KULTURA I CIVILIZACA Tadsje NAKLADA NAPRIJED, dd ‘ZDENKO LJEVAK lava urednik ‘MILAN MIRIG Uredici JOZO LAUSIE ADELA PAVICIG. ERNST ROBERT CURTIUS EUROPSKA KNJIZEVNOST I LATINSKO SREDNJOVJEKOVLJE S njematkoga preveo STJEPAN MARKUS DRUGO 1ZDANJE Wa x i g‘Time se Gtateljima prata i dodstni podatak o moguénostima da spomenuta djela Gitju u prijevodu. Reference su prilagodene hrvasskoj tradiciji, a bibliski su citatt provjereni u Bibl koju je pod uredniStvom Jure KaStelana objavila sStvarnoste u Zagreb 1969. ose ile mania es raprebatha “Kean adatjot) i dosljedno je proveden sustay citiranja bibljekih mjesta prema uzusima uvedenima tim izdanjern. — bis GLA EUROPSKA KNJIZEVNOST Spoznsja privode wrnapredovala je od 19. stoljeéa naovamo vite nego u svima prethodnim epohama, Stovife,njezin bismo napredak, u usporedbi s predatnjima, {jell aazvadi nemjerjvim istom mjerom. On ovvara,izmijenivii oblike ivota, no- ‘ve mogucnosti, neocjenjivo dalekose2ne, Manje je tito jer je manje opipljivo ~ papredovanje povijesne spoznaje. Ono ne mijenja Zivotne oblike,alémijenja misa- fone oblike onih koji u njemu sudjeluju, Vodi proSirivanju i razbistravanju sijest Utjecaj toga zbivanja moze w perspekzivi posati znatajan i a refavanje paki zadataka Eqvjoéanstss. Najved je, naime, neprjatelj moralnoga i socjalnog progress nejasnoéa i skusenost svijesti, kojoj svakovrsniantisocjalni sfc pruzaju isto tako moénu podrSkn kao i romost mish, §. natelo naimanjeg utrotka duhoyne energije (is inertia). Napredak spoznavania prirode mode se provjerti © period kemij- shih clemenaca nema razmimoilatenja u mifljenju. Napredak povijesnog spoznavs- ni, naprotiv, move se ostvatiti samo dobrovoljno u zajednicis ostalima. On nema tikakva ekonomskog, niti kakva proraéunliva socijalnog koristonosnog,efekta ‘On, dakle, nuilazi na raemodutnost ili, Htovike, na orpor egoizma interesnih sfera, utjelovjena u evorevinama moé.! Nesioci powijesnog spoznsjnog proyrese uvijek su izoliran pojedinci, koje povijesni potresi, poput ratova i revolucijs, vode novom postavjanju pitanja, Takidid se osjetio potaknut na svoje povijesao djelo time Sto je Peloponeski rat smatrao najvefim ratom svib vremena. Augustin je pisto svoju =Detavu BoZjus pod dojmom Alarihova osvojenja Rima. Machiavellijevo je poli- 1 Motte nije neurremeno ds se upozori na jedau opemsna is gine 1926. Proens demokraiis = sista a Mat Schier sneoe reine dood serine lem pre preca ckooo nana Uae pcan ve male pomalo nj opacn pe dbo ebods. Ons ip damakace, kj eu Ate ‘Sak Suhre Anakngory oma cma apade, «mon Sieve) Arment ping pe dot ‘So one precivo libra demote tons lh itr, eae probe doef pa oe EE alt olana sevens mast flosfe Demalaci, hoa se danogl ls, napehon po Ferree Pecaahce: mje prjacic, ot nadie npouaica means panos. Ked nas Njonatho} ES pudnesprofenntma ekomjudog nase na roe | scldemalontcn saci profane. Sab sets fr Pence encnapredoo (Man Sele De Winensfrmen nd dc Gsliche: Ob ae ia deo, 1926, 8) 3Se eae eee eee eee eee eee eee eee eee eee eee eee een eee BUROPSKA RNIZEWNOST titko-historijsko spisateljstvo cazmiiljanje o francuskim vojnim pohodima na Ira- Ifa Reva ington no navel epee rob one Za porazom 1871. slijedila je Taineovs ceva francuske povijest, = urereljenjem hoencolernskog carta sijedilo je Niewicheovo »nesuvremenoe rezmatranje ro Korine i sloop mor ~ plu madre rsp o storizms, Ishod Preoga svetskog rata seorio je u Njemackoj odjek 2a Spengle- pe ete bane ae en a filozofije, teologije, povijesti, bijate nedovrSeno djelo Ernsta Troelischa Historizam i nego problemi (1922.) legraivanje moderne povjesne svijet i njzina aktucl- na problematika izneseni su ovdje na jo nenadma¥eni natin, Historiziranje svih dhovnih sadeiaa i tadicionalnih wednota w Njematkej bijate otislo dle nego w ovijeenoj znanosti prigjecalae sila gradaobjaljvanjem invora i iskopinama 19.120, ute perigordsih Spi shal talus plelicog proce sipatskog pijska izranjahu papirasi. Staroktetsko i hestsko pradoba sredozemne morske kotline, iskonsko razdoblje Egipsa i zemalja oko Eufrata, alii egzotitne kulture, kao kuleura Maya ili majveynije Indje, postadose dohvatne. Europea se kultura isticala iz svegs toga kao »smisleno jedinstvo« vlasite obiljeZenotti i pre~ tresane historizma postade kod “Troeltscha odredbom biti »curopejstae. Dok su ¢ ponekih sana historizam opradival kao iemotdavajirelaivizar ig skepegh pribvaéali, he Tosca icon ae pozitivan predznak velikog zadatka koji ge- neraijama vala retavac: Adeje igradnje anal nadladavanje povijettpovijee i oreoneere perme nove soe matinee oe poets Pri svete cat razothrio je rau eutopske kulture, Kako nastaj, ast pro- pase porn becca Teh eee ee kkomparaivaa morfologia kultura mote se nadati da 6 dai odgovor na to pane, Englez Amold J. Toynbee bijase onaj koji se prihvatio tog zadatka? Njegova storika mode 2a sve povijesne znanosti znatiti reviziju vemelja i protirenje horizon= ts, koje nazi analogiu w atomskoj fizici. Ona se razikuje od svih prijatnih povi- jesaihfilozofiaScinom pogleda i empirizmom, koji odgovaranajbolojenglesko} sal Slobodna je od dogmatskih, iz jednog principa izvedenih precpostavki. Sto 4 poled celovitosti oka powest koje povesitar mora da opledava kako bi io Shvalive evorevine svoga studi (null lds of study)? To nis drdave, 2 A. Toynbee, A Say of Hit Svea 1-3, 1994 ark 4-193. abt’ sve su) Resume Hasty. A Say of Hoary by). Top Vos tb ered Sao sheen eS Somer 1646. Usp. so} ops oy cs 46, Uap. mo} naps o Toynbee u dela Krishi eu a eropes Watbomoes Ber “4 BUROPSEA KNILZSVNOST ve€ obuhvatnije povijesne ujelovjenosti koje Toyibee naziva vdruftvimas (socie- Tes), mi th mozemo nazvat kulturama. Kolko ih ima? Dvadeset i jedna, ni wife fi manje. Velo mali bro, dake, koji pak omoguéuje usporedbe. Svaku od tih po- ‘Hjesnth uxjelovljenost stalj njena frit} povijesna okolina, kao i njezin unutar- ji rizvej pred probleme na kojima treba da dokaze pravo na opsianak, To su isku- enja o Kojima ona raste ili propada. Odgovara li ona i kako, nate problem, to odlutoje njenoj sudbini, Unutar Europe protsju drevne grcke drZave-gradovi w tazdoblje od oxpilike 725. do orprilike 325. primjere za to Yao se mogu vladai ‘azni dow! istoga povijesnog sjls, suavanis istom situacjom, Njihov ajednié- Ii problem bijate stjeinjavanje prehrambene optkzbe prilivom puéanstva. Neke de- ave — kao Korin i Halkida ~ prelaze na prekomorsiu kolonizaciju, Sparta zado- ‘oljava svoju glad 2a zemlom osvajanjem sujedne Mesenij. Tako je prisiljena na otalno povojnigavanje Zivornih oblia, ja je posjedice krusost na podruja kak ture. Atena, specijalizinjuéi svoje poljodjelstvo i svoje obrenitke proizvode (lon~ arsivo) u izvoxne svche, stvara politike insiuclje da bi privuda na sudelovanje {wast one slojeve koji suse razvili na temelju novoge gospodarskog sustave. Kax iva je iskadenja morao izdrZati Rim? Odlutujuca leunja biake stogocitja borba « Kartagom. Nakon Prvoga punskog rata Kartaga osvaa Spanjolshu ra iskorifts ‘anja blaga njezina tla kao naknade gubtaka. Rim jo} se amo suprotstavja,fto vo- {i do Drugoga punskog rara, Nakon teiko izvojevane pobjede mora Rim zaposiesti Spanjolska, alii osigurati kopnenu vers s njom, St napokon dovodi do Cezarova ‘osvajanja Gale, ZaSto suse Rimljani zaustavili na Rae ato mise prodsli do Vise i do Dajestea? Zato Sto je sihova vitaloa snaga u Augustovo) eri bila iserpena toku dvajustojeéacatova i revolucia. Gospodarski i social prevrati nskon Dru fogs punskog rata bijahu prisilli Rim na uvor. velikog moostva robovs & Tscoka ‘Ov: satijavaju sunutarji proletadjate, a wlatetoxjencalne religie tore pogod- no tlo 2a prodiranje eriéanstva v oblika suniverzalne cekves u organizam rimske Civerzalne drfave. Kad na mjesio getea-rimekeng pavjesnng biga u kojemy Ger- ‘mani evore »vanjsi proletarjate, poslije »meduviadae seobe naroda dolazi novo, ‘apadnjatko, poviesno bige,kristliira se ono oko linije Rim-Sjeverna Gali, le nije koju je predodredio Cezar. Ali germanski sbatbari« postaju plienom crkve koja je nedzivela univerzalno-deéavau konaénu fezu amtihe kulsre. Time se vaju moguéaesti de daju poritimni duhovni prilog novome povijesnom biéo. Oni Ge zat u staacj, iz koje su uselienit sa sjevera na Balkanskom poluoroka ad- ada keetskormikensk kuleuru, »Abejei« su nametmuli osvojenom podrugju Tho, grt jeaik; German, naprotv, nau lacnskijeik, Tonle reveno: Fran. Gi su na tla romaniziane Galle napus svo} gover. ‘Modida i ove napomene mogu prafiti dojam o plodonosnosti Toynbecjeva na- {ina razmatranja. One sadréavaj veé neke od njegovih temeljnih pojmova. Samo najauinije neka bude regeno radi razuinijevanja. Zivotne keivulje kuleurd nisu kod Toynbeeja kao kod Spengler podlodne nokom fatalistikom zakonu odvijana. “Niihovi su oblici odvijanja, doduse, medusobno analog, ali je svaka kultura jedin- 15EUROPSKA KNILZEVNOST: ‘vena, jer posjeduje slobodu ibors izmed raiiih natina ponaSanja, Pojedini kkuleurni pokreti mogu biti medusobno nezavisni (npr, kulture Maya i drevns Kre- 12), ali mogu biti i tako zdruzeni odaosom generacija, da je jedan dijee kulcure drugogs. U tom odnosu stoje Antika i Zapad, alii starossjsa i arapska kultura itd. Pojedini kulouri poketiuskladuju se sa sveukupnim pokretanjem, koje ne re. bs shvatiti kao rapredak,veé kao uspon, Tijela kultuceinjihovi udev! prikaraju se u slic ud koji se veru uz atrmenitastijemu, kod Zegajedni zastaju, drug se viso- ‘koi sve vite, uspinja. Ts je uspon iz. dubina poréoyjeka i stacionarnog pratovieka rium u kozmitkom bila fivore. Unotar svake kuleure postoje manjine koje vode, otitudi vetine, priviatao¥u i zratenjem, da ih sijede, Ako u njima malate sera, ralatha vtalnost, one gube magitnu moé nad aestvaralatkim masama, Straralacka je manjina tada samo jo¥ vadajuéa manjina. To vodi do secessio plebis, ej. do nasta- Janja unutarjeg i vanjskog proletariat, atime do gubljenia socialnog jedinstr, © punosi i svjeciosnoj moGi Toynbesjeva dela ne mogu izdvojene pojedinosti «ati ni priblitan dojam; joS manje 0 miszonoj strogostiizgradnje 16 to&no kontro- liramu pruzanju grade. Osjeéam te nedoumice. Ali, mogu ih pobijat tek terdnjom a je bole dati makar nedostatno upozorenje na nsjvece povijesno pregnuce nathh dana, nego ga Sutnjom mimoilaziti, Takva Sutnja, nasuprot znanswvenu otkricu, zeati Koncesju znanstveno-misaono} tromosti, dakle, izmicanje pred »ispitome koji je neugodan rutini spokojnog Skolskog odvijanja. Toynbecjevo djelo znat! ta. kay ispit za danaSnju znanost o povijesti Ali, upozorih na vo i stoga Sto je povijesno shvatanje Europe pretpostavka za nate istaZivanje. Europa je tek ime, »geografski izraz« (kako je Metternich relao 22 Tal), ako nije povijesno naziranje. No to ne mote biti staromodna poviest ratih skolskih knjiga. Te 2a njih uopée ne postoji caropska povjese, postoj tek Usporednost nepovezanih povijesti naroda i dréavi. Povijest danaénih ii judere’- ‘ih sveleviasti« poutava se w umjetnojizolseji sa staalfta nacionalnih mmitova i Ideologia. Tako se Europa raitinjeve u prostinue homade. Razdiobom na seri, sredaji i novi vjek razlama se, osim toga, u vremenske komade. To dvojako koma, danje potrebno je iz pedagotlih razloga do stanovita,u praksi vtinom prekorsti vanog, stupnja, Ali, iz pedagotkih je razloga isto tako pottebno da se ona sveobu~ hvatnim pogledom nadgradi. Da bi se to uvidjelo, reba samo baciti pogled a ‘ananstvene planove naiih skola. Povjesna slika Ekole uvijek je wjerno ogledato aka. demskog nauéavanja povijest, No njematki povijesni nauk stsjao je od god, 1864 pod utjecajnim pritskom Bismarcka i hoencoletnske drtave. Sve brandenburSke Jebome kneZeve trebalo je uti mapamet, Jel ih Vajmarska Republika prepustla zaboranu? Ne znam, Ali na vemeljy njenih znanstvenih planova znam kako e bls rasporedena srednjovjekovna povijest (919.-1517.) za pretposijednii gimnacisti razred, Ponajprje Sesnaest sai poviesticareva (Ztici za Sase, pet 2a Salijeve, se. damm 2a Staufoee), Zim tei sata 2a krtarske raove, ist tli za muna razvoj i duhowni Zivot Njematkes. Njematka povijest kasnijega srednjeg vicka (1254-1817) dobila je jedanacte tat. Za ivannjematlen pores sealer 6 ovijest sveukupnoga EUROYSKA KIIZEYNOSY sede wa onde deve sadn 24 Banus (87-1515); oan za Engle sley (871.-1485,); jedan 28 Spanjolsku (711.~1516,); dva za otkréa ftir za taljan- ths Seeanu U Empleo rnc) bit Gd ctnes je dag Aly Njemacka je dozivela poraz i revoluciu. Ona bi bils mogla odatle iz poke i reformirati svoju povijesna Skolsku obuko.: Radi lise danas na tome? Europeizi- rane povjsne slike danas je potalopoltigka potebs ito ne stmo za Njemati [Nowa spornsja prirode i nova spoznaja povijsti 20. stoljeéa ne sulobljavaju se ‘cao w eri mehanithe alike svijet. U prirodau 2nanestprodire pojam slobode, i cna je opet otvorena za pitanja religie (Max Planck). Sto se tite povjest, ona obraéa pan problem nastanka kulture. Prosirje pogled unatrg na pretpoijsne kul- ture, Mjetitrajanje nama dogledne povijesti po starosti fovjetanstva, erpeti odatle uporifta za roj ads kultura Koje se jo8 mogu oéekivat, Ona postize, nadalje ~usporedujuti kulare ~ neku tips mitova koje je porodilo povijesno éovjeéan- so, wumaéeti th kao simbole kozmickoga zbivanja. Ona ocvara pogled na prirodu ina eligi : Primicanje pricodae i poijesne spoznaje nove), ocvorenoj, sil svjetaznan- koncentracje, pojednostavnjenja i produbljenja dukomo-kulramnih sadrésja, koje nam je narra povijest Zepada i koji weba da iid i