NadOl'ezujud se ncposredno na nedal"

no promoviranu knjigu: "Zastita gradi-

teljskog nasljeda«, tematib aktil'nog
pristupa graditeljskom nas/;edu i po sa-
drzaju, obradi i prezentaci;i predstad;a
jcdinstl'cnu c;e/inu, tako da bi se mog/o
gomriti 0 dl'a toma jcdnc kn;ige, Auto/'
sa istom znanstl'enom prcciznos('u si-
stcmatizira opsirnu materi;u sl'ih tc-
orctskih i praktickih aspekala aktiFnc
zastite, s/ukd se ana/ognom metodom
iz/aganja kao i u prethodnom djdu ,
Teksl karaktcrizira isla jasnoca pisanc
r~;eCi, preg/edna rasc.'lamba malcrije i
teme/;ila obrada sl'akog pog/al'/ja ,
Kao sla/no angaiirani uL'esnik u aktil'-
nom prislupu ku/turnoj bastini, autor
je ugradio u tekst kn;ige sm;e dugogo-
disnjc bogato iskustm znanstn'nika,
pedagoga, organizatora i suradnika u
mnogobro;nim konkrelnim zahl ,atima
na zna('ajnim objektima graditd;skog
nas/;eda, Za trcliranu matcri;u takoder
je znacajno iskustm autoni kao aktil'-
nog i istaknutog (' /ana mnogih nacio-
na/nih i intcrnaciona/nih organizaci;a i
instituci;a ko;e d;du;u II domcni z.L~ti­
tc, Zbog toga ec kn;iga naid na najn'('i
interes ne sarno uskog kruga znansll'e-
nika i teorctiL'ara, ncgo u jos I'do; m;e-
ri i najsire stru('nc jal'llosti, i sl'ih /(Iru-
rna, ustanOl'a i drustn'nih organizaci;a
ko;t' su na bi/o ko;i naL'in I'czanc za op-
eu, a napose graditd;skll ba .~linu, Na-
ravna da L'e knjiga pos/uZiti kao lldzbc-
nik na dodiplomskim i postdiplomskim
studi;ima arhitckturc, pOI'i;csti um;ct-
nosti, arhe%gi;e, ctnogl~1nie, OP('C po-
I'iicsti i dr,
Posebno jc potrcbno naglasiti da.it' sa-
drzaj ol'e kn;ige, za raz/iku od prcthod-
ne ko;a .ie orijentirana na prikaz raZl'O-
ja teoriie i praksc zastitc od pn'ih po-
celaka do danas, usredotoct'na na SUI'-
remenu problematiku aktudnih kritcri-
ja, metoda, sistema i organizaci;e zasti-
Ie i ureden.ia graditd;skog nasljeda, te
rezimira dosadan;a iskustl'a i rczultate
postignlltc II sl'i;ctll i kod nas, Zbog to-
ga ec knjiga imati izuzctnu "llporabnll«
I'rijednost,
prof. dr Bruno Mi/h'
 SveucHiste u Splitu - Filozofski fakultet u Zadru
DOUR prirodoslovno-matematickih znanosti i studija odgojnih
podru6ja u Splitu

Drustvo konzervatora Hrvatske - Zagreb

Arhitektonski fakultet Sveucilista - Zagreb

Postdiplomski studij graditeljskog nasljeaa u Splitu

5
9
15

Tomislav Marasovic 17

22

30

32

.AKTIVNI PRISTUP 39

GRADITELJ5KOM
40
43
48
49

NASLJEDU 53
53
54
54
54

57
58
59
65
66
67
68
68
68
68
83
87
88
90
Split, 1985.
91
 Recenzenti: SADRzAJ

Dr. Bruno Milic,

redovni profe'sar Arhitektonskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu
Dr. Iva Maroevic,
izvanredni profesor Filozofsikog fakulteta SveucHista u Zagrebu
Dr. Ivo Babic,
docent Filozofskog fa'kulteta u Zadru Sveucilista u Splitu

PREDGOVOR 5
UVOD 9
I. KOMPLEKSNI PRISTUP POVIJESNOJ SREDINI 15
1. Od zastite probranih spornenika k integralnom cuvanju
kulturnih vrednota . 17
2. Od zastite pojedinacne povijesne graaevine k ocuvanju
cjelovitih naselja, gradova i sirih prostora . 22
3. Od europskih iskustava do zastite g'raditeljskog nasljeaa
kao univerzalnog i svjetskog procesa . 30
4. Od uskog konzervatorskog k slozenorn socio-ekonom-
skorn i urbanoloskorn pr,istupu . 32
II. PROTAGONISTI I NOSIOCI AKTlVNOG PRISTUPA GRADI-
TELJSKOM NASLJEf)U . 39
1. Organizacija zastite i uredenja gradite/jskog nas/jeda 40
Strucne sluzbe i organizacije 43
Drustveno-politicke zajednice 48
Sudjelovanje stanovnistva . 49
2. Odgoj i obrazovanje 53
Odgoj sirih slojeva stanovnistva 53
Odgoji obrazovanje u osnovnirn i srednjim skolarna 54
Odgoji obrazovanje na visokoskolskoj razini 54
Specijalistioko obrazovanje . 54
III. POSTUPAK ZASTITE I URE8ENJA GRADITELJSKOG NA-
SLJE8A 57
1. Popisno-registracijska obrada 58
Zastitni popis (inventar) graditeljskog nasljeaa 59
Valorizacija preventivne zaStite 65
Kategorizacija graditeljskog nasljeda 66
Rezirni preventivne zastite . 67
Proglasavanje zastite 68
Registracija graditeljskog nasljeaa 68
2. Ana/iticka i p/ansko-projektna obrada 68
Analize'i dokumentacija postojeceg stanja 68
Istrazivanje i obrada prvobitnog stanja i razvitka 83
Proucavanje uzroka degradacije 87
Znanstvena valorizacijai drustvena verifikacija 88
Odobreno suf,inanciranje rjesenjern Sveucilista u Splitu br. Planovi i projekti 90
013-164/1-84od 15. V 1984. 3. /zvedba, odrzavanje i inspekcija . 91
IV. GRADITELJSKO NASLJEDE U PROSTORNOM UREDENJU 97 PREDGOVOR
1. Razvojni planovi 99
Makroregionalni planovi 99
Regionalni planovi . 104
Opcinski planovi 105
Generalni urbanistioki planovi 107
2. Provedbeni planovi i urbanistieki projekti 110
V. METODE AKTIVNOG PRISTUPA GRADlTELJSKOM NASLJE-
DU 121
1. Konzervacija, odrzavanje, konsolidacija - zastitni do-
daci 123
2. Adaptacija i revitalizacija 128
Druga knjiga dr. romislava Marasovica 0 problemlma zastite
3. Rekompozicija (anastiloza) 134
graditeljskog nasljeaa koja je pred nama, usmjerila se prema ana-
4. Restauracija 139
liziranju srzi, praktienih postupaka, metoda i protagonista aktivne
5. Rekonstmkcija . 146
zastite, termina koji sve vise oznaeava najsuvremeniji pristup kul-
6. Interpolacija i dopune u povijesnim sredinama . 154
tumom nasljeau u prostoru. Ova se knjiga nastavlja na prvu knjigu
7. Dislokacija . 156
is tog autora "Zastita graditeljskog nasljeaa - povijesni pregled s
8. Replika i muzeji na otvorenom . 161
izborom tekstova i dokumenata,(, koja je analizirajuCi povijesnl pre-
9. Nova izgradnja s pov,ijesnim reminiscencijama 166
gled i teoretske postavke oeuvanja graditeljskog nasljeaa dala pri-
VI. BIBLIOGRAFIJA - INDEKSI 171 mjerenu osnovu za produbljivanje materije u ovom, za suvremenu
VII. SUMMARY 185 zastitu kljuenom razdobJju. ana predstavlja razradu pojma aktivnog
pristupa graditeljskom nasljeau s teorijskog i praktlenog aspekta.
Autor sustavno iznosi pretpostavke i uvjete koji su doveli do pojave
aktivne zastite, odreauje razlike u odnosu na ranije faze, analizira
njezine protagoniste u toj akciji sireci krug onih koji se bave
zastitom i naglasavajuCi posebnu ulogu odgoja i obrazovanja u tom
procesu, objasnjava postupak i istiee polozaj i naein zastite u pro-
cesima prostomog planiranja i ureaenja, da bi na kraju predoCio
metode koje se prlmjenjuju aktivnim pristupom nasljeau, istieuci
razlike u odnosu na raniju primjenu nekih od metoda.
U knjizi je niz primjera kojima se ilustriraju teorijske postavke
i objasnjavaju postupci i metode. Autor se trudio da uspostavi rav-
notezu izmeau primjera iz svjetske prakse i onih u nas, nastojeCi
ilustrirati proces aktivnog oeuvanja graditeljskog nasljeaa dostignu-
cima s podrueja eitave Jugoslavije. Nije mogao odoliti iskusenju,
sto je i razumljivo, da veliki dio primjera uzme iz prakse vlastite
sredine: Urbanistiekog zavoda Dalmacije, Splita i njegove okolice.
Kako je aktivna zastita razdoblje l proces koji jOs traje i koji
iz dana u dan dobiva sve zaokruzeniju fizionomiju, to je autor uspje- I;
II
sno predoeio dimenziju aktivnog pristupa dan as, naglasavajuci vise
stanje u nas negoli u svijetu. Ne ulazecl suvise u polemiku sa shva-
canjima koja nisu sukladna s njegovim, iako ne moze a da ne dime
u "konzervatorstvo,( u klasienom smislu te rijeCi ne dajuCi mu ve-
like sanse za dug zivot, Marasovic se opredjeljuje za sirinu fronte
onih koji se u skladu s principima aktivnog pristupa bore za oeuva-
nje nepokretnog kultumog nasljeaa. U tom smislu preferira podrust-
vljavanje procesa 2astite u nas, uzimajuci kao osnovu drustvenu va-
lorizaciju spomeniekih vrijednosti putem proglasavanja kultumih do-
bara od strane drustveno-politiekih zajednica, eime ide ispred prak-
se vecine nasih republika i pokrajina, anticipirajuci oeekivani razvi-
tak procesa.
 Aktivni pristup graditelj.skom nasljetlu u teoriji i praksi se kod
nas i u svijetu uglavnom distancira od zastite pokretne kulturne
bastine, koja se ostavlja muzejima, pa time ni teorijski nije ueinjen
pomak prema svojevrsnom integriranju ovih oblika zastite. U muzeo-
loskoj teoriji i praksi pomak prema ekomuzejima znaei ozbiljno pru-
zenu ruku prema integraeiji. Teorijska je sansa pred nama.
Ova je knjiga informativno i teorljsko stivo, udzbenik i prirue-
nik. Sluziti ee svima koje zanima aktualna misao i praktieni refleksi
suvremenog pristupa graditeljskom nasljetlu. Iz nje ee generaeije
studenata stjeeat; osnovna znanja, a oni koji dje/uju u praksi zastite
kulturnog nasljetla moei ee usporedno s vlastitim djelovanjem kon-
zultirati definirane e/emente proeesa aktivne zastite u eijem konsti-
tuiranju sudjeluju. U tom kontekstu ova je knjiga dobitak za zastitu
kulturnog nasljetla i njezino bolje razumijevanje i napredak u eita-
voj zemlji.
Zagreb, ozujak 1984.
Prof. dr /vo Maroevie
predsjednik Predsjednistva Saveza
drustava konzervatoi"a Jugoslavije
Poslije prve knjige 0 zastiti graditeljskog nasljetla, koja sadrzl
povijesni pregled s izborom tekstova i dokumenata, ova druga
knjiga podrobnije obratluje aktivni pristup oeuvanju i uretlenju
graditeljskog nasljetla. Kao i povijesni pregled, i ova je knjiga
prvenstveno proizisla iz predavanja na Postdiplomskom studiju
graditeljskog nasljetla i namijenjena je u prvom redu polaznicima
tog studija, koji u Splitu organizira zagrebaeki Arhitektonski fa-
kultet u sl)radnji s Filozofskim fakultetom u Zadru. Gratia koja se
ovdje objavljuje dio je gradiva sto se predaje u okviru kolegija
»Povijest i teorija zastite graditeljskog nasljetla a , ali isto tako za-
hvaea i gradivo drugih kolegija kao sto su, na primjer, postupak za-
stite iii graditeljsko nasljetle s aspekta prostornog i urbanistiekog
planiranja i arhitektonskog projektiranja.
Ova gratia, kao sto je bio slueaj i s povijesnim pregledom,
takotler ee moGi posluziti i redovitoj (dodiplomskoj) nastavi zastite
spomenika na arhitektonskim, filozofskim i tehn%skim faku/tetima
s obzirom na to da obratluje suvremene pog/ede i iskustva u oeu-
vanju i uretlenju graditeljskog nas/jetla, kao i svima drugima koji
su zainteresirani za probleme zastite ku/turnih dobara i putove
njihova rjesavanja.
Aktivni prist up gradite/jskom nas/jetlu prikazuje se kroz karak-
teristiene primjere iz svjetske i jugoslavenske teorije I prakse, pa
je, stoga, vise nego sam povijesni pregled, popraeen brojnim ifu-
straeijama, koje su potrebne da bi se potpunije shvatio suvremeni
odnos prema gradite/jskom nasljetlu, prihvaeen u mnogim zemlja-
ma, ukljueujuei i Jugoslaviju. Zbog ogranicenog opsega knjige pri-
mjeri su svedeni na najnuzniji izbor, u koji bi se jednako mogla
na/aziti i mnoga druga iskustva iz svjetske i jugoslavenske prakse.
Veei broj primjera iz Dalmacije i osobito iz Splita u odnosu na druge
gradove i podrucja uvrsten je isk/jucivo zato sto su podacl 0 njima
bili u ovom slucaju dost'Upniji. To su podaci iz dugogodisnje prakse
radne ekipe zastite i uretlenja povijesne jezgre Splita, kojoj sam
dugo pripadao i cijim brojnifm suradnieima izrazavam svoju za-
hvalnost.
BuduCi da je i citava gratia samo sazeti pregled oeuvanja .j
suvremenog vrednovanja graditeljskog nasljetla, to se putem opsez-
nije bibliografije upueuje Citatelja na druge radove, koji sire za-
hvaeaju pojedine aspekte ove problematike, iii pak dublje zadiru
u pojedine iznesene primjere i iskustva.
/ za realizaeiju ove knjige takotler sam zahvalan u prvom redu
istim izdavaeima, koji su osigura/i sredstva za prvu knjlgu: Sveuei-
listu u Spfitu, Drustvu konzervatora Hrvatske i Arhitektonskom fa-
Iw/tetu iz Zagreba, te Ivi Maroevieu, koji je za ovo izdanje napisao
predgovor dok je jos bro na duznosti predsjednika Saveza drustava
konzervatora Jugos/avije. Istaknuti jugoslavenski eksperti na pod-
rucju urbanizma i zastite graditeljskog nas/jetla: Bruno Milie, Iva
Babic, Vladimir Cavie, Branislav Krstie, Jovan Sekulie, Marljan Ko-
laric, Jovan Neskovie i Husref Redzie (koji je na zalost preminuo
jOs dok je knjiga bila u pripremi) mnogo su mi pomogfi svojim koris-
nim sugestijama. Zahvalan sam takotler svim autorima fotografija
(osobito Z. Buljevieu), Kazimiru Hrasti na Iikovnim rjesenjima i Si-
nisi Tomasevieu na prijevodu sazetka na engleskom.
T.M.

