e2  + e1 + eff1 d1 
  2  +   2  2 2 
= =
A eff A eff
  38,0  
3,96 ⋅  38,0 ⋅ 0,865 ⋅  316,0 −  + 316,0 ⋅ ( 53,0 ⋅ 0,865 + 53,0 ) 
  2  +
=
1679,60
  80,33  80,332 38,02 ⋅ 0,865 
3,96 ⋅  80,33 ⋅  316,0 − + + 
  2  2 2 =
+ 158,0 mm
1679,60
Položaj neutralne osi u odnosu na donju pojasnicu
z G2 =hp − z G1 =316,0 − 158,0 =158,0 mm
Tabela 5.3 – Efektivne geometrijske karakteristike poprečnog presjeka podrožnice
+My −My
A eff Ieff ,y gornja pojasnica donja pojasnica gornja pojasnica donja pojasnica
mm  2
mm  4 Weff ,y,c Weff ,y,t Weff ,y,t Weff ,y,c
mm3  mm3  mm3  mm3 
1679,60 36502673,31 228149,71 233983,07 233983,07 228149,71
5.3 Pritisno djelovanje

5.3.1 Otpornost poprečnog presjeka
Pridržana pojasnica
My,Ed NEd fy
σ max,Ed = + ≤
Weff ,y A eff γ M

Slobodna pojasnica
My,Ed NEd Mfz,Ed fy

σ max,Ed = + + ≤
Weff ,y A eff Wfz γM
Moment savijanja u slobodnoj pojasnici od ekvivalentnog bočnog opterećenja qh,Ed
Mfz,Ed= κ R ⋅ M0,fz,Ed
Budući da se u polju u donjoj pojasnici javlja vlak, te zbog pozitivnog utjecaja kovrčanja pojasa i utjecaja
drugog reda, uzimamo da je Mfz,Ed = 0.
Oko ležaja se pojavljuje tlak u donjoj slobodnoj pojasnici te se zato računa Mfz,Ed= κ R ⋅ M0,fz,Ed .
Početni bočni moment savijanja u slobodnoj pojasnici bez pridržanja kod ležaja
1
M0,fz,Ed =− ⋅ qh,Ed ⋅ L a 2
8
Ekvivalentno bočno opterećenje
qh,Ed= k h ⋅ qEd
=qEd 5,73 kN / m ↓
 b
h ⋅ t ⋅  b2 + 2 ⋅ c ⋅ b − 2 ⋅ c 2 ⋅ 
 h
k=
h k=
h0
4 ⋅ Iy
Iy = 37221824,64 mm4
 106,0 
316,0 ⋅ 3,96 ⋅  106,02 + 2 ⋅ 38,0 ⋅ 106,0 − 2 ⋅ 38,02 ⋅
 316,0 
k=
h k=h0 = 0,154
4 ⋅ 37221824,64
qh,Ed = 0,154 ⋅ 5,73 = 0,882 kN / m
Maksimalni moment kod ležaja
1
M0,fz,Ed =− ⋅ 0,882 ⋅ 7,02 =−5,40 kNm =−540,49 kNcm
8

Korekcijski faktor za efektivna pridržanja kod ležaja
1 + 0,0314 ⋅ R
κR =
1 + 0,396 ⋅ R
Koeficijent krutosti oslonca opruge
K ⋅ La4
R=
π ⋅ E ⋅ Ifz
Bočna krutost opruge po jedinici duljine
1 4 ⋅ (1 −ν 2 ) ⋅ h2 ⋅ ( hd + bmod ) h2
+
K E ⋅ t3 CD
Ekvivalentno bočno opterećenje rotira podrožnicu tako da ona pritišće pokrov u rubnoj točki pojasnice
bmod = 2 ⋅ a + b = 2 ⋅ 50 + 110 = 210 mm > 25,0 mm
Ukupna visina grede
h h=
= d 320,0 mm
Krutost rotacijske opruge
1
CD =
1 1
+
CD,A CD,C
Rotacijska krutost između pokrova i grede
CD,A
= 130 ⋅ p
p= 5 → broj spajala po metru dužine
CD,A = 130 ⋅ 5= 650,0 Nm / m
Rotacijska krutost koja ovisi o krutosti pokrova
k ⋅ E ⋅ Ieff
CD,C =
s

Učinci izobličenja presjeka uzimaju se u obzir, krutost opruge najvećim dijelom ovisi o CD,A , zbog čega
1
se utjecaj zanemaruje. CD,C → ∞
CD,C
1
CD = = CD,A = 130 ⋅ 5= 650,0 Nm / m= 0,650 kNm / m
1
CD,A
Krutost bočne opruge K po jedinici duljine
1 4 ⋅ (1 − 0,32 ) ⋅ 32,02 ⋅ ( 32,0 + 21,0 ) 32,02

= + 1726,87 cm2 / kN
K 21000 ⋅ 0,396 3
0,650
Krutost zamjenske opruge K
1 1
K= = = 0,0006 kN / cm2
1 1726,87
K
Bruto moment tromosti slobodne pojasnice sa doprinosom hrpta u visini 1/ 5 ⋅ h za savijanje oko osi z-z
=Ifz 1484655,19
= mm4 148,47 cm4
=A fz 820,51
= mm2 8,21 cm2
0,0006 ⋅ 700,04
=R = 0,458
3,14 4 ⋅ 21000 ⋅ 148,47
1 + 0,0314 ⋅ 0,458
=κR = 0,859
1 + 0,396 ⋅ 0,458
Moment savijanja u slobodnoj pojasnici od ekvivalentnog bočnog opterećenja qh,Ed kod ležaja
Mfz,Ed =0,859 ⋅ ( −540,49 ) =−464,12 kNcm
Moment otpora bruto poprečnog presjeka slobodne pojasnice

=Ifz 1484655,19
= mm4 148,47 cm4
z1 = 46,55 mm
z 2 = bp1 − z1 = 106,0 − 46,55 = 59,45 mm
Ifz 1484655,19
Wfz,1
= = = 31891,0 mm=
3
31,89 cm3 ( −Mfz,Ed )
z1 46,55
Ifz 1484655,19
Wfz,1
= = = 24974,88 mm=
3
24,97 cm3 ( +Mfz,Ed )
z2 59,45
5.3.1.1 Uvjeti nosivosti
U polju
Pridržana pojasnica (tlak)
My,Ed NEd fyb

σ max,Ed = + ≤ → NEd = 0
Weff ,y A eff γ M1
2187,0 35,0
σ max,Ed= ≤ → 9,59 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
228,15 1,1
Slobodna pojasnica (vlak)
My,Ed NEd Mfz,Ed fyb

σ max,Ed = + + ≤ → NEd ,Mfz,Ed = 0
Weff ,y A eff Wfz γ M1
2187,0 35,0
233,98 1,1
Kod ležaja
Pridržana pojasnica (vlak)
My,Ed NEd f
σ max,Ed
= + ≤ yb → N=
Ed 0
2 ⋅ Weff ,y 2 ⋅ A eff γ M1
2970,0 35,0
σ max,Ed
= ≤ → 6,35 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
2 ⋅ 233,98 1,1
Slobodna pojasnica (tlak)


σ max,Ed = + + ≤ → NEd = 0
2970,0 464,12 35,0

σ max,Ed
= + ≤ → 13,79 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
2 ⋅ 228,15 2 ⋅ 31,89 1,1
Na kraju preklopa
My,Ed NEd fyb

σ max,Ed = + ≤ → NEd = 0
Weff ,y A eff γ M1
1970,0 35,0
233,98 1,1

σ max,Ed = + + ≤ → NEd = 0
1970,0 464,12 35,0

σ max,Ed = + ≤ → 23,19 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
228,15 31,89 1,1
5.3.2 Dokaz izvijanja slobodne pojasnice
Slobodna pojasnica u tlaku
1  My,Ed NEd  Mfz,Ed fyb

⋅ + + ≤
κ LT  Weff ,y A eff  Wfz γ M1
Redukcijski faktor
1
=κ LT → κ LT < 1,0
φLT + φLT 2 − β ⋅ λLT 2
φLT = 0,5 ⋅ 1 + α LT ⋅ ( λLT − λLT,0 ) + β ⋅ λLT 2 

Krivulja izvijanja za Z presjek → b
α LT = 0,34
λLT,0 = 0,4
β = 0,75
Relativna vitkost slobodne pojasnice
λLT = λfz
lfz
ifz
λfz =
λl
Polumjer tromosti
If z
ifz =
A fz
Ifz = 148,47 mm4

A fz = 8,21 mm2
148,47
=ifz = 4,25 cm
8,21
Duljina izvijanja slobodne pojasnice za pritisno djelovanje
( )
η4
lfz = η1 ⋅ L a ⋅ 1 + η2 ⋅ Rη3
Predviđena je dobra izvedba kontinuiranosti podrožnice nad međuosloncima. EC1993-1-3:2006

predlaže koeficijente η1 − η4 .
η1 = 0,414
η2 = 1,72
η3 = 1,11
η4 = −0,178
lfz 0,414 ⋅ 700,0 ⋅ (1 + 1,72 ⋅ 0,4581,11 )

( −0,178)
= = 263,18 cm
Vitkost na granici proporcionalnosti

E 210000
λl =⋅
π 3,14 ⋅
= 76,95
=
fyb 350
263,18
4,25
=λfz = 0,804
76,95
φfz = 0,5 ⋅ 1 + α fz ⋅ ( λfz − λfz,0 ) + β ⋅ λfz 2 
φLT = 0,5 ⋅ 1 + 0,34 ⋅ ( 0,804 − 0,4 ) + 0,75 ⋅ 0,8042  = 0,811
Redukcijski faktor
1
κ LT
= = 0,815 < 1,0
0,811 + 0,8112 − 0,75 ⋅ 0,8042
5.3.2.1 Uvjet stabilnosti
Kod ležaja
Slobodna pojasnica

⋅ + + ≤ → NEd =
0
1 2970,0 464,12 35,0

⋅ + ≤ → 15,26 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
0,815 2 ⋅ 228,15 2 ⋅ 31,89 1,1
Na kraju preklopa
Slobodna pojasnica

⋅ + + ≤ → NEd =
0
1 1970,0 464,12 35,0

⋅ + ≤ → 25,15 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
0,815 228,15 31,89 1,1

5.3.3 Dokaz na poprečnu silu
Otpornost poprečnog presjeka na posmik
hw
⋅ t ⋅ fbv
sinφ
Vb,Rd =
γ M0
Relativna vitkost (bez uzdužnih ukrućenja)
λw= 0,346 ⋅
s w fyb
⋅ = 0,346 ⋅
( 320,0 − 4,0 ) ⋅ 350 = 1,13
t E 3,96 210000
Posmična čvrstoća izvijanja
fyb
0,83 < λw = 1,13 < 1,40 → fbv = 0,48 ⋅
λw
350
fbv = 0,48 ⋅ = 149,04 N / mm2
1,13
316,0
⋅ 3,96 ⋅ 149,04
=Vb,Rd sin90 
= 186508,7 =N 186,51 kN
1,0
5.3.3.1 Uvjet nosivosti
Na kraju grede
VEd1 15,83
= = 0,085 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
Vb,Rd 186,51
Na kraju preklopa
VEd1 21,41
= = 0,115 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
Vb,Rd 186,51
Kod ležaja
VEd1 24,91
= = 0,067 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
2 ⋅ Vb,Rd 2 ⋅ 186,51

5.3.4 Dokaz za kombinaciju poprečne sile i momenta
Kod ležaja istovremeno djeluje najveći moment MEd = 29,70 kNm i najveća poprečna sila
VEd = 24,91 kN. Međutim, kritičan poprečni presjek je na kraju preklopa gdje se djelovanju odupire
poprečni presjek samo jedne podrožnice. Vrijednosti unutarnjih sila na kraju preklopa su moment
MEd = 19,70 kNm i poprečna sila VEd = 21,41 kN.
2 2
 MEd   VEd 
  +   ≤ 1,0
 Mc,Rd   Vw,Rd 
Otpornost presjeka na ležaju
2 ⋅ Weff ,y,min ⋅ fyb 2 ⋅ 228,15 ⋅ 35,0

=Mc,Rd = = 15970,48 =kNcm 159,70 kNm
γ M0 1,0
Otpornost presjeka na kraju preklopa
Weff ,y,min ⋅ fyb 228,15 ⋅ 35,0

=Mc,Rd = = 7985,25 kNcm 79,85 kNm
=
γ M0 1,0
5.3.4.1 Dokaz interakcije
Kod ležaja
2 2
  +   ≤ 1,0
 M c,Rd   2 ⋅ Vw,Rd 
2 2
 29,70   24,91 
 159,70  +  2 ⋅ 186,51  = 0,039 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
   
Kraj preklopa
2 2
  +   ≤ 1,0
 M c,Rd   Vw,Rd 
2 2
 19,70   21,41 
 79,85  +  186,51  = 0,152 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
   
5.3.5 Otpornost na lokalnu koncentriranu silu

Najveća koncentrirana sila koja djeluje na podrožnicu jest reakcija od krajnjih oslonca i međuoslonaca.
Maksimalna sila dobivena je kombinacijom
γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ S1,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ W3,k
FEd1 = 15,83 kN
FEd2 = 46,66 kN
Slika 5.10 – Prikaz reakcija mjerodavne kombinacije
Kriteriji
hw 316,0
= = 79,80 < 200 → U REDU
t 3,96
r 4
= = 1,01 < 6 → U REDU
t 3,96
45 ≤ φ ≤ 90 → φ = 90 → U REDU
5.3.5.1 Međuoslonac
Svjetla udaljenost od ruba (područje kod preklopa na međuosloncima)
c > 1,5 ⋅ hw
492,50 mm > 1,5 ⋅ 316,0 =
474,0 mm
Širina nalijeganja
s s = 150 mm

s s 150,0
= = 37,88 < 60
t 3,96
 hw 
   s 
k 3 ⋅ k 4 ⋅ k 5 ⋅ 14,7 − t  ⋅ 1 + 0,007 ⋅ s  ⋅ t 2 ⋅ fyb
 49,5   t 
→ R w,Rd =  
γ M1
fyb
=k = 1,54
228
2 2
φ   90 
k 3 = 0,7 + 0,3 ⋅   = 0,7 + 0,3 ⋅   = 1,0
 90   90 
k 4 = 1,22 − 0,22 ⋅ k = 1,22 − 0,22 ⋅ 1,54 = 0,882
r  4,0 
k 5 = 1,06 − 0,06 ⋅   = 1,06 − 0,06 ⋅   = 0,999 < 1,0
t  3,96 
 79,80 
1,0 ⋅ 0,882 ⋅ 0,999 ⋅ 14,7 −  ⋅ [1 + 0,007 ⋅ 37,88] ⋅ 3,96 ⋅ 350,0
2
 49,5 
R w,Rd =
1,1
= 72848,80
= N 72,85 kN
Na mjestu djelovanju reakcije, koncentriranoj sili se suprotstavljaju dva hrpta podrožnice zbog preklopa
podrožnica na međuosloncima, zbog toga otpornost je jednaka 2 ⋅ R w,Rd = 145,70 kN.
5.3.5.1.1 Uvjet nosivosti
FEd ≤ 2 ⋅ R w,Rd
46,66 kN < 145,70 kN → ZADOVOLJAVA
5.3.6 Krajnji oslonac
Svjetla udaljenost od ruba
c < 1,5 ⋅ hw
0,0 mm < 1,5 ⋅ 316,0 =
474,0 mm

Širina nalijeganja
s s = 150 mm
s s 150,0
= = 37,88 < 60
t 3,96
 hw 
   s 
k1 ⋅ k 2 ⋅ k 3 ⋅ 5,92 − t  ⋅ 1 + 0,01⋅ s  ⋅ t 2 ⋅ fyb
 132   t 
→ R w,Rd =  
γ M1
fyb
=k = 1,54
228
k1 = 1,33 − 0,33 ⋅ k = 1,33 − 0,33 ⋅ 1,54 = 0,823
r
0,50 ≤ k 2 ≤ 1,0 → k 2 = 1,15 − 0,15 ⋅ = 1,15 − 0,15 ⋅ 1,01 = 0,998
t
2 2
φ   90 
k 3 = 0,7 + 0,3 ⋅   = 0,7 + 0,3 ⋅   = 1,0
 90   90 
 79,80 
0,823 ⋅ 0,998 ⋅ 1,0 ⋅ 5,92 −  ⋅ [1 + 0,01⋅ 37,88] ⋅ 3,962 ⋅ 350,0
 132 
R w,Rd =
1,1
= 30065,49
= N 30,07 kN
FEd ≤ R w,Rd
15,83 < 30,07 kN → ZADOVOLJAVA
5.4 Odižuće djelovanje


My,Ed NEd fy
σ max,Ed = + ≤
Weff ,y A eff γ M
Slobodna pojasnica
My,Ed NEd Mfz,Ed fy

σ max,Ed = + + ≤
Zbog odižućeg djelovanja, donja pojasnica kod ležaja je u vlaku te zbog pozitivnog utjecaja kovrčanja
pojasa, uzima se da je kod ležaja Mfz,Ed = 0 .
U polju se pojavljuje tlak u donjoj slobodnoj pojasnici te se zato računa Mfz,Ed= κ R ⋅ M0,fz,Ed .
Početni bočni moment savijanja u slobodnoj pojasnici bez pridržanja u polju
9
M0,fz,Ed = ⋅ qh,Ed ⋅ L a 2
128
qh,Ed= k h ⋅ qEd
qd,1 =1,0 ⋅ 0,946 + 1,50 ⋅ ( −2,31) =−2,52 kN / m

qd,2 =1,0 ⋅ 0,946 + 1,50 ⋅ ( −1,13) =−0,749 kN / m
qd,3 =1,0 ⋅ 0,946 + 1,50 ⋅ ( −1,01) =−0,569 kN / m
q=
Ed q=
Ed1 2,52 kN / m ↑
a
k=
h k h0 −
h
4,0
a = 50,0 − = 48,0 mm
2
 b
h ⋅ t ⋅  b2 + 2 ⋅ c ⋅ b − 2 ⋅ c 2 ⋅ 
 h a
kh −
4 ⋅ Iy h

Iy = 37221824,64 mm4
 106,0 
316,0 ⋅ 3,96 ⋅  106,02 + 2 ⋅ 38,0 ⋅ 106,0 − 2 ⋅ 38,02 ⋅
 316,0  48,0 a
k=
h − = 0,002 → < k h0
4 ⋅ 37221824,64 316,0 h
qh,Ed = 0,002 ⋅ 2,52 = 0,005 kN / m
Maksimalni moment u polju
9
M0,fz,Ed = ⋅ 0,005 ⋅ 7,02 =0,018 kNm = 1,83 kNcm
128
Korekcijski faktor za efektivna pridržanja u polju
1 − 0,0141⋅ R
κR =
1 + 0,416 ⋅ R
K ⋅ La4
R=
π 4 ⋅ E ⋅ Ifz
1 4 ⋅ (1 −ν 2 ) ⋅ h2 ⋅ ( hd + bmod ) h2
+
K E ⋅ t3 CD
a
Zbog < k h0 , ekvivalentno bočno opterećenje rotira podrožnicu tako da ona pritišće pokrov u točki gdje
h
se spajaju pojasnica i hrbat, stoga je
bmod= a= 50 mm > 25,0 mm
Ukupna visina grede
h h=
= d 320,0 mm