elionighog lone hiscorizma { nove) zaobljenost i pojednostamnjenost: Nejjelotvorije dastignnce bio bi neki cvelki umyjenichi simbol, kao Sto je noko€ bile Bazanska komedi, a zatim Faust. Zuatsjno je dase 5 kod Toynbecja ~naravno, u sasvim drogom sms — poetski bli javja kao granigni pojam historizma, On rezonira ovako: Sadabnjem stanju aaSega znana, koje mote dogledasjedva Ses tisutjeéa povijesnog razvoja,primje- rena je wsporedbena metods istreZvanja koja, pomocu indukeije, postize vtvrivae nije zakonitost. Ali, predot lk se povijesni razmak desetorostruko il stostruko du~ jim, primjena neke znansevene tehnike postaje nemogués. Ona mora wzmaknati pred poctskim olikom prikizivanj will eventually become patently imposible to templay any technique except that of fitione. (Postatée, na kraj, ofito nemoguce da se primijeni bilo kakve tchnika osim tehnike »fikcijex) a8 pogled na moderau povijesat znanos: doveo nas je do pojma poezije, u anit eeaom sore pte (hn) To eee forms Kos Sates antithi ep, drama i roman staroga i novoga doba. I gréka mitologija obuhvaéena je sjome. Jer, kao ito kate Herodot, Homer i Hesiod stvorli su Greima bogove. Seearaladka fanteij, koja oblikuje micove, pripovijesti, pjesme, prafunkela je Eo- vjeéansta, Je ona ncka posliednisstvarnost, koja se ne de dale rastavljat? Ti je rote filozafsco mifljenje estvoritiuklapajuel jew nase shvatanje svijeta? Izmeda mnogobrojnih autarkijskih flozofije njematke sadainjice ne vidim nijedny kejebP™ to bila kadra udinii, One su prerjerano zauzete same sobom i nevoljama, cies, pa stoga malo mogu pruftiEovjeku koji povjesno mish. Jedin fiozof koji Se lado coge problema base Hensl Bergson (1869-1941.). On je 1907. (L'BGole- ton ewan) tomato Korn proces v obit dan vi. Pritda nasi mas 7EUROISEA RNJZEVNOST djelowvorit Zivot, koji se dite do sijst. Zivot se wspinje raliiim puto- vis (od Koh su nek lj) prem sve wit oblcina, Unutar svijet iscata (on napreduje do social evoreviea kod mrava i péeld. Ovi rade savzieno, jer su vodeniinstinktom. Ali, oni su time { nepromjenjii i nemaju pred sobom fazvo}- ost, Samo se ked doyjeka osevaruje svijest. Pronalazadka snaga, koja se u dave podrugju Zivora porurduje u stvaranju novih vests, mala e edna w Iidslost nagin ds se obmavlja pojedincima Kojima je dana intligencij i, s njom, inicjativa, neza- visnost,sloboda. Covjek stvara orude 2a obradbu mateie. Njegova je inceligencij, bog toga, primjerena svijeta kruch yjelesa,najuspjetnija afer mechanizkoga, No alk ep Svs oxguan pod vos nmin, ako je grotenw sein seligencije Ne suprorstave li joj se otpori, ona moze postati opasna po egzisten- aiju pojedinca kao i Stavoga drustva, Ona se pokoravaeamo Einjenicam, Gj. zapa- Zanjima, Ako je »Prirodae hrjela preduscesti opasnosti Inteligencie, morala je proizvoditi livna opatana i tinjenitna stanja. Ova deluju popat halucinaie, suprotsevjaju se miBlonju kxo realne bivsovenosti e su kadra usjecati na delova. nje. Tako se objeinjava d ses inteligencjom,vjedno, java i prazmovjere.»Samo inteligentna biéa su praznovjerna.« Fuakalja koja worihclle Goncton fabulti bila je divora potrebna. Ona se hraniizresiduuma intinkta, residuuma Koji cba inteligeacju poput aure.Instinkt ne moe neposcedno zabvacati, da zatti Zivot, Buti da incligenija reagea samo na opaisine sik, stata on rimaginarnex opabae Oni se moga javjati, ponaprije, kso neodedena svjestndjelowvorne prisutnostic (women kod Rimljana), zatim, kao dusi, tek velo kasno ko bogovi. Mitologia je kasni proizvod, a put u politizam jest napredal kulture, Fanti, koja oblikaje fikcije i mitove, sedi namisao da sfsbricirax duhowe i bogove. Mi wu ne pratimo natin kako se Bergsonova metfiika relgie okrunjuje w su- sees sstkom, Neka bade dovlino upozorene da Toynbee (kao | Pane) > javluje da je kri¢anin. Napredsk privodne i porijesne spoznaje, kao i napredak fi lozofij, na koji smo se ~ odvige povrtinski ~ osvmuli, primita se medusobno iu pocrrdivanj lrtGanete, Za nate je razmatranje Bergsonovo otkrige sfunkcije fabulianjae od temeline vainost, Njime se, naime, odnosiizmedu pocsie i religj,o Kojima se ako Eesto raspravijalo, prvi pu pojmovno razbistruju, ulljuéujud se w obubvatmu, zmanstve- nu sliku svijea, Tko odbacuje Bergsonovu teorju, srba da je nadoknadi nckom boljom, Meni se Zin poxrebnim da se ona teku jednome nadopuni, Bergson izvodi inweligeniju ifunkeiju fabulianja bioloSki. One su aparature, 0 ih proizvodi »Zi vote ii »Priroda« ill nstvaralatki Nagone Koji je u