Nacrt istrazivanja - NASLOV RADA - SAZETAK - uvoD - PREGLED RELEVANTNE LITERATURE - METODOLOGUA ISTRAZIVACKOGA RADA - REZULTATI ISTRAZIVANJA/INTERPRETACUA - REZULTATa - RASPRAVA - ZAKLUCAK - LITERATURA FUTUROLOSKE METODE ISTRAZIVANJA GENEZA FUTUROLOGHE ~ Nesuglasje oko osnivaéa futurologije. - Herbert George Wells (1866 — 1946) — engleski romanopisac, popularizator i novinar ~~ povezao sve ideje ranijih futurologa, - Temeljno djelo: Anticipations of the Reaction of Mechanical and Scientific Progress upon Human Life and Thought (1901) - Predvida prve letjelice, autoceste pune automobila, strojeve 2a pomoé u kuéi... - Covjek se treba baviti prougavanom buduénoséu, a ne popularisti¢kim videnjem buduénostit Futuroloske metode: = Delphi metoda = Kros-inpakt metoda = Igra uloga PEDAGOSKA FUTUROLOGUA, Alvin Toffler— ameri¢ki pisac futurolog + Tijekom 1966. odria0 niz tecajeva o buduénosti + poznat je po svojim djelima u kojima govort o digitainoj revoluciji, komunikaci/sko} revoluciji te tehnolo8ko] singularnosti Future shock by Alvin Toffler i The third waveKahnova predvidanja = 2050 ~sva ée se energija erpiti iz vjetnih izvora energije (sunce, geotermalni izvori..) = pojava elektriénth automobila - 100 godina tiranije noveem S-metoda Predstavlja metodu koja je vrlo pogodna za prougavanje trendova, posebno onih koji se ne razvijaju linearno. Suzié (2012) pige da je ova metoda pogodna za istrazivanja kretanja broja ugenika, praéenje razvoja } primjene pojedinih inovacija, praéenje promjena u struénom usavréavanju nastavnika (na svim razinama obrazovanja) te drugih fenomena vezanih uz ‘adgoj i obrazovanje. _,S~ metoda pripada statistiékim metodama, a konkretnije bismo ju mogli svrstati u prouéavanje trendova, odnosno u metode koje se bave prouzavanjem vremenskin nizova.’ (Suzié, 2012, 143), Linija razvoja vremenskoga nize povezana je s odredenim teorijskim oblicima koji nam govore 0 osnovnoj tendenciji razvoja nekoga trenda, o Zemu pie i MuZié (1982). Ukoliko se linija razvoja poveéava ili smanjuje, govorimo o linearnom trendu, a ukoliko se neka pojava razvija uz sve veée poveéanie ili smanjenje govorima o eksponencijainom trendy, Ako se odredena pojeva poveéava ili smanjuje, a potom slijedi usporavanje tog poveéanja ili smanjenja pa opet slijedi rast ili smanjenje, tada govorimo o $ - metod (Suzit, 2012). Kros-impakt metoda (Cross-Impact) Ova futuroloska metoda podrazumijeva analizu buduéeg medusobnog utjecaja, sazimanja ili razlaganja dvaju ili viSe varijabli uz procjenu vjerojatnosti efekata ili ishoda tog utjecaja. Oddif Flichteheim - __prvije istaknuo zahtjev za uéenjem buduénosti u Skolama vrijeme ~ osobno, biologko, trgovacka koncepeija, kré¢anska koncepcija vrijeme —stvarno, antropolosko, socio-kulturna, pedago8ko (didakti¢ko) vrijeme, apstraktno, povijesno Metodologija futurologije Predvidanja a) b) _paraznanstvena ~ horoskop, numerologija - nakon 2. svjetskog rata ~ buduénost se otkrila kao problem znanosti - potinje intenzivnije bavijenje istrazivanjem buducnosti = racionalna primjena znanstvenih metoda u istrazivanju buducnostiISTRAZIVACKE METODE METODA FOCUS GRUPA Formiranje grupa 6-10 élanova, odredivanje opée teme, rasprava o temi, razvijanje novih ideja o problemu, postavijanje pitanja od strane istrativata, odgovori sudionika, rasprava 0 dobivenim odgovorima, fokusiranje pozeljne buducnosti Metoda analiza trenda Metoda analize meduutjecaja Delphi metoda Forecasting metoda Backcasting metoda Metoda kotaé buduénosti — centralni pojam — predvidanje primarnih posljedica, predvidanje sekundarnth posljedica Metoda predvidanja tehnotoskih razvoja Metoda “pregied s dna prema vrhu” i “vrha prema dnu Metoda Sesto culo ETIKA ZNANSTVENIH ISTRAZIVANJA ISTRAZIVACKA ETIKA je set principa koji pomagu “zajednici tstrazivaéa” u odlutivanju o ciljevima te u razrjeSavanju sukoba vrijednosti. ETIKA je znanost o moralu (filozofija morala), koja istrazuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije morainog vrednovanja te osnove i izvar morala. Etika pripada filozofiji koja prouava ijudsko pona8anje prihvaceno pod odredenim moratnim aspektom. ZNANJE je viasnistvo cijeloga Covjetanstva — objavijeni rezultati pripadaju svima KAO ZNANSTVENO NEPOSTENJE | PRIJEVARA DEFINIRAJU SE SUEDECI NEDOPUSTENI PosTUPCI: janje podataka ili rezultata i njihovo biljezenje ili objavijivanje; + krivotverenje -mijenjanje i manipulacija izvornim podacima ili njihovo neutemeljeno preguéivanje; + plagiranje - prepisivanje ili preuzimanje ideja, misli,rijeéi i rezultata drugih autora i prikazivanje istih kao vlastitih; + onemoguéivanje rada drugih znanstvenika, znanstvenih skupina ili dr. namjernim prikrivanjem, otudivanjem, oSta¢ivanjem ili uniStavanjem materijala, opreme ili podataka; + suvigno, tj. dvostruko ili visestruko publiciranje istovjetnoga izvornog znanstvenog rezultata {osim kada je to sluzbeno drugatije regulirano, uz jasnu naznaku i odobrenje primarnog publikacijskog tijela); + istodobno slanje rukopisa znanstvenih radova na recenziju ili objavijivanje u vie Easopisaaloporaba autorstva: . poklonjeno autarstvo — nezasluzene autorstvo, neispunjeni uvjeti autorstva + podmetanje autorstva — dopisivanje osobe bez njezina znanja | pristanka na popis autora + iskijugivanje osoba koji ispunjavaju uvjete za autorstvo s popisa autora . namjerno krivo