TOLICKA CRKVA I HRVATI IZVAN DOMOVINE SPOMEN-SPIS © 10, obljetnici papinskog dokumenta »De pastorali migratorum curax i osnivanja Vijeéa BK za hrvatsku migraciju 1969-1979 ZAGREB 19800-VITRCR RK 74 HRVATSKU MIGRACIU sa lavuisha migracja, Zagreb, YU (jletetag™ & arednik rnovie ‘ ee icin fANKOVIC ¢ AREVIC LA ne DASNIOST, Zagreb cakoveeORNIK pojavijuje kao spomenik ili kao smotra jednog \jelovanja domace Crkve medu Hrvatima izvan domovi- desetljece plod dogadanja i napora stoljeca. Stoga Zbor- ( nasu javnost kao jedinstven dokument o djelatnoj pri- kve u hrvatskom narodu kroz mnogo dulje razdoblje, i 1 onom dijelu toga naroda kojemu je najvise trebalo i i, Poput Dobroga Pastira, koji ostavija glavninu stada. t koja se udaljila (cfr Lk 15, 4; Iv 10, 11), tako i Crkva oveCano zanimanje za onaj ‘dio svoga tijela u jednom. (se zbog raznih uzroka morao udaljiti iz doma, otie! iz astaniti se u tudem svijetu. Covjek iskorijenjen iz svoga. i preseljen u tudinu suoéen je s osobito teskim proble- samo umnazaju njegovu, éesto neizljecivu tjeskobu. U 2 da se izgubi i kao Govjek i kao vjernik, da se otudi, Znost nalagale su naSo} domaéoj Crkvi da Gini ono sto @ da bude spasiteljska prisutnost medu nagim iseljeni- Crkvu suoéilo s posebnim problemima. Stoga se ono sto rkva poduzima za hrvatske iseljenike i radnike na pri- cadu u inozemstvu ne mjeri mjerilima redovite domovin- Zato ovaj Zbornik znaci mnogo vise od obiénog pogleda d nekoliko stotina svecenika u jednom dijelu vjerni¢koga 2 plod velikog truda uredniétva 1 izdavata; na njemu su ni struéni suradnici. Svojim opsegom, rasponom tema i priloga daje osebujno svjedotanstvo o izuzetno vaznom 2rkve; upisuje ga u povijest; govori srcu i savjesti. Zbor- 9) naéin nabujali izraz opravdane radosti | ponosa Do- a nad Cinjenicom to je njegova Crkva u narodu Hrvata rblje doista nastojala biti vjerna svom pastirskom posla~ tse raduje da sav taj trud nije bio bez ploda. tinu neizbjeziv zahtjev nase savjesti, nase vjere i jubavi m Hrvatima polaze { hrvatski svecenici iz domovine da a i za njih; prijatelji i braéa; utoéiste i zadtita. Okupljajuéi nicu vjernika i sluze¢i im svojim sveceniékim sluzenjom, spasavaju i razvijaju u njima sve pozitivne vrijednosti rodne baétine. Sto je za nasega iseljenog éovjeka znacila prisutnost 1 blizina, ostat 6e najvecim dijelom skriveno adi. 9 pokazalo veé u prvoj Crkvi, trebalo je uz pitanja duge Savali i pitanja kruha, stana, opstanka. Stoga je Katoli- ponajvise mjesne, Crkve useljenja, istom logikom evan- slanja, uz sveCenike pokrenula i brojne suradnike iz re- ica i katoli¢kih vjernika da svojim djelovanjem na polju apostolata i socijalne skrbi upotpunjuju to jedinstveno Poslanje. vidnost upravo u to za nage iseljenistvo posebno kritiéno uknula rimsko crkveno srediste da vrlo prikladnim su- lokumentima s jedne strane na razini crkvenih zakona zajameél osebujna prava viernika iselienika gdje se god on u svijetu naSao, a s druge strane da uéini osjetljivima i pokrene mjesne Crkve diljem svijeta da postanu djelatno pozorne i susretljive za opravda- ne potrebe stranaca koji se nadoSe u novim sredinama. Crkveni dokumenti i crkvena praksa u odnosu prema, tako vaznoj pojavi suvremene seobe naroda po cijelom svijetu postadose nezao- bilazan doprinos Katoliéke Crkve rjeSavanju mnogih teskih proble- ma suvremenog éovjeéanstva, koji se radaju upravo iz te raznim uzrocima pokrenute seobe. Sve je to znatnim dijelom naélo odraza 1 ovom Zborniku. S toplom zahvalnoséu blagoslivijam sve one koji su svoj trud ulozili i joS ga uvijek ulazu u brizi za nase iseljenike: i one u proilosti i ove u sadasnjosti; to su misionari sve¢enici, redovnice, pastoralni suradnici 1 socijalni radnici. Bilo bi nepravedno da. svi ti djelatnici nase inozemne pastve u sluzbi Hrvata izvan domovine budu zabo- ravijeni, Oni najbolje znaju kakve su sve teskoée u tom radu morali pretrpjeti, Nagrada im je svijest da su mnogoj svojoj bra¢i Ginili dobro i jo8 uvijek cine. Blagoslivijam i ovo djelo na njegovu polasku u ruke ditatelja. Zasi- gurno ¢e ga sa zanimanjem ¢itati struénjaci; s posebnom ée se po- zornoséu za njega zanimati svi koji s briznogéu i ljubaviju prate povijest i Zivot svoga naroda i Crkve u njemu. Svi ljudi dobre volje priznat Ce vrijednost ovog djela. Zahvaljujem svima koji su ga ostva- ili, Posebno priznanje i zahvalnost izrazavam msgr. Viadimira Stankovicu koji s povjerenjem svih hrvatskih biskupa I dekretom Sv. Stolice vodi brigu za nau inozemnu pastvu. Tesko je to ali i blago- slovijeno sluzenje. Crkva u Hrvata »srcem Isusa Krista« (Fil 1, 8) ubi sve svoje sinove i kéeri, Zivjeli oni u domovini ili u tudini, i moli za njih sve Bozje blagosiove i zastitu; stavija ih pod okrilje Presvete Bogorodice! U Bozje ruke polazemo svoju sadagnjost i buducnost! U Zagrebu, na drugu nedjelju Dosaséa, 2 prosines 1972. + Preugs Pichon! nadbiskup zagrebackiustva ja vee u syom nastajanju mora koi svima koji ses bilo kojeg gledista tanimaju t toga. Prigodom 10. obljeinice _skrbe za sudbinu ove Crkve t ovoga naroda ieéa Biskupske konferencije z= Ostavljajuei svojevrstan spomenik svoga pr- jx 10. obljeinice pojuve vai vog djelatnog desetljeca, Vijece Biskupske Kore Kumenta Ups pasorana) erence 2a hrvatstu migra mnogo wie om «, Vijece 0 Kojemu je rijeé, po- tavija dragocjen spomenik tivljenja hrvatskoga ti gradu o hrvatskom iseljent8-naroda fzvan domovine u overt znaéajnom vre- | olike Crkve za to iseljentsivo. menu, spomentk svega Sto je Crkva za taj narod omenik dvosiruke desegodis- kumant koji de biti drag, kako strutnjacima te. | noralo prvenstveno povesatis — ginila’ ito eink, sdim Ravnatelistvom 2a duso- Rodivsi se kao evropski krScanski narod iz ve Livan domovine sa sjediStemu like seobe naroda koja je iemijenila lice Evrope, te podatke 0 minulim godi- Firvati su w iducim vecim i manjim seobama fu em’ stanju i radu mogh su bill dive dijelove svoga navodnog tela sudjele hrvatski duSobritnict ¢ dru uct w ucajammom obogacianfa nenoda, wore ii sociialniradnictvazasutt di Oblikovanjusyieta, A Katolicka Crhvas koja je ihovih dokumentiranih prdoge ako blisko sudjelovala prilizom radane nar ‘bornik, Kad su set priloci oda Hrvata u sadasnjoj njogovey domovin, fed. | wkacalo seda zbornik morada wako je vero’ sve sustavaie patie ta narod led u dulje razdoblje hrvarskog _u njegovu seljenju diljem svijeta. | cigwani, mora, posta! ite” See dublje pomanje.dogadanie vaomenogs | DRAGI MOJI HRVATI! odnosasio seu tim vremenima _otajstoa u paves! naroder sve oredefe sa vaiskih katolika cabvacenih se. timanje Crive ia kontretna subina narod te crue ured prodimani kil Sim njgonon powjenin spjesna tncdate | usih dogadanja. Nabusalin po. vrertenog seljeniars domnine,pestahs avis Znamo da velik broj Hrvata zivi i radi izvan domovine, ngodina, sa sik krajeva svijeta logiéanterae one brige Haband koju ntetovte rvatskt iseljenie, trebalo jena. niBog pokacuje prema svakom covjeku, prema } apa Tan Paao 1 vie, svrstat thas jig. Tako ‘Sakon narod po cijelom svijetu. Poznate su nam radnicke brige to Zborntk sire respona, Oe" Mnogo sco dokgea il opravdaniaerkventh ‘i r rent sea fej je tako porto nna tom podrutju, Zoom possi ‘bo: i tesko¢e, pa vas stoga molimo musta { Evandeliu dotjed. —RijepnajorforvenjesEetfenis Cole a patie sk Crive a ude atone i! narod prog potest rata # tno ko rukaveta ieabranih wonjet. Hrvata Kako je ise ras tivoinestwasnose Ree i i j reletristickih{ likovnth prilogs go sustavni prikac te stuarnost, Zbornak bit da nikada ne zaboravite svoje vjere, si umjetnici stwori8e kao odraz diti zanimanje i onih Sto ga bud lista, | onih sudbone svoga naroda kro: koji buduu njemu trast poznata fica iene, i je obitelj if io,irokehboarafske pat. Soni of sebuduna ea nada Ea da Ijubite svoje obiteljsko ognjiste, “ako wvifek samo djelominik nth kot u njemu potrase podatket polasia ua . va nraznolith forogralija o Siro dalja znanstvena proucavtayn Zactelo ee itt svoju Crkvu i svoju domovinu! th katoliih Eupa, misija, sock oristan posehmo ontma koi! kao erkoent delat igi erkventh ustanova ralHrva. niet bud preusimali vadacu da suse svomte hr €—Zhornik je ierastao u svoje —_vatskom narodiu njegovimn buducimn zgodama i (Ge govora Pape Ivana Pavia I. 30. 1V. 1978, u Rimu) : sujedotanstvo, povijesni do- — nezgodama,=> x os PAULI VI SUNMI PONTIFICIS| LITTERAE APOSTOLICAE osu Pareto ment Stolice pola Sto vide uspjeha anog izrataja, osaovano je prt po ii Vehowno vijege >a emgracij utka skupina ima svoga slitbenog 1 biskupskih konferenelja u pojed- wane su poscbne komnisie zie ite) uijudshom drat, toe tape mel i staniea dobro organisianoe ierskogZivota.O tom vstnom prov vrto poglavije, gdje se zahiljeva da shu sluZbu med Isljencima pov. oucaih emigrantskih skupina, Syur snovat ée se nacionalne dupe, i ba tm cura animarume,f),nacionalne aj ili misije sa svi upnim pra i’ zahuijeva posebaw formacije 2a Ii da seu posebnim mavodima, se (St ga Vode oo, Sealabriniani, ni ke iseljenike, priprave za buducl migracju nije samo duinost dle: cin svecenika, Sui su porvai, oso cke akcle i vjersih drattava, da wjvide mogu zat veliku Bodju 1 im biskupljama moraju se osnovat, ju; svake godine organisiat co se utveduje pravo na damovinu ! pra- Pravo na demovinu izrita je ovdje upotrebe u dubs rasizma i Hovinie jek, zato St Jo drustveno bie, Clan smovine, skojom je poveran ne samo ‘vi nege | verama duhownog | Kultur rgito se odbacuje svako odurimanje toga prava na domovinu na tema sla it wjeroispoviest. Domovina of 1 onima Koji w njo) five praca Gnost,zaati se za sve njezine Pra wmavajuctnjezinw poviest, kulture; = jednakost{ ubav! ta svim ostlim cupinama Kojima je ta domovina vias »pravo na domovinu omogueuj i pra Domovine, nme, nisa ikljutive. Sra 8 obitelj more ufvael pravo preseli vidi svo} Istinsks bolitake Odimab teksts mac cemo upozorenje ds Je 0 ‘odnosno edredeno rakonima onder zahtjora odgovorna nesebiénost, Cov seit dudan je misliti na dobro, na ko- akoder domovine it koje sel Ne od ‘na seljenje, tine se Hudima namede codeovorost, dufnost ostati | u tetim urjetima, ako je to potrebno domovinskoj zajednis, Trkoder treba raunati einjenieom da prave na seljeaje moze bit tCodredenim sloéajevima, odnosno djelovina svijet, fgranigeno prenasejenote il drogim nekim praved. ‘im raslorima Tako Crkva pije mjerodayna 2a polish | gospodar. ski ranvo}svieta, ovdje ona kao »Majka | Usitelica narodaipak primjecule dane bl bilo tol posrebe va {elfenjem kad bi se javne vast znale | mogle pobrinu- 1 da svakd Zovjk u vastito}domovint made posi jz rade. Zato se u Upati kate: Na tom pallu smatramo ‘rl korisoim da, kolo je moguée,kapial tall rad, 2 ne da rad bude prisljen trazit kapitale — to Je ni tod iv enciklike sPacem in terres, No_pretpostay Tjajact alka odredent ekonomeki ili dreitvent pore lak, Sveta Stoliea tlm ejetima jednostavno potice na investicie w manje razvijens podrutja, ra Sto rawno- ‘jernije raspodjelaekonomekih moguénosti | dabara 0 eijelom globus ‘Odmah zat nalasimo novi nepredak w shvaéan)u domovine, prava na domoving, Nije ona tamo odrede- ‘nl sudivot na ofredenom prostors, nego Je ona tako- fer ono ito se au arcu nosi« kamo god tovjek potso, Domovina se mote imatl i bez drtave, | daleko od rod. nih polja 1 bregova. Ona je splet dragogs jezta, kul ture, obiaa, cjele duhowne bebtine. Kamo se god doy jek preselio,nitke mu ne smlje ugrofavet te erijed nosil — jer ito pripada na ejelovito dosojanstvo nje- ove osobe, Covjek mote govoriti svakim jzikom, pr Fatith raene obiéaje | nodnjo,radil novin strojevima ‘Talatima, ali kad volt 1 kad moli,govort ce meterin ‘him jerkons, eva} dom | evoje cries dei ured dus Inu rodnogn ognjita, u dua hupath erkava svoga die tinjstva. Bee toga bit ée iskorijenien, ugroden. Stoza 4a seliocima treba slat svesenike njthorn erika | nj hove kulture; stoga sli! imaju pravo,gije se god na laa, svoje osnovne erkvene zajednicesbobodno orga nisi stim evotenieima na cele. Upsia upravo ide ta tim da se taka zajedniftva omkone | zakonskl uk ope u postojegaerkvena ustrojstva “anitajivo je primijetii da se tako sbvagenim pra: vom na domoviau | pravom na seljenje poimanje do Imovine utvrduje | prose tako da je moguce ne sa fo prostomo prelaii w now sredina, nego postaiath Glanom dja domovina, Dok selilac stra domovina nosis sou {iv jew fajednistva doma »Crive, novo} 2a tajednice koje 5 ppunimn’pravom pripadaju tjelu Crkve te zajedn0 & Gracia pridonore ingradaji keljevstva Bat}. V tom dubs aulnoga vrednovanje povtivnih mogué- ost doselienik.pruz Crkvi koja fa prima potica dda se ona sve vite otvara univerzalnos Crkve, nla fava shodotasnigki due Crire. Doreljenlk je takoder tlemenat evangeliasije barem svjedocanstvom 2ivota ‘Xo je uvijek vatan clmbonik a sienje krajewstva ‘Naglatavanje odgovornoeti dosljena ide uspored- no $ taglatavanjem adgovornosti misionara koja po- Ffaje Jot ota. Ona zahljeva da se to sludeaje potpuno Fepuaja cuvajuclIjudomomo prvenstvo dubownoga, ko jes ako se dobro shvati, ne mate dodi u suprotmost s pravedaim zawrimanjem 2 uadizanje éovjeka 1 dru Eva, Sto se poduzima u prkladnim ustanovama 4 na prikladne nine "Takodr se w portione perspektive ubraja sintagra aija liter u pastoralna djelatnostuslotno} suradnji fvih svecenike koji su dodijeljent razaim skupinama dosejenika s mjesnim sveccnicima Problemi Koji su ponajge utvedenl takoder w od govorima na Upitnk sto ga je predlotilo Papinsko ‘jede, mogu se avako nazi 1. Broj misionara ne odgovara sivarnim potrebama duSobrinistva. Tome je, osim u rijeckim izimkama, twrok oskudica svecensiva, zatim nedovol}aa sprear ost sventka za preuzimanje tako odgovornih ads {aks ivan svoje bishupije il wvoje domovino. No, ctnitke skupine a tose manje Zale 2. Nedovoliaa priprava ovoblja, Bilo je toma ine: ‘to napretka, ali te ini da jo8 nisu pronadenioblieL ‘brane priprave misionar, dok gesto treba tek prize Kivati odredene mehanizme odabiranfa 3. TeSkoge s uljucivanjem misionara u Crkvu koja ‘prima, Od strane te Crkve olako se prigovara od janju misionara { ajthove djelatnost,dok misionarl Bak upucuja takve 2slopajke wpravo to} Crk use ja “4. Unatoé ginjeniei da se mnogo unio 2a pravo i Ajelotvorno izjednativanje misionara s mjesnim sre ‘enstvom, taj je ell) postgnut samo u aekim zemlja ‘ma, 1 to katkad 8 velo relativnom smishs 5S Materijalno wrdrlavanje misionars pokazuje malo it nikako isjednagenim od mjesta do mjesa, & ‘ho Je to vila razleeo I. Okvira iste dzave. Ta} pro Diem zacjelo sadrti vrlo- osjellive posljedice bop ‘maine razlignost pilka,u cemu alsa wvijek bez ze enja posit! propisi na podrusju odnesa Crkve i 4r2ave. Ima tako misionara koji mogu utivati doisa fjajne svete, mnogo bole od onih Sto uth imal w Sastito) Bskupih, a ima i drugih kojima nedostaje | ‘no najnuiaie, @ moraju Latit! pomot of ustanora ddobrotvornost. 