osnoviijednome i drugome. Ali ops je 2akon oda uredaiiiudske prizode, koji su prvobitno staal wshvdbi biclod- og odanja vste utoks razvoja suze i izvanbiolotkim i nadbiolodkim cijevima+ (Scheer). Oko i uho shil su, prvbitno, osiguranjw Zivotao} borbi. U likovnim * Dain prema Las dour sams dl mor del religion, 193 "Tj mebanizam jo se prigodicei danas, hao Keo Bergeon, 125, poze mjd pine 18 EUROPSKA KRZEYNOST umjetnostima i glazbi postali su organi svchom neverana,idealnog stvaranja.Inte- ligenciia bomo faber, koji je kovao orude, usdigla se do spoznajnog sagledavanja svijeta, Fonkcija fabulienja u2visia se od bioloSki svsishodna proiavodenjafikeija do stvaranja bogova i mitova e se, napokon, sasvim odjella od religioznog svijet postavi slobodna igra. Ona je ssposobnost da se stvaraju osobe, koji povijest mi sami sebi prifamox Ona je oblikovala ep Gilgamey, kao i mit © rajskoj Zmiji, oblikovala lijadu i pritu o Edipu, Danteovu Bodansku i Balzacova Lindsku komediiu, Ona je korijen i neusahaiivi izvor svake velike poezije, U tom je smislu velika ona poezija koja predivluje suoljeéa i isuljeés. Ona je, 2a Kompleks europske knjitewnosti, poza- dina koja, poput horizonta, tori zavrfetak, ‘Obrativi se, dakle, sad ovom predmetu, ne shvaéamo Europu u prostornom, veé je shvaéamo u povjesnom smislu, »Europeizaciju povijene slike, koja danas trebs zabtijevasi, valja primjenjivai i na literturu. Ako je Europa tworevina koja sadjeluje u drama urjelovijenjima kuleure, anizko-sredozemnom i moderno-23- padojatkom, onda to vrjedii za njenu literatura. Kao celina moze se shvaici samo nda ako se njene obje komponente obulvacau jednim pogledom. Ali za uobita- jenu povijest knjiZeymosti moderna Furopa podinje tek oko god. 1500. To je upravo toliko mudro, kao kad bi netko obecao da Ce opisati Rajnu, a pruZio bi cek opis sjezina toka od Mainza do Kolna. Naravno, postoj i »srednjovjekownas povijest Kejizevnost, Ona poginje oko god. 1000, dakle, da ostanemo Kod slike, vee w Scrassburgu. AB gdje nam je vrjeme od god. 400. do god. 1000.? Moral bismo, cto, poteti ved u Basclu... Tj se komad puta preludyje — iz velo jedaostavna razlo- gu kajidevnose ti seoljea sastavljena je, uz oskudne iznimke, na latinskom jezik, Kako to? Jer su se Germani, kao Sto smo napomenli, dali asimilirati od Rima u cobliku rimsice Crkve. A valja nam poSidalje unatag, Literatura »modernex Europe toliko je seas s literaturom sredozemne Europe kao kad bi Rajna preuzela vode “Tibera,Posljednji vlki pjesnik rajasko-franatkog rods, Stefan George, osjeézo se, zbog porsjnog duhovnog srodstrs, pripadnikom rimske Germanije i franatkog Sredojeg Carseva, Lotaringj, iz kojega je porjeta. U fest zagonernih rajnskth iz- reka dotarao je on kao'u smu sjeéanje na to Carstvo za buduénost. Ono ée zbaciti vladavinu Istoka i Zapada, Njematke i Francuske: Kyneleoski par brag drtao jew ols dosada sredinu prosvanoge Srednjeg Cars. Doskora probudit Ce se iz stoljetnog sna trete, tekoder pravo dijete, i dic ce w Rajni kre ‘Tko je srten s Rajnom, u njemu neka odjekne mit pjesnika. Cetir se grada spominju: Proi Grad Basel), Srebmi grad (Argentoratum, Strassburg), Zlatni Grad (Mainz) i ssvetie KélnS ‘Uzburkana rjeka mrmori 5 Anres Magna sani Colonia sia gx pts, 19EUROFSKA KNTZEVNOST: Gadi sipinn ervenogs kremens i pabline plixiem w more koje dst Jedan je itlac upozorio pjesnika da roel hall und ter (crvenkasti vapnenae, rucka, i katran, pablina) odgovaraju bojama drdavne 2astave carske Njemadke. On je tu aluaijy, sa smijeSkom, pribvatio Poslednja izreka Rajne gas: O lizini Slave i Carstva zborte ~0 nov vinw x noun mijebu govorite tek onda head vate mune i opore due savim bude protela moja vatrona kr, moj vimski dahl (Ovi stihovi stoje u kajizi Sedmi prsten (1907,). Pridodsjem syjedotansevo fre- natkog poromka s Rajae, Goethe. Sulpiz Boisseréeizvjeitava pod datumom i kolovora, 18152 Gocthe je izrazio sklonost prema rimskom svijetu: on da je, jamano, Bvio vee Jednom, a vladavine Hadrijana. Sve rimsko da gs, nagonsk, priv. Taj velki raz Bor, taj red na svim podrucjia, njemu da priii, a greki svijet ne too. (Ova syjedodanstva navodim stoga Sto pokazuju vezu s Rimom one Njematke koja je jednom pripadala Impex, vezu koja nije seatimentalna releksija, vet dio- nigevo u bivstwenosti. U takvoj sijesti povijest postade prisuena, Ove naziremo Europy. avanja tholske mladeti. Obratimo Ki se ponijest knjstewnost, ne moze se govoriti si o komadanju, nego tck o ispadu, Za