ili naklono navodenje izvora; + iskrivljeno i neistinito obayjetavanje o stanju viastitih radova (primjerice "u tisku" ili “prihvaéen za objavijivanje" ako to nije istina); SUDJELOVANJE DJECE U ISTRAZIVANJIMA + Informiranje djeteta i roditelja (skrbnika) 0 : + natinu sudjelovanja /ispitivania; kako bi di) sudjelovanje . informiranje 0 moguéim posljedicama + moguénosti odustajanja u bilo kojem trenutku + dobivanje pisane privole PLAGIRANJE | SAMOPLAGIRANIE PLAGIRANIE = prezentiranje elemenata ili | SAMOPLAGIRANJE reuzimanje vee dijelova tudega rada kao viastitoga 0 objavijenih viastitih ideja ili preuzimanje nenavodenje (u tekstu i bibliografiji) svih_ | vlastitog veé objavijenog teksta koristenih radova prikazujuéi ga novim é originainim. Smatra navodenje (u tekstu i bibliografiji radova_ | se jednako losim kao i plagiranje. Koji nisu kori&teni CITIRANIE, PARAFRAZIRANIE, BIBLIOGRAFUA, ‘CITIRANJE + Citiranje literature je postupak bibliografskog opisa {referenciranja} koriftenog, dokumenta ili publikacije uz pomoé bibliografskih elemenata. + Osnovni bibliografski elementi su: autor/i, naslov rada, grad, izdavaé i godina izdavanja. + Podatak o citiranoj jedinici (referenci) u radu se pojavijuje obvezno dva puta: prvi puta u tekstu a drugi puta u popisu korigtene literature + Gitat je veza koja nastaje prilikom citiranja izmedu jednog dijela ili cjelog rada i drugog dijela ilicijelog rada koji citira. + tzravne navodenje (citiranje) - umetanje drugog teksta (tudeg ili viastitog) u akademski tekst — jedan je od najuobigajenijih inajvaénijih postupaka u akademskom pisanju- Tekst koji se umece, a koji se naziva navod ificitat, mora biti istaknut kako bi se jasno razlikovao od matiénog teksta - Kada je nuino citirati - Dali ste vi do3li na ideju? NE, Da li je to opcepoznato? NE — potrebno je citirati ~ Gitiranje tudij rijezi i ideja -Tude rijeéi? DA, Tuda ideja? DA — potrebno citiranje Isticanje citata se postize na dva natina: (a) stavijanjem citiranog teksta u navodnike (ako je ci redaka) {b) izdvajanjem citiranog teksta u zaseban odlomak, zatim uvlaéenjem tog odlomka prema desnoj margini (u pravilu 1 do 2 cm u odnosu na matitni tekst) te smanjivanjem velitine slovnog znaka (fonta). {ako je citirani tekst duii od 5 redaka} ni tekst kradi, od 3-5 NEKI OPCEPRIHVACEN! SUSTAVI CITIRANIA: 1, Numericki sistem ; vancouverski sistem (tzv. autor-broj sistem) + Reference su oznagene arapskim brojevima u zagradi ito prema redosljedu pojavijivanja u tekstu + Ako se neka referenca citira i kasnije u tekstu, ima isti redni bro} + Ukonagnom popisu literature, reference se redaju u nizu prema redosliedu (broju) njihiovog prvog pojavijivanja u tekst 2. Harvard Bibliographic Style + Najragireniji nagin upuéivanja na izvore odnosno njihova biljeenja-Harvard sistem se esto naziva i ,autor-datum” sistem, buduci da se koristi kao osnova citiranja u tekstu, + _ Prinavodenju koristenog izvora potrebno je u zagradi navesti slijedece : prezime autora, godinu + izdavanja i broj stranice REFERENCA + Referenca predstavija informaciju koja je potrebna titatelju u prepoznavanju i pronalasku korigtenog izvora * Osnevno pravilo pri navodenju koristenih izvora jeste da reference moraju biti toéne, kompletne, te da ih treba dosljedno primjeniivati + Uputa ill referenca na izvor citata navodi se u samom tekstu, neposredno ispred ili neposredno iza citiranog teksta, ovisno o vrsti citata, all t strukturi teksta, tj. ovisno 0 tome edie je autoru najprikladnije spomenuti prezime citiranog autora. 3 elementa koja sadrdi referenca: *__prezime citiranog autora ili citirane autorice odnosno prezimena citiranih autora Wi autorica = godinu izdavanja publikacije [2 koje je preuzet citat (odnosno, za netiskani izvor, godina ili neka drugaidentifikacijska oznaka) + broj stranice ili stranica s koje (ili s kojih) je citat preuzet (ako je rijed o tiskanom izvoru) vyU slutaju da se u akademskom tekstu citiraju dva teksta (ili vise njih) istog autora i iste godine izdavanja (sto znagi da su prva dva elementa upute na izvor identiéna), uputi se uz godinu izdavanja dodaje jo8 i malo slovo abecede, i ta prema abecednom redu za svaki novocitat - za prvocitirani tekst- 2006b, za drugocitirani tekst- 2006b, itd. U slugaju da se citira tekst dvoje ili troje autora, u uputi (referenci) na izvor tog teksta navode se prezimena svih autora, i to redoslijedom kojim su navedeni u izvoru. Uslugaju da je rijet o vie od troje autora, u uputi se navodi samo prezime prvog.. Ako se u tekstu poziva na rad koji ima viSe od dva autora, prvi put navode se svi autori, a svaki naredni put navodi se prezime samo prvog autora i iza njega opéeprihvacena kratica. SEKUNDARNI IZVORI U sludaju da se citirani tekst citira prema «nematitnoma lzvoru, ti. ako se preuzima ad autora koji nije autor dotiénog teksta {nego ga je i sam citirao), tada se u zagradi navode prezimena obaju autora: i prezime citiranog autora i prezime autora publikacije prema kojoj Je tekst citiran, s time da se ispred prezimena potonjeg autora dodaje oznaka «prema» s dvototkom (a iza prezimena opet godina objave i broj stranice) CITIRANJE IZVORA S WEB STRANICA Mote biti problem zbog: + standardi za citiranje Web stranica nisu usaglaseni; + Web izvorl éesto, za razliku od tiskanih publikacija, nemaju naslovnu stranicu na kojoj je moguée pronaci