6. Veze misionara s njegovom sodnom biskuptjom potiaja sve slabije i tee k iteravanju, Povezvanle 5 biskupljom w tudini nije ba8 pajuspjesnie. U takvin prilikams javljja ae ruzai problem! hojt aabujeva u Svestrano proutavanje. Tu je, na primjer, ijt 0 us ivanja'u shor misionara, © odgovorzostibiskupa bi shupije iseljenje i biskupie wseljenjs, zajednickan foslecaju edgovornosti kako bi so izbjeglo da misiors: SstwarnosthzavrSe kao sniija djecae, kao iskorijene- 7. U tu ae fata situaci uklapa i toiko pltanje gor ‘watka. Ima ih koji, kad se jednom wxjuce 0 nord seding, ne tele vite napus svoje radno mjesto v Isejenitva; Kao Sto ima i takvih Koji se nakon ne og vremena Hele vat U tom s2 posljedajem su ‘aja dogada da rodna biskupija pokaZe odredenu zhu njenost te opéenito ne pokamaje da bi dusobrizno sit fenje w inovemstva eijenila Kao da je bilo x sr0} biskupii. To je problem razumljovanja | takoder pra ai problem, ‘8 Pastoralaa odgovornost navela je i Crkve uli nja dai vastte sveconike namijene dafobrizittvn d- feljenika ir iovemstva, Pokrecs se specijalne inci tive da bi so tim svedsnicima prula potrebne prlpra +a, osobito poeavanje ea, poyjeravaju im toeno bdrodene zalatke. See to trcba pobvallt, Jer dakaas je svijest 0 tetko} datobritnitko} dutnosti. To w ito ‘ijeme namece potrebu da se poduzimaji naport 23 produbljivane nienalteta th vjerniékih skupina ira pastoralno djelovanje u sklopu opéeg usmjerenja mi- sionarskog tea, 9. U nckim se mjstima zaoétrila napetost izmedu Adutobriing i soijalnog djlovanja. Plemenita namje- ru suivljavanja s prilikama u Kojima ive strani rad ‘lt taker pote na zausimanje ekatremalh stavova, sve do prihvacanja polittkih i sindikalaih usmjereaja coi su tad Krscansko} mis { dutobritnom sluzerju, oi tom shutenja sete 10, Napustanje eveteni¢ke sludbe pokazuje ritam ko- Jie, oglavnor, manji od ono opteg Ato abeinjule cfielu Crkvu, | pokazaje teanju k smanjivanju. 11. Djelovanje redovnika matno se polatslo te 2a treba posebno vredaovatl,Jednoduino je nals renadoknadvest prisutnost! redovnickih ustanova ko- Sima je apecifiéns ell) duhowna skrb 23 aaljenite. Sa ‘ahvalnoleu se biljed njihova spremnost 2a suradaju Fsdjelovanje tekoder preuzimanjem upravalh ocgo- vomosti, u duabrinisiva ilk skupine misionara, ‘Cem je otto saéuvana | obogacena possbna karisma njihova redovnisiva. Signo treba rec i 0 onim zedov nicima Koji pojedinaéno.privacaju to osobito she- je. Za nih Se Ipak Javlja potreba odgovarajuceg Ou ‘anja nova redovnl8ogideatitete 12, Suradaja redovniea, osobito onih wstanova Boje su nastale sa svrbom pomagaaja iseljesicima, pokaesPu needa eats Bad ijom i sve korisniiom. Njhove veze éenito se pokazuju kao vrlo dobre. fm prikladnijeg ukijutivanja redoy. fobrine djlatnorti | to kao obogs iebne karizme { ko ustak aljenje whe scene, ‘amjecaje potrba trajne naobrazbe 1 se iniejative koje b, po sud mno- ie vrednovanje, kako i se proaas Kladaijeeiju kojttroba post enih posebni se problem’ javjaja u ima koje zhog palitikih rasoza, ko- wo} vol}, ne mogu odréavatiredovite lomovinaima. Poznato je da soagom a, Papinsko wijece na vie nating In- mm fovlastima sitet yihova prava. smi osjetljivostnjihove situa re ‘predmetom najpezorajes promatra- Al nego sasvim Konkretn. Za vile rbitée pre zaustavitl se na potreb- ma. No, ve sada valjaflaknut data bolno omvjetlie pastoralne vidove risutni uljelo] pofavi seljena, prem nje naglefens. Tu je na prvou atestu ase 28 nj pastoralng brim orobe § Seika § mantallteta asedatvia koja vo} Kultur 1 ave to ber opranigenja Wnaradtaja s jednim mjertom: do hovnim pourebama, pravednom slo je Ho odgovara pottovaaj nara wa da, naime, Covel ostane vjeroa sotjte. Pravi problem nije w coma {fenoreni ko se grubo | esto ne ts nghetae, nego Je Hjot 0 sarijers a emogucaje pretpostavke za stearno icanje were u erkvenom skladu koji jim obogacivanjem raalignosti Ekumenska suradaja “Zakjatimo ova) odsjek biljeedl da sur mnoge Crlve u Isto vrieme Crve iseljenja i Crive dossjenja. Sve veéa pokretljivost vee je storia} upravo stvara sve vige takvih prilika. Preostaje i toga lzvuel nov 201 (a) m2 rast Uajamne suradaje, kanallrajul © nsjpo- iivnijem smishi napetosth Koje se obieno Javjaju lumedu Crkava iseljenja | Cekava doselienia. Ponjst ‘ham sa svojim stalnim promjenama namece potebu sve voceg pribldavanja potrebama drugh IV, DUSOBRIZ2NO DJELOVANJE U ISELIENTU: OSTVARENIA Razgovor o spomenutim pitanjina ideo re | peaks no mastalja na podrugju dusobrdnih ostvarenja, Da Yo tom neito reknemo! ‘Ni otdje ne motemo dati toéne i potpune podtke, Kad je jet o Iselfentseva, to Je uvijek vo too Blo je lakse dok su crkveneslube bile strogo central Zirane te je postjala moguénost neprekidnog | poror nog uvidaja'u stanje odredenog trenutka. No, 10 je inoge tete danas, pogotow Ho je prema novim pro Pisima provedena sdecentrallzaijax. Dréat Gems, Uakle, naznaks koje se oslanjaju a sigame temelje Jz prakse, premda I tu neki element! nedostaju Poveéao se broj biskupskih vjeca sm isejenBtvo U shitajevima gdje nije bilo moguse stvrit talvo vi joée, jedan je biskup zaduden da bade promlcatlji de legatbiskupske konferencije. Do sada je 61 biskupska xonferencija uredila poscbna vijeca, 2a Isljenstvo Tekvih je wjecs u Evropi 30, u Aaj 3, « Ariel 10, Sjoverno} Ameril 2, u Sredajo) Ameril 3, w Taboo) Amerie 12.T djlatnost th vids bile mata na predak. To su razléiti pothvat! 1 poticaji, slavllenje Teeljnickog dana, poruke vjralcima, podratal stan i, kojima sudjluja dvie ill vie strana, ndavatka Ajetatnost, promieanje studijskih centara, potianje fradanskih ast da rilnvaja poscbne probleme, it Prema podacima koje pro2aju biskupsta vije‘a, u dufobrzalste iseljenistva djluje 3330 misionars, od Kojih su 1484 redovnicl Redovnien je u tom mosh svoge 6174. Brojevt su uplavaom ustaljenl,¢). ema vedih odstupanja ‘Med dudobritnikim ustanovama i shi?bama yoseb- no Je spomena vriedan Vikarilat 22 strane stuente Belg, jedinetakva ustanova na svijetu. Ta) @ VE Karljat ureden po uzoru na vojne ordinarije Personalnih dupa je 140, textorijlnih 17, dussbris rigkih mista 322, drugih dutobrinih usisnona 45. ‘Meds drugim djelatnostima 1 pothvatima spemeni mo zavode za isljenicku djecu, obdaniSt, zabovs ‘omowne t stednje skole, centre a soeljalmu sis, ka {oliska drutva namifenjena apostolata, eurijke &- ‘drug, ied. Zatim: radioemisie oIsljeaigkom proble- ‘mu, iscljenitke rubrike w éasopisima od 2upnih obs ‘jest do strat revi, Studijek su centri 3 u Evropi i 3 Americ Treba primatt da su sei nail podacl djelomigal. 2e- limo potaknuti sve sudionike Kongress koji su ikako fodgovoral u biskupskim vjecima 2a Iseljeistvo da orde kako bi njthova whats stake godine sala Pa plaskom vijedu Sto odredeniji izvjeitaj o dutobriéoom lanju | onomu Sto. se podusima. Razumije se da u tim injedtajima morsja biti ukIjuéent osobite ont po {dai Koji mogu Svetoj Stoic! pomoct w stvaranj §0 je moguse totnijes pregleda situacle, popet toplomie- ta rarvoja te situiclj, kako bi mogla sto prikiadnije V, SUD O UZROCIMA I ZALAGANJU STO SE OCEKUJE OD VIERNIKA I OD SVIH LJUDI DOBRE VOLIE Porivajuti se na beojne papinske dekrete,encilthe 1 Kkoncilske dekrete, na medunarodna zauzimanja Svete Stoic, tena dokumeatebiskupskih Konfereneija Cea ‘ye aejenjaj Crkva useljenja — Kongres opet sreeano potveduje nogativan sud o uarocima avakog abla pri Silnogiselenistva Koje se rada od poitickih jekonor Sih pritisaka I nametanja te svh oblka irablivana, diskriminaeje, Ksenofobile | potiskivanja, te osobito fn teinje Koja je jos wrijek prisutn: dase ponajise ‘a uselfnike eval tere skonomekih rece, Kongres takoder obnavija zauzimanje da sa svom rmoralnom snagom mjesnih.Crkava pridonese ordrav ‘enju nogativauh drastventhpriik, kako bse W ise Tentiws moplo tvjeti skladu s dostojenstvom Hud tke osobe Iu poftovanju sprava, oxabe, obteli, rae. Tiéiih narodnih zajednica, + onih manjinskihe. Stoga Kongres preporutuje da se ohrabruja I uspjehu prt ode medunarodai pothvati Koi tee otvaranju radath Imjesta_u podrucjima nezaposlenosti 1 nedovolne 2 poslenost, kako bi se na najmanje mogucu mjeru see la potreba iseljavanja. Taj rite), kot je is ekovor skog lediSta valjan, predstavja Jedan od temeljnih lvjeta za medunarodna resenja nadahnuta isuinskom raved, ‘Kongret takoder lanova potvrduje temeljne misli crkvenoga utitelstva, posebice u onim toékama koje se undifu izmad vee postojtih poviesnih ixiéja 0 Tjudskim pravima na podruéju sellstea, dodajuc te todke, premda s obzimom nepokolejivsea, 1 me. Aunarodino uskladivanje | obogactvanje misljenja kao Selilackog prava. (0d Opée deklaralje pravima éoyjeka do dva pak- te Ujedinjenih maroda ito se odnove ma gradanska § poltcka prava te na prava drustvena 1 Kultura, sve 40 najnovije Helsinthe deklarecije te preko brojaih dokuimenata ralgite naravi | poriekla postavlen! sa {vrst teal! velike pravne vaznostt Koll otvorte put ‘oj val poei w hrabroj dosljednost. Upravo wis Jerenom priznavanja svega ft0 Je veé postigmito tu namjeri Koastruktivae suradaje naglafujemo ova ns ela hojima odgovaraia temeljna prava a slobodu 28) Pravo éovjeka da slobodno napusti svoju zemlja bez tkakve prisle bilo koje wrste, te pravo da sa so ‘bom povede' svoju obltel) Primjena toga prava noka se nadalinjuje poimanjem opéega dobra koje se shvaa ‘be u ssi iskljueivo nacionalaom nego sveopéer. b) Pravo ovjeka da se useli u zemija rasta od svoje i to snagom svoje pripadnostizajedaiel naroda koja Je starija od narodine zajednice. Uredlvanje toga pve takoder 2 nadahijuje univerzanom dimenz fom opsega dobra, ‘) Priznavanje na tudem du svih prava Koja su vie sie rad: Jednakortradnih ejeta s domoroctma, mo fnost strukoyne kvalifikacije dl specjalizacle, prt up razliditim zanimanjima, socijalno i sdraveeeno osiguranj,sindikalna prava i djelatnost @) Prave punog ukljudenja w drustvo nove seodh ne, tJ, Jednakost gradanskih 1 politekih prova, jens Kost pred sudom } praynom pomoci, prave zadriati ura se svoju obitel) w Sto ss, ako Je potrebito wAlju {eni| preci, pravo na odgovarajace stmnove; pravo ma slobodat izbor ustanova 1 pomagala Koja sam stata prikladnim za Skolovanje 1 odo} vastite dees: pravo ‘Sscuvati vias narodnu 1 Kulturnu basting, pravo tna Jers slobodu, pravo aa slobodno seljenje, pravo da ga se nasilno ne wraca w start kraj 'U povijest, u Kultur, u tradicijama poledinih na ‘oda ne nalasi se wijek prikladna to 28 priaavanje ‘konkretna primjens navedenih prava. Mogu so cal susresttobjebtivne teskoce koje mogu isi uklonjene Jedino stzrijevanjem mentaltea i postupnim praynim ‘promjenama, Crkva naravno felipridonositi taka Esjevanjs.Postaljajucltako visokeeijeve ona je sve. sna da postaje glas 1 odvjetica osobito sromaks, te da u isto viljeme pridonosi ne samo podizanju stan dada sclilttva nego tatoder toms da pojava sli. ftva postaje vatan cimbenik lagradaje velko obitl} rarodi u sox, pravedaosti mira ZARLIUCAK Cre koje povukosmo sve jasnije orsake sltenost 1 ramolikost pojave slastva, Eto polja na koje je po zvano svocenigko slutenje ne kao aametnula prisut fost nego kao prativljeno i duboko sudjelovane. 'U tom dubu studje 1 anallze ovoga Kongresa, vode- 4 produbljvanju problema j toma poversnih » lvrse wanjem togs stetog slstenja tu epesibinim oblicins Koji st uglavnom spomenutl, ne mogu drugo nego do nositi vel dobrobitsvemi seblakom svijet Sto ‘pastir postaju syjesnjtsvoga poslanja, to vise Grkva rata primjer sredenoga, mirnog tuniverzanog drus- tum koje je train zabrinuto kako evandeoskim jedi. stvom | bratstvom éjelotvorno svjedotiti-vrhu svi diskriminatorskah napotost,stena Sto mote vrednora Hopravdane rarlistorti hogasteu zajedaistva vere 1 owom randoblja selatea talko svjedncenje samo po sab postajezadata Kojo} se ne move lzmical koja {ima prvi veliku valnost. [EC]I KONGRES 7A DUSOBRIZ- A — 1979, GODINE TU — ZADATAK CRKVE ODiNa es 24 dutobritnittvo solilaca odrdan ovo} Sinodalno} dvorani od 12. do dine, Priredilo ga je Papinsko vije vo sellaca { turista, Predmet pro janja bila je sDusobrizna odgovor senika v éadainjem drogtvenom 1 u eljavanjae.U takozacrtanom ok teoloitiseljaranja,o pripremanju eljenke, 0 odaosu izmedu th spe rinika i mjesne Crkve & zemiji do- se duboki erkvent temeljt tvs outavala se mogucnost povratha t uw njihove domace biskupie bao odetat! w ruin 1978, godine, Uahog imenade stati pape Ivana 1a dusobritnistvo selilaca i rita 1 listpadu g. 1973. bilo priredilo mak 0 datobritpitiva sla. Plo. wwii sa oxnovien da se prowéavanie Hot. Sredinom g. 1977. Vijde je \Konferenesjama | nacional ea ‘tanja na Kola Je trebalo odgovorit) wa diclatnika 4 daiobritnisivw se isin bilo moguée pronacl, a ne i aja Koja Je valjalo razmisit gresa sudjelovalo je oko 130 strué- 4 koji au se 28% agodu okpili ‘alfa Vice BKI 2a dusobriznsivo ovine zastupal je iaslanstvo u ko- {jnik BKC, biskup i Sarajeva dr 4, ravnateljhrvatske inozerane pa ir Stankovig, hrvatski naddutobrs ojo, Bemardo Dukié, nats predstav radaike pri nemackom Carlasver kan {lavas uredaik sGlasa Konclae vdstavnik tska u Vijeeu HRS 2a rio je pordravaim govorom kar. Bagglo koji Je progelak Svete kon pet predsjedaik Papioskoga vijeca feliaca 1 turista. On je bitno 1 sx frkvenog ubtljsva | pothvate rim sa possbice Pavla VI, w prilog duso cijenicima. lan kongresa blo odreden jedaim te m posite oga je sijelo vise priop- “Temelina st ilagnnja bila =Za teo- 'p Glacomo Danes, profesor dogma jna mundi u Rim), »Crkvea! temel) dnsstvae(p. Jean Beyer, susovae, do ceat crkvenog prava na Papinskom sveutlitu Grego and, »Stav mjesne Crkve prema onima koji st pokretue (mer: Anthony Bevlacqua, revnatel) Kato- Tiekog ureda ta selattvo u Brooklyn, New York, | profesor slilackog prava na St. Joba Universit) Prof. Glacomo Danes! pobudio Je osobito zanimanje sv saionika