1
CD =
1 1
+
CD,A CD,C
CD,A
= 130 ⋅ p
CD,A = 130 ⋅ 5= 650,0 Nm / m
k ⋅ E ⋅ Ieff
CD,C =
s
1
CD,C
1
CD = = CD,A = 130 ⋅ 5= 650,0 Nm / m= 0,650 kNm / m
1
CD,A
1 4 ⋅ (1 − 0,32 ) ⋅ 32,02 ⋅ ( 32,0 + 5,0 ) 32,02

= + 1726,87 cm2 / kN
K 21000 ⋅ 0,396 3
0,650
1 1
K= = = 0,0006 kN / cm2
1 1726,87
K
=Ifz 1484655,19
= mm4 148,47 cm4
A fz = 820,51 mm2

0,0006 ⋅ 700,04
=R = 0,458
3,14 4 ⋅ 21000 ⋅ 148,47
1 − 0,0141⋅ 0,458
=κR = 0,835
1 + 0,416 ⋅ 0,458
Moment savijanja u slobodnoj pojasnici od ekvivalentnog bočnog opterećenja qh,Ed u polju
Mfz,Ed = 0,835 ⋅ 1,83 = 1,52 kNcm
Ifz = 1484655,19 mm4

z1 = 46,55 mm
z 2 = bp1 − z1 = 106,0 − 46,55 = 59,45 mm
Ifz 1484655,19
Wfz,1
= = = 31891,0 mm=
3
31,89 cm3 ( −Mfz,Ed )
z1 46,55
Ifz 1484655,19
Wfz,1
= = = 24974,88 mm=
3
24,97 cm3 ( +Mfz,Ed )
z2 59,45
U polju
My,Ed NEd fyb

σ max,Ed = + ≤ → NEd = 0
Weff ,y A eff γ M1
437,0 35,0
233,98 1,1

σ max,Ed = + + ≤ → NEd = 0

437,0 1,52 35,0

σ max,Ed= + ≤ → 1,98 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
228,15 24,97 1,1
Kod ležaja
My,Ed NEd fyb

σ max,Ed
= + ≤ → N=
Ed 0
415,0 35,0
σ max,Ed
= ≤ → 0,91 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
2 ⋅ 228,15 1,1

415,0 35,0
σ max,Ed
= ≤ → 0,89 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
2 ⋅ 233,95 1,1
Na kraju preklopa
My,Ed NEd fyb

σ max,Ed = + ≤ → NEd = 0
Weff ,y A eff γ M1
257,0 35,0
228,15 1,1

257,0 35,0
233,98 1,1


⋅ + + ≤
Redukcijski faktor
1
=κ LT → κ LT < 1,0
φLT = 0,5 ⋅ 1 + α LT ⋅ ( λLT − λLT,0 ) + β ⋅ λLT 2 
α LT = 0,34
λLT,0 = 0,4
β = 0,75
Relativna vitkost slobodne pojasnice λLT = λfz
lfz
ifz
λfz =
λl
Polumjer tromosti
If z
ifz =
A fz
Ifz = 148,47 cm4

A fz = 8,21 cm2
148,47
=ifz = 4,25 cm
8,21
( )
η4
lfz = η1 ⋅ L a ⋅ 1 + η2 ⋅ Rη3
Za odižuće djelovanje, predviđena je izvedba potpune kontinuiranosti grede na međuosloncima.

EC1993-1-3:2006 predlaže koeficijente η1 − η4 .

η1 = 0,515
η2 = 1,26
η3 = 0,868
η4 = −0,242
0,515 ⋅ 700,0 ⋅ (1 + 1,26 ⋅ R 0,868 )

( −0,242)
l=
fz = 319,85 cm
E 210000
λl =⋅
π 3,14 ⋅
= 76,95
=
fyb 350
319,85
4,25
=λfz = 0,977
76,95
φLT = 0,5 ⋅ 1 + 0,34 ⋅ ( 0,977 − 0,4 ) + 0,75 ⋅ 0,9772  = 0,956
Redukcijski faktor
1
κ LT
= = 0,714 < 1,0
0,956 + 0,9562 − 0,75 ⋅ 0,9772
U polju
Slobodna pojasnica

⋅ + + ≤ → NEd =
0
1 437,0 1,52 35,0

⋅ + ≤ → 2,75 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
0,714 228,15 24,97 1,1

hw
⋅ t ⋅ fbv
sinφ
Vb,Rd =
γ M0
λw= 0,346 ⋅
s w fyb
⋅ = 0,346 ⋅
( 320,0 − 4,0 ) ⋅ 350 = 1,13
t E 3,96 210000
fyb
0,83 < λw = 1,13 < 1,40 → fbv = 0,48 ⋅
λw
350
fbv = 0,48 ⋅ = 149,04 N / mm2
1,13
316,0
⋅ 3,96 ⋅ 149,04
=Vb,Rd sin90 
= 186508,7 =N 186,51 kN
1,0
Na kraju grede
VEd1 4,66
= = 0,025 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
Vb,Rd 186,51
Na kraju preklopa
VEd1 3,22
= = 0,017 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
Vb,Rd 186,51
Kod ležaja
VEd1 3,21
= = 0,009 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
2 ⋅ Vb,Rd 2 ⋅ 186,51

Kod ležaja istovremeno djeluje moment MEd = 4,37 kNm i poprečna sila VEd = 3,12 kN. Međutim,
kritičan poprečni presjek je na kraju preklopa gdje se djelovanju odupire samo poprečni presjek jedne
podrožnice. Vrijednosti unutarnjih sila na kraju preklopa su moment MEd = 2,57 kNm i poprečna sila
VEd = 3,22 kN.
2 2
  +   ≤ 1,0
2 ⋅ Weff ,y,min ⋅ fyb 2 ⋅ 228,15 ⋅ 35,0

=Mc,Rd = = 15970,48 =kNcm 159,70 kNm
γ M0 1,0
Weff ,y,min ⋅ fyb 228,15 ⋅ 35,0

=Mc,Rd = = 7985,25 kNcm 79,85 kNm
=
γ M0 1,0
Kod ležaja
2 2
  +   ≤ 1,0
 M c,Rd   2 ⋅ Vw,Rd 
2 2
 4,37   3,12 
 159,70  +  2 ⋅ 186,51 = 0,0008 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
   
Kraj preklopa
2 2
  +   ≤ 1,0
2 2
 2,57   3,22 
 79,85  +  186,51  = 0,003 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
   

6 Dimenzioniranje podrožnice u sustava sprega

trapezni pokrovni lim krovnih panela, stoga se učinci tih djelovanja zanemaruju. Statički sustav
podrožnice je kontinuirana greda. Kontinuiranost je izvedena preklopom podrožnica i vijcima na
međuosloncima.

qd = 1,35 ⋅ 0,946 + 1,50 ⋅ 2,74 + 1,50 ⋅ 0,60 ⋅ 0,383 = 5,73 kN / m
MEd1 = 21,87 kNm

MEd2 = ( −)29,70 kNm
MEd3 = ( −)19,70 kNm
VEd1 = 15,83 kN
VEd2 = 21,41 kN
VEd3 = 24,91 kN
NEd =
21,60 kN → tlačna sila od horizontalnog sprega (greda 3 − 3)
Slika 6.1 – Dijagram momenata savijanja pritiskajuće kombinacije

Slika 6.2 – Dijagram poprečnih sila pritiskajuće kombinacije
qd = γ G ⋅ gk + γ Q ⋅ w 5,k,j
qd,1 =1,0 ⋅ 0,946 + 1,50 ⋅ ( −1,89) =−1,89 kN / m
qd,2 =1,0 ⋅ 0,946 + 1,50 ⋅ ( −1,13) =−0,749 kN / m
qd,3 =1,0 ⋅ 0,946 + 1,50 ⋅ ( −1,01) =−0,569 kN / m
MEd1 = ( −)3,83 kNm

MEd2 = 3,92 kNm
MEd3 = 2,41 kNm
VEd1 = 3,75 kN
VEd2 = 3,06 kN
VEd3 = 2,96 kN
NEd =
21,60 kN → tlačna sila od horizontalnog sprega (greda 3 − 3)

+My −My
mm 
2
mm4  Weff ,y,c Weff ,y,t Weff ,y,t Weff ,y,c
mm3  mm3  mm3  mm3 
1679,60 36502673,31 228149,71 233983,07 233983,07 228149,71

My,Ed NEd fy
σ max,Ed = + ≤
Weff ,y A eff γ M
Slobodna pojasnica
My,Ed NEd Mfz,Ed fy

σ max,Ed = + + ≤
Oko ležaja se pojavljuje tlak u donjoj slobodnoj pojasnici te se zato računa Mfz,Ed= κ R ⋅ M0,fz,Ed .

Početni bočni moment savijanja u slobodnoj pojasnici bez pridržanja kod ležaja
1
M0,fz,Ed =− ⋅ qh,Ed ⋅ L a 2
8
qh,Ed= k h ⋅ qEd
=qEd 5,73 kN / m ↓
 b
h ⋅ t ⋅  b2 + 2 ⋅ c ⋅ b − 2 ⋅ c 2 ⋅ 
 h
k=
h k=
h0
4 ⋅ Iy
Iy = 37221824,64 mm4
 106,0 
316,0 ⋅ 3,96 ⋅  106,02 + 2 ⋅ 38,0 ⋅ 106,0 − 2 ⋅ 38,02 ⋅
 316,0 
k=
h k=h0 = 0,154
4 ⋅ 37221824,64
qh,Ed = 0,154 ⋅ 5,73 = 0,882 kN / m
Maksimalni moment kod ležaja
1
M0,fz,Ed =− ⋅ 0,882 ⋅ 7,02 =−5,40 kNm =−540,49 kNcm
8
1 + 0,0314 ⋅ R
κR =
1 + 0,396 ⋅ R
K ⋅ La4
R=
π ⋅ E ⋅ Ifz

1 4 ⋅ (1 −ν 2 ) ⋅ h2 ⋅ ( hd + bmod ) h2
+
K E ⋅ t3 CD
Ekvivalentno bočno opterećenje rotira podrožnicu tako da ona pritišće pokrov u rubnoj točki pojasnice
bmod = 2 ⋅ a + b = 2 ⋅ 50 + 110 = 210 mm > 25,0 mm
Ukupna visina grede
h h=
= d 320,0 mm
1
CD =
1 1
+
CD,A CD,C
CD,A
= 130 ⋅ p
CD,A = 130 ⋅ 5= 650,0 Nm / m
k ⋅ E ⋅ Ieff
CD,C =
s
1
CD,C
1
CD = = CD,A = 130 ⋅ 5= 650,0 Nm / m= 0,650 kNm / m
1
CD,A
1 4 ⋅ (1 − 0,32 ) ⋅ 32,02 ⋅ ( 32,0 + 21,0 ) 32,02

= + 1726,87 cm2 / kN
K 21000 ⋅ 0,396 3
0,650

1 1
K= = = 0,0006 kN / cm2
1 1726,87
K
=Ifz 1484655,19
= mm4 148,47 cm4
=A fz 820,51
= mm2 8,21 cm2
0,0006 ⋅ 700,04
=R = 0,458
3,14 4 ⋅ 21000 ⋅ 148,47
1 + 0,0314 ⋅ 0,458
=κR = 0,859
1 + 0,396 ⋅ 0,458
Moment savijanja u slobodnoj pojasnici od ekvivalentnog bočnog opterećenja qh,Ed kod ležaja
Mfz,Ed =0,859 ⋅ ( −540,49 ) =−464,12 kNcm
=Ifz 1484655,19
= mm4 148,47 cm4
z1 = 46,55 mm
z 2 = bp1 − z1 = 106,0 − 46,55 = 59,45 mm
Ifz 1484655,19
Wfz,1
= = = 31891,0 mm=
3
31,89 cm3 ( −Mfz,Ed )
z1 46,55
Ifz 1484655,19
Wfz,1
= = = 24974,88 mm=
3
24,97 cm3 ( +Mfz,Ed )
z2 59,45
U polju

My,Ed NEd fyb

σ max,Ed = + ≤
Weff ,y A eff γ M1
2187,0 21,60 35,0

228,15 16,80 1,1

σ max,Ed = + + ≤ → Mfz,Ed = 0
2187,0 21,60 35,0

233,98 16,80 1,1
Kod ležaja
My,Ed NEd fyb

σ max,Ed = + ≤
2970,0 21,60 35,0

σ max,Ed
= + ≤ → 6,99 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
2 ⋅ 233,98 2 ⋅ 16,80 1,1

σ max,Ed = + + ≤
2970,0 21,60 464,12 35,0

σ max,Ed
= + + ≤ → 14,43 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
2 ⋅ 228,15 2 ⋅ 16,80 2 ⋅ 31,89 1,1
Na kraju preklopa
My,Ed NEd fyb

σ max,Ed = + ≤
Weff ,y A eff γ M1
1970,0 21,60 35,0

233,98 16,80 1,1


σ max,Ed = + + ≤
1970,0 21,60 464,12 35,0

σ max,Ed = + + ≤ → 24,47 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
228,15 16,80 31,89 1,1

⋅ + + ≤
Redukcijski faktor
1
=κ LT → κ LT < 1,0
α LT = 0,34
λLT,0 = 0,4
β = 0,75
λLT = λfz
lfz
ifz
λfz =
λl
Polumjer tromosti
If z
ifz =
A fz

Ifz = 148,47 mm4

A fz = 8,21 mm2
148,47
=ifz = 4,25 cm
8,21
( )
η4
lfz = η1 ⋅ L a ⋅ 1 + η2 ⋅ Rη3
Predviđena je dobra izvedba kontinuiranosti podrožnice nad međuosloncima. EC1993-1-3:2006

predlaže koeficijente η1 − η4 .
η1 = 0,414
η2 = 1,72
η3 = 1,11
η4 = −0,178
lfz 0,414 ⋅ 700,0 ⋅ (1 + 1,72 ⋅ 0,4581,11 )

( −0,178)
= = 263,18 cm
E 210000
λl =⋅
π 3,14 ⋅
= 76,95
=
fyb 350
263,18
4,25
=λfz = 0,804
76,95
φLT = 0,5 ⋅ 1 + 0,34 ⋅ ( 0,804 − 0,4 ) + 0,75 ⋅ 0,8042  = 0,811
Redukcijski faktor
1
κ LT
= = 0,815 < 1,0
0,811 + 0,8112 − 0,75 ⋅ 0,8042

Kod ležaja
Slobodna pojasnica

⋅ + + ≤
1  2970,0 21,60  464,12 35,0

⋅ + + ≤ → 16,05 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
0,815  2 ⋅ 228,15 2 ⋅ 16,80  2 ⋅ 31,89 1,1
Na kraju preklopa
Slobodna pojasnica

⋅ + + ≤
1  1970,0 21,60  464,12 35,0

⋅ + + ≤ → 26,73 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
0,815  228,15 16,80  31,89 1,1
hw
⋅ t ⋅ fbv
sinφ
Vb,Rd =
γ M0
λw= 0,346 ⋅
s w fyb
⋅ = 0,346 ⋅
( 320,0 − 4,0 ) ⋅ 350 = 1,13
t E 3,96 210000
fyb
0,83 < λw = 1,13 < 1,40 → fbv = 0,48 ⋅
λw
350
fbv = 0,48 ⋅ = 149,04 N / mm2
1,13

316,0
⋅ 3,96 ⋅ 149,04
Vb,Rd sin90

= = 186508,7 =N 186,51 kN
1,0
Na kraju grede
VEd1 15,83
= = 0,085 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
Vb,Rd 186,51
Na kraju preklopa
VEd1 21,41
= = 0,115 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
Vb,Rd 186,51
Kod ležaja
VEd1 24,91
= = 0,067 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
2 ⋅ Vb,Rd 2 ⋅ 186,51
Kod ležaja istovremeno djeluje najveći moment MEd = 29,70 kNm i najveća poprečna sila
VEd = 24,91 kN. Međutim, kritičan poprečni presjek je na kraju preklopa gdje se djelovanju odupire
poprečni presjek samo jedne podrožnice. Vrijednosti unutarnjih sila na kraju preklopa su moment
MEd = 19,70 kNm i poprečna sila VEd = 21,41 kN.
2 2
  +   ≤ 1,0
2 ⋅ Weff ,y,min ⋅ fyb 2 ⋅ 228,15 ⋅ 35,0

=Mc,Rd = = 15970,48 =kNcm 159,70 kNm
γ M0 1,0
Weff ,y,min ⋅ fyb 228,15 ⋅ 35,0

=Mc,Rd = = 7985,25 kNcm 79,85 kNm
=
γ M0 1,0

Kod ležaja
2 2
  +   ≤ 1,0
 Mc,Rd   2 ⋅ Vw,Rd 
2 2
 29,70   24,91 
 159,70  +  2 ⋅ 186,51  = 0,039 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
   
Kraj preklopa
2 2
  +   ≤ 1,0
2 2
 19,70   21,41 
 79,85  +  186,51  = 0,152 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
   
Najveća koncentrirana sila koja djeluje na podrožnicu jest reakcija od krajnjih oslonca i međuoslonaca.
γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ S1,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ W3,k
FEd1 = 15,83 kN
FEd2 = 46,66 kN
Kriteriji

hw 316,0
= = 79,80 < 200 → U REDU
t 3,96
r 4
= = 1,01 < 6 → U REDU
t 3,96
45 ≤ φ ≤ 90 → φ = 90 → U REDU
6.2.5.1 Međuoslonac
Svjetla udaljenost od ruba (područje kod preklopa na međuosloncima)
c > 1,5 ⋅ hw
492,50 mm > 1,5 ⋅ 316,0 =
474,0 mm
Širina nalijeganja
s s = 150 mm
s s 150,0
= = 37,88 < 60
t 3,96
 hw 
   s 
k 3 ⋅ k 4 ⋅ k 5 ⋅ 14,7 − t  ⋅ 1 + 0,007 ⋅ s  ⋅ t 2 ⋅ fyb
 49,5   t 
→ R w,Rd =  
γ M1
fyb
=k = 1,54
228
2 2
φ   90 
k 3 = 0,7 + 0,3 ⋅   = 0,7 + 0,3 ⋅   = 1,0
 90   90 
k 4 = 1,22 − 0,22 ⋅ k = 1,22 − 0,22 ⋅ 1,54 = 0,882
r  4,0 
k 5 = 1,06 − 0,06 ⋅   = 1,06 − 0,06 ⋅   = 0,999 < 1,0
t  3,96 

 79,80 
1,0 ⋅ 0,882 ⋅ 0,999 ⋅ 14,7 −  ⋅ [1 + 0,007 ⋅ 37,88] ⋅ 3,962 ⋅ 350,0
 49,5 
R w,Rd =
1,1
= 72848,80
= N 72,85 kN
Na mjestu djelovanju reakcije, koncentriranoj sili se suprotstavljaju dva hrpta podrožnice zbog preklopa
podrožnica na međuosloncima, zbog toga otpornost je jednaka 2 ⋅ R w,Rd = 145,70 kN.
FEd ≤ 2 ⋅ R w,Rd
46,66 kN < 145,70 kN → ZADOVOLJAVA
6.2.6 Krajnji oslonac
c < 1,5 ⋅ hw
0,0 mm < 1,5 ⋅ 316,0 =
474,0 mm
Širina nalijeganja
s s = 150 mm
s s 150,0
= = 37,88 < 60
t 3,96
 hw 
   s 
k1 ⋅ k 2 ⋅ k 3 ⋅ 5,92 − t  ⋅ 1 + 0,01⋅ s  ⋅ t 2 ⋅ fyb
 132   t 
→ R w,Rd =  
γ M1
fyb
=k = 1,54
228
k1 = 1,33 − 0,33 ⋅ k = 1,33 − 0,33 ⋅ 1,54 = 0,823
r
0,50 ≤ k 2 ≤ 1,0 → k 2 = 1,15 − 0,15 ⋅ = 1,15 − 0,15 ⋅ 1,01 = 0,998
t

2 2
φ   90 
k 3 = 0,7 + 0,3 ⋅   = 0,7 + 0,3 ⋅   = 1,0
 90   90 
 79,80 
0,823 ⋅ 0,998 ⋅ 1,0 ⋅ 5,92 −  ⋅ [1 + 0,01⋅ 37,88] ⋅ 3,962 ⋅ 350,0
 132 
R w,Rd =
1,1
= 30065,49
= N 30,07 kN
FEd ≤ R w,Rd
15,83 < 30,07 kN → ZADOVOLJAVA

My,Ed NEd fy
σ max,Ed = + ≤
Weff ,y A eff γ M
Slobodna pojasnica
My,Ed NEd Mfz,Ed fy

σ max,Ed = + + ≤
Zbog odižućeg djelovanja, donja pojasnica kod ležaja je u vlaku te zbog pozitivnog utjecaja kovrčanja
pojasa, uzima se da je kod ležaja Mfz,Ed = 0 .