potrebne podatke za ispravno navodenje bibliografske reference. Ispravan natin citiranja Web stranica omogucit ¢e kasniji pristup istim podacima koristenimn i pavedenim u va3em radu. NEIZRAVNO NAVODENJE (PARAFRAZIRANJE) = standardizirani postupak u akademskom pisanju kojim se (preprigavanjem, sazimanjem, tumacenjem i sl.) u matini tekst unosi zagti¢eni informacijski sadriaj preuzet s nekog bibliografskog izvora, pri Cemu se (osim ako je rijeé o opéepoznatom sadrzaju) navodi uputa (referenca) na taj izvor. . Za razliku od izravnog navodenja ili citiranja (doslovnog preuzimanja nekog teksta ), neizravnim navodenjem ili parafraziranjem se viastitim rijetima prenos| ideja, otkride, teorija, objainjenje, hipoteza, argument, dokaz, interpretacija nekog drugog autora, primjenjuje neka tuda metoda, ili se opéenito u akademskom tekstu na relevantan nagin koristi tudi informacijski sadréaj. . Prilikom prenoSenja tudeg sadréaja potrebno je oscbitu paénju obratiti na to da Gitatelju u svakomtrenutku bude jasno je li odlomak akademskog teksta koji trenutno éita napisan sa stajaliéta autora matignog teksta ili se u tom odlomku preprigava tudi tekst odnosno tudi misaoni sadréaj.NASLOV ZNANSTVENOG RADA Naslov je neskrativi skup pojmova koji opisuju sadréaj znanstvenoga ilanka Naslov - organiziran oko vainih rijeti (kljuénih rijedi), ‘Treba izbjegavati specijaliziranu terminologiju, "kovanice” i skraéenice u naslovu (o: poznatih.) opée DOVOLINO ODREDEN KAKO BI POTENCHALNI CITATELI VEC IZ NJEGA VIDIO OPCE OBRISE PROBLEMA ISTRAZIVANIA + reprezentativan-upucuje na sadréaj + kratak + atraktivan—interesantan IZBJEGAVANJE SUVISE OPCENITIH | “BEZLICNIH” Naslov — ‘zgusnuta’ verzija sazetka + prvi kontakt éitatelja s radom . jasan i reprezentativan + niipredug ni prekratak + ijavna retenica . upitna recenica Naslov je rijeé iti fraza koja se obitno pojavijuje na dokumentu, kojom je pogodno pozvati se na dokument, koja moze poslusiti za njegovu identifikaciju i koja ga esto (premda ne nuno) razlikuje od drugih dokumenata Naslov je ime dokumenta ili rada po kojem se razlikuje od drugih dokumenata i ukijucuje ma koji alternativni naslov, podnasloy ili pridruzeni opis Naslov mora jasno odrazavati problematiku élanka Surha naslova je da privuge pozornost onih éitatelja koji ga moraju uoditi. Nakon éitanja naslova éitatelj odluéuje da li ée protitati sazetak . Nasloy élanka je jedina informacija o sadrZaju/poruci Ylanka u popisima literature. Zato naslov mora biti glede stila kratak i jasan (Zitatelj treba razumjetl upravo ono Sto je pisac clio priopéiti), a glede sadrdaja/poruke informativan Kratkota i jasnoéa te informativnost gine naslov atraktivnim., NASLOV - ZASTO NAM JE POTREBAN + Vadnost naslova je u njegovoj jasno¢i izrazaja sadréaja thanka + Cesto je presudan za odluku o éitanju élanka + Nastov treba gitatelja sto preciznije informirati, ne smije biti suviSe opcenitKRATKOCA JASNOCA INFORMATIVNOST kratko¢a naslova, pretpostavija duzinu do 12 rijeci odnosno do 100 slovnih mjesta (ukijuéujudi razmake) No, kratko¢a ne smije smanjiti informativnost naslova. + Jasnoéa nastova postize se odabirom rijeti. Pogeljno je da su u naslovu kljutne rijedt + Prema rijetima iz nastova dlanci se svrstavaju u znanstvena podrugja i podpodrugja + InfoRmativnost naslova postize se ukazivanjem na predmet rada. Dobro je da se naslov zapoéne znagajnam rijeti ili frazom PRIMJERI LOSEG PISANJA NASLOVA Jasnoéa | informativnost naslova postitu se odabirom rijedi. Treba izbjegavati, gdje god je to moguée, nekritizku upotrebu rijeti poput: Doprinos, prilog, teorija, studi, prikaz, opis, pristup, problem: .. neki .,., jedan ..pa i analiza i sinteza. ‘a, Zapazanja/opazanja, dio Navedene rijeti izrazavaju opéenite pojmove te smanjuju jasnotu i informativnost. Posebice su ‘odbojne’ rijeti »doprinos« i »priloge, jer tim rijegima autor sam neskromno ‘agjenjuje vrijednost svog rada. Ponekad I pridjev »nov« pokazuje neskromnost, primjerice: . novi pristup. . novi postupak * nova tehnika . Unaslovu nije dobro upotrebljavati kratice, akronime, formule, tvornitke nazive, + fargonske rijedi isl. NASLOV INDIKATIVAN ZA RAD . sugerira sadriaj rada + odrazava sustinu rada + ponekad otkriva otkriée ili znanstveni doprinos rada KAKO OSMISLITI NASLOV . naslov osmisliti uz uporabu najvagnijih kljuénih rijedi + unaslovu izbjegavati suvigne - nepotrebne rijegi RAZMATRANJE NASLOVA NASLOV OVISAN O VRSTI TEKSTA + Novinski tekst + Umietniéki tekst + Znanstveni tekstPRIMIERI NASLOVA, DOMACI PEDAGOSKi CASOPISI + Utjecaj obitelji na kognitivno funkcioniranje djece + Sadréaj stereotipa nastavnike s obzirom na dob | spol . Skola i slobodna vrijeme djece migranata + ROditeljski odgojni postupci i odnosi adolescenata s vrinjacima + Vijednosni sustav odrastih, odgojna praksa i razvajni udinci STRANI PEDAGOSKI CASOPIS! + Vjerovanja roditelja o djetetovu kognitivnom razvojy + Pridjevi iimenice : djedje strategije uéenja novih rijedt + Kakva je uloga poticanja u djetetovu ranom jezitnom razvoju? VRSTE NASLOVA 1. indikativni (upuéujuéi) naslov ne govori o odgovoru koji élanak nudi, veé 0 podrugju koje pokriva. 