ienoveet Biblijske korjene suvremene teologije slilattva, Orisavsh surement pojevs sci va kao jedan od slawnih omaka suvremenog svijet, Danesi Jeu Starom zavjetu potratio mjesta koja go voreae samo Bazjem narodu na put nego {0 bata sirane Koji se w tom narod nade i kome se 08 po etka jamée Sasvin odredena prava. U Novom zavjc {ut poimanje bratatva fri se prema ukidanja pojma Fstiarnost strana, Prikvattistranca kao brat bitna Je sastavnica krséanskog ponaSanja. To anost novost | tt poimanje domovine, Susreti nazoda ne bi sajel it fi sukobl ni nadviadavanja, nh nestajanje jedaih u Arugima, alti bi to smjelo mati Brianje naeodaost ‘unekom interacionaliamu, Naproti, tt susret ima Tibi jednostayno Bivljenje svarnoga svljudskog brat. stva, U tom gledanju't suvcemena seljenja imala bi Dit matajan doprinosuzajamnom obogacivanju | pro- Imicanju pojedinaca i naroda, Pri tom susretanja tm JeSanju doistadolan do sukoba, no, coi se da su to eo {ovo nuzhjcine donice tog napredovanja prema pop nijem bratstwu. Nesporazam. su, zaprave, poput boli w ‘rganizm,upozorenje da odredena rjesenjaalsu pra ‘a, da odredena stanja nist saviena, da treba napre- ‘dovatlIstintjem bratstvu u veto) pravedoost, Us ‘romeno} seobi naroda pater Daneel vidi pat za novo ‘duhovsko ikustvo Crve. Nova svesvctska zajednien, kojoj viestrukt razitak oto vod, tajno je ugrozena silnom napastiunitarima,teznje da se jedinsvo stv ra gufenjem 1 Zrtvovanjem bogatstava razlignost. Mo. Jaa nlkad u porjestt nije woliko bla potrebna snaga Dulba da bi se stvarao ijt ber gafenin Covik ‘Crkven! pravaik s Gregorian p. Jean Boyer raziodio Je atvarnost mjesne Crive. Staka je mjesna Crkva Botja Criva, Koja svoju punina Zvi i djeluje edie god fe tila Kao taleva ona se atlnaje kao edna, vet, Katolicka i sportolska, zjednica inabranih, otvorens sma; misionarska 2a one koji Boga ne pozmaj, 23 Se Koji ga trate, Ber ulafenja u stvamost mistiene Aeatnosti Crkve | njetina dahovskw sveobulvatnost ‘be momu se pravo postaviti ni praval temli za diclo- ‘anje Crk sivremeno} draftvono}stvarnost- OS to je da postojederkvent vakonik koji je oblikovan F"proglaien davao prije sadatnje sellatke stwamosth svijeta ne mote jos to stvarnost obuhvatt ni jelavath tollkezahvate koje nie predvidio. Druga su predavanja u bis produbljval §Lradies la tako firoko | duboko zaertans predodb scilacke svamoet, nastojesl muke | apetost iret w odre- Genin zadacima Crkve na razini sujeta, Na temeljo th ilaganja jtratenja, te na temelju norijih papin skin Koncllskin dokumenata, Kongresnet su na kraj flasovanjem pribvatl (ekst poruke sliocima tibjes ficama diljem svijeta. Ta poruka osobito Ze seradth pomornost drlava | medsnarodaih ustanova | organza ‘ja na osnowna.prava Hid koji 2ve ivan zaviajs | omovine. U poruet se predlazu i putovi ostvarivanja tik prava, Sve se to temeli | na postojecim | prima tim medunaredaion dokumentiea, U oenovi ie jet © onim ljudskim pravima seliaca koja se sve odrede ‘nije {odlutntjeproglasuja | trade w ejelom niza aoelh Cxkventh dokumenata koji se admoae na ella seat host, Ponowno se istite prave svakog Covjeka na domo. Vinu {na slobodno presljavanje, na pravo anoga koji Salt dasa sobom vodi i svoju obitely. Dab ssljenie bilo dofsta‘slobodno, a ne tek posljedica poliitke th ckononiske prise uz naelno tralenje judskih prava Tagglasavanje dostojanstvaIjudske osobe, poruka = ‘vim odredono potiéeekonomske pothvate atctonaluog FT madunarodnog raéaja kit id ra tm da se otvar Jtnova radna miesta t zm[jama iz Kojih neraporle ost tjera ude w sujet. A pravo na soljenje nikog ne izazima od odgovornosti ea razvo} i napredsk domo vine 1 druftvene zajednice hoje} pripada. Kongresne Doruka posovao tral da se akonodavstvom sake 26. Ihlje radnicima inozemcima priznaju da se doista os twaruju eva radnigka prava ~u prvom redu pana sav ‘Papa Tran Para LU. praia 2 sonia Kongresa nopravmost s domorocima s obzirom aa uvjete rada, na rogucaost Kvaifikaclje 1 specijalizacje,adrevstvenog, Feocialnoyosigaranje, eve do preva navn ravnopre nog suljelovanja u politickom | sindikalnom Zivot Ponovno je tu rje¢0 pravu na stan, o Puno} ravnopray ost pred sudovima, 9 slobodiiehora Skalnvang fo soja za vlastits djecu, 0 pravu javnog izosen'a svoih Uwjeronja, prava na udruivanje, na sudjelovanje ke turnom fvota nove zajedaice I takoder na eavanie vi stite narodne syijest! te Jealénog i kulturnog blag sis rh domovina. Tae opet utvrdeno | pravo na ispovie- Aanjet provodenie w sot sastite vjeouspoviest, pi ta sloboda labora radnog mista i mjostaBoravka ute ‘aj usljenja. Ne raboraelia se ni pravo doseljeniks dds ne bude silom vracen u domovina éak niu slasa Jevima gospodarsbih lea Kad dolant do zatvaranja redaih mest Kad se sve to — opet | opet | ponovno, premda s novim naglascima — Gia i sass u auvremeaim erkve nim dokimentima i skupovima koji se bave sels Stvom, mogao bi se dabit povrsan dojem apstrsupravo je ova) vatikanski kongres wrscivao siguran dojam da je gol po cijeo} porrsini planets potow des pokrenula ava svoja ustrojsta jest svakom svom ile odgovornocn dda sueremen pojavu Seljenja pre na ostvarvange Hjodskih prava | se stu narodima. Bilo je gotovo nevie dana, u najauvremeaio} kongresnoj slut talike vsoko aaobrazane I) enata kako veikim iskustvom, + > skuplienh podataka $ » golomin sm poduzimaju nesto Sto aikome od 10-ni grupo, no predstavljanikakay Tu se na dela mga iskssiti wis: ganiacijski I strugao wo struktur- Ke Crkve 2 dobro svakog tovleka aj kongres dativjel | tako ey vasa sedstava jaynog priopsivanja brojnh ustva, ramisljanja 1 pijedloge, kon tatlasio ova dv. zadaths: matrat {prouéavati nastavak razvo- vost i sella, ie Ried erkveoth samjernica taditt rajuce dnfobriine potivate, tov Kratkoge ovog lnvjeitaja ne do- i Drojaa druga predavana, pried loge & zaljutke. Modu priopéenjima s velikom je po- zorno’éu primljeno idaganje mgr. Viedimira Stanko: ‘ida o-adnosima tamseda svecenika koji se posvecuj Alutobriniseva evan domovine = iseljenicima 2a koje ‘ado aa svecenstvom, bskupekim ordinarjatima 4b ‘hupima zemije useljenja. Razumije so da Kongres poglavito usmjerivsi svoja ramisliania na odgovor host biskupa I svecenita, nije mimoisao vadnost loge ‘jerk laika u dusotriioigeva eljelom drustvenom promicanju sellac, 0 wlan vjernika laika na tom podrugja govorla je Maria Grazia Lalse iz Svicarske, So redovnicama w duiobrtnist alien velo Je ute tneljeno ilagala vshoraa poplavarica Misionackl sv. Karla Boromelskog, Alice Milan. Zalabucs se za pro- ‘ican seilaca, Eamna majka Alice vlo se jasno I od edono vaurimala takoter za prizanje osobaih stra nih sporobnosti i prava i potreba vedovnica tom spostolat, Papa Tvan Pavao U. vee drugog dana zasjedanja dotan je med Kongrenike Sinodalna dvorans, $2 Saki od nih se anno rukovso, imenivl po oj je, prepommavajuc nance i postaljajudl razna pl {anj, da zatim oda kratkl govor. Oslonio se na va stito iskustvo u duobriznsivn 2a iseljene Poke, Ta} {vor u cijlortidonosimo na drugom mers “ZavrSoi dokument, 1 kom su sadeta 1 a smjernica sma iratena eva times iskustva, nije blo gotov 22 vrjeme rada Kongresa, nego a je Vijee dorado i ob- Javilo avin te gocine cana) GOVOR PAPE IVANA PAVLA TI, SUDIONICIMA KONGRESA DRAGA BRACO, DRAG SINOVI I KCERI, DRAGI PRUATELIIE ala Vam na posiva, Poznats mi je tema vasey kon gresa i raza zalaganja. Je It vam powrebno resi da ‘Sum velo osjedjiv na pastoralne probleme koje vi uéavate: kako pri pasteralnspomoe katoliekim ise Ijonickim zajednicama 1 esiguratl svodenike Koji su im potrebni? Pounato vam je da sam dosta Geto pos jecivao.vjernike iz Poljske u inozemstvu. 1 tu ‘po ‘Soji Jedan interesantan i delikstan pastoral ra, koji bi se mogao i trebao promicati. 1 uopee se tte: ‘bamo zapital kakav stay mora zazeti mjesna Crkva prema doseljnicima, ma #ko oni bili? T. Selilastvo je masovna pojava naSegn vremena, po- java Koja trae mljenjajucsoblite i koin dovice sto Kontinente i gotoyo sve zemlje. Ta pojava pokrece te- ska pitanja Eovjeénout | duhovnost, Ta st na spite = er tu Je opasnost i pogodost —i oni koji ee on jt th primaju. Da, z0 one hoji sce to Je opasnost Iskorjenjvanja, raSGovjeCenja, pokatkad ¢ gubitka kr Seansiva, Ont Koji selioce primaju dolaze opasnost dase pred njima zatvore 1 ukoce. No, to sljenje te odor ‘ukllutuje mogucnost bopucenja dovjetoost | Ashornosti,otvaranj, prihvacanja stranaca i aja fog obnavljanja uw sistetu + njima. Aza. Crkvu je poriv da bude misionarekija, da pokazuje put pred bratom koft doll, da ga postu, da syjedoti svoju era Ibav | da se okoristinjegovim poxtivnim do- prinosom. Za Ii Crkva iskorstiti tw fansu? Vee od pivih stljoca_gortljubivost Je duboko karakterzira In eve erkvene zajednice. Crkva, ako el iti katolicka, tunvereaing, pronalazi tu temeljnu nota svoje misije. 2. Za potrebe dowaljenika trbamo { Cekva ieleaja | Crkvu useljenja. Da I se Crivaiseljenja dosta brine za djek sdljasporee oko pripromanja misionara i da ith podrtava? Dah Crkva koja th prima pra do voljnd padnje prsutnostt migranata? Da hi se primje jaja stedsiva Koja vablijeva ova pastva? Da il obje fove Crlve dota ele da se svocenil,redownit i lich potvete u prvom redu ovlm sredsivima koja Esto 0s faju na ruba? 3. Dobro shvatimo: pastva migranata nije samo dje- to odsjtenih smisionaras nego je djelo Citave mlosne CCrkve: sveceni,reiovnika | lak. Cijela mjesna Crk. va treba voditl racuna o doseljeatcima da th prim! 1 de se medusobno obogacuja. Misionari imaju kapita ins wloga i treball BI poscbno doprinijetreligieno} Zvornost zaednisiva migranata, Njthora je zadaéa to Ska val medanarodni Kongres imo je raloga inzist ‘na formiranja | duinostima ovih misionara 4. Doista oni prije svega trebaju uti w osjeca) 1 Jez migranata. Ako su to njibow sinarodnjae, onda je to Tnkse,all'se ne bl smjel zadovoliti da jedno- stayno prenose metode | sredstva apostolata iz svojeg rodnog kraja, a jo8 gore da to ostane stabula ras. Poureban Je kontinultet all priagodivanje. Njhovo astirsko sce treba promatrat!emigraate wralisiim imensijama ajthowog kompleksnog fivota. © jedac ‘rane trebaju im pomod) da safuvaju, odnosno da Gvrste svoje vjerske, obitliske + Kulture vredoote Jer su one plod krssanskih nscale, a sed stu opas hosti dato lzgube 1 nim ne nadoknade, S druge Strane ne mogu taborasiti da ov emigrant Vee nose biletjexemlje ueljena. Pastva in more pomodt da Se 5 tim suote ida one So je novo skladao prime, 2 staroe ne zanemare, Svea il evedenii Koj rade 1 ekipnom radu s redomicina j Iaicima moraju iti raaborit 1 oWvoreni pri spajanju dviju kultura, 4 ovo Dito da na to pripreme noxt nara} koji Ge ostai zemijuseljonje Todnom sje, treba ov! misloaae biti adski 5 Auhovno urawnotezen|, ont tcbaje mains pripraey | trajno formiranje.Prije vega trobaja iti Judi Bue ‘ apostli da mogu emogudi!emigrantima fvjti svoju vjeruu punta Zaustavljam so na ov nckaliko misli, a kongres ée vam omogueiti da produbite ova pitanja s pastirims Fetruéajacima. Metode i sredstva imaju svolu valnost, ali ono odlueujude jest: sastoralna duss, prosvietljena Fevnost jer‘ abav av onih koji nose adgovornost za migrante, Oni moraju bit w duha's nasim Jodinim Pasticom, Isusom Keisiom, kome svt Zlimo suit Noka vas On rasvetjuc i jaa, sve vas oj radite w Komisiji za pastva migranata i turizma il ste u vezi s_njom. Nek on podr# revnoat wih onih koji lnvan Kongresa rade daeyno wai, w feravnoj clit rigranata, inci ase svimas, Kao aposiol Pavao, U lime Gospodina njh {vas Blagosliljam of sve calMENT KONGRESA kongrosu 2a daScbriznitwo sell ova opca tema: »Biskupi i svecenel ‘anickim odgovernostima wsred so i erkvene seilathe stvammoste ijelog tjedna sva se pozornost usse ‘utavanje njtovih pastoralnih dje- 1 na Riot Bod}u, koja se o&itovala ‘anjima porijestt spasenja, a Koja A Krist | apostol, orobitom je Br 0 | produblo nauka rimskth papa we adredenije duiobrine napare kongres se setio naan dol Gxsul Familia}; Pavla Vi. (puta wtorum estas); najaoujog psina sto Ge uputilobiskupskim konferensa rio sam Pavao’ VI. pod naslovor sokrene; ztzetost Koja je 28 sell ada kratkom, pontkatw pokaza0 nowiih sinjermica jdaganla Tvana "a njegova. apostlskop putovanla ka (gover Canovina. dplomatskog i PH Republic! Mebsiko o pitanja nia 1979, govor radnicima t Monter: selocims, II. vel 1979). sam Sveti Otae poéastio svofim po- Biskupske sinode, gdje se on osobn0 sm pojedinim sudionikom, sacuvao ts fardta svaje ponornost ove wvod. dinskog nagovora: asovna pojava naSega vremena, Po tjenjajuioblike i koje datice wwe fo sve zemlje, Ta pojava pokoce te ost { dubownost. Tu st ma ispita it | pogodnost — {ont kaj see ont Da, za one Kofi sle to je opasnost stovjetenja, pokatkad 1 eubltka kr {ssioce primaja dolare opasnost zatvore | ukots, No, to seni ta mogucnost bogacenja covjeesti 1 shja, pribvaéanja stranaca {ezajam @ | naugsvanja Crkve Kongves Jo na Kako Kristy, koje Covisk i Bos, Kranuo, Zovjoganstvo stjete Iskustvo jem se 7a sve Ijude ostvaruje is eistvo; 8 ajemu vie nema stanscs; snagom dulhorne i pukretne poveze prekidno I sve bole ostvarsje w od fm okolnostia, Duhovi aenaéau, i Todenje Sovjoéanstva ozaacenog dul ‘ralienort, Upravo to otajsto Jediastva y Katolfanstvu posto vecuje ses otastvor pomjesne Crkve. Sveopéa Cries nije federacija th mesh Crsara, nego se sve} fjesnoj.Crkvi dolstastvarmo Zvi opcenitort Crkve, IMjesna Crkvs ne bi odgoworla svom_pozivs — Jer ‘upravo je aa (© povvana — ako ne bi ierazila svo} stho katolciteta, opcentost, Mefu mjesnim Crkvama Postoji vera zajednitiva w najdslovaijem smisia Je, ali tako da to nipotto ne vod! jednolikosti. 