GENETIKA I

MOLEKULARNA
BIOLOGIJA

dr. sc. Ivana Restović

irestovic@ffst.hr
 GENETIKA
 Znanost o nasljeđivanju:
◦ održavanje karakteristika svake vrste iz generacije u generaciju,
◦ utemeljitelj - 19.st. Gregor Mendel.

 GEN
◦ nasljedni faktor, osnovna jedinica nasljeđa,
◦ dio molekule DNA (500-1500 parova baza),
◦ određeno mjesto na kromosomu - genski lokus,
◦ raspoređeni linearno na kromosomu,
◦ mogu se prenositi – kromosomi se cijepaju uzdužno,
◦ uputa za sintezu funkcionalnog produkta.
GENETIKA
 FENOTIP
◦ Stvarni izgled organizma - morfološka i fiziološka svojstva,
◦ skup svih osobina koje su vidljive,
 oblik, građa i funkcija
◦ rezultat genotipa i okoliša.

 GENOTIP
◦ Svi geni organizma,
◦ materijalna osnova nasljeđa.

 POPULACIJA
◦ genetički nejednake individue nastale od različitih roditelja
◦ žive na jednom prostoru
 Nasljeđe
◦ pojava kombiniranja posebnih jedinica nasljedne upute – gena
◦ nije pojava miješanja
GENETIKA
 Gen za svaku osobinu postoji u
dva ili više alternativnih oblika - alel

 ALELI
◦ jedan, dva ili više alternativnih gena
◦ na istom lokusu jednog kromosoma

◦ DOMINANTNOST - svojstvo koje prevladava

◦ - homozigot (AA)
- forma gena i kod heterozigota (Aa)
◦ RECESIVNOST - svojstvo koje je potisnuto
- ekspresija samo kod homozigota (aa)

◦ LETALNI ALELI - smrtonosni homozigot

- albinizam biljaka
- srpasta anemija čovjeka
Nasljeđivanje svojstava
 Svako svojstvo:
 2 alela, I’ll speak for
both of us!
 1 od svakog roditelja.
 Diploidni organizam:
 nasljeđuje 2 seta kromosoma,
 1 set od svakog roditelja,
allele producing mutant allele
 homologoni kromosomi. functional protein malfunctioning
protein

 Dominantni alel:
homologous
 funkcionalni protein, chromosomes
 određuje svojstvo,
 maskira druge alele.
 Recesivni alel:
 ne ispoljava svojstvo,
 nefunkcionalan protein.
GENETIKA
 HOMOZIGOT
◦ genski aleli identični (AA, aa)
 HETEROZIGOT
◦ homologni kromosomi nose različite alele (Aa)

 ČISTA LINIJA
◦ jedinke homozigotne za sva promatrana svojstva
◦ genetički slične jedinke nastale samooplodnjom jednog roditelja

 KLON
◦ geni jednaki individui nastale nespolno, vegetativno
 HIBRID
◦ nastali križanjem nejednakih roditelja
◦ somatske stanice različitih vrsta

 GAMETE - spolne rasplodne stanice nastale mejozom (n)

 ZIGOTA - nastala spajanjem 2 gameta (2n)
Mendelova
genetika

• utemeljitelj znanosti o nasljeđivanju

 Mendelov rad Pollen transferred from white
flower to stigma of purple flower

 Vrtni grašak
 samooprašivanje
P
parentalne generacije (P)
 P = parental
 Uzgojio sjemenke i oprašio ih - anthers
removed
prva filijalna generacija(F1) all purple flowers result
 F = filial
 samooprašivanje F1 F1
generacije
 druga filijalna generacija (F2)
self-pollinate

F2
Mendelov rad
true-breeding true-breeding
purple-flower peas X white-flower peas
P

100%
F1 purple-flower peas
generation 100%
(hybrids)

self-pollinate
75% 25%
purple-flower peas white-flower peas 3:1
F2
generation
Mendelov rad
 Osobine se različito ispoljavaju
 purpurni vs. bijelog cvijeta
 aleli
 različiti aleli na sekvencama nukleotida na
specifičnom lokusu gena

Različite verzije gena na istoj

lokaciji na homolognim
kromosomima
 Genotip i fenotip
 Razlika između genskog sastava
organizma i njegovog izgleda
 genotip
 genski sastav organizma
 fenotip
 vidljive osobine organizma

P X
objasnite Mendelove rezultate koristeći: purple white
…dominantno & recesivno
…fenotip & genotip
F1
all purple
Mendelov rad
true-breeding true-breeding
purple-flower peas X white-flower peas phenotype
P

