Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice of Socioeconomic Development

Vol. 1, N° 1, pp. 93 – 98. June, 2012 | dr Aleksandra Vidović - Ekonomska i pravna strana zaštite robne marke / Trgovačkog žiga

Stručni članak
UDK : 347.772 ; 659.126
JEL: O34, K11

EKONOMSKA I PRAVNA STRANA ZAŠTITE

ROBNE MARKE / TRGOVAČKOG ŽIGA
ECONOMIC AND LEGAL SIDE OF BRAND /
TRADEMARK PROTECTION1

dr Aleksandra Vidović
Panevropski univerzitet APEIRON
Banja Luka

Apstrakt

U aktuelnoj ekonomiji znanja, domaći subjekti će se sve više suočavati sa trgovačkim žigom i kao ekonomskim i
pravnim institutom. Ova činjenica obavezuje nas, na ovladavanje znanjima i informacijama koje se bave pravnim i
ekonomskim aspektima trgovačkihih žigova. Za žig kažemo da je robna marka – simbol ili ime pod kojim se proizvodi ili
usluge javljaju identifikuju i razlikuju od sličnih proizvoda i usluga na tržištu. Trgovački žig postaje brend, onda kada
se dobro pozicionira u svijesti potrošača i kada obezbjeđuje visoku lojalnost potrošača. U domaćoj teoriji i praksi
trgovački žig se prije svega posmatra kao marketinški institut. Ekonomija trgovačkih žigova odnosi se na: uložene i
dobijene vrijednosti u okviru razvoja, održavanja, zaštite, ustupanja ili pribavljanja trgovačkih žigova.

Ključne reči: žigovi, ekonomija razvoja, pravna regulativa,brend

1. Uvod

Definisanjem nematerijalne imovine započela bih uvodni dio ovoga rada, postoje mnogobrojne
definicije ovoga pitanja, jedna od njih jeste da nematerijalnu imovinu definišemo kao imovinu koja
nema materijalnu supstancu, ali ima svoju vrijednost koja je utemeljena na pravno regulisanom
ovlaštenju vlasnika, bilo da se radi o: goodwill, patentu, zaštitnom znaku, autorskom pravu,
pronalascima, odnosno odnosi se na sve vrste intelektualne imovine. Tema ovoga rada jeste
ekonomska i pravna strana žiga, zaštita znaka sa posebnim akcentom stavljenim na trgovačke
znakove.

1
Rad primljen 06.04.2012. godine. Odobren za objavljivanje 15.06.2012. godine. Kontakt autora:
aleksandra.v@apeiron-uni.eu.

93
 Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice of Socioeconomic Development
Vol. 1, N° 1, pp. 93 – 98. June, 2012 | dr Aleksandra Vidović - Ekonomska i pravna strana zaštite robne marke / Trgovačkog žiga

2. Istorijat trgovačkog žiga

Kada govorimo o istorijatu robne marke, kažemo da je istorijat jako dug, kako se može vidjeti iz
najstarijih pisanih tragova koji sežu od još više od 2000 godina unazad. Početci pravne zaštite
marke se nalaze u zakonima iz 1857. (Francuska) i 1875. godine (Engleska). Prvi međunarodni
kodeks zaštite maraka usvojen je na Pariškoj konvenciji još davne 1883. godine, a usvajanje
Madridskog aranžmana za međunarodnu registraciju tvorničkih i trgovačkih maraka iz 1891. godine
polazno je odredište međunarodne pravne registracije i zaštite maraka (Vranješević, 2007: 30)

3. Vrste žigova

Robni žigovi - jesu znakovi koji se koriste u prometu za razlikovanje robe jednog
preduzeća/kompanije od drugog.

Uslužni žigovi - kako se može zakljućiti iz samoga naziva, odnose se na znakove koji se
koriste za razlikovanje usluga koje pruža određeno preduzeće. Usluge mogu biti različitih
vrsta, kao što su finansijski poslovi, bankarstvo, turizam, propaganda ili ugostiteljstvo.
Uslužni žigovi se mogu registrovati, obnoviti, poništiti, prenijeti i licencirati pod istim
uslovima kao i robni žigovi.

Kolektivni žigovi - Znakovi koji se koriste za razlikovanje roba ili usluga koje proizvode ili
pružaju članovi određenog udruženja. Kolektivni žigovi mogu biti efikasan način za
zajedničko reklamiranje proizvoda jedne grupe preduzeća, koja mogu smatrati da će
potrošači teže prepoznati njihove pojedinačne žigove i/ili da će ih glavni distributeri teže
prihvatiti za distribuciju.