1 t0 ‘ajamno zajedsilivo, koje te ne ostvaruje Jedino w zajednistvu 5 Rimskom Crkvom kojo} je Papa biskup, ‘mora biti sposobuo iskazath so na sasvim otredeno} ‘zi wrajamne poms (amen Gentiu 13). Stoga je Kongres mislio da slsienje ome jedin stvu, Kojemu je euharisijs u sto vrljeme + mak i levor, ostaje prea { poplavita diinost ministerialaog svecensiva, biskupa { svedenika (Lumen Gentium 26, 28), Jedan i drugh odgovorns su 2a sredeno orpanitko sluzeaje Bozjem narodu. Tu je po samoj naravi sve Genitva rjeto odgovornott Koja se veil »in persona Christe (oslovae to mati w osobi Kristovej, odaos rho muti da sveconil na poscban natin w zajedaicl Dredstauljaia Krista — op. prev), u neraxdvoivo) | ‘ajufo) zajedael sa svim drugim Canovima Mistinog tijela ah prema osobitim darovina poreacenog slide nip, sakramentalnog svecenistv kreposcs onog dua Poglavitoge koji se zaziva u ep! biskupskog rede ‘ja i kojt biskupi w avoje ime arenoce na weenie | ‘akone Pojava sijenia poksrule se, u sklopu ovog bibl hog: teoloskog rarmialjanjs, kao povasteno podrugie faa Kojem je Crkva pozvana prufit syjedocenje svoga sveopcer poslanja da bude kvasse svexa covjetanstva, SUVREMENE PRILIKE SELILASTVA 1 ‘Stearn stanje U shlopu sveobuhivatne rascambe sclilasten 1 vata ‘ajush njezow slodenost Kongres je pie svera po- ‘co brigu 0 trajnim problemins, primjrice ko Sto “Su! sloboda preseljnja,ouigurenje rads, pravo na je hak postupak 1 socijalnu skcb, uredenje dakamenata, Ponovno okupljanje obit! stambena i Skolska poli ka, polistka prava. Kongres Je zakljuéio da kao najvaznije reba mapas! sijedete took: “Nasi aad oxobamn koje se nal velikom d jela seliagtva Hoje je proumokovano gospodarskim Prilikama (rai stupnievirezvitka saznih gospodar ava, nova sedunerodna podjla ada, ckonomaki mo nm (pronaputenost, pamanjkaaje potivanj uz hog razumijevanja. med gripame u isto} zemlje politckim i rligioanim pris: — Prijetnia koja se aadvija nad brojve selloce us Ijed ekonomske keize koja pogada tehnolosk rozvi eval veri sew won books okaplahs na Brvatkin misma = inowonstra — Feit Mnl strepe of prisilnog vraganja. jostvanja njihowhprava, od toxa criminacie 1 odbacivanj; naznih t rajnih etniih zajedniea tm zemljaaa, Ho te doweljenike po. At svoju istovjetmost u razlgnosti je, postaju) sve svjesnii svoje po- tom smisls treba takoder racinat narasiaja, potoraka useljeatka, da ‘atuvaje Vastita istoyjtnost mladih Ijudi koji zavrsavaju svoje 1 érugim zomnljams irainjih preseljenja w neki drdava- to urrokuje tetkoce koje moa bi tone so ih werokuje aaljenja = mak eremena sellastva Sto dink Hudstvo pris. bi pretivelo, ta pojava koja fe wor opea, a Loja ako testo danos! velo ‘od strane ranjenjih naroda, dis. wvde, postaje za Crkva perv da odgo- th ta pojava postalja. Kongres + podsjett! na sijedede od sth zah- rkvaprufi isto I'razgovjeno svje- ‘med enim skupinama selenite Kista, ali w dubokom postivanja hb vljednostl Koje su ut Krista vee ténoaly mogu potaknuti nove ixaze shog otvaranja krSéanske zajednice a olakia Bvjenje | izralavanje va istodobno brigu 0 jedinstvu Crkve | ura I obreda (atnsk! 1 istoéa) iu Ctkvu, 0 to} razmolthostt Koja je seovanja na putu itinskog ekume Pda podijeljenost_meda krséanima { spolcanja nay jestanju Evandela; Havanja izauzimanja za somata ‘edu sellocima; rks raza wou dobrotvornost ka ttt resavala najeze pre bipede rnog branjenja Wudsih prava u ko. skim svjedatenjem prot nasija 1 fm djelovanjem kescanskih lak Criva na scbi swojstven matin radi denje modunarodnog gospodarsiva, ni ekonomski poredsk bude uteme. fodredenju svik dobara, Jalster il zadatak za seu Crk io da mora jo jednom potwrditi kay nj seloeima — koje sluzenje mo- aa vlastitn vbnost svakog pojedin. «a, njhova polaznog stanja kako bi se mogle rarejai spociiéne inejaive hadre olakéat nyihoy kreéanskl ‘rat pouivanje w pomoe struenjakae, No takoéer je istina da poslanje Crive moda sei- focima ne mate bit promatrano Ka> »posaoe nekih ‘soba prilagodenth ustanova "To dufobriino shuzenje zadatak Je svega naroda Botjega, biskupa, svecenika lala. Mjesna Crk, raulignost)svoyih sluabi, svoih organizacia, svojth 2ajednica,sva jou to whijzena, Buduét pak da to dudobritno shudenje mora pro- ‘matrati kako pitanja vjernka i bogostovlja tak 1 Tudske probleme koje uaziva pojara sljenja, woba nastojat da se. sam slioei osjete kno nayjesttli Evandelja svojojselilatko} braclnalazect se s njima raravno i svakodnewno rame ut Fame ‘No sva Crkva dua je prudati sejedocanstvo poole ‘stone Kistove Hjubavi prema onima koji su manje povlastens, Kristove Tjubavi prema svakom covjeki lrsvakoga narod, ‘CRKVA POLASKA I CRKVA PRISPIECA Cohn pos Ako je, pravno,istina da Crkwn prisoje, Crkva koja Selioce prima, nost odgovornost dufobrifnisiva swih Tjudskib skeping koje se sada na ajezinu podrat}u, Crkva polaska, Crkva s kojeg podratia slice dolaze, ema manju dugobrianu edgovornost 2a pripremanfe selioca na nove prilike w kojima so pozvani Avett w Ijubavi. Te priprema ne mote se, éakle, djelotvorno luvrilt ako se ne raGana + odregenim pltanjima s ko. jima se oni moraje suéeliti | koja ptanja Cskva pols Ska mora posmavat ‘Ta Cekva polaska treba se zauzet da pratt swe so lioce sveéenicima dobro osposobljenina, osiguravajuet im najbolju mogucu kulturnu, druitvema, antropolo- $a, spstolska i duhovnw pripravu, koja priprava sva treba bit! asmjerena na Cekwa svetma stvarnost one amie u koju jadi Sele. Isto takar napor pripreme treba se podusimati takoder 24 recovnike, redovnice aicke suradaie, Cia polaska mors, gle god je to ostvarivo,osje- ath duinost odriavanja rath vers su svojim iio. ‘arma u inovemstvu, kako bl se on! Sto manje osje- il osamljonima i kako bi uvijok analiza sve 0 so ‘njoj, w domovinsko} Crk, dogads, kako bi bili du hhovno jaca, te kako bi se, prem potrei,olaktall tive ailhiova povrat, ‘tom smisla svecenik koji je upaéen inovemstvo tuvijek ae mora smatrati élanom svesenigkog zbora via. Stitebiskupije. Ako se wat, bit ce bolje prialen 1 ‘modi ée se ra€unatsiskustvom Keje je stskao hake bi mu se w domovini mogle povjeritt odgovarajuce obvere Visio} osjettivosti za opeu Cris i suglsno motu proprio sBetlesiae Sanctaes (33) Crkva polaska do bbrohotno de rszmoteti molbe onih svojih svogenika Koji nakon odredenog isbivanja w inozemsivu izraze felju da trajno budu promjesten iz viastte biskupije Kako bt bit pribrojent svesenstva biskupie 22m), ‘nj obusljaje novu sluabu ‘Cekva prispjoca Cctkva prispjea je dolaskom skupina useljenika parva: tna dois Hvjet svoj sveopét posi. Ona je time po aknata providjti dusobrine pothvate u Korist doce: erik. 'U tom ellju-ons je dua pokreautt sve vernike { ue najfirem smsla Javao maljenje 2a rJesavanje pita ja sellaca,osobito ibjeglica, ne skanjujodh se slit feu tome najsuvremenijim stedstvima drustvenog se ‘obracaja ‘Ona mora znatstavit na raspolaganje doseljeneima, kd je to potrebno, svoje vlastte jude (svecenike, re ovale, lake) unaprijed prikladno pripremljene 22 te vadatke. ‘Bez svake sumnje ona je dutna obratiti se, barem u ‘okvirima stvarnih mogucnostl, na Crkvu polaska, tea 4Je8i od nje pomoe u osoblu. koje é2 Jo} omosuclt de vrs svoju dunost, Primivél tako misionare su ‘nirodnjake doselenila, mjesna Criva koj je doselje nke primila, dana je znat: ‘= ‘origurati da ti misionari budu primljeni na od. sovarajuci natin, Osobitu padnju treba osigurat oni Iisionarima koji st prisiljeni odvdavathslabe ili ni Kakve veze sa zemljom iz koje dolaze (tu je osobito jt o seecenicima iabjeticams)s osigurat im najbolu pripravu koja é th osposo- biti za obevijanjepovjerene im sludbe: — osigurati im srakovrsnu potporu,takoder na eko- orem prot te «nj potpat fra kao “= kieivati tho dufobritatke odgovornost potieati ajthow prisutnost f njlhove sudjelovante 1 razltim ustrojstvima Kojima je_svtha. poverivanje redovitoga zajednickog dusobriaista s dusobrizis wom seliiacs SSuradnja Crkve islfena « Crkvom wseljenja Kongres je ponovno naglasio soje uvjerenje 0 va ost | prvotno) odgovornost| Crkve uselenja u dus. ‘rnist sellaca, ali je takoder izaova potvrdio da feta odgovomost ne moe obavljati ber tijesne brat ‘ke povezanost s Crvom isejenja. Upravo na tu po- Sljednjs, kao i na druge sestrinke Crive, obraca se Cea koja useljenike prima, vee prema tome koko to zahtljeva njihovo duhovao dobro. Tako su. obje Crive datne poduzimattpothvate (budenje ttrvor-zva- nja za ovakvo dusobramisive, priprema misionara {ed), Uspjch th pothvata bit ce plod poverane I mauze te suradnje. Ez toga ée proised!uzajamno obosativa nije th Crkava koje e th poticatt na fvotsloznog phi Fallzma kakay | pri potcbama covjcanstva Hoje je ave vige usmjereno ostvarivanja svoga jedinstv. DJELAINICE SELILACKOG DUSOBRIZNISTVA, Kongres so osjetio powanim poblite odredittnoke vi stlte oblike dusobriznog djelovanja Kako Biskupa te coi sveéenika w ofnost prema raznim érugim delat lclma toga Istog duobridaisva. Kongres Je uttrdio jee: 1. Biskup Kao biskup postavjen da predvodi biskupij, biskup Je poslan pribvacat slioce kao dject krécanske ob {eth w Koj} je on poglavar i ola, te providjett | ost uradim dubovau sk ‘Na njege spade pronalart,odredvati {pratt os0b- Ije koje fe potrebno za ostvarenje tops cia ako 36 fon redovita za postiznje toga clja slu8i suradajom iskupskih vjeca, nacionalsih vavnatlja drug us trojstava Sto th previda napntak +De pastoral migra torum curas, a ostvarivanje toga napatka posvuda mora biti osigurano, sim biskup osobpo me moie se Drestatl 2a to zanimatl, Njegova je skrb odrlavati fesne i srdaéne veze s misonarima Koji su dosh Iz drugih zemalja — s tim svecenicimma, redovnicima i lalekim suradnicima — te ostai poveran © cdgovor- nim orabama Crkve polar, » organisa biskupske Keonferencje odnosno s ordinarijima kad je ret 0 svecenicima, s poglavarima { poglavarieams redovais. Jah zajednica Kako bi se mogno jaméiti bolt uspjeh cerkvenoga poslanja za dobro selloca. ‘Osobito je vadno da biskup bude narocto zauzet 22 svecenike wseljenike | ibjeglice za koje treba pronaci frkveno pravo, duowne 1 dufobritne stanj. To te lenje Ge se kad god to bude moguée osivarivatt 2 Jedao biskupom biskupije iz koje su doselenicl do- i, odnosno Mad to nije moguse, avo s Papiaskim vijcem za dafobritasiva sella 1 urs 2, Soedenik misionar Kako fe ve¢ refeno, nudno je 22 mislonare — bilo da dolaze ix Cekve iseljenja bilo da st od Crive use) ja ubljuent u selilagko dusobriznisteo dase za ta hudba pripremsjur da se maga hori poranont ‘nom naabrazbor i boljim dulhornim potcajima. Tre- ba, dake, aa te sstrunjakee predviet radne susrete Fsusretitia gdje Bt oni moglt medusobno provjeravath kako se ruzsijanjthovo poslanie. Obavliajucl svoju stvaralagkw i plemenits slutbo, ‘oni nek nadu nadina da se takoder bratski zurimajo etéanske mieinie treba viscko cllont terre -svetentto slutenje nm spel porutira sie & ‘okrtn; nemo se zed Ut nest provednort Tibet prome ona hal 2 poevlite tom eporom sad. (vets Stolen: Plame bstupain fonfereatome 9. 178)ajesne Crkve J vajedno « dragim th Skupije, kako bt dusobrizistvo seli- alo Skrblju eile Crlve useljenj, 1 inje_doseljenika. bilo olaktano, sve ove Kalture tnjihoviheligistih | podulje zadria0 ne pravmom lik Konterencje za svecenike miso tljeva da se znova proutl narav ae lepacie) i njogovi Odnosi + Crkvom ajevima iznimash tetkots lak ne- wanja ver misionara = Crkvom nares zabtijova da asobe koja je ve Stolle imenovana kao »predsavnike Sveto} Stole i pri episkopatima (bi ma) zemalja gije oni rade, po mo- tis Koji odgovara statust nacional erate u domovina, U tom je smisu Kongresselloc mma | abjeplicama uputio poruku koja se poveauje + ‘vim zakjueaim dokumentom, Evandeje doista nije ‘ij politika zastave, al jest portka oslobodenja za All nije dovoljno dati plas onome tko ga nema, Osx je vaina sadaca porvati na zauzcto djelovanje sve 1 ‘vakogn, Ovorena crkvena ustrojsta sizenja sasvim fdredena, ako ogranizens, mogul ée Crkvi da bude Pris u taloniel povijest, ondje gdje se oblikuje novi Ik Govjetanstva. Ako Je nuino wferovatl u uzdizu x anagu ideja,takoder treba da dolsta hoce hodati ‘korak s Judima. >CROVATIAES? 1 sFojashogarboraias (Suave 1972) Crkva u Hrvata OPCI PREGLED RVI POCECI DanaSnju brigu Crkve u Hivata 2a duhoyno dobro nezinihisljenike i radnika nn privremenom rad inozemstva ne bi valjalo usporedivati s onim So je 2 Cekve utile (il nije) za hevatske ielenike je om proilog | pofstkom ovog stljeca, Tad su w svi jetu vledale drugatie pile, a | wrhowna erkvens uprava.u Rims tek je poéela tratit! nove putove 22 Stvaranje posebaih crkvenlh struktsra nazijenjenih Gahovnom zbrinjavanjy onih Katolka koji su pevee: ‘meno il trajno Biviel ivan stole domovine ‘pak ée te lz podataka donesenihw ovo) kaj vidje- {da jeu protlosii mnogo utinjeno ida sa pokrenate zadivijujue inicjative | postaljoni temelji na Kojima Sofi danas temeljt znatan dio hrvatske inovemne ‘Ordle donosimo samo Keatak pregled najvstnijih zhivanja bez pretenzie da bismo bili posverna cjlo Viti. O pojedinim problemima i pitanjima bit ce vise ovora na odredenim mjestima. ‘Vee medu invatskim radnicima koli prife 110 godt ra rade na prekopavanja Sueskog. kanula nalarimo Viskupa, apostolskog vikara u Bipty, fia Patkala Vujelea 1 njegova tajnika fa Ij Tvrtkovica Skoricn, te posi njih biskupa fra Laju Cure, koji se po Drinuo da Je g, 1869, medu te nade radnike dotao fra Jetko Karat kao slben hrvatski dasobritaik ‘Dakovacki biskup Strossmayer g, 1854. falje u Sje- injene Ameritke Driave vs. Dobroslavs Boi, Koj tako postaje prvim hrvatskim slusbeno poslanim 2a nikom u Novam svijet, Tostale nate dutobritaikepionire posal su u SAD pojedini nas biskup, bilo na mola sah nati ie Yeni i tarnofnjh biskupa, Tako je zagrebadhi nnd Diskup koadjtor dr. Amtun Bauer, na mofbu blskups 4g Clevelanda ¢. 1910, poslao u SAD boposlova tree ‘godine Miju Domladovca, Ko} Je tamo bio areden | poslije veoma plodonotno djelovao, Na ist avin ws “Amerika dolad i madi svodenik Tvan Stipanovie, Koji je desedjecima blo najugledaija dohovna osoba med ‘adim iseljenicima, ‘Milan Pavlinovié, upaik u Podgor, dotao Je u Novi {Zeland g, 1928, porvan od svojih rodaka, a uz donvol splitskog biskupa, U Zagreba jeg. 1912. ospovano Drutvo sv, Rafacla za zaSttu nah isejenia, koje je djelovalo sve do po- ‘etka drugoga svjetskog rata. Pokrenso ga je nadbi- skup Bauer, a u mjem su osobito aktvnt bill zagre- bod Franjeei ivatsk biskupi na svojim plenarnim zasjedanjime raspravljaja o natem iseljenitt | Line sve to je po. ttebno da se potalju s¥esenictu pojedine djelove sv jeta. Zagrebatki nadbiskup Alojzije Stepinac g, 1940 pokrede list #Hrvat u tudiie, a sarajevski nadbiskup Sarie g. 1934, ut mjeseca obit hreatska naselia & ‘Sjevero} iJino} Americ Zagrebacki bogoslov g. 1930. omnivaju tne. Narodno fbrambenu sekaja radi pomaganja natih judi ivan ‘domovine, posebice w okupirano} Ist Nata se Crkva svake godine prikljaéufe proslavama Iseljenifhog tjedna, koje organiiraj rane syjetowne isejenike ustanove:u crkvama seo tom propovjeds, ‘s dvoranama predaje i priredufe pricedbe U SAD od g. 1912. djeluje ranevathi Slavenshl ko misarijat ijem su sata 4 brvataki franjevel po. slani za pastoralni rad moda nasim svijetom, On od {1926 postaje Hrvatskim komisarljatom, aod g 1967, naziva se Kustodij av. Obitel, ovina 0 hercepovad: Ko} franjevacko} proviasijy, koja danas broji 48 ely Splitsiafranjevochi provinejal Petar Grabié 1929 suzbeno obllaat nae iseljenike u Belgji = akanom frganiziranja dufobriéaista med njima, Tsusovac Petar Glavas g. 1932. pokadava w Nizoze skoj okuplat! nae jude, A njegova tedovnigka su brava g. 1925. neko vnijeme vode hrvasku fupa i St Louisa u SAD | posije odrtavaju putke mialje po ne fim naseljina, Nasi franjeveltegorestg. 