2. Informativni (obavjeséujudi) nastov u jednoj recenici prenosi poruky élanka i stoga se preporuéuje pogetnicima, a i Zitatelju Clanka u Zasopisu (koji nema vremena nego prelistati %asopis i odabrati zanimljive naslove) prenosi poruku o svima glavnim elementima éanka. NAPOMENA U bazama podataka provieriti je ti ‘va8 naslov’ vec iskoristen, ti. postoji li objavijeni rad pod nastovorn. NEKE BAZE PODATAKA: © hitp://break-srce-hr/ + http://www.online-baze.hr/ + http://mjesec.ffzg.hr/webpac- baze/?8rm=results&show_full=1&persist_search=1&1=type . &vi=baza&sortsnaslov L ZBOR TEME + zavisi od brojnih dimbenika koji se mogu saZeti unekoliko skupina: + potrebe koje proiziaze iz same prakse odgoja i obrazovanja + potrebe koje proiziaze iz interesa razvoja znanosti + osobni afinitet! istrativaga + konkretne moguénostt istrativanja (metodologke moguénosti, raspolozivi suradnici s podrugja znanosti i nastave, materijalne moguénosti) + na odabir teme utjetu i interesi koji se nalaze izvan podrutja odgo|a | obrazovanja {interest pojedinih drustvenih, gospodars! Utjecajnih pojedinaca) + naslov predvidenog istrativanja treba sadréavati konkretni problem istrazivanja (a ne opéu tematiku istrazivanja) irugih skupina ili osobni interesi+ tako se izbjegava ostajanje na deklarativnosti i opcim mistima, te prijelaz na 2nanstveno utemeljeno prihvacanje (ili odbijanje) potetnih hipoteza Hipoteza(e) + Hipoteza je turdnja (pretpostavka) koja treba objasniti neku pojavuti koja se koriStenjem odgovarajuéin . metoda provjerava te dokazuje ili opovrgava. . Hipoteza je zapravo moguci odgovor na postavijeno pitanje u problemu. ‘Uzorak + Ulzvjedéu o istrazivanju potrebno je detaljno opisati koriSteni uzorak i odrediti ga prema vrsti i veligini. * Pri izboru uzorka bitno jeda uzorak dobro reprezentira populaciju. + Adekvatan izbor uzorka jedan je od bitnih uvjeta uspjeSnost istrazivania. IstraZivanje ~ Pojam istragivanja odnosi se na onaj dio znanstvenoga rada koji je neposredno usmjeren na otkrivanje, opisivanje, objaénjavanie, predvidanje fenomena, tj, na dolagenje do novih ananstvenih spoznaja primjenom opée znanstvene metode i posebnih istrazivaékih metoda. ETAPE ZNANSTVENOG ISTRAZIVANIA: PREPOZNAVANJE/IZBOR PROBLEMA FORMULIRANJE HIPOTEZE(A} TESTIRANJE HIPOTEZE(A} ANALIZA PODATAKA INTERPRETACUA, ZAKUUCIVANJE RAZVOJ NOVIH ISTRAZIVACKIH PITANA. oe een PREPOZNAVANJE PROBLEMA = svjesnost o nedostatku znanja o nekom problemu - uogavanje nekonzistenosti rezultata vec provedenih istrazivanja o nekom problemu IZVORI IDEJA ZA ISTRAZIVANIE = svakodnevni Zivot + praktiéni problemi = fanija istrazivanja - teori IDENTIFIKACUA PROBLEMA + ananstveno istragivanje obiéno zapotinje identificiranjem problema i definiranjem istrazivackog pitanja 40~ _ istrativatka pitanja obiéno se temelje na promatranjima i ranijim, vee postoj informacijama BITNO ZA IDENTIFICIRANJE | |Z2BOR PROBLEMA ISTRAZIVANJA ~ razgovor sa sustruénjacima, znastvenicima i “praktigarima” ~ _ pregied relevantne znanstvene i struéne literature a ekspertnosti istrazivaéa — 2. KORAK FORMIRANJE HIPOTEZE(A) ~ Termin:od hypothesis (gréki) = PRETPOSTAVKA pretpostavijeno objainjenje nekoga fenomena PROVJERLIIVA PRETPOSTAVKA, koja se tiée odnosa lzmedu odredenog seta varijabli u prikuplienim podacima pretpostavka koja ini osnovu, tj. polaziste za istrazivanje Mierila vrijednosti znanstvene hipoteze-S kriterija + Hipoteza mora biti svrhovita, t). rjeSavati problem koji nas zanima, a ne neki drugi. - Hipoteza mora biti provjerliiva, ¥j. postupci koje bi zahtljevala provjera te hipoteze, i provjera njezinih posljedica, moraju se moti izvesti. - Hipoteza mora biti plodna, tj. iz nje moraju proistedi odredene posljedice ili zakijugci. - Hipoteza mora biti u suglasnostis provjerenim i prihvaéenim znanjem. To je retativan zahtjev: u definiciji hipoteze, u samome njezinu postavijanju, krije se Zelja za rugenjem postojecih teorija. No,kad su dvije hipoteze u svemu podjednako vrijedne, odlucit cemo se za "konzervativni ja je u suglasju s vise poznatih éinjenica. ~ Pet kriterij vrijednosti hipoteze jest njezina jednostavnost: bolja je jednostavnija hipoteza od slozenije. HIPOTEZI PRETHOD! ISTRAZIVACKO PITANJE PRETVARANIE ISTRAZIVACKOG PITANJA U HIPOTEZU ISTRAZIVANJA ISTRAZIVACKO PITANJE Hoée ti sukladnost stila pouzavanja i uenja poboljgati akademsko postignuce uzenika Hipoteza: sukladnost stila poutavanja i stila uzenjapoboljSat Ceakademsko postignuce uéenika Formuliranje hipoteze: moguée su razlitite formulacije hipoteze: {.NUL HIPOTEZA (HO) 2. ALTERNATIVNA HIPOTEZA (Ha) (DIREKTIVNA | NEDIREKTIVNA) Primjer nul hipoteze- + Uskladenost stila poutavanja sa stilom uéenja ne utjeée na akademsko postignuce uéenika ~ Ne postoji povezanost izmedu stila utenja i stila pougavanja AA2. ALTERNATIVNA HIPOTEZA - direktivia - nedirektivna PRETPOSTAVKA OPOSTOJANJU RAZLIKA ILI UCINAKA ~ Iskustvo djeteta u djedjem vrtiéu olakSavanjegovu socijalizaciju u skoli - Razina sudjelovanja roditelja sa skolom povezana jes razinom obrazovanja roditelja = Koristenje vizualnog predlo8ka poboljSavazapaméivanje prite DIREKTIVNA HIPOTEZA PRETPOSTAVKA O SMJERU RELACUA MEBU VARUABLAMA, PRINJERE: = Usenici s vi8om razinom aspiracije akademski su uspjesnijiod uéenika s nizom razinom aspiracije - Slobodne aktivnosti uéenila zadovoljavaju ucenitke interese NEDIREKTIVNA HIPOTEZA PRETPOSTAVKA DA CE NEZAVISNA VARIJABLA UZROKOVAT! PROMJENUU ZAVISNOJ VARUABLI, NO SMIER UTIECAIA NUE POZNAT IL UOTLIIV PRIMIERI: - Razina aspiracije uéenika utjezena njihovo akademsko postignuée - _ Interesiudenika utjeuna izbor slobodnih VERIEIKACUA HIPOTEZE PRI TESTIRANJU NUL HIPOTEZE MOGUCA SU DVA ODGOVORA: - HO=TOCNA-nul hipoteza se verificira - HO = NUE TOCNA-nul hipoteza se odbacuje NUL HIPOTEZA. Uskladenost stila pougavanja sa stilom uéenja ne utjeée na akademsko postignuée uéerika ISTRAZIVANJE JE POKAZALO BOLI AKADEMSKE USPJEH UCENIKA UKOLIKO JE STIL POUCAVANJA USKLADEN S NJIHOVIM STILOM UCENIA ODBACIVANIEM HO VERIFICIRANA JE ALTERNATIVNA HIPOTEZA: SUKLADNOST STILA POUCAVANIA | UCENJA UTJECE NA AKADEMSKO POSTIGNUCE UCENIKA ~ hipoteza je odbazena POGRESKE PRI TESTIRANJU HIPOTEZE: 2 TIPA POGRESKE: - TIP}: QDBACIVANIE TOCNE HO ~ TIP Il: PRIHVACANJE POGRESNE HO ALU ponekim istradivanjima nije moguée formulirati hipotezu(e} SLUCAJEVI KADA SE RIESENJE PROBLEMA NE NALAZI U PRECIZNOM AFIRMATIVNOM ILt NEGATIVNOM ODGOVORU TADA SE UNJESTO HIPOTEZE U KLASICNOM OBLIKU PROBLEM DEFINIRA PITANJEMNPR: Koji su zadaci glazbenog odgoja danas u nas? ci - MORA BITIUSKLADEN S HIPOTEZOM!!! - Primjer: HO: DJECA —JEDINCI NE ADAPTIRAJU SE TEZE NA VRTIC - Cilj:Istra¥iti adaptaciju djece jedinaca na djegi vrtié INTERVJU © postupak koji sluzi planskom izazivenju verbatnih manifestacija licnost! ispitanika radi dolazenja do relevantnih podataka (novih spoznaja) * Glavno obiljezje intervjua je da se pitanja postavljaju usmeno a i odgovore koje ¢e interyjuer zabiljeiiti isto tako dobivamo usmeno. INTERVIUIRANJE- postupak prikupljanja podatka INTERVJU (protokol interyjua) - instrument prikupljanja podataka MOGUCNOSTI PROVEDBE INTERVJUA © lzravno © Telefonski ° INTERVJUIRANIE + najhumanili, najprirodniji naéin prikupljanja podataka * Vidi se razgovorom, izravnim kontaktom ispitanika i ispitivaéa - oblik razgovora u kojem (barem) dvije osobe sudjeluju u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji kako bi ostvarili unaprijed odreden cif PREDNOSTI | NEDOSTATCI Prednosti Nedostaci ‘* Neposredan kontakt i komunikacija © intervjuom se moze obuhvatiti mali broj {posmatranje reakcija ispitanika) ispitanika «© Intervju se mode podesavati prema ‘* _ Nije ekonomigna tehnika (zahtijeva svakom interyjuiranom ‘mnogo vremena) * Vedi stupanj medusobnog povjerenjai |e Veca subjektivnost u postupku sauradnje s intervjuerom © Obrada podataka je mahom kvalitativna ‘+ Mogu se prikupljati podaci koji nisu ‘+ Trait iskustvo interyjuera dostupni na drugi nagin + Moie se kombiniratt s drugim istrativatkim tehnikama ‘+ Dobijaju se opsirnifii potpuniji odgovori na otvorena pitanjaVRSTE INTERVJUA Vezani i slobodni interyju Individualnt i grupnt intervju Istradivadl Viste interyjua razlikuju se: ‘© prema stupnju vezanosti za temu ytervju (u znanstvene svrhe) u pravilu se provodi individuaino. © prema strukturiranosti i preciznosti formulacije pitanja VEZANI (STRUKTURIRAN!) INTERVJU SLOBODNT (NESTRUKTURIRANT} INTERVIU © pitanja su toéno i precizno formulirana (najéesée doslovno} ‘+ postavijaju se toéno predvidenim redoslijedom # toje interyju koji se vo prethodno togno utvrdenom planu. dr¥eéi se toga plana intervjuer odriava «© kontrolu nad procesom tako da sustavno prikuplia sve potrebne informacie. * vrlo je stigan anketi, prije svega u sastavijanju upitnika karakterizira ga striktna forma i plan rada, te ga # neki poistovjeéuju sa metodom ankete alice u lice» © formatnog je tipa, pitanja su standardizirana pa je odgovore relativno fako kvantificirani, pitanja sluze kao ishodiste razgovora formulacija pitanja i redoslijed njthova postavijanja prilagodavaju se individualnom ispitaniku primjenjuje se kada Zelimo posti¢i spontanost razgovora Nestrukturirani intervju vodi se bez prethodno utvrdene jiste pitanja. Cesta su otvorena pitanja poput: »Recite mi nesto 0...” Odlikuje ga sloboda pri postavijanju pitanja, pitanja nisu standardizirana i zatvorena improvizaciju u svakom trenutku interyjua ovisno o njegovom tijeku i karakteru, 3to ga Zini fleksibilnim. psiholoSkih ogranigenja pozitivno djeluje na kvalitetu odgovara - detaljniji, sadréajniji. ODLIKE DOBROG INTERVIUERA: ‘+ pripremljenost (obavje3tenost 0 temi); komunikativnost, strpljivost, suzdrZanost od rasprave, sistematiénost, neutralnost (objektivnost) THEK INTERVJUA-uspostavijanje inicijalnog kontakta s ispitanikom stvaranje pozitivnog orragja MWANKETA naziv za skup postupaka pomoéu kojih se pobuduju, prikupljaju i analiziraju igjave ljudt kako bi se saznali podaci o njihovu ponaganju ili o njthovim stavovima, mislienjima, preferencijama, interesima za potrebe znanstvenog istrazivanja. Anketa je metoda za dobivanje informacija o misljenju i stavovima ljudi, koja se najéesée koristt u javnom Zivotu, ali koja u osnovi ima znanstvenu intenciju. ANKETIRANJE- postupak kojim se ispitanicima postavijaju pitanja u vezi s Zinjenicama od znanstvenog interesa. tspitanici odgovaraju pismeno (u pravilu). Svrha primjene ankete- U znanstvenom istrazivanju anketa nije samo postavijanje pitanja i trazenje odgovora, veé je anketa + postavijanje odredenih pitanja odredenoj i adabranoj vrsti i broju Ijudi, ‘+ na precizno isplaniran nagin sa svrhom i ciljem - dobiti Sto vige istinitih odgovora, odnosno podataka I informacija o predmetu istrazivanja. Anketiranje moze biti uspjean postupak prikupljanja podataka ukoliko je: © anketni upitnik dobro dizajniran, © adekvatno primijenjen + ako su prikupljeni podatct metodoloski korektno