9
M0,fz,Ed = ⋅ qh,Ed ⋅ L a 2
128
qh,Ed= k h ⋅ qEd
qd,1 =1,0 ⋅ 0,946 + 1,50 ⋅ ( −1,89) =−1,89 kN / m

qd,2 =1,0 ⋅ 0,946 + 1,50 ⋅ ( −1,13) =−0,749 kN / m
qd,3 =1,0 ⋅ 0,946 + 1,50 ⋅ ( −1,01) =−0,569 kN / m
q=
Ed q=
Ed1 1,89 kN / m ↑
a
k=
h k h0 −
h
4,0
a = 50,0 − = 48,0 mm
2
 b
h ⋅ t ⋅  b2 + 2 ⋅ c ⋅ b − 2 ⋅ c 2 ⋅ 
 h a
kh −
4 ⋅ Iy h
Iy = 37221824,64 mm4
 106,0 
316,0 ⋅ 3,96 ⋅  106,02 + 2 ⋅ 38,0 ⋅ 106,0 − 2 ⋅ 38,02 ⋅
 316,0  48,0 a
k=
h − = 0,002 → < k h0
4 ⋅ 37221824,64 316,0 h
qh,Ed = 0,002 ⋅ 1,89 = 0,004 kN / m
Maksimalni moment u polju
9
M0,fz,Ed = ⋅ 0,004 ⋅ 7,02 =0,014 kNm = 1,37 kNcm
128
1 − 0,0141⋅ R
κR =
1 + 0,416 ⋅ R

K ⋅ La4
R=
π 4 ⋅ E ⋅ Ifz
1 4 ⋅ (1 −ν 2 ) ⋅ h2 ⋅ ( hd + bmod ) h2
+
K E ⋅ t3 CD
a
h
bmod= a= 50 mm > 25,0 mm
Ukupna visina grede
h h=
= d 320,0 mm
1
CD =
1 1
+
CD,A CD,C
CD,A
= 130 ⋅ p
CD,A = 130 ⋅ 5= 650,0 Nm / m
k ⋅ E ⋅ Ieff
CD,C =
s
1
CD,C

1
CD = = CD,A = 130 ⋅ 5= 650,0 Nm / m= 0,650 kNm / m
1
CD,A
1 4 ⋅ (1 − 0,32 ) ⋅ 32,02 ⋅ ( 32,0 + 5,0 ) 32,02

= + 1726,87 cm2 / kN
K 21000 ⋅ 0,396 3
0,650
1 1
K= = = 0,0006 kN / cm2
1 1726,87
K
=Ifz 1484655,19
= mm4 148,47 cm4
A fz = 820,51 mm2
0,0006 ⋅ 700,04
=R = 0,458
3,14 4 ⋅ 21000 ⋅ 148,47
1 − 0,0141⋅ 0,458
=κR = 0,835
1 + 0,416 ⋅ 0,458
Mfz,Ed = 0,835 ⋅ 1,37 = 1,14 kNcm
Ifz = 1484655,19 mm4

z1 = 46,55 mm
z 2 = bp1 − z1 = 106,0 − 46,55 = 59,45 mm
Ifz 1484655,19
Wfz,1
= = = 31891,0 mm=
3
31,89 cm3 ( −Mfz,Ed )
z1 46,55

Ifz 1484655,19
Wfz,1
= = = 24974,88 mm=
3
24,97 cm3 ( +Mfz,Ed )
z2 59,45
U polju
My,Ed NEd fyb

σ max,Ed = + ≤
Weff ,y A eff γ M1
383,0 21,60 35,0

233,98 16,80 1,1

σ max,Ed = + + ≤
383,0 21,60 1,14 35,0

σ max,Ed= + + ≤ → 3,01 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
228,15 16,80 24,97 1,1
Kod ležaja
My,Ed NEd f
σ max,Ed = + ≤ yb
392,0 21,60 35,0

σ max,Ed
= + ≤ → 1,50 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
2 ⋅ 228,15 2 ⋅ 16,80 1,1

σ max,Ed = + + ≤ → Mfz,Ed = 0
392,0 21,60 35,0

σ max,Ed
= + ≤ → 1,48 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
2 ⋅ 233,95 2 ⋅ 16,80 1,1

Na kraju preklopa
My,Ed NEd fyb

σ max,Ed = + ≤
Weff ,y A eff γ M1
241,0 21,60 35,0

228,15 16,80 1,1

σ max,Ed = + + ≤ → Mfz,Ed = 0
241,0 21,60 35,0

233,98 16,80 1,1

⋅ + + ≤
Redukcijski faktor
1
=κ LT → κ LT < 1,0
α LT = 0,34
λLT,0 = 0,4
β = 0,75

lfz
ifz
λfz =
λl
Polumjer tromosti
If z
ifz =
A fz
Ifz = 148,47 cm4

A fz = 8,21 cm2
148,47
=ifz = 4,25 cm
8,21
( )
η4
lfz = η1 ⋅ L a ⋅ 1 + η2 ⋅ Rη3
Za odižuće djelovanje, predviđena je izvedba potpune kontinuiranosti grede na međuosloncima.

EC1993-1-3:2006 predlaže koeficijente η1 − η4 .
η1 = 0,515
η2 = 1,26
η3 = 0,868
η4 = −0,242
0,515 ⋅ 700,0 ⋅ (1 + 1,26 ⋅ R 0,868 )

( −0,242)
l=
fz = 319,85 cm
E 210000
λl =⋅
π 3,14 ⋅
= 76,95
=
fyb 350
319,85
4,25
=λfz = 0,977
76,95

φLT = 0,5 ⋅ 1 + 0,34 ⋅ ( 0,977 − 0,4 ) + 0,75 ⋅ 0,9772  = 0,956
Redukcijski faktor
1
κ LT
= = 0,714 < 1,0
0,956 + 0,9562 − 0,75 ⋅ 0,9772
U polju
Slobodna pojasnica

⋅ + + ≤
1  383,0 21,60  1,14 35,0

⋅ + + ≤ → 4,20 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
0,714  228,15 16,80  24,97 1,1
hw
⋅ t ⋅ fbv
sinφ
Vb,Rd =
γ M0
λw= 0,346 ⋅
s w fyb
⋅ = 0,346 ⋅
( 320,0 − 4,0 ) ⋅ 350 = 1,13
t E 3,96 210000
fyb
0,83 < λw = 1,13 < 1,40 → fbv = 0,48 ⋅
λw
350
fbv = 0,48 ⋅ = 149,04 N / mm2
1,13

316,0
⋅ 3,96 ⋅ 149,04
Vb,Rd sin90

= = 186508,7 =N 186,51 kN
1,0
Na kraju grede
VEd1 3,75
= = 0,020 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
Vb,Rd 186,51
Na kraju preklopa
VEd1 3,06
= = 0,016 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
Vb,Rd 186,51
Kod ležaja
VEd1 2,96
= = 0,008 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
2 ⋅ Vb,Rd 2 ⋅ 186,51
Kod ležaja istovremeno djeluje moment MEd = 3,92 kNm i poprečna sila VEd = 2,96 kN. Međutim,
kritičan poprečni presjek je na kraju preklopa gdje se djelovanju odupire samo poprečni presjek jedne
podrožnice. Vrijednosti unutarnjih sila na kraju preklopa su moment MEd = 2,41 kNm i poprečna sila
VEd = 3,06 kN.
2 2
  +   ≤ 1,0
2 ⋅ Weff ,y,min ⋅ fyb 2 ⋅ 228,15 ⋅ 35,0

=Mc,Rd = = 15970,48 =kNcm 159,70 kNm
γ M0 1,0
Weff ,y,min ⋅ fyb 228,15 ⋅ 35,0

=Mc,Rd = = 7985,25 kNcm 79,85 kNm
=
γ M0 1,0

Kod ležaja
2 2
  +   ≤ 1,0
 Mc,Rd   2 ⋅ Vw,Rd 
2 2
 3,92   2,96 
 159,70  +  2 ⋅ 186,51 = 0,0007 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
   
Kraj preklopa
2 2
  +   ≤ 1,0
2 2
 3,06   3,06 
 79,85  +  186,51  = 0,003 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
   
7 Dimenzioniranje grede zidnog nosača
Uvjeti za proračun i bočnu upetost
h 250,0
< 233 → = 84,46 < 233 → U REDU
t 2,96
c 30
≤ 20 → = 10,14 < 20 → U REDU
t 2,96
Tabela 7.1 – Podaci o podrožnici i pokrovu
Podaci o podrožnici
Modul elastičnosti E 210000 N / mm2
Modul posmika G 81000 N / mm2
Konstanta vitoperenja Iw 2,15 ⋅ 1010 mm6
Polarni moment tromost It 4020,0 mm4
Moment tromosti Iz 1901232,67 mm4
Duljina raspona L 7000,0 mm
Visina podrožnice h 250,0 mm
Podaci o pokrovu
Debljina čelika pokrova t 0,6 + 0,6 =
1,2 mm

Širina pokrova broof 7400,0 mm

Osni razmak podrožnica s 3700,0 mm
Visina profila pokrova hw 10,0 mm
Posmična krutost trapeznog lima
(
S= 1000 ⋅ t 3 ⋅ 50 + 10 ⋅ 3 broof ⋅ ) hsw
3700,0
(
S= 1000 ⋅ 1,23 ⋅ 50 + 10 ⋅ 3 7400,0 ⋅ ) 10,0
= 94845900,28 N= 94845,90 kN
Uvjet za bočnu upetost
 π2 π2  70
S ≥  E ⋅ Iw ⋅ 2 + G ⋅ It + E ⋅ Iz ⋅ 2 ⋅ 0,25 ⋅ h2  ⋅ 2
 L L  h
 3,142  70
S ≥  210000 ⋅ 2,15 ⋅ 1010 ⋅ + 81000 ⋅ 4020,0  ⋅ +
 7000 2
 250,0
2
 3,142  70
+  210000 ⋅ 1901232,67 ⋅ ⋅ 0,25 ⋅ 250,02  ⋅= 2791858,42
= N 2791,86 kN
 7000 2
 250,0
2
94845,90 kN > 2791,86 kN → Nosač se smatra bočno pridržan u ravnini lima
trapezni pokrovni lim zidnih panela, stoga se učinci tih djelovanja zanemaruju. Statički sustav zidnog
nosača je slobodno oslonjena prosta greda.
1. Pritisna kombinacija (vjetar 3D)
q=
d γ Q ⋅ w 3D,k
qd = 1,50 ⋅ 1,50 = 2,25 kN / m
MEd = 13,78 kNm

VEd = 7,88 kN

Slika 7.1 – Dijagram momenata savijanja pritisne kombinacije
Slika 7.2 – Dijagram poprečnih sila pritisne kombinacije
q=
d γ Q ⋅ w 5,k,j
qd,1 =1,50 ⋅ ( −2,08) =−3,12 kN / m
qd,2 =1,50 ⋅ ( −1,48) =−2,22 kN / m
qd,3 =1,50 ⋅ ( −1,04) =−1,56 kN / m
MEd = ( −)16,31 kNm

VEd = 10,09 kN

7.2 Redukcija poprečnog presjeka podrožnice

Slika 7.5 – Poprečni presjek grede
Čelik
Kvaliteta čelika: S350GD + Z275

Granica popuštanja: fyb = 350 N / mm2
Dimenzije bruto presjeka:

Ukupna širina gornje pojasnice: b1 = 80,0 mm
Ukupna širina donje pojasnice: b2 = 80,0 mm
Ukupna širina rubnog ukrućenja: c = 30,0 mm
Unutarnji radijus: r = 3,0 mm
Nominalna debljina: t nom = 3,0 mm
Debljina čeličnog materijala: t = 2,96 mm
Dimenzije poprečnog presjeka u osima

Visina hrpta: hp =−
h t nom =250,0 − 3,0 =247,0 mm
Širina gornje pojasnice: bp1 =b1 − t nom =80,0 − 3,0 =77,0 mm
Širina donje pojasnice: bp2 =b2 − t nom =80,0 − 3,0 =77,0 mm
t nom
Širina rubnog ukrućenja: c p =bp,c =c − =30,0 − 1,5 =28,5 mm
2
7.2.2 Određivanje efektivnih geometrijskih svojstava poprečnog presjeka

7.2.2.1 Redukcija poprečnog presjeka izloženog savijanju
b b 80,0
≤ 60 → 1= = 27,03 ≤ 60 → U REDU
t t 2,96
c c 30,0
≤ 50 → = = 10,14 ≤ 50 → U REDU
t t 2,96
h h 250,0
≤ 500 → = = 84,46 ≤ 500 → U REDU
t t 2,96
c c 30,0
0,20 ≤ ≤ 0,60 → = = 0,375 → U REDU
b b1 80,0
c 30,0
→ = = 0,375 → U REDU
b2 80,0
r r 3,0
≤5 →= = 1,01 ≤ 5 → U REDU
t t 2,96
r r 3,0
≤ 0,10 → = = 0,039 ≤ 0,10 → U REDU
bp bp1 77,0
r 3,0
→ = = 0,039 ≤ 0,10 → U REDU
bp2 77,0
t ⋅ ( 2 ⋅ c p + bp1 + bp2 + hp ) =
A br = 2,96 ⋅ ( 2 ⋅ 28,5 + 77,0 + 77,0 + 247,0 ) =
1355,68 mm2

  c  h2 c2
t ⋅  c p ⋅  hp − p  + bp2 ⋅ hp + p + p 
  2 2 2 
z b1 =
A br
  28,50  247,02 28,502 
2,96 ⋅  28,50 ⋅  247,0 −  + 77,0 ⋅ 247,0 + + 
  2  2 2 
= 123,50 mm
1355,68
z b2 =hp − z b1 =247,0 − 123,50 =123,50 mm
7.2.2.1.1 Određivanje efektivne površine pojasnice i rubnog ukrućenja (gornja pojasnica u

tlaku)
Korak 1
Pojasnica obostrano oslonjena

Plastične rezerve u vlačnoj zoni se dopuštaju sve do dostizanja maximalnog tlačnog naprezanja:
fyb
σ com,Ed =
γ M0
Efektivna širina tlačne pojasnice
σ1
ψ= = 1,0 → kσ = 4,0
σ2
bp1
λp,b = t
28,4 ⋅ ε ⋅ kσ
235 235
=ε = = 0,819
fyb 350
77,0
2,96
=λp,b = 0,559
28,4 ⋅ 0,819 ⋅ 4

Faktor redukcije (unutarnji tlačni element)
λp,b ≤ 0,673
0,559 < 0,673 → ρ =

1,0
Efektivne širine pojasnice
beff =ρ ⋅ bp1 =1,0 ⋅ 77,0 =77,0 mm
be1 = be2 = 0,50 ⋅ beff = 0,50 ⋅ 77,0 = 38,50 mm
bp,c
0,35 < ≤ 0,60
bp1
2
28,50  bp,c 
0,35 < = 0,370 ≤ 0,60 → kσ = 0,50 + 0,83 ⋅ 3  − 0,35 
77,0 b 
 p1 
2
 28,5 
kσ = 0,50 + 0,83 ⋅  3− 0,35  = 0,561
 77,0 
Relativna vitkost
bp,c 28,50
t 2,96
=λp,c = = 0,552
28,4 ⋅ ε ⋅ kσ 28,4 ⋅ 0,819 ⋅ 0,561
Faktor redukcije (vanjski tlačni element)
λp,c ≤ 0,748
0,552 < 0,748 → ρ =

1,0
c eff = ρ ⋅ c p =1,0 ⋅ 28,50 = 28,50 mm
Efektivna površina rubnog ukrućenja

t ⋅ ( be2 + c eff ) =
As = 2,96 ⋅ ( 38,50 + 28,50 ) =
198,32 mm2
Korak 2
Krutost opruge po jedinici duljine
E ⋅ t3 1
=K ⋅ 2
4 ⋅ (1 − ν ) b1 ⋅ hp + b1 + 0,5 ⋅ b1 ⋅ b2 ⋅ hp ⋅ k f
2 3
be2 2 38,502
b1 =
bp1 − 77,0 −
= 65,94 mm
=
2 ⋅ (be2 + c eff ) 2 ⋅ ( 38,50 + 28,50 )
b=
2 0,0 → druga pojasnica je u vlaku
kf =
0,0 → za savijanje oko osi y − y
210000 ⋅ 2,963 1
K= ⋅ 1,10 N / mm2
=
4 ⋅ (1 − 0,3 ) 65,94 ⋅ 247,0 + 65,94 + 0,5 ⋅ 65,94 ⋅ 0,0 ⋅ 247,0 ⋅ 0,0
2 2 3
Moment tromosti efektivnog dijela ukrućenja