AA aa genotype

100%
F1 purple-flower peas
generation 100%
(hybrids)

Aa Aa Aa Aa
self-pollinate
75% 25%
purple-flower peas white-flower peas 3:1
F2 AA Aa Aa aa
generation
? ? ? ?
Genotipovi
 Homozigoti = isti aleli = PP, pp
 Heterozigoti = različiti aleli = Pp

homozygous
dominant

heterozygous

homozygous
recessive
Mendelov 1. zakon nasljeđivanja
P
 Zakon segregacije
 Mejoza
PP
 Homologni kromosomi se razdvajaju P
 aleli segregiraju
 svaki alel za određeno svojstvo odlazi u p
zasebnu gametu
pp
p

P
Pp
p
Zakon
segregacije

Metaphase 1
Test križanja
 Određivanje genotipa organizma
 Jedinka nepoznatog genoma križa se s
homozigotnom recesivnom jedinkom (pp)
 Punnettov kvadrat

PP or Pp? pp
Test križanja

x x
PP pp Pp pp

100% purple 50% purple:50% white or 1:1

Monohibridno i dihibridno
križanje

 Nasljeđivanje jednog svojstva:

 boja cvijeta,
 oblik sjemenke,
 monohibridno križanje.

 Nasljeđivanje 2 različita
svojstva:
 boja i
oblik sjemenke,
 dihibridno križanje.
Dihibridno križanje

true-breeding true-breeding
P yellow, round peas
x green, wrinkled peas
Y = yellow _____
YYRR _____
yyrr y = green
R = round r = wrinkled

yellow, round peas

F1
generation 100%
(hybrids)
_____
YrRr
self-pollinate

9:3:3:1
F2
generation 9/16 3/16 3/16 1/16
yellow green yellow green
round round wrinkled wrinkled
peas peas peas peas
Dihibridno križanje
YyRr YyRr
ili
YR yr YR Yr yR yr
YyRr x YyRr
9/16
yellow
round
YR Yr yR yr
3/16
YR green
round

Yr
3/16
yellow
wrinkled
yR
1/16
yr green
wrinkled
Mendelov 2. zakon nasljeđivanja

Zakon neovisnog svrstavanja

 Dihibridno (poli) križanje,
 2 ili više svojstava, Metaphase 1
 geni na razdvojenim kromosomima,
 razvrstavaju se u gamete neovisno.

IZUZETAK
 Ako su geni na istom
kromosomu i jako blizu,
 nasljeđuju se zajedno!
Nepotpuna dominacija
 Heterozigot ne pokazuje ni dominantni ni
recesivni fenotip
 primjer:
 RR = red flowers
 rr = white flowers
 Rr = pink flowers
 50% manje dominantne boje

RR Rr rr
Mendelovi zakoni
 1. Zakon jednoličnosti F1 generacije:
◦ homozigotni roditelji - čiste linije
◦ svi potomci u F1 generaciji - međusobno jednaki

 2. Zakon cijepanja (segregacije) svojstava u F2

generaciji po stalnim brojčanim odnosima:
◦ križanjem jedinki F1 generacije međusobno - potomci s
različitim svojstvima,
 monohibridno križanje u omjeru 3:1,
 dihibridno križanje u omjeru 9:3:3:1,
 intermerdijarno križanje u omjeru 1:2:1.

 3. Zakon nezavisnosti nasljednih čimbenika:

◦ križanje jedinki s više svojstava - pojedina se svojstva
nasljeđuju nezavisno.
Interakcije gena

 Monohibridno križanje s dominacijom

 Monohibridno križanje bez dominacije
– intermedijarno nasljeđivanje
 Principi multiplih alela – nasljeđivanje
krvnih grupa
 Dihibridno nasljeđivanje
 Spolno vezano nasljeđivanje
 Mutacije
Nepotpuna dominacija
true-breeding X true-breeding
P red flowers white flowers