1926, preurimaju w Pitts ‘burg upravu fupe sv. Nikole, nade najstarie fape w SAD, a potom i drage fupe Hivatski dominikanci g. 1922. preuzimaju tupu Presv. Trojstva u Chicagu, a bave se | puckim misija937, preusimaju nasi franjevel kom soma w SAD tamed da rata djeuja elice Kw Kristove, Késri Bode sestre sv. Franje shih biskupa, franjevatka provincia © & 1929. u Argent svogn prvog esljede ‘ost conarda Ruskovica g 1934. w Argon: festremllosrdaoe,zatim Kéert Milo- Je drugoga svjetskog rata tnt se sto :podalje nekoliko hrvaskih svoden! re svijet, Za veijeme rata u Njemas rvatskih biskupe, zajedno nekolict mika, de. Viim Nuk pastoralno die- ‘adaicima. Nopesredno poslije rata organiza po iebjglthimn logorima, skomorskim zemljama rade oni koji 1. U prvim poratnim godinama u pre- ‘olave novi weenie, bilo da su Bi Prat zatekao na studijau zemljama Neki od njih ostaju w Evropi wdoblju naglo se razvija pastoralne ravoda sv Jerniina & Ri Kol pre ‘logu, Tako dol g. 1982. s apost xsul Familias, koja zahtijeva da sva siping izvan domovine dobije svo4s tela kaa moderstora pact, No 78 itanje napokon nijeteno g. 1966, fan prvi hrvatekl nacional revnatelj we U meduvremenu Sveta Stolica od rile u nate} inovemno} pastvi daje 1 Zoriéa, Dr. Vince ab dvije godine ne 2nost jer Je g. 1968, poginuo u zrako- « posiie 18 mjesei(g- 1969) nas ‘acionalni ravnatel} mize. Vladimir odine ilar sUputa 0 pastoralnos br rema tijim se smjeraicama u Zagrebu skapske Konferencije za hrvatsku mi avo u nase wijeme slai svoju 10. ob- “prema propisima Svete Stliee vat stva organitirana onako kako to ma- ZAi narod, a za duhovna skrb hrvat sdleine su ustanove Ravantelstvo dt vate a inozemstva, se sjediftem iskupske konferencje za hrvatski ma tem u Zagrebu, a1 MEDU HRVATSKIM rUpINE ski apostolskivikar bio je fr Paskal idiot Imotskom g, 1826, a biskupa (858, a umro je lakoder u Tniotskom 1 je susba bila Palate s Albani ine ostalja Albaniju | odlazi Bg. spostolskim vikarom. Ta je nasao swe copavanje Sueskog kanala. Radovi si sapoteli 5 travaja g. 1889. Bikup Vujté, uz osale ‘roje Gutnost, primio se i posla poutavanja djece ‘rancuslih struéajaka Koji su'na kanalu radi Mode mo pretpostavii da su-njegovom zashugom doi i ‘ofl Hrvati na taj dobro placea! posao. Biskup Vuj ‘Se se pobrinuo da nafi radnisi dobiju svoga evece tika koji ée th providati w njidovim duhovnim pote Tama. Bio je to njego taal ra lija Terkovie Shore Tako Je on bio prvi misionar reedu hevatskim radaicl ‘Biskup Vui¢ je dekretom Sete Stolice 1866. pre ijetien iz Buipta za apostolslog vikara w Bost, jim je otsao | njegov tajlk, £0}! je, dakle, kroz test fodina vodio pastve medu nasi radnicima. Vujeica jo ao apostolsth vikar u Rgiptu nasljedio biskup fra Lujo Curtija, an dubrovate franjevadke provincje. On se morao pobrinuti za novog svecenika —~ duo. brinika 2a nate radnike na Steskom kanal i to sve do njegova otvorenja 17. stacenoga g. 1889. kad ga je biskup Curtija stan blagoslovi. On je nastojao preko Propagande u Rim pronadi svecenika za Hrvate fa Suezu. Ne njegov potica) Propaganda je zamalila Eranjevatiog provinljla promieije Drea. Oskuaite ja fra Ants Luliga da bi on nekoga poslao, no on & svojo} provineiji radi krize owobja nije mogao naci Drikladau oad, ale cbecaoprefekta Propagande da fe jednog svecenika pronaci v Kojo} drago) provine 5k To mu je uspjlo Kod hersgovadkog provinljals Nikole Korda. I tako je Luliésvojim pismom od 3. TH, 1868. godine mogao obavijestsl prefekia. Props fande kardinala Barnaboa, dace u Egipat pot rladi fra Jerko Karaig. On Je pote:kom 1809, stvaro 1 ot putovao i zaiim pastoralno djlovao medu natim rad: cima na Suezu sve do njegora otvorenja koncem Is te godine Teva © BOSNAE° 1a Fopikoggrboritae(Saraev 72) DRUSTVO SV. RAFAELA ZA ZASTITU NASIE ISELJENIKA U ZAGREBU Briga za nab isljenike | interes 2a njihove probleme fogleda se u katolithom pokreta i prije prvoga svt hog rata. Nesumnjivo je da je okruinica pape Pijs 4-0 brin a iseljenu bracu i g. 1912, dala poteaja da fs vee slijedete godine u Zagrebu omuje Drativo sv. afaela za zaittu natih iseljeatea, ja Je glavaa 2 daca bila briga 2a vjersktHvot i Hkolovanje nah Is. i ivan domovine. Govores! o tome senile, w dru venom glasila sHirvat u tudinis,biskup Miho Pxsie famed ostalog Kade: »Njems (i, Drustes) je svcha da se brine 2a moralne i materijane interese natih domo: daca, Koj su se znevolje self u tade krajeve, da ‘riskrbe potrebaa sredetva ma urdrfavanje svojth bl fel... Stoga se dade lako shvatit od kolike je pot. rebe i vaznosti edna drustvo, koje ce se porcbno r= ajih zanimati. Mogi trebaju uputa } pomod, kad se radu u tutim krajevima. U tudo} zemlju yelikom srijetu sna je poglbao, da ingube svoju narodau sv jest, da se porve odnatodee (ML. Puli Za nate faeje- sik). Tnieijotva za stvaranje Drustva potskla Je od nadhi- Jkupa Antuna Bauera. Oa je smatrao da je krnjnje wrk Jeme da se neito podurme za nase iseljenke, Lol su {ako éestoprepusien! na malost | nemilostirabljvacs te propdalu w svakom pogleda. sZato treba osnovati drattvo, kojemu ce biti evra, da nate ielfenike po digne materljalno 1 moralno, da bud aa ponos hrvat skom narodus (A, Bauer prigodom osnivanja Dratva) asista, dogovor! | sastanc|grupe nash istakntih Jatoickih radafka w katolighom kasina w Zagreb ti Jekomn ofujka 1913. g urodil sa plodom, tako da se Drustvo s odabrenint pravilima osnovalo vee 18. sib ja te godine U Oabor su uti son! pojedinet kojt st mali raza jevanja 22 naSeg Covjeka ne samo w domovini nego i preko oceanae (prema godisajem lyjstaju Drastva sy, Rafacla za hv. ielienike u Zagrebu g, 1913/14) Odbo je mao alijeded sastav: Josip Silovié, predsjedaik; Stjepan Korenic, potpredsjednik; Ivan Frankorc, cay nik Janko Simrak, blagajuik; odbornic: Mulan Kic- bach, Rafoc! Rodi, Milan StrabiaScak, Krunoslay Jan- a, Svetozar Ritts {Oto Iwekovie. Kasije uu Odbor Looptrani: Stjepan Babunovie, Josip Gustin, Mihovio Ic, Dragutin Franié U Nadzornom odbor ile Pranjo Vojskovie | Artur Machi, Druswo je odmah poéelo djlovat.Iseljavanje w to vrijeme bilo jou punom jeks, w inozematvo je mnogo ‘sujetaodlailo preko tadasajeg sPutnikae I sLiniie Dratkoris Upravn) odbor sastajao se 42 puta kul nadbisku pov uw prostorijama koje Jo za druttvene pote bio {stupio madbiskap Bauer, Na sjednici Odbora of 16. V. 1913, odlueno je da se ilaganja K.Jande o hevatskim ‘neljenicima | 1 Frankovica a inocenisien drustvima sv. afala trkaja zajedno ¢ odobrenim drustvenim pre vilima kao brosure | dase posal svim Zuri ured sma { skolame u svchu abavjettavanja + pobudivenia Intoresa 2a Dravo sv. Rafaca, Osim togn nadbisksp Bauer je osehom okruzaicom od 26. VTL 1913.4. ape lao na ejelo svoje svecenstvo da podupre Draito i posvetl posebnu padnjuiseljenicima, ‘sDruitvo sv, Rafgela svestrano se postaralo da upc ‘a nevolje i potrebe natega svjeta na puta | 2a bora ka a tudim krajevimae (spomenutlvjetta)). Odbcr nk Tost Guftin osobao se na svojim putovanjima twvjerio da su nati Jud na svakom Koraku Lavrgnut ‘aznim neprlikama i zavarsvanyitna Zaslugom dr, Siloviea tadaSaji provincial a kasnile ‘bcogradski nadbiskup Rafael Rodi, putovao Je kao us slantk Drustva u Sjedinjene Americke Drzave da bi obi a0 nate jude i proutio stanje naSeg naroda of Ada tika do Pacifia, te danio nove smjernice 20 rad. U svom lavjestaju dao je prikar hrvatskih Supa st Ame. cl, te opisao religiozne, prosvjetne, ckonomske sos: Jie pile nah seljenika. Drutivo je nastojalo da stvor iseljenicku statistik, dnosno potpuna evidenij iseljnika, kako Bi moglo rovoditi svoju dutobrisicka zadacu Drustvo st. Rafecla drfalo je ax buduée isljnike svakog Ponedjljka (a ponekad i angi danima) no Sebne proporijedt franjevatko} erkt u Zagrebu. U ima Je naglatena 2lja da ostanu vjerat veri domo: ini da budu marljivi Kako bi se Ho pri vrai, Na sasens Je briga 2a naSe Isljentke, all {briga 24 one Kofi ostaju ita sft on domacem opt, fina te oder «reba utjhe porpare ‘isellenicko pitanje, wreto ma s koje strane, jest najvedi sadatnjt problem hrvatskog aaroda, na kome 5 uprava, zakonodava i sellin faktor mora 23} ‘ahiljaje poradite (spomenut! izes). Drustvo 3 Rafacla je o zalsta wvidjelo. No nadoino je prvi aye ski rat tsvema dio poste suprotne, nefsliene sinjoe Rad Drusta posve zamire u prvim godinams ia prvoga svjetskog rata, kada hevatekin drustvima nije bilo dopusteno djelovanie Nastojanjem katoliskog epskopata Drustvo fe pono: ‘no ofivjelo tok 1989. godine. 18. traja te godine srcbadki nadbiskup dr. Aloaie Stepinae imenuje pr ‘remeat odbor va osntak Drustvs, s na glavno} skp- Sint 15. svibnja ono je legalivirano pod predsjedai tan dr. Janka Oberskog. Obnovijeno drustvlmale slijedect Odbor. pokrovtel nadbiskup Alojaje Step: hac, predsjednik Janko Oberéhi, potpredsjedsik Ew fard Miloslavie,tajnik Klarencje Klaci,_blagajiik Andrija Kraig; odbomici: Pavao Jesh, Ivan Vide- ‘evi, Dragutin Jesh, Stjopan Podotiak, Mijo Marie, Marko Vunié, Dragutin Prikril, Bogdan Babi, Altert Wenrler, Slavko Ivankoé; Nadaornt odbor: Stjepan Miléck, Marijan Koved Ian Frankovic, pret tajnik Druftva, oduteviien po novnim ofivljavanjem Drusivs pie njegovom gas Jy sHivat u tudiaie: -..sDrustvo sv. Rafael je ted slabost... obamrlo ead kad sam 1 a, Bvt ta. nik, takoder izvan domovine, kad si svop promora Damaskugledam, gdje kao vlak sllni autobus jut ‘emia amet Butrata Tigris. ateaKliem: Raesvojakrila nad Hrvatskom, te jaa} do 2a njeneisljenke i pute ( eel vada Drastva sv. Rafal). bm program imalo 2 ell) poset brig putanju dusobrianika za nase sdint§ djlovati modu natimn Isle moralnom, prosrjemom i socialnom Ista! da je Drastvo u svom prose aje vracanja Hrvate ie tadine & do. 2 rada za njlhora Kolonizaiju. fog dnifwa vilo st macajne goals TIV). Na Ir, glavao} skupstini Dro drtano) 1S. svibnja 1989, Milostislav Saveza organizacia isejenika stznio athe o brojuieljenilih cckava, te 20 nah naselja ime samo od pike atskih crkava { crkvenihsnsttacja ew 2200 naselja nema. Od ukupnog shih erkava | dvorana Hrvats ims im erkvenita ustanovama brojem 22 ou 35 glavaih gradova, najveéma u mere. Prema broju od 800.000 Hr balo bi prosjeéno na sah 1000 ise- evecenika barem sa erkvenom dvora Dx trebalo oko 400 erkava Lerkvenib th nego 35. To madi dai trebalo 1a bro} od 785. To Je velk problem, riavati cio naS narod w natjesaljo} kien naselimae, (Novi iejeni 1959. skupsting (6 lipaja 1940) raspravlle stojanju Drustva da se u nate iselje flju sta hrvatekisvecenil. Tako jen! u Novo} Zelanii,zatim u Jub- ci Johannesburgs trade, da im se po- scenic Sliéae molbe dolaze preko ah biskupskin ordinarijata onih ks re dalje vremena na radu hyvatskl se- clka je samo tela, Sto w sadainja mamo na raspolaganjetoliko svecenk- To idovolit svim tim molbama. All ‘plskopat vodi to pitanje w budnoj £8 tude, Zagreb, 1940. be. 2) ogacnosti da seu myjesta maith iselie= Salje kojeg dusobetaika Tivata, 22 sp je ovlastio jednog slovenskog sve sstoralni rad protegne i na Hrvate (a h pokutaja. »Proljetos (1940!) javila nada svevenika Hrvata ix Rims, gdje da za vijeme ferija kane oble! naga aw Franctiskoj i Njematko}, gdje bi 2 odeiall brojna predavanja | pripre vjerskomorali rad med njimae rast je poduzelo Korake kod Minis 'u Beogradu, da se odobri placa 7 ithog dutobritatka w Carigrads, bolt mnogobrojnim nam iejenicima na vlima. Ta} Korak Je uspio | star je x out (lat tui, Zagreb, 1940, Pralistavajul glasilo Droftva sHrvat u tudinic, oF {ecamo salou brigu hrvaskog katolichog episkopata, 2a nate isejeake. sHrvatski katoitk biskup rade vee ‘davno na tome, da nail iseljenicl dobiju iz domovine Svoje marodne cafobrignike. Medutim radi nestasice Svecenstva u donacim biskupljama nije 10 njthovo na- Stojanje dosad inalo zateljenog uspjeha. Potrdba0 Je svakako spomennti dase je posiva saith biskupa do- sada odazvala dalmatinka franjevatka provinctja Teronima poslala nekoliko svoj redownika med nat iseljeniehi evjet Juin Amerika. Domajemo, da ta provincia kati onan poslati Job aekoliko svolih eve enika «IK: sKonferencija rvatskih biskupa je od leila, daposals dvojcu mlaéih hrvatskih biskupa u Ameriku, Jedan ¢e biskup posi w Sjevernu, a drugi w Suna Atmeriku sa svrhoe, da posjete ondjesnje hrvat ke uelimike = (10, br. 1) Pridajuct poscbnu panju pitanja dusobritaika 2a nate sugradane u tadini | djelovanju na vjerskomo ‘alnom, prosvjetnom, racionalnom soaljalnodarita: tiynom polja, Drustvo je stpilou veu sbiskupom Mi thor Pusicem, referentom Episkopata 7a isljenicka pi tanja Predvideno je da oni nal seljencl, eija se dje a Kane posvetitsvecenickom zvanju,stupe sa vert s rasim drustvima vadi ljanja svoje djece u Zageeb, tdje bi se ona mopla amjertiti w Nadbiskupskom dje ‘ackom sjemenista {gdje bi se od mladost| odgajall za 1 voden}s Adrusvenih poslowa + osobitim obsirom na vjersko-d hhovan stranu drustventhzadatakae DDrustvenizagtitik Je sv. Rafael Pckrovitel} Drastva je pe moguénost!_ zagrebatk adbiskup i hrvatek! metropolita, ‘Sve eventualne sporove imedu druftvenh Clanova, ‘dnoano dlanova i Upravaog odbora resava Casn sud {Sijansta je utvrden Pravilima, Konaéno, Pravilima je odredeno kada Drastvo pros: tae djelovat usjed raspusta od strane zagrebatkog ‘ordinarijae, odnosno spo zakljuska Glawne skupstine Druitae) TR] Geb grata Zagreba NARODNO OBRAMBENA SEKCLIA ZAGREBACKIH 'BOGOSLOVA Zagrobadhi bogosloi st vee 1836. god. osnovall svoje - jug. 1958. mgr. Franjo Seper,tadanji zagrebacki fadbiskup koadjutor, s apsolutnim adobrenjem svoga ‘rkvenog poplavara. Nakon jesenake Biskupske kone rence . 