Certifikacioni žigovi Znakovi kojima se razlikuju roba ili usluge koje odgovaraju određenim
standardima i koje je odobrilo certifikaciono tijelo. Certifikacioni žigovi se dodjeljuju u
skladu sa definisanim standardima. Može ih koristiti bilo koji privredni subjekt čiji
proizvodi ispunjavaju ustanovljene standarde.

Žig garancije je žig koji koristi više privrednih društava pod nadzorom nosioca prava na žig,
služi kao garancija kvaliteta, geografskog porijekla, načina proizvodnje ili drugih
zajedničkih obilježja robe ili usluga tih preduzeća.

Opštepoznati žigovi Znak treba da ukaže da je isti proizvod po svojim sastojcima, načinu
izrade i drugim elementima drugačiji od proizvoda iste vrste drugih proizvođača. 2

4. Ekonomska strana zaštite žiga

U razvijenom svijetu pitanjima ekonomije razvoja i angažovanja robnih žigova bave se: Stručni
krugovi koji pokrivaju oblast ekonomije razvojnog rada; Međunarodna organizacija za intelektualnu
svojinu; Međunarodni i evropski komitet za standardizaciju; Međunarodna i evropska
2
Kako se stvara žig, Primjena intelektualnog vlasništva br.1, WIPO-Institut za intelektualno vlasništvo BiH

94
 Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice of Socioeconomic Development
Vol. 1, N° 1, pp. 93 – 98. June, 2012 | dr Aleksandra Vidović - Ekonomska i pravna strana zaštite robne marke / Trgovačkog žiga

računovodstvena asocijacija; Tzv. skandinavska grupa u okviru vrednovanja intelektualnog kapitala;

Interebrend i druge konsultanske firme u oblasti vrednovanja trgovačkih žigova; Stručni krugovi
koji pokrivaju ekonomske i finansijske aspekte ustupanja i pribavljanja robnih marki:
• Međunarodni računovodstveni standard 38 vezan za nematerijalna ulaganja odobren 2003
godine od strane Odbora za međunarodne računovodstvene standarde IASB. Značaj ovog
standarda se ogleda u činjenici da nematerijalna ulaganja čine sve veći dio imovine
privrednih subjekata.
• Interbrend je u svijetu najpriznatiji po svojoj specifičnoj metodi procjene vrijednosti
svjetskih brandova koje svake godine rangiraju i objavljuju u saradnji s uglednim
magazinom Business Week. Interbrendova metodologija se svodin na prognoziranje
budućih prihoda koji će se generisati svaka robna marka te ih potom upoređuje s
vrijednostima koje kompanija trenutno ostvaruje.

5. Pravna strana zaštite žigova

Zakon štiti trgovinski znak, gdje je definisan kao razlikovni znak nekog proizvoda/ usluge nastalog
iz vlasničkog nastojanja neke individue.

Međunarodna pravna zaštita

Pariska konvencija o zaštiti industrijske svojine. Kako nalaže Pariska konvencija, postoji u
okviru nje jedno načelo koje dozvoljava državljanima zemalja koje su članice Pariske unije,
da imaju ista prava u svim ostalim zemljama Unije kao i da su državljani te konkretne
zemlje. Konvencija predviđa i obaveznu zaštitu uzorka i modela, kod patenta i žiga
predviđena obavezna licenca i obaveza zaštite trgovačkog imena firme u svim zemljama
članicama Unije.

Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova, omogućava sistem međunarodne
registracije žigova gdje se sa podnošenjem prijave, dobija univerzalna pravna zaštita u svim
zemljama koje su pristupile ovom sporazumu. Madridski sporazum: a). omogućava
jednostavan postupak registracije, b). garantuje da razdoblje za moguće odbijanje žiga u
članicama Unije u kojima se traži zaštita neće biti duže od 12 mjeseci prema Sporazumu (ili
mogućih 18 prema Protokolu) c.) omogućava podnošenje naknadnih zahtjeva za proširenje
zaštite međunarodno registrovanoga žiga.

U Italiji je trgovinski znak regulisan „Legge Marchi“ (Zakon o trgovinskim znakovima)3, kasnije
dolazi do manjih promjena 1992 g. Te godine dolazi do pravnog ujednačavanja država članica EU o
pitanjima trgovinskih znakova. U Talijanskom zakonu trgovinski znak ima ulogu privatne prirode,
ali i javne; privatne- zaštita ekskluzivnosti i javne-zaštita potrošača od prevare.