2 2
be2 ⋅ t 3 c eff ⋅ t  c eff 2   c eff c eff 2 
=Is + + be2 ⋅ t ⋅   + c eff ⋅ t ⋅  − = 
12 12  2 ⋅ (be2 + c eff )   2 2 ⋅ (be2 + c eff ) 
2
38,50 ⋅ 2,963 28,503 ⋅ 2,96  28,502 
= + + 38,50 ⋅ 2,96 ⋅   +
12 12  2 ⋅ (38,50 + 28,50) 
2
 28,50 28,502 
+28,50 ⋅ 2,96 ⋅  −  = 15636,88 mm
4
 2 2 ⋅ (38,50 + 28,50) 
Elastično kritično naprezanje izvijanja rubnog ukrućenja
2 ⋅ E ⋅ K ⋅ Is 2 ⋅ 210000 ⋅ 1,10 ⋅ 15636,88

=
σcr,s = = 606,01 N / mm2
As 198,32
Faktor redukcije za rubno ukrućenje
fyb 350
=λd = = 0,760
σ cr,s 606,01

0,65 < λd = 0,760 < 1,38 → κ d = 1,47 − 0,723 ⋅ λd
κ d =1,47 − 0,723 ⋅ 0,760 =0,921
Korak 3

κ d = 0,921
be2 = 38,50 mm
c eff = 28,50 mm
1. iteracija
Pojasnica
λp,red= 0,536 < 0,673 → ρ= 1,0

beff = 77,0 mm
be2 = 38,50 mm
Ukruta
λp,red= 0,530 < 0,748 → ρ= 1,0

c eff = 38,0 mm
A s = 198,32 mm2
b1 = 65,94 mm
K = 1,10 N / mm2
Is = 15636,88 mm4
σ cr,s = 606,01 N / mm2
λd = 0,760
κ d,1 = 0,921
2. iteracija
Pojasnica
λp,red= 0,536 < 0,673 → ρ= 1,0

beff = 77,0 mm
be2 = 38,50 mm
Ukruta
λp,red= 0,530 < 0,748 → ρ= 1,0

c eff = 38,0 mm
A s = 198,32 mm2
b1 = 65,94 mm
K = 1,10 N / mm2
Is = 15636,88 mm4
σ cr,s = 606,01 N / mm2
λd = 0,760
κ d,2 = 0,921
3. iteracija
Pojasnica
λp,red= 0,536 < 0,673 → ρ= 1,0

beff = 77,0 mm
be2 = 38,50 mm
Ukruta
λp,red= 0,530 < 0,748 → ρ= 1,0

c eff = 38,0 mm
A s = 198,32 mm2
b1 = 65,94 mm
K = 1,10 N / mm2
Is = 15636,88 mm4
σ cr,s = 606,01 N / mm2
λd = 0,760
κ d,3 = 0,921
4. iteracija

Pojasnica
λp,red= 0,536 < 0,673 → ρ= 1,0

beff = 77,0 mm
be2 = 38,50 mm
Ukruta
λp,red= 0,530 < 0,748 → ρ= 1,0

c eff = 38,0 mm
A s = 198,32 mm2
b1 = 65,94 mm
K = 1,10 N / mm2
Is = 15636,88 mm4
σ cr,s = 606,01 N / mm2
λd = 0,760
κ d,4 = 0,921
κ d = 0,921
be1 = 38,50 mm
be2 = 38,50 mm
c eff = 28,50 mm
t red =⋅
t κ d =2,96 ⋅ 0,921 =2,72 mm
Položaj neutralne osi u odnosu na tlačnu pojasnicu.

Pretpostavlja se da je hrbat potpuno djelotvoran.

 cp  hp c eff 2 ⋅ κ d
2
c p ⋅  hp −  + bp2 ⋅ hp + +
 2 2 2
hc =
c p + bp2 + hp + be1 + ( be2 + c eff ) ⋅ κ d
 28,50  247,02 28,502 ⋅ 0,921
28,50 ⋅  247,0 −  + 77,0 ⋅ 247,0 + +
 2  2 2
=
28,50 + 77,0 + 247,0 + 38,50 + ( 38,50 + 28,50 ) ⋅ 0,921
= 124,88 mm
ψ=
(hc − hp )
=
124,88 − 247,0
= −0,978
hc 124,88
Slika 7.6 – Prikaz tlačnog dijela naprezanja poprečnog presjeka
0 > ψ = −0,978 > −1 → kσ = 7,81 − 6,29 ⋅ψ + 9,78 ⋅ψ 2
7,81 − 6,29 ⋅ ( −0,978 ) + 9,78 ⋅ ( −0,978 )= 23,31

2
k=
σ
Relativna vitkost

hp 247,0
t 2,96
=λp,h = = 0,743
28,4 ⋅ ε ⋅ k σ 28,4 ⋅ 0,819 ⋅ 23,31
λp,h > 0,673
λp,h − 0,055 ⋅ (3 +ψ ) 0,743 − 0,055 ⋅ ( 3 + ( −0,978 ) )

0,743 > 0,673 → ρ = = = 1,14 > 1,0
λp,h2 0,7432
ρ = 1,0
heff = ρ ⋅ hc =1,0 ⋅ 124,88 =124,88 mm
he1 = 0,40 ⋅ heff = 0,40 ⋅ 124,88 = 49,95 mm
he2 = 0,60 ⋅ heff = 0,60 ⋅ 124,88 = 74,93 mm
Efektivni dijelovi hrpta
h=
1 h=
e1 49,95 mm
h2 =hp − ( hc − he2 ) =247,0 − (124,88 − 74,93 ) =197,05 mm

Slika 7.7 – Konačne dimenzije reduciranog poprečnog presjeka
A eff =t ⋅ c p + bp2 + h1 + h2 + be1 + ( be2 + c eff ) ⋅ κ d  =

= 2,96 ⋅ 28,50 + 77,0 + 47,95 + 197,05 + 38,50 + ( 38,50 + 28,50 ) ⋅ 0,921 =
= 1339,92 mm2
  c   h  h 2 c 2 ⋅κ 
t ⋅  c p ⋅  hp − p  + bp2 ⋅ hp + h2 ⋅  hp − 2  + 1 + eff d 
  2  2 2 2 
zc =
A eff
  c    h h 2 c 2 ⋅κ 
t ⋅  c p ⋅  hp − p  + bp2 ⋅ hp  t ⋅  h2 ⋅  hp − 2  + 1 + eff d 
  2 +   2 2 2 
= =
A eff A eff
  28,50  
2,96 ⋅  28,50 ⋅  247,0 −  + 77,0 ⋅ 247,0 
  2  +
=
1339, 92
  197,05  49,952 28,502 ⋅ 0,921 
2,96 ⋅  197,05 ⋅  247,0 − + + 
  2  2 2 =
+ 124,88 mm
1339,92
Položaj neutralne osi u odnosu na vlačnu pojasnicu
z t = hp − z c = 247,0 − 124,88 = 122,12 mm

Moment tromosti poprečnog presjeka oko jače osi
h13 ⋅ t h2 3 ⋅ t bp2 ⋅ t c p ⋅ t be1 ⋅ t 3 be2 ⋅ (κ d ⋅ t ) c eff ⋅ (κ d ⋅ t )

3 3 3 3
Ieff ,y = + + + + + + +
12 12 12 12 12 12 12
2 2 2
 cp   h2   h1 
+c p ⋅ t ⋅  z t −  + bp2 ⋅ t ⋅ z t + h2 ⋅ t ⋅  z t −  + h1 ⋅ t ⋅  z c −  +
2
 2  2  2
2
 c 
+be1 ⋅ t ⋅ z c + be2 ⋅ κ d ⋅ t ⋅ z c + c eff ⋅ κ d ⋅ t ⋅  z c − eff  =
2 2
 2 
49,95 ⋅ 2,96 197,05 ⋅ 2,96 77,0 ⋅ 2,96 28,503 ⋅ 2,96 38,50 ⋅ 2,963
3 3 3
= + + + + +
12 12 12 12 12
38,50 ⋅ ( 0,921⋅ 2,96 ) 28,503 ⋅ ( 0,921⋅ 2,96 )
3 2
 28,50 
+ + + 28,50 ⋅ 2,96 ⋅  122,12 −  +
12 12  2 
2 2
 197,05   49,95 
+77,0 ⋅ 2,96 ⋅ 122,12 + 197,05 ⋅ 2,96 ⋅  122,12 −
2
 + 49,95 ⋅ 2,96 ⋅  124,88 −  +
 2   2 
2
 28,50 
+38,50 ⋅ 2,96 ⋅ 128,88 + 38,50 ⋅ 0,921⋅ 2,96 ⋅ 124,88 + 28,50 ⋅ 0,921⋅ 2,96 ⋅  124,88 −
2 2
 =
 2 
= 12474041,11 mm4
Momenti otpora
Pojasnice i ukrućenja odabranog profila jednakih su dimenzija. Momenti otpora ovise o djelovanju
momenta savijanja, tj. da li je poprečni presjek izložen pozitivnom momentu savijanja +My ili
negativnom −My . Momenti otpora prikazani su kako slijedi:
Moment savijanja +My
S obzirom na gornju tlačnu pojasnicu
Ieff ,y 12474041,11
Weff=
,y,c = = 99887,33 mm3
zc 124,88
S obzirom na donju vlačnu pojasnicu
Ieff ,y 12474041,11
Weff=
,y,t = = 102146,70 mm3
zt 122,12
Moment savijanja −My
S obzirom na gornju vlačnu pojasnicu

Ieff ,y 12474041,11
Weff=
,y,t = = 102146,70 mm3
zt 122,12
S obzirom na donju tlačnu pojasnicu
Ieff ,y 12474041,11
Weff=
,y,c = = 99887,33 mm3
zc 124,88
Donja i gornja pojasnica podrožnice i njihova ukrućenja su jednaki, zbog čega nije potrebno raditi
redukciju poprečnog presjeka izloženog savijanju kada je donja pojasnica u tlaku.
+My −My
mm 
2
mm  4 Weff ,y,c Weff ,y,t Weff ,y,t Weff ,y,c
mm3  mm3  mm3  mm3 
1339,92 12474041,11 99887,33 102146,70 102146,70 99887,33

My,Ed NEd fy
σ max,Ed = + ≤
Weff ,y A eff γ M
Slobodna pojasnica
My,Ed NEd Mfz,Ed fy

σ max,Ed = + + ≤

U polju
My,Ed NEd fyb

σ max,Ed = + ≤ → NEd = 0
Weff ,y A eff γ M1
1378,0 35,0
σ max,Ed = ≤ → 13,80 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
99,89 1,1

1378,0 35,0
102,15 1,1
Dokaz na izvijanje slobodne pojasnice nije potrebno provoditi zbog toga što je donja slobodna pojasnica
izložena vlaku.
hw
⋅ t ⋅ fbv
sinφ
Vb,Rd =
γ M0
λw= 0,346 ⋅
s w fyb
⋅ = 0,346 ⋅
( 250,0 − 3,0 ) ⋅ 350 = 1,18
t E 2,96 210000
fyb
0,83 < λw = 1,18 < 1,40 → fbv = 0,48 ⋅
λw
350
fbv = 0,48 ⋅ = 142,53 N / mm2
1,18

247,0
⋅ 2,96 ⋅ 142,53
Vb,Rd sin90 = 104205,88

= =N 104,21 kN
1,0
VEd 7,88
= = 0,038 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
Vb,Rd 104,21
Dokaz na interakciju momenta savijanja i poprečne sile nije potrebno provoditi.

My,Ed NEd fy
σ max,Ed = + ≤
Weff ,y A eff γ M
Slobodna pojasnica
My,Ed NEd Mfz,Ed fy

σ max,Ed = + + ≤
1
M0,fz,Ed =⋅ qh,Ed ⋅ L a 2
8
qh,Ed= k h ⋅ qEd

q=
d γ Q ⋅ w 5,k,j
qd,1 =1,50 ⋅ ( −2,08) =−3,12 kN / m
qd,2 =1,50 ⋅ ( −1,48) =−2,22 kN / m
qd,3 =1,50 ⋅ ( −1,04) =−1,56 kN / m
q=
Ed q=
Ed1 3,12 kN / m ↑
a
k=
h k h0 −
h
3,0
a = 35,0 − = 33,50 mm
2
 b
h ⋅ t ⋅  b2 + 2 ⋅ c ⋅ b − 2 ⋅ c 2 ⋅ 
 h a
kh −
4 ⋅ Iy h
Iy = 12694848,99 mm4
 77,0 
247,0 ⋅ 2,96 ⋅  77,02 + 2 ⋅ 28,50 ⋅ 77,0 − 2 ⋅ 28,502 ⋅
 247,0  33,50 a
k=
h − = 0,006 → < k h0
4 ⋅ 12694848,99 247,0 h
qh,Ed = 0,006 ⋅ 3,12 = 0,018 kN / m
Maksimalni moment
1
M0,fz,Ed =⋅ 0,018 ⋅ 7,02 =
0,018 kNm =
10,78 kNcm
8
Korekcijski faktor za efektivna pridržanja
1 − 0,0225 ⋅ R
κR =
1 + 1,013 ⋅ R
K ⋅ La4
R= 4
π ⋅ E ⋅ Ifz

1 4 ⋅ (1 −ν 2 ) ⋅ h2 ⋅ ( hd + bmod ) h2
+
K E ⋅ t3 CD
a
h
bmod= a= 35,0 mm > 25,0 mm
Ukupna visina grede
h h=
= d 250,0 mm
1
CD =
1 1
+
CD,A CD,C
CD,A
= 130 ⋅ p
CD,A = 130 ⋅ 5= 650,0 Nm / m
k ⋅ E ⋅ Ieff
CD,C =
s
1
CD,C
1
CD = = CD,A = 130 ⋅ 5= 650,0 Nm / m= 0,650 kNm / m
1
CD,A

1 4 ⋅ (1 − 0,32 ) ⋅ 25,02 ⋅ ( 25,0 + 3,50 ) 25,02

= + 1128,63 cm2 / kN
K 21000 ⋅ 0,296 3
0,650
1 1
K= = = 0,0009 kN / cm2
1 1128,63
K
=Ifz 442022,20
= mm4 44,20 cm4
A fz = 458,50 mm2
0,0009 ⋅ 700,04
=R = 2,35
3,14 4 ⋅ 21000 ⋅ 44,20
1 − 0,0225 ⋅ 2,35
=κR = 0,280
1 + 1,013 ⋅ 2,35
Mfz,Ed = 0,280 ⋅ 10,78 = 3,02 kNcm
Ifz = 442022,20 mm4

z1 = 33,31 mm
z 2 = bp1 − z1 = 77,0 − 33,31 = 43,69 mm
Ifz 442022,20
Wfz,1
= = = 13271,80 mm=
3
13,27 cm3 ( −Mfz,Ed )
z1 33,31
Ifz 442022,20
Wfz,1
= = = 10116,16 mm=
3
10,12 cm3 ( +Mfz,Ed )
z2 43,69

U polju
My,Ed NEd fyb

σ max,Ed = + ≤ → NEd = 0
Weff ,y A eff γ M1
1631,0 35,0
102,15 1,1

σ max,Ed = + + ≤ → NEd = 0
1631,0 3,02 35,0

σ max,Ed = + ≤ → 16,63 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
99,89 10,12 1,1

⋅ + + ≤
Redukcijski faktor
1
=κ LT → κ LT < 1,0
α LT = 0,34
λLT,0 = 0,4
β = 0,75

lfz
ifz
λfz =
λl
Polumjer tromosti
If z
ifz =
A fz
Ifz = 44,20 cm4

A fz = 4,59 cm2
44,20
=ifz = 3,10 cm
4,59
( )
η4
lfz = η1 ⋅ L a ⋅ 1 + η2 ⋅ Rη3
Za odižuće djelovanje, i slučaja sa slobodno oslonjenom gredom EC1993-1-3:2006 predlaže

koeficijente η1 − η4 .
η1 = 0,694
η2 = 5,45
η3 = 1,27
η4 = −0,168
0,694 ⋅ 700,0 ⋅ (1 + 5,45 ⋅ 2,351,27 )

( −0,168)
l=
fz = 301,36 cm
E 210000
λl =⋅
π 3,14 ⋅
= 76,95
=
fyb 350
301,36
3,10
=λfz = 1,26
76,95

φLT = 0,5 ⋅ 1 + 0,34 ⋅ (1,26 − 0,4 ) + 0,75 ⋅ 1,262  = 1,24
Redukcijski faktor
1
κ LT
= = 0,545 < 1,0
1,24 + 1,242 − 0,75 ⋅ 1,262
U polju
Slobodna pojasnica

⋅ + + ≤ → NEd =
0
1 1631,0 3,02 35,0

⋅ + ≤ → 30,28 < 31,82 → ZADOVOLJAVA
0,545 99,89 10,12 1,1
hw
⋅ t ⋅ fbv
sinφ
Vb,Rd =
γ M0
λw= 0,346 ⋅
s w fyb
⋅ = 0,346 ⋅
( 250,0 − 3,0 ) ⋅ 350 = 1,18
t E 2,96 210000
fyb
0,83 < λw = 1,18 < 1,40 → fbv = 0,48 ⋅
λw
350
fbv = 0,48 ⋅ = 142,53 N / mm2
1,18

247,0
⋅ 2,96 ⋅ 142,53
Vb,Rd sin90 = 104205,88

= =N 104,21 kN
1,0
VEd 10,09
= = 0,097 < 1,0 → ZADOVOLJAVA
Vb,Rd 104,21
Najveća koncentrirana sila koja djeluje na podrožnicu jest reakcija na osloncima koju proizvodi samo
djelovanje vjetra okomito na plohu zida, u smjeru z-z poprečnog presjeka grede. Vlastita težina grede
djeluje okomito na smjer djelovanja vjetra, u smjeru y-y poprečnog presjeka grede, vastita težina nema
utjecaja te ne ulazi u proračun.
γ Q ⋅ W3D,k .
FEd = 17,82 kN
Kriteriji
hw 247,0
= = 83,45 < 200 → U REDU
t 2,96
r 3,0
= = 1,01 < 6 → U REDU
t 2,96
45 ≤ φ ≤ 90 → φ = 90 → U REDU

c < 1,5 ⋅ hw
0,0 < 1,5 ⋅ 247,0 =
370,5 mm
Širina nalijeganja
s s = 75,0 mm
s s 75,0
= = 25,34 < 60
t 2,96
 hw 
   s 
k1 ⋅ k 2 ⋅ k 3 ⋅ 5,92 − t  ⋅ 1 + 0,01⋅ s  ⋅ t 2 ⋅ fyb
 132   t 
→ R w,Rd =  
γ M1
fyb
=k = 1,54
228
k1 = 1,33 − 0,33 ⋅ k = 1,33 − 0,33 ⋅ 1,54 = 0,823
r
0,50 ≤ k 2 ≤ 1,0 → k 2 = 1,15 − 0,15 ⋅ = 1,15 − 0,15 ⋅ 1,01 = 0,998
t
2 2
φ   90 
k 3 = 0,7 + 0,3 ⋅   = 0,7 + 0,3 ⋅   = 1,0
 90   90 
 83,44 
0,823 ⋅ 0,998 ⋅ 1,0 ⋅ 5,92 −  ⋅ [1 + 0,01⋅ 25,34 ] ⋅ 2,962 ⋅ 350,0
 132 
R w,Rd =
1,1
= 37656,73
= N 37,66 kN
FEd ≤ R w,Rd
17,82 ≤ 37,66 kN → ZADOVOLJAVA