Konak kneginje Ljubice u Beo-
gradu poslije zavrsenlh radova
na zastiti i revitalizaciji
, T.· Marasovic: Zastlta gradlteljskog
nasljeda, povljesnl pregled s Izborom
tekstova i ' dokumenata, Zagreb-Split,
1983. . damdesetih godina gotovo posvuda u Euro.pi i drugim kontinenti-
2 A. Horvat: I<onzervatorskl rad kod
Hrvata, Zagreb, 1944, str. 77-98.
UVOD
U povijesnom pregledu zastite graditeljskog nasljeea ukratko
je prikazano i posljednje, suvremeno razdohlje, koje je nazvano
naktivnom zastitom«.' To se razdoblje uglavnom odnosi na poslije-
ratni razvitak konzervatorske misli i prakse, s tim sto su nova
shvaeanja u ocuvanju i suvremenom ureeenju kultumih dobara
negdje brze a ,riegdje sporije krocila svoj put, 'ovisno 0 utjecaju
ranije konzervatorske tradicije, opeim drustvenim uvjetima i po-
. sebno konstelaciji onih snaga, strucnih institucija i drustvenih
zajednica, koje su bile u stanju poticati i voditi politiku aktivne
zastite.
Razdoblje aktivne zastite neposredno se nadovezuje na pret-
hodno .razdoblje tzv. nbioloske« zastite, koje u evropskim zemlja-
ma pocinje krajem XIX. st. i traje sve do sredine XX . st. ,kad po-
stepeno ustupa mjesto suvremenim shvaeanjima. Terminom nbio-
laske« zastite u nasem je vremenu i u nasoj strucnoj literaturF
nazvan taj prethodni pe·riod zata da hi se naglasile osnovne po-
stavke prijasnjeg konzervatorskog stava, koji je - za razliku od
ranijih razdoblja - uveo kao polaznu osnovu znanstveni pristup,
na temelju kOjeg se sagledavaju vrijednosti svih povijesnih slo-
jeva pOjedinog kulturnog dobra i zastieuje njegov cjelokupni nbio- '
loski rast«, ugrozen 'r anijim purifikacijama i isticanjem samo prvo- ,
bitnog sloja. Iz takvog, u biti. pozitilmog 0 u vrijeme njegova na-
stanka dragocjenog) stava postepeno se bilo razvilo ekstremno
glediste, po kojem se gotovo uopee nije do.pustala hilo kakva
restauratorska djelatnost nego se zastitna aktivnost svodila uglav-
nom iskljucivo na konzervaciju,
Takav staY rezultirao je manjom iii veeom pasivnoscu konzer-
vatorske sluzbe, 'koja je, preuzimajuei ulogu iskljucivog autoriteta
kad je rijec 0 kulturnim dobl'ima, svoje djelovanje najveeim di!je-
10m svela na administrativnu ulaguizdavanja odobrenja iii zabrana.
Uz neosporne uspjehe konzervatorske sluzbe, takav pasivni odnos
imao je i mnogih negativnih posljedica bilo kod 'odobrenja, koja
su izdavana bez prethodnih studija, bilo kod zabrana, ,kojima su
katkad sprijecenei one intervencije neopi1odno potrebne. za egzi-
stenciju .kulturnih dobara.
Nasuprot tom stavui ' takvoj praksi, od sredine ovog stoljeea i
u pojedinim povijesnim sredistima Europe, a od sezdesetih Ii se-
ma javlja se nova zaStitna doktl-ina aktivnog pristupa ocuvanju
9
 graditeljskog nasljeda. Zovemo je tako da bismo time naznacili
,osnovnu osobinu novog odnosa prema graditeljskom nasljedu, a
to je aktivna uloga ne sa-mo tradicionalne sluzbe zastite nego i
svi'h drugih subjekata u zastiti. Istodobno tim se nazivom ozna-
cava i aktiviranje samog graditeljskog nasljeda u suvremenom
zivotu. Taj termin javlja se u strucnjo Iiteraturi', ali i zakljuccima
medunarodllih strucnih savjetovanja, kOja su bila posveeena za-
stitii ,rehabilitaciji gradite,ljskog nasljeda. Tako se prmkom medu-
narodnog simpozija u organizacijli Emopskog savjeta, odrzanog u
Haagu g. 1967, taj atribut nalazi u samom nazivu savjetovanja
»Aktivno odrzavanje spomenika, skupina i podrueja gradevina po-
vijesnog iii umjetniekog interesa u okviru regiona/nog p/aniranja« .'
Takoder se javlja i u jugoslavenskim dokumentima kao sto su ohrid-
ski zakljucci Stalne konferencije gradova Jugoslavije iz g. 1967. u
kojima medu tQstaHm stoji: »Zbog toga je nuzno da se u urbani-
stiekoj praksi, u vecoj mjeri nego do sada, primjenjuju principi
aktivne zastite, koji ce se sprovoditi na taj naCin sto ce se poje-
dini objekti i/i povrsine ne samo konzervirati nego i vezati uz novu
odgovarajucu sadrzinu, pri eemu ce se historijska podrueja uk-
/juCivati u aktivnu gradsku cjelinu«.' Jedan od novijih meduna-
rodnih doikumenata - "Prepor,Lika 0 zastiti historijskih podrucja
;i njihovoj suvremenoj ulozi« (Nairobi, 1976.) - takoder govori 0
aktivnom ocuvanju: »Historijska podrueja i njihov oko/ni ambijent
treba aktivno zastiCivati od stete svake vrste, posebno one koja
proiz/azi iz neprik/adnog koristenja, nepotrebnih dodataka i krivo
usmjerenih iii grubih promjena koje nisu u sk/adu s autentienoscu
historijskih podrueja, te od stete koja proiz/azi iz bilo kojeg oblika
zagadenja«.'
Imajuei sve to u vidu, prilikom periodizacije g'raditeljskog
nasljeda upotrebljen je za poslijeratni period suvremene teorije
i prakse naziv »aktivna zastita«, jer istice bit danasnjih pogleda na
zastitnu djelatnost, pogotovu aka je rijec 0 ocuvanju i suvreme-
nom uredenju graditeljskog nasljeda.
Ako se za suvremeni pristup graditeljskom nasljedu prihvati
termin »aktivna zastita«, anda je nuzno pod pojmom »zastita« obu-
hvatiti ne samo konzervatorske ,intervencije, vee integralni proces
vrednovanJa i uredenja kulturne bastine.
U povijesnom pregledu aktivna zastita ukratko je pri'kazana
i$lkljucivo u kontekstu razvitka konzerv·a torske misli od prvih po-
java zastite do dana~. Ovdje se pruza prHika da se temeljitije obradi
danasnja teorijai praksa 'i to ne vise kronoloskim redoslijedom,
kako je to tame prikaz'ano, neg'O s aspekta osnovnih nacela, me-
toda, organizacije i postupaka koji suvremeni odnos bitno razlilkuju
od prethodnih razdoblja. . arheologe i arhitekte, kao dosadasnje gotovo jedine protagoniste,
Osnovne promjene kOje su u razvo}u k,onzervat.orske misl,i i
prakse uslijedile poslije drugog svjetskog rata mogle bi se ukratko
pri.kazati kroz slijedeea osnovna obiljezja aktivne zastite.
1. Poslijeratno 'razdoblje, a posebno posljednja dva desetljeea,
donose kao bitnu promjenu znatno kompleksniji pristup graditelj-
skom naslijedu nego sto su to 'imala sva prethodna razdoblJa . Ta
k'Ompleksno's t dolazi do izrazaja u ce1ti'ri osnovna rpravca:
a) pros.irenjem interesa od »probranih u »spomenikau do gra-
devina skromnijeg estetskog .j(j povijesno.g znacaja u smislu zah-
tjeva integralnom pristupu bastini;
10
b) evolucija svijesti 0 vrijednosti cjeline od pojedinacnog »spo-
menika« k povijesnoj sredini (naselju, gradskoj cetvrti, gradskoj
jezgri, grada u cjelini, pejzazu, regijoi), sto sada dolazi do izrazaJa
kako u zastitnoj praksi, tako i u pravnim aktima a najvise u obradi
qraditeljskog nasljeaa u prostornom plan'il"anJu;
c) teritorijalno si'n~n:je svijesti 0 potrebi zastite graditeljskih 'i
kulturnih dobara (sto je ranije bilo pretezno ograniceno na Europu)
na sve kontinente i gotovo sve zemlje - clanice u veHkoj svjet·
skoj zajednici Or,ganizacije ujedinjenih naroda;
d) evoluciJa u shvaeanju problematike graditeljskog nasljeda,
kOja se vise ne svodi iskljucivo na povi'j esno-umjetnicke aspekte
stal1ih 'gradevina irjesavanje tehnickih problema za ocuvanje 'i
odrzavanje same tih vrijednosti, nego zalazi i u mn'Ogo slozenije
socio-ekonomske, higijensko-komunalne, urbane i ekoloske proble-
me. To se u prvom ·redu odnosi ,na teske stambene uvjete zivota
stanovnika ()ovijesnih naseljai sta'rih gradskih jezgri, probleme
trosne ,i nedovoljone infrastrukture, promjene socijalne ravnoteze
u veeini slucajeva degradaciljom drustvenih sl'Ojeva, (ali ponegdje
i umjetnim stvaranjem »visih" slojeva), ekonomskom degradicijom
povijesnih zona, na slozene probleme funkcije povijesnih jezgri,
na nepr,imjerena prometna rjesenja, pogresne lokacije industrije
u povijesnim s'redinama, ona teskoee koje za graditel1jsko nasljeae
pr,oizlaze iz neplanske urbanizacije, na slozena pitanja turi2!ma
u povijesnimambijentimai na druge ,probleme svojstvene ,nasem
vremenu izrazito dinamicnog drustvenog, e,konomskog i tehnickog
razvitka.
2. Te su se promjene u shvaeanju biti graditeljskog nasljeaa
morale odraz'i ti i na organizaciju djelatnosti oeuvanja kulturnih do·
bara,odnosno na pros'iorenje nosilaca i sudionika u toj djelatnosti.
Za razliku od prethodnih razd'Obl1ja, kad su se ocuvanjem kulturnih
dobara bavile samo "konzervatorske" institucije, sada se krug su-
dioni,ka siri kako u pogledu strucnih sluzbi, takoi u pogledu jaceg
angazkanja drustvene zajednice.
Od strucnih sluzbi sada se kao nosioci zaStite, uz tradicio-
nalnu konzervatorsku sluzbu kOja s aktivnim pristupom i gubitkom
prerogativa »konzervatorske vlasti" ne gubi svoju primarnu ulogu,
prvenstveno javljaju urbanisticke institucije s obzirom na to da se
najefi.kasnije oDuva.nje Ikulturnih dobara provodi kroz prostorne i
urbanisticke planove i projekte. U tom radu sudje,luJu i druge znan-
stvene i strucne organizacije, kao sto su sveucilisni zavodi Ii ka-
tedre, zavodi za izgradnju, komunalne 'i druge sluzbe. Sirenjem su-
dioni,ka rad na ocuvanJu graditeljskog nasljeda postaje lizrazita
multidisciplinarna djelatnost, u kojoj uz povijesnicare umjetnosti,
, T. Marasovic: Aktivna zastita ire·
vitallzacija graditeljskog nasljeda , Urbs, sudjeluju i struon1aci mnogih drugih profila: gradevni inzenjeri,
1957. tehnoloz·i, geodeti, ekonomisti, sociolozi, pravnici, znanstvenici iz
, Conservation active des sites , mo
razlie:itih podrucja prirodoslovnih znanosti i drugi strucnjaci. Oni
numents et ensembles d'interet hlstori·
que ou artistique dans Ie cadre de
sada irnaju moguenost organiz'iranog djel'Ovanja bi,lo u vlastitim
I'amenage ent du territorie, (Confron·
tatlon C) , Haag, 1967. zemljama, bilo kroz meaunarodnu koordinaciju. U nacionalnim okvi-
3 T. Marasovic: o. c. str. 137.
, Recommendation concerning the sa· rima oni sU,osim u znanstvenim :i strucnimokvirima, povezani uz
feguarding and contemporary role of
historic areas, Nairobi, 1976, objavljeno strucna udruzenjakao sto su drustva konzervatora , drustva urba-
u publikaciji Njemacke komlslje za nista, drustva arheologa. Meaunarodnu koordinaciju tih djelatnosti
UNESCO: Protection and Cultural Ani-
mation of Monuments, Sites and HI- obavljaju danas vrlo znacajne meauriarodne organizacije kao sto
storic Towns of Europe, Bon , 1980, str.
389 (u hrvatskom prijevodu K. Tulic u su ICOMOS, 'ICCROM, meaunarodna udruzenja urbanista, arhite-
knjizi T. Marasovica o.c. str. 152, sta- kata, arheologa i drugih strucnih ti1jela.
vak 4).
11
 JDS znacaJmJe promjene, meautim, nastajuizravnim ukljuci-
vanjem drustveno-politic.kih zajednica u djelatnost oouvanja kultur-
nih dobara, prvenstveno ,krDz angaziranje lokalnih vlasti kOje u
mnogim sredinama postaju ne samo pokretaei, nego i stvarni odlu-
eiDci 0 zast:itnoj djelatnosti, preuZ'imajuci uz ovlastenja takoaer i
odgovornost za sudbinu kulturnihdobara vlastitoga grada iii sireg
podrucja (ako se radi '0 simj drustveno-politickoj zajednici) .
Angaziranje grada,odnosno op6ine na zastiti nasljeaa ne bi
se moglo efikasno ostvariti bez podrske graaanske baze, bez jace
participacije stanovnika grada Hi naselja, koji sada sve vise sudje-
luju u odlucivanju 0 kultuf"1nom nasljeau.
S time je neposredno u vezi i edukaoija kao jedan od oSl1ovnih
zahtjeva suvremenog ocuvanja kultumih dobara. U uVjetima aktiv-
ne zastite potrebno je da edukcija zahvati sve razine od sireg od-
goja graaana putem popularizacije graditeljskog nasljeaa i akcija
na njegovom Dcuvanju do cjelDkupnog sistema skolskog obrazo-
vanja od Dsnovnih Ii srednjih skala dD programa fakultetske nasta-
ve, te speciJalistickog ,i postdiplomskog ob razovanja.
3. Suvretneni pristup ·donos·i i bitne promjene i u postupku
oGuvanja graditeljskogi kulturnog nasljeaa, uvodeci sasvim novu
metodologiju, primjerenu razvitku suvremene znanosti opcenito ·i
posebno onih podrucja ,i disciplina kOje su usko vezane uz zastitu,
kao sto su: urbanizam, arhitektura, graaevinarstvo, historiografija i
teor·ija likovnih umjetnosti, arheologija i dr. Taj metodol·oski po-
stupak zasniva se na postepenoj primjeni Ddreaenih akcija. To su:
Evidencija i inventarizacijakao osnova dobivanja prvih informa-
cija '0 graditeljskom naslljeau odreaenog podrucja.
Registracija Ikao pravni postupa'k zastite.
Dokumentacija postojeceg stanja kao bitna analiza prije izrade pla-
na i projekta,koja ukljucuje tehnicke dokumente, meau Ikojima je
arhitektonski snimak od primarne vaznosti, te znanstveno-strucnu
obradu s aspekta tehnickih, povijesnih i drustveno-ekonomskih zna-
nosti.
Studtj razvitka povijesne cje/ine i'Ii gradevine neposredni je pred-
uvjet valorizacije, a cesto puta otkrivai uzroke degradacije gradi-
teljskog nasljeda.
Va/orizacija Ikao strucna 'i drustvena oCjena vrijednosti graditeljsk.og
nasljeaa.
P/anovi i projekti kao J konacna zamisao zastite 'i ureaenja.
/zvedba kao zavrsna fazi u tehnickom postupku ocuvanjai ureaenja
povijesnih obj8lkata i cjelina.
Odrzavanje i inspekcija Ikao preduvjet trajnoj zastiti povijesnih
podrucja.
4. Osnovno obiljezje aktivnom ocuvanju graditeljskog nasljeaa
upravoi daje prov.oaenje zastite kroz p/anove i projekte prostornog
uredenja odnosno kroz izgradnju gradova i nase/ja. U poslijeratnom
razdoblju zahvacen je u mnogim zemljama citav niz povijesnih gra-
dova 'i naselja u urbanistiokim planovima i prDjektima kojima su
odreaeni i nacini n1ihove zastite. Takvu praksu pratili su i brojni
dokumenti nacionaln'ih i meaunarodnih strucnih skupova u kojima
se iZl'licito trazi ocuvanje nasljeaa kroz regionalno i urbanisticko
planiranje i urbanisticko projektiranje. Kako je pmstorno planiranje
u jedinstvenom sustavu drustvenog i ekol1omskog planiranja, to
zastita i ureaenje kulturne bastine postaje dio istoga sustava.
12
, Veoma temeljltlm I sa'svim novim
prlstupom ekonomsku problematlku gra-
diteljskog nasljeaa obraauje ,H. $oslc:
Ekonomija spomenicke bastine (studija
u rukoplsu).
Ta iskustva mozemo danas pratiti na svim razinama prostornih
urbanistickih planovai to:
a) u razvojniin planovima, pocevsi od meaunarodnih planskih
akcija, preko zemaljskih planova, do narocito brojnih regionalnih
planova, opcinskih planova i generalnih urbanistickih planova, koji -
ma se odreauju smjernice zastite graditeljskog ,nasljeaa u dugo-
rocnim planskim projekcijama;
b) u provedbenim planovima, ko~i se donose na srednjorocna
i kratkorocna razdoblja, kojima se izravno rjesavaju problemi zasti-
tei ureaenja graditeljs,kog nasljeaa u srednjorocnim razdoblj:ima i
prije neposredne real;izacije .
5. Suvremeni pristup graditeljskom nasljeau dopusta razliCite
' metode intervencija koje se odabiru prema karakteru povijesne
sredine iii graaev.ine i mogucnostima primjerene prezentacije. One
pokazuju razHcite stupnjeve zahvata kao 510 su:
konzervacijai konsolidacija koJima se zasticuje cjelina iii graae-
vina na osnovizatecenog stanja;
adaptacija i revita/izacija kojima se cjeline iii graaevine preureauju
za nove namjene iii se ozNljavaju prvobitne namjene;
anasti/oza kojom serekomponiraju poruseni izvorni dijelovi (uglav-
nom na arheoloskim podrucjima i objektima);
restauracija kojom seu vecoj ;jIj manjoj mjeri ohnavljaju dijelovi
graaevina iii cjelina;
rekonstrukcija Ikojom se ponovno izgraauju poruseni povijesni objek-
ti Hi cjeline na osnovi egzaktnog reproduciranja prvobitnog stanja
iii pak novim oblicima, usklaaenim s povijesnim ambijentom;
interpo/acija kojom se unosi nova 'graaevina u povijesno tkivo;
dis/okacija kojom se izvorni povijesni objektiili cjeline premje-
staju radi zastite na novo m1esto;
replika kojom se izgraauju na novom mjestu gradevine Hi cjeline
po uzoru na izvorna ostvarenja;
nova ambijenta/na izgradnja kOja, primjenjujuci stanovite povijesne
reminiscencije, zadrzava u odreaenoj sredini tradicionalni karakter
graditeljstva.
Opsirnija obrada svih navedenih kamkteristika aktivne zastite,
uz iznosenje odabranih pl"imjera iz svjetskei jugoslavenske prakse,
predstavlja sadrzaj ove knjige.
Tom obradom, meautim, nece se moci zahvatiti svi aspekti
suvremenog pristupa povijesnoj sredini negosamo onikoje je u
ovom momentu bilo moguce obraditi. Sasvim je, dakle, jasno da
suizvan ovih razmatranja .ostala neka itekako znacajna podrucja
kao sto su drustveno-ekonomski iH pravni aspekti. Posebno se to
odnosi ,na ekonomsku pl'Oblematiku povijesnih sredina ,koja zadire
u bit aktivne zastite, ali je jOs , uvijek nedovoljnQ obraaena. Za
obradu ,tog sadrzaja prvenstveno su pozvani ekonomisti da svoJim
istrazivanjem ,i ekonomskoni dionicom u izradi prostornih i urbani-
stickih planova pridonesu uspjehu multidisciplinarne akcije na ko-
joj se i temelji a;ktivna zastita :'
13
~ Prizemna dvorana Diokleciianove
palace u Splitu posliie istrazi-
vania i ureaenia

L KOMPLEKSNI PRI'STUP POVIJESNOJ SRED'IN'I

1
.I
.... Jugolstocna kula Dioklecijanove
palace u Splitu poslije obnove i
ureaenja

Poslijeratni Irazvitak z·a stite graditeljskog nasljeda donio je u

teoriji i praksi bitne promjene u odnosu na sva ranija razdoblja,
kOje se oU prvom redu ogledaju u znatno sirem i kompleksnijem
pr.istupu !kultum·im, a posebno graditeljskim vrednotama. Te pro-
mjene dolaze do lizrazaJa u eetiri osnovna pravca:
- od priznatih Hi »probranih spomenirka kulture« do grade-
vina manjih povijesnih iii estetsrkih vrednota, koje ,ipak u poY-ijes-
noj stratifikaoijli nasljeda, g·rada iii sireg prostora imaju svoju kul-
turnu, znanstvenu iIi ambijentalnu v)'lijednost;
- od pojedinaone gradevine k sl{)zenij{)j povijesnoj sredini
(ambijentu, naselJu, gradu, regiji i povijesnom pejzazu);
- od zastite i~ultumih dobara, usredotoeene na tradicionalno
priznate zemlje bogatog nasljeda pretezno samo u Europi, do siro-
ke akcije na svim kontinentima, ukljueujuei uglavnom sve zemlje
- elanice Ujedinjenih naroda, nameito u okviru sirokog kulturnog
pmgrama UNESCO-a i njeigov.ih agencija;
- od jednostranog interesa za kulturno-umjetnieke vrijednosti
.preko vrednovanja IPOII/ije!sno-tehnickih dosUgnuca prema slozeni-
jem pristulPu rje·savanja drustveniih, ekonomskih, e'kolos'l<'ih i drugih
problema, sl/ojstvenih povijesno1 okolini.

1. 00 ZAsTITE PROBRANIH "SPOMENIKA« DO INTEGRALNOG

OcUVANJA KULTURNIH VREONOTA

Osnove za promjenu u vrednovanju kultumih dobara u korist

svih povijesnih sl{)jeva na nekoj povijesnoj gradevini nastale su
vee u prethodnom razdoblju (koncem pmslog stoljeea) kad su,
zahvaljujuei u prvom redu HiegloY-oj teoriji 0 umjetniokom htijenJu
'U o~viru teorije oUmjetnosti', te Boitovim analognim stavovima 0
vrijednostima »Ijepote« U ·odn{)su na nstamst«, udareni temelji
valorizacije svih povijesnih epoha:
U Irazdoblju "aktivne zastite« valorizaci'ja sv.ih povijesnih slo-
jeva rprosiruje se od oeuvanja vrijednosti razlieitih razdoblja u
okviru jednog objekta iIi cjeline na vrednovanje . razlieit·ih obje-
u okviru sire gradske seoske li'li pejzazne cjeHne. Nagovjestaj ta-
, A. Riegl: Der moderne Denkmal- kvog stavu nalazimo vee u teoretskimradovima Giovannonija lz
kultur. Wien. 1903. - Spiitromisehe
Kunstindustrle. g. 1931.3 u rkojima taj istaknuti predstavni1k talijanske konzerva-
2 C. Bolto: Questlonl prattiei dl bel-
Ie artl. Milano. 1893. - , Ordlne del torske skoleiz "bioloske« faze zastite dize svoj glas u prilog
glorno sui restauro. Convegno' riazlo- tzv. minorne arhitekture, koja cesto puta moze imati veci znacaj
nale degll , Ingenleri ed arehltettl Italla-
nl. Roms. 1883. ' . nego poznati povijesni spomenici. Takav stal/ ugraden je u jednom
,3 G'. , Giovannoni: Veeehl,e cltta ed
edllizla , ,'nuova. ' Torino , 193L ,- medunarodnom dokumentu g. 1964. u Venecijanskoj povelji, kOja