Pored gore navedenih postoji još legislative kojom je regulisano funkcionisanje žigova:

• Protokol uz Madridski aranžman o međunarodnom registrovanju žigova

3
Regulisano zakonskim člancima 2569-2574 građanskog zakona i kraljevskim dekretom 21.06.1942 g.br.929,

95
 Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice of Socioeconomic Development
Vol. 1, N° 1, pp. 93 – 98. June, 2012 | dr Aleksandra Vidović - Ekonomska i pravna strana zaštite robne marke / Trgovačkog žiga

• Nicanski aranžman o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga radi

registrovanja žigova
• Ugovor o žigovnom pravu,
• Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelelektualne svojine (TRIPS sporazum).

Zaštita u zemljama u regionu

Svaka zemlja danas ima zavod za registraciju u smislu pravne zaštite maraka. Npr: U Hrvatskoj je
to Državni zavod za intelektualno vlasništvo (bivši Državni zavod za patente i žigove)
(www.dziv.hr). U BiH Institut za intelektualnu svojinu (www.ipr.gov.ba). U Srbiji Zavod za
intelektualnu svojinu (www.zis.gov.rs).

Zakonom o industrijskom vlasništvu u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ 3/02) se

uređuju način sticanja i zaštita prava na znak koji služi za razlikovanje robe, odnosno usluga u
prometu. Cilj ove zaštite je da se pravnim i fizičkim licima omogući da svoj znak koji u prometu
koriste za obilježavanje robe, odnosno usluga, zaštite žigom na teritoriji BiH/RS u obimu u kome se
ne povređuju prava drugih lica.

Zabrane zaštite

Kada govorimo o zaštiti kažemo da postoji apsolutna i relativna zabrana:

• Apsolutna zabrana postoji kod znakova: koji se ne mogu grafički prikazati, koji nemaju
osobine različitosti proizvoda jednih od drugih, koji su rezultat onih znakova koji su uobičajeni za
razlikovanje proizvoda ili usluga, koji se sastoje od oblika koji su protivni zakonu, javnom poretku i
moralu, koji reprodukuju ili imitiraju ime, zastavu, medalje ili druge simbole jedne zemlje;
• Relativna zabrana postojanje znaka u upotrebi (npr. znak „Mercedes Benz“ automobili),
postojanje prava intelektualne svojine za drugi oblik prava (Gajić xxxx).

Naknade prilikom zaštite

Naknade u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini

Kada govorimo o naknadama i troškovima vezanim za objavu i priznavanje žigova u BiH i RS kod
Zavoda za intelektualno vlasništvo kažemo da su troškovi i naknade regulisani Zakonom o
administrativnim taksama. 4 Cijene zaštite žiga se kreću od nekoliko stotina do nekoliko hiljada
konvertibilnih maraka, što zavisi od broja znakova koji se zaštićuju, te kategorija i zemalja u kojima
se vrši zaštita.

Naknade u Republici Srbiji

Tarife su sljedeće:

4
Zakon o administrativnim taksama („Službeni glasnik BiH“ 16/02)

96
 Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice of Socioeconomic Development
Vol. 1, N° 1, pp. 93 – 98. June, 2012 | dr Aleksandra Vidović - Ekonomska i pravna strana zaštite robne marke / Trgovačkog žiga

Za objavu priznatog žiga nosilac žiga je dužan da plati 350 dinara. Ako spisak proizvoda i
usluga sadrži više od tri klase međunarodne klasifikacije, također nosilac žiga dužan je da
plati za svaku klasu preko treće još 130 dinara.

Za objavu promjena podataka upisanih u registre koje vodi Zavod, podnosilac zahtjeva
dužan je da plati 130 dinara.

Za izvještaj da li je u Srbiji i Crnoj Gori neki znak zaštićen ili prijavljen kao žig ili oznaka
porijekla proizvoda:

Za izvještaj da li je na ime određenog lica (firme) zaštićen ili prijavljen u Srbiji i Crnoj Gori
žig, dizajn ili oznaka porijekla proizvoda, podnosilac zahtjeva dužan je da plati 2.360 dinara.

Za pružanje informacionih usluga:
- Za jedan primjerak „Glasnika intelektualne svojine“ plaća se 530 dinara.
- Za jednu stranu patentnog spisa plaća se 30 dinara.

Za objavu oglasa u službenom glasilu Zavoda, za 1/8 strane plaća se 1.300 dinara.

Naknade u Republici Hrvatskoj

Tarife su sljedeće:

Podnošenje prijave za žig u zavisnosti da li se radi o individualnom ili zajedničkom žigu

cijene se kreću od 650-1300 kuna.