8 Provjera glavnog stupa okvira u zabatnoj stijeni

8.1 Dimenzioniranje glavnog stupa zabata
Iz provedene analize opterećenja na glavni stup u zabatu, računalnim programom Autodesk Robot
Structural Analysis Professional 2011 dobivene su unutarnje sile u stupu i mjerodavne kombinacije s
kojima se ide u daljni proračun. Mjerodavne kombinacija koja rezultira najvećom uzdužnom silom je
γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ S1,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ W3D,k .
Kombinacija koja rezultira maksimalnim momentom savijanja oko osi y-y je
γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ W5D,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ S1,k .
Kombinacija koja rezultira maksimalnim momentom savijanja oko osi z-z je
γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ W2D,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ S1,k .
1. Kombinacija (Stalno + snijeg 1 + vjetar 3D)
qd = γ G ⋅ gk + γ Q ⋅ s1,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ w 3D,k
Unutarnje sile koje djeluju na poprečni presjek
NEd,max = 27,12 kN
My,Ed = 1,87 kNm
Mz,Ed = 1,49 kNm
Vz,Ed = 2,87 kN
Vy,Ed = 2,28 kN

Slika 8.1 – Dijagram uzdužnih sila 1. kombinacije
Slika 8.2 – Dijagram momenta oko osi y-y i oko z-z

Slika 8.3 – Dijagram poprečnih sila u smjeru z-z i smjeru y-y
2. Kombinacija (Stalno + vjetar 5D + snijeg 1)
qd = γ G ⋅ gk + γ Q ⋅ w 5D,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ s1,k
NEd = 12,49 kN
My,Ed,max = 4,29 kNm
Mz,Ed = 1,38 kNm
Vz,Ed = 6,57 kN
Vy,Ed = 2,12 kN


3. Kombinacija (Stalno + vjetar 2D + snijeg 1)
qd = γ G ⋅ gk + γ Q ⋅ w 2D,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ s1,k
NEd = 12,0 kN
My,Ed = 1,58 kNm
Mz,Ed,max = 3,87 kNm
Vz,Ed = 2,42 kN
Vy,Ed = 5,93 kN


8.3 Karakteristike poprečnog presjeka

Slika 8.10 – Poprečni presjek stupa profil IPE 300
Čelik
Kvaliteta čelika: S275

Debljina hrpta: t w = 7,10 mm
Debljina pojasnice: t f = 10,70 mm
Radijus zaobljenja: r = 15,0 mm
Moment tromosti oko y-y: Iy = 8356,0 cm4

Elastični moment otpora oko y-y: Wy, el = 557,10 cm3

Plastični moment otpora oko y-y: Wy,pl = 628,40cm3
Polumjer tromosti oko y-y: iy = 12,46 cm
Moment tromosti oko z-z: Iz = 603,80 cm4
Elastični moment otpora z-z: Wz, el = 80,50 cm3

Plastični moment otpora z-z: Wz,pl = 125,20 cm3
Polumjer tromosti z-z: iz = 3,35 cm
Polarni moment tromosti: It = 20,12 cm4
Konstanta vitoperenja: =Iw 125,90 ⋅ 103 cm6
235
=fy 275=
n / mm2 27,5 kN / cm
= 2
→ε
fy
235
=ε = 0,924
275
8.4 Dimenzioniranje elementa stupa izloženog tlaku i savijanju ( Nmax )
8.4.1 Klasifikacija
c = h − 2 ⋅ t f − 2 ⋅ r = 300,0 − 3 ⋅ 10,70 − 2 ⋅ 15,0 = 248,60 mm

=t t w= 7,10 mm
c 248,60
= = 35,01
t 7,10
Uvjet za klasu 1
c
≤ 33 ⋅ ε
t
35,01 > 33 ⋅ 0,924 =
30,51
Uvjet za klasu 2

c
≤ 38 ⋅ ε
t
35,01 < 38 ⋅ 0,924= 35,13 → HRBAT KLASE 2
b − t w − 2 ⋅ r 150,0 − 7,10 − 2 ⋅ 15,0

=c = = 56,45 mm
2 2
t= t f= 10,70 mm
c 56,45
= = 5,28
t 10,70
Uvjet za klasu 1
c
≤ 9 ⋅ε
t
5,28 < 9 ⋅ 0,924= 8,32 → POJASNICA KLASE 1

8.4.2.1 Otpornost poprečnog presjeka na tlak
A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
N=
c,Rd N=
pl,Rd = = 1479,78 kN
γ M0 1,0
Uvjet nosivosti
NEd
≤ 1,0
Npl,Rd
27,12
1479,78
8.4.2.2 Otpornost poprečnog presjeka na savijanje
Os y-y

Wy,pl ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

Mpl,y,Rd
= = = 17281,0=
kNcm 172,81 kNm
γ M0 1,0
Uvjet nosivosti
My,Ed
≤ 1,0
Mpl,y, Rd
1,87
172,81
Os z-z
Wz,pl ⋅ fy 125,20 ⋅ 27,5

Mpl,z,Rd
= = = 3443,0=kNcm 34,43 kNm
γ M0 1,0
Uvjet nosivosti
Mz,Ed
≤ 1,0
Mpl,z, Rd
1,49
34,43
8.4.2.3 Otpornost poprečnog presjeka na poprečnu silu
Opterećenje djeluje paralelno s hrptom (smjer z-z)
hw ε
≤ 72 ⋅
tw η
hw = h − 2 ⋅ t f = 300,0 − 2 ⋅ 10,70 = 278,60 mm

t w = 7,10 mm
ε = 0,924
η = 1,2
278,60 0,924
≤ 72 ⋅ → 39,24 < 55,46
7,10 1,2

A v,z = 53,81 − 2 ⋅ 15,0 ⋅ 1,07 + ( 0,710 + 2 ⋅ 1,50 ) ⋅ 1,07 ≥ 1,2 ⋅ 27,86 ⋅ 0,710
=A v,z 25,68 cm2 > 23,74 cm2
A v,z ⋅ fy 25,68 ⋅ 27,5

Vpl,z,Rd
= = = 407,72 kN
3 ⋅ γ M0 3 ⋅ 1,0
Uvjet nosivosti
Vz, Ed
≤ 1,0
Vpl,z,Rd
16,92
407,72
Opterećenje djeluje paralelno s pojasnicama (smjer y-y)
A v,y =A − ∑ ( hw ⋅ t w ) =53,81 − ( 278,60 ⋅ 0,71) =34,03 cm2
A v,y ⋅ fy 34,03 ⋅ 27,5

Vpl,y,Rd
= = = 540,29 kN
3 ⋅ γ M0 3 ⋅ 1,0
Uvjet nosivosti
Vy, Ed
≤ 1,0
Vpl,y,Rd
2,28
540,29
8.4.2.4 Interakcija M-N-V

α β
 My,Ed   Mz,Ed 
  +   ≤ 1,0
 MN,y,Rd   MN,z,Rd 
= Mpl,y,Rd ⋅ (1 − n ) ⋅ (1 − 0,5 ⋅ a ) ≤ Mpl,y,Rd

MN,y,Rd
α = 2,0
β = 5 ⋅ n ≥ 1,0 → β = 5 ⋅ 0,018 = 0,09 < 1,0 ⇒ β = 1,0
NEd 27,12
=n = = 0,018
Npl,Rd 1479,78
=a
( A − 2 ⋅ b ⋅ t f ) ≤ 0,50
A
=a
( 53,81 − 2 ⋅ 15,0 ⋅ 1,07
=
) 0,403 < 0,50
53,81
= Mpl,y,Rd ⋅ (1 − n ) ⋅ (1 − 0,5 ⋅ a ) ≤ Mpl,y,Rd

MN,y,Rd
= 173,81⋅ (1 − 0,018 ) ⋅ (1 − 0,5 ⋅ 0,403

MN,y,Rd = ) 136,29 kNm < 173,81
n ≤ a → 0,018 < 0,403 ⇒ MN,z,Rd

= Mpl,z,Rd
= 34,43 kNm
Uvjet nosivosti
2 1
 1,81   1,49 
0,043 → ZADOVOLJAVA
 136,29  +  34,43  =
   
Oko y-y
Poprečna sila
2,87 kN < 0,5 ⋅ 407,72 =

203,86 kN

Uzdužna sila

27,12 kN < 0,25 ⋅ 1479,78 =

369,94 kN
0,5 ⋅ hw ⋅ t w ⋅ fy
NEd ≤
γ M0
0,5 ⋅ 278,60 ⋅ 7,10 ⋅ 27,5

27,12 kN < 271,98 kN
=
1,0

Oko z-z
Poprečna sila
Vy,Ed ≤ 0,5 ⋅ Vpl,y,Rd
2,28 kN < 0,5 ⋅ 540,29 =

270,14 kN

Uzdužna sila
hw ⋅ t w ⋅ fy
NEd ≤
γ M0
278,60 ⋅ 7,10 ⋅ 27,5

27,12 kN < 543,97 kN
=
1,0

8.4.3 Otpornost elementa

8.4.3.1 Otpornost elementa na izvijanje
Duljine izvijanja

Slika 8.11 – Kritične duljine izvijanja oko osi y-y i osi z-z
L cr ,y =
L cr ,z =
π 2 ⋅ E ⋅ Iy 3,14 2 ⋅ 21000 ⋅ 8356,0

Ncr ,y
= = = 1422,50 kN
L cr ,y 2 1103,402
π 2 ⋅ E ⋅ Iz 3,142 ⋅ 21000 ⋅ 603,80

Ncr ,z
= = = 1422,56 kN
L cr ,z 2 296,602
A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
=λy = = 1,02
Ncr,y 1422,50
A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
=λz = = 1,02
Ncr,z 1422,56

Valjani Ι profil
h 300,0
= = 2,0 > 1,2
b 150,0
=t f 10,70 mm < 100 mm
os y − y → a ⇒ α =0,21
os z − z → b ⇒ α =0,34
Faktor redukcije
Os y-y
1
=κy ≤ 1,0
φy + φy 2 − λy 2
φy = 0,5 ⋅ 1 + α ⋅ ( λy − 0,2 ) + λy 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ (1,02 − 0,2 ) + 1,022  = 1,11
1
κy
= = 0,652 < 1,0
1,11 + 1,112 − 1,022
Os z-z
1
=κz ≤ 1,0
φz + φz 2 − λz 2
φz = 0,5 ⋅ 1 + α ⋅ ( λz − 0,2 ) + λz 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,34 ⋅ (1,02 − 0,2 ) + 1,022  = 1,16
1
κz
= = 0,584 < 1,0
1,16 + 1,162 − 1,022
=κ min
= κ y ,κ z  min[ 0,652, 0,584 ]
κ = 0,584
A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
Nb,Rd =
κ⋅ 0,584 ⋅
= 786,21 kN
=
γ M1 1,1

Uvjet nosivosti
NEd
≤ 1,0
Nb,Rd
27,12
786,21
8.4.3.2 Otpornost elementa na bočno-torzijsko izvijanje
L cr,LT 370,0 cm → razmak između bočnih pridržanja

=
h 30,0
z g= = = 15,0 cm
2 2
k w = k= 1,0
Slika 8.12 – Dijagram momenata savijanja po segmentima
Lijeva strana
M1 1,25
ψ
= = = 0,668
Mmax 1,87
q = 1,28 kN / m
q ⋅ L2 1,28 ⋅ 3,702
µ=
− =
− −1,17
=
8 ⋅ Mmax 8 ⋅ 1,87

Slika 8.13 – Određivanje faktora C1
Očitano:
C1 = 4,50
C2 = 1,97

 2 
π 2 ⋅ E ⋅ Iz   k  Iw ( k ⋅ L ) ⋅ G ⋅ It
2
+ ( C2 ⋅ z g ) − C2 ⋅ z g  =
2
Mcr = C1 ⋅ ⋅   ⋅ +
( k ⋅ L )   k w  Iz π ⋅ E ⋅ Iz
2 2

 
3,14 ⋅ 21000 ⋅ 603,80
2
4,50 ⋅
= ⋅
(1,0 ⋅ 370,0 )
2
 1,0 125,90 ⋅ 103 (1,0 ⋅ 370,0 )2 ⋅ 8100 ⋅ 20,12 

 
( )
2
⋅   ⋅ + + 1,97 ⋅ 15,0 − 1,97 ⋅ 15,0 =
  1,0  603,80 3,142 ⋅ 21000 ⋅ 603,80 
 
= 24461,15
= kNcm 244,61 kNm
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

λLT
= = = 0,841 > 0,4
Mcr 24461,15
Valjani Ι presjek
h 300,0
= = 2,0 → a ⇒ α LT = 0,21
b 150,0
Faktor redukcije
1
=κ LT ≤ 1,0
φLT = 0,5 ⋅ 1 + α LT ⋅ ( λLT − 0,2 ) + λLT 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ ( 0,841 − 0,2 ) + 0,8412  = 0,920
1
κ LT
= = 0,772 < 1,0
0,920 + 0,9202 − 0,8412
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

Mb,Rd =⋅
κ LT 0,772 ⋅
= 12124,14 kNcm =
= 121,24 kNm
γ M1 1,1
Uvjet nosivosti
My,Ed
≤ 1,0
Mb,Rd

1,87
121,24
Desna strana
M1 0,0
ψ
= = = 0
Mmax 1,87
q = 1,28 kN / m
q ⋅ L2 1,28 ⋅ 3,702
µ=
− =
− −1,17
=
8 ⋅ Mmax 8 ⋅ 1,87

Očitano:
C1 = 1,90
C2 = 0,820
 2 
π 2 ⋅ E ⋅ Iz   k  Iw ( k ⋅ L ) ⋅ G ⋅ It
2
( )
2
Mcr = C1 ⋅ ⋅   ⋅ + + C 2 ⋅ z g − C2 ⋅ z g  =
( )
2
k ⋅ L  k
 w z I π 2
⋅ E ⋅ Iz

 
3,14 ⋅ 21000 ⋅ 603,80
2
1,90 ⋅
= ⋅
(1,0 ⋅ 370,0 )
2
 1,0 125,90 ⋅ 103 (1,0 ⋅ 370,0 )2 ⋅ 8100 ⋅ 20,12 

 
( )
2
⋅   ⋅ + + 0,820 ⋅ 15,0 − 0,820 ⋅ 15, 0 =
  1,0  603,80 3,142 ⋅ 21000 ⋅ 603,80 
 
= 18925,80
= kNcm 189,26 kNm
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

λLT
= = = 0,956 > 0,4
Mcr 18925,80
Valjani Ι presjek

h 300,0
= = 2,0 → a ⇒ α LT = 0,21
b 150,0
Faktor redukcije
1
=κ LT ≤ 1,0
φLT = 0,5 ⋅ 1 + α LT ⋅ ( λLT − 0,2 ) + λLT 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ ( 0,956 − 0,2 ) + 0,9562  = 1,04
1
κ LT
= = 0,697 < 1,0
1,04 + 1,042 − 0,9562
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

Mb,Rd =⋅
κ LT 0,697 ⋅
= 10941,46 kNcm =
= 109,41 kNm
γ M1 1,1
Uvjet nosivosti
My,Ed
≤ 1,0
Mb,Rd
1,87
109,41
8.4.3.3 Interakcija M-N (Metoda 2)
1. uvjet
NEd My,Ed Mz,Ed

+ k yy ⋅ + k yz ⋅ ≤ 1,0
A ⋅ fy Wy,pl ⋅ fy Wz,pl ⋅ fy
κy ⋅ κ LT ⋅
γ M1 γ M1 γ M1
2. uvjet
NEd My,Ed Mz,Ed

+ k zy ⋅ + k zz ⋅ ≤ 1,0
κz ⋅ κ LT ⋅
γ M1 γ M1 γ M1

   
k yy = Cmy ⋅  1 + ( λy − 0,2 ) ⋅  ≤ Cmy ⋅  1 + 0,8 ⋅ 
 N   N 
 κ y ⋅ Rk   κ y ⋅ Rk 
 γ M1   γ M1 
k=
yz 0,6 ⋅ k zz
   
 N   N 
k zz = Cmz ⋅  1 − ( 2 ⋅ λz − 0,6 ) ⋅ Ed  ≤ Cmz ⋅  1 + 1,4 ⋅ Ed  → λz > 0,4
 N   N 
 κ z ⋅ Rk   κ z ⋅ Rk 
 γ M1   γ M1 
   
 0,1⋅ λz NEd   0,1 NEd 
k zy =
1− ⋅  ≥ 1− ⋅ 
 z
γ M1   z
γ M1 
   
Određivanje ekvivalentnih faktora momenta Cmy za kritični segment
Ms = 1,35 kNm
Mh = 1,87 kNm
M 1,35
αs =
− s=− −0,722
=
Mh 1,87

M1 0,0
ψ
= = = 0
Mmax 1,87
Cmy = 0,1 − 0,8 ⋅ α s ≥ 0,4

Cmy = 0,1 − 0,8 ⋅ ( −0,722 )= 0,678
Ms = 1,35 kNm
Mh = 1,87 kNm
M 1,35
αs =
− s=− −0,722
=
Mh 1,87
M1 0,0
ψ
= = = 0
Mmax 1,87
CmLT = 0,1 − 0,8 ⋅ α s ≥ 0,4

CmLT = 0,1 − 0,8 ⋅ ( −0,722 )= 0,678
Određivanje ekvivalentnih faktora momenta Cmz

Slika 8.19 – Dijagram momenata savijanja za faktor momenta Cmz
Ms = 1,0 kNm
Mh = 1,49 kNm
M 1,0
αs =
− s=− −0,671
=
Mh 1,49
M1 0,0
ψ
= = = 0
Mmax 1,49
Cmz = 0,1 − 0,8 ⋅ α s ≥ 0,4

