sutnost odredene karakteistike unekom paru), koja se ponavija ‘unizu minimainih parova, nastaju Koreleejskinizovi (serie i korelacije. Tako na temelju opreke odsutnast/prisutnost zvue- ost imamo korelacij (Clanovikorelacije su pari fonemi,u eu korelaciju, uw hrvatskom Sokavskom, ne ulaz foo a fone! fej /h/ nemaju zvuenog para); na temelju opozieije nenazalno-nazalno imamo u hrvat- skom korelacj fi (opr: nent a loan slino toni rancuskor voalizmu immo korelaiu na temeljsoporiije za prednjevoale nezaokruteno-raokruteno ge a aaa | a ee aantted) Clanovi korelacije koje karakterizira odsutnost obiliezja jesu neobiljezent (ll nemarklran}), « clanovt korelacije s pozi tivnim obiljeXjem obiljeZeni su (li markirani) élanovi korel cije. No sve su to osnovna nacela, a tehnika opisa moze se ‘nauéiti samo na cjelovitom opisu konkretnih jezika. Da bi pri- ‘az ptanja bio poipunij, valjalo bi takoder peikazat i analiza prozodijskih fonema (kvantitete, mjesta akcenta,intonaclje ‘jedi tonova), kao i demarkatlvnu (gdje pocinje th zavrsava sje), kulminativn tkoliko ima fonetski rijeei) funkeiju fo- us Jakobson je raztadio opeu teoriurazvoja fonoloskog susta- ‘as primjenom na slavenske jeike U okvira Praske fonolaske Skole ~ koja se naziva i funk ionalistickom - vellka pozornost posvecena je i pltanju jezie nih funkelj. Njemacko-austlski pslholog Karl Bubler vec je 1934, predoeio woclanu shemu jezienihfunkeja (organski mo: del) prema kojo, na temelju odnosa izmedu sudionika u go- ‘yoru (pofiljatelja | primacelj) te stvari (i odnosa medu ele- rmentima o kojima je rijee), treba razlikovati funkciju pred stavljanja(njem. Darstellung), u ednosu prema onome o cern: je niet, fankeju szrazavanja (njem. Ausdruck), u odnosu pre- ‘a patijatejy, {funkcif poziva (njer. Appel, sa stajlista primatelja.” Fonolofka so analiza ogranicava na funkeju pred- Staijanja. Jakobsen se stalno bavio pitanjem jeziene funkcfje, kako funkeijama pojedinih jezicnih elomenata tako i funkcij- ima jeziéne aktivnosti razleitim njezinim aspektima. Jakob: som je staknuo sestgledista skojlh se moze promatrat jeziéni Cin: & gledista govornika,s gledistaslusatela,s gledista po- ruke, §gledista konteksta (na koji se odnosi),s gledita Kon takta (izickoga i pshickoga ,kanala” koji povezuje one koji -omuniitaj) tes gleaiste Koda. U veri s time, ost tri funk- cija koje se podudaraju s Bublerovima (emotivna ili ekspre- sivna, usmjerena na govornika, za nju su tipicni uzvick, Ko- pativna ii pozione, usmjerenu na slusatela, 2a nju su upient vokativ | imperativ; denotativn il referencijlna, funkelja iz laganja, usmjerena na kontekst, l2jave u 3, lieu indikativa), Jakobson Jo$ dodaje faticku fankeiju, usmjorenu na komunika isk Kanal (npr. kada se w telefonskom razgovoru upotreblja: vada da. lk im... da bi se potvrdilo da slusamo Sto sugo vornik govori, motaingvisticku funkeiju, usmjerenu ma kod, § Fakobeon, 805, 190, > Dep. 168,71 — 72 19‘pocticku it pjesnicku funkeij, usmjerenu na poruks (tnjeci hu formalnu, stisku, estetsku organizacij).