analizirant Gredke pri anketiranju 1. Gretka pokrivenosti —razlika izmedu istradivane populacije | uzorka, kada se neki ispitanicl iz populacije sistematski izostavijaju (judi bez kompjutera prilikom elektronskog anketiranja} 2. GreSka uzorkovanja: kada se vrednosti i stavovi ispitanika iz uzorka razlikuju od vrednosti i stavove populacije (anketiranje preko Weba) 3. GreSka neodgovaranja: razlika izmedu onih koji su izabrall da odgovore na pitanja onih koji nisu 4. Gredka mjerenja: netaéni odgovori zhog intervjuera, samih pitanja, ispitanika KORACI U PROVEDBI ANKETE + ustanovijavanje cilja —Sto Zelimo sazn: izbor uzorka — koga camo ispitivati ? * izbor metodotogije— kako éemo ispitivati — odtuka o primjeni * dizajniranje upitnika —&to i kako camo pitati ? © pre-test — provjera upitnika + erada konatne verzije upitnika * provedba ispitivanja ~ postavijanje pitanja «analiza podataka — oblikovanje izvjeS¢a nketePoteskoée u pribavijanju podataka pomoéu ankete Epistemolodke potesko¢e ‘+ Takve pote3ko¢e nastaju zbog razligitog stupnja obrazovania i pismenosti ispitanika, 4, strugnosti ispitanika, pri emu su jedni strugniji od drugih a ravnopravno gine statistiéku masu koja predstavija osnovu za anketno istrazivanje. ‘+ Strugnost ispitanika direktno utjege na tognost i iskrenost njihovih odgovora. Psiholoske poteskoce # Takve potesko¢e nastaju zbog toga 3to je anketu vrio te8ko prilagoditi svim ispitanicima. Jednima ista anketa moze biti vrlo teska, a drugima prelagana. © Zhog toga anketu treba prilagoditi najnizem nivou ispitanika kako bismo bili sigurni da ée ih svi razumjeti. Drudtvene potedkoée + Takve se potesko¢e utemeljuju na tendenciji da ispitanici ne odgovaraju ano Sto stvarno misle, veé daju odgovore koji su u skladu sa deuStvenim vrijednostima, pase zhog toga dobivaju rezultati koji su u pravilu pozitivniji od stvarnog stania. Ako se 0 tome ne vodi razuna, dobivaju se nerealni, neobjektivni i pogreini podaci informacije. To je razlog da treba omogutiti ispitanicima da bezstraha od odgovornosti daju odgovor i kada on nije u skladu sa drustvenimvrijednostima. To se uspjeSno postize anonimnom anketom i indirektnim pitanjima. NEDOSTATCI ANKETE © Gijenaivrijeme + Adekvatan trening ispitivata + Dostupnost uzorka TEHNIKE ANKETNOG ISTRAZIVANJA Anketa u pisanom obliku PREDNOSTH ‘+ Postavijanje pitanja s duzim, kompleksnim i uoéljivim kategorijama odgovora * Ispitanik ne dijeli adgovore s ostalima NeDOSTATCI © Zahtijeva brifijiv dizajn upitnika ‘+ Ne podnosi otvorena pitanja + Zahtijeva viSu razinu pismenosti ispitanil ACUsmena provedba ankete ‘+ anketar dita pitanja ispitaniku koji se nalazi pred njim i paZljivo biljezi njegove odgovore © ovaj postupak omoguéuje bolju kontrafu nad procesom anketiranja Najvainije prednosti usmene ankete su: © mogu se postavijati i komplicirana pitanja, a prisutnost anketara garantira i vecu ozbiljnost ispitanika pri © davanju odgovora. anketar sa moie prilagoditi uvjetima konkretnog intervjua, te osobnostima ispitanika dodatna prednost - moguénost da se ispitaniku pokazu dodatni materijali, primjerice slike iti ogiasi, Sto je nezaobitazno kod nekih vrsta istrazivanja Pismena anketa ima odredene prednosti u odnosu na usmenu: © omogutava anonimnost ispitanika * iskljuzuje djelovanje osobe anketara na odgovore = zahtijeva manje truda i vremena, jer se istovremeno moZe ispitati veci bro} ispitanika * ubrzava postupak prikuplianja podataka ® iminimizira troSkove anketiranja informacija Osnovni nedostatei usmene ankete’ = Osnovni nedostatak usmene ankete je u tome 3to ona iskljucuje anonimnost ispitanika. Osim toga, kod usmenog anketiranja odgovori ispitanika u velikoj mjeri avise o anketaru, © njegovoj vjestini, temperamentu, motiviranosti, spretnosti ist Potanska anketa PoStanska anketa je vrsta ispitivanja u kojo] se ih oni, nakon ispunjavanja, vracaju postom. itanicima dostavijaju upitnici podtom te Prednosti po’tanske ankete: ‘© moguénost provodenja duzih upitnika, © Ispitanici popunjavaju na miru, u vrijeme koje im odgovara, >Nedostaci pogtanske ankete: + pitanja moraju biti potpuno razumijiva i doradena, jer nema moguénosti pojasnjenia, «nema kontrole tko odgovara na pitanja, + odziv ispitanika je mali (50% je zadovoljavajuce). Telefonska anketa + anketar i ispitanik rezgovaraju telefonom + posebno oblikovanje pitanja, sukladno nainu provedbe « neke od prednosti telefonskih istrazivanja -brzina provedbe te moguénost pokrivanja velike geografske povrsine Web anketa (on line) * _ jeftinija inatica poitanske ankete. * anketa se prezentira na internetu + koriste se specifiéno oblikovana pitanja ~ oznatavanje odgovora rezultati se obraduju koristenjem software-a Elementi dobrih web anketa * _kreirati zasion dobrodoilice (welcame screen), © posebnu paznju usmjeriti na prvo pitanje. Prvo pitanje je najvedi generator odustajanjaispitanika © prilagoditi duZinu i format teksta pojedinog pitanja ograniéenjima web preglednika nalazi u anketi. + priloditi odgovarajuce instrukcije uz pitanje koje zahtijeva vezane ratunalne pastupke, * onemogueitl ispitanika da preskaée pitanja, ito jedino u sluéaju kada ée slijedeée pitanje ovisiti o prethodnom odgovoru NEDOSTATAK ANKETE Jedan od znaéajnijih nedostataka ankete je njeno Zesto poistovjecivanje sa cijel istrazivanjem, pri emu se ne uzima u obzir kako je ona samo