NOĆ MUZEJA 2017.

GODINE

Hrvatsko muzejsko društvo već jedanaest godina provodi manifestaciju Noć muzeja, koja je

u potpunosti poprimila karakteristike nezaobilaznog kulturnog događaja, a s ciljem da se potakne daljnje

prepoznavanje muzeja kao dinamičnih institucija, koje potiču istraživanje, inovativnost, kreativnost, a
promoviranjem baštine i njenog utjecaja na suvremene tendencije, promiču važnost interakcije muzeja s
okruženjem, stvaranje nove publike i održivi razvoj muzeja i zajednice.

Dvanaestu Noć muzeja koja će se održati 27. sječnja 2017. od 18.-01. sati iza ponoći, obilježit će tema

Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo, kojom se želi ukazati na važnost prikupljanja, očuvanja i
prezentiranja najširoj javnosti, materijalne i nematerijalne kulturne baštine, koju brojni muzeji i druge
ustanove baštine u svojim zbirkama, ali i iznimnog utjecaja koji je imala glazba i glazbeni stvaraoci kroz povijest
do najsuvremenijeg doba.

Ideja manifestacije je da se kroz različita događanja u Noći muzeja, prezentira javnosti brojne zbirke posvećene
glazbi i glazbenim stvaraocima, velikim skladateljima , dirigentima, pedagozima i izvođačima u najširem smislu,
ali i utjecaje koje su pojedine glazbene pojavnosti imale kroz povijest, a posebice danas na društvo u cjelini. Na
spomen velikana klasične glazbe Mozarta, Beethovena ili Haydna,teško je reći tko za njih nije čuo ili njihovu
glazbu nije slušao.. Kad je riječ o klasicima hrvatske glazbe, o hrvatskim glazbenim velikanima na spomen samo
Dore Pejačević, Vatroslava Lisinskog, Ivana pl. Zajca i Borisa Papandopula itd. ostavština za hrvatsku kulturu je
iznimna, a suvremeni hrvatski stvaraoci i izvođači upotpunjuju listu velikana.

Međutim „..trag, primjerice Elvisa, Hendrixa, Lennona, Strummera i Cobaina u društvu i ( popularnoj) kulturi
našeg civilizacijskog kruga u posljednjih pola stoljeća toliko je dubok da s pravom možemo reći kako oni doista
jesu glazbom, stihovima, pojavom i stavovima promijenili svijet, a posebice mikrosvjetove u kojima svatko od
nas provodi svoju svakodnevnicu“.. ( Dragaš, Aleksandar: Jutarnji list, 22.05. 2010.,Glazbenici i kritičari pišu o
velikanima popularne glazbe: Dan kada je umro moj heroj“)

Ovim navodima možemo samo dodati da je nedavni odlazak Davida Bowiea, glazbenika i multimedijskog
umjetnika, koji je između ostaloga i glumio lik Nikole Tesle u zadnjem Nolanovom filmu „Prestiž“, kao i posveta
Tesli i Bowijeu na zadnjem mega IN MUSIC festivalu u Zagrebu, govori o međusobnim utjecajima znanosti,
povijesti, umjetnosti i društva.. ili posveta In Music festivala i Noći muzeja je inovativnosti i pozitivnom
aspektu ljudskog stvaralaštva, te idejama koje mijenjaju svijet i čine ga ( glazba) ljepšim i boljim. Svjedoci smo i i
gotovo se može reći, sudionici u ljetnim glazbenim festivalima koji postaju najunosniji / globalni/hrvatski
kulturno –turistički izvozni proizvod.

Tijekom proteklih događanja u Noći muzeja glazba je uvijek bila dio muzejskih programa kao i svi oblici
glazbenog izričaja, kako klasična glazba i svi glazbeni stilovi, tako i suvremena glazba i najugledniji glazbeni
stvaraoci i izvođači etno, rock, elektronske, metal i druge vrste suvremene/popularne glazbe).

Već duže vrijeme se govori o osnivanju Muzeja glazbe, pa je Noć muzeja svojevrstan prilog tim nastojanjima.

Organizatori Noći muzeja pozvat će na suradnju i partnerstvo Muzičku akademiju u Zagrebu i sve druge
baštinske, znastvene i pedagoške ustanove, organizatore festivala i predstavnike hrvatske klubske scene te
teoretičare i novinare koji se bave glazbom.