1. Definišite nastavu!

Nastava je jedinstven odgojni, onrazovni, komunikacijski proces učenika i nastavnika,

koji po ranijem utvrđenom nastavnom planu i programu realizira predviđene ciljeve i
zadatke, razvijanjem psihofizičkih sposobnosti, vještina i navika, razvijaju znanje.

2. Faktori nastave?

Faktori nastave su: učenik, nastavnik, nastavni sadržaj i aktivnosti.

3. Šta čini didaktički trougao, a šta četeverougao?

Učenik, nastavnik, nastavni sadržaj i aktivnosti čine didaktički trougao, koji se pominje u
tradicionalnoj nastavi i školama, a u novije doba govori se i ustaljen je naziv didaktičkog
četverougla, koje čine pored ova tri faktora i matematičko tehnička strana, prostor, nastavna
sredstva i pomagala.

4. Definišite nastavni plan i navedite njegove strukturne elemente?

Nastavni plan je školski dokument u kom se u obliku tabele propisuju:
- vaspitno-obrazovna područja, odnosno predmeti
- redoslijed učenja područja ili predmeta po razredima i semestrima
- nedeljni broj časova za pojedino područje, odnosno nastavni predmet
5. Definište nastavni program?

Nastavni program je školski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redosled

nastavnih sadržaja.

6. Navedite podjelu nastavnih sredstava i pomagala?

Nastavna sredstva : vizuelna, auditivna i audio-vizuelna (crteži, slike, fotografije,
dijagrami, grafikoni, tablice, dijapozitivi, modeli, makete, aparati, instrumenti,
globusi, kasete, ploče, CD, filmovi, TV emisije, CD-ROM-ovi...), tekstualna
(udžbenici, priručnici, članci, rečnici, enciklopedije,...).
Nastavna pomagala : oruđa za rad (geometrijski pribor, ploče, dijaprojektor,
magnetofon, radio, TV, računar...)
7. Navedite razliku između nastavnih sredstava i pomagala?

Nastavna sredstva bi bila izvori znanja, tj. objekt spoznavanja, dok nastavna pomagala
su oruđa za rad, jer im funkcija u nastavi nije podjednaka.
8. Definisati: a) nastavne metode; b) oblike rada u nastavi
Nastavne metode su načini rada u nastavi. Pod oblikom nastavnog rada
podrazumijeva se način aktivnosti nastavnika i učenika, a karakterizira ih
odgovarajuća vrsta sociološke organiziranosti.
9. Osnovna grupacija nastavnih metoda?
- Metoda usmenog izlaganja
- Metoda razgovora
- Metoda rada s tekstom
- Metoda demonstracije
- Metoda pismenih i grafičkih radova i metoda crtanja.
10. Navedite oblike rada u nastavi?
- Fronatalni
- Individualni
- Rad u skupini
- Rad u paru
11. Po slobodnom izboru ukratko obrazložite: a) jednu od metoda; b) jedan od oblika rada
u nastavi.
Metoda razgovora - način rada u obliku dijaloga između učitelja i učenika (najčešće
kroz niz pitanja i odgovora, dijaloška metoda) ili razgovor među učenicima (rasprava,
diskusija) učenici moraju imati određena predznanja, učenici su stalno misaono i
verbalno aktivni, a njihova se aktivnost može lakše uočiti i vrednovati, kroz razgovor
se može provjeriti jesu li učenici razumjeli naučeno, postoje li praznine u znanju,
kakva im je motivacija.
Frontalni rad - Istovremeni rad svih učenika na istom gradivu pod rukovodstvom
jedne osobe. Izvodi ga učitelj ili učenik (kada rješava zadatke na ploči). Najčešći u
obradi, ali previše ga se koristi u vježbanju zadataka. PREDNOSTI: Ekonomičnost,
nezamjenjiv pri davanju uputa i pojašnjenja, osjećaj zajedništva i jednakosti, lako
promatranje svih učenika, jednostavna primjena NEDOSTACI: učenje se podešava
„prosječnim“ učenicima, prisiljava učenike na isti tempo rada, pasivizacija većine
posebno kod vježbanja zadataka, nemogućnost uvida u aktivnost učenika

12. Navedite opća značenja termina inkluzija?

 Opća značenja termina inkluzija su: 1. zatvaranje, zatvor, zagrada; 2. uključivanje,
sadržavanje, obuhvaćanje, podrazumijevanje; 3. primjesa, sastojak, sastojina, sastavina; 4.
zaokruženost, zaobljenost.