Cmz = 0,1 − 0,8 ⋅ ( −0,671)= 0,637
   
 27,12   27,12 
k yy= 0,678 ⋅  1 + (1,02 − 0,2 ) ⋅  ≤ 0,678 ⋅  1 + 0,8 ⋅ 
 1479,78   1479,78 
 0,652 ⋅ 0,652 ⋅
 1,1  
 1,1 
k yy 0,695
= = 0,694
=k yy min
= [0,695, 0,694] 0,694

   
 0,1⋅ 1,02 27,12   0,1 27,12 
k zy =
1− ⋅  ≥ 1− ⋅ 
 ( 0,678 − 0,25 ) 0,584 ⋅ 1479,78   ( 0,678 − 0,25 ) 0,584 ⋅ 1479,78 
 1,1   1,1 

k zy 0,992
= = 0,992
=k zy max
= [0,992, 0,992] 0,992
Interakcijski faktor k zz
   
 27,12   27,12 
k zz= 0,637 ⋅  1 − ( 2 ⋅ 1,02 − 0,6 ) ⋅  ≤ 0,637 ⋅  1 + 1,4 ⋅ 
 1479,78   1479,78 
 0,584 ⋅ 0,584 ⋅
 1,1  
 1,1 
k zz 0,669 > 0,668
=
=k zz min
= [0,669, 0,668] 0,668
Interakcijski faktor k yz
k yz =0,6 ⋅ 0,668 =0,441
1. uvjet
27,12 187,0 149,0

+ 0,694 ⋅ + 0,441⋅ = 0,064 < 1,0
53,81⋅ 27,5 628,40 ⋅ 27,5 125,20 ⋅ 27,5
0,652 ⋅ 0,697 ⋅
1,1 1,1 1,1
→ ZADOVOLJAVA
2. uvjet
27,12 187,0 149,0

+ 0,992 ⋅ + 0,668 ⋅ = 0,083 < 1,0
53,81⋅ 27,5 628,40 ⋅ 27,5 125,20 ⋅ 27,5
0,584 ⋅ 0,697 ⋅
1,1 1,1 1,1
→ ZADOVOLJAVA

8.5 Dimenzioniranje elementa stupa izloženog tlaku i savijanju ( M y,max )
8.5.1 Klasifikacija
c = h − 2 ⋅ t f − 2 ⋅ r = 300,0 − 3 ⋅ 10,70 − 2 ⋅ 15,0 = 248,60 mm

=t t w= 7,10 mm
c 248,60
= = 35,01
t 7,10
Uvjet za klasu 1
c
≤ 33 ⋅ ε
t
35,01 > 33 ⋅ 0,924 =
30,51
Uvjet za klasu 2
c
≤ 38 ⋅ ε
t
35,01 < 38 ⋅ 0,924= 35,13 → HRBAT KLASE 2
b − t w − 2 ⋅ r 150,0 − 7,10 − 2 ⋅ 15,0

=c = = 56,45 mm
2 2
t= t f= 10,70 mm
c 56,45
= = 5,28
t 10,70
Uvjet za klasu 1
c
≤ 9 ⋅ε
t
5,28 < 9 ⋅ 0,924= 8,32 → POJASNICA KLASE 1


A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
N=
c,Rd N=
pl,Rd = = 1479,78 kN
γ M0 1,0
Uvjet nosivosti
NEd
≤ 1,0
Npl,Rd
12,49
1479,78
Os y-y
Wy,pl ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

Mpl,y,Rd
= = = 17281,0=
kNcm 172,81 kNm
γ M0 1,0
Uvjet nosivosti
My,Ed
≤ 1,0
Mpl,y, Rd
4,29
172,81
Os z-z
Wz,pl ⋅ fy 125,20 ⋅ 27,5

Mpl,z,Rd
= = = 3443,0=kNcm 34,43 kNm
γ M0 1,0
Uvjet nosivosti
Mz,Ed
≤ 1,0
Mpl,z, Rd

1,38
34,43
hw ε
≤ 72 ⋅
tw η
hw = h − 2 ⋅ t f = 300,0 − 2 ⋅ 10,70 = 278,60 mm

t w = 7,10 mm
ε = 0,924
η = 1,2
278,60 0,924
≤ 72 ⋅ → 39,24 < 55,46
7,10 1,2
A v,z = 53,81 − 2 ⋅ 15,0 ⋅ 1,07 + ( 0,710 + 2 ⋅ 1,50 ) ⋅ 1,07 ≥ 1,2 ⋅ 27,86 ⋅ 0,710
=A v,z 25,68 cm2 > 23,74 cm2
A v,z ⋅ fy 25,68 ⋅ 27,5

Vpl,z,Rd
= = = 407,72 kN
3 ⋅ γ M0 3 ⋅ 1,0
Uvjet nosivosti
Vz, Ed
≤ 1,0
Vpl,z,Rd
5,80
407,72

A v,y =A − ∑ ( hw ⋅ t w ) =53,81 − ( 278,60 ⋅ 0,71) =34,03 cm2
A v,y ⋅ fy 34,03 ⋅ 27,5

Vpl,y,Rd
= = = 540,29 kN
3 ⋅ γ M0 3 ⋅ 1,0
Uvjet nosivosti
Vy, Ed
≤ 1,0
Vpl,y,Rd
2,12
540,29
α β
  +   ≤ 1,0
 M N,y,Rd   M N,z,Rd 
= Mpl,y,Rd ⋅ (1 − n ) ⋅ (1 − 0,5 ⋅ a ) ≤ Mpl,y,Rd

MN,y,Rd
α = 2,0
β = 5 ⋅ n ≥ 1,0 → β = 5 ⋅ 0,008 = 0,04 < 1,0 ⇒ β = 1,0
NEd 12,49
=n = = 0,008
Npl,Rd 1479,78
=a
( A − 2 ⋅ b ⋅ t f ) ≤ 0,50
A
=a
( 53,81 − 2 ⋅ 15,0 ⋅ 1,07
=
) 0,403 < 0,50
53,81
= Mpl,y,Rd ⋅ (1 − n ) ⋅ (1 − 0,5 ⋅ a ) ≤ Mpl,y,Rd

MN,y,Rd
= 173,81⋅ (1 − 0,008 ) ⋅ (1 − 0,5 ⋅ 0,403

MN,y,Rd = ) 137,68 kNm < 173,81

n ≤ a → 0,008 < 0,403 ⇒ MN,z,Rd

= Mpl,z,Rd
= 34,43 kNm
Uvjet nosivosti
2 1
 4,29   1,38 
 137,68  +  34,43  =
   
Oko y-y
Poprečna sila
5,80 kN < 0,5 ⋅ 407,72 =

203,86 kN

Uzdužna sila
12,49 kN < 0,25 ⋅ 1479,78 =

369,94 kN
0,5 ⋅ hw ⋅ t w ⋅ fy
NEd ≤
γ M0
0,5 ⋅ 278,60 ⋅ 7,10 ⋅ 27,5

12,49 kN < 271,98 kN
=
1,0

Oko z-z
Poprečna sila
2,12 kN < 0,5 ⋅ 540,29 =

270,14 kN


Uzdužna sila
hw ⋅ t w ⋅ fy
NEd ≤
γ M0
278,60 ⋅ 7,10 ⋅ 27,5

12,49 kN < 543,97 kN
=
1,0


Duljine izvijanja
L cr ,y =
L cr ,z =
π 2 ⋅ E ⋅ Iy 3,14 2 ⋅ 21000 ⋅ 8356,0

Ncr ,y
= = = 1422,50 kN
L cr ,y 2 1103,402
π 2 ⋅ E ⋅ Iz 3,142 ⋅ 21000 ⋅ 603,80

Ncr ,z
= = = 1422,56 kN
L cr ,z 2 296,602
A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
=λy = = 1,02
Ncr,y 1422,50
A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
=λz = = 1,02
Ncr,z 1422,56

Valjani Ι profil
h 300,0
= = 2,0 > 1,2
b 150,0
=t f 10,70 mm < 100 mm
os y − y → a ⇒ α =0,21
os z − z → b ⇒ α =0,34
Faktor redukcije
Os y-y
1
=κy ≤ 1,0
φy + φy 2 − λy 2
φy = 0,5 ⋅ 1 + α ⋅ ( λy − 0,2 ) + λy 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ (1,02 − 0,2 ) + 1,022  = 1,11
1
κy
= = 0,652 < 1,0
1,11 + 1,112 − 1,022
Os z-z
1
=κz ≤ 1,0
φz + φz 2 − λz 2
φz = 0,5 ⋅ 1 + α ⋅ ( λz − 0,2 ) + λz 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,34 ⋅ (1,02 − 0,2 ) + 1,022  = 1,16
1
κz
= = 0,584 < 1,0
1,16 + 1,162 − 1,022
=κ min
= κ y ,κ z  min[ 0,652, 0,584 ]
κ = 0,584
A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
Nb,Rd =
κ⋅ 0,584 ⋅
= 786,21 kN
=
γ M1 1,1

Uvjet nosivosti
NEd
≤ 1,0
Nb,Rd
12,49
786,21
L cr,LT 370,0 cm → razmak bočnih pridržanja

=
h 30,0
z g= = = 15,0 cm
2 2
k w = k= 1,0
Lijeva strana
M1 2,86
ψ
= = = 0,667
Mmax 4,29
q = 2,92 kN / m
q ⋅ L2 2,92 ⋅ 3,702
µ=
− =
− −1,16
=
8 ⋅ Mmax 8 ⋅ 4,29

Očitano:
C1 = 4,50
C2 = 1,97

 2 
π 2 ⋅ E ⋅ Iz   k  Iw ( k ⋅ L ) ⋅ G ⋅ It
2
+ ( C2 ⋅ z g ) − C2 ⋅ z g  =
2
Mcr = C1 ⋅ ⋅   ⋅ +
( k ⋅ L )   k w  Iz π ⋅ E ⋅ Iz
2 2

 
3,14 ⋅ 21000 ⋅ 603,80
2
4,50 ⋅
= ⋅
(1,0 ⋅ 370,0 )
2
 
 1,0  125,90 ⋅ 103 (1,0 ⋅ 370,0 ) ⋅ 8100 ⋅ 20,12
2
( )
2

⋅  ⋅ + + 1,97 ⋅ 15,0 − 1,97 ⋅ 15,0 =
  1,0  603,80 3,142 ⋅ 21000 ⋅ 603,80 
 
= 24461,15
= kNcm 244,61 kNm
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

λLT
= = = 0,841 > 0,4
Mcr 24461,15
Valjani Ι presjek
h 300,0
= = 2,0 → a ⇒ α LT = 0,21
b 150,0
Faktor redukcije
1
=κ LT ≤ 1,0
φLT = 0,5 ⋅ 1 + α LT ⋅ ( λLT − 0,2 ) + λLT 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ ( 0,841 − 0,2 ) + 0,8412  = 0,920
1
κ LT
= = 0,772 < 1,0
0,920 + 0,9202 − 0,8412
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

Mb,Rd =⋅
κ LT 0,772 ⋅
= 12124,14 kNcm =
= 121,24 kNm
γ M1 1,1
Uvjet nosivosti
My,Ed
≤ 1,0
Mb,Rd

4,29
121,24
Desna strana
M1 0,0
ψ
= = = 0
Mmax 4,29
q = 2,92 kN / m
q ⋅ L2 2,92 ⋅ 3,702
µ=
− =
− −1,16
=
8 ⋅ Mmax 8 ⋅ 4,29

Očitano:
C1 = 1,90
C2 = 0,820
 2 
π 2 ⋅ E ⋅ Iz   k  Iw ( k ⋅ L ) ⋅ G ⋅ It
2
( )
2
Mcr = C1 ⋅ ⋅   ⋅ + + C 2 ⋅ z g − C2 ⋅ z g  =
( )
2
k ⋅ L  k
 w z I π 2
⋅ E ⋅ Iz

 
3,14 ⋅ 21000 ⋅ 603,80
2
1,90 ⋅
= ⋅
(1,0 ⋅ 370,0 )
2
 ( 1,0 ⋅ 370,0 ) ⋅ 8100 ⋅ 20,12

2 
 1,0  125,90 ⋅ 10 3
( )
2
⋅   ⋅ + + 0,820 ⋅ 15,0 − 0,820 ⋅ 15, 0 =
  1,0  603,80 3,142 ⋅ 21000 ⋅ 603,80 
 
= 18925,80
= kNcm 189,26 kNm
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

λLT
= = = 0,956 > 0,4
Mcr 18925,80
Valjani Ι presjek

h 300,0
= = 2,0 → a ⇒ α LT = 0,21
b 150,0
Faktor redukcije
1
=κ LT ≤ 1,0
φLT = 0,5 ⋅ 1 + α LT ⋅ ( λLT − 0,2 ) + λLT 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ ( 0,956 − 0,2 ) + 0,9562  = 1,04
1
κ LT
= = 0,697 < 1,0
1,04 + 1,042 − 0,9562
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

Mb,Rd =⋅
κ LT 0,697 ⋅
= 10941,46 kNcm =
= 109,41 kNm
γ M1 1,1
Uvjet nosivosti
My,Ed
≤ 1,0
Mb,Rd
4,29
109,41
1. uvjet
NEd My,Ed Mz,Ed

+ k yy ⋅ + k yz ⋅ ≤ 1,0
κy ⋅ κ LT ⋅
γ M1 γ M1 γ M1
2. uvjet
NEd My,Ed Mz,Ed

+ k zy ⋅ + k zz ⋅ ≤ 1,0
κz ⋅ κ LT ⋅
γ M1 γ M1 γ M1

   
k yy = Cmy ⋅  1 + ( λy − 0,2 ) ⋅  ≤ Cmy ⋅  1 + 0,8 ⋅ 
 N   N 
 κ y ⋅ Rk   κ y ⋅ Rk 
 γ M1   γ M1 
k=
yz 0,6 ⋅ k zz
   
 N   N 
 N   N 
 κ z ⋅ Rk   κ z ⋅ Rk 
 γ M1   γ M1 
   
 0,1⋅ λz NEd   0,1 NEd 
k zy =
1− ⋅  ≥ 1− ⋅ 
 z
γ M1   z
γ M1 
   
Ms = 2,86 kNm
Mh = 4,29 kNm
M 2,86
αs =
− s=− −0,667
=
Mh 4,29
M1 0,0
ψ
= = = 0
Mmax 4,29

Cmy = 0,1 − 0,8 ⋅ α s ≥ 0,4

Cmy = 0,1 − 0,8 ⋅ ( −0,667 )= 0,633
Ms = 2,86 kNm
Mh = 4,29 kNm
M 2,86
αs =
− s=− −0,667
=
Mh 4,29
M1 0,0
ψ
= = = 0
Mmax 4,29
CmLT = 0,1 − 0,8 ⋅ α s ≥ 0,4

CmLT = 0,1 − 0,8 ⋅ ( −0,667 )= 0,633

Ms = 0,92 kNm
Mh = 1,38 kNm
M 0,92
αs =
− s=− −0,667
=
Mh 1,38
M1 0,0
ψ
= = = 0
Mmax 1,38
Cmz = 0,1 − 0,8 ⋅ α s ≥ 0,4

Cmz = 0,1 − 0,8 ⋅ ( −0,667 )= 0,633
   
 12,49   12,49 
k yy= 0,633 ⋅  1 + (1,02 − 0,2 ) ⋅  ≤ 0,633 ⋅  1 + 0,8 ⋅ 
 1479,78   1479,78 
 0,652 ⋅ 0,652 ⋅
 1,1  
 1,1 
k yy 0,641
= = 0,641
=k yy min
= [0,641, 0,641] 0,641
   
 0,1⋅ 1,02 12,49   0,1 12,49 
k zy =
1− ⋅  ≥ 1− ⋅ 
 ( 0,633 − 0,25 ) 0,584 ⋅ 1479,78   ( 0,633 − 0,25 ) 0,584 ⋅ 1479,78 
 1,1   1,1 

k zy 0,996
= = 0,996
=k zy max
= [0,996, 0,996] 0,996

   
 12,49   12,49 
k zz= 0,633 ⋅  1 − ( 2 ⋅ 1,02 − 0,6 ) ⋅  ≤ 0,633 ⋅  1 + 1,4 ⋅ 
 1479,78   1479,78 
 0,584 ⋅ 0,584 ⋅
 1,1  
 1,1 
k zz 0,647
= = 0,647
=k zz min
= [0,648, 0,647] 0,647
k yz =0,6 ⋅ 0,647 =0,427
1. uvjet
12,49 429,0 138,0

+ 0,641⋅ + 0,427 ⋅ = 0,053 < 1,0
53,81⋅ 27,5 628,40 ⋅ 27,5 125,20 ⋅ 27,5
0,652 ⋅ 0,697 ⋅
1,1 1,1 1,1
→ ZADOVOLJAVA
2. uvjet
12,49 429,0 138,0

+ 0,996 ⋅ + 0,647 ⋅ = 0,076 < 1,0
53,81⋅ 27,5 628,40 ⋅ 27,5 125,20 ⋅ 27,5
0,584 ⋅ 0,697 ⋅
1,1 1,1 1,1
→ ZADOVOLJAVA
8.6 Dimenzioniranje elementa stupa izloženog tlaku i savijanju ( Mz,max )
8.6.1 Klasifikacija
c = h − 2 ⋅ t f − 2 ⋅ r = 300,0 − 3 ⋅ 10,70 − 2 ⋅ 15,0 = 248,60 mm

=t t w= 7,10 mm
c 248,60
= = 35,01
t 7,10

Uvjet za klasu 1
c
≤ 33 ⋅ ε
t
35,01 > 33 ⋅ 0,924 =
30,51
Uvjet za klasu 2
c
≤ 38 ⋅ ε
t
35,01 < 38 ⋅ 0,924= 35,13 → HRBAT KLASE 2
b − t w − 2 ⋅ r 150,0 − 7,10 − 2 ⋅ 15,0

=c = = 56,45 mm
2 2
t= t f= 10,70 mm
c 56,45
= = 5,28
t 10,70
Uvjet za klasu 1
c
≤ 9 ⋅ε
t
5,28 < 9 ⋅ 0,924= 8,32 → POJASNICA KLASE 1

A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
N=
c,Rd N=
pl,Rd = = 1479,78 kN
γ M0 1,0
Uvjet nosivosti

NEd
≤ 1,0
Npl,Rd
12,0
1479,78
Os y-y
Wy,pl ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

Mpl,y,Rd
= = = 17281,0=
kNcm 172,81 kNm
γ M0 1,0
Uvjet nosivosti
My,Ed
≤ 1,0
Mpl,y, Rd
1,58
172,81
Os z-z
Wz,pl ⋅ fy 125,20 ⋅ 27,5