17
je do danas osta;la doktrinama osnova za zastitu kulturnih dobara.
U njoj se vee u definiciji historijskog spomenika navodi da taj po-
jam »obuhvaea ne samo velika umjetnicka ostvarenja. vee i skrom-
na djela koja su vremenom stekla kulturni znacaj.'
Desetak godina kasnije taj je zahtjev nasao sv{)je mjesto u
Amsterdamskoj deklarac'ij'i. iz 1975. koJa predstavlja najpotpuniju
platf{)rmu tzv. "'integralne zastite« z·a europs,ke zemlje. U tom se
dokumentu doslovno tl'azi: »Zastita ovih arhitektonskih cjelina moze
se svrstati samo u najsirem smislu globalnog razvoja tako da njo-
me budu obuhvaeeni svi objekti od kulturnog znacenja. od najveeih
do najskromnijih - ne zaboravljajuel ni one iz suvremene epohe
- zajedno sa njihovom okolinom. Ovakva globalna zastita dopunit
ee pojedinacnu zastitu izoliranih spomenika i objekata«2.
Takvi su se pogledi ()dra~ni. narooito posljednJih desetljeea.
na vrednovanje graditeljstva novijih epoha. tj. XIX.i XX. st .• uklju-
cujuei pr·itom i zastitu ne samo »reprezentativnih« objekata neg{)
i,ntegralno Guvanje kultul"nog nasljeaa.kao 's to to pokazuju Berlin-
sko savjetovanje g. 1976" zastita secesijskog kvarta arhitelkta Gina
Cop pede u Rimu' i hrojni drugi primjeri.
Takvi teorijs,ki stavovi nasH su posljednJih dvadestak godina
primjenu u mnog.im zemljama koje su poduzimale slozene akcije
na zastitii ureaenju yraditeljskog nasljeaa. ne samo primatih
»monumentalnih« graaevina. nego i objekata skromnije povijesne
arhitekture. koi'i imaju pretezno ambijentalnu vrijednost. Glitav niz
primjera mogao bi pokaz'ati takav odnos. a meau njima su Ii cetjrr,l
grada • .koja se cine zanimljivim upravo po vrednovanju ambijenata
t::sz
rkoJi su minule epohe veomalako bile spremne zrtvovati. To su:
stambene zgrade Tor di Nona :u Hi"\u. stambene jedinice u pov,ijes-
noj jezgri B{)logne.zastitaatenske cetvrti Plaka i obnovai r ehabi.-
Iitacija Gastowna u Vancouveru (Kanada). Svi ti primjeri zasluzHi
bi da ih se ra~motri i s drugih aspe:kata aktivne zastite kao sto su
politika i organizac·ija rrehabilitacije zapustenih zona. participacija
graaana i drugi tehnicki aspekti ·revitalizacije, a ovdje se navode
samo zato da bi se pokazalo koliko su stavovi zastite evolu:irraJ;i
od ·interesa za sarno probl'ane spomenirke do p{)zorn{)sti kOja se
pridaje objektima svih stilskiihi povijesnih epoha, ukljucujuei i
zgrade samo ambijentalnih vrijednosti.
18
'.
Projekti revitalizaeije bloka u ce·
tvnl Tor di Nona u Rlmu
'Venecljanska povelja. deflnlclje,
/;1. 1, usp. T. Marasovl6, o.c. , str.
134.
2 Amsterdamska deklaraclja, uvodnl
dlo (T. MarasovI6, o.c., str. 146).
3 Savjetovanje a zastitI I rehabillta·
cI]I gradltaljskog nasljada, odrieno u
Barllnu g. 1976. u organlzecljl Evropskog
Savjeta.
• Gino Coppede ed II suo tempo.
Rome, 1981.
Zgrade skromnlh ambijentalnlh
vrijednostl u rimskoj cetvrtl Tor
di Nona. predvidene za rusenje
u provedbenom planu lz g. 1933
Zgrade u rimskoj cetvrti Tor di
Nona prije obnove
' B. Rossl·Dorla, I. Brock: Case
study: Rome - Tor dI Nona. Protection
and cultural anImatIon of Monuments.
Sites and HIstoric towns In Europe,
German CommIssion for Unesco, Bonn.
1980, str. 249.
Prijedlog rehabilitaeije cetvrti
Tor di Nona u Rimu
Rimska cetvrt Tor di Nona' je veoma indiikativan pnmJer pro-
mjena u shvacanJu vrijednosti graditeljskog nasljedai potrebi nje-
gova cjel{)~it{)g ,0Guvanja. Grad Him je u cjelo,!{upnom his1'orijatu
konzervatorskih 'i Irestauratorsi<Jih akcija uvije,k bin u stanju pruziti
uvid u intervencije karakteristicne za odredene doktrine u raz-
vitku rkonzervatorske misl;i. U sv:im raniJim -razdobljima, ukljucu-
juei i razdoblje »bioloske zastite«, u kojem je prvi put pr·iznata
vr·ijednost svim povijesnim epohama, konzervatorsko-restauratm-
ski ,radovi iskljucivo su bili upravljeni rna »monumerntalne« abjekte
iicjeline. koJima povijesna jezgrra Rima (kao sto je dobra poznato)
i te ikak{) obiluje. Tek je nase vrijeme s primjenom aktivne zastite
prvi put uveln sust'avne intervencije i u zonerelaNvno skromne
ahritekture, rkao sto je slucaj sa stambenom cetvrti Tor di Nona.
Ta je ~ona smjestena neposredno uz Tiber sistocne strane
r.ijeke sjeverozapadno od rpoznatog r:imskog trga Piazza Navona,
omedena sa sjeverne strane obalnom ulicom Lungotevere Tordino·
na, a s juzne strane poznatom i atraktivnom ulicom Via dei Coro·
nari. Na segmentu crtez'a grada, koji Je 'izradio Giovanni Maggi
1625, jos se vide graaevine uz Tliber, koJe su Ikasnije uklonjene
radi regulacije same rijeke. Ono s1'o jeostalo je 'r elativno skromna
arhitektura, !koja je uz to sasv,im degradkana u svom stamben{)-
-hig.ijensrkom i socijaln{)m aspektu. U skladu s regulacionom pla-
nom Rima liz g. 1931. Ikoj:i je predviaao citav niz .rusenja i »pro-
ciscavanja«, djelomicno novu izgradnju Ii zelene povrsine, izraaen
je ·i za Tor di Nona detaljni plan 1933, u vrijeme kad je in ace
»bioloska« zastita barem u teorij:i vrednovala{)stvarenja svih po·
vijesnih slojeva. »Nereprezentativne« ambijentalne vrijednosti mno·
gih starih cetvrti, medu ostalima i one u Tor di Nona, nisu se
stitile. pa je tim planom predv'iaeno rusenje citavog rbloka tlZ Lungo-
tevere zbog gradnje ven~ih zgrada za administrativne 'i druge pri-
vredne namjene. RealizaoiJu tog plana omen je drugi svjetskirat.
rU meduvremernu su sazreli novi rpogledi »aktivne« zastite, pa se
pr:isturpilo 'i str·azivanjima moguenosti cjelov,ite zastite tog ambijen-
ta, ,koji je sa soc·ijalnog i graaevinsko-tehnickog aspekta predstav-
lJao krajnje degradkanu stambenu zonu, u okojoj je hio znatan broj
nenaseljenih pr6stora. U nkviru pribliznn st{)tinu stanova, koji su
..
! : '-- -"'~"''''~''
i . l ......,,,
0 " . ._.__.._
~ ...._-,- ...__.. _--
1i!iiJ. _ ••.__"
.',
19
· opcins~om vlasnistvu, pristupilo se 'izradi projekta i obnov·i do-
~rajalih pro.stora .. u ; ~ovouredenom s.~ambenom .bloku, k~Ji ee jO~
drzavati I sooljalm centar za stanje stanovmke, trgov'lne u PrI-
S8rnljU , stanove za studentei druge namjene. Time ee ujedno biti
f\rajn o zastiqene iarhi.telct'Oln'Sike. Vlri~ednost.i . te cetv·rti ko~? :n~
du,kuje nikakva monumentalna 8("1hltektura, n.ltl posebno povijesni
o caj graae~ina, vee amoijentalna uskladenost u okviru r.jmske
zna. . I' .
gradS ke jezgre u cje 1m.
Rehabilitacija stambenih blokova u Bologni' je drugi talijans'ki
'mjer, koj:i je vrijedno PQ~azati u kontekstu orazmatranja promjena
~r\nteresu ocu~anja ·i skr~mn'ije arhitekture st~i? .donosi aktiv~i
'sWP graditeljskom nasljeau, Bologna 5e uCjelrm tak'oaer odlr-
k~lje iznimn~ ~rijednim dostign~?ima srednjovjekovne i k~s~ije gr~­
d.teljske bastlne. Sustavne alkolje .gradske up rave , unatoc tim broj-
~m vrijednostima, u posljednjem su des·etljeeu prvenstveno us-
nl'erene na zastitu i sanaoiju stambenih cetvrti relativno skromne
rnjhitekture, ~oje su u gradevno-tehn.ickom i 50cijalnom pogledu
~r~oaer veoma degradirane. Kaoko je zbog toga posljednjih deset-
I~ ca zapazenoiseljavanje autohtonog stanovnistva, gradS1~a uprava
Je'stu,pila je opseznim planovima asanacije i rehabilitacije upravo
p.rhl stambenih zona koje se ne odliikuJu posebno vrijedn;im povijesno-
tl_urnjetnic k'1m ose b'Inaoma. "". - I'jeI0:
.'Ime se ze
_ zaustaviti nastojanje naseljavanja periferne zone i ' rehabili-
tirati povijesno srediste u cjelini;
_ poboljsati stambene uvjete u starom dijelu grada;
_ zaustaviti nes,razmjerni rast tercijalnih akti~nosti u starom
sredistu;
_ olaksati pjesacki promet u povijesnom dijelu grada;
I·
·1
I i mjesaviinu socijalnih slojeva s ,iuaz-itom tendencijom iseljavanja
I stanovnistvo.
iI
~. ;3 secteur de
~ Centres de quartiers av~c inslltulions
l,IiILJl sodates (anciens couvenls) ® , Z. Zlvas: The Future of the Old
[:1 Pares publics dans les quartiers
7f) Parking'
20
- zadrz·ati stabilnu, socijalno 'izmijesanu strukturu stanovni-
stva.
Kao rezultat svih tih nastojanJa, koja su karakteristicna za
nove poglede na povijesna podrucja 'i graditeljs~o nasljeae (0 ce-
mu ee u dl"ug'im poglavljima biti jos govora). doslo je i do fizicke
zastite i uredenja brojonih stambenih zgrada koje. uz z·animljivu
arhitektonsku tiPDlogiju, karakterizioraju relativno skromne ambijen-
talne vrijoednosti kojoima ranijarazdoblja zaoijelo ne bi pridavala
mikakvu paznju.
Stambena cetvrt Plaka u Ateni' samo je jedna gradska zona
u veoma znacajnoj urbanoj cjeHni kao sto je stara Atena . koja je.
Obnov!jen; blok u povijesno/ jez- medutim, upravo zbog toga sto je smjestena u neposrednoj blizini
gri Bologne iznimno vrijednog arheolos~o-umjetnickog podrucja Akropole, bila
stalno izlozena opasnosti. Plarka je stambeno-poslovna zona uz sje-
verne padine Akropole, kOja je sag,radena poslije osl·oboaenja ad
liuraka (od g. 1833. dalje) pa uglavnom nosi oznake »puckog ne,okla-
sicizma« ·i eklektioke mjesavine razlioitih stHova. Buduei da se na-
lazi u neposrednoj hlizini Akropole ,i predstavlja potencijalni rezer-
vat arheoloskih malaza 'istaknute vrijednosti. ta je zona do sada
Karakterlsticna uflca u atenskoj
cetvrti Plaka . bila vise puta predlozena za rusenje, koje su poticali razlicit·i mo-
tivi:
1. arheoloski, zbog stalnih nastojanja (jos od kada je Grcka
stekla svoju neovisnost) da se podrucje Plake zrtvuje interesu sto
veceg otkrivarnja ,izvornih klasicnih vrijednosti;
2. trgovacki, s obzirom rna polozaj Plake u najveeoj blizini po-
slovnog sredista Atene. S nesrazmjerno velikim rastom grada, koji
, F. Bandarln: The Bologna Experlen·
ce: Planning and historic renovation In obuhvaea tre6inu cjelokupnog stanovnistva zemlje, javili su se i
a communist city. The Conservation of
european cities. edited by Donald Ap- zahtjev·i za prostornims'irenjem rkomercijalnog sredista, opet na ra-
pleyard. Cambridge. Mass. 1979. str.
178.
cun Plake;
3. turisticki, ,kao posljedicaagresivnog 'i neprimjernog prod ora
»zabavnog zivota u , rkoji je mnoge stanovnioke te cetvrti, inace karak-
teristicne po umjetnoj trgovackoj ·iugostiteljskoj zivosti, prisiHo
na 'iseljavanje.
~ao posljedica takvog nepovoljnog tijeka dogaaaja Plaka da-
mas predstavlja gradsku cetvrt u okojoj, unatoc iznimno povoljnom
polozaju, zivi svega 6.000 stanovniok·a (od ukupno dva mHijuna sta-
novnika Atene) s treeinom nenastanjenih kuea. Arhitektura Plake
predstavlja mjesavinu ve6ih, srednjih 'i manJih Ikuea koje odrzavaJu
bogatijeg sloja, stoga sv,e vise nadomijesta pretezno siromasnije
U svim tim uvjetima Plaka bi na osnovi .raniJih konzervatorskih
kriteriJa bez sum-nje Ilila zrtvovana, ali se prema l~riteriJima danas-
njih struonjakaaktivne zastite to podrucje vrednuje ,i pronalaze se
naoini z·a zastitu :irehabHitaciju. Prema planu D. Zivasaiz g. 1974.
predvhla se ,integralna zastita g'raditeljskog nasljeaa citave cetvrti
u okviru koje se samo na manjem podrucju kod rimske Agore pred-
vida arheoloskil"ezervat, 'a zastieuje postojeca ambijentalna arhi-
tektura svih objekata.
Novi odnos prema skromnijim arhitektonsko-ambijent·alnim vri-
jednostoima ,i zahtjevi za integral nom zastHom po~azuju ·i brojni pr·i-
mjeriizvan Europe, meau koj'ima se istice zastita Gastowna (Ka-
sector of the city of Athens. Planning nadal'. To je cetvrt g. 1886. priiki1ucena gradu Va,nacouveru, a prijeti-
Tlocrt povijesne jezgre Bologne
and historic renovation (o.c .). str. 154.
2 M. C. Oenhez: Case study Vancou· la la joj je orpasnost gotovo potpunog rusenja u svrhu ostvarenja pro-
s oznacenim zahvatima rehabili-
tacije stambenih blokova
ver. Protection and cultural animation
(o .c.). str. 89 . jekta nove izgradnje (tzv. Projekt '2000), koji su podrzavali krupni fi-
21
nancijski konzorciji, ali i organizacije saveznih, regionalnih i opein-
skih fondova. lako seradi '0 relativno skromnoj arhitekturi, ali
znacajnoj za nasljeae s kraja XIX. st., cetvrt je spasenazahvaljuju6i
ii,iroj podrsci graaana proHramu zastite i obnove Gastowna, medu
koJima su najveeu ulogu limali sami vlasnici kuea, vlasn:ici poslov-
nog prostora,lokalni konzervatori, koji su ani miral i propagandnu
8Jkci~U i kineska zajedn:ica,sentimentallno ve:zana uz tu 'staru cetvrt.
U toj akciji zastieene su ne s,amo pOjedine reprezentativ,ne zgrade,
nego 'i znatno skromnlji obje1kN »minorneu arhitekture kOja se ranije
nije vrednovala.
Slicni primjeri mogu se danas gotovo svuda sresti, ukljucu-
jucii nasu zemlju, gdje se iitite ne same povijesno-umjetnioke
nego 'i skromnijeambijentalne vrijednosti, naroc'ito u okvku cjelo-
vitih zahvata stambenih 'i poslovnih blo~ova, kao sto su Tkalcieeva
ulica u Zagrebu, Knez Mihajlova !i Kosanciea venac u Beogradu,
stambeni ?bjek~._u Novom Sadu, 'ambijentalna arhitektura u Ljub-
Ijani, KranJu, Trzlcu, te zgrade narodne arhitekture u svim krajevi-
ma zemlje.
2. 00 ZAsTlTE POJEOINAcNE POVIJESNE GRADEVINE DO
ocUVANJA CJELOVITIH NASELJA, GRADOVA I slRIH
PROSTORA
Navedeni primjeri iz razHci1lih zemalja koj,i pokal'Juju vred-
novanje skromniJih povijesno-arhite.ktonskih ostvarenja ,istodobno
ukazuju i na drugu bitnu promjenu koju donos'i aktivna zastita,
a to je proskenje ,interesa od pojedinacnog objekta na povijesno
podrucje, naselje, gradsku cetvrt, grad u cjelini Hi pak jos ski
proslor.
Ta se promjena tek veorna skromno nazire pri koncu prethod-
nograzdobljal), bio!oske« ,zastite, kad se u Atenskoj povelji 'iz g.
1931. veoma suzdrzano upozorava na zastitu ambijenta: »Konferen-
cija preporuea pri izgradnji graaevina pOStivanje obiljezja i tizio-
nomije grada, naroeito u bIizini starih spomenika'«. Taj zahtjev,
.meautj.~, jos uvijek ne dolazi radi zastite ambijenta u cjellni, nego
radi oSlguranja dostojnog okolisa pojedinacnom spomeniku »zbog
kojih fC - kalko se izricito kaze - »treba naroeito stititi ambijenf'fC.
U medunarodnoj arhitektonskoj povelji, koja je g. 1933. takoder
usvojena u Ateni, 'i~razjt.jje se govori 0 potrebi zastitearhitekton-
skih vrijednos1li, bild da se radi 0 'izolkan.im gradevinama, bilo 0
gradslkim jezgrama' .
lridesetakgodina kasnije, u Venecijanskoj povelji (g. 1964.)
stavovi se iz osnove mijenjaju i u konzervatorskim krugovima, jer
se vee u prvom clanu (u def.inicij,i pOjma spomenik) izri'c ito navodi:
" Pod pojmom historijskog spomenika podrazumijeva se kako poje-
dinacno arhitektonsko ostvarenje tako i gradska iii seoska cjelina
koja predstavlja svjedoeanstvo odreaene eivilizacfje, neke znaeajne
faze razvoja iii nekog historijskog dogaaaja«.4
U kasnijem razvoju taj je zahtjev jos pojacan, pogotovu otkad
su se u teorijska pitanja 'i prakticne zahvate u povijesnim grado-
vima i naseljima ukljucili i urbanisti kOJi su vee po sv'Om profesio-
nalnom interesu 'i edukaciJi usmjereni na razmatranje cjelina, a ne
sarno pojedinacnih 'Objekata. Tako susreeemo od sezdesetih godi-
na na dalje oitav niz nacionalnih i medunarodnih dokumenata u
22
Skromne, ali ambifentalno vrl-
iedne napustene kuce u sred/stu
naselja GraCisce u IstN
, Atenska povelja, 1931, stavak VII.
(T, Marasovl6, o.c" 114).
2 Ibid.
3 ClAM, Atens'ka povelja, 1933, clan
65.
• Venecljanska povelja , 1164, clan 1
(T. Marasovic, o.c., str. 134).
Lovrec kraf Poreca u Istri
kojirna se ponavlja isti zahtjev zastite cjeline, 0 cemu js Vee bilo
govor.a u povijesnom pregledu. Ovdje eemo sarno podsjetiti na
dva dokumenta kOja se oine najkarakteristicnijima, a svojim zna·
cenjem najpotpunije odrazavaju suvremenu zastitnu doktrinu u Euro-
pi ;i iU 's vijetu. Vee spomenuta Amsterdamska deklaraciJa iz g. 1975.
istice medu osnovnim stavovirna: »Arhitektonsko nasljeae ne obu-
hvaea samo pajedinacne objekte izuzetne vrijednosti i njihov nepa-
sredni akvir, vee i cjeline, gradske eetvrti i sela ad historijskag i
kulturnog znacaja«.1 Generalna konferencija UNESGO-a u Nairobiju
g. 1976. bila je jOs odlucnrija u tom pogledu, jer je pored definicija
izrazila i odlucni zahtjev: »Historijska padrueja i njihavu okolinu
treba smatrati nezamjenjivim univerzalnim nasljeaem. Vlade i gra-
aani drzava na cijlm se teritorijima nalaze, trebaju oeuvanje tog
nasljeaa smatrati svojom duznoseu i uklapati ga u suvremeni dru-
stveni zivat. Naeionalne, reglonalne iii lokalne vlasti trebaju odgo-
varati za izvrsenje te duznasti u interesu svih graaana i meau-
narodne zajednice, a u skladu s uvjetima svake pojedine zemlje-
-elanice koji se tieu dodjele ovlasti«.2
Prateei jugoslavenske dokumente ,j 'islkustva mozemo zaklju-
ci1li da su N stavovi r elativnorano usli ,i u nasu teoriju i praksu,
pojavivs'i se, stovise, 'i prije spomenutih europskihi svjetskih dekla-
racij-a, odnosno prepomka. Tako se u zakljuccima, prijedlozima i
preporukama jugoslavenskog savjetovanja "Urbanizam Ii zastita spo-
menika kulture - Split, 1962« izricito kaze: »Zastita urbanih cje-
lina predstavlja narocito aktualan, vazan i slozen zadatak koji se ne
maze rijesiti samo euvanjem pajedinaenih objekata u starim grada-
vima, nego i pronalazenjem uvjeta za asanaciju stare gradske jezgre
u cjelini«.'
U konstatacijama i prijedlozima Medunarodnog simpozija 0
problemima 'i t~hnici zastite historijsk'ih gradskih centara (Split,
1970) stoji: »Revitalizacija i regeneraeija histarijskih gradskih cen-
tara, koja po svom karakteru mora biti kontinuirana i stalna, treba
da obuhvati siroko padrueje drustvenih, funkeianalnih, materijal-
nih i estetskih aspekata, koji ee osigurati da se stare gradske
, o.c., sIr. 145.
jezgre ukljuee u suvremeni zivot putem odgovarajueeg usklatJivanja
2 O.c ., sIr. 152. postojeeih i novih funkcija s moguenostima i kapacitetima starj;h
3 O .C., sIr. 132.
. 4 o.c" sIr. 139. dijelava grada«.' I
23
 Do tih stavova doslo se pr'lmJenom jedne nove prakse ocu- '
vanja povijesnih cjeHna i sirih prostora kOja se ad sezdesetih go-
dina pa dalje luglavnom posvuda javlja u svijetu ,i u nas. Bezbrojni
su primjel1i kOJi bi mogl'i pO'kazati nova shvacanja u zastiti cjelina,
bilo da seradi 0 zastiti g.radske cetvrti, citave gradske jezgre,
cjelokupnog povijesnog naselja, povijesnog grada u cjelini iii cak
sireg grad5lkog teritorija, pa cemo se ogranioiti sarno na to da jed-
nim primjerom iz svake od spomenutih kategor.ija :ilustriramo ta
nova shvacanja u pristupu zastiti.
Primjeri cjelovitezastJite 'i ureaenja povijesne gradske cetvrti
su najbrojniJi jer zahvacaju dio gradskog podrucja, :pa se i reaHza-
cija takvih akcija moze makar i djelomiCno uociti. Spomenut cemo
Marais u povijesnoj jezgri Pariza' kao jedan od prvih zahvata te
! vrste u poslijeratnim programima ureaenja povijesnih cjeHna u
Francuskoj.
Ta cetvrt sadrz'i nizistaknutih povijesnih graaevina, kao sto
su palace, orkve, biblioteke, alii takoaer 'i zgrade s'kromnije arhi-
tekture. Arhitektonske karakteristike odrazava i struktura stanov-
nistva koja . je stoljecima ,predstavljala mjesavinuimu6nijeg sloja,
inteligencije, umjetnika, al:ii obrtni'ka. Glavni ·i najatraktivniJi t r9'o-
vack sadrzaji te cetv~ti su draguljarnice, zlatarnice, urarske i druge
rad-ionice ciJi ekonomski prosperitet omogucava vlasnicima da na-
puste postojece stanove i presele se u nove, »zdravije« reziden-
cijalne zone na parife.r iji. Kako bi se time postepeno :preselile i
atraktivne trgovacke prodavaonice, to se planska zastita Ii r ehabiloj-
tacija degradiranih stambenih prostora postavila kao prvorazredni
zadatak .integralne zastHe ne sarno svih arhitektonskih i ambiJen-
talnih vr·ijednosti, nego i demografsko-sociJalnog sastava ·i funkcije
te cetvrti. Izgraaeni SU, stoga, detaljni planoV:i 'i projekti, na osnovi
kojih se prislo ureaenJu zgrada za potrebe visokog stambenog
standarda.
Kao primjer zastite . cjelokupne povijesne jezgre mogli bismo
navesti mozda ·i stotinjak povijesnih sredista sirom Europe iizvan
st arog kontinenta, zahvacene planovima zastite 'i ureaenja u po-
sljednjih trideset goodina, kOJi pokazuju nastoJanje rjesavanja 510-
24
Zgrada u Maraisu prlJe obnove
Pariska cetvrt Marais (stari cr-
tez)
Ista zgrada poslije obnove
, J. M. Fitch: Historic preservation,
1982, str. 67.
Povijesna jezgra Regensburga
Stambena cetvrt u Regensburgu
prije i posNje obnove
, I. Brock, R. Strobel : Case study
Regensburg, Protection and cultural ani·
mation .• . , o.c., str. 187.
2 Modernisation du centre ville hi·
storique a I'etranger, str. 199.
zenih problema ocuvanja povijesne gradske cjeline. Meau nJima su
i znacajni stari njemacki gradovi kao sto su Regensburg, Niknberg,
Ladenburg, CeNe, Goslar, Gettingen, Rothellburg ob de'r Tauber,
NordHngen, Landshut .i mnoga druga povijesna sredista.
Regensburg,' na najsjevernijoj tocci Dunava, jedan ' je od naj-
vrednijih njemaokih povijesnih gradova 'i ·istodobno jedan od uspjes-
niJih primjera zastite povijesnih jezgri u cjeHni. Siozenost ocuva-
nja takve stare jezgre jest u zahtjevu da se zastite sve v,r·ijednosti,
saniraju zapustene zgrade i zone i ;istodobno omoguci u povijes-
nom sredistu od ako 15.000 stanovnika da zadrzi funkciJe sredista
znatno sir e regije 5 ukupno 530.000 ,stanovnika. Prema zamisH tzv.
»Regensburg P.lana« nastoJi se:
- zastititi ·stari grad kao povijesnu jedinicu, omogu6iti njezinu
danasnju ulogu sredista UZ6g 'i s·ireg urbanog prostora ·i ocuvati sve
pojedinacne povijesne i ambijentalne vrijednosti;
.'.·-~~~-~UJ~~~~~~~.·_:~£(J~=-\\~::':'~~r:~:S;;'~J
-' I
. :!
L:..:.:oo.-..,_."::'" .. _.::~~.. :::::-_::.~ ___ L.:=~=- ~ ·' -. ::L __,..c. _____~.•"_'"~ ''"'.'__'_~=_.''"'
- regeneJ'lirati stambene zone za sve socijalne slojeve stanov-
nistva;
- zadrzati 'i (gdje je to moguce) pojacati ekonomski poten-
cijal povijesne jezgre.
RealizaciJa takvog plana, k omu je prethodila veoma detaljna
anal,iza postojeceg stanja j .razvoja, zapocela je g. 1968. soUstavnim
ureaenjem ·i Irevitalizaoijom pojedinih srednjovjekovnih zona, kao
sto je npr. ".oonauwacht«, koj'im se saniraju zapusteni blokovi i uz
stambene prostore obnavljaju svi drug,i sadrzaji, neophodni za su-
vremeni zivot povijesnog sredista grada.
Siozeniji primjer zastite ne samo jedne povijesne jezgre l1ego
povijesnog grada u cjelini 5 vise starih zona pokazuje Krakow,
jedna od najvrednijih aglomeracija urbanog iar hitektonskog naslje-
da u Poljskoj.2
Stari Krakow sastoJi se ad ceUri zone. Najstarija je prvobitna
akropola Wawel, vjersko Ii upravno srediste srednjovjekovne Polj-
25
ske s najznacajnlJm cl1kvenim spomemclma: srednJovjekovn'Om ka-
tedralom, predromani.ckom rotondom, kraljevskim dvorcem i drug.im
graaevinama, koje se integralno zastieuju kao najistaknutija povije-
sno-umjetnicka cjelina. Sjevemo od Wawela pruza se srednjovje-
kovna pavijesna jezgra grada s veHkim cetvrtastim trgom (Rynek)
'i stambenim bl'Okovima, u cetvrtastim 'insulama koje omeauju pravo-
kutna ulicna mreza , a unutar okvirasto suga Inekad cinili ~aki
obrambeni zIdov,i. U toj zoni jizv'Ode se intenzivni radovi zastite
i revitalizacije ne samo istaknutih arhitektonskih graaevina, nego
i drugih oibjekata radi reha'bilitacije dotrajalih iii neprimjerenih sta-
nova, ureaenja poslovnog prostora, infrastrukture, rjesenja prometa
i poboljsanja drugih uvjeta koji cine danasnji zivot povijesnog gra-
da. Na krajnje juznom dijelu starog grada, koji omeauje ostri zavoj
I"ijeke Visle, nalazi se stara gradska naselje Kazimierz, nekoe sa-
@ Services
~ Admlnlstralion
® Commerce
@CuIIun>
- Umnes dtJ ean~s
o Aires sans utilisation centrale
Struktura sredista Krakova
Krakov: povijesna podrucja gra-
da
Krakov: crtez iz XV. st.
26
svim odvojeno od srednjovjekovnog Krakowa jednim rukavom rije-
ke. Ta zona takoaer sadrzi vr·ijedne povijesne ,i ambijentalne gra-
aev'lne, pa je u cjeHni zastieena, a na asnovi detaljno.g :plana do
sada je provedena asanac;ija ,i ureaenje pojedinih blok'Ova i obJe-
kata. I~meau srednjovjekovnog Krakowa i Kazimierza (na prastoru
zasutog rukava Visle) je kontaktna zana sekundarne kulturne ,i ambi-
jentalne vrijednosti koja se takoaer stiti u cjeHni povijesnog grada
·i u kojoj se poduzimaJuradove oonove ;i ureaenja.
Cjelokupna zastieena zona zaprema oko 2,5 km'i sadrzi oko
~50~ zgrada (I~eau kojima 1e vise ad 1200 stambenih) pa su, osim
Javmhgraaevtna, radovi zastite ·i rehabiliitacije uglavnom usmjere-
Urbino, pog/eel iz zraka ni ona uredenje dotrajaHh stanova.
Vrlo poznati primjer zastite povijesnog g·rada u cjelini ,i njeg'O-
va ?kolnog.t:ej~aza je Urbina, na komu se vee vise od 25 godina
s~ojlm uspjesmm pla~e'rs.kimi arhitektons'kim intervencijama ,i stice
~I.ancarla ~~ Car~~, )edan od poznatijih nosilaca ideje aktivne za-
stlte. u ItaltJI. Izvrslvsi detaljnu urbanolosku analizu grada i njeg'Ove
oko~'lce,. De. Carlo je 'izradia ;i objelodanio urbanisUoki plan na os-
30
n?vl kaj~g je poduzeo niz egzemplarnih zahvata unutar i izvan po-
V,ljesne jezgre.
Urbino povNesni grad i okolica
s naznacenim zahvatima (G. De
Carlo)
1 Giancarlo de Carlo: Urblno la sto·
ria dl una citts ... Padova, 1966.
27
 lako se radi 0 'Yelativno malem gradu od svega 7.000 stanov-
nika, Urbinoima u mnogecemu osohine veliikih gradova. Njegova
povijesna dimenzija ogleda se u dugom ikontinult-etu razvoja, izvan--
rednim gradevinama srednjovjekevnei renesansne . epohe Ii u ·iz-
nimno velikom stupnju sacuvanosti graditeljskog nasljeaa u cjel'ini
gradskog tkiva. Topografska dimenzija ogleda se u ·izvanrednoj ubra-
no"pejzaznoj cjelin-i, u Ikojoj se povijesni grad skladno stapa s okel-
nim brezuljicima ikoji do sad a nisu nagrdeni nekontroliranom :izgrad-
njom. Drustveno"kulturnu dimenz·iju tog grada cine brojne tehnioke
i umjetnicke skole, ukljueujuci ,j veliko sveuciliste kojem broj stu-
denata znatno prelazi broj stanovnika, pa privlaci polaznike ne sa-
mo iz udaljenih talijanskih podrucja nego ·i drugih zemalja. Ovomu
treba dodati 'i turisticku dimenziju, koju karakterizira stacionirani
turizam posjetilaca visoke tkulturne podloge.
Za razJ.iku ad mnogih drugih gradova, kojima se zastita krez
planiranje barem do sada ogranicava samo na analize, planove i
projekte, Urbino je, zahvaljujuci De Carlovim intervenciJama, primjer
izvedenih realizacija kOje mozemo pratiti u citavoj skali akcija od
konzervacije ,i revitalizacije do nove 'izgradnje u pejzazu, podreaene
znacaju povijesnog ambijenta.
Spiralni pr·istup (tzv. Rampu) izgradio je Franceso di Giorgio
u XV. st. da bi povezao Knezevu palaeu u gomjej razini s ;istocnim
prilazom tl donjoj razini. 'Izgradnjom u XIX. st. zatrpana jei kasnije
zaboravljena izvorna tkomunikacija, koju je tek nedavno otkrie De
Carlo i obnovio je kao dragocjenu vezu izmeau dviju razina, ocu-
vavsii istodobno uredivsi 'i klasicisticko kazaliste.
Lv'·
28
"---''I.''~''
Hal/oko (Madzarska) projekt ob-
nove povijesnog naselja
0__ ~ ..
Urbino, revitalizacija povijesne
jezgre prema projektu G. De
Carlo; namjena objekta ; stupanj
intervencije
'A. Roman. Case study Holloko.
Protection and cultural animation. o.c .•
str. 231.
Urbino, presjeci Pravnog fakulte-
ta prema projektu G. DeCarlo Hal/oko (Madzarska) tlocrt nase-
Ija s oznacenim obnovljenim
zgradama
69
+-
primjerrevitalizacije postojecih prostora jest adaptaeija zgrade
Pravnog fakulteta na mjestu samostana iz XVI. st., koji je pocetkom
XX. pretvoren u karabinjers.ku vojarnu. Prihvativsi postojecu dispo-
ziciju sredisnjeg dvoristai trapezoidnog otvorenog prostora, autor
je iskor·istio podrumske prostorije za predavaonice,iskopavsii osta-
Ie prostora za bibliotekui druge fakultetske dvorane.
Nesto drukcijoi je bio slucaj s Pedagoskim fakultetom (Mag'i-
sterol koji je isti autor adaptirao na mjestu 8tarog samostanai
kasnije obdanista sto je zapremao cjeloviti gradski blnk. Zadrzavsi
u osnovi vanjske brakteristike postojece arhitekture, De Carlo 1e
iskopao ·i otvoreni die samestana, iinterpolirajuci u njemu veHku,
suvremene oblikovanu polukruznu aulu, pruzio dokaz suvremenog
stvaralastva visokog dometa.
Njegovi pl10jekti i dosadasnje reaUzacije sveucilisnih domova
na Kapucinskom bradu, te Instituta za umjet-nost na brdu Vnla Maria
takoder su primje.ri suvremeneizgradnje, kod koje se vodilo ra-
cuna 0 zastiti cjelokupnog povijesnog 'i priroonog pejzaza Urbina .i
njegove okoline.
Zastita povijesnih cjelina ne ogranicava se samo na stare gra-
dove, nege obuhvaca i ruralna naselia. Takvi pr:imjeri, meaut-im,
nisu toliko brojni, jer manja naselja obione nemaju ekonomske sna-
ge za provedbu revitalizacijskih akcija, pa se dosadasnja liskustva
uglavnom ogranicavaju na zahvate koje su podstakle sredisnje iii
regionalne 'insUtucije. Takav je slucaj sa selom Hal/oko u Madzar-
skoj,' koje pripada etno-lingvistickoj Palot skupini, smjestenom u
brdovitom kraju u sjeveroistocnom dijelu zemlje. Naselje ad svega
800 stanovnika smjesteno je na obronku brda uz cestu, uz koju
se nizu redovi Ikuca, s erkvomi tvrdavom ·iz XIV. st. Naselje je
N -.. :.
~=:
29
 uglavnom stagniralo sve do pocetka XX. st., ali je 1909. zahvaceno
pozarom, posli1e kOjeg sou obnovljene stare kuce.
U recentnoj planskoj akciJi kroz proteklih tridesetak godina na
osnovi detaljne studije zaSticeno je cjelo~upno naselje, ukljucujuci
58 kuca, koje su ,registrirane kao pojedinacne vl1ijednosti, a meau
njima 15 je obuhvaceno zahvatima obnove ,i ureaenja. Radi osigu-
ranja suvremenih zNotn'ih funkcija tog naselja, a narocito radi ko-
ristenja u turisticke svrhe, selo je uz osnovnu stambenu namjenu
;kompletlirano dmgim sadrzajima kao sto su tJuristioki hotel, posta,
trgov:ine, zdravstveni centar, javna tkupatj.fa, bibHoteka, prodaja i
'izlozba narodnih rukotvorina, seoski muzej, ,restoran, turisticki ured,
djecji vrtic 'i druge funkoije potrebne za novi zivot starog naselja.
Brojni primjeri ureaenja pov,ijesnih cjeJi.na mogB bi se navesti
i na podrucju Jugoslavije u poslijeratnom razdoblju, a neke od nJih
spomenut cemo pl"lil'i,kom razmatranja drugih obiljezja aktivillog ocu-
vanja, narocito Ikad bude govora 0 ocuvanju graditel-iskog nasljeaa
u prostornimi urbanistickim planovima.
3. 00 EUROPSKIH ISKUSTAVA DO ZAsTITE GRADITELJSKOG
NASLJEDA KAO UNIVERZALNOG I SVJETSKOG PROCESA
T,reci aspekt promjena ,koje u shvacanju zastite graditel1skog na-
sljeaa donosi nase vrijeme vezano je uz sirenje svijesti 0 potrebi
ocuvanja kufturnih dobara (uklJucujuci i graditeljs,ko nasljeae kao
naj.izrazitije materijalne ostatke tih dobara) na sve zemljei konti-
nente. Ook je, naime, u sv.im ranijim razdobljima ,konzervatorska
aktivnosti s nekimizuzecima bila pretezno orijentirana na Europu,
od dl'ugoga svjets~og rata ta se djelatnost naglo siri 'i postaje
univerzalni svjetski proces. Tomu su namc'i to p~idonijele meau-
narodne organizacije, u prvom 'redu UNESCO kao specijalizirana
organizacija Ujedinjenih naroda za znanost, kulturui odgoj kOja je,
zahvaljujuci svojem univerzalnom djel'ovanju, pomogla u podstlica-
nju i organiziranju slu~be ocuvanju kulturn+h dobara u velikom bro-
ju clanica Ujedinjenih naroda; ICOMOS (International Council for
Monuments and Sites), 'kao nevladina organizacija kOja okuplja
struonjake za zastituiz velikog broja zema!1a; Meaunarodni centar
za studij zastite i obnove kulturnih dobara u Himu ,(fCCROM, Inter-
national Centre for the study of conservation and restoration of
cultural property). u ,kojem su specijalistioku konzervatorsku eduka-
ciju dobili mnogi str,uonjaci liz svih kontinenata, Meaunarodl1i savez
za stanovanje ,i plankanje (/FHP) te druge meaunarodne organiza-
cije (urbanisticke, arhitektonske, arheoloske, muzejske, etnoloske),
koje su pridonjele siren}u svijesti 0 potrebi ocuvanja poviJesnih
objekata i cjelina sirom ' svijeta.
Sa sirenjem svijesti 0 zastiti univerzalnog svjetskog kulturnog
nasljeaa bez sumnje su usko povezane i promjene u valorizaciji
umjetnosti u korist izvaneuropskih kultura i civilizacija. Ook se
Ilklasicna« historiograf,ija umjetnosti od Winckelmanna do XX. st.
uglavnom bavila europskim kulturama, ukljucujuci u to i krug veli-
kih mediteransko-bliskoistocnih civiHzacija, i pokazivala stanoviti
interes u drugim kontinentima samo za one kulture kOje su nastale
pod utjecajem europskih »povi1esnih stilova", suvremena umjetni-
cka historiogra.fija s jednakom se paznjom odnosi prema kulturno-
-umjetnickim vrednotama na svim meridijanima ,i paralelama. Tako
30
Anthony .Islands, grobni spome-
nici
Stara tvraava u Lahore (Paki-
stan)
su u danasnjoj obradi povijesti svjetske umjetnosti i graditeljstva
uz Egipat, Groku, Rim, Hizant, mmaniku, barok, klasicizam iii europ-
sku modernu, jednako prisutna j znacajna umjetnost Ilslama u si,ro-
kim prostorima azijskog i afrie-kog kontinenta, Hi pak civ,ilizacije
Maja i Azteka u Americi, Indije, Kinei Japana u Aziji, Oceanije iii
_ _-
.-.. ........ .... ~
Centralne Afrike. .
U skladu s takvim vrednovanjem poduzimaju sei zastitne mje-
Graaevina Ashanti civilizacije u re prezentacije tih ,kultura i to ne vise s aspekta "kolonijalne« za-
Ghani
stite, koju su za te "egzoti'cne" ~rajeve pokazivafi pojedini europski
upravni, ekonomskii kultumi centri, nego briga za Ikulturnu bastinu
.dolazi od samih zemalja kOje sada sve vise shvacaju ulogu vlasti-
tog umjetnickog ,i graditeljskog nasljeaa i 's koluju svoje strucnjake
ne samo za upravni, .pr.ivredni iii zdravstveni razvoj, nego i za
istraz,ivanje i zastitu svojih kulturnih dobara.
Moglo bi se to pokazati opet brojnim primjerima, koji se
uglavnom odnose na recentne zahvate posljednjih desetljeca iii cak
posljednJih godina. Ogranicit cemo se, meautim, samo na poneke
primjere s orazlicitih kontinenata, koji su zbog svog znacenja uvr-
steni u spisak svjetske kulturne bastine.'
Anthony Island je mali otocic u arhipelagu Queen Charlotte
Islands (sjeveroistocno od Vancouvera) u Britanskoj KolumbiJi. Sa-
drzi dragocjene ritualne i kulturne ostatke iscezlog naroda Haida,
koji je jOs sredinom XIX. st. tame zivio od lova i ribolova, ostav-
IjaJuci dokaze i svog visokog umjetniokog stvaralastva. U koloni-
zacijskim borbama i zbog epidemija stanovnistvo je napustilo otak,
koji je jos 1901. sadrzavao jos gotovo netaknute graaevine, ali su
nakon toga 'izvomi ostaci poceH naglo pl"Opadati. Sada se podu-
zimaju napori da se one sto je ostalo trajno zastiti kao ,jedna od
najvrednijih cjelina grobnih ,i totemskih spomenika u americkoj he-
misferi.
Kilwa i Songo Mnara su takoaer dva mala otocica uz Tanza-
nijsku obalu, 175 milja juzno od Oar-es-Salaama. U srednjem vijeku,
zahvaljujuci ulozi vaznih trgovackih punktovai~meau Indijskog oce-
ana i juga Afrike postali su znacajni gradovi s oko dvadesetak ti-
suca stanovnikai razvifi svoju ,k ulturu, sto se prvenstveno odra-
z.jJa u graditeljstvu. P.l'Osperitet tih naselja nastavio se sve do
portugalske kolonizacije u XVI. st., da bi u XIX. st. sasvim prestala
nJihova uloga u privrednom i kulturnom zivotu. Ostaci iz razdoblja
privrednog prosperiteta su brojni i znacajni. To su u prvom .redu
islamske dzamije, sultanske rezidencije i utvraenja, kOje sada po-
stoje brigom tanzanijske vlade za sto potpunijim ocuvanjem i su-
vremenom prezentacijom.
Tvraava Lahore u Pakistanu spominje se u povijesnim izvorima
od XI. st. na dalje i kroz citav srednji vijek dozivljava niz sukce-
sivnih rusenja i obnova. U XVI. st. na tom prostoru car Akbar, naj-
ista1knuti'ji vladar Mongolske dinastije, podize velicanstvenu palacu,
u kojoj se odrzava vjers<ki sinkretizam Hinduizma ,i Islama. Od pa-
da Mongols'ke dinastije u drugoj polovini XVIII. st. citav ,kompleks
pocinje naglo propadati, a s angazioranjem arheoloskih strucnjaka
Medina u Fezu (Maroko), grad- narocito ti posljednje vrijeme spasene su od daljnjeg propadanja
ska vrata Bou Jeloud
znacajne povijesne graaevine tog kompleksa i njihova veoma bo-
gata dekoracija.
Arheoloski park Quirigua u istocnoj Guatemali, nedaleko at-
, Prema publlkaciji World cultural he· lanske obale spada meau znacajnije ostatke vel ike civi.Jizacije
ritage, UNESCO Informatlon Bulletin No Maya, kOja se prostirala preko dijela Meksika, Yucatana sve do
21-22, Paris, 1983.
31