100% pink flowers

F1
generation 100%
(hybrids)

self-pollinate

25% 50% 25%

red pink white 1:2:1
F2
generation
 Kodominacija
 2 alela utječu na fenotip jednako i
zasebno
 Prisutna oba fenotipa
 primjer: ABO krvne grupe
 kodimancija i multipli aleli
 3 alela
 IA, IB, i
 IA i IB aleli su kodiminantni
 oba proizvode antigene
 IA i IB su dominantni
u odnosu na i alel
Kodominacija antigena A i B

clotting clotting

clotting clotting

clotting clotting clotting

Pleiotropija
 Većina gena su pleiotropni - polifenija
 jedan gen određuje više svojstava, odnosno
različitih fenotipova
 pr. albino ljudi su i razroki
 Široki raspon djelovanja jednog genaa
 patuljastost (achondroplasia)
 gigantizam (acromegalija)
 albinizam
Epistazija
 jedan gen maskira efekt drugoga
 Boja dlake u miša = 2 različita gena
 C,c:
pigment (C) ili
bez pigmenta (c)
 B,b:
mnogo pigmenta (black=B)
ili manje (brown=b)
 cc = albino,
B alel nije važan
 9:3:3:1 postaje 9:3:4
Poligensko nasljeđivanje
 Fenotipovi određeni zajedničkim efektima 2
ili više gena za jedno svojstvo,
 fenotipovi kvantitativnih osobina,
 ljudska svojstva:
 boja kože,
 težina,
 visina,
 boja očiju,
 inteligencija,
 ponašanje.
Spolno vezani geni 1910 | 1933

 Geni na spolnim kromosomima

 Otkrio ih T.H. Morgan
 Drosophila melanogaster – vinska mušica
 dobar genetički subjekt:
 brzi rasplodni ciklus (2 tjedna),
 4 para kromosoma,
 XX=ženka, XY=mužjak.
Vrste kromosoma

autosomalni
kromosomi

spolni
kromosomi
Genetika spolnosti
 ljudi i sisavci - 2 spolna kromosoma: X i Y

 2 X kromosoma
 ženski spol: XX
 genska podudarnost,
slični autosomima

 X i Y kromosom
 muški spol: XY
 nema podudarnosti
Geni na spolnim kromosomima

 Y kromosom
 nekoliko gena:
 određuje muškost,
 geni za produkciju muških hormona
 mnogo efekata = pleiotropija!
 X kromosom
 druga svojstva osim spolne determinacije,
 mutacije:
 hemofilija,
 mišićna distrofija,
 daltonizam.
Ljudski X kromosom
 Spolno-vezani
Duchenne muscular dystrophy
ili “X-vezani” geni Becker muscular dystrophy
Chronic granulomatous disease
Retinitis pigmentosa-3
Norrie disease
Retinitis pigmentosa-2
 Više od
60 bolesti Sideroblastic anemia
Aarskog-Scott syndrome
PGK deficiency hemolytic anemia
uvjetovanih Anhidrotic ectodermal dysplasia
Agammaglobulinemia
genima na X Kennedy disease
Pelizaeus-Merzbacher disease
Alport syndrome
kromosomu Fabry disease
Immunodeficiency, X-linked,
with hyper IgM
Lymphoproliferative syndrome
Albinism-deafness syndrome
Fragile-X syndrome
Ichthyosis, X-linked
Placental steroid sulfatase deficiency
Kallmann syndrome
Chondrodysplasia punctata,
X-linked recessive
Hypophosphatemia
Aicardi syndrome
Hypomagnesemia, X-linked
Ocular albinism
Retinoschisis
Adrenal hypoplasia
Glycerol kinase deficiency
Ornithine transcarbamylase
deficiency
Incontinentia pigmenti
Wiskott-Aldrich syndrome
Menkes syndrome
Androgen insensitivity
Charcot-Marie-Tooth neuropathy
Choroideremia
Cleft palate, X-linked
Spastic paraplegia, X-linked,
uncomplicated
Deafness with stapes fixation
PRPS-related gout
Lowe syndrome
Lesch-Nyhan syndrome
HPRT-related gout
Hunter syndrome
Hemophilia B
Hemophilia A
G6PD deficiency: favism
Drug-sensitive anemia
Chronic hemolytic anemia
Manic-depressive illness, X-linked
Colorblindness, (several forms)
Dyskeratosis congenita
TKCR syndrome
Adrenoleukodystrophy
Adrenomyeloneuropathy
Emery-Dreifuss muscular dystrophy
Diabetes insipidus, renal
Myotubular myopathy, X-linked
Ljudski Y kromosom
< 30 gena na
Y kromosomu
Devotion to sports (BUD-E)
Addiction to death &
destruction movies (SAW-2)
Inability to express
affection over phone (ME-2)
Sex-determining Region Y (SRY)
Channeling Flipping (FLP)
Catching & Throwing (BLZ-1)
Self confidence (BLZ-2)
note: not linked to ability gene
Air guitar (RIF)
Scratching (ITCH-E)
Spitting (P2E) linked
Selective hearing loss (HUH)
Total lack of recall for dates (OOPS)
Spolno-vezano nasljeđivanje
 X-vezani geni:
 prenose se X kromosomom,
 sinovi nasljeđuju X od majki,
 svojstvo se nikad ne prenosi s oca na sina,
 većina bolesti - recesivno svojstvo.