Mpl,z,Rd
= = = 3443,0=kNcm 34,43 kNm
γ M0 1,0
Uvjet nosivosti
Mz,Ed
≤ 1,0
Mpl,z, Rd
3,87
34,43
hw ε
≤ 72 ⋅
tw η

hw = h − 2 ⋅ t f = 300,0 − 2 ⋅ 10,70 = 278,60 mm

t w = 7,10 mm
ε = 0,924
η = 1,2
278,60 0,924
≤ 72 ⋅ → 39,24 < 55,46
7,10 1,2
A v,z = 53,81 − 2 ⋅ 15,0 ⋅ 1,07 + ( 0,710 + 2 ⋅ 1,50 ) ⋅ 1,07 ≥ 1,2 ⋅ 27,86 ⋅ 0,710
=A v,z 25,68 cm2 > 23,74 cm2
A v,z ⋅ fy 25,68 ⋅ 27,5

Vpl,z,Rd
= = = 407,72 kN
3 ⋅ γ M0 3 ⋅ 1,0
Uvjet nosivosti
Vz, Ed
≤ 1,0
Vpl,z,Rd
2,42
407,72
A v,y =A − ∑ ( hw ⋅ t w ) =53,81 − ( 278,60 ⋅ 0,71) =34,03 cm2
A v,y ⋅ fy 34,03 ⋅ 27,5

Vpl,y,Rd
= = = 540,29 kN
3 ⋅ γ M0 3 ⋅ 1,0
Uvjet nosivosti

Vy, Ed
≤ 1,0
Vpl,y,Rd
5,93
540,29
α β
  +   ≤ 1,0
 M N,y,Rd   M N,z,Rd 
= Mpl,y,Rd ⋅ (1 − n ) ⋅ (1 − 0,5 ⋅ a ) ≤ Mpl,y,Rd

MN,y,Rd
α = 2,0
β = 5 ⋅ n ≥ 1,0 → β = 5 ⋅ 0,008 = 0,04 < 1,0 ⇒ β = 1,0
NEd 12,0
=n = = 0,008
Npl,Rd 1479,78
=a
( A − 2 ⋅ b ⋅ t f ) ≤ 0,50
A
=a
( 53,81 − 2 ⋅ 15,0 ⋅ 1,07
=
) 0,403 < 0,50
53,81
= Mpl,y,Rd ⋅ (1 − n ) ⋅ (1 − 0,5 ⋅ a ) ≤ Mpl,y,Rd

MN,y,Rd
= 173,81⋅ (1 − 0,008 ) ⋅ (1 − 0,5 ⋅ 0,403

MN,y,Rd = ) 137,68 kNm < 173,81
n ≤ a → 0,008 < 0,403 ⇒ MN,z,Rd
= Mpl,z,Rd
= 34,43 kNm
Uvjet nosivosti
2 1
 1,58   3,87 
 136,29  +  34,43  =
   
Oko y-y
Poprečna sila

2,42 kN < 0,5 ⋅ 407,72 =

203,86 kN

Uzdužna sila
12,0 kN < 0,25 ⋅ 1479,78 =

369,94 kN
0,5 ⋅ hw ⋅ t w ⋅ fy
NEd ≤
γ M0
0,5 ⋅ 278,60 ⋅ 7,10 ⋅ 27,5

12,0 kN < 271,98 kN
=
1,0

Oko z-z
Poprečna sila
3,87 kN < 0,5 ⋅ 540,29 =

270,14 kN

Uzdužna sila
hw ⋅ t w ⋅ fy
NEd ≤
γ M0
278,60 ⋅ 7,10 ⋅ 27,5

12,0 kN < 543,97 kN
=
1,0



Duljine izvijanja
L cr ,y =
L cr ,z =
π 2 ⋅ E ⋅ Iy 3,14 2 ⋅ 21000 ⋅ 8356,0

Ncr ,y
= = = 1422,50 kN
L cr ,y 2 1103,402
π 2 ⋅ E ⋅ Iz 3,142 ⋅ 21000 ⋅ 603,80

Ncr ,z
= = = 1422,56 kN
L cr ,z 2 296,602
A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
=λy = = 1,02
Ncr,y 1422,50
A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
=λz = = 1,02
Ncr,z 1422,56
Valjani Ι profil
h 300,0
= = 2,0 > 1,2
b 150,0
=t f 10,70 mm < 100 mm
os y − y → a ⇒ α =0,21
os z − z → b ⇒ α =0,34
Faktor redukcije

Os y-y
1
=κy ≤ 1,0
φy + φy 2 − λy 2
φy = 0,5 ⋅ 1 + α ⋅ ( λy − 0,2 ) + λy 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ (1,02 − 0,2 ) + 1,022  = 1,11
1
κy
= = 0,652 < 1,0
1,11 + 1,112 − 1,022
Os z-z
1
=κz ≤ 1,0
φz + φz 2 − λz 2
φz = 0,5 ⋅ 1 + α ⋅ ( λz − 0,2 ) + λz 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,34 ⋅ (1,02 − 0,2 ) + 1,022  = 1,16
1
κz
= = 0,584 < 1,0
1,16 + 1,162 − 1,022
=κ min
= κ y ,κ z  min[ 0,652, 0,584 ]
κ = 0,584
A ⋅ fy 53,81⋅ 27,5
Nb,Rd =
κ⋅ 0,584 ⋅
= 786,21 kN
=
γ M1 1,1
Uvjet nosivosti
NEd
≤ 1,0
Nb,Rd
12,0
786,21
L cr,LT 370,0 cm → razmak bočnih pridržanja

=

h 30,0
z g= = = 15,0 cm
2 2
k w = k= 1,0
Lijeva strana
M1 1,05
ψ
= = = 0,665
Mmax 1,58
q = 1,08 kN / m
q ⋅ L2 1,08 ⋅ 3,702
µ=
− =
− −1,17
=
8 ⋅ Mmax 8 ⋅ 1,58

Očitano:
C1 = 4,50
C2 = 1,97
 2 
π 2 ⋅ E ⋅ Iz   k  Iw ( k ⋅ L ) ⋅ G ⋅ It
2
+ ( C2 ⋅ z g ) − C2 ⋅ z g  =
2
Mcr = C1 ⋅ ⋅   ⋅ +
( k ⋅ L )   k w  Iz π ⋅ E ⋅ Iz
2 2

 
3,14 ⋅ 21000 ⋅ 603,80
2
4,50 ⋅
= ⋅
(1,0 ⋅ 370,0 )
2
 1,0 125,90 ⋅ 103 (1,0 ⋅ 370,0 )2 ⋅ 8100 ⋅ 20,12 

 
+ (1,97 ⋅ 15,0 ) − 1,97 ⋅ 15,0 =
2

⋅  ⋅ + 
  1,0  603,80 3,14 2 ⋅ 21000 ⋅ 603,80 
 
= 24461,15
= kNcm 244,61 kNm
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

λLT
= = = 0,841 > 0,4
Mcr 24461,15
Valjani Ι presjek

h 300,0
= = 2,0 → a ⇒ α LT = 0,21
b 150,0
Faktor redukcije
1
=κ LT ≤ 1,0
φLT = 0,5 ⋅ 1 + α LT ⋅ ( λLT − 0,2 ) + λLT 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ ( 0,841 − 0,2 ) + 0,8412  = 0,920
1
κ LT
= = 0,772 < 1,0
0,920 + 0,9202 − 0,8412
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

Mb,Rd =⋅
κ LT 0,772 ⋅
= 12124,14 kNcm =
= 121,24 kNm
γ M1 1,1
Uvjet nosivosti
My,Ed
≤ 1,0
Mb,Rd
1,58
121,24
Desna strana
M1 0,0
ψ
= = = 0
Mmax 1,87
q = 1,08 kN / m
q ⋅ L2 1,08 ⋅ 3,702
µ=
− =
− −1,17
=
8 ⋅ Mmax 8 ⋅ 1,58

Očitano:
C1 = 1,90
C2 = 0,820

 2 
π 2 ⋅ E ⋅ Iz   k  Iw ( k ⋅ L ) ⋅ G ⋅ It
2
+ ( C2 ⋅ z g ) − C2 ⋅ z g  =
2
Mcr = C1 ⋅ ⋅   ⋅ +
( k ⋅ L )   k w  Iz π ⋅ E ⋅ Iz
2 2

 
3,14 ⋅ 21000 ⋅ 603,80
2
1,90 ⋅
= ⋅
(1,0 ⋅ 370,0 )
2
 1,0 125,90 ⋅ 103 (1,0 ⋅ 370,0 )2 ⋅ 8100 ⋅ 20,12 

 
( )
2
⋅   ⋅ + + 0,820 ⋅ 15,0 − 0,820 ⋅ 15, 0 =
  1,0  603,80 3,142 ⋅ 21000 ⋅ 603,80 
 
= 18925,80
= kNcm 189,26 kNm
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

λLT
= = = 0,956 > 0,4
Mcr 18925,80
Valjani Ι presjek
h 300,0
= = 2,0 → a ⇒ α LT = 0,21
b 150,0
Faktor redukcije
1
=κ LT ≤ 1,0
φLT = 0,5 ⋅ 1 + α LT ⋅ ( λLT − 0,2 ) + λLT 2  = 0,5 ⋅ 1 + 0,21⋅ ( 0,956 − 0,2 ) + 0,9562  = 1,04
1
κ LT
= = 0,697 < 1,0
1,04 + 1,042 − 0,9562
Wpl,y ⋅ fy 628,40 ⋅ 27,5

Mb,Rd =⋅
κ LT 0,697 ⋅
= 10941,46 kNcm =
= 109,41 kNm
γ M1 1,1
Uvjet nosivosti
My,Ed
≤ 1,0
Mb,Rd

1,58
109,41
1. uvjet
NEd My,Ed Mz,Ed

+ k yy ⋅ + k yz ⋅ ≤ 1,0
κy ⋅ κ LT ⋅
γ M1 γ M1 γ M1
2. uvjet
NEd My,Ed Mz,Ed

+ k zy ⋅ + k zz ⋅ ≤ 1,0
κz ⋅ κ LT ⋅
γ M1 γ M1 γ M1
1. uvjet
NEd My,Ed Mz,Ed

+ k yy ⋅ + k yz ⋅ ≤ 1,0
κy ⋅ κ LT ⋅
γ M1 γ M1 γ M1
2. uvjet
NEd My,Ed Mz,Ed

+ k zy ⋅ + k zz ⋅ ≤ 1,0
κz ⋅ κ LT ⋅
γ M1 γ M1 γ M1
   
k yy = Cmy ⋅  1 + ( λy − 0,2 ) ⋅  ≤ Cmy ⋅  1 + 0,8 ⋅ 
 N   N 
 κ y ⋅ Rk   κ y ⋅ Rk 
 γ M1   γ M1 

k=
yz 0,6 ⋅ k zz
   
 N   N 
 N   N 
 κ z ⋅ Rk   κ z ⋅ Rk 
 γ M1   γ M1 
   
 0,1⋅ λz NEd   0,1 NEd 
k zy =
1− ⋅  ≥ 1− ⋅ 
 z
γ M1   z
γ M1 
   
Ms = 1,05 kNm
Mh = 1,58 kNm
M 1,05
αs =
− s=− −0,665
=
Mh 1,58
M1 0,0
ψ
= = = 0
Mmax 1,58
Cmy = 0,1 − 0,8 ⋅ α s ≥ 0,4

Cmy = 0,1 − 0,8 ⋅ ( −0,665 )= 0,632

Ms = 1,05 kNm
Mh = 1,58 kNm
M 1,05
αs =
− s=− −0,665
=
Mh 1,58
M1 0,0
ψ
= = = 0
Mmax 1,58
CmLT = 0,1 − 0,8 ⋅ α s ≥ 0,4

CmLT = 0,1 − 0,8 ⋅ ( −0,665 )= 0,632
Ms = 2,58 kNm
Mh = 3,87 kNm

M 2,58
αs =
− s=− −0,667
=
Mh 3,87
M1 0,0
ψ
= = = 0
Mmax 3,87
Cmz = 0,1 − 0,8 ⋅ α s ≥ 0,4

Cmz = 0,1 − 0,8 ⋅ ( −0,667 )= 0,633
   
 12,0   12,0 
k yy= 0,632 ⋅  1 + (1,02 − 0,2 ) ⋅  ≤ 0,632 ⋅  1 + 0,8 ⋅ 
 1479,78   1479,78 
 0,652 ⋅ 0,652 ⋅
 1,1  
 1,1 
k yy 0,639
= = 0,639
=k yy min
= [0,639, 0,639] 0,639
   
 0,1⋅ 1,02 12,0   0,1 12,0 
k zy =
1− ⋅  ≥ 1− ⋅ 
 ( 0,632 − 0,25 ) 0,584 ⋅ 1479,78   ( 0,632 − 0,25 ) 0,584 ⋅ 1479,78 
 1,1   1,1 

k zy 0,996
= = 0,996
=k zy max
= [0,996, 0,996] 0,996
   
 12,0   12,0 
k zz= 0,633 ⋅  1 − ( 2 ⋅ 1,02 − 0,6 ) ⋅  ≤ 0,633 ⋅  1 + 1,4 ⋅ 
 1479,78   1479,78 
 0,584 ⋅ 0,584 ⋅
 1,1  
 1,1 
k zz 0,647
= = 0,647
=k zz max
= [0,647, 0,647] 0,647

k yz =0,6 ⋅ 0,647 =0,427
1. uvjet
12,0 158,0 387,0

+ 0,639 ⋅ + 0,427 ⋅ = 0,076 < 1,0
53,81⋅ 27,5 628,40 ⋅ 27,5 125,20 ⋅ 27,5
0,652 ⋅ 0,697 ⋅
1,1 1,1 1,1
→ ZADOVOLJAVA
2. uvjet
12,0 158,0 387,0

+ 0,996 ⋅ + 0,647 ⋅ = 0,110 < 1,0
53,81⋅ 27,5 628,40 ⋅ 27,5 125,20 ⋅ 27,5
0,584 ⋅ 0,697 ⋅
1,1 1,1 1,1
→ ZADOVOLJAVA
9 Granično stanje uporabljivosti

Mjerodavna kombinacija djelovanja koja rezultira najvećim vertikalnim pomakom
1. Kombinacija (Stalno + snijeg 1 + vjetar 3)
Maksimalna vertikalni pomak u polovici raspona okvira i pripadajući horizontalni pomak
δ V,max = 40,0 mm
δ H = 34,0 mm

Slika 9.1 – Prikaz rezultantnih pomaka konstrukcije mjerodavne kombinacije
Mjerodavna kombinacija djelovanja koja rezultira najvećim horizontalnim pomakom
qd = γ G ⋅ gk + γ Q ⋅ w 3,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ s1,k
δ V = 32,0 mm
δ H,max = 49,0 mm
Slika 9.2 – Prikaz rezultantnih pomaka konstrukcije mjerodavne kombinacije
9.1 Provjera dopuštenih progiba

9.1.1 Vertikalni pomak rešetke
L
δV ≤
200

25000
40,0 mm < =125,0 → ZADOVOLJAVA
200
9.1.2 Horizontalni pomak okvira
H
δH ≤
150
7400
49,0 mm < = 49,33 → ZADOVOLJAVA
150
10 Proračun spoja
1. Kombinacija (Stalno + snijeg 1 + vjetar 3)
Slika 10.1 – Maximalna uzdužna sila u stupu

Slika 10.2 – Pripadajući moment savijanja u stupu
qd = γ G ⋅ Gk + γ Q ⋅ W3,k + γ Q ⋅ψ 0,2 ⋅ S1,k

Slika 10.4 – Pripadajuća uzdužna sila u stupu
Slika 10.5 – Maksimalni moment savijanja stupa
10.2 Karakteristike spoja

Slika 10.7 – Prikaz spoja stupa i temelja
Slika 10.8 – Prikaz spoja stupa i temelja sa sidrenjem
Tabela 10.1 – Geometrijske karakteristike elemenata spoja
Geometrijske karakteristike
Stup IPE 300 Čelna ploča Sidreni vijci M 24 Temeljna stopa
h = 300,0 mm hp = 500,0 mm d = 24,0 mm hf = 900,0 mm
b = 150,0 mm bp = 350,0 mm d0 = 26,0 mm b f = 600 mm
t w = 7,10 mm t pl = 30,0 mm A s = 353,0 mm2 t emelj = 1000,0 mm

t f = 10,70 mm
r = 15,0 mm
A = 53,81 cm2
Iy = 8356,0 cm4
Tabela 10.2 – Mehaničke karakteristike elemenata spoja
Mehaničke karakteristike
Stup IPE 300 Čelna ploča Sidreni vijci M 24 Temeljna stopa
Čelik S 275 Čelik S 275 Klasa 5,6 Beton C20/25
fy = 275 N / mm2 fy = 275 N / mm2 fyb = 300 N / mm2 fck = 20 N / mm2
fu = 430 N / mm2 fu = 430 N / mm2 fu = 500 N / mm2
Kvaliteta zavara
fub = 430 N / mm2
10.3 Proračun spoja stupa i temelja ( Nmax )
10.3.1 Dio u vlaku
Vlačna otpornost dva sidrena vijka
fyb ⋅ A s 320 ⋅ 353,0

F2s,Rd =
2 ⋅ Fs,Rd =
2⋅ 2⋅
= 180736 N =
= 180,74 kN
γ M2 1,25
Otpornost temeljne ploče na savijanje opterećena vlačnom silom iz sidrenig vijaka
Wel ⋅ fy b ⋅ t 2 ⋅ fy 350,0 ⋅ 30,02 ⋅ 275

Fp,Rd = = = = 240625,0 N= 240,0 kN > F2s,Rd = 180,74 kN
m ⋅ γ M0 6 ⋅ m ⋅ γ M0 6 ⋅ 60 ⋅ 1,0
10.3.2 Dio u tlaku
Efektivni poprečni presjek temeljnog bloka
a + 2 ⋅= ar 500,0 + 2 ⋅ 400
= 1300,0 mm
5 ⋅ a = 5 ⋅ 500,0 = 2500,0 mm 
 
a1 min
=   1300,0 mm
 a + =h 500,0 + 1000,0
= 1500,0 mm 
5 ⋅ b = 5 ⋅ 1150,0 = 5750,0 mm 

b + 2 ⋅=br 350,0 + 2 ⋅ 400= 1150 mm

5 ⋅ b = 5 ⋅ 350,0 = 1750,0 mm 
 
b1 min
=   1150,0 mm
 b + =h 350,0 + 1000,0
= 1350,0 mm 
5 ⋅ a = 5 ⋅ 1300,0 = 5750,0 mm 
Faktor koncentracije napona je
a1 ⋅ b1 1300,0 ⋅ 1150,0
=kj = = 2,92
a ⋅b 500,0 ⋅ 350,0
Čvrstoća betona ispod temeljne ploče
0,67 ⋅ k1 ⋅ fck 0,67 ⋅ 2,92 ⋅ 20,0