jedna od faza istrazivackog procesa, Na taj se naéin zanemaruju drugi aspekti istrazivanja (najéeée oni teorijski) i istraivanje gubi smisao a rezuftati nisu pouzdani IZRADA ANKETNOG UPITNIKA © kvalitetan anketni upitnik: pregledan, ne sadrZi nejasna pitanja, jednostavan za aplikacijuosigurava sve neophodne informacije definirane ciljem istrazivanja * zrada i primjena ankete zahtijevaju struénost i znanje. * Temeljna pitanja kvalitete anketnog upitnika vezana su za ostvarivanje dviju psthometrijskih odlika: itVALIANOST I POUZDANOST * Problem valjanosti u anketi najizravnije je vezan za pitanje mjerimo li anketnim pitanjem ono 3to Zelimo ili smo dobi Beljom udovoljavanja ispitivagu itd. ‘dgovor iskrivljen neiskrenos¢u, strahom, * Pouzdanost rezultata ankete se svodi na to odgovaraju li ispitanici na istovjetna pitanja dosijedno OSNOVNI TIPOVI ANKETNIH PITANJA OTVORENA PITANJA, ZATVORENA PITANIA: ‘omoguéuju Ispitaniku slobodno oblikovanje odgovora; ispitanik daje odgovor obraduju svojim rijeima; zahtijevaju obrazovanje i pismenost; zahtijevaju vige vremena za odgovor; tele se ispitanik bira izmedu unaprijed ponudenih odgovora; ispitanici su pred lakSim zadatkom, jer je lakge zaokruiti odgovor, nego ga opisiva ‘svojim rijecima’, moguée je postaviti vedi broj pitanja, lake se obraduju Prednost otvorenih pitanja: primjerena su kada ispitivacu nisu poznati mogudi odgovori, bolje odrazavaju misli/vjerovanja ispitanika, Prednosti: Ispitanik ne gubi vrijeme na artikulaciju odgovora,postizu se pouzdaniji odgovori, odgovori su smisteniji za istra¥ivata, uspjednija obrada i analiza. Nedostatci: zahtijevaju obrazovanje i pismenost; dobije se malo kvalitetnih ‘odgovora;nije moguée postaviti veéi broj otvorenih pitanja; teze se obraduju Nedostatci: Odgovori se ne uklapaju u ponudenu skalu, izbor ispitanika ne mora biti unutar navedenih mogucnosti aavedene moguénostl mogu sugerirati Zeljeni odgovor -Mogu biti: pitanja s ponudenim odgovorima nabrajanja | pitanja s ponudenim odgovorima intemiteta 403 jedna tipologija zatvorenih pitanja: CHECK LISTE (respondent bira odredent broj unaprijed specificiranih kategorija) DVOSTRUKI IZOR (respondent mora izabrati izmedu alternati ) VISESTRUKI IZBOR (respondent moie izabrati izmedu niza moguénosti ) RANGIRANJE (respondent mora poredati ponudene kategorije {tvrdnje) prema vainosti iti vrijednost} MULTIPLI IZBOR UZ SKALU (respondent bira izmedu moguénosti na unaprijed specificiranom kontinuumu) 4aKOMBINIRANA PITANJA: U2 izbor medu ponudenim odgovorima is moguénost slobodne * formulacije vlastitoga odgovora FORMULACHA PITANJA: + Uporaba odgovarajuéeg stupnja razumijivosti rijedi © Razumljivost rijeci, fraza i pitanja trebamo prilagodi istrazivanje primjenjuje * Opéa je smjernica da rijeti moraju biti jednostavne, izravne i konkretne; inbjegavati izrazite tehnitke izraze i strut opulaciji na kojoj se Osigurati definicije rij * Kada se rabe rijedi ili razi koje neki Ijudi ne razumiju ili h pak razlitite grupe ispitanika razumijevaju na drugaéiji natin, potrebno je osigurati definicije. © Izbjegavati nejasne rijeti; ‘© Pitanja ne trebaju sadrZavati nejasne rijeti koje ispitanici mogu protumatiti na razne nagine ZNANSTVENE PARADIGME 1 | i » Pozitivicam Fenpertictam | Konstnitivnam -Meitekateorja | Sudelaw ‘Naivan rooienen waite fealiann Relativieam Povijesnt reattzam | cuajetuyuse stwamnost eine wekgaparstera | Subjokmost Subjekamnost | ugerenjeeeect | ‘Kritigki multipiizam Hermeneutits Dijnteg/ dines cise istraztvanja iskustva u okvire razlititih paradigmi Pojam paradigma definiran je kao uzorak, uzor, primjer, obrazac (Klai¢: “Rijeénik strani rijeéi), no konotira i ideje, mentatne slike i mustre tj. modele (pattern-e) misli, odnosno. glavni model negega, npr. pogleda na svijet.Znanstvene paradigme su zapravo pomaci u razumijevanju Covjeka i svijeta, od slike u kojoj Zoviek i svijet nezavisno postoje u objektivnoj stvarnosti, do slike u kojoj su Zovjek i svijet nerazdvojno povezani u subjektivnoj stvarnosti promatrata. ZNANSTVENO ISTRAZIVANJE (definicija} Istrazivanje se opisuje kao aktivan, ustrajan i sustavan proces prougavanja s ciljem otkrivanja, tumagenja | pojagnjavanja tinjenica. Ovo intelektuaing prougavanje provodi se 5 ciljem stvaranja vibeg znanja 0 dogadajima, ponaSanju, te primjenjivim teorijama i zakonima. Termin istrazivanje se takoder koristi pri opisivanju cijelog skupa informacija 0 odredenoj temi, a obicno se vezuje uz znanosti znanstvenu metodu istrazivanja. PARADIGMA RAZUMUEVANJA (kvalitativna) + imala je prvenstveno zadatak pomoti produbljenom shvaéanju istrazivatnih pojava. + U pedagogiji se ovo odnost na aktivnosti Zovjeka, njegovo ponaganje, pri Zemu se polazi od referentnog okvira samog subjekta, a i2 toga protzilazi iteznja prema subjektivnosti. PARADIGMA POJASNIAVANJA /TUMACENJA (kvantitativna) «ima za cilj Sto tognije ustanovijavanje uzrogno-posljediénih povezanosti, Sto Je u osnovi njenog drugog © naziva (kauzalna paradigma }. + podataka i teznji za objektivnoséu pristupa + Ovtije su zahtjevi usmereni moguénosti provjere éinjenica i uzroka fenomena, te se zato insistira na pouzdanosti «Za paradigmu pojatnjavanja znaégajna je analiza podataka prikuplienih tijekom istrativanja (dok se kod paradigme * razumijevanja naglasak stavija na kvalitativne aspekte) .PARADIGMARAZUMIJEVANJA