13. Navedite pojmove slične inkluziji, a ipak nisu u suštini inkluzija?

U stručnoj literaturi i školskoj praksi često se pojam inkluzivna nastava poistovjećuje sa

pojmom nastava u kojoj se integrišu djeca sa lakšim teškoćama u razvoju i učenju, za što
ne postoje predagoško – didaktički niti logički argumenti.

14.Navedite pojmove inkluzivne i nastave i integrisane nastave.

Inkluzivna nastava je nastava koja u procesu organizovanog učenja i poučavanja obuhvaća i
intenzivno uključuje djecu i mlade sa preprekama u učenju i učešću odnosno učenike sa
posebnim potrebama (tj. sa razvojnim teškoćama i darovite) i sve ostale učenike u odjeljenju
(grupi, tandemu) prema njihovim individualnim potencijalima, interesovanjima očekivanim
ishodima do ličnih maksimuma.
Integrisana nastava je nastava unutar koje se objedinjuju mnogi integracioni procesi, kao što
je integracija nastavnih sadržaja, integracija učenika u obrazovne grupe, integracija škole i
društvene cjeline i sl. A za nju se usko vežu nazivi kao što je cjelovitost, sintetičnost,
jedinstvenost i sl.

15.Objasni pojam inkluzije.

Inkluzija je pojam koji podrazumijeva, obuhvaća i objedinjuje pružanje jednakih mogućnosti
svima, kao i maksimalnu fleksibilnost u zadovoljavanju specifičnih obrazovnih i širih
društvenih potreba sve djece.

16.Navedi najčešće prepreke u učenju.

Sljepoća, Slabovidnost, gluhoća, nagluhost, tjeesna invalidnost, duševna zaostalnost,, smetnje
u učenju, poremećaji u govoru, poremećaji u ponašanju

17.Objasni pojam inkluzivne škole, razreda i odjeljenja

Inkluzivna škola je ona škola koja stalno uključuje svakog učenika sa preprekama u učenju i
učešću i sve ostale učenike u sve vidove vaspitno-obrazovnih aktivnosti nastavnika,
vannastavnih, društveno korisnih, kulturno javnih i sl prema njihovim individualnim
potencijalima i maksimalno očekivanim ishodima učenja, kreiranja i poučavanja.

18.Objasni: Integrirano obrazovanje, inkluzivno obrazovanje i ekskluzivno

obrazovanje.
Integrirano obrazovanje je stvranje novih i različitih vaspitno-obrazovnih alternativa za
učenike sa preprekama u učenju i učešću . Ono ujedno znači i zajedničko obrazovanje i
vaspitanje učenika sa poteškoćama u učenju i učešću i ostalih učenika koji nemaju takvih
prepreka u redovnim školama, pri čemu u stalnoj komunikaciji u odjeljenju djeca sa
poteškoćama u učenju ima mogućnost da popravi sliku o sebi , te da postanu prihvaćeni od
strane drugih vršnjaka. Cilj takvog obrazovanja je da skupi sve učenike u jednu funkcionalnu
cjelinu.
Inkluzivno obrazovanje je obrazovanje koje razvojno stmulativno uključuje djecu i mlade
sa preprekama u učenju i učešću i sve ostale učenike u optimalno individualizirano učenje,
usvajanje i produbljivanje znanja, usavršavanje vještina, njegovanje navika i sl. I kod takvog
obrazovanja ne postoji gradacija na redovna i specijalna ili bilo prema kojem drugom
parametru razvrtana odjeljenja . Polazeci od pojedinca pa sve do zajednice sve treba da bude
protkano inkluzijom tj. jedinstvom i zajedništvnom.
Ekskluzivno obrazovanje predstavlja suprotnost od inkluzivne nastave. Inkluzivna nastava
podrazumjeva uključivanje, dok ekskluzivna nastava podrazumjeva isključivanje iz
obrazovanja.Pod eksluzivnim obrazovanjem ili isključivanjem iz nastave podrazumjevaju se
razni pritisci na učenike kao što su „discipplinsko isključivanje“,- premještanjem učenika iz
jednog odjeljenja u drugi, iz škole u dr školu, omalovažavanjem zanemarivanjem pa čak i
vrijeđanjem učenika u razvnim varjantama verbalnom i neverbalnom komunikacijom i sl.