=fj = = 26,09 N / mm2
γc 1,50
Efektivna širina c krute ploče uokolo presjeka stupa je
fy 275
c=
t⋅ 30 ⋅
= 56,23 mm
=
3 ⋅ fj ⋅ γ M0 3 ⋅ 26,09 ⋅ 1,0
Sila u tlačnom dijelu, koja se prenosi kontaktom između temeljne ploče i betonskog bloka, izvodi se iz
ravnoteže sila
FEd= A eff ⋅ fj − F2s,Rd
Efektivna površina dijela u tlaku
FEd + F2s,Rd 176,22 ⋅ 103 + 180,74 ⋅ 103

=A eff = = 13681,87 mm2
fj 26,09
Širina efektivne površine
13681,87
=beff = 52,10 mm
150,0 + 2 ⋅ 56,23
Krak sila u tlačnom dijelu
hc b 300,0 52,10
dc = + c − eff = + 56,23 − = 180,18 mm
2 2 2 2
Otpornost na savijanje temeljne ploče izvedena je iz uvjeta ravnoteže momenata

MRd
= F2s,Rd ⋅ db + A eff ⋅ fj ⋅ dc
MRd= 180,74 ⋅ 103 ⋅ 210,0 + 13681,87 ⋅ 26,09 ⋅ 180,18

= 102,27 ⋅ 106 Nmm
= 102,27 kNm
Otpornost na savijanje stope stupa opterećene uzdužnom silom 176,22 kN je 102,27 kNm. Otpornost
poprečnog presjeka stupa je veća od otpornosti stope stupa.
10.3.3 Proračun zavara
Slika 10.9 – Prikaz zavara stupa i čelne ploče
Duljine zavara
L w1 = 248,60 mm
L w2 = 150,0 mm
L w3 = 56,45 mm
Debljine zavara
a w,min = 3,0 mm
a w,max = 0,7 ⋅ t min = 0,7 ⋅ 7,10 = 4,97 mm
a w,usvojeno = 4,0 mm
Geometrijske karakteristike zavara

Površina zavara
Ukupna
A w= 0,40 ⋅ ( 2 ⋅ 15,0 + 4 ⋅ 5,65 + 2 ⋅ 24,86=

) 40,92 cm2
Uz hrbat
A ww= 0,40 ⋅ 2 ⋅ 24,86

= 19,89 cm2
Normalno naprezanje
NEd 176,22
σ=
⊥ = = 4,31 kN / cm2
Aw 40,92
Posmično naprezanje
Vz,Ed 16,92
τ
= = = 0,851 kN / cm2
A ww 19,89
Ekvivalentno naprezanje
σ w,Ed
= σ ⊥ 2 + 3 ⋅τ=

2
4,312 + 3 ⋅ 0,851
=2
4,56 kN / cm2
Proračunska otpornost zavara
fu 43,0
σ w,Rd
= = = 40,47 kN / cm2
β w ⋅ γ M2 0,85 ⋅ 1,25
0,9 ⋅ fu 0,9 ⋅ 43,0

= = 30,96 kN / cm2
γ M2 1,25
σ w,Ed
≤ 1,0
σ w,Rd
4,56
40,47

σ⊥
≤ 1,0
0,9 ⋅ fu
γ M2
4,31
30,96
10.4 Proračun spoja stupa i temelja ( Mmax )
10.4.1 Dio u vlaku
Vlačna otpornost dva sidrena vijka
fyb ⋅ A s 320 ⋅ 353,0

F2s,Rd =
2 ⋅ Fs,Rd =
2⋅ 2⋅
= 180736 N =
= 180,74 kN
γ M2 1,25
Otpornost temeljne ploče na savijanje opterećena vlačnom silom iz sidrenig vijaka
Wel ⋅ fy b ⋅ t 2 ⋅ fy 350,0 ⋅ 30,02 ⋅ 275

Fp,Rd = = = = 240625,0 N= 240,0 kN > F2s,Rd = 180,74 kN
m ⋅ γ M0 6 ⋅ m ⋅ γ M0 6 ⋅ 60 ⋅ 1,0
10.4.2 Dio u tlaku
Efektivni poprečni presjek temeljnog bloka
a + 2 ⋅= ar 500,0 + 2 ⋅ 400
= 1300,0 mm
5 ⋅ a = 5 ⋅ 500,0 = 2500,0 mm 
 
a1 min
=   1300,0 mm
 a + =h 500,0 + 1000,0
= 1500,0 mm 
5 ⋅ b = 5 ⋅ 1150,0 = 5750,0 mm 
b + 2 ⋅=br 350,0 + 2 ⋅ 400= 1150 mm

5 ⋅ b = 5 ⋅ 350,0 = 1750,0 mm 
 
b1 min
=   1150,0 mm
 b + =h 350,0 + 1000,0
= 1350,0 mm 
5 ⋅ a = 5 ⋅ 1300,0 = 5750,0 mm 
Faktor koncentracije napona je
a1 ⋅ b1 1300,0 ⋅ 1150,0
=kj = = 2,92
a⋅b 500,0 ⋅ 350,0
Čvrstoća betona ispod temeljne ploče

0,67 ⋅ k1 ⋅ fck 0,67 ⋅ 2,92 ⋅ 20,0

=fj = = 26,09 N / mm2
γc 1,50
Efektivna širina c krute ploče uokolo presjeka stupa je
fy 275
c=
t⋅ 30 ⋅
= 56,23 mm
=
3 ⋅ fj ⋅ γ M0 3 ⋅ 26,09 ⋅ 1,0
Sila u tlačnom dijelu, koja se prenosi kontaktom između temeljne ploče i betonskog bloka, izvodi se iz
ravnoteže sila
FEd= A eff ⋅ fj − F2s,Rd
Efektivna površina dijela u tlaku
FEd + F2s,Rd 145,85 ⋅ 103 + 180,74 ⋅ 103

=A eff = = 12517,82 mm2
fj 26,09
Širina efektivne površine
12517,82
=beff = 47,69 mm
150,0 + 2 ⋅ 56,23
Krak sila u tlačnom dijelu
hc b 300,0 47,69
dc = + c − eff = + 56,23 − = 182,39 mm
2 2 2 2
Otpornost na savijanje temeljne ploče izvedena je iz uvjeta ravnoteže momenata
MRd
= F2s,Rd ⋅ db + A eff ⋅ fj ⋅ dc
MRd= 180,74 ⋅ 103 ⋅ 210,0 + 12517,82 ⋅ 26,09 ⋅ 182,39= 97,52 ⋅ 106 Nmm= 97,52 kNm
Otpornost na savijanje stope stupa opterećene uzdužnom silom 145,85 kN je 97,52 kNm. Otpornost
poprečnog presjeka stupa je veća od otpornosti stope stupa.

Slika 10.10 – Prikaz zavara stupa i čelne ploče
Duljine zavara
L w1 = 248,60 mm
L w2 = 150,0 mm
L w3 = 56,45 mm
Debljine zavara
a w,min = 3,0 mm
a w,max = 0,7 ⋅ t min = 0,7 ⋅ 7,10 = 4,97 mm
a w,usvojeno = 4,0 mm
Geometrijske karakteristike zavara
Površina zavara
Ukupna
A w= 0,40 ⋅ ( 2 ⋅ 15,0 + 4 ⋅ 5,65 + 2 ⋅ 24,86=

) 40,92 cm2
Uz hrbat
A ww= 0,40 ⋅ 2 ⋅ 24,86

= 19,89 cm2

Normalno naprezanje
NEd 145,85
σ=
⊥ = = 3,56 kN / cm2
Aw 40,92
Vz,Ed 28,18
τ
= = = 1,42 kN / cm2
A ww 19,89
σ w,Ed
= σ ⊥ 2 + 3 ⋅τ=

2
3,562 + 3 ⋅ 1,42
= 2
4,33 kN / cm2
fu 43,0
σ w,Rd
= = = 40,47 kN / cm2
β w ⋅ γ M2 0,85 ⋅ 1,25
0,9 ⋅ fu 0,9 ⋅ 43,0

= = 30,96 kN / cm2
γ M2 1,25
σ w,Ed
≤ 1,0
σ w,Rd
4,33
40,47
σ⊥
≤ 1,0
0,9 ⋅ fu
γ M2
3,56
30,96
10.5 Proračun spoja rešetke


Slika 10.11 – Prikaz detalja spoja elemenata ispune i gornjeg pojasa
10.5.1.1 Zavar 1
Mjerdavne sile
NEd1 = 128,04 kN
NEd2 = 299,13 kN
Slika 10.12 – Razlika uzdužnih sila u gornjem pojasu na mjestu spoja
Duljine zavara
L w1 = 511,7 mm
Debljina zavara
a w1= 4,0 mm > a w,min= 3,0 mm

Površina zavara
A w1 =2 ⋅ a w1 ⋅ lw1 =2 ⋅ 0,40 ⋅ 51,17 =40,94 cm2
Moment otpora zavara
a ⋅l 2 0,40 ⋅ 51,172
Ww1 =
2 ⋅ w1 w1 =
2⋅ 349,12 cm3
=
6 6
S1 − S 2 299,13 − 128,04
=τ = = 4,18 kN / cm2
A w1 40,94
Normalno naprezanje
0,40 
(=
S1 − S 2 ) ⋅ e1
( 299,13 − 128,04 ) ⋅  7,50 +

 = 2 
=σ⊥ 3,77 kN / cm2
Ww1 349,12
σ w,Ed
= σ ⊥ 2 + 3 ⋅τ=

2
3,772 + 3 ⋅ 4,18
= 2
8,16 kN / cm2
fu 43,0
σ w,Rd
= = = 40,47 kN / cm2
β w ⋅ γ M2 0,85 ⋅ 1,25
0,9 ⋅ fu 0,9 ⋅ 43,0

= = 30,96 kN / cm2
γ M2 1,25
σ w,Ed
≤ 1,0
σ w,Rd
8,16
40,47

σ⊥
≤ 1,0
0,9 ⋅ fu
γ M2
3,77
30,96
10.5.1.3 Zavar 2
Mjerodavna sila
NEd = 100,97 kN
Slika 10.13 – Prikaz mjerodavne uzdužne sile u elementu ispune
Duljine zavara
L w2 = 10,0 mm
Debljina zavara
a w2= 4,0 mm > a w,min= 3,0 mm
Površina zavara
A w2 =2 ⋅ a w2 ⋅ lw2 =2 ⋅ 0,40 ⋅ 10,0 =8,0 cm2
NEd 100,97
τ
= = = 12,62 kN / cm2
A w2 8,0

σ w,Ed= τ=
 12,62 kN / cm2
fu 43,0
σ w,Rd
= = = 40,47 kN / cm2
β w ⋅ γ M2 0,85 ⋅ 1,25
σ w,Ed
≤ 1,0
σ w,Rd
12,62
40,47
10.5.1.5 Zavar 3
Mjerodavna sila
NEd = 173,23 kN
Slika 10.14 – Prikaz mjerodavne uzdužne sile u elementu ispune
Duljine zavara
L w3 = 10,0 mm
Debljina zavara
a w3= 4,0 mm > a w,min= 3,0 mm

Površina zavara
A w3 =2 ⋅ a w3 ⋅ lw3 =2 ⋅ 0,40 ⋅ 10,0 =8,0 cm2
NEd 173,23
τ
= = = 21,65 kN / cm2
A w3 8,0
σ w,Ed= τ=
 21,65 kN / cm2
fu 43,0
σ w,Rd
= = = 40,47 kN / cm2
β w ⋅ γ M2 0,85 ⋅ 1,25
σ w,Ed
≤ 1,0
σ w,Rd
21,65
40,47

11 Zaključak
U ovom zadatku, bilo je potrebno dimenzionirati elemente čelične hale, na mjerodavna opterećenja
po pravilima Eurocode-a. Za glavne elemente okvira korišteni su toplovaljani europski profili, a za
sekundarne elemente konstrukcije hladnooblikovani profili. Za pokrov i oblogu zidova prišlo se odabiru
krovnih i zidnih panela ispunjenih termoizolacijom i obloženih čeličnim trapeznim limom. Nakon
provedene statičke analize svih djelovanja na konstrukciju i proračuna kombinacija, dobivene su rezne
sile mjerodavne za dimenzioniranje elemenata konstrukcije. Elementi konstrukcije provjeravani su na
pritisnu i na odižuću kombinaciju, izuzev glavnih nosivih stupova okvira, gdje je vrijednost reznih sila
odižuće kombinacije zanemariva.
Spojevi ispune i pojaseva u čvorovima rešetke izvedeni su preko spojnih ploča sa zavarima. Spoj
stupa sa temeljem riješen je preko čelične temeljne ploče i sidrenja sidrenih vijaka u betonski temelj, što
se smatra dovoljno upetim. Stabilizacija konstrukcije osigurana je sa dva horizontalna i dva vertikalna
sprega, dimenzionirana na najveću vlačnu silu, dobivenu iz mjerodavne analize opterećenja na zabat.
Specifičnost ovog zadatka jest upotreba hladnooblikovanih profila za sekundarne elemente
konstrukcije. Proračun podrožnice i zidnog nosača provodio se prema EN 1993-1-3, gdje je greda
razmatrana kao pridržana u gornjoj pojasnici. Osim otpornosti poprečnog presjeka, kod stabilnosti grede
posebnu pozornost ima slobodna pojasnica u tlaku. S obzirom da ona nije pridržana, EN 1993-1-3
objašnjava taj problem i preporučuje smjernice za što boljim rješavanjem problema na razini poprečnog
presjeka i na razini elementa. Općenito, razlog i upotreba hladnooblikovanih Z, C, Σ profila za
sekundarne elemente u praksi je taj da se čelik kao najpouzdaniji materijal u građevinarstvu iskoristi što
efikasnije i kvalitetnije uz dovoljno zadržavanje rezerve sigurnosti.

12 Grafički prilozi
12.1 Radionički nacrt okvira Mj 1:20; 1:5

13 Literatura
EN 1990:2002/A1. (2005). Eurocode - Basis of structural design
EN 1991-1-1. (2002). Eurocode 1: Actions on structures - Part 1-1: General actions - Densities, self-
weight, imposed loads for buildings
EN 1991-1-3. (2003). Eurocode 1: Actions on structures - Part 1-3: General actions - Snow loads
EN 1991-1-4. (2005). Eurocode 1: Actions on structures - Part 1-4: General actions - Wind actions
EN 1090. Execution of steel structures - Technical requirements
EN 1993-1-1. (2005). Eurocode 3: Design of steel structures – Part 1-1: General rules and rules for
buildings
EN 1993-1-3. (2006). Eurocode 3: Design of steel structures - Part 1-3: General rules - Supplementary
rules for cold-formed members and sheeting
EN 1993-1-5. (2006). Eurocode 3: Design of steel structures - Part 1-5: General rules - Plated structural
elements
EN 1993-1-8. (2005). Eurocode 3: Design of steel structures - Part 1-8: Design of joints
EN 1992-1-1. (2004). Eurocode 2: Design of concrete structures - Part 1-1: General rules and rules for
buildings
Dujmović, Androić, Džeba (2004). Modeliranje konstrukcija prema Eurocode 3. Zagreb: IA
PROJEKTIRANJE
Dujmović, Androić, Džeba (2009). Čelične konstrukcije 1. Zagreb: IA PROJEKTIRANJE

Pantaler Matija Gfos 2015 Diplo Sveuc PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pantaler Matija Gfos 2015 Diplo Sveuc PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

Osijek, 10.09.2015. Matija Pantaler

ZNANSTVENO PODRUČJE: TEHNIČKE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: GRAĐEVINARSTVO

ZNANSTVENA GRANA: NOSIVE KONSTRUKCIJE

TEMA: PRORAČUN ČELIČNE HALE S HLADNOOBLIKOVANIM

PRISTUPNIK: MATIJA PANTALER, sveučilišni diplomski studij

Diplomski rad treba sadržavati slijedeće:

Osijek, 3. srpnja 2015.

Mentor: Predsjednik Odbora za

Doc.dr.sc. Ivan Radić Izv.prof.dr.sc. Mirjana Bošnjak-Klečina

TEMA: PRORAČUN ČELIČNE HALE S HLADNOOBLIKOVANIM SEKUNDARNIM ELEMENTIMA

4.1.1 Opterećenje vjetrom na horizontalni stabilizacijski vez ................................................... 106

7.3.2 Dokaz na poprečnu silu ..................................................................................................... 198

10.4.1 Dio u vlaku ......................................................................................................................... 277

1.1 Osnovne dimenzije i opis konstrukcije

1.2 Opis elemenata

1.2.2 Sekundarni elementi

Podrožnice su izvedene iz hladnooblikovanih Z profila 320/4,0 i nalaze se na osnom razmaku od 3,14

1.2.3 Sustav stabilizacije

1.3 Proračun konstrukcije

1.4 Materijal za izradu konstrukcije

1.5 Antikorozijska zašita

1.6 Primjenjeni propisi

1.7 Dispozicija objekta Mj 1:100

Tabela 2.1 – Vlastita težina krovnih panela

Debljina komponente Masa komponente Težina komponente

2.1.2 Vlastita težina zidnih panela

Tabela 2.2 – Vlastita težina zidnih panela

Debljina komponente Masa komponente Težina komponente

2.1.3 Vlastita težina sekundarnih elemenata

Tabela 2.3 – Vlastita težina podrožnice

Masa elementa Težina elementa

Tabela 2.4 – Vlastita težina zidnog nosača

Masa elementa Težina elementa

2.2 Promjenjivo opterećenje

Lokacija objekta: Osijek

Nadmorska visina: do 100 m.n.m

1. područje – Kontinentalna Hrvatska

Koeficijent oblika krova

0 < α= 5,03 < 30 → µ=

Simetrično opterećenje snijegom

s1 = 0,80 ⋅ 1,0 ⋅ 1,0 ⋅ 1,10 = 0,88 kN / m2

Nesimetrično opterećenje snijegom

s2 = s3 = 0,50 ⋅ 0,80 ⋅ 1,0 ⋅ 1,0 ⋅ 1,1 = 0,44 kN / m2

2.2.2 Proračun opterećenja vjetrom prema HRN EN 1991-1-4

Podaci o lokaciji objekta

Lokacija objekta: Osijek → v b,0 =

Kategorija terena 3 → Dužina hrapavosti z 0 = 0,30 m

Korigirana osnovna brzina vjetra

vb =c dir ⋅ c season ⋅ v b,0

Koeficijent smjera vjetra

Koeficijent godišnjeg doba

Osnovna brzina vjetra

Korigirana osnovna brzina vjetra

v b = 1,0 ⋅ 1,0 ⋅ 20,0 = 20,0 m / s

Osnovni tlak vjetra

Osnovni tlak vjetra

Koeficijent izloženosti vjetru

Visina objekta iznad terena

Srednja brzina vjetra

v m (z) = c r (z) ⋅ c 0 (z) ⋅ v b

v m (z)= 0,720 ⋅ 1,0 ⋅ 20,0= 14,41 m / s