1988. kreauo je mostarsilbiskup msar. Petar ule po plana u Rim, premda se prvotno spremao na Dohod Fiju XIL, i tiga Je jo8 na vrijeme na Trg sve fog Petra rayno's Kolodvars da primi blagosloy netom ovolzabranog pape Ivana XXIIL, a inage nastanio se, ‘io j nadbiskup Keadjutor Sopa, u Zavodu wv. Jeroni: 'U to promijenjenojsituscii Zavod je 1 dale, u nf. to smanjenom opscgu i zaaéenju, aastavio i pastoral: rom djelatnoscu, prvenstveno i Itai, radio #to ‘mogno i Koko je mogao. Postojla je | druga organi 22cia za pasty, nastla posve neovisno o Zavodir! ber dogovora aa Zavodom. Zbog podvojene djelatnost, _msgr. Rosi, kao protslakk Vehovnog wjeca 2a emigrs. liu, pozivao je na dogovore poradi uskladivanja, U omoé Stete Stolice Zavod je dao tiskati w Rimu dew fo prosireno izdanje moltvenika »Kruh ncbeskie {Set Za rijeme pripeave { odetavanja Dnagogs vatikan- skog Koneila nat episkopat je dalazio u Rim 1 taka lmao prilike malo po malo upozavati ee = inozem- ‘nom pastvom | enim problemima, a daljem tok laravno urjecatiu tom pogled, prema mogucnostima Gjclovanja, a sklada + optim smjerieama i norma sma Stete Stole, Po svom polofaju Rektor hrvatskog Zavoda svetog Jeronima imao je aznost da pridonese pravilnom rie $enjucijeloga cog pitanja v granicama svoj slutbe, ‘a temelj iskustava djlovanja Zavoda {njegove nack fonalne Crkve. Radilo se prije vega o budutnosti, 10 Jest vidjeti neko Zega Jot noma, ato Tjudima nije mo. fue. Onda se prelaalo na predvidanja iit nagadania, Sco Get kako ce it. U medavrement rival se dog 4aji od svjetskog zaacenja ! dometa, punt dalekoset nih 1 dugotrajah posljediea — for better or worse — 1 Gok tu svijet Isprepica ae problewl struktural ne postavke I osobal problems lavedbe it dewgim ri {etima, problemi natelne i osobne narav,lzavnl i ne laravn, gljekad bolni, gdjekad neibjetivi, kada treba ‘akon hledaih analiza apstrahiratibitno od sporedne- 1, valno od nevatnoga, trajno (lt trajpie) od tent {eigoe Ho ale nal lk | rst oes wa ‘eobiéno vel. Na svakt aatin, Rektoru je lebdjelo pred ofima pravlno rjeenje u clini, « dobrim igle Alima za plodonosan red, za korstsvckolike inozemnne pastvo al a stalnim | budnimm oksim na domovins ko Eavoriiem te djelatnosti i, ukoliko je I Stovge Je mo- fue, s posjedayim njenim utotstem, w okviru opéih Siealture, aktivmosti i organisa Katolishe Crive. Poprei pat nam je Katolicka Crkva dala tu moguéaost { osigurela da moiemo po cielo} kugl zemaljsko} r= ‘Srith au pastoralng djlatnost na formalan i djlo- tvoran natin. Nedvojbeno od golema zafenja 2a sa¥ nat narod gdje se god on ualasio na citavu svijet. Do ‘oljno firoku baz — u wvakom pogledu:osobnih kad- ova, duhovne usmjerenost | tehnckih mogucnosts — 23 taku postavku Zavod alje mogao dati, Trebalo se tbrasts na episkopat, Crkns wopde I domovinu, I pre ‘ma tome jedino praviino sjetenfe Je samo ono gje do- ‘moving, Rim, Evropa i ciel evict bud uzeth obese Tu ratua, Postavljanje prvogravnatelja hrvatske inozemne pas: we na temelju konstitucje +Exsul Famlise znatito je potetak opcega konaénogs, stvarnog i praviinog orga: Blsranja te pastve. Imenovanje dra, Viadimisa, Vio- ea (1966) imalo je takvo anacenje, « aegova kratko- trajna djelamost postaljena na najsira smiijenu be ‘mu razotkriva zahtjevnost, dok njegova tragéna smrt 1 obarljanju te duinosti pokazuje svu telinu | opas- ost te sluibe, rl ZADAR, Katedra. Stotife OXI.) KRESIMIR ZORIC Papinski dokument sExsul Familias (1952) predvidao {eda svaka nacionalaa isejenitha skapina dobije vo Inacionalnog ravnatelja, koji u ime Srete Stlice kor Vijese 28 migrace ps Biskupsko} Je kasnje ozakonjeno *Uputom 0 pas- ‘algrantoe, On Je, nalme, bio sijes- stuceg brojanatih radnika u inozam talce da emigracija ne daje dovoljno i, jedini mogucl natin Lonslidranja Inovemne pastve u dolaznju novih mia sveéenigkih sila Hrvatske (t je, uostalom,rogono ju avjestaju rsgr. Zora it 198. podine) Kod Vincer je posthno bilo znatajno to Sto je raz borito nastojao uttladivat aajedniGhi rad stare ml de generacije scents, onih iz emigracije | novih ‘oj su dole Domovine ‘Budaci da je vibe godina proveo w radu sa students ‘ma, Vince je hastolao pamect pri skolovanju nekelit- te bresshih stndenata a bovio se millju da stvor i rncke fondove 7a stipondiranje veseg broja natih stu ‘enatau inoeemstva. o uzors na velikeiteljenithe narode kao Sto su Po- Jac, { Talijan, ello Je stvorit 1 vasts Her Inozem- ne pastve, pa je w fom emisla rasmillja { pokrenso eke iniljative za otvaranje bogoslovije za inozemnu past On je bio samo Bot svoje Hrvatske Na vijesto traglénoj smrti dr. Vadimira Vincea rane ovine u svijetu donjele su svoje Komentare meds ko- Jima 1 vatikansKi =LOmervatore Romanoe od 9. IK 1968, 0 njerms toda pile | brojne hrvatske nowine ‘rrevijeu inozemstvu, Ordje donosimo acke zafajaje dle Ope je trebala srt, ovaj put tragiéne, da nam ot {nije pravu valednost jedaog Wvanrednog hrvetskog oxjoka, kojoga sc, isting, treba vile procienjfati po tome, Sto bron ble mogao utint, da Je Kojom sroéem polivio, ee» po onome, sto je do sada uélnio. Danas ‘ao nikad osjeéamo, da je pripadao svima nama, jer nije pripadso aikome, { da sto ga svt osjecall kao ‘rata {prijatelia, kao zor, kao rijetka Eovjeka I vrs na intelektualca, kao Izabrana svodenika | Zarka rode. Tjuba... Zato, ber obra na raiita misjeni, prje ‘ poslje Katastrofe smrt vg. Vincea smatramo pravoms hvatskom tragedijom, u Kojo) nas je ostaio Jedan fabrantcoyjek w kulminantnom trent, da se te- reljta pripeemin dasa pact brst 20 mapas Bre ‘atskog éovieka invan domovine . Tobiko ijepih vr Tina: dobrota, plemenitost,talenat | naobrazba, poseb- ‘no pomavanje glavnih evropskih jezik, gospodska fi ura nastup, ste to skladno poverano Jed} osobl {SJedaom Finom gorpoding .- Zato mi ajegors amt ‘osjecamo kao oxeliivo oriromatenj. Hrvatska Je emt fsracja opetostla ber jedoe svoje vrednote, 10 tragie nije, Sto se ta nije uspjela pokazati, pa je jedno vel ‘ko, mukom steteno blago,neskorisceno netTagom nes tala. Vinee je bio doista dobar covjek, plemenit skroman,jednostavan, pun srdagaost prema svakome. Preusimajuci svoju dulnost, ao je nepoznatima, me 4 ojima su_ga vesina dagskivai ravmodusno, ‘neki nabusito | najeleno, ackad éak 1 nepijatelekl, Osta Tino je ea vebe prijatelje i poStivatele. Imao je moe ceajanja liud, koja je rjetkima dana... Svjesnh 1 Yarki hrvatski patrota, duboko Je osjesao za so br vatski narod, 2 svoju hrvatski zeal... Vinee je bio Tnrait éovjek 2a ivor, Kakvth nema mnogo w jedeom rmalom narodu, On nas je mogao swugdje dostojno 2a supat, kao éovjek roden 2a diplomeciju... Vince fe bio nov Sovjek, mladi sveéenik. Na njegovo dubowno formiranjesigumo je mnogo djeloyao Sok! svijet, pa je a njemu, reklam, blo ablikovan tip sveceika ‘ckamenskog stil, kojems je njegova Sirokogrudoa ple: Imenitost omogucavala, da svakome Covjeku najprie fleda Gov. To ga nije prijtilo, da ostane vjeran ‘adajem slovu nauke Crkve. Njemu je bila dalska sia tea forma Klerikalizm, ka telnje kere za poitiékom ominacijom w svjetovaim stvarima, zato sa mu Is: towremeno bill tudi svi sporovl { rukobi unutar ka tolidkh redova... Oa je bio nov Govjek, nepoznat me- ua nama, all ujedno bes ikakera opteretenj, pa stg Dajpriksdnij 2a ov dutnost, jer svaki gu je Hrvat po Sujctu primao kao svoga (er alje bio mi). On Je bio samo Badjitsvoje Hrvatshe, za jth a slave Bod jut 2a sou sop hreatskog narod, on je dlio radi 1... Kad se prpremio, sajesno i temaljto, 28 svoju diiaost mega svojom hrvalskom braGom, jednostaeno Je nesta w tudo} okrutno} plain, kao iz neke grcke ‘mitologie, ber odra, be sprovods i bez groba, bez ik Eva tags, kao da je otpatovac u acke mistiéne beskra je, pa se tobe nadati njegovu povratks. Njegovo je ime ostalo upisano w nati sreima, umjesto na nekom skromnom kridt... Vinee je blo spostol! Ion Je, pre- sma tome, samo promijenio kucu. To je velika utjcha ‘a sve nas, koi smo ga poftial i vole kot smo ga teobal, ao prljatalja { brats, kao wor. T kao jedns veka nadate WS 1 Tojlcog growls (Sarajevo 1972) VLADIMIR STANKOVIC Osamnacst je mjeseltrebalo kati na nasjednika tra sitno preminulom Viadimira Vince, Kroz to #4 wije me hrvatski biskupt yezmiiljali 9 osam predlotonth Kandidata, bilo da sx prijedioxi dolavli na plenarnim 2asjedanjims od strane saz biskupa ik su pistnenim puter dostaljentpredsjednistea Biskupske konferen- ‘je I ardinal dr, Franjo Seper — ol se tada vet na lazio w Rimu na duénost}protenika Svete kongrewac Je m4 naulevjere — potieno je kod nateg eplskopata Sto hitnije rjesenje tog pltanj, a isto tako i kardi tal Coafaloniei, mlefan za inozemnu past, Na J senskom plenarnom zasjedanju 10. X. 1968. naii st biskupt respraijlio raznim pitnjima fe problemat- Ke isejenigb> parte, a poschna @ novor nacionalaom ravnatelju. Tada su rargovarali o kandidatur trajice Sveconiks, dvojce biskapiekih | jednog redovnithog, fod Kojh su dvojica bil domoviai a jedan w inazem Stvu, pa Je zaljuteno da se tim biskupijskim evecen- lima spat pitanje dal pristaja da sh se Sveto} Stock predlot! zalmenovanj. Dotiéni svedenici sw istom 1 ‘svibnja 1969, godine poslali sto) — negativan odgovor U meduvremenu su predsjedalswva Biskuptke Koafe rencije delat pojedinatn pisment prijedlon i domo Vine finozemstva: opet su bila predlodena trojica kan Aidata, jedan redovaik { dvojiea biskupijskih svece. ka, ova) puta svi aktivn «inosemno} pastv. Buda ds je uprave u 1949, godinizabiljeten rekotdan bro} odhh radnika koji su samo te godine semstvo, nat su biskupi uve da 2 nacionalog ravantslfa moraia na vom zasjedan}u od 1719. VI. 1969. sll, Tada te trebalo odliti ime. andidata, jednog biskupilshog i do. redovnitkog iz inozemstva, Biskspi ndaSajeg Zupnika sv. Blais & Zagre- iankoviea, ;episkopata sa Stankovigem sa raz nsgr. Franjo Kuharie 1 msg Josip ci da se u roku od dvadesct i tir U svojem portivnam odgovort up 9, pleausa Biskupske Konfereneje ls dstaloga rekzo: Jasnjim slutbama imao sain priike w i slotenost toge tedatka. Povnate oje je nalacio tragiéno preminull Vince. Uvidam takoder urgentost jet, a snam i Koliko se oko toga nak tradi se danas. Nakon svega toga ida same dorasteo svi ti cadact. sam razmislio pred Bogom i savjeto. mduhoonim osobamma, pritvacam da ‘slate aja Je u imme Svete kongregacie z= 1969, potpisao kardinal Confalonier nate’ Biskupske Konferencje je s0 121, 1969. uputo pismo svi ho ma u lnozomstvu obsjetavajudi ih ju. U plama se famed ostalogs kat 18 mjesoct vi ste, brago svetenic, vali da se Sto hitnije imeauje novi int direktor. Hevatskim je biskapi ta stew na possban natin Ita) Jo sdanput resprasjan na Plenum Bi Sie: Posebna pazornost problematic! 1 posveto je Planum Biskupske kon- 1 lipoju ove godine. Tada su brvat Gil da Sy. Slit prediote Kandida nacionslnog direktora dutabrizaicce ‘sinozemstea. Sveta je Stolica pr nade Biskupske Konferencje. Sveta Sskupe svojim dekretom br. 812/69 (968. odobria je nat Inbor f 28 no- scionalnog direktora potvrila. vele Stankoviea, dosadainjg fupnika sv Prjops dakreta Sv. Stolice dostanja. Vie. Stankovié je prije svepa du: godina svoga svecenistva, eda je sant, najprie u Sisk a sada u Za went se obogatio mnogorrsaim ie val tajntk writeg gospodina Franje ‘ao akuar nage Biskupske konte. Zu vr8io 5 godina, sto mu je omo: nas problematikom Crive damovi ‘ut iskustvo 1 inoremstv, posto rijeme zasfedanje Konclla bi 0 Rie ‘mu, proputovao mnogo zemalja i upoenao se + pita: hjtoa duSobrizaistva Hevata w inovemstra. Hrvtski Diskupl, predlazuci Sv, Stlici mm generalnog nacienal: nog direkiora wé. Stankovia, smatrali su da ce on biel pogodna osoba 2a koordinaciju napora koje isk I, vedovaitki poglavae, misionatt | oval pastoralni ‘aie waéu za dobrobit vatskih wjerikaw inocem ‘Nakon Sto je 25, IX, napustio Bupu sv. Blada i gred stavio se pretpostaljenima kod Sv, Stoice w Vatika rut preuzeo ured Ravnateljetva duobritnisive. 20 Hivate w inocemstva u Rima ~ a koji a ge brill talk g. Aldo Sinkovie{ mgr, Josip Barosak i o sve ‘mu obavjestavall kardinala’ Sepera — Stankovis je 1 listopadu 1969. pofso u obilazak hrvatskih mil} 1 ramim evropskim zemljama 0 Semu je ivijestio ‘piskopat na jesenskom 2asjedanju Biskupske Konfe- Fenclje due Ii. XI. 1989. godine. Za Bot iste godine “puto je avima hrvatski dutebritaicima svoje avo pismo i kojem Je lameds extalog rekao! Dolan k vama kao vas brat, da zajedno + vama racdim, mom ¢ trpim: da eajedno fatima putove ta sremenito 1 vjeéno dobro dragog nam hrvatskog na roda u tudini Njegova je vera se ovom nemirnon Be Su erkvene ‘poviestu opasnost, nlegave nacionalne F hultwrne vredwote su w ovorn opter exodus is do- ovine staljene w pitanje, See nas mora eabrinit Aienic, da osim TracatZidova, motda na sje rema narod, kojt bt oko Jed treciu svoga narodnog te le ima ievan svoje domovin. Nala je svecenitha dud. rast pomodi svojoj Brac u sijeta, da satuvaiu woje Iiudsko dostojansivo ostajuét vjernt Katoitko} Crist i sv0joj hroaiskoj domovinl. Tw ée nam pomod: [et ovo Evandelje, konclsko ubenjeserremene Cre, a osebice najnovija sUputa 0 pastoralna) brigi ze mi franter, Sto ju Je ladala Sv. Kongregictja 2 bistupe. No, ja bik kao uvjet svakog uspjeha naglasio potrebu nae svedenidke slog #jednodutnost Sve vas molin dda me primite kao brata svecenika, kojt fll ture diva sa svima i koji je veé poteo protivliavalt sudbi- nu hrvatskog sveconita w tudini,putujutt of grade do agrada, od czmlje do zemlje, i, doskora, od Kanttrenta fo omtinenta, Mont su nas svi ond, Koj su prije vike deseljeca napus svoja sromatna ognjiie, 08 jedan 2a one, Roje su ratne { porate priike ude fd roda tzavicaa: sree me bolt kad gledam one stot me fsuéa hrvarskik sinowa i keer, osobito ali #t0 50 zadujh godina otismute s domaceg tala u potraci za boljim Bivotom. Syl su ont nasa braca, Kojo} trebemo pomodi 4 tije due treba spasiti Za jth como mt Boru odgovoratt 1 pred strogim Sucem radu palaga. "i Zato Se svi mi, hrvatski sveceniet u tudem svijet = oni ma tasnim # odgovorni miestima, {ont Koj ‘neposredno rade w paso, kao { ont, Kojima je Provid- nose dadijelila drag pale rada —~ moramo jedi W jedno} miss za Boga tBrata Hrvatee ‘Sweta Stolica je Stankovita w sijetnju 1970, godine Imenovala Ganom =Vehownog vijeca za emigraciue, 2 \Tistopads 1973. preatom, th St Ao Sinks tik Ravoaeista Rims RAD RAVNATELISTVA Kad je dr. Vinee, provodeds u djelo odredbe apostal she Konstitueje aExsul Familie, ornovao w Rima Rav natejetvo dudobriznistea 