19. Šta podrazumjeva inkluzivna nastava.

1/Uključivanje učenika sa poteškoćava u učenju i razvoju ne samo u redovnu rastana s ostalim
učenicima, nego i uključivanje u druge vannastavne aktivnosti, izlete, ekskurzije i sl.
2/participacije svih učenika(darovitih, učenika sa poteškoćama, kao i svih ostalih) u sticanju
znanja, usavršavanju vještina, forminarnju navika i sl.
3/ravopravno učešće u redovnoj nastavi koju bi oni pohađali da nemaju određenih poteškoća
4/ stvaranje prijatne emicionalne atmosfere
5/Razumjevanje i prihvaćanje ljudskih različitosti unutar škole i van nje

20. Navedi neke odrednice, prednosti i nedostatke inkluzivne nastave

Odrednice inkluzivne nastave:
1/Uključivanje učenika sa poteškoćava u učenju i razvoju ne samo u redovnu rastana s ostalim
učenicima, nego i uključivanje u druge vannastavne aktivnosti, izlete, ekskurzije i sl.
2/participacije svih učenika(darovitih, učenika sa poteškoćama, kao i svih ostalih) u sticanju
znanja, usavršavanju vještina, forminarnju navika i sl.
3/ravopravno učešće u redovnoj nastavi koju bi oni pohađali da nemaju određenih poteškoća
4/ stvaranje prijatne emicionalne atmosfere
5/Razumjevanje i prihvaćanje ljudskih različitosti unutar škole i van nje
Prednosti inkluzivne nastave:
1/U inkuzivnoj nastavi učenici sa preprekama u učenju se osjećaju usamljenim i u manjoj
mjeri se osjećaju drugacijim, manje vrijednim odbacenim i sl.,
2/učenici u inkluzivnoj nastavi imaju priliku da sklapaju više prijateljstava bez obzira imaju li
ili nemaju prepreka u učenju
3/Pohađanje inkluzivne nastave u redovnim školama učenicima sa poteškoćama omogućuju
kasnije veću mogućnost školovanja u školama višeg ranga
4/roditelji lakše prihvaćaju školovanje njihovog djeteta sa poteškoćama u ućenju kada ide u
redovnu školu sa inskluzivnom nastavom nego da isu u specijalne škole.
5/ u redovnoj školi sa inkluzivnom nastavu učenicu su češće u mogućnosti da razgovaraju sa
stručnim osobama(psihologom, logopedom, defektologom) ukoliko je to potrebno jer je to
slično njihovoj vanškolskoj okolini.
Nedostatci inkluzivne nastave:
1/U redovnim školama u kojima se izvodi i inklzivna nastava nisu uklonjene sve barijere koje
nisu prilagođenje učenicima sa poteškoćama u razvoju
2/ Pripremanje i planiranje inkluzivne nastave je dosta teško i otežano
3/ Potrebno je izvojiti mngoo sredstava kako bi se stručno usavrili profesori koji predvode
inkluzivnu nastavu
4/Inkluzivna nastava je je efikasna za djecu sa manjim hendikepom, dok za one sa većim
hendikepom nije prilagođena