srca centralne- Amerike u prvom tisucljecu nase ere. U toj pro-
storno sirokoj i vremenski dugoj civilizaciji Qurigua ima va~nu
uloOgu narocito u "kasnoOm klasionoOm razdoblju« ·izmeau VII. ·i X. st.
Od 1973. poduzimaJu se na tOlm podrucju opsezna arheoloska 1stra-
zivanja, pracena s konzervatorskim ra<lovima. Napori za zastitu
i suvremenu prezentaciju u ovom su slucaju upravljenii na aseiz-
mioko oOsiguranje a·rhitekture i skulpture, budu6i da se radi 0 izra-
zitom potresnom podrucju. Istrazivaci pretpostavljaju da je Quari-
glia i por·usena u IX. st. prilikom jednog oOd jacih potresa u toj
zoni.
MnoOge stotine dl1ugih povijesnih cjeHna, graaevina ·i arheolo-
skih podrucja, vrednovane u posljednjim desetljecima sirom svije-
ta, dokazuju <la je briga za oouvanjem graditeljskih i umjetniokih
vrijednosti zaista svjetski proces, koji je sada zahvatio i ona po-
druoja u ,kojima je ranije stagnirala kulturna djelatnost.
4. 00 USKOG KONZERVATORSKOG DO SL02ENOG
SOCIO·EKONOMSKOG I URBANOLOsKOG PRISTUPA
Najvece proOmjene u sirem shvacanju graditeljskog nasljeaa i
problema njegova oOcuvanja kOje u oOdnosu na ranija razdoblja do-
nosiakthma zastita, odrazavaju se u sirem pristupu zastitnim proO-
blemima. U svim, naime, 'raniJim razdobljima, pa i u predhodnom
razdoblju neospol'inog ~nanstvenog pristupa, u rjesavanju problema
graditeljskog nasljeaa prilazilo se iskljucivo s »konzervatorskog"
stajalista. Danasnji pristup znatno je slozeniji jer se danas uz tra-
dicioOnalno ,konzervatorske probleme ocuvanja kulturno-umjetnickih
vrednotai poduzimanJa oOdreaenih tehnickih postupaka, nastoji u
povijesnoj graaevini, a narociro u povijesnoj cjeHni, rijesiti i sve
druge probleme ikoji opterecuju graditeljsko nasljeae. ToO su stam-
beni uvjeti, uz cestoO puta vrlo tesko higijensko i tehniokoO-graae-
vinsko stanje zgrada ·i pov.ijesnih ambijenata, ' nepovoljna demograf-
sko-soOcijalna struktura, neadekvatne funkcije povijesnih graaevina,
naselja iii gradova, nezadovoljavajuca infrastruktura pojedinacnih
32
Kategorije stambenih zgrada u
Dioklecijanovoj palaCi u Splitu
1958.
Urusena kuca u Rodriginoj ulici
u Splitu, 1958.
Poslovni prostor u Dioklecijano-
voj palaci u Splitu 1958.
Zapusteni stambeni prostor u
povijesnoj jezgri Splita pri/e ob-
nove
objekata i gradova, slozeni ekonomski pro~len~.i, nere~~lirani ]>:0-
met (pjesacki iii kolni) i citav niz drugih pJtanJa - kOJl'ma zastlta
graditeljskog nasljeaa danas 1ednako poklanja paznju kao da se ra-
di () problemuobnove i'li fizi·cke zastite kulturnog dobra.
Takvom razvoju pogleda na nasljeae znatno je pridonijela pri-
mjena urbanisticke metodoloOgije koja polazi od analize sl·ozenih uv-
jeta razvoja odreaenog prostora bez obzira ·radi Ii se 00 povijesnoj
sredini Hi 0 novom gradskom naselju. A upravo u pov·ijesnim sre-
dinama slozeni uvjeti u vecoj mjeri nego drugdje prate urbane iii
ruralne prostore kojima je vremens·ka dimenzija ucinila sve raz.no-
vrsne probleme jOs tezima. Tako se doslo, dakle, do potrebe kom-
pleksne analize povijes1nih prostora kOja je posvuda, gdje se pri-
stupilo takvom 'i spitivanju, pokazala u biti veoma tesko stanjesta-
rih gradova iobjekata koje je u ranijim stoljecima manje dolazilo
I blt,1I 1I ~
1 \i ~""V [':~
\,hllllVIl
\' III ~
EJ
do izrazaja iI·i mu se (ako je postojal·o) ,nije pridavala znatnija po-
zornost.
Gotovo da nema povijesnog grada kojemu analize postojeceg
stanja, ukoliko su lizraaene, ,nisu pokazale vrlo tesko stanje i sloze-
nost raZ:novrsnih problema koJi se cesto puta podudaraju, cak ako
je rijec 0 veoma udaljenim gradovimai naseljima sasvim suprotnih
kontinenata koJi pripadaju sasvim razlicitim civilizacijama 'i kultur-
nim sredinama.
Primjer stare jezgre Splita u tom nam pogledu moze biti do-
voljno ·indikativan da se ilustr·ira sva slozeno~t stanja )~dnog po~.i­
jesnog grada, odnosno <la se ukaze na sasvlm drugacJJe .~ledanJ~
na graditeljs~o nasljeae koje nije bilo svojstveno razd.?~IJlma pn-
jasnjih konzervatorskih doktr·ina. Radi se, ~a~le, 0 t~.skJm ?egra-
dacijama koje prate caki one iznimno znaca}ne povJ~~sne Jezgr~
kao sto je stari Split, sluzbeno priznat kao sVJetska vnJed~nost UpJ-
som u registar svjetske kulturne bastine. Pa ipak, unatoc takvom
znacaju, prije nepunih trideset godina, u vrijem~ poc~t~a si~tem~t­
ske akcije ureaenja tog podl"Ucja, stanje u povlJesnoJ Jezgr·J S.pll~a
bilo je s tog drustveno-ekonomskog i tehnickog ~~spek~a ~eoma tes-
ko i ujedno vrlo ·indikativno za povijesna podrucJa opcemto.
Analize su, izradene za povijesnu jezgru 1950, pokazale da je
veliki broj stanova (a meau njima najvise onih u Dioklecijanovoj
palaci) sasvim dotrajao, a uvjeti zivota njihovih stanara u mnogim
_,10". . .
s:D ,""'" slucajevima ispod dopustenog minimuma.' U najstarijoj jez'gri gra-
_,'u. . .
li.:'2I hJlrl ' , n:m:lr.l:'lI'
u. a.'I~,..., I~I1I~
::::::;::] .1I"'llt/\II~Wb
da prije pocetka radova sanacije bilo je vlazno 77,8% stanova. Te
godine je oko 3000 stanovnika, obuhvacenih u 859 obitelji, zivjeloO
u svega 475 stanova. Od toga samo 17 stanova (Hi 3%) imalo je
zadovoljavajuce uvjete stanovanja (I - III kategorija). dok je 458
stanova (97%) imalo lose uvjete ,izrazene ugradaciji od IV. do VIII.
kategorije koja je cakizvan uobicajene klasifikacije jer predstavlja
nastanjene rusevine.
Gustoca stanovnistva u Dioklecijanovoj palaci od 6,15 osoba
po stanu bila je znatnoiznad prosjeka, odnosno ispod normalnih
uvjeta stanovanja.
U starom Splitu nalazio se tada nerazmjerno veliki broj skla-
diSta, i to pretezno zapustenih, od kojih su mnoga bila vezana uz
.razlicite privredne djelatnosti izvan povijesnog centra, a do njiho-
, T. Marasovlc - D. Sumlc: Analiza ve tako guste koncentracije u Dioklecijanovoj palaci doslo je isklju-
zgrada u Dioklecljanovoj palael, Urbs,
1965. str. 111; T. Marasovic - F. Oreb: civo zato sto je povijesna jezgra sve do nedavno smatrana poslov-
Obrada gradlteljskog nasljeda u okvl- nim prostorima »manje vrijednosti« pa su i najamnine u njemu bi-
ru projekta .splltskl poluotok., Godls-
njak zastite spomenlka kulture, 2-3. le ·izrazito niske. Druge pak funkcije vezane uz suvremeni zivot, u
Zagreb, 1966--1967.
33
prvom redu trgovina, gusto su grupirane samo na nekim potezima,
dok se neki dijelovi jezgre hili ostali sasvim bez primjerenih aktiv-
nih namjena.
Jedan cd teskih problema u starom Splitu je ,i preopterecenost
nekih pjesaokih komunikaoija, 'Odnosno umrtvljenost drugih. Zbog
sirenja grada u pravcu zapada i smjestaja najvaznijih trgovackih sa-
drzaja po uzduznoj 'OS'i, ta je komunikacija postala 'krajnje preopte-
recena, dok je istodobno uzduzna os Diokleoijanove palace bila sa-
svim umrtvljena prije pocetka procesa regeneraoije kojim se sada
postepeno vraca zivot ,i u ta degradkana podrucja i istodobno ra-
sterecuju mnije preopterecene zone.
Ovomu treba dodati vrlo trosnu 'infrastrukturu, narocit'O vodo-
vodne linstalacije 'i nezadovoljavaju6i kanalizacioni sistem, nepri-
kladne elektrione i telefonske instalacije, koje su do nedavna na
svoj nacin degradirali povijesnu jezgl'u Splita.
Opcenito prcpadanje tog podrucja - ,kako je to pokazala stu-
dija uzroka degradacije - vezano je uz odredene pojave razvitka
grada. Do konca XVIII. st. podrucje povijesnog centra unutar starih
bedema zapremalo je ujedno i cjelokupni gradski prostor. Za razliku
od srednj'Ovjekovnog predgrada, s pretezno zemljoradnickom i ri-
barskom strukturom stanovnistva, u gradu unutar bedema zivjelo
je stanovniStvo socijalno mijesanog sastava: aristokracija, trgovci
i obrtnici, koji su neprestano obnavljal1i i odrzavali stambene zgra-
de, poslovne pr'Ostorije i infrastrukturu, te siromasniji slojevi.
sirenjem Splita u XIX. XX. st. izvan povijesnih bedema, a kao
posljedica promjena u ratnoj strategiJii nag log ekonomskog raz-
vitka, doslo je do pojave sve veceg napustanja stal'Og grada od
strane imucnijeg stanovnistva ·i - prema tomu - do nagle pro- Arheoloska i povijesna podrucja
u Kastelanskom zaljevu, danas u
mjene u socijalnoj stwkturi graaana. Shromasni sloj pucanstva, naj- sredistu industrijske zone