2a Hrvate u inozemstv, Bo Je to vrhorni organ hreatske inozemae porte podlo Yan nepostodno. Seto} Kongregacit 2a bskupe. Vin 2 Je odmah s Rims oreaniirao Ured. U daha spome: hue apostolske Konstitulje mnoge su aaclonalnost ‘et imaleu Rimu sligne ured, ‘Prva je dusnost Ureda bila da preko svoga rays: telja pronade za hrvatsku inoremnu pastvu dovaljan bro] prikladaih sveconika, Kojima je dekret Sedavals eposredno Sveta Kongrezacja za biskupe. Danas je to, u duhu sUpute o pastoralno} brat z= migrants, oslo takader t Kompeteneja nacional biskuprkib Konfereneija, pa dekrete za hrvatske misionare na pri Jediog Vijece BK. 2a migraciju u Zagrobu, polpsuje Predsjedaile BK i nacional rsvnate), Ured « Rims tim svecenicima odriava veze | prenasi Im direktive Svete Stolle. Used prvenstveno mora biti sredetvo 2a odrdavanje va sa Svetom Stolicom, adnorno Papinskim vijesema 1 dusobritalstvo sellaca t tursta, Koliko ejeni de Vincea t Irvatske svecenike, pokazao je Kardinal Con faloniri, proéeloik Svete Kongregaclje 2a biskupe 1 Kao taka vzhovni moderator za inonemna pastes 8 aacionalnost, kad Je osabno dota na duhovne vie! be ma Kojima se u jesen g, 1967. ckupilo dvadesctsk Invatskih zapednoevropstih dusobrianika, Bilo je t0 ve zgradi gale se Ured j danas nalaz: Roma, Via del Cacaleto 481, ‘Koliko Sveta Stoica ejeni rad Ureda, 3 uopte dje- Jammost hrvatske inozemne pastve, pokazuje eijenica dda ona Prvom syjetskom kongresa o dutobriittvy, ‘migracje odréanom w ofajku g. 1979, 1 kojem su pr sustvovall predstavnil sa svib kontinensta, med ‘ukupno 15 veferata, jedan odriao hrvatski nacional ravaatel) msgr. Vladimir Staakovie (referati su ob- Jivijeni u revji -ON THE MOVE — Migrazionl © Tw emo 26127, roje). NNacionalnt ravnatel] vi8e puta tijekom godine pos jeti Papinsko vijede pdje zamjenika predsjednika Vije 2 nadbiskupa Clarzia | tajnika o, Tessaroa ivjeSeu Je otekucim dogadajima u hrvatsko} inozemno} past Jedna vadna zadaca Ureda je dvtnost da prema od- redbi Upute »preda svake godine Sveto} Kongregac ji 2a biskupe ope! ivjefta), = dodathom eventuslnih Diljezaka statistckog 2nataja, kako bi se omogucilo bolje upomavanje tetkocs,sayjeta i elja 1 da dl se tako moglo lakte na ajih odgovoriti« (II, t. 23, br 17), Nacionalniravnatelj taj ivjeta) predae potetkom stake godine, a on géjekad ima i do 40 stranica. Th sodisnjt lvjestalt ljekom sik dest godina ogledalo [St sbivanja jodnom la dinamicnom randobljshrvat tke inozemne pastre, Tako je nacionalni ravnatelj gssto na putovanjima po svim kontinentima it obasljaposlove'u Ureda vi cca 2a hrvetsku migracju u Zagrebu on ipak redovlto dolasi's Rim gdje ima moguenost sasrestt hrvatske svecenike s ram strana sujet, Koji vee dlje veije mene dolaze w domovint, au Rim dod kao hodoéae Biel ipo kojem drugom erkvenam poslu. § ajima se ‘od korespendensja preko Ureda u Rimu koji od: Sutnosti ravnatelja vod! tajnik g. Aldo Sinkovié 1's Kojim je ravnate)u stalno} telefoasko) vez bilo ns ko jem kontinenta se on nalazio. Tajik alje ravnatelja [fotokopije prispjele poste kako bi se moglo na vije ‘me odgovoriti na vadne dopise. A biskupske konferen ‘ije neki zemaljasvoje dopse veri s hrvatskim sve enicima Saljuiskijutive na Ured u Rim (04 ornivanjaureda g. 1965. do danas Crkva u Hrvat sko} organiziala je vise velkihnaclonalnih hodozasca ‘Rim (Godiaa vere, kananzasja sv. Nikole Tavelica, Deatfikaija bl Leopolda Mandics, Svca godina, Bra ‘mirova godin), pri Gemu je Ured imao vada slog, ‘osoblto tak g-Sinkowi, Koji je jedan od glavaih or: anizatora smjeitajatisucanasih hododesnika ‘Ured se pobrinuo za taredbu vecine ivjeitaja 0 Zivota i radu Crtve u Hats, koii st = posljednjih gadina pojsvlifeal w vatikanskom dnevntku.sLOsservatore Romanos, a nacionalai avnatel je trajnim redovi {im vezama s hrvatskim programom Radio-Vatikana, koji je mnogo svojh emlsija powetio hrvaisko} ino. zero} pasivs, 0 Com se podroije govori na drs ‘gom mjesta u vo) knjia, ‘Nokoliko su so godina le Rima sali svt materjali za Iseljenichi deni druge prigode hreatskim svodenicima ts svijet, no w porljednje vrjeme to se zbog slabog funkcioniranja talijanske poste salje i Zagreba il ie oj druge zemlje« domovine vece Koligne kojga, ko watskim svecenicima na sve strane darska, Rumunjsku i Siovat, je naclonalinog ravnateljs Rim iavanje potrebaih 1 korisoih veza oa kod Syete Stolice, kao St je, Bi inal dr. Franjo Seper, Ii ustenova dimjrice, Hrvatski zvod s.Jeron: hovnim poglavaricama nckih maith nea die sestre del u rato} ino = vitokim predstavnicima wrhovne lovnigkih ejedaica Gj aveseniel ta st Hrvatima ivan domovine | raznim medunarodaim katolitkim i> Bove ptanjomn sigracij, pa je oar Vee vite godina Elan Tavrsnog edbora like Komisje 2 ragraciju (ICMC) susvuje godifnjojskupitini w Zeae predstavaiel sa svih kontinenata 1 rkvenih ustanova, te predstavnic ata za izbjeglice pri Ujedinjenim ma- vn el jedink prodatavnik iz jedne stjalistitke zemlje. Na sastancima © te komisienacionalnog ravnateja nik. Sinkovie ganisiraju se { yelika prekomorska {nog ravaatelja kad on putuje sam spe na turmejama koje taj i do tr 2Lravnatel} jew 10 godina sroje slab > biskupe it sam obiSao hevatske mi smar éetnt puta u Sjedinjenim Ame ‘Hi puta u Kanadi, dea puta w Aus ‘Novom Zelandu, Takao} Afric, Ar Vi Eile Fis, ler sentin, Bolivif, Bravis, Ces, Peru i Venezueli tri puta uw Madarsko},dva puta u Rumunjskoj,jedanput [8 Cenoslovathoj i tnogo puta x raznim zapadnoevrop- ‘kim zemljama. Ured jou Rimu opravdao svoj vadnost{pokazao ne ‘zamjenjva ulogu u prijeko poebsom vedenja Kom Pleksnog arganizma hivatske iaczemne paste Wwe {ima w kofima ona mora djelovat. Sada se namote pi tanje traaijeg rleSenja njogovasmjeftaja — mo8da | Uuprostorijama agrade Hrvatskog zavoda sv. Jeronia, TAS] 1 sFojithog grtorita (Sarajero 197) ‘VIJECE BISKUPSKE KONFERENCHJE ZA IRVATSKU MIGRACLIU U ZAGREBU OSNIVANIE VIJECA T CLANOVE ‘ao to su dokument Drugog vatikenskog Koneil | Kasnlje provedbene odredbe unjele odredene promie neu vot Katoidke Crkve uraznim podrutjima,tako LI w svete migraije doniele neke novort ‘Kancilskidekret »Christes Dominase, br. 18,1 apo: stolsko pismo sEedesiae Sanctace, br. 9; te =Instrac to de pastoral migratorum curse, pogi IL, t. 22, zabtijevaju da. biskupske Konferencije sustanove po Sebnu biskupsku Komisiju za migracjue. Ova posled- nit dokument je objavlien Koncem Kolovozag. 1969, a ‘ee potetkom studenoga preveden je na hrvatski pod haslovom Upata 0 pastoral} brat x migrantee. No Si biskupl su veé na svojem Jesenskom plenarnom 25: ‘jedan iste godine pristsplirealisaii pla odred. ‘bile te Upute. Na zasjedanju Je nacional ravnatel) Vladimir Stankovié s svom refera loko Sto Unita otekuje od nacionalnih biskupskih Konferencija. on svestrane dskusijehrvaisk je epskopat na sv0jo} sedi od 12, XI 1969, —a sve @ smisia spomenste Upute—donio ove zakijucke: Osniva se Vijece biskupske Konferenije 28 hrvat sku migracju. Pomodnt biskup zagrebach dr. Josip Lach imenovan je predsjednikom Vijeca Nacionalni ravnatel} dusobritnisva za Hrvatew ino zemstva vie. Viadimie Stankovk, imenovan je ta} sikom Viet 4.5. Allx Lonéarevic, redounica Drusbe Nabe Gospe, podtaja se 22 administrativnog slafbenika { radit fe u uredu Vijeca koji se ima ovorit a Zagreb Ostaliclanowt Vijeda bit ce imenovani kasi, Odreduje ae da se uvede redovita proslva sluelje: ridkog danae{ da to bude svake godine na blagdan Svete Obitelj,u prow nediela posi Bozic, 7, Za viztatora hrvatskih redovalea | nasih djevojaka strani samostanima w Zapadna} Evropl iment Jes iusovac p, Filip Jobler. 4 Prediate se unednisiva »Glasa Koneilas da zapotne s Inozemnim idanjem. 9. Svim Zupnim uredima u domovint{ mistama w ino zemstvu neka se posal hrvatski prjevod *Upute (© pastoralno} brie 2a migrantes ‘Sv ti zaljugei Bil su proveden! u djelo osim ono 0 sGlasu Konelae: nie se pocelos posebnim indanjem ta inanestvo, nego je na dvie stranice uvedena o- Seba rubrika’ »Nati Ijud ivan domovine. Ostalidlanovi Vijeda bill su imenavani 1972. god. Na plenarnom zasjedanju Biskupske konferenije 2 ‘jn g 1979. ponovno je potvrden mandat predsjedn- a, tajaika, administrativnog slitbenika 1 svib él nota Vijoea, Danae se u sastarat Vijoca nalazs Msgr. dr. Fosip Lach, predsjednik, ‘Mgr. Viadimle Stankovic, jn i nacional rayateli S. Alb Lonéarevg, administrativnslatbenik, Prof, Radovan Grecc,predstavalk katolicki Inika, Vig. 2isko Kustic,predetavnik katoickog tisk, S. Cecilia Mikac, predstavnica redovnia, Vie. Vid Mibalek, predstavaikzagrebatke metropolie, ‘Viz Antun Zee, predstavaik sjeéke metropolije, Vie. Miodrag Mitkovis, prodstavalesarajeveke mtv pole, Vie. Bato Relic, predetavnik splitske metropalie, a Slavica Tutkan, predstavnica soelalath radia Njemacko}, ©. Bernardo Dukié, predstavnik za Njematks, ©. Blrem Kujundig, prodstavaik za Aust, 0. Rade Vukbié, predstavaik za Svicarsku, 0. Viado Horvat, predstavnik 2a Francusko jenéno po- nite, Vie, Fran Prstec, prodstavnik 2a Skandinavija IMENOVANTE MISIONARA, Kad je nae Viet g, 1969, rapoteo svojim radom, mt smo u Zapadno) Evropi imal 26 hevatakihkatolekih Iisa, u Kojima je djelovalo 38 svotenika 526 past ‘alhih suradnika. Buduel da su pastoralve potrebe ci tirale ubrzano slanje veceg broja misionar, Vijece fe rastojalo dau degovors biskupima { redovaighm Porlavarima u sto kracem roku potalje, kako 2 padau Evropu talo i prekomorske zemije (posetno ‘a Kanadu jw Ausralij), potreban bro} svecenika. Ta ko je 2a Zapadnu Evropa u desetpodiénjem raxdoblja bilo ladano 170 dekreta, za Australju 16,24 Kanadu 8 2S Ameri ua San Afiku 1 dekre il kop. 1 198 dekreta. Tjekom godina neki od ih svecanica ‘raul su se w domoving, Koncem g. 1979. u hrvatsso} ‘nozemno} pasti Jelovalo je 140 hratskih svecenia Koji su porljednjh 10 gona pol i dommovi sdekretom naieg Vijeca, Ta treba pripomenuti dau hr vatskim dupama i misijama u SAD, Kanadi fArgentini Ajeluje nekoliko “desctaka franjevaca ix mostarske, spliske{ zadarske province, koje wt posljedah 13 fodina njihov! poglavar posal neoviano 0 ato} Bs. Jeapsko} Konforensi. ‘Koacem g. 1979. imali smo st Zapadno} Evropt 10 iisija 138 seegeia (5 biskupiskih 5 95 redovnicka), 1 socljalnog radnika (us je ukljvéeno i nekoliko tant a socijalnih wreda), 100 pastoralih suradniha (57 aka 1 43 redomice Prema tome, Katoligks je Cri za nae radnike ama Zapadne Evrope namjestia ulna 329 090 ba, A'w cljelom evijetu imarmo 181 dupa it misije sa 250 svecenika, Kako dolazi do imenovanja jednog svossniks 28 ino zemnu pastvu? Kad nacionalni avaately sim illu do sgovons s delegatima (w zemlama gdje postoje) seta fovi da w neko} zemlji, biskupii i gradu postojt po. treba da se olvori nota misija il da se postojeco da1 radu 08196. do 10. gatine a] |e te” | ra ABS | AES [ute 3 [=p = =e =T=—= = ps T= p= =e st = =e 7 =aaaalee + pepo i [=~=- = ea iw (katkada sami mjesni biskupi, fjerich potaks to pitanje), | posto (tu dobije pristanak mjesnog bisku. reata za inozemni pasta, on 0206. tske biskupe i redownieke poglavare ne svecenike. Biskup Ih xedovnicki Diskuplli Ui redovnitko} majedaich {ako oeijeni da st prikladni 28 a0 je Vijeéu BK 2a hrvatsks miraija 1a Imenovanje. U ured Vijea pr oji potpisaje predsjednk Biskupske ionalni ravnatelj, « formular detre ta Stole. Dekret so falje imenove ikpsko} Konferencit dotne 2m ied odredenoj Biskupit. deleeata i) koji na terenu dokret provesti tsionara, patti ga na ajegovo mje- tonkretae upute 23 rad, te biskupiji alata u domovini. Trba poscbno iy sbiranja Kandidata 2a inozemns pa naénom slanju u inozemsto, nema ‘logu ievanerkveni eimbenic. »Mi 1 secenike koje smo vam posi, ss bilo tho prow jh bunt, od ath ‘napadae, rekso jew jednom plein im viernicima u Kanadi zagrobaeki Kahani Inom radu hrvatski misionari w ino Ju se propisn Kanonskoy prava, j brzi'za'migrante, propisa biskup. dotiéae zemlje, odaosno Vijesa 73 + mjesne biskuple, smjeriea Vile. uw migraciju iz Zagreba i Ravnate za Hevate u inoremetva iz Rina, ta delegata odredene 2emije. Oni | evrste Yeze biskupijom, odnosno Inicom w domovin HRVATSKI BISKUPI MEDU NASIM ISELIENICIMA Kao wo znséajan oblik pastoralnog djelovanja me- 4u nam Hjudima u sejetatajthors povesivana = do ‘movinom treba istaknuti dostaGeste poste natth bi skupa hrvatskim misijama i 2upama s inozemetv, Sto’ se tige Zapadne Evzope, nati biskupl dolaze us rani prigodama, ali najite da predvode hodotaca, Aijelesvers poteria i prisustvujy drugim sveCanost 1a, keo Sto su, primjerce, rae obljenice, vjerons tina natjecanja ill veel skupovi misionara. Neke od th posjeta — osobito ako obubvaca vite mislja — organiza nase Vijete, a ma druge ae sami misionari eposredno dogovaraju biskupima. Posjti hrvatskim Kolonijama w prekomorskim zemljama abléno se pla niraju na dulje asdoblje 1 obuhvacaju veci bro} na ‘th Zupa, Nekolike nah biskupa obislo je hevatske Iseljentke w obje Amerke, tim w Austallji | Novo Zelandu, no najvedi bro} natih prekomorskih kolon {is obubvatile su turneje po Australi Tudno} Americ, te po Sjedinjanizn Amerigkim Dedavarna i Kanadi, to fu th poduzeli nai biskupi: g. 1970. zagrebatki nad. bishup Kubaeie w SAD i Kanadi, g 197% spitski nad Diskup Franké w Australi, Novom Zelenda # Jedno} ‘Americl, odosno g. 1975, pomoeni zagrebaék; biskap Skvore ut SAD i Kanadi, ev1-wz prataja nacionalnoe ravnatelja Viadimira Stankovic. onostmo popis zemalja u kojime su nafi biskupt posletii hrvaske iseljenke i vadnike a privremenom ad inozemetra Kanada: Kuhavié, Pavllis, Arerié, Skvore, Jablano- vie; SAD: Franié, Kubert, Pavlisé, Oblak, Armeié, Jabla- ovis, Sivores Argenta: Fran, Pasi; Brac: Fran, Pavliie, Bolivia: Franig; (ile: rani Peru: Fratie; Venezuela: Franié; ‘Australia: Frat, Joninové, Armee: ‘Nou! Zeland: Franig, Arner; ‘usiriac Pranic, Kubars, Pavltig, Armen, Zvekano- ‘i Jablanovie, Skevore, 2anie) Koka Delglja: Franié, Kuharic, Arnrie, Jablanovic, Skvore; Danske: Kabarls, Skvor; Engleska: Kuharié, Bermalinovis,Jablanovie, Koka; Francuska: Frani, Kuharié, Oblak, Arnerié, Kos, Jab- Tanovi, Skvore, Kok Nizozemiska:Iablanovie; Norvetka: Kuharic Skvore Njemacka: Franié, Kuharié,Jozinovié, avg, Oba, "Armeni, Bezmalinovie, Kor, Zazinovis, Lach, Jab Tanovie, Skvore, 2anie; Svedska: Kuharié, Skvore: Svicarska: Franié, Kuharé, Oblak, Ameri, Kos, Fabla- ‘ove, Skvore U poslanicihrvatskog episkopata