 Y-vezani geni:
 svega nekoliko gena / svojstava,
 svojstvo se prenosi samo s oca na sina,
 kćeri ne mogu naslijediti ova svojstva.
Nasljeđivanje spola
Roditelji ravne kose su dobili dijete kovrčave kose. Prikažite genotip roditelja i djeteta.

MAJKA (ravna kosa) OTAC (ravna kosa)

DIJETE

kovrčava kosa
R - ravna kosa
r - kovrčava kosa

MAJKA (ravna kosa) OTAC (ravna kosa)

R r R r

r
r

DIJETE

r r

kovrčava kosa
Dominantna i recesivna svojstva kod ljudi
Svojstvo Dominantno Recessivno

Oblik eritrocita Diskoidan (normalan) Elipsoidan

Dioptrija Normalna Kratkovidost

Boja očiju Tamne Plave

Boja kose Tamna Plava

Tjelesna pigmentacija Pigmentirano Albinizam

Tjelesna dlakavost Maljavost Odsustvo malja

Forma dlake u vlasištu Kudrava Ravna (prava)

Dužina trepavica Duge Kratke

Oblik ušne resice Slobodna Prirasla

Oblik nosa Prominentan most Ravan most

Širina nozdrva Široke Uske

Punoća usana Pune (debele) Tanke

Forma gornje usne "Zečija" Normalna

Sinusna tahikardija
Puls Sinusna bradikardija (usporen puls)
(ubrzan puls)

Čeona linija vlasišta Udovicin špic Ravna linija kose

 Svojstvo Dominantno Recesivno
Očni nabori Očni hipertelorizam Hipotelorizam

Forma obraza Rupice na licu Bez facijalnih rupica

Forma ušnog lobusa Slobodan ušni lobus Prirastao ušni lobus

Zvrk u smjeru kretanja kazaljki na Suprotno usmjeren zvrk u (s

Smjer zvrka u kosi
satu (s lijeva na desno) desna na lijevo)

Forma brade Cjelovita brada Necjelovita brada

Sposobnost savijanja lateralnih

Savitljivost jezika rubova jezika u žlijeb (savijač u U Nesavijač
oblik žlijeba)

Brojnost prstiju Polidaktilija (dodatni prst/i) Normalnih pet prstiju

Distalna savitljivost palca Ravan palac Autostoperski palac

Ten lica Pjegavost Bez pjega

Dužina prstiju Kratki prsti (Brahidaktilija) Normalna dužina prstiju

Forma nokata Dugi Kratki

Oblik nosa Prominentan Ravan

Oblik nosa Rimski nos (prominentni most) Nos bez prominentnog mosta
 Svojstvo Dominantno Recesivno
Tjelesne proporcije Marfan sindrom Normalne tjelesne proporcije

Isturenost brade “Čelična“ brada Povučena brada

Urođeni čuperak u kosi Bijeli čuperak Tamni čuperak

Digestija šećera Normalna Galaktozemija

Leukonihija (totalna leukonihija, žuti

Boja nokata Parcijalna leukonihija
nokti) i Bartov sindrom

Miris kože Odsustvo tjelesnog vonja na ribu Trimetilaminurija

Znojenje dlanova Primarna Hiperhidroza Slabo znojenje dlanova

Tolerancija laktoze Laktozna podnošljivost Laktozna netolerancija

Odsustvo prominentnosti (U-

Forma brade Prominetna brada (V-oblikovana)
oblik)

Ten obraza Sklonost aknama Čiste kompleksije (lica)

Hrskavična hipoplazija
Tjelesna visina Normalna visina
(patuljavost)
Utjecaj prirode
Human skin color is influenced
by both genetics &
environmental conditions

Coat color in arctic

fox influenced by
heat sensitive alleles

Color of Hydrangea flowers

is influenced by soil pH
 Od bakterija do čovjeka
 Hipoteza: jedan gen jedan
protein
◦ srpasta anemija - promjena
samo jedne aminokiseline u
proteinu

 Transformacija gena
◦ postupak prijenosa nasljedne
osobine ekstraktom DNA
(prijenos pneumonije kod
miševa)

 Promjena genoma i
evolucija organizama
◦ eukarioti 10-20 x više gena od
onih koji se stvarno
eksprimiraju
◦ ljudski genom oko 30 000 gena
(samo dva x više od vinske
mušice)

 Broj gena nije vezan uz

složenost organizma
Hvala na
pažnji!