Automobilski promet u povijes-

nim zonama njemackih gradova

vecim dijelom iz zagorske okolice, od tada sve vise naseljava povi-

jesnu jezgru koja pocinje naglo propadati jer novo stanovnistvo,
bez jacih materijalnih mogu6nosti, a i nenaviknuto na gradski stan-
dard, nije bilo u stanju odrzavati stari grad i njegov urbani
red kao sto su toranije radili gradani razlicitih drustvenih sl'ojeva.
Takvo stanje i njegovi uzroci svojstveni su veli.kom broj.u sta-
rih gradova, pa smoih zato ,istakli kao karakteristican primjer ne
samo problema u povijesnoj okolini, nego ·i spremnosti naseg vre-
mena da uoci te problemei suoci se s njima kroz aktivno ocuvanje
graditeljskog nasljeaa u sirem shvacanju tog pojma.
Iz drugih iskustava lako bi se m'Ogl·i dopuniti mnogi drugi pro-
blemi koji danas opterecuju povijesno nasljeae, a koji nisu zahva-
ceni u ·spomenutim a,nalizama splitske jezgre. U samom Splitu,
na pr., u njegovim sjevemim predjelima (Vranjic, Solin, KaStela)
mogu se uociti teski ekoloski problemikojima je graditeljsko na-

34 35
-

- dotraja/a infrastruktura kOja u starim gradskim zonama u

najvecem broju slucajeva 'ne udovaljava suvremenom standardu;
- socija/na degradacija do k.oje dolazi zamjenom ranije urav-
notezene strukture drustvenih slojeva siromasnijim stanovnistvom
iii pak umjetno stvorena se/ekcija »elitnog« sloja (»gent'r ification«);
- ekonomska degradacija kOja se javlja u onim gradovima u
kojima tradicionalni ekonomski izvori napustaju povijesnu jezgru,
Hi pak ekonomsko opterecenje u slucajevima kad povijesno sredi-
ste svojim prostomim,arhitektonskim, ambijentalnim ,i socio-demo-
grafskim uvjetima ne moze apsorbirati ekonomski pritisak;
- neregulirani promet, u prvom redu kolni. uz koji je narocito
ostro ,izrazen i problem parkiralista, a u nekim slucajevima i pje-
sacki;
- industrija u siroj povijesnoj okolini. kOja i u samim starim
jezgrama stvara poznate ek%ske probleme;
- ostal'i mnogobrojni pr-oblemi. vezani uz recentne uzroke na-
gle urbanizacije, turizma u pov,ijesnim z.onama 'i druge pojave svoj-
stvene nasem vremenu 'izrazito dinamicnog drustvenog. ekonom-
skog i tehnoloskog razvitka.
Povijesno nase/je Sveti Stefan
Svi ti problemi aktivnim se pristupom ne sarno uocavaju. ne-
goi nastoje o(,ijesiti prvenstveno kroz prostorne i urbanisticke pla-
';t 'I - , . 'i veoma zna-
s IjeUe IZ ozeno U industriJ'skim zonama. 1 Mnogobrojnl 'b l ' nove, a u interesu ocuvanja autenticnosti graditeljskog nasljeaa i
- " "e' - . ..., pro emlma
calm pOVlj SOl gradovi Italij'e ' suoceni su sa slozenJi'" njegova Kontinuiteta u danasnjim zivotnim uvjetima,
. e 0 ve I'k'h
d I I
ko Inog prOrneta kOj'i sve v,ise gusi stare gradske jezg r k t'h
I ( , 'sta, nu I ar-
n:etropo a oa Pr., Napulj) do malih {jradica i naselja 1
hltektnosno-urnjetni,ckih ,i ambijentalnih vrijednosti. .
I k' 'Jiljerena so-
" ne I od Spomenutih problema, ,kao, npr:,~e~rJ drugim po-
cljalna struktura stanovnistva, javljaju se u pOjedJnIJil ;t
" ' sr d' I' ta!<ouer nepo-
vl'lesmm e !nama u sasv,im supr.otnom pravou, a 'i , t
I ' t, " kf'/n om pns u-
vo jnom za radlci.onalne stare ambij'ente pa se pn a I. or • I
e " , ' v ' t l .0 je s u-
u, povlje~noj sredini i. s tim danas ozbiljno valja S~OCI '(za sto se
caj s ,vum]8"tnorn selekc,iJom »visih« drustvenih slojeV a .' 'ponegd'e
sve Vise upotrebljava engleski ,izraz »gentrif.ication a ). IkOJtvl j
'u po " k .. drUs enog sa-
zap remaj ' I V'ljesne zone tradicionalno Sl rommjeg " . , boo t
stava i pretvaraj'U ih u ekskluzivna podrucja umjetnog Iv atm tl~eTn u
, , v ' u ce vr I ra-
nepnmjeren,og standarda2 (na primje,r neka podrucja. e i dr)
stevere u Rlmu. Te,legraph Hill. Chelsea. Greenwich VJllag _'
l ako u d 'f' , oe moze po-
"I _ a,nasnjim uvjetima pojam »'gentn IcatJ{~n~ kod pret-
stojatl u naSOj zemlj'i stanovite slione situacije javljajU s«=: k t
'k' • vlSo.og u-
varanja ne Ih nasih l,starih naselja u ekslduzivne zone, ,
, kao - t ' 1 ",oJil pnmorju,
nzma ' s 0 je slucaj' sa sv, Stefan om na Crnogors~ ' k't k'
.., ' - , rhl te ons 1m
kOjl j~, Jnace ,fizicki zasticen sa svojim prostornlm~, a ristiokoj re-
i ambljentalnl'm karakteristikama upravo zahvaljujuCI tU
vitalizaciji tog naselja, ,
Ak ; vellkom oz-
" _ ~Ivna, briga za kulturnu bastinu. dakle, danas s kontekstu
bJljnoscu prllazi svim tim razmatranj'ima 0 kojima se U
-" , " ' e vo d'iI 0 ra-
ocuvanja gradltelj'skog naslj'eaa do nedavno nlje uopc d "
- D -, ' I i.o povlJe-
cuna, anasnje shvacanj'e zastite prema tomu. po az d t'
'h ' t '- • , iJ'e nos I gra-
snt ,• um,e , ' nJckih
I' . , prostornih ,i druglh vr pe kt e st anja
ambi,'entalnih '
devlna I Cje Ina. ali prj tomu ne iskljucuje ni druge as , k
,I problema u starim naselJima. gradovima I' smm -" 'prostonma ao
sto su:
1 2:. Rapanl,,: Dileme I prljedlog za
tesk' .. nih zgrada i Solin, Arhltektura 160-161, Zagreb,
- .
'k I stambeni uv,'eti zivota stanara pOvljes " z I,ose
- zdrav- 2 Urban conservation In Europe a
tice e/ektricne' mreze nagrauju
stanovm ~,POVijesnih naselja u cjelini, cesto vezam ,I U America, Interductlon (D. Appleyard)
Rome, 1975, str. 15. povijesnu jezgru Trogira,
stvene pnlJke tih podrucja;

36
37
Stari hospicij San Michele uRi-
mu, nedavno preureaen za insti-
tucije zastite spomenika (ICC-
ROM, Centralni institut za resta-
uriranje i elr.). Crtez iz XVIIf. st.

Kongresna elvorana u preureae-

nom hospiciju San Michele u
Rimu

1:1. PROTAGONISlil 1 NOSIIOOI AKTIVNOG PRiSTUPA

GRADnELJS~OM NASLJEf)U

\

Promjene u shvaeanju graditeljskog nasljeaa od usko konzer-
vatorskih do sirih urhanoloskih poimanja povijesnog prostora iii ob-
jekata nuzno su se morali odraziti 'i na nos'ioce kompleksne akcije
ocuvanja nepokretnih kulturnih dobara, U drugoj polovici ovog sto-
Ijeea, a narocito u posljednja dva desetljeea, u mnogim zemljama
javlja se nova organizacija ocuvanja nasljeaa, zasnovana na novim
zakonskim odredbama, koja ·se u pojedinim pitanJima bitno razJ.ikuje
od ranije tradicionalne zastite spomenika. S time su svakako u vezi
i sasvim razliciti nacini financiranja radova na graditelJskom na-
sljeau od onih sto su karakteriz,irali tradicionalne konzervatorske
zahvate, no to je tema, kOja - rna koliko bila vazna - prelazi za-
datak ovog pregledai zahNjeva da bude obraaena prvenstveno od
strucnjaka iz podrucja ekonomskih znanosti.
S organizacijom zastite graditeljskog nasljeaa, ukljucujuei mul-
tidisciplinarnu zastupljenost stl'ucnja,ka s jedne, te siroku podrsku i
sudjelovanje graaana s druge strane, vezan je Ii problem edukaci-
je na razlicitimrazinama. Zato ee se u dijelu knjige '0 protagonisti-
rna aktivnom pristupu kulturnoj bastini raspraviti oba pitanja, jer su
bitna za prikaz dalJnJih obiljezja suvremenih pogleda na nepokret-
na kulturna dobra i nJihovo trajno ocuvanje.
1. ORGANIZACIJA ZAsTITE I UREDENJA GRADITELJSKOG
NASLJEDA
U mnogim europskim zemljama sve do razdoblja kOje pocinje
zavrsetkom drugog sVjetskog rata protagonisti zastite bili su isklju-
civo konzervatorsket sluzbe, odnosno 's trucnjaci pretezno organizi.
rani u centralnim zavodima za zasNtu spomenika, ioli pak u regio-
nalnim 'i nstitucijama jednog u pravilu centraliziranog sustava .kon-
zervatorske organizacije. Strucnjaoi zaduzeni za zastitu bili su uglav-
nom arhitekti U onim zemljama u kojima su onosioci konzervatorske
misli ·imali tehnicko-arhitekton&ko obrazovanje kad se radilo 0 ne-
pokre1nim spomenicimakulture (na ,pro u Franouskoji Italiji 'i broj-
nim drugim zemljama), odnosno povjesnicari umjetnosti u nekim
podrucjima (Austrija, Njemackai druge srednjoeuropske zemlje),
koji su imaliglavnu rijec cak i u proucavanju :i zastiti izrazito gra-
diteljskog nasljeaa.
Promjene kOje u OI'ganizacijiocuvanja graditeljskog nasljeaa do-
laze s pojavom lirazvitkom koncepcija aktivne zastite zahvatile su
dvije bitne nove cinjenice u djelokrugu mjerodavnosti:
1) ukljucivanje institucijai strucnjaka drugih profila u zastitne
akcije, u prvom redu urhanista i urbanistiokih zavoda;
40
2) prenosenje mjerodavnosti zastite nasljeaa na organe vlasti,
koji time rpreuzimaju ,i obavezu efilkasnog ocuvanJa kulturnih dobara.
Prosirenje kruga strucnihnosilaca ocuvanja graditeljskog na·
sljeda razumlJivo je kad imamo u vidu vee spomenuto prosirenje
interesa zastite odrjesavanjaiskljucivo Ikonzervatorskih problema
do sireg uocavanja graditeljskog nasljeaa u prostoru, pa je ,isto tako
shvatlJivo zasto su urha,nisti (u sirokom spektru svojih strucn·ih pro-
fila, u kojem se uz arhitekte sada javljaju i ekonomisti, sociolozi,
geografi, pravnici, graaevni inzenjeri, ali takoaeri povije&nicar,i um-
jetnosti), bili meau prvima koji su se u ovkiru svojih urbanistickih
institucija (u organima sredisnJih iii 100kainih vlasti, u zavodimaili
sveuciHsnim katedrama) prikljucili akciji oouvanja ·graditeljskog na-
sljeaai provodiH jekroz prostorne ,i urbanistioke planove.
Takvu novu ·organizaciju zastite u poslijeratnom razdohlju odra-
zavaju pravn·i pmpisi iz tog podrucja u mnogim zemljama,isto kao
Ii pojedini meaunarodni dokumenti koji upueuju na multidisciplinar-
nu aktivnost ocuvanja kulturnih dobara, trazeei u prvom ·redu sto
veeu prisutnost urhanista ,i urbanistickih organizacija.
P.ratecirazvoj zakona 0 zastiti spomenika kulture u nasoj zem-
Iji ·i nase zakljucke sa strucnih skupova takoaer eemo zapaziti pro-
mjene u prosirenju :kompetencija zastite.
U konstatacijama vee spomenutog Ohridskog sastanka Stalne
konferencije gradova Jug-oslavije navodi se izmeau ostalog: "U vezi
s tim posebno se istice potreba sprovodenja principa najuze sarad-
nje sluzbi zastite spomenika i urbanistickih sluzbi u svim etapama
rada, pocevsi od analiza urbane strukture pa do izrade detaljnog
plana rekonstrukcije i asanacije, kao i njegove realizacije, u prvom
redu zbog toga sto objektivno postoji znacajna identifikacija intere-
sa ovih sluzbi, koji se najbolje mogu zadovoljiti na zajednickoj osno-
vi kroz stalnu kontinuiranu suradnju.'
Vezivanjem zasNte graditeljskog nasljeaa uz prostorno planka-
nje javile su se i dvije nove tendencije koje su logicna posljedica
shvaeanja biti tog dijela Ik ulturne bastine kao graaevina 'i prostora,
kOJi pripadaju nepokretnim kulturnim dobrima. To ,j e s jedne strane
·odjeljivanje pokretnihi nepokretnih kulturnih dobara u kompeten-
ciji zastite, a s druge strane jace vezoivanje zastite graditeljskog na-
sljeaa uz zastitu prirode.
Prva tendencija vee se odavna susreee u, nekim europskimiiz-
vaneuropskim zemljama kojeimaju dugu :konzervatorsku tradiciju.
U Italiji je, na primjer, zastitna sluzba podijeljena na urede za spo-
menike (t.j. nepokretna kulturna dobra, osim arheoloskih objeka-
ta), na urede za umjetnost3 (pokretna dobl',a) i urede za starine~
(sarno arheoloski objekti, pokretni i nepoki'etni).
S prv·im is,kustvima aktivne zastite u nasoj zemlji doslo je vee
sezdesetih godina do pokusaja 'reorganizacije ikonzervatorske 5luz-
be u smislu podjele mjerodavnosti radi efikasnije brige prema kul-
turnim dobrima tj. do prijedloga da zavodi za zastitu spomenika
uprave sve svoje napore na ocuvanje nepokretnih kulturnih dobara
kOJi cine najopseznijii po obujmu zahvata najznacajniji diD »spo-
menickog« fonda, a da se briga za pokretna kulturna dobra povjeri
muzejima ·i galerijama kOje prakticki ·i danas cuvaju tu istu bastinu.
Takvi prijedlozi naisli su rprije dvadesetak godina na ostro supro-
'T. Marasovic , o.c., str. 135-137.
2Soprintendenza ai munumenti. stavljanje pobomika tradicionalnogkonzervatorstva pa nisu hili rea-
3Saprlntendenza aile belie arti.
lizirani. U meauvreme!nu su neke druge sredine brze pl'odirale s
4Soprlntendenza alie antlchit~,
41
navim shvacanjima ,i uspjele u zakone ugraditi takvu mganizaciju Tre6i cinilac koji danas sve vise sudjeluje u zastiti graditelj-
kaja zavodima za zastitu stavlja u djelokrug rada nepokretna dobra, s'kog nasljeaa je sira javnost 'koja kroz rasp rave u mjesnim zajed-
ostavljajuci muzejima i galerijama brigu za pokretne objekte ·i um- nicama, kroz dflustva prijatelja Ikulturne bastine ,i kroz druge forme
jetnine. participacije moze imati utjecaja i na samu zastitu, ,kao sto se to
Podjela mjerodavnosti za pokretna i nepokretna dobra omogu- pokazalo i u mnogim slucajevima nase recentne prakse. Zato je
cila je institucijama za zastitu jace vezivanje ·i uz zastitu pr·irode, potrebno u Drganizaciji zastite posebno pl"ikazati i ulogu siroke
pa je u nekim nasim ,republikama zastiti graditeljska nasljeaa pri- graaanske baze u ocuvanju graditeljskog nasljeaa.
,kljucena joos i prirodna baistina. Zakon SR Siovenije je zajednicki , Aktivna zastita znaei, prema tomu, ukljueivanje Citavog drustva
za priradnui graditeljsku bastinu, pa je s tim u vezi i ·republicki u dugotrajni i permanentni proces oeuvanja kulturnih vrednota, koji
zavod mjeradavan jednako za prirodnu i za 'kulturnu bastinu. Inte- se provodi na tri osnovne razine: strucnih sluzbi, drustveno-politic-
,gralni pr,istup graditeljskaj 'i prirodnoj bastini kod nas je inace , prvi kih zajednica i sire participacije gradana.
put primijenjen u Zakanu a prostornom ureaenju Bosne i Hercego- 1. Struene sluzbe i organizacije
vine iz 1974.
Vezivanje prirodne i kulturne bastine dolazi do izrazaja i u Struene sluzbe ' su pokretaci zastite, nosioci popisno-regist'racij-
Savjetu za eovjekovu sredinu i prostorno uretlenje kOJi je pokre- s'kog postupka strucnih elaborata obrade i znanstvene valorizacije,
nua zajednicku akciju zastite prirodne i kulturne basNne, a u cijoj projekata i planova, te 'izvrsioci zastitnihradova, inspekcijai nad-
zora nad odrzavanjem povijesnih zgrada Ii cjellna.
se ,klasifikaciji, registraciji, valorizaciji i postupk,u ocuvanja nepo-
Strucne organizacije su nosioci razvoja teorije ·i prakse ocuva-
kretnih dobara 'isticu mnoge dodirne crte jednei druge vrste ba-
njagraditeljskog <nasljeaa, pokretaci ;i protagonisti edukcija u znan-
stine.' stvenim i strucnim podrucjima kojima pripada graditeljsko nasljede.
Druga tendencija prenosenja upravne mjerodavnosti na dru- S obzirom <narazlicitost dl'ustveno,politickih, ekonomskih, kulturnih
stveno-politicke zajednice takoaer je nailazila na otpore dijela kon- i drugih oUvjeta u pojedinim sredinama nije moguce govoriti 0 je-
zervatorske sluzbe kOja je sa strucnom ovlas6u zeljela zadrZati i dinstvenom modelu organizacije strucnih sluzbi. Ipak, u najvecem
prerogative konzervatorske vlasti. Nova shvacanja, meautim, stav- brojoU zemalja, ukljucujuci ,i nasu zemlju, dvije sluzbe imaju presud-
Ijala su sluzbu zastite spomenika urealne okvire njezine ·izraz-ito flU ulogu oU strucnim pitanJima ocuvanja graditeljs~og nasljeda: za-
struone 'ovlasti, tj. obrade zastitne problematike ,i ,izrade pl'ijedloga vodi za zastitu kulturnih dobara i urbanisticki zavodi.
za zastitne adluke analogno urbanistickoj sluzbi kojaima iste kom- a) Zavodi za zastitu kulturnih dobara (kod <nas poznatiji po tra-
petenoije u pitanju prastornog ureaenja. Prema takvim novim shva- dicianalnom na~ivu zavodi za zastitu spomenika kulture) u smislu
canjima, dakle, strucne sluzbe za prostorno ureaenjei za zastitu najveceg broja nac·i'onalnih zakona iz tog podrucja ovlasteni su za
graditeljskei prir<ldne bastine vode sve strucne poslove, a odluku sve poslove zastite od evidencije i registracije do inspekcije i nad-
o zastiti donosi opcinska skupstina ako su u pitanju prostorni pla- zora. Prema soUvremenim nazorima ani ·imaju veoma znacajnu ulo-
novii graditeljsko nasljeae do raz,ine Dp6inskog plana, odnosno si-
re teritorijalne zajednice, ako se radi 0 regionalnomili republickom
planu .
Narocita je vazna uloga lokalnih vlasti u pl'ocesu ocuvanja gra-
diteljskih vr,ijednost.i jer se najve6i dio odluka donosi na razini grad-
skih iop6inskih planova, odnosno detaljnih planova za pojedine
gradske zone, naselja iii nJihove dijelove. Na znacaJnu ulogu lokal-
nih vlasti upozo.rio je ,i S.impozij europskih gradova, koji je 1971.
odrzan u Splitu i u t~v. »Splitskoj deklaraciji«' izricito trazi:
I
»5. Predstavnici historijskih gradova
- pazivajuci se na Rezoluciju 65 (1970) Europske konferenci-
je lokalnih vlasti u vezi s ulogom lokalnih i regionalnih vlasti u pra-
votlenju politike zastite i koristenja historijskih spomenika, gratle-
vinskih cjelina i mjesta od historijske i umjetnicke vrijednosti
- zele da potvrde prvenstvenu ulogu lokalnh vlasti u sprovo-
tIenju ove palitike, jer na njima je da odrede funkciju historijskih
cjelina u urbanistiekim planovima i novu namjenu starih zdanja u
kontekstu suvremenog drustva.