povijesne pouke uéenik ipak jos éuje neito © Maratona i Kani, 0 Periklu, Cezaru i August, prije nego So ga stanu vodati od Karla Velikog do sadsinjce. Ai 30 suznaje 0 europskoj liceaturi? Oscavimo sred- ju Skolu sasvim po strani ptajmo: postoji li zmanost © europskoj knjizevnost, i sjeguje lise ona na sveutilitima? Postoji, dodute, veé pola stljeéa, yznanost 0 kxjizeymosti«.4 Ona Zeli da bude neito drago i bolje od poviesti knjizemmosti (ana~ logno odnosu »znanosti 0 umjetnosti« prema povijesti umjetnost). Ona je filolo- giji nesklona. Ali ona trati oslon kod drugih znanosti: flozofije (Dilehey, Ber- 8801), sociologije, psihoaalize i, prije svega, poviesti umjetnosti (Wolf fin). Filozofijaknjizemnost i preresa knjizeynost s obzirom na metafizigke ietitke pro- bleme (npr. smet i ljubav). Ona Zeli de bude »povijest duhae. Onaj pravac koji se prislnja uz povijest umjetnost studi se krsinje sumnjvim nagelom >medusobnog osvjedjavanja umijecae, Eime dileaneski zamagljuje stvarnost. Zatim na knjiZevnost prenosi, iz povijesti umjetnosti preuzeto, oblikovanje razdoblja prema stilovima « Shuzbeno rede, kolko je meni port, knjigom Princip mao o lteter germans ens Elgers (1897). Neobinnjent ve odnon!anancet err prem vapor esc Capi 70" redbon pou kero osaora je 1885 Max Koch (1885~ 1931). Osi toga sporijem HLM. Posnet Canpenatne Liat, New York, 1886, = W. Wets Shebspare oneal hanperations posit een 1690.” LP. Bete Le idratre compare 1900 ~ Za hr: Gebers, Nar ro ‘nse flog 1, 908/06, 18. Balsesperer, Letras cmpare: Lett echo (Resue de Tse compart, 1721, 1-29). 20 UROPSEA KNJZEVNOST koi se medusobno izmjenjuju. Tako se dobiva knjiZevna romania, gotika, rene- sansa, bazok, id. sve do impresioniema i eksprsionizma. Sako se stsko rezdoblje, zatim, sogledanjem bivervac opsksbljje jednim »bigeme i nasejxje jednim naroti- tim a¥ovjekome. »Gotski doyjeke (kajemu je Huizinga pridodao »predgorskogae drugs) poside najpopulaenil, ani »barokni Covjeks amaéno, ne zaostaje mnogo 21 jim, O abivsovae gotike, baroka” itd. postoje dubokoamni pogledi koji jedan drugome, dakako, delomino prowuslove. Je i Shakespeare renesansa ili barok? Je Ji Baudelaire impresionist, George ekspresionist? Mnogo duhovne snage trai se ma take probleme, Na stiska rzzdabja nadovezuju se Wollinovi temelini pojmmovie povijesti umjesnosti, Postojinotvorenie i szarvorenieoblik Je ina kraju, Goethe- ( Fanst otvoren, Valéyjer zavoren?Tjeskobno pitanje: posto i Stove, kao Sto je Karl Joel s mnogo duba i bogata povjesnog uvida nastojao pokszar praili sljed stoljeta koja spoverujue i solefa koja szzjebujue (a svako opskrbljeno ne- kim posebnim ssekularnim dukome)? U novom su vijelu parna stljeéa ona koja arazrjetujuc (14, 16, 18, a, kako se Gin 520), a neparna ona koja »povezajue (13 15, 174 19,) i tako dlje ad infinitum, Jodlbijae filozof. Ljudikofi se bave zna~ noféu 6 knjzewnosi vetinom su germanis. Ai kako € se pokxzati,njeratla je literatura od svih takozvanih nacional kojitevnostinajmanje pogodna kao isho- «gna totka promatranja za curopsku knjzemnost. eli to, motd, razlog prejerane pporrebe prslanjanja germanistithe znanosti o Knjizeynost? Njena je osebujnost, kao feo je osebujnost i osalih modernih praca zaanosti o knjizemnost,u rome da poéetak ksjitevnosi stv, unajbojem sluts, oko godine 1100. ~ jer je sada bio evans romanski gradevni st. No povijest umjemnostisksko nije neka nad- ‘nanos, bal kao Sto %0 nije geograia ili sociolola. Veé se Troetsch rugao nsveznadarskim poyjsnitatima umjetaosti«? Moderna je znanost 0 knjevnosti ~ fj. one posledajth pedeset godina ~ fantom. Za znanstveno istafivanje europske liveratore ona jes dva eezloga nesposobna: zbog samovoljna skutavanja vidokruga \ newadavanja autonome steukture knjizevaost Buropska liveatura vemenski seze do sith podetaks ko i europska kulvara obuhvaéa, dakle, vremenski razmak od, po prilici, dadeset i Seststoeéa (ratuna~ juci od Homera do Goethea). Tro od sh stoljeéa pozna tek fest ili sedam na te- rmelju vlastica uvida, te se za ostala mora pouzdati v priruéne i pomoéne kaiige, sligan je putniku koji ltaiju pozna samo od Alpi do Ama sve ostalo iz, Baedekers. “Tko pozna samo srednji i novi vije, tj ne rzzumije ni njih oba. On, w svome ma- Jenom vidokrugo, nailai, naime, na fenomene kao 31o su vepikas, »klasikany»b rok (ij. manirizam) ijo8 mnogo drugih, kojh se povijst i znatenje dade shvatii 7 rik pregleds René Welle The Concp of Barus in Literary Scholar inthe Journal of Aenea ot Critic, V, 1546 77-10. atl oe, Promins poled a ries Pooja loz ao flo pooja 28 Hisoriaem 734.