Petar Preradović jedan je od najznačajnijih hrvatskih pjesnika i predstavnik romantizma 19.st.

Roden u Grabrovnici 1818. i umro u Beču 1872. godine. Također je bio general i prevoditelj.
jedan od najplodnijih hrvatskih pisaca do danas. Svoje prve pjesme piše na njemačkom jeziku,
sve do 1840. kada susreće Ivana Kukuljevića Sakcinskog koji u njemu budi osjecaje prema
hrvatskoj kulturi i jeziku.

Medu brojnim njegovim pjesmama jedna se posebno ističe „Zora puca, bit ce dana“.

Preradović je uz pomoc svoje posebne metrike, i prenosenja metrike i ritma s rime na

akcente, omogučio narodu laksi pristup i pamčenje budnice, što je uvelike pomoglo
cilju hrvatskog narodnog preporoda, a to je buđenje nacionalnog indetiteta i osjecaja za vlastitu
kulturu.

Pjesma se sastoji od pet šesterostiha s cenzurom nakon cetvrtog sloga, pisana je simetričnim
osmeroslogom koji je karakterističan izražaj moderne lirike 19.st.

U prvoj strofi pjesnik koristi motive zore i sna kao metafore za buđenje iz nesvjesnosti o svome

Indetitetu i nagovjestanje novog..pjesnik se sluzi mnogim auditivnim i vizualnim pjesnickim slikama,

metaforama, kako bi priblizio svoje misli narodu, ali također da bi ih emocinalno posjetio na njihovu
vezanost s hrvatskom kulturom; u tu svrhu koristi gusle kao simbol hrvatske kulture.
Autor također ističe vaznost hrvatskog jezika u drugoj strofi gdje ptica simbolizira probuđenu
nacionalnu svijet koja slobodno pjeva tj. Izražava svoj jezicni indetitet.

Preradović u pjesmi govori o mraku hrvatskog indetiteta i otuđenosti od kulture, služeći se

metaforom ponoći; time želi ukazati da je hrvatski narod još spava ali zora nagovješta promjenu.
Pjesma je budnica u svakom pogledu s domoljubljem kao njenim glavnim motivom.