8. Kada SU opcina iii drz.ava vlasnici spomenika, cjelina i histo-

rijskih mjesta, odgovornost lokalnih vlasti je tItonka veca, jer u tom , Savjjet za covjekovu sred lnu ,I pro·
storno uredenje. Program zajednlcke ak- Mreza zavoda za zastitu Iwltur-
slueaju one moraju dati primjer za ozivljavanje spomenika, primjer clje zastlte I meduprlrodne I gradltelj-
nih dobara (spomenika) u Jugo-
koji ce zatim slijediti i privatni vlasnici.« ske bastlne. 1977.
, T. Marasovlc, o.c ., str. 141 I 142. slaviN

42 43
 gu kao nosioci .izrade zastitne dokumentacije i kao sudionici u cje-
lokupnom postupku planiranjai projektiranju uredenja povijesnih
gradevina Ii cjelina, odnosno njegove realizacije. Aktivna zastita
upraV'o tim zavodima pr.idajeiznimno vaznu ulogu uintegralnom pro-
cesu oQuvanja graditeljskog nasljeda koju oni u ranijim razdoblJima
nisu 'imali. »Iz toga slijedi zakljucak da bi teziste djelatnosti zavoda
za zastitu spomenika trebalo da bude na studijsko-analitickom radu
koji bi bio usmjeren na pripremanje odgovarajuce dokumentacije
ne samo 0 svojstvima i vrijednostima, vec i 0 mogucnosti ureae-
nja i uklapanja spomenika kulture u tkivo grada." - kaze se medu
ostalim u 'konstatacijama Ohridskog savjetovanja iz g. 1976.1
Organizacija zastitne mreze zavoda takoder je specificna u sva-
'koj pojedinoj zemlji i pokazuje, dapace, posebnosti ,j u pojedinim
regijama. U nasoj zemlji mrezu zavoda cine ,opeinski (gradski). re-
gionalnii republicki (pokrajinskil zavodi.
Opcinski {gradskil zavodi predstavljaju bazu zastitm~ mreze, 'iz-
vrsavajuei stl'1ucne zadatke zastite od pojedinacnih gradevina do
. prostornog plana gradaili opcine. Neki zavodi, koji djeluju kao me-
auopcinski, pohivaju svojim djelovanjem teritorij dviju Hi vise op-
cina.
Regionalni zavodi (koji postoje u nekim nasim republikama)
mjerodavni su za graditeljsko nasljede koje se obraduje u regional-
nim prostornim planovima, a svojom teritorijalnom rasprostranje-
noseu pokrivajui ona podrucja u kojima nama opeinskih zavoda.
Republicki (pokrajinski) zavodi 'imaju ulogu sredisnje zastitne
,institucije sa zadatkom sredisnje evidencije, mjerodavnosti za za-
stitu na republi&oj (pokrajinskoj) ,razini, pokrivajuei u zastitnoj mre-
zii ona podrucja u kojima nema opeinskih, odnosno regionalnih
zavoda.
b) Urbanisticki zavodi nosioci su prostornih i urbanistickih pla-
nova, a u nekim slucajevima urbanistickih i arhitektonskih proje- , T. Marasovic, o.c., str. 137.
Mreza urbanistickih organizaci-
voda Daimacije, Split, 1957-1972.
ia u Jugoslaviii
44
, Urbs, publikacija Urbanistickog za·
2 Republ icki · zakon BiH .
kata zastitei uredenja pojedinih cjelina ,i 'objekata. Oni su stoga an-
gaz,irani na svim dionicama u planerskom postupku od dokumenta·
cije do ,izrade samog plana.
Mreza ·i organizacija urbanistickih 'i nstitucija takoder je raz-
novrsnai ovisi 0 specificnoj organizaciji pojedine zemlje iii regije .
U nasoj zemlji djeluju urbanisticki zavodi kao organ! drustveno-poli-
tickih zajednica (opeinske skupsHne, skupstine zajednice opeina,
republ,ike "iii pokraJine), te urbanisticki zavodi (instituti) kao samo-
stalne privredne organizacije, odnosno zavodi (iii katedre) u okviru
pojedinih fakulteta.
Neki zavodi, kao sto je na pro Urbanisticki zavod Dalmacije u
Splitu, uocivsi potrebu slozenog rada na bogatom graditeljskom
nasljeduregije na kojoj je angaziran, osnovao oje vee g. 1955. Od-
jel za graditeljsko nasljede koJi sudjeluje u cjelovitom pr-ocesu ra-
da u povijesnim ambijentima odistrazivanja ,i analiza preko planova
i projekata do izvedbe zastitnih i restauratorskih radova.'
c) U nekim s-redinama osnovane su i organizacije visestruke
ovlasti, koje u sebi ujedinjuju zadatke sluzbe zastite, urbanistioke
sluzbei organizacije za 'izgradnju u okviru zastieenog povijesnog
podrucja. Tom tipu ,insNtucija pr.ipada organizacija "Stari grad u u
Mostaru kOja je u svom dosadasnjem desetgodisnjem djelovanju
postala nosilac cjelokupne akcije zastite, uredenjai obnove na po-
drucju svoje djelatnosti. Takve specificne organizacije takoder su u
skladu s novim zakonskim propisima u pojedinim sredinama (na pro
u Bosnii Hercegovini) koji predvidaju da st-rucna sluzba bude ona
institucija kOja je najpotpunije osposobljena za djelatnost ocuva-
nja graditeljskog i kulturnog nasljeda.2
Osim zastitnih ·i urbanistickih institucija u proces zastite uklju-
cene su i mnoge druge ,institucije. U posljeratnom razdoblju u Ju-
goslaviJi od posebnog su znacenja:
d) organizacije (zavodil za izgradnju grada kao osnovni nosioci
realizacije uredenja sv.ih gradskih podrucja, ukljucujucii zone povi-
jesnog znacenja. Zajedno sa samoupravnim interesnim zajednica-
ma za stambeno-komunalno podrucje, za poslovni prostor Hi - u
nekim sredinama - za graditeljsko nasljede, oni 'imaju znacajnu
ulogu organizatora f,inanciranja radova u povijesnim podrucjima.
e) Osim spomenuNh glavnih nosilaca, u proces zastite gradi-
teljskog nasljeda ukljucen je i citav niz drugih institucija kao sto su
sveuci/isni zavodi (katedre oiIiinstHutil, medu kojima su nekiisklju-
civoorijentirani na djelatnost u povijesnim ambijentima rna pro Za-
vod za graditel'js'ko nasljede Arhite!ktonskog fakulteta u Zagorebu),
muzeji i dl1uge us,tanove vezane HZ problem ocuvanja graditeljske
i kulturne bastine.
f) Za realizaciju zastitnih radova takoder ne postoje jedinstve-
na organizacijska ,rjesenja ni u svijetu ni u nasoj zemlji. SpecijaJ.i-
ziraneizvodacke organizac,ije zaradove u povijesnim podrucjima
iznimno su rijetke, premda 'imaju znatnu prednost nad opeimizvo-
dackim poduzeeima zbog specijaliziranosti svojih ,kadrova naviknu-
tih na slozene radove u starim objektimai cjelinama. Tako su veo-
ma pozitivna ,iskustva postignuta u Restauratorskom zavodu Hrvat-
skeiz Zagreba, a svojedobno 'i s radnom grupom iz Odjela za gra-
diteljsko nasljede Urrbanistickog zavoda Dalmacije u Splitu, kOja je
djelovala u starom Splitu od 1955. do 1980. Zavod zarestauracije
pokretnih spomenikaiz Ljoubljane akf.ivno djeluje na podrucju Slo-
venije.
45