21. Slabosti inkluzivne nastave.

1/U redovnim školama u kojima se izvodi i inklzivna nastava nisu uklonjene sve barijere koje
nisu prilagođenje učenicima sa poteškoćama u razvoju
2/ Pripremanje i planiranje inkluzivne nastave je dosta teško i otežano
3/ Potrebno je izvojiti mngoo sredstava kako bi se stručno usavrili profesori koji predvode
inkluzivnu nastavu
4/Inkluzivna nastava je je efikasna za djecu sa manjim hendikepom, dok za one sa većim
hendikepom nije prilagođena

22.Navedite učesnike inkluzivne nastave.

Stalni neposredni učesnici inkluzivne nastave su učenici( sa preprekama u učenju i učešću,
daroviti i talentirani učenici i svi ostani učenici) i njihovi nastavnici.

23.Ukratko obrazložite pojam „ Teškoće u razvoju“

Termin „teškoće u razvoju“ koristi se u svakodnom životu. Uz ovoj termin ali i umjesto njega
koriste se i mnogi drugi nazivi kao što su hendikep, oštećenja u razvoju, defektnost,
abnormalnost, indalidnost i sl. Taj se termin u inkluzivnoj nastavi moze koristiti i u teoriji i u
praksi koji se realizira u svrhu što potpunijeg uklanjanja prepreka u učenju i učešću svakog
učenika, a posebno onih kod kojih su potrebe najizraženije, i samim tim adekvatniji naziv koji
mjenja pojam „teškoće u razvoju“ i preuzima naziv „ prepreke u učenju i učešću“.

24.Pojmovi- bolest(bolesno ponašanje), poremećaj, oštećenje, hendikep, invaliditet,

smetnja-objasni!
Bolest-je manifestacija poremećaja morfološkog i funkionalnog integriteta život organizma, a
nastaje kao reakcija organizma na oštećenje ili na gubitak neke funkcije ili strukture
organizma.
Poremećaj- je klinički prepoznatljiv skup simptoma i ponašanja duševne patnje i disfunkcije
ličnosti. Poremećaj je tjelesno i mentalno oštećenje koje znatno limitira osobu u jednoj ili više
značajnih životnih aktivnosti i zahtjeva poseban tretman i podršku.
Oštećenje- se uzima kao svaki gubitak ili nepravilnost psihičke, fiziološke ili anatomske
strukture i funkcije. Ono se izražava kao patološko stanje i u načelu se pokazuje na nivou
organa.
Indaliditet- se uzima kao bilo kakvo ograničenje sposobnosti izvođenja nekih aktivnosti koji
se smatra normalnim za ljusko biće. Ono označava obektivizaciju oštećenja te tako izražava
poremećanje na nivou osobe.
Hendikep- označava poteškoće pojedinca koje proizlaze iz nekog oštećenja ili invaliditeta
koji ograničavaju ili sprećavaju da se ostvari funkcija koja je za tog pojednica normalna.

25.Koja su obilježja djeteta sa oštećenjem sluha, vida i govora?