— Urp. 23, bila, aEUROSKA ERIL2EVNOST Kao «ing mogute je sno ends ako dave nese Redon ree tee Vincija, i mnogokratno izmjenjvao jednu s drugom. Covjek je Buopeje tek po- istrazivanju, ali kod pouke maloked dalje od knjidevnosti Augustova razdoblja. Been eee ittmicnev ail lpn See upotrebljava. : : : ——] ek el So a a a cl cre etn ven So aaj Uae ae nab ce ane a ee ey poltl peed a tes nen oi as zanimanje 2a srednjoyjekovnu latinsku flologiju kao i za opéu ierarnu, polvigha ispitivanju curopske literature, Troeltsch je mogao 1922. s pravom rei: »Kuleara sred- oo Sea oe ec ini pase nadamo da ée ovaj naslov, od glave do glave, sve ofitje opravdavati svoj sic 2 eeisete ee a a oes a BUROPSKA KNIIZEVNOST Ali, ne postavjamo Ii neispunjiv program? To é:, nesumnjivo, usterici fuvari Sionas, kako je Aby Warburg nazvao namjesnike i krajfnike specijalnih znanosti Oni treba da brane steena prava i interes: Los intereses reados, kako je nazts0 Jacinto Benavente, nosilac Nobelove nageade za 1922, jednu od svojih komedia ‘Njihove zamjerke malo znate, Problem profirivanja natih duhovnih znanosti je re alan, neodgodiv, opéenit~i reli. Toynbee to dokazuje. Bergson o njemu rasprav Tja na primjeru metafizike: Sejimo pred filozofikim problerom. Mi ga nismo oda ral, mismo ge suse. On nam zakrdava put. Ne preostaje nam drego nego da odstranimo zapreks, ili da vite ne flozoframo. Telkot se mora razijeiti, problem rrstaviti na sone elemente, Kamo de nes to odvesti? Nitko ne a. Stove, ntho nade roti hazat koja je anostnadlele 2a te nove probleme. Mosda neka znanort koja je teen sasvim tuda, Sto hater? Nece destjati ni de 1 ona wpoma i ova spoznaja sve vile produbljuje: atkada demo biti primorani da reformiramo stanovite metode, stanovite navike, stanoviteteorije ove znanosti, wzimajudi w obzir wpravo one Gnje- nice i razloge koji su izazvali novo postaljanje pitanja. Dobro; studinat Ge se znanost Fro se ne poznae, ict ce se w dubinu, pa e se ona, ako ustreba, i reformirat. A Sto «tho bud w tu sorb posrebni mjesect i godine? Onda ces, eto, na to utrofiti vrijeme je tj cil icskuje. A tto ako Gitae Hivot nije dovoljen 2a tu serbu? Onda ce vite Yivota taj zadatak soladati. Ni jedan filozof mje danas obveran da izvaduje Gitevn fi- lozofi. Tako demo govorit filzofe. Tu mu metodu predlaiemo. Ona zabijews od nijegspripracnost, sogedao koje je Zivotne dobi, neka ijek izrova biva soxdentor."° “Tko hoée da se bavi istrazivanjem europske literature, ima mnogo lai posso od Bergsonova filozofa. On treba tek da se uputiu poznavanje metoda i predmeta kl sitaib, srednjovjekorno-latinskil i novijihfilologija. On ée ona to wtrofit vrijeme koje ta} cil icishujes, A uz to ée tolko toga nautci, ce Ge dobiti sasvim drugatii uvid u moderne nacionalne knjizevnost [Nautitée ds je coropska literatura »smislenacjelinge, koja se uklanja pogleds ako biva raskomadain, Sposit Ce da ima autonomnu strukeura koja se bitno re ~llaje od strukture likovnih umjemost.™ Veé 2bog voga Sco je literatura, bez ob- zira na sve ostalo, poborniea mis, to likowna umijetost nije, Aly literatura ima i Auge oblike pokretanja, rasta, neprekidnosti nego likomna umjeinost. Ona posje- daje slobodu, koja je ovoj uskraéena. Za literatura je sva protlostprisutnost ili bat to moze postal. Homera nam novi prijevod opet osuvremenjuje, a Homer Rudolfa ‘Aleksandra Schroders drugatiji je nego Vossov. Ja mogu, kad god zadelim, uzeti “Homera i Platona, ja ga tad »imame: posjedujem ga porpuno. On postofi w nebro- jenim primjercima, Parthenon i Petrova crkva samo su jednokratno prisutni, foto srafjama mogu dobiti tek djclomignu i nejasna slike o njima. Ali forogratije ne daju mii mramor, ne mogy ih opipavati{njima Seta, kao Sto to mogu Odisejom i " Heri Bergror, Le pone ele moun, 1344 84 "0 granu bare poesit peo je Lesing vee 176. 