PARADIGMA POJASNJAVANJA Shvacanje istrazivanih pojava~ {stanovijavanje wzrotno-posiieditait interpretativna paradigma”— veza~Kauralna paradigm valitation pristup ‘Bronttativn’ pristup eimacinalbbaT oT RE am oaia hermeneuitha analiza ae : Iogratskasveba ‘Norteticka serbia Pricodhno promatranje “ Hgzaleno mjerenfe Dinamnitkareatnost staticka realnost lien parle Veta uloga subjektivnost) ja prema maksimstnoj objelcivnosti VRSTE PEDAGOGUSKIH ISTRAZIVANJA obzirom na: + primjenjivost njihovih rezultata, ‘= metode istrativanja koje se koriste, ¢ vrste podataka koji se prikupljaju, + veste podataka kof se prougavajy, + ugestalost provodenja, © ciljleve koje imaju, © obuhvat podrudja koja se istrazuju, + veijeme na koje su usmjerena, te © objekt istrazivanjaKlasifikacija prema primjenjivosti rezultata istrazivanja * fundamentaina (temeljna, osnovna, baziéna) istrativanja, ‘+ primijenjena (operativna, aplikativna) istrazivanja, © razvojna istraiivanja te © akciska (situacijska, praktitna) istrazivanja Viste istrazivanja prema cilju Eksplorativno istragivanje - usmjereno na uogavanje pojava, njthove medusobno razgraniavanje, utvrdivanje karakteristiénih svojstava, ucestalost javijanja isl. (jednom rijegju na upoznavanje pojave) Opis (deskripcija) pojave- drugi cilj moze biti egzatan opis ili deskripcija neke pojave Ekspiikativno Istrazivanje - bavi se pojavama koje su prethodno egzaktno opisane, a sada ih Zelimo i objasniti. Eksplikativno istrazivanje teZi potvrditi ili osporiti takve pretpostavke Prediktivna istrazivanja - poseban vid eksplorativnih istrazivanja; istraZivanje moze biti organizirano sa ciljem da pruzi predvidanje ili predikciju u pogledu javijanja odredenih pojava, promjena u njihovim bitnim svojstvima IstraZivanja s obzirom na objekt istraiivanja ekonomska istrazivania psiholoska istrativanja pedagoika istraiivanja demografska istrazivanja matematiéka istrativanja Istrafivanja s obzirom na vrijeme istrazivanja proslosti (retrospektivna, ,ex post facto” istrativanja), istrazivanja sadanjosti i istrazivanja bududnosti (prognostitka, futuroloska, ,ex ante” istrazivanja) Kvantitativna i kvalitativna istrazivanja « _ Kvantitativna istragivanja: Prikupljanje brojéanih podataka, u cilju objaSnjenja, istrazivanja veza izmedu varijabli, uspostavijania uzrotno postedignih veza izmedu posmatranih pojava. _ kvalitativna istrazivanja: Zasnovana na nebrojéanim (opisnim podacima), dobijenim u prirodnom okruzenju (posmatrane pojave) ekstenzivnim posmatranjem ili interyjuranjem, razgovorom, dij je primarni zadatak da objasni znatenje ili interpretira posmatranu pojavu. 1hIstrazivanja s obzirom na jedinice istrafivanja © Mikroistrazivanje je istrazivanje jedinice ili vige jedinica neke populacije. Nor. istrazivanje jednog domacinstva, organizacijske jedinice if organizacije. © Mezoistrativanje je istraZivanje jednog ili nekolicine podskupova neke populacije, Npr. istrativanje neke industrije, pokrajine/iupanije ‘© Makroistradivanje je istrazivanje cjelokupne populacije. Npr. istraZivanje na razini neke driave. © Megalstraiivanje je istrazivanje izrazito velike populacije, nekoliko desetaka puta veée populacije nego one obuhvacene makroistrazivanjem.Npr. istrazivanje na razini neke ekonomske integracije, kontinenata ili globalno istrazivanje. KREATIVNE TEHNIKE PRIKUPLIANJA PODATAKA Kreativnost se shvaéa kao jena od kvaliteta Iiénosti koja svakom pojedincu omogucuje ostvarenje samoga sebe do punogpotencijala. U Sirem smislu, sudjelovanle u kreativnim aktivnostima predstavija rad koji se ova navrhuncu sposobnosti svakog pojedinca. Kreativnost podrazumijeva upotrebu divergentnog misijenja, pronalazenje viSe odgovora na isto pitanje, oslobadanje emocija, humora te potiskivanje straha i dosade. 5. rujna 1950. J. P. Guilford - _odriao je svoje poznato predavanje Creativity” - nagiasava valnost kreativnosti u odgoju i obrazovanju. ~ midljenje dijeli na konvergentno i divergentno Faktori Divergentnog misljenj iFluentnost 2)Fleksibilnost(prilagodijivost} 3)Originalnosi{izvornost) 4)Elaboracija(izvedivost) 5)Redefinicija 6}Osjetljivost za probleme Kreativan proces + kreativna osoba = kreativan produkt ~ _kreativnost je vaina fiudska znagajka i potrebno ju je poticati u nastavi - _ sva djeca posjeduju kreativne potencijale, koje treba poticati i razvijati od najranif dobi = _uenici bolje i lake uée pomotu razlititih kreativnih tehnika + tradicionaino obrazovanje nije okrenuto prema djetetu i njegovim potrebama, ~ _uitelii nastavnici bi trebali osigurati ozratje koje ée ugenike poticatl na kreativan rad(razgovorom, zajednizkim planiranjem ugenicima, postavijanjem neobitnih pitanja ili ideja, prihvaéanjem uéenicke inicijative, novih razliéitih rjeSenja i pristupa.) 1Akreativnim tehnikama Zeli se potaknuti udenike na divergentno misijenje i omoguciti im da azviju i izraze svoje kreativne potencijale. kreativne tehnike su naé kljué za buduénost. paticati provodenje kreativnih tehnika u svim nastavnim podruéjima (razni projekti,seminari, radionice...) titel i nastavnici trebaju ovladati kreativaim tehnikama kako bi njihova nastava bila kvalitetnija i usmjerenija na uéenike i njihove potrebe. Kreativne tehnike: oluja ideja, umne mape , vodena fantazija, slutajni pojmovi, Sest SeSira, okidat novih ideja, Sest univerzalnih pitanja, provokacije, humor i dr. ioe