g) Nacionalne strucne organizacije, vezane uz problematiku
ocuvanja graditeljs,ke bastine, imaju prvenstvenu ulogu unapreae-
nja strucne materije koja se odnosi na kulturna dobra 'i na surad-
nju u svim konkretnim problemima na tom podrucju. U nas'oj Z8m-
IJi ,ovdje u prvom redu spadaju drustva konzervatora u republikama
i pokrajinama, ponegdjei u 'opcinama, povezani u Savez konzerva-
torskih drustava Jugoslavije. Niz odrzanih strucnih savjetovanja i
objavljenih publikacija, te struone rasprave 0 zastitnickoj teoriJi i
praksi. zakonima, organizaciJi i financiranju najveci su doprinos ko-
ji su ta drustva do sada dala razvoju nase konzervato r'ske akNvno-
sti.
Analognu ulogu, kad je u pitanju prostomo ureaenje, imaju
urbanisticka drustva u gradovima ,i republikama, odnosno Savez ur-
banistickih drustava Jugoslavije, a u svakom pojedinom znanstve-
nom i strucnom podrucju, odnosno disciplini koja je ukljucena u
istrazivanje i zastitu graditeljskog nasljeaa jos i drustvo arhitekata,
drustvo povjesnicara umjetnosti, drustvo arheologa, drustvo et-no-
logai druga strucna drustva, odnosno njihovi savezi na razini fe-
deracije. ,
h) Medunarodni:; strucne organizacije imaju presudnu ulogu u
unapreaenju materije graditeljskog nasljeaa na meaunarodnoj razi-
ni, u predlaganJu meaunarodnih normi i dokumenatai svim drugim
pitanjima vezanim uz meaunarodnu suradnju na tom podrucju. 1
Meau mnogimorganizacijama strucnog ,karaktera, k,oje ne pred-
stavljaju vlade udruzeni,h zemalja - clanica, treba spomenuti:
Medunarodni centar za studij zastite i obnove kulturnih dobara
(ICCROM)' koji je g. 1959. osnovao UNESCO u Rimu sa zadatkom:
- sakupljanja, proucavanja distribucije zastitne dokumenta-
cije;
- koordinacije, podsticanja i izvrsenja ,istrazivanja na tom po-
drucju mganizacijom savjetovanjai izmjenom eksperata;
- pruzanja konkretne pomoci pojedinim zemljama u zastiti pu-
tem eksperata iz vlastitih redova Hi organizacijom strucnjaka iz raz-
licitih zemalja;
46
- organizacije specijalisticke edukacije 'iz razlicitih disciplina
zastite kulturnih dobara.
Medunarodni savjet za spomenike i podrucja (ICOMOS)1 osno-
van je g. 1964. u VeneciJi na II. Kongresu arhitekatai tehnickih
strucnjaka zastite spomenika.
Zadaci te organizacije,kojoj strukturu cine nacionalni komiteti
iz pr,iblizno sezdeset do sada uclanjenih zemalja (ukljucujucii na-
cionalni komitet ICOMOS-a za Jugoslaviju) sastoJi se od:
- podsticanja, proucavanja ,i zastite spomenika ,i cjelina u svim
zemljama;
- mobilizacije sire javnosti i vlasti u svim zemljama na za-
dacima zastite kultul'nih dobara;
- skenja, narocito u zemljama u razvoju, 'ideja i ,iskustava za-
stite.
U tu svrhu ICOMOS je ukljucen ucitav niz aktivnosti kao sto
su:
1.organizacija meaunarodnih, regionalnih ,i nacionalnih savje-
tovanja;
Terenski zahvati eksperata 2. osnutak specijalistickih komiteta ,koJi temeljitije obraauju
ICCROM-a u Indiii zastitnu materiju (za povijesne gradove, kamen i drvo, povijesne
vrtove, primijenjenu fotogrametr,iju, kulturni turizam, na'l'Odnu ar-
hitekturu, seizmolog.ijui dr.);
3.izdavacka djelatnost specijaliz,iranih edicija (Mollumentum,
ICOMOS BULLETIN, ICOMOS Newsletter i dr.); i dokumentacijski
centar .
4. suradnja 's UNESCO-om u stvaranju meaunarodnih zastitnih
3 The International Council on Monu-
dokumenata (kao sto su na pro Konvencija 0 zastiti svjetske kul-
ments and Sites.
tume i prirodne baStine), s ICCROM-om i drugim meaunarodnim or-
Zemlje clanice ICCROM-a ganizacijama.
1 Vidi poblize u knjizi: B. Fielden:
Uvod u konzerviranje, Zagreb, 1981 (u
prijevodu I. Maroevlca).
2 The I nternational Centre for the
Study of the Preservation and the Re-
storation of Cultural Property.
47
=--=
Druge organizacije kao sto su "1.e.dunaro~~i s~vj~t za. m~:eze
COM), Medunarodni institut :a
~astltu e~VllesnIh I .umletnIck~h
(I. I (IIC) uglavnom su orijentlrl~n:1 na zastltu pokretnlh kulturnlh
dIe a k " k' .. . d ~
dobara, ali u svoJim bogatim do ~u:mentacdl~ts, II.mkcencnml.a;a rze gra-
aU vrijednu Ii za proucavanje zastlte gral e jS og nas jeua.
2. Drustveno-poJiticke zajednice
S obz,irom na 'razlicitost dr~~tveno-po,litiGkih i eko~nom~~ih ~i­
sterna u pojedinim zemljama ,i nJlhovde I ,?pce~ukltudrn.e ,sl.~u~clje n'Ij~
l nih vlasti, kaja je, meau ostalim, angazlirana ,i u pitanJima zastite
, 0 uee govoriti 0 jedinstvenim ~~~ e Im~ n~ , a je rl}ec 0 UOZI
~k~lnih ,i sredisnJih vlasti u zas~ltl gradltelJskog naslje~~: ,~rem­
I ,i u tom smislu mogu pravitl neke usporedbe. Ogranlclt cemo
da ~~oga na stanje u nasoj zemlji u vezi s vee spo~enutom ~~~­
se 'J'om davanJ'a u tom smislu presudne uloge drustveno-polltlc-
den el . k'~' d'
,im zajednieama, sto !~ vee o.~akonJeno u..n~ I'~ nasllm sre ma~a.
k U drustveno,politlekom .gls~t~mu sO~ljallstIGk~g.~ s~mou'pra~lja­
, 'a sasvim je logicno da skupstlne drustveno~pol~~leklh zajedn~le~,
,n~o najvisa samoupravna tijela odreaenog tento~lja, .pr~dstavlj~j.u
:. kako to proizlazi i ,iz samog Ustava SFRJ -. ,I naJmjerodavnlje
ove za donosenje odluka koje se cdnose na djelatnost od poseb-
kup
snog drustvenog ,interesa, u kOje. spa d ~t't a gra d't
a ''I zasl I eI'JS'keg na-
a.
sljeoPrema ~ .
koneepc,ij.i aktivne zastlte, ~
d rustveno-po I't'~k'
I IC e zaJe dmce
. naroda, u kojima su ukljucene vlade zemalja - clanica, bave sa
na pr,ijedlog strucne sluzbe, mjerod~vne za z~stit~ graditeljsko~ n~­
sl"eoa, trebale bi biti ana tijela kOj? p.roglasavaju do~ra gradl~elj-
~ ,i prirodne bastine. Takve shvacanje neke su nase republlke,
s eke j'e vee receno, ugradile u republicke zakone, a isti se stav
ka
nalaz,i i u prijedlo.gu SaVJe~~
· ~. k.~vu sre d"
za c~vje' t
..mu 'I~,~ros.o.rno ur~-
oenje koji je liz,radie mate~ljale Zajedn~cke akclJe .~astlte 'I ure~e~ja
riro dne i graditeljske. bastine'. ~ smlslu to.g~njed!~ga skupstma
p ','I,ne na 'podrucju kOje se nalazl neko gradlteljsko ,III kulturno do-
epc ~
' donosi odluku 0 prog Iasenju. . T'0 se, razum I"'jIVO, 0. dnosll
.. na ur-
b A,e Ihe new buildings which J'e springinll UP eve,ywher~ ..... orthv of Blllain
b~~isticki plan odreaenog podrucja koji~ se zasti6~}u 'i g.~adi.t~lj~~e
dnote. Ukoliko se neko dobro nalazl na podrucju dVlju 'III vise
~~~ina, edluku 00 pmglasenju donijet ee zajednicki zainteres,irane
opaine. ~ .. ,. .
Pri izradi republiokog prostornog plana, kO]1 zahvacal gradl-
teljsko nasljeae, Hi u slucaju I~ad~ je ne~o pojedinacno do~:o ~d
. nimnog znacenja, akt 0 proglasenju gradlteljskog dobra dO~ljet ~~e
'~kupstina republike ",ili pokrajin~. ~koliko se t? debro, a~~o Je .~bl.c:
slucaj s ve6im prostornim ejellnama, nalaz'l na podrucju dVljul1i
n~se republika, a'kt 0 proglasenju donijet ee sve zainteresirane s'kup-
~tine republi'ka iii pokrajina.
. .
Na saveznoj razini pitanja graditeljskog nasl'jeaa razmatrao je
Savjet za covjekovu sredinu i prostorno ure.denje Savez.nog i~vrsno~
"eea i izvrsnih v,i jeeai pokrajina. U okvlru tog Savjeta djeloval'l
Vlj Odbor za primdnu Ii graditeljsku bastinu, odnosno ranije Komi-
:~a za graditeljsko nasljeae koj~ j:obavil~ niz znacajni~ ~k~lj,~ ~
dogovora oko zastite ~radite~~skl~ I k~!tul"'n1h :dobar~, ukljuCUjuCI 'I
. radu prijedloga za UPIS povljesmh vrljednostl u sVjetsku kulturnu
:zprirodnu .basti~u.2 Sam.prijedlo~ donijeloo je Savezno izvrsno vijeee
i proslijedllo mjerodavnlm o~ganlm.a UNE~C.O-a.. . . .
U poslijeratnom razdoblju aktlvne zastlte 'jedna od najaktlvnl-
"h or,ganizacija na saveznoj razini je Stalna konferencija gradova i
~p6ina Jugoslavije, 0 'kojaj je bilo rijeci u pavijesnom pregledu.3
48
: we going 10 Jeilliitbehind us so.melhing01 QUillrtyand d'SllnChOnwh,chJulu'e
..AsJccilleTruns
, Savjet za covjekovu sredinu I pro·
storno ureaenje: Prlrodna I gradlteljska
bastlna - vrste. vrednovanje, katego·
rije, rezimi. proglasavanje, planlranje,
flnanciranJe (II faza Zajednlcke zastite
I ureaenja prlrodne i graditeljske ba·
stine). Materijali, Brioni, maj, 1982,
str. 16.
, Dio nadleznostl Komisije za gradl·
teljsko nasljeae. posllje prestanka nje·
nog djelovanja. preslo je na Koordina-
cijski odbor republlcklh I pokrajlnskih
zavada za zastitu spomenlka kulture i
prlrode.
• T. Marasovlc, o,c,. str, 90 .
U okviru Stalne konfereneije djeluje 'i posebna sekeija za zastitu
graditeljskog nasljeaa u gradovima,koja je bila po~retac mnogih
znacajnih linieijativa za unapreaenjem ove mater,ije ,j ,~oja je g. 1982.
obnovila svoj r,ad organizacijom strucnih skupova urazlicitim gra-
dovima Jugoslav,ije kaji su u stanju pruzitiiskustva 'lI provoaenju
aktivne zastite.
Na europskoj 'i simj razini akeije naeionalnih konferencija 10-
kalnih vlasti, koje postojei u drugim zemljama (na pro NacioOnalno
udruzenje talijanskih komuna) koordinira Medunarodna unija lokal-
graditeljskog nasljeaa narac.ito U okvi-ru planiranja.
Demonstracije grailana Vancou-
vera (Canada) protiv planiranja
ad meaunarednih o.rganizaeiJa, koje sluzbeno predstavljaju vla-
izgradnje autoputa u povijesnoj
sredini de pojedinih zemalja odnasno parlamenti clanica, treba u prvom
redu ,spomenuti Europski savjet sa sjedislem u Strasbo'lJrgu, koji je
- >!<ako je vee ,istaknuto u povijesnom pregledu - matan dio svoje
aktivnosti pasvetio zastiti graditeljskog nasljeaa.' lako nije clanica
Europskog savjeta, Jugoslavija suraauje starn organizacijom, a
1971. hila je 'i domaein znacajnog savjetovanja, koje je usvojilo
»splitsku deklaraei'ju a '. Meau arganizacije, u kojima su uclanjene
vlade pojedinih zemalja,spada i UNESCO sa svaJim 'mnogim agen-
cijama, ednesno aktivnostima vezanim uz zastitu graditeljskog ,i
kulturnag nasljeaa. I pajedini drugi programi rU okvlru Ujedinjenih
CIVIC TRUST pasredno zastitom graditeljskog nasljeaa. Meau nJima je narocito
znacajan Pragram ·Ujedinjenih naroda za okalinu (UNEP - United
Nations Environf11ent Program), koJi u ekvioru svag sirokog ekolos-
Wh~n \Ne look ;!fOund. we see 50 much Ihal ;5 sQu~!id. depressing ~nd kog djelovanJa dotice ,i probleme povijesne · okoline. Nedavne je
,,"wonhy. Marw of our 10.... nS hawe grown ' 1'110 5pr~wl;ng urb~n muses wIth·
(luI sh~pe or b~auIY. Handsome disllicl5. no longer prosperous, have lallen
II'I\odecav, TheShf'.nkingcDuntrYS,id~ is scatled and disfigured b,Y mari·made
suradnjom UNEP-ai jugoslavenske vlade osnavan u Splitu RegioOnal-
uglineu of every kind. Fine old bUIldings and whole seClots of ",Uolie lowns
!'lavl! been 11101lgllllo:;15lv demol ish ed and 100 ohan replaced by new con· ni eentar za pri'Oritetne akcije zastite cevjekove okoline na Medi-
IlruClionsoluniiormmedioc"ly. [verywhere therl! are signs of indltterenc!!
nndneglect-ga,!sh DdvertisemenlS, the clul1cr 01 trallic S'llns, br oken!ence,.
puling painlwork, cobwebS of overhcad W;'U. abandoned mOIll,~a's. and
teranu (PAP-RAC)" kaji meau svojim brojnim aktivnostima obra-
linel ol.ail sorts,
Musl prog,eu und ugliness go hand in hanrjl Havewegollo accep"ha I
aujei problem pov,ijesnih gradova na sredozemnim obalama i nji-
hovu ulagu u danasnjem zivotu.
drabneu and d,~ord!r ar! Ihl! PIIC~ we mUil'pay lar praspell'V J '
;lIId hel people 1 The volumeal ne ..... con'uuclian wi\lloon be ~qu,v3lenl 10
it fl ...... lown 01 100.000 every Iltn weeki. FOI be11e' 0' lor WO,,!! we ~'f.
CI'C,ting I flew B,;u;n. ShaH we be ptoud al il7 Apart hom mere QU ~ nliIY. a'e
<;jener3lioni will admire lind wrsh 10 preserve? It wu IhoU9hl5 such .I S these
3. Sudje/ovanje stanovnistva
1hallel to the foundation 01 Ihe Civic TIU51 by Mr Duncan SamJy! In 1957.
Objle11llts
Jedno od osnovnih obiljezja danasnjeg vremena prama kul-
ThlobjeclivesaflheCivfcTrust,lfe:
toertco""oe hiOhquahWinaIChilectureandplanning;
turni bastini je sudjel'Ovanje graaana u sirokaj akciji ocuvanja gra-
,opreJe,~e building501 distinction and hillO,ic interesl; '
top10/ectlhebuuliesollhecoullltyside:
diteljskog nasljeaa. Dok su u raniJim epohama akcije skih slojeva
la elimini/I! and pfCtVen! ugliness, whcther 110m bad design 01 neglecl:
IOlrimu/ale publicillierell in Ihe good appur;mce allawn and
u procesu zastite bHi getovo.iznimna pajava (na pro u Engleskoj 19.
counlry;and
roifIJpirc generallrllltflll "fciviepiide.
st.), s razvitkom aktivnog pristupa nasljeau stanovnistvo se sve
Orglnisatlon
jace u~lju6uje u razmatranje prablema kulturnih dobara, U odlu'ke 0
The policy lind aCli~iljes of Ihe Ci~ic Tlu51 .re decided by Ihe Trustees. who
meel regulill~ as a Ball,d and in Commillee. E~eculi~e tespon sibihlYfuts with njihovam ocuvanju i ureaenju kao i u nadzor 0 njihovom odrza-
the DiltelOI. Mr le,lie upe. lormer Chief Planning Ollicel 01 Iht L1?ndon
Counly Council and I) Plln Presidenl 01 the Town Planning Inslilule. He is vanju.
aisiSledbYOqua1ilied·~tJllol 'lChilecIS. plann'I$and designelf.
the,llusl IS tamplenlr independent. lIS income is de'ived enllrely !rom
\'OIunt).rvsub$CJiptiofls.ccntribuledbypublic.spiriledccmpaniesinindustry
I u tom padrucju iSI~ustva u pojedinim zemljama su veoma raz-
a".d r;'omme,ce. 11 mainllins cl05~ conlact Wilh Government ~ep.artmenI5.
Local Autho,i,ies. p,ole$lional ;n"'lulions. civic Ind amenl1y soc,el,es. It ca· licita i vezana uz drustveno·paliticki sistem, a.H - opeenita gleda-
operates wilh them Il1lhei. respect;ve spheres to !hll fuUest possible ~~tenl:
juei - sudjelovanje stanovnistva u zastiti vise delazi do ,izrazaja
Thele Is also'a need fcrguidanceandco.ordinalicnatlhe legio nallevel.That
is why Ihe Civic Trus\ has warmly welcomed 1M lormalicn 01 a SCOIlI1". C'~IC
u zapadnim zemljama baz razlicitefol"'me graaanskih udruzenja i
TrUll. a Civ,c llui! far Wales !Trelladaelh Cymru) and Reg'onal TIU"11n the nJihov utjeoaj na o.dluke lokalnih ,i sredisnJih vlasti, nego u istocne-
NOl\h.Wes, ind Nonh.EHI 01 Engrand. Theil Cha"men ale membels 01 the
I:entlll Board 01 Trustees and Ihcre is close conll C! belweelllhllll~1I1 In
London. Glugow. Card,lI. Manchuter and Durham. europskim zemljama, gdje se participacija uglavnom svodi na infor-
Propagandni letak britanske or- miranje graaana, a odluke gotovo iskljucivo danose centl'aHzirane
ganizacije Civic Trust za zasti- strucne sluzbe.
tu kulturnih dobara U nasoj zemlji sistem samaupravnag soeijalizma ,ne sarno da
omogueava, neg a se pace i zasniva na sto sirem sudjelovanju sta-
str. 83.
, O.C . ,
novnistva, pa je u tom pogledu uloga graaana i u procesu zastite
str. 141-144.
, O.C., sve 'Odreaenija,iaka u tam djelakrugu jos nije dastigla onaj stupanj
3 Priority Action Plan
Activities Centre.
- Regional
kaJi bi trebala imati.
49
 , 0 bismo zeljeli upoz~riti bar~m n~ Dna ' ~aj~nacajnija , ~sku­ U nekim drugim zemljama sudjelovanje pucanstva vise dolazi
}}ok rticipaciji stanovnistva U ocuvanjU gradlteljskog nasljeoa, do izrazaja kroz konkretne akcije nego kroz formalna udruzenja.
tva LJ :pa u prvom redu morali spomenuti Veliku Britaniju, u ko- Tako, na primjer, odbori pojedinih stambenih jedinica u Brugesu
5 d blsmo
a h Ij'uj'u6i dugoj tra d'IGljl,
... najvlse
. ,_.'I poslgnu
t' t tl
0 u om pog e- (Belg,ija) imaju veliku ulogu u realizaciji projekata obnove starog
o'.ojf1 je,. za c 1865. u Londonu se OSnlva ' ommons rese.rv a Ion S oCle
va . C P t' . t y, grada. 1 U provedbi detaljnih planova u povijesnim podrucjima ta se
~LJ.l V~ , a zastitu otvorenih prostora, a 1877. Society for the pro- participacija provodi kroz:
pravljen: nncient buildingskoju u eri romanti'ckog konzervatorskog - anketiranje graoana u faz·i ,inventarizacije;
LJectiOn ok a reakcij'u na pretjerane restauracije, podstice William - stalno kont8oktiranje s predstavnicima javnosti (Iijecnik, sve-
t ra vca . ' Kao'em XIX. i u prvOj. poIOVICI ., XX . St . DSnlVa. - av
se CI ' tnlZ
' cenik, sooijalni radniki predstavnici drugih strucnih profila ,i dru-
,~O!r~s. dr~Jtava, svako sa svojim specif' i~nim us~jerenjem (priro- stvenih slojeva) tijekom izrade plana;
Iici1'lh I :j' a narodna arhitektura), da bl U posl'ljeratnom razdob- - izlaganje prijedloga plana siroj javnosti.
5 rheo ogl , - t d - . ... Iz ,iskustva Kanade u tom pogledu vee je spomenut slucaj Ga-
da, a. zastite rad tih drustava postao zna no sa rzal'nljl, pogo-
IjLl aktIV~~ su OIkupljena g. 1957. u udruzenje Civic Trust ciji su za- stowna (Vancouver) kao primjer odlucne uloge graoana u spasava-
t.o"L1 otk vilu kultumi ,i informativni, prvenStveno upravljeni na to nju jedne cjelokupne povijesne gradske cetvrti. Tomu treba dodati
l'lci .u pra 'lgura,la zainteresiranost svih drustvenih slojeva za g'ra- i specificnu organizaciju koja se ,osniva na privatnim udruzenjima,2
d "'I se os , . Ia najpogo
. d"
dl'l v. , asljeoe 'i tim putem postlg nlja ku Iturna kl 1- ' od kOJih nekol,iko stotina ,imaju ,izravne ,iii posredne ,interese u za-
diteljSk~a~rizaCijU ,i zastitu p~vije.~~nlh. ~radskih ,i ruralni~ .cjelina i stiti kulturnih dobara. Neke, kao na pro Society for the Study of Ar-
....,a z~ _ 'h obj·ekata. U organizacl:ll CIVIC Trusta raspravlja1U se, uz chitecture Hi pak Canadian Environmental Law Association su na-
,". drn acni ' -tv . bl . k " t'- cionalnog ob-iljezja, no najveea ve6ina izraziro je lokalnog znacenja.
pO!~. e mog uee sudjelovanje s!~novnl~~, S~I pro eml ' ?jl sel~u
lf1ajS~r kog povijesnog sredlsta, pOjedlnacnog spomemka, stanh Iz drustva, odnosno njihovih clanova pritjecu i znatna sredstva, ko-
za5Jtlte .' ,netisto kaoi zahtjevi. za nJI"h ovom asanac'ljom. .. Iz t a kVI'h ja se sakupljaju u organizaciji Heritage Canada Foundation, sto se
I'lrobljena aazrij' eva uvjerenje kod samih privatnih vlasnika 0 potrehi ve6inom bazira na donacijama.
rava s . _. . I' . , t U Saveznoj Republici Njemackoj veoma je znacajna uloga sta-
ra5 P 'rnanja z.astitnih ,akcija. Na . taj. nacl~ pnpr~v jeno j~. vec s .?-
pO~L1ZI lanova koje inace poduzlmaju zamtereslrane opcme, kOjlh novnistva ,i narocito privatne ,iniciJative u politici i 'r ealizaciji zas-
'''jakIikPbroj rea I"IZIran2 tite povijesnih cjelina, osobito posljednjih godina. Pokazalo se, na-
tip
'i me,da ondje gdje nema takve ,inicijative povijesni centra stagni-
je ve obleme zasme mhanih cjenna od najveeeg je znacenja
raju ,i propadaju, jer 'ih postepeno napustaju ekonomski potencijali,
. zaat~rust, koji takooer okup~a niz ma~jih 10k~lni~."grup~,._t~ a pov,ijesne zone pretvaraju se u prometnice iii parkiralista. Do de-
Nation _ na organizacija ,ima vecu snagu djelovanja,Cljl polltlckl
e gradacija je dolazilo iradi neprimjerene komeroijalizacije koja nije
l<a O udruz
J • lezi u cinjenici da on_a, a ',:e. po I'I'tlC
'-ke .s t ra~ k~, potIce
' - 'Iz'ra d~
vodilaracuna '0 ambijentalnim vrijednostima povijesnih srediSta. U
:tfla~aj I 'h zakona iz podrucja zastlte gradsklh cjelma. Kao orgam-
svim tim situacijama aktivno su se suprostavlJale tzv. akcione gru-
flaC~?n~ Oja ~l potice razmjenu informacija meou lokalnim vlastima, Na- pe graaana, koje se spontano stvaraju u mjesnim zajednicama i
za clja T t j'e postao nezamjenjivi cinilac u realizaciji progl'ama
utjecu na lokalne vlasti da udovolje zahtjevima stanovnistva u po-
tiOnal rus ovijesnih sredina. Njegova ve I'k I, a u I,oga je. .!I u nuzno
- po-
obnov~ p zi izmeou vlasti (central nih i lokalnih)i manjih organi- C'efi-,m , gledu zastite st80rih ambijentalnih obiljezja. Od c.itavog niza mogu-
6ih primjera t80kvih akcija vr,ijedno je spomenuti slucaj povijesne
tre~~Oj. ~:UPina graoana zainteresiranih za probleme zaStite: unavolta jezgre Hamelna. Na sluzbeni plan obnove i razvoja grada "Udwze-
aClja I s _. " .
Z U /ta/iji je, unatoc Izvan:edno~ ..~ogats~.u k~~turnog nasljeOa_1 ilcentro nje graoana za zastitu st8orog grada« ustalo je ostr,im protestima
a dugoj konzervatorskoj !radlcljl,. pa:tl.clpaclja graoa~.a u zas- storico nazvavs,i ga »modelom za unistenje stari,h gradova« zbog zakasnje-
" e?rn diteljskog nasljeaa dosla do Ilzrazaja tek u posllJeratnom log obavjestavanja, pogresnih odluka 0 rusenju starih sklopova i
titl~~~·u demokratskog ~istema. !'l?j.utjeca}nij~ orga~i~acij~, koja ;----.. __._-
::-10'!'.::':J''-:=:;T!~''
nove neprimjerene izgradnje . T80kve ,intervencije sve su ucestalije
ra zd j 'obilizira stanovnistvo u zastltl gradlteljske basbne, je »Ita- sirom zemlje !i uspjeh u zastiti iodrzanju starih gradskih jezgri ,i
s.i.rok~:'a«, osnovana 195.6 . .kao 'P~kr~t '~oj.i se supr.ost~v.lja ?egra- drugih zona ambijent alne vrijednosti u Njemackoj moze se dijelom
/1 8 ~. , ' banih i ruralnih cjelma, pOjedmacnlh graoevma '11-1 pnrodne pripisati 'i a'ktivnoj participaciji stanovnistva u cjelokupnoj akciji. 3
da~I!1 urdo ce.ga dolazi nebrigom Ddgovomih institucija4• Najefikas- Osim udruzivanja na lokalnoj, regionalnoj iii nacionalnoj '~az'ini,
b~.5t1'~~cija koju je ta organiz.aciJa poduzel~. bUa ~e ,~ostava i~lozbe amaterska drustva za kulturnu bastinu Europe povezana su i u eu-
nljl:l ia da salvare« (Italija .'~OjU treba s~.asltl), k~ja je put~~ Izvan- ropskom savezu drustava "Europa Nostra«, koji - zahvaljujuei svo-
"Ital uspjele dokumentaclj.e ~po~nal~ sHoke slo~eve _~ ~~hklm bro- Akcije organizacije »ltalia no- j!im uglednim predstavnicima, kao 510 je na pro Sir Duncan Sandys
o
redn rozenih povijesnih cjelina !I objekata, postlgavsl slofoku podr- stra« za zastitu kulturne basU- - ima utjecaja kod zajednickih meounarodnih akcija zaStite, a pr-
je rn ~gvnog misljenja u akcijama i'ntegralnog ocuvanja bastine. Ta ne kroz dnevnu stampu venstveno kodizrade meounarodnih dokumenata.
J\<U 1a .. -I
5 anizacija brojl preko 16.000 canova. Participacija graoana u nasoj zemlji u zaStiti graditeljskog na-
org Associazione Nazion~~e dei ~ent:! .Storici-artis~ici (AN.CS~, 1 N. J. White: United Kingdom , le-
gislation, organ isation , f inance, partlci·
1 Protection and cultural animation ...
o,c., str. 47.
sljeoa, rekli smo, u nacelu je osigurana mehanizmom samouprav-
. alno udruzenje povljesno·umjetnlcklh centar a) Je organizacl- patlon, Protection and Cultural anima· , o.c ., str. 82 , 83. nog sistema. Prakticna ,iskustva nisu narocito veHka , ali s ukljuci-
Nacl~n su 1960. osnovali urbanisti ,i drugi ,intelektualci sa svrhom tlon. .. (o.c., str. 353) .
2 G. Fano : Centro storlca e cltta
3 H. G. Watzke , J . Cramer, P. V.
Kodolltsch : Federal Republic of Ger-
vanjem zastite u urban isticke planove prenosi se uDbicajeni postu-
ja kOjU otaknu lokalne vlasti na politiku jace zastite povijesnih grad- in espansione, Bari, 1974, str. 60 . many ,Legislation, Organisation, Finan- p80k prihvaeanja urbanistickih planova i na podrucje povijesnih po-
da. se. Pzgri ,i njihove revlta
. I'Izaclje.
.. 3 N. J. White: o.c., str. 55.
, o.c, str. 239.
ce, PartiCipation (Protection and cultu-
ral Animation ... o.c., str. 143), drucja. Taj postupak predvida odreoenije sudjelovanje grao8ona na-
Sklh je
51
50
 roi,;jto od novih urbanistiokih propisa 1980. <kad se tijekomi~rade
plana konzultiraju graaani preko mjesnih zajednica.
Sudjelovanje graaana u razmatranju zastite narocito je vazno
kodprovedbenih planova povijesnih podrucja, jer se u njima 'izrav-
no rjesav,aju brojni problemi zivota starih gradskih cetvrti ,i drugih
povijesnih naselja. U tom su pogledu neke manje sredine pov'IJe:.·
. nog znacenja u Sioveniji (na pro Trzie, Kamnik, Kranj) postigla za-
nimljiva iskustva. 1 U usvojenoj metodologiji za Integralni plan po-
vijesne jezgre Splita zacrtano 1e sudjelovanje stanovnistva u sv,im
fazama planiranja, pocevsi od upoznavanja s cjelovitom problemati-
kom povijesnih podrucja preko def,iniranja programa ,i ciljevai pl'li-
sutnosti u dowsenju plana.
U tom procesu Ii u nasoj zemlj.i javljaju se drustva prijatelja
kulturne bastine kao znacajna spona iZ!meau skih slojeva stanovni-
stva i struonih sluzbi koje 'izraauju planove, odnosno drustveno-po-
litickih zajednica koje ,ih usvajaju. Jedna ad najaktivnij-ih takvih
organizacija je Drustvo prijatelja dubrovackih starina, koje veoma
uspjesno djeluje vee preko trideset godina.2 Tose Drustvo istice
ne sarno propagandom kulturnih wednota i podrskom svim akcija-
ma z,astite, nego se javlja Ii kao konkretni nosilac 'i realizator nekih
programa zastite i ureaenja. Tako je, na pr., u formiranjuf,inancij-
skih sredstava sto su se posljednjih desetljeea ulagala u pov,ijesnu
jezgru grada Drustvo ,imalo jednu od kljucnih pozicija, jer mu je
Skupstina opeine predala na koristenje nepokretna kulturna dobra,
odricue,i se, u korist Drustva, dijela prihoda iz kulture. Time je ikul-
tumi dinar ponovno vraeen kultur,i i kao mjesna participaoija ,repu-
blickog fonda postao jos mnogo vredniJi, omogueavajuei vorlo ko-
risne zahvate na zastit.i i ureaenju graditeljskog nasljeaa.
Posljednjoih godina zapazena je 'i aktivnost Drustva prijatelja
kulturne bastine u Splitu, koje potice;' ski meau stanovnistvom ,in-
teres za kulturna dobra i njihovu zastitu, a ukljucuje se u 'rasp rave
o nizu znacajnih pitanja ureaenjai obnove graditeljskog nasljeaai
svojim publikacijama i predavanjima pridonosi popularizaciji kul-
turnih vrednota.
U animiranju graaana za akcije z8stitei ureaenja graditeljske
bastine od velikog su Z!nacenjai sredstva ,informiranja: tisak, radio
i televizija, kao Ii filmovi ,i publikaoije kojima se na popularan na-
cin prikazuju vrednote kultumog nasljeaa, te potreba i smisao nji-
hova ocuvanja.
Z A BAS TIN'U
ORGANIZATORI:
TREel PROGRAM RADIO ZAGREBA
CENTAR ZA KULTURU IINFORMACIJE - ZAGREB
INSTITUT ZA POVIJEST UMJETNOSTI - ZAGREB
tASOPIS .ARHITEKTURA" -ZAGREB
52
, P. Fister: Obnova 10 varstvo arhl-
tekturne dedlsclne, Ljubljana, 1979.
2 P. Kaele: Iskustva Dubrovnlka u
odriavanju spomenlckog fonda, URBS,
Split, 1971, str. 263.
Animiranje sire javnosti za pro-
bleme zastite graditeliskog nas-
Ijeda putem akeije ,.SOS za ba-