-Učenici sa oštećenjem vida najčešće su razni nivou slabovidnosti , a među učenicima su
rijeđi slučajevi potpune sljepoće. Varjante slabovisnosti su oštrina vida, suženo vidno polje,
teškoće u raspoznavanju boja (daltonizam) , slaba adaptacija na svijetlo i tamu. Oštećenja vida
mogu bili uslovljena genetskih faktorima ali i nekim organiskim faktorima.
-Oštećenja sluha su također česta kod učenika i ona su uzrokovana oštećenjem perifernog ili
središnjeg dijela slušnog organa u različitom stupnju, od potpune gluhoće do visoke
nagluhosti , do tekuće nagluhosti koja se priblizava normalnom sluhu.
-Oštećenja govora javljaju se u stepenima težine, od neupadljivih nepravilosti do potpunog
gubitka govora. Poremećen govor je onaj govor koji je nerazumljiv, nerazgovjetan, neugodan,
nenormalnog toka i ritma, te onaj govor koji nije u skladu sa spolom, uzrastom i fizičkim
karakteristikama govornika.
26.Obilježja djeteta sa poremećajem u čitanju,pisanju i učenju matematičkih radnja.
Razvojna disleksija je teškoća u oblasti čitanja, pri čemu djete ne usojeva da čita tečno ni
onda kad su djeca istog uzrasta, iste inteligencije i iste marljivosti svladala ovu tehniku.
Čitajući djete dojaje slova, izostavlja slova, slovka dok čita, razdvaja riječi u slogove i slično.
Razvojna disgrafija je teškoća u oblasti pisanja. Dok sjeca istog uzrasta, iste inteligencije,
istog treninga i slicno uspiju da svladaju pisanje, djete sa razvojsnom disgrafijom uz sve to, ne
uspjeva. Djeca koja imaju poremećaj disgrafije obično nemaju margina nego im redovi
izgledaju kao talasi i razlomljeni, jako su neuredni , slova su neujednačene veličine i sl.
Razvojna diskalkulija predstavlja teškoće u svladavanju računskih zadataka. Oni npr. broj
102 pisu kao 1002, iako su dobri i u čitanju i pisanju i nemaju tih poteškoća. Oni sa teškoćom
mogu pravilno prepisati brojeve ali ih teško mogu izračunati. Često računaju sa prstima ili
nekim predmetima i u tome ih ne treba sprečavati.

27.Obilježja djeteta sa tjelesnim i zdravstvenim smetnjama.

Tjelesna oštečenja mogu se podjeliti ovako: tjelesna invalidnost koja je posljedica povrede
lokomotornog sistema, tjelesna invalidnost kao posljedica središnjem nervnog sistema,
tjelesna invalidnost kao posljedica poremećaja perifernog nervnog sistema, tjelesna
invalidnost kao posljedica kroničnih bolesti i sl. Uzroci tih tječesnih oštećenja mogu biti
urošeni ili stečeni. Uz pomoć medicine određena tjelesna oštećenja mogu se ispraviti ili
ublažiti. Određena tjelesna oštećenja mogu biti posljedica nekih druih oštećenja.

28.Obilježja djeteta sa nedovoljnim mentalnim razvojem.

Nedovoljan mentalni razvoj je vrlo složen problem u razvoju djece, mladih i odraslih o kojoj
postoje različita gledišta i definicije. Ona obilježava intelektualno funkcioniranje koje je
ispod prosjeka, što se manifestira u razvojnom razdoblju i za koje je karakteristična
neadekvatnost adaptivnog ponašanja. Pojedinci teže i teške mentalne retardacije su
ekstremno socijano ovisni i gotovo nesamostalni u životnim aktivnostima, te ne se mogu
uključiti u inkluzivnu nastavu u redovnim školama , niti u obrazovni sistem specijalne škole,
no i za njih se ne može odreći spesifičnih vaspitnih nastojanja. Umjereno retardirani mogu da
nauce da se oblače, hrane, da održavaju higijenu i sl. I oni se tretiraju kao školski obveznici.
Lako mentalno retardirani sa manjim razvojnim odstupanjima mogu se uz pomoć stručnih
medicinski osoba izliječiti ili im se simptomi mogu bar ublažiti. Djeca i mladi sa graničnom
mentalnom retardacijom, da poteškoćama u čitanju, pisanju, učenju i blažim smetnjama u
razvoju mogu se usoješno uključiti u didaktičku i stručno-metodičku organiziranu inkluzivnu
nastavu.
Za ovakav razvoj karakteristične su osobe sa daunovim sindromom i autizmom.

29. Poremećaji ponašanja-navedi najčešće

Agresivnost ili nasilje, hiperaktivnost, delikvencija i sl.