Održavanje žiga u vrijednosti i objava podataka o žigu iznosi 1500,00 kuna plus doplata za
svaki razred iznosi 300,00 kuna kod individualnog žiga, dok za kolektivni žig tarifa je
3000,00 kuna plus doplata od 600 kuna za svaki razred.

Izdavanje isprave o priznatom pravu iznosi 200,00 kuna doplata od 25,00 kuna je za svaku
stranicu iznad treće strane

Izdavanje uvjerenja o pravu prvenstva iznosi 150,00 kuna

Zahtjev za produženje vrijednosti žiga za razdoblje od preko 10 godina iznosi 1500,00
kuna za individualni žig, doplata za svaki razred iznosi 300,00 kuna, dok se cijene za
zajednički žig kreću od 3000,00 kuna i doplata za svaki razred iznosi 600 kuna

Naknade i troškovi međunarodne registracije

Pregled naknada troškova, upravnih taksi vezanih za prijave za međunarodnu registraciju žiga,
upise promjena te takse prema Madridskom sistemu za međunarodnu registraciju žiga:

naknada troškova za prosljeđivanje zahtjeva za međunarodnu registraciju međunarodno

registrovanog žiga u iznosu od 40,00 Eura

naknada troškova za prosljeđivanje zahtjeva za upis svih promjena vezanih za međunarodno
registrovani žig u iznosu od 27,00 Eura

taksa za prosljeđivanje zahtjeva za međunarodnu registraciju/naknadnu naznaku
međunarodne registracije u iznosu od 10,00 Eura

taksa za ostale podneske vezane za međunarodno registrovane žigove u iznosu od 7,00 Eura

Taksa po Madridskom sistemu (za prijavu međunarodne registracije žiga) koja se sastoji od:
- osnovne takse od 653 CHF (ako znak nije u boji) ili 903 CHF (ako je znak u boji),
kojom se pokriva do tri razreda proizvoda i usluga;
- dodatne takse od 100 CHF za svaki dodatni razred proizvoda i usluga preko tri razreda;
- dopunske takse od 100 CHF za svaku zemlju u kojoj se traži zaštita;

97
 Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice of Socioeconomic Development
Vol. 1, N° 1, pp. 93 – 98. June, 2012 | dr Aleksandra Vidović - Ekonomska i pravna strana zaštite robne marke / Trgovačkog žiga

- individualnih taksi pri naznaci nekih članica Unije prema kojima se primjenjuje
isključivo Protokol;

Ukupni troškovi međunarodne registracije iznose oko 3000,00 eura sa tim da u ovaj iznos ulazi
pravno savjetodavna pomoć.

6. Zaključak

Potrebno je ukazati na značaj samog razvoja ali i angažovanja i stvaranja kako nekih novih
trgovačkih marki/robnog žiga tako i očuvanja već postojećih, koji u današnjem vremenu, u vremenu
povećanje konkurencije predstavljaju jedan od osnovnih uslova za ostvarivanje konkurentne
prednosti, sama konkurentna prednost nam ujedno i predstavlja jednu od dominantnih pretpostavki
uspješnog poslovanja, uveliko nam u ovome pomaže mnogobrojna legislativa.

Literatura

1. Gajić B., Intelektualna svojina, Banja Luka

2. Građanski zakon,regulisano zakonskim člancima 2569-2574 i kraljevskim dekretom
21.06.1942 g.br.929,
3. Kako se stvara žig, Primjena intelektualnog vlasništva br.1, WIPO-Institut za intelektualno
vlasništvo BiH
4. Vranješević T. [2007], Upravljanje markama, ACCENT,Zagreb,
5. Zakon o administrativnim taksama („Službeni glasnik BiH“ 16/02)
6. Zakon o intelektualnoj svojini, BiH

*****

Abstract

In current knowledge of the economy, domestic entities will increasingly face as trademark and trade economic and
legal institute. This fact obliges us to master the knowledge and information that deals with legal and economic aspects
of trademarks.
We say trademark is a symbol or name under which the products or services that occur are identified and distinguished
from similar products and services on the market. Trademark becomes a brand, and then you are well positioned in the
minds of consumers when providing high customer loyalty. In theory and practice of domestic trademark that is
primarily viewed as a marketing institute. The economy of trademarks relating to: the obtained values embedded within
the development, maintenance, protection, transfer or acquisition of trademarks.

Keywords: trademarks, economic development, legal regulations, brand

98