You might also like

• Zbignjev Bžežinski - Velika Šahovska Tabla

  

  Document131 pages

  Zbignjev Bžežinski - Velika Šahovska Tabla

  Aleksandar Veliki

  100% (4)
• Raskrižja

  

  Document112 pages

  Raskrižja

  Vlatko Smiljanic

  No ratings yet
• Uloga Katoličke Crkve U Razvoje Hrvatskoga Školstva

  

  Document90 pages

  Uloga Katoličke Crkve U Razvoje Hrvatskoga Školstva

  Vlatko Smiljanic

  No ratings yet
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Zbigniew Brzezinski, Američki Izbor: Globalna Dominacija Ili Globalno Vodstvo

  

  Document85 pages

  Zbigniew Brzezinski, Američki Izbor: Globalna Dominacija Ili Globalno Vodstvo

  Vlatko Smiljanic

  100% (2)
• SE 1 2015 Caldarovic Jelicic

  

  Document3 pages

  SE 1 2015 Caldarovic Jelicic

  Vlatko Smiljanic

  No ratings yet
• Smiljanic Mojoj Dragoj Vrijednoj Seki Zbornik Plameni Inkvizitori

  

  Document10 pages

  Smiljanic Mojoj Dragoj Vrijednoj Seki Zbornik Plameni Inkvizitori

  Vlatko Smiljanic

  No ratings yet
• Batinić M. Vj. Djelovanje Franjevaca U Bosni I Hercegovini, Sv. I.-III. Zagreb 1881.1887.

  

  Document293 pages

  Batinić M. Vj. Djelovanje Franjevaca U Bosni I Hercegovini, Sv. I.-III. Zagreb 1881.1887.

  Vlatko Smiljanic

  No ratings yet
• U Borbi Protiv Sistema Buntovnici I Izopćenici Kroz Povijest

  

  Document14 pages

  U Borbi Protiv Sistema Buntovnici I Izopćenici Kroz Povijest

  Vlatko Smiljanic

  No ratings yet
• Alain de Benoist Komunizam I Nacizam PDF

  

  Document78 pages

  Alain de Benoist Komunizam I Nacizam PDF

  Vlatko Smiljanic

  No ratings yet
• Orthali - Cracco - Cozzi - Knapton - Povijest Venecije I

  

  Document322 pages

  Orthali - Cracco - Cozzi - Knapton - Povijest Venecije I

  Vlatko Smiljanic

  100% (1)
• Laszlo Kontler, Povijest Mađarske

  

  Document201 pages

  Laszlo Kontler, Povijest Mađarske

  Vlatko Smiljanic

  40% (5)
• Rimska Pravna Povijest

  

  Document78 pages

  Rimska Pravna Povijest

  Vlatko Smiljanic

  No ratings yet
• Boban Hrvatske Granice

  

  Document110 pages

  Boban Hrvatske Granice

  Vlatko Smiljanic

  No ratings yet
• Definitivni Rezultati Popisa Stanovnistva Od 31 Januara 1921 God

  

  Document475 pages

  Definitivni Rezultati Popisa Stanovnistva Od 31 Januara 1921 God

  Aleksandra

  100% (7)