30. Objasni pojmove- anksioznost, hiperaktivnost i agresija

Anksioznost je stanje koje se očituje osjećajem tjeskobe, ustrašenosti, straha sve do panike,
uz psihomotornu (tjelesna) napetost i unutrašnji nemir, te postojanje osjećaja kao da će osoba
"eksplodirati". Najčešće je nemotivirana i nije vezana za objekt ili osobu. Anksioznost je
najčešći emocionalni poremećaj, koji se javlja kod mlađih i starijih osoba.
Agresija se može definirati kao fizički ili verbalni oblik ponašanja koji ima namjeru povrede
osobe ili objekta. Ključan faktor u definiciji agresije upravo je namjera – stoga je agresija
namjerno ponašanje s ciljem nanošenja fizičke ili psihičke boli. Postoje spolne razlike u
agresivnosti. Muškarci su fizički agresivniji od žena, dok kod iskazivanja verbalne agresije
razlike nema.
Hiperaktivnost je smetnja u ponašanju učenika prepoznatljiva po su išnim, naglim i
ponavljanim pookretima glave, udova i cijelog tijela koje pojedinac ne moze kontrolirati.
Hiperaktivnost podrazujeva smanjenu svjesnu kontrolu četih i naglih pokreta.

31. Navedi najčešće poremećaje psihičkog života.

Depresija, Socijalna zaostalost, šizoidnost, anksioznost, psihoza...

32.Navedi obilježja talentiranih učenika

1.Posjeduju izvanredne vještine rješavanja zadataka i problema.
2. Vidljivo su iznimni u kvaliteti i kvantiteti vokabulara. Zainteresirani su za riječi i njihova
značenja. Vole čitati i razumiju pročitano.
3. Razumiju složene i apstraktne ideje već u mlađoj dobi.
4. Brzo uče i lako zadržavaju ono što su učili. Sjećaju se važnih detalja, koncepata i principa.
5. Pokazuju razumijevanje složenih aritmetičkih problema i shvaćaju složene matematičke
koncepte.
6. Zadržavaju pažnju duže vremena .
7. Pokazuju kreativnost u glazbi, umjetnosti, plesu ili teatru. Pokazuju senzitivnost na fine
ritmove, pokrete.
9. Pokazuju fleksibilnost u razmišljanju i rješavanju problema s više različitih gledišta.

33. Navedite Gardnerovu klasifikaciju inteligencije?

- Verbalno – lingivistička

- logičko – matematička

- vizuelno – prostorona

- tjelesno – kinestezička

- muzičko – ritmička

- interpersonalna

34. Ukratko obrazložite ulogu i funkciju nastavnika u inkluzivnoj nastavi?

Za razliku od tradicionalne nastave gdje je nastavnik pretežno predavač i ocjenjivač, u

efikasnoj inkluzivnoj nastavi on je pored djelotvornog poučavaoca u sve većoj mjeri
dijagnostičar, inicijator i koordinator uklanjanja ili ublažavanja prepreka u učenju i učešću i
adekvatnijeg zadovoljanja obrazovno – vaspitnih i razvojnih potreba učenika, planer i
program inklzivnog učenja i stvaralaštva.

35. U savremenoj nastavi navedite uloge nastavnika?

. On ima sljedeće funkcije: predagoško – dijagnostička, planersko – programerska, voditeljsko

– inovatorska, medijatorsko – socijalizacijska, koordinatorsko – terapeutska, savjetodavno –
pedagoška i dokimološko – evaluacijska.

36. Navedite načine osposobljavanja nastavnika za rad u inkluzivnoj nastavi?

- metodološko i stručno osposobljavanje nastavnika

- klasično profesionalno obrazovanje i stručo usavršavanje

37. Navedite etape inkluzivne nastave?

- idnetifikacija razvojnih i edukacijskih potencijala i potreba

- planiranje inkluzivne nastave

- pripremanje inkluzivne nastave

- uvođenje učenika u nastavni rad

- obrada novih nastavnih ili programskih sadržaja u inkluzivnoj nastavi

- ponavaljanje obrađenog gradiva u inkluzivnoj nastavi

- vježbanje u inkluzivnoj nastavi i

- evaluacija inkluzivne nastave.