* Radovi V. Mathesiusa i drugih isu, na lost, unatoc vito ‘ko znanstveno} kvalitet, nai na onaj medunatodn odjek kao Jakobsonov: i Trubeckojevi. U nestojanja da izgradi nacela funkcionalne gramatike Mathesius je neprestano upozoravac na stvarne razlike medu jezcima v gramaticl, a dao je najveci pillog razroi aktualne raSclambe cecenice ili funkcionaine pet spektive reeenice,V, Skaligk je dao vane priloge proucavanju tipoloskih pitanja polazeci od morfologe, alt imajuc prtom na ‘uma znatenje. Osobito Trubeckoj{Jakobson, al | Havranek | Gr, svojim su teoretskim radovime o pojmu jeziénoga saveza (nasuprot jeziénoj porodich) sustavno opisal | funkeionalno ‘bjasnil pojave Kojima je limgvistka prj toga baratala manje ‘ie empinjs. Valja na kraj istaknutl | to da fe Pratka skola Inaugurirala novo shvacanje o biti knjsdevnog jezka, utemeljia teorju nore {kodifkacie .knjzevnoga”Jezka,razradia to. nj stlova u skladu s funkelonalistickim pristupom, Srnacistiekom okupacijom Cehoslovacke i pocetkom Dru oga svjetskoge rata naprasno je prekinuta djelatnost Praske Funkcionalisticke skole. Trubecko) je umro, Jakobson je morao objec iz Cchoslovatke, sinozemnim su elanovima prekinute hhormalne veze, a Cesk | slovack lingvisti j8 duigo nakon toga ‘isu moglt redit u normalnim prilikame, jer ni prosovjetski redimi nl faktieka sovjetska okupacija nist pogodovali zanetve- oj i kreativnojdjelatnost Jakobsonov binarizam i apriorizam ‘Vee 1838, Jakobson Je nalavio naéela novoga pretupa anal 2 Lopisu fonema koji ce posije dobiti nazi binarizam (sau * Lap, 168,15 — 128, 20 Jakobson to ime nije upottijebio), Lako jeu biti nastavjao ono Sto je razvila Pratka fonoloska 8kola, radne okolnosti s vreme- ‘nom su ga, po sll svar, udaljile od teme}jnih pratkih koncep- cija. U New Yorku je odredeno vijeme, zajedno s Martinetom, Gjclovao ne promicanju idea pratkog funkcionalizma, al ig uzvijanje binaristickoga pristupa i bavljenja pitanjima afazije Luda od praskoga funkcionalnog peistups, U analizi fonema na razikowna obiljeda Jakobson inzistira ra binamost! opocieija medu obljezjima, Praska je fonologija svoja razmatranj temebjla na artikulacyskim znacsjkama fone ‘ma, artikulaijsil definitane opoakcje samo su djelomicno b ‘narne(prisutnost odredenoga obiljesa u neko: fonomu, to se bljet znakom +, i odsutnost tog iso obiler, Sco se billet ‘makom ~) Radeei u americkim priliama (mogucnost eksperi ‘mentiranj, uporabs spektrograma i dr) Jakobson je raztkovna biljediafonema dofinizan akustitk: i uspia th dosliedno vest 1a biname adnose priddadne za analiau | opis enema. "NaCela binaristicke analize i opisau vige su navrata dora divana i upotpunjavana, Prvu veraju natela i tebnike binaris: tickog opisa Jakobson je sa suradnicima objavio 1951,, a nakon vile preradbi razmjerno ,konaéna” verzija objavijena je 1956. Rijet je © opco) fonolosko} teori koa ll dat jedinstven Kla- sifkaciju vokala i onsonanata u univerzalnoj shemi, a trebala bi vijedil za bilo Ko}! Jezik na suifetu pa je zato dragocjena 2a lipolosta razmatranja.Jakobson je urvrdio dvanzest parova raz: |ikovaih,cihotomnin obilczja s pomocu kojth bl se mogit op salt sv fenomeni bilo kojega jezik sujet: 1. vokzino/nevokalne (engl. vcalicinon-vocalle), 2. konsonantno/nekonsonantno (engl. consonantal/non. consonanial, 43, nazalno/nenazaino ili ozalno (engl. nasalinon- nasa 4, kompaktno/dituzno (engle. compactdifuse) 5. neprekidno/prekidno (engl. continuant i eonalnuoust discontinuous i abrapn 221