2EUKOPSKA XNIZEVNOST Bozanskom kemediom. U koji je pjestmotvor realno prisutan Jednog Tiaiana ne ogy vimatie ni na fotografi niu najsavsenijoj kop, kad bi sei mogla dobiti 1a ackoliko maraka, §lteraturom svih vremena i natodi mogu imati neposredan, in- kimni odnos Koji ispanjava Zivot, dok ga s ikovnim umjetnostima ne mogu imat Unjetnitha dela treba da tradi po muzejima, Knjiga je mnogo realija od slike “Ta je sadeZan bivstveni odnos i realno dioniitvo u dukownom bivstwu. Oncoloska filozofija wo bi mogla produbit. Knjiga je, bee obzia na sve osalo, teksts. Covjek 42 razumije ili ne razumije. On, motda, sadrdava stetkav mjesta, Covjeku trebe nes 4a tehnika da th odgonetne, Ona se zove filologiia. Buduéi da zmanost o kajizer~ sos ima posta s tekstovima, ona je bespomoéna bez filologij. Nikakva intucj, ni id u bivstvo, ne mote nadoknadii taj manjal »Znanose 0 umjetnostc™ ima Jak posao, Ona radi sa slikama i syjedosnim snimkama. Tk nema nigeg neraz= snfjivog. Da se shvate Pindarove pjesme, treba mozganja; partenonski fiz to ne te 4, Ist odnos postojiizmedu Dantea i katedelé ied, Znanosto slikama laguna je u usporedbi sa znanoStu o knjigama. Ukoliko je, dakle, moguée da se na katedralama snauti »bivstvo gotikee, ne treba ni dtati Dantea. Naprotiv! Povijes knjizevnosti (i ta neugodna filologjat)valja da uti od povijsti umjetnosti! Kraj toga se zahoravija tek to de izmedu kajige i slike, kao 5:0 smo napomentli postoje bitne razlike, Moguénost da Homera, Vergli, Dantes, Shakespeares, Goethea u svako doba i >sasvinae posjedujemo pokezuje da literatura ima drugi nin bivstva nego ikowna umjetnost. Al odatle sijedi da je knjizewno swvaranje podvrgnuto drugim zakoni- sma nego likovno-umjeinigko. sTevaneremena prisutnoste, Koja je bitno svojstvo kejizewnosti anati de knjiZevnost proflosti mote bc’ uvjekcsudjelorvorna u danoj sadainjci. Tako Homer u Vergilju, Verglije w Dante, Plutach i Sencka u Shakes- ppeareu, Shakespeare u Goetheoru Goetzu od Berlichingena, Buripid u Racineovoj i Goetheovoj Igeni. Ti, u nase doba, Tsuén i jedne noe i Calderon u Hofmenn- sthalu; Odsee u Joyceu; Eshil,Petronije, Dante, Itistan Corbidee Spanjolska mi stika w 7. S. Bliotu. Ovdje poitoji neiscrpna abilie moguéih meduodnoss, toga, tu postoj vt litera oblika: bile to veste (koje Croce zhog primude fi zolskog sustava proglaiava irelnim), bile co mettitke i strofigke forme, bile 10 ustaljene formule ii pripovjedsladki moti i jexitni domisljaji, Nedogledno je to ‘arswvo, Postoj napokon, obile lkova ito ih je poezjajednom oblikovala, Koi se mogu uvijek iznove usjelovjivati: Ahilej, Edip, Semiramida, Faust, Don Juan. Pos. Ijedaje i najarelie djelo Andréa Gidea zove se Theseus (1946, ao ito se europsks literatura mode sagledati samo kao celovitost,tako se smote istraZivati samo historjski. Ne u obliku povijest literature! Poviest, koja pripovijeda i nabraa, daje uviek tek Enjenigno 2nanje, poput kataloga. Ona ostar- Ha gradu w njens sligajnom obliku. A povijesno raziatranje treba da je rezocktfe i protme, Ono treba da oblikuje analcitke metode, to jest tale koje wrazrjebujue " Jnj odieujem od poiesne sma poet uj 24 ae EUROPSKA KNIZEVNOST materi (poput keri snjenim reskeijama), ve dine vidljvima njene strukture. Do fle aw vrhu moze se dot amo pro uiporedbenog pets) ko. Si 0 jest empinijski. Samo ona povijest knjizeynosti, koja provodi historjski i f- Ioloski postupak, moze ispravno obavijati ta zadatak ‘Takva »znanost o enropsko| knjizewnostie nema mest u specializiranw strué- rjattva natih svoudilifes, pa ge ine moze imati ondje, Akademsks organizaij fi- lolodkih i lterarnih scudia odgovara duhowncznanstvenom aspektu od god. 1850. "Tj je aspekt, gledan iz god. 1950, isto ako zastario kao i sustav Zejcznica od 1850, Zeljeznice smo moderniziral, ali ne i susay predavanja tradilje. Kako bi to trebalo postiti, o tome se ovdje ne mode raspravljati.Ipak, jedno se smije edi: bez roderniriranjaseudija curopske literature né moze biti tiegovanja europske tradi- je Heroj utemeljtelj (heros kastes) europske literature jest Homer. Njezin pos- Ijedoji universalni autor jest Goethe. S:0 on zati za Njematks, izezio je Hof mannstahl s dvije refenice: Goethe mode keo podloga obrazovania nadokmadititita- cu jedi kultura. I: Mi nemamo novije literature. Imamo Goethes i nadometke Zamatan sud o njematko} Rnjitevnosti od Goetheove smi nadalje Ali i Valéry kate britko: Le modeme se contente de pes. (Moder se Zovjek zadovoljava mali.) Buropska liceratura 19. § poBetka 20. stojeés jo nije temeljto uogena, mrtvo of iivoge jo¥ nije razhuteno. Ona mode proviti eme za disertacije. Ali odlutyjuéati- je& 0 njoj ne pripada povijesti kajiZewnost, vet kajizewno} kritic, U ta svrhu ime- ‘mo u Njematkoj Friedricha Sehlegela i nadometke.!? i seb lel ted eto pera mr orn seeeoc ie Se a ee ee ue - EE et” Skit cae wna lr S——— Siatechaite teens wach ee ei ieee Fee neti san ng Rare ie Del erg ieee be Cen ee el edd ee Ble Spl hp ee ee re te al late ti aie ab Ce a ye Potala ce i treme sat nt laos face Oran 3 B