stinu« Radio-Zagreba i strucne
stampe
, usp. Izvjestaje pojedinih zemalja
u knjlzi Protection and cultural anima-
tion (o .c.).
2 T.
Spllta s Dioklecijanovom palacom, Svjet-
ska kulturna bastlna, serlja clanaka u
.Slobodnoj Dalmacljl., Split 5. I - 4.
X 1980.
Marasovlc: Povijesna jezgra
2. ODGOJ I OBRAZOVANJE 0 GRADITELJSKOM NASLJEDU
Spominju6i ulogu sredstava 'informiranjai druge medije propa-
gande za ocuvanje gradite'ljskog nasljeaa zasli smo u stvari u pO-
glavlje 0 odgojui obrazovanju koje ovdje valja barem i letimicno pr,i-
kazati.
Uspjeh zastite graditeljskog i kulturnog nasljeaa, ako to shva-
time kao dugotrajni 'i permanentni proces, ovisit ee 0 sposobnosti
svake sredine da oS'igura sto potpuniji odgoj i sto cjelovitije obra-
zovanje stanovnistva i strucnjaka. Odgoj i obrazovanje u ocuvanju
graditeljskog nasljeaa potrebno je sustavno uvoditi na razlicitim ra-
zinama.
1. Odgoj sirih slojeva stanovnistva
lako se u velikom hroju zemalja, narooito poslijednjih deset-
Ijeea, znatno napredovalo u odgoju sirih slojeva stanovnistva, ipak
sve zemlje koje su se susrele stirn problemom upozoravaJu na nje-
gOY znacaji jOs uvijek nezadovoljavajuee stanje.' Tako na pro u SR
Njemackoj, u kojoj se posljednj-ih desetljeea aktivna zastita sve vise
potlfnJuje u teorijoi ,i praksi, zaostaje edukacij.";l s'i rih slojeva sta-
novnistva. Ukazuje se prvenstveno na presudnu ulogu t.iska, ali ne-
dostaju kvalif,icirani novinari za takav odgovorni z.adatak. U tu svrhu
organiziraju se tzv. DvecernJi tecajevi a koji su dali adreaene rezul-
tate (na pro u Frankfurtu).
U Nizozemskoj se najveca vaznost U odgoju za zastitu kultur-
nog nasljeaa pridaje tisku trazeci jace angaziranje kroz stalne I'U-
brike u dnevnim Iistovima. Najv,ise uspjeha uanimiranju tis,ka za
problemeaktivne zastite imale su vee spomenute akcione skupine
gradana. .
Od radio 'i TV programa za probleme zastite najvise se angazira
program posveeen socijalnim problemima nizozemskog drustva, ko-
Ji ukljucuje 'i emisije 0 graditeljskom ,i kulturnom nasljeau. U dru-
gim programima obraauju se vrednote kulturne bastine. Ipak, upo-
zorava se na potrebu stalnih programa u okviru jednog odgojno-ob-
razovnog sistema koJi jOs nije 'razraaen. Naglasava se i velika ulo-
ga narodnih sveuoilista (Volkshogescholen) ,i na tom podrucju.
Neke druge zemlje orazvijale su pojedine medije u odgoju sta-
novnistva za probleme ocuvanja graditeljske bastine. Tako je u Au-
striji poznato Narodno sveuoiliste Urania koje U okv,iru svojih pro-
grama prldaje veliki znacaj edukciji 0 kultumim dobrima.
U Sjedinjenim Americkim Drzavama jedna cijela televizijska
mreza nacionalnog znacenja posveeena je ekolosldm problemima,
zahvaljujuei nastojanjima Miami Dade University u F10ridi da se su-
stavnim televizijskim filmovima, koj-i su ,izbol'!i1i pravo emitiranja
na cjelokupnom teritor,iju SAD, ti problemi iznesu pred mnogomi-
Ijunski auditor,ij.
Iskustva u nasoj zemlji pokazuju takoaer napredak u tom prav-
QU, iako bi se edu'kacija graaana mogla znatno vi,se i sustaVlnije
provoditi, nego sto se to do sada ,radio Pojedina narodna sveucilista
(na pr. Kolarcev univerzitet u Beogradu) znatan dio svog programa
posve6uju kulturnoj bastini. 0 tomu mnogo raspravlja Ii dnevni ti-
sak, aN bez stalnih ,i kontinukanih ,rubrika. Neki pokusaJi (na pro su-
stavno objavJj.ivanje opisai problema Dioklecijanove palace kao
svjets1ke kulturne bastine u dnevnom listu g. 1981.' znatno su prj-
53
 bliz,ili povijesnu jezgru Splita skem stanovnistvu. U okvloru kulturnih prostora, povijesnih cjelina, ambijenata i objekata, od neprikladne
tribina u raznim gradovima ,raspravlja se ,i 0 problemima zastite lokacije industr;ije ,i prometnica, nekontroQlirane 'izgradnje gradova
nasljeda, narooito kad su oni dio sire urbanisticke problematike. j naseIjado degradacije pojedinih gradevina i detalja. Pa ,i sami
Za jacu popularizaciju graditeljs,kog nasljedai problema nje- zastitni ,i restauratorsk,iradov.i kOJi nisu Ikvalitetno izvedeni donose
gove zaStite postoje, dakle, raz(,iciti mediji koje hi trebalo sustav- nepopravlj.ive stete za kulturno nasljeae, daleko veee od onih koje
nije koristiti, a u prvom redu: dnevne Iistove, tjednike i uopee tl- nastaju zbog pomanjkanja samih zahvata. A organizacijske, tehnicke
i financijske mogucnosti zahv.ata Ii ulaganja u graditeljsko nasIjede
sak velike naklade, radio, televiziju, edukativnei dokumentarne fil-
move, javna predavanja ,i jayne ,rasp rave u okviru narodnih sveuci- postaju ,ipak sva,kom godinom to veee, pa odgoj sto veeeg broja
Hsta, javnih tribina ,i drugih priredbi, te popularne edicije, koj'ima se specijaNsta zaista postaje urgentnim ,problemom.
,na pristupacan nacin pr,ikazuju gradanima vrednote graditeljskog na- Potreba za speoijalistickim abrazovanjem osjeea se na razll-
sljeda ,i potreba z.a njegovim trajnim ocuvanjem. citim strucnim r,azinama:

a) Visokokvalificirani majstori
2. Odgoj i obrazovanje u osnovnim i srednjim skolama
Pojavom nove tehnolog!ije u graaevinarstvu postepeno izumioru
Proces sustavnog odgoja gradana za kulturnu bastinu trebalo stari nacini gradenja, pa su sverjedi majstori koj,j su u stanju
bi imati najlogicniji pocetak u osnovnoj skoli, aM se uizradi nastav- zidati tradioionalnim konstrukcijama (svodovi, lukovi i razHoite teh-
nog programa 0 tomu ne vodi dovoljno racuna'. Taj se program u nike gr,adnje u kamenu). Pogotovu su 'r ijetki majstori klesari ko}i
najveeem broju zemalja svodi na nastavu povijesti, odnosno pri- su u stanju izvoditi profilirane i ukrasne dijelove, sto inace prati
rode i dl'ustva, u okviru kOje se u veoma malom opsegu ucenici upo- ,restauraciju povijesnih graaev,ina. U mnogim zemljama ukazuje se
znavaju sa spomenicima. Hilo hi stoga potrebno dopuniti nastavne na taj problem Ii trazi se rjesenje~roz 1iormiranje spec-ijal,iziranih
programe osnovnih skola 'i barem u okviru predmeta "poznavanje radionica <U ,~ojima bi se obrazovaN majstori ko}i bi seprofesionalno
pr,irode i drustvacc pruziti ucenicima osnovno znanje 'iz kulturne ,i stalno usmjerif.i za rad u pov,ijesnim ambijentima.
prkodne bastine i potreba njez'ina trajnog ,ocuvanja. Na razini sred-
njoskolskog obrazovanja nastava se poveeavakmz predmete pov,i- b) Specijalizacija u okviru dodiplomskog studija
jesti umjetnosti (odnosno likvonog odgoja ,i Hkovne umjetnosti), al,i Vee smo spomenul'i da u ,okviru dodiplomske sveucilisne na-
jos uv,i jek bez programa koji bi ukljucivao barem osnove zastite kul- stave ,pojedini arhitektonski fakulteti imaju svoje specijalisticke
turne bastine'. Takvi programi znatno hi rpridonijeli boljem upozna- pl'ograme za gr.aditeljsko nasljede. U nas je takav slucaj s Arhitek-
vanju stanovnistva s vrednotama kultumo-umjetnickog nasljeda i po- tonsko-urbanistickim fakultetom u Sarajevu, koji je uveo smjer revi-
trebi njegove zastite.

3. Odgoj i obrazovanje na visokoskolskoj razini

Vee od pocetka XX. st. na pojedinim fakultetima u Europi, U
prvom redu na arhitektonskim i f,ilozofskim (na studiju povijesti
umjetnosti) uvedena je nastava ,iz predmeta zastita spomenika.
Od tada su mnoge zemlje razvile' taj pr,ogram osjeeajuoi prven-
stvenu potrebu odgoj-a arhitekata ne samo u smislu specijalistickog
obrazovanja, nego osposobljavanja mladih strucnjaka, da se u svako-
dnevnoj praksi snalaze u slozenim uvjeHma proQstomog planiranja
i projektiranja u povijesnim ambijentima. To je narocito dosloQ do
izrazaja u rposlijeratnom razdoblju, a pogotovu od g. 1975.
U nasoj zemlji mozemo takoaer sf,ijediti to nastojanje u ne,kim
sveuciMsnim sredistima, npr. na Arhitektonsko-urbanistickom fa-
kultetu u Sarajevu ko}i za zastitu graditeIjskog nasljeda u okviru
dodiplomske nastave wodi posebni specijaBsticki smjer, aB, na
zalost, ponegdje 'i 'U~idanje posebnog predmeta zastite spomenika,
8toQ u opeem odgoju arhitekata mora imati negativne rposljedice.

4. Specijalistic/(o obrazovanje
Za ,sustavnu akoiju zastite graditeljskog nasljeda, odnosno za 'Na jugoslavenskom savjetovanju
.covjekova sredina u osnovama I sred-
osposobljawanje nu~no rpotrebnih st~uonjalka ad na1jveee je vaznosti njem obrazovanju, odrianom na Bledu
1983. graditeljsko nasljede je uneseno
specijalisticki odgoj. u naert programsklh jezgrl u nastavl
S poveeanjem oQbujma zastitnih rad-ova proQblem specijalistickog prlrode I drustva.
2 Na Istom savjetovanju (v. prethod-
oQdgoja postaje sve akutniji, jer pojedini pr,imjer-i ,iz recentne kon- nu blljesku) kulturna bastlna unesena ICCROM-ov postdJplomski studij
je u program likovne kulture u sred-
lervatorske prakse ukazuju na alarmantno stanje nagraivanja sir,ih njem usmjeranom obrazovanju. graditeljskog nasljeaa u Rimu

54 55
taHzacije kao ravnopravni smjer drugim arhitektonskim usmjere-
nJima. Citav niz uspjesnih zastitnih intervencijai nova izgradnja
uskladena s povlijesnim ambijentima u Bosni ,i Hercegovlni u po-
sljednje vrjeme rezultat je tog specijaUstickog odgoja sarajevskog
fakulteta.
Nedavno je u CeUnju osnovan Kulturoloski fakultet s usmjere-
njem za zastitu spomenika kulture koji takoder u okviru dodiplom-
ske nastave usmjerava strucnjake za zastitukulturnih dobara.
U nekim dl"ug'im sredinama (npr. u Hrvatskoj) pokrenuto je
pitanje organizacije studija z,astite spomeni:ka na dodiplomskoj ra-
z,ini.

c) Znanstvena i strucna specija/izacija na postdlplomskoj razini

Najpotpunija specijalizacija za zastitu graditeljskog nasljeda

ostvaruje se na postdiplomskoj raz,ini putem magistarski,h Hi spe-
cijalistickih studija.
Specijaf.isticld studij liz zast.ite organizirani su u veHkom broju
zemalJa, a pokrenuti su i medunarodni tecajeviiz tog podrucja.
Najznacajniji medu njima je Studij arhitektonske konzervacije koji
su u Rimu zajednicki osnovali Medunarodni centar za studij zastite
i obnove kulturnih dobara {ICCROM)i Arhitektonski fakultet rim-
skog sveuCilista. Polaznici studija su ,arhitekti 'i drugi strucnjac'i
zainteresirani za zastHu ,iz brojnih zemalja, ukljuoujuci Ii mnoge
zemlje u razvoju, a nastavnici af,j,rmirani profesori ,ili eksperti iz
Europe i drugih kontinenata koJi svoja ,iskustva prenose mladim
stl"ucnjacima. I neki nacionalni postdiplomski centri za graditelj-
sko nasljede kao na pr. u Yorku, limaju po sastavu svoJih nastav-
nika i polamika medunarodni karalkter.
Prv,i jugoslavenski postdiplomski studij graditeljskog nasljeda
zajednicki su u SpUtu osnovali Splitsko sveuoiHste j Arhitektonski
falwltet u Zagrebu. Po svom nastavnom programu, organizaciji,
nastavnicimai polaznicima to je iizraz'iti multidisc:iplinami studij
magistarskog karaktera koji obrazuje znanstveneradnike :i specija-
liste liz sireg podrucja graditeljskog .oasljeda, ukljucujuci ne samo
zastitu .oego ii istrazivanje, planiranjei projektiranje u povijesnim
ambijentima.'
Jedan od posebnih 'rezultata u dosadasnjoj praks,i splitskog
studija, 'koj:i je od 1975. okupio petgeneracija studenata, jest kon-
tinuirano ,o lwpljanje ,,velike vecine polaznika i iizmjena ,iskustava (j
razlicitim problemim'a 'istrazivanjai ocuvanja graditeljske bastine.
Postdiplomsk,i studij takoder su posljednJih godi.oa organizirani
na arhitektonskim fakultetima u Beogradu, Ljubljanii Sarajevu.
'JrlII. POSTUPAK ZASTHE 'I UREflENJA
GHADITELJSKOG NASLJEflA
, Sveucllilite u Splltu, Arhltekton-
ski fakultet Sveucilliita u Zagrebu, Post-
dlplomskl maglstarskl studlj zalitlte I
revltalizaclje gradlteljskog nasljeda,
Split, 1976; T_ Marasovlc: Postdlplom-
ski studlj zastlte I revitallzaclje gradi-
teljskog naaljeda u Splitu, Godllinjak
zastlte spomenlka kulture Hrvatske. Za-
greb, 4/1978. 5/1979. str_ 351; T. Ma-
rasovic: Education In the Integral pro-
ces of architectural and urban heritage
protection and revitalization. Nessun
futuro senza passato, VI Assemblea
generale, ICOMOS, Atti, I. Roma. Barl-
-Flrenze-Verona, 1981. str. 665; T_ Ma-
rasovic: Experiences of Split (Yugosla-
via) In the Post-graduate education on
architectural heritage, International me-
eting of coordinators of training In ar-
chitectural conservation. Unesco-ICC-
ROM - ICOMOS, Rome, 2--4. XII.
1982. str. 85.

"
f

56

lako su pojedini restauratori vee u ranijim razdoblj.ima zastite
spomenika ,istical.i potrebu teme!i'itog pristupa svakoj intervenciji
na 'Dov.iiesnim objektima (na pro Viollet-Ie-Duc u romantizmu, Boito
u "bioloskoj« fazi zastite), ipak je te,k s ak1:ivnim pristupom gradi-
teljskom nasljeau ,konacno prevladana praksa konzervatorskih Impro-
vizacija do koje je katkad dolazHo ·i u nasem stoljeeu, narocito u
onim s,jtuacijama kad su se zahvati ;izvodili ponegdje cak i bez
arhitekata u ·izravnom kontaktu ·izmeau konzervatora-povjesnicara
umjetnosti ·i zidara.
Kaoi kod drugih znanstvenih disciplina, aktivni pristup gradi-
teljskom nasljeau osniva se na odreaenom postupku kOJi ukljucuje
·citav niz dionica: od evidencije .i inventarizacije do 'izvedbe zastitnh
radova. Taj 1e postupak, ukoliko seradi 0 pravnim akcijama kao sto
je proglasenje iii ,registracija, .jIj pad< 0 sadrzaju urbanistickog plana,
ukoliko .se radi "0 zastiti kroz planiranje, 'Ddreaeni stanovitim zakon-
skim propis+ma, pa se ni u tom slucaju ne moze govoriti 0 jedin-
stvenom modelu konzervatorske iii urbanisticke procedure jer u
razlicitim zemljama postoje ;i u tom pogledu razHciti propisi. Pri-
mijenjena metodolog,ija u tom postupku moze ovisiti i 0 specificnim
potrebama ·odredenog . podrucja u kojem se vrednuje graditeljsko
nasljede.
Ipak se na temelju :iskustva mnogih zemalja, ukljucuju6ii isku-
stva Jugoslavije, ·isto kao ·i na temelju preporuka medunarodnih
organizacija, kOje se odnose na taj problem. moze doei do stanovi-
tihopeih stavova ·0 tomu kako se u naceluodvija taj postupak u
pojedinim osnovnim dionicama. , interesa.' Taj skup, koji je okupio najpoznatije europske strucnjake
Pri tomu treba ', razlikovaticetir,i osnovne faze koje se meau-
sobnorazlikuju po organizaciji ·izvodenja, vremenu trajanja Hi pak
financ·ijskim sredstvima potrebnim da se zavrse pojedine dionice
rada u tom postupku. To su:
- popisno-registracijska obrada,
- analoi1:icko i plansko-projektna 'Dbrada,
- izvedba radova na graditeljskom nasljedu,
- stalno odrzavanje i inspekcija
1. POPISNO·REGISTRACIJSKA OBRADA
Prva faza, koju mozemo nazvati popisno-registracijskom, sadrzi
osnovne dionice kOJima se pristupa cjelokupnom procesu zastite ·i
ureaenja graditeljskog nasljeaa. Za tu je fazu ,kara:kteristicno da je
u pravilu izvodi sluzba zastite kultumih dobal'a, osim u dionic·i
58
, Consell de la Cooperation
relle : Inventalre de Protection ,
explicative, Defense et mise en
des sites et ensembles d'interet
rique et artistlque, Strasbourg .
2 Inventalre de Protection du
moine Cultural Europeen .
progJasenja dobara, za koja su - prema novim shvaeanjima u
nasoj zemlji, kaiko je vee receno, mjerodavne drustveno-politicke
zajednice. To je faza koja u pravilu one bi trebaJa zahNjevati posebno
dugi ·r-o.k izvrsenja, niN nal'Ooit'D 'Dbilna sredstva, jer se ,izvodi s
raspol'Dzivim st,rucnim sastavom sllJzbe zastite Hi drug.ih institu-
cija ;koje sudjeluju u tom radu. Glavne dionice u toj obradl su:
popis (.i-nventar), zastitna valorizacija. kategorizacija, predlaganje
re~ima preventivne zastite, proglasenje i registracija graditeljsk'Dg
dobra.
1. Zastitni popis (inventar) graditeljs!<og nasljeda
_ Vee ~d. svog form~ranja, uglavnom od sredine XIX. st. pa dalje,
sluzba zastlte spomemka u pojedinim zemljama pJ'1istupila je ,izradi
osnovne evidencije 0 gmditel'j&kom i 'kuJturnom nasljeau 'i tpOlk.retnim
'k.ul,t urnim dolbrima.
U nasoj zemlji na tom su zadatku bili angazirani predratni
zavodi za zastitu,a s organizaciJom zastitne sluzbe u novoj Jugo-
slavij'i svi zavodi za zastitu spomenika zapoceli su tinventaniza-
ciju nepokretnih ,i pokretnih kulturnih dobara na podrucju svojih
ovlasti.
Unatoc tim stoljetnim 'i skustvima {a u nasoj zemlji najmanje
cetrdesetgodisnjim),izradu inventarizacije pratila su u mnogim sre-
dinama dva osnovna problema:
- pomanjkanje jedinstvenog sustavainventara,
- nikad zavrsena evidencija za citav teritorij u mjerodavnosti
pojedinih zavoda.
Za 'r jesenje tih problema od vel'ikog su znacaja bile neke medu-
narodne inici1ative, tkao sto je meaunarodni model zastitnog inven-
tara (LP.C.E.). odnosno njegova primjena u pojedinim eur.opsklm
zemljama, te akclja Savjeta za covjekovu sredinu i prostorno ure-
aenje kojom je predlozen i ostvaren prvi jecHnstveni popis gradi-
teljskog nasljeaa u JugoslaviJi.
a) Meaunarodni inventarski model Europskog savjeta
Prvi medunarodni model usvojen je na Simpoziju koji je 1965.
ol'ganizirao EUl'opski savjet u Barceloni i Palmi (spanJolska) na temu
,jZastita i valorizacija podrucja .i cjeJ.ina povijesnog i umjetnickog
iz tog podrucja, predlozio je jedinstveni Inventar za zastitu europ-
skog Ikulturnog nasljeda (lPCE)2 sa svrhom da se :
- sustav.no usmjeri akdja pojedinih zemalja clanica u zastiti
kultmnih dobara;
- podrzi akoija zastitne sluzbe u tom pravcu ,i podigne svijest
kod sirih slojeva stanovnistva;
- usvoji jedinstveni naGin popisa kulturnih dobara.
Vee na samom :poce1:ku inventarizacije Europs:ki je savjet zelio
upoz,or.iti na dV'ije bitne vrste inventara: na zaStitni (inventaire de
protection) i na znanstveni i:nven1:ar t(+nventaire scientifique). Za po-
trebe osnovnog popisa predlaze se zastitni inventar nepokretnog
Iwltul'l1og nasljeda .
.Pristupajuei izradi pl'ijedloga za jedinstveni popis gl"aditeljskog
Cultu·
Texte naslJeaa Europski savjet izvrs,i(\ je tipolosku klasifikaciju na dvije
valeur
histo· osnovne skupine: podrucja i spomenici.
Pod pojmom " pod(LIcja cc u.kl'j'Uceni sou:
Patri·
0.0. pr,irodna podrucja (prirodni spomenici iistaknuti pejzazi),
59
0.1. povijesna podrucja (zone pov,ijesnog, literarnog Hi legendarnog
znacenja),
0.2. znanstvena podrucja (geolos,kei paleontoloske formacije, po-
drucja arheolos~og interesa),
0.3. 'gradska podrucja ri pov,ijesne cjeline (pov,ijesne jezgre, spome-
nicke skupine, fortifikacijske cjel'ine, cjeline oko veli:kih crkve-
nih graaevina, cjeHne stambene arhitekture, volumetrije i sH-
huete starih naselja i dr.),
0.4. podrueja mjesovitih vl1ijednosN (velika prirodna podrueja sa
slikovitom arhitekturom, prir.odna o~olica pojedinaenih pov,ijes-
nih graaevina, nastanjeni otoci).
Uz registraciju oOsnovnrih obiljezja pojedinog podnieja, pred-
lozeni rinventar za zastitu uvodi i kategorizaciju zastieenih podrueja
s 3 osnovna stupnja:
1. zastitni stupanj (D.P.1)': potpuna zastita podrueja;
2. zast,itni stupanj (D.P.2)· podrueje s predominantnom zasN-
tom;
3. zastitni stupanj (D.P.3): podrueje s predominantnim Ilovim
razvojem.
Za svaku od vrsta podrueja navode se ,i specificnosti u katego-
r.izacijL
Pod pojmom "spomenika« ukljuceni su:
1.0. crkvena i grobna arhitektura,
1.1. vojnieka arhitektura,
60
1 D. P. = Degres de protection.
Osnovni list metlunarodnog in-
ventarskog sistema pop/sa gra-
diteljske bastine . (I.P.C.E.)
Dopunski list metlunarodnog in-
ventarskog sistema I.P.C'£'
FICUE COMPLEMENTAIRE
Donnees Typologiques
D~cumenlotion comple.m~laire
(grophique, phologrophique, etc ••• )
1.2. javna civilnaarhitektura (vijecnice, komunalne palace),
1.3. privatna stambena arhitektura,
1.4. industl1ijska, poljoprivredna i druga pr.ivrednaarhitektura.
Za · »spomenike« se takoaer predlaze kategor,izaoija, odnosno
rez,im zastite, ito:
1. zastitni stupanj CD.P.1): ,integralna zastita pojedinog objekta;
2. zastitni stupanj (D:P.2): zastita pojedinih dijel'ova i mogue-
nost modif,ikac,i je ostalih;
3. zastitni stupanj I(D.P.3): mogucnost zamjene novim objekti-
ma koJi trebaju sacuvati ambijentalni karakter cjel'ine.
Ako bismo uz priznavanje neospornih vrijednosti predlozenog
modela zeljeli kr,jtio~i pristupit.i spomenutoj akciJi Europskog sa-
vjeta, onda bismo u prvom ,redu morali upozoriti na teskoeu u od-
redivanju konacnog rezima zastite vee u prv.oj fazi zastitnog po-
stupka, jer odluke .a ,integralnom Hi parcijalnom ocuvanju, odnosno
moguenosti -rusenja 'i zamjene novom ,iz'gradnjom ne mogu donijeti
izraaivaci inventara niticak same strucne sluzhe bez temeljite
anal·ize iz ~ojih hi proizasla potpuna znanstvena valor,izacija ,i pr.o-
jekt zasNte 'i ureaenja. Meautlm, evidencijska vl1ijednost predloze-
nog modela je neosporna. Predlagaei su za svaku rkategoriju (po-
drucje iii spomenik) predlozili inventarski list, koji se sastoji od
dV'ije stranice, lna~oJima su sazeti bitni podaci 0 povijesnim po-
dl'ucjima .jJj objektima, Za .obje kategorije uvodi se broj vrste (u
smislu ranijeiznesene klasHikacije) i osnovni podaci 0 pr.ostoru za
Donnees chronolo'giq~es D.::.nnCB techniques
61
najnuzniju slikovnu dokumentaoiju . govaralo drugoj fa~i postupka ocuvanja graditeljskog nasljeda, kako
Popisni list za " podrucje « sadrzi podatke 0 mjestui nazivu, kratki smo to ovdje nazvali.
opis, danasnje stanje, perspektive 'razvoja, postojeeu zastitu, oprijed- Zastitni inventar ,izraden je za niz gradova i obJavljen kao
log zastitnog stupnja, zapazene opasnosti , predvidene zah'late ,i iposebna ed'icija oU izdanju Milnis1:arstva nacionalnog 'O'dgoja pod
osnovnu bibliografiju . Poledina lista rezervirana je za skicu situacije koje spada Generalna direkcija za likovnu umjetnost, Ddnosno sluz-
(najmanje u mjerilu 1:10.000) i za fotografije . ba zastit e naoionalne umjetnicke bastine.
Popisni list za "spomenike" sadrzi tocni opis polozaja (mjesto, Od posebnDg znacaja biD jerad na ,inventaru podrucja :koJi je
ulica i dr.), naziv, karakter okolnog ambijenta, vrijeme nastanka, u okviru 9.0520peine (prema stanju 1967) obuhvatio 1.055 opeina
postoje6u namjenu,opis, stanje ocuvanosti (predoceno u anketnoj koje sadrze pov,ijesno-umjetnicke, odnosno urbano-prirodne vrijed-
formi: zadovoljavaJuee-osrednje-losel. postojeee i predlozene mjere nosti.
zastite ukljucujuei ,i spomenuti stupanj (D.P.1. 2 iii 3). Poled,ina je Na osnovi takvog popisa izraden jei objavljen linventarski sa-
'i ovdje predvidena za graficku gradu i t o tlocrt u mjerilu (od 1:500 zeta'k za cije,lu zemlju,' u kojem su alfabetskim redom popisane sve
do 1:200) i karakteristicne fotografije. provincije u okvi'ru kojih su navedena sva podrucja prema vee
spomenutom stupnju.
Europski linventarski model predvida i izradu jednog pregled-
Uspjesnu primjenu europskog inventarskog model a pokazuje ,i
nog popisa (repertor ija, indeksa iii inventarskog sazetka) u :kojem Naslovna strana spanjolskog pO- Italija. Slijedeei upute Europskog savjeta u zadnjih desetak godina
bi se sustavno navela sva podrucja i spomenici na nacionalnom pisa graditeljskih cjelina
teritoriju. Takvi ,indeksi kOl'isni su za nacionalnu i regionalnu evi- popisana su pod rucja i spomenic'i u mnog.im pokraJinama i Dpeina-
ma : U pojedinim dijelovima zemlje nastojalo se kompletirati pred-
denciju graditeljskog nasljeda j za opeu politiku 'i planiranje nje- Primjena europskog inventar- lozene popise. Tako je Zavod za zastitu u pokrajini Marche pred-
gova ocuvanja . skog sistema u poplsu graditelj-
skog nasljeaa $panjolske: ob-
lozio cetiri osnovna popisa:
b) Primjena meounarodnog modela i iskustva u izradi zastitnog javljeni inventar grada Caceres 1. za povijesna podrucJa (scheda del territoriol.
inventara 2. za povijesne gradove,
Na osnov,i modela koji je predlozio Europski savjet neke zem- 3. repertol'ij {scheda del repertorio) u kojom se detaljnije obra·
Ije p I'istupile su :izr adi nacionalnih inventara za podrucja i spome- duju pojedini dijelov,i grada,
nike, kao i 'izradi naoionalnihindeksa nepokretnih kultumih dobara 4 . za pojedine objekte.
i u tom postigli odredenerezultate. Takvi popis,i, medutim, prelaze zadatak ,prve faze zastitnog po-
Kao zemlja-domacin europskog simpozija 0 ;invental'izac,iji, spa- stupka kOja je ,iskljucivo popisno-r€gist,racijskog kamktera .
njolska je odmah zapocela primjenom predlozenog modela. Mnoge druge zemlje sHjedile su europski linventarski model
Izradainventara podrucja ,i spomenika bila je prva faza u kom- il,i ga pak adaptirali prema svojim speoificnim potrebama.
pleksnoj akciji zastite i uredenja graditeljskog nasljeda. Kao druga c) Inventar graditeljske bastine Jugoslavije
faza predvidena je preventiv.na zastita kojoj je osnova 'izgradeni
Od formiranja sluzbe zastite spomenika Jugoslavije sv,i su za-
popis . Treea faza nazvana je "aktivnom zastitomui revalor,izacijom ,
vodi, kako je prije receno, pristu.pili ·izmdi ,inventara pokretnih Ii
a sadrzi opseznije analitickei plansko-projektne akcije, sto bi od-
nepokl'etnih spomenika, ali su to , unatoc rpokusajoima unifioiranja
metoda od strane Saveznog instoituta za zastitu spomenika 'i drugih
PROVINCIA DE BADAJOZ
strucnih organ:izacija, radil'i na veoma razHcite nacine. PI'i tom su
CONJUNTOS HIST6RICO ·ART isTICOS DE 1" ORDEN
neki zavodi u iz:radi zastitnog inventara zalazHi u detalje, svojstvene
PR O lECClON
NUM. N O MBR E LEG AL I N F O RMAC I O N COM P l EM E N T AR I A tzv. "znanstvenom inventaru« , dok su ne'ld opet sasvim izostavljal'i
OJ. 0"'. 01
L. ~D·:I~'~~~~II~· ~~." <:~~'~~ .~:"~'':~'D:;''~:I''fll "~":i~6:i;D~'::!~'i~<:' .:m;' 1:·:~O·d.<Wrb::;;,dD: I pojedina podrucja. Kao 'rezul t at toga 'i nakon 30 godina organizimne
Tod . ,. dllcr.d , n"IU ' , . "0n. hl.16, lu·.,tfllru, ... eI , n'o, Io n. de re.,.'c. Edlfiud6n
en l odo nlo <onlll •• o".II • • lao pallbl .. h . Il • .,o. '"''1u . olhl< ....
I sluzbe zasNte jos uvijek nismo 'imali jedinstveni ,inventar graditelj-
ske bastine za citavo podrucje, a ,n:i neki bitni elementi u popisno-
CONJUNTOS HIST6RICO·ARTisTICOS DE 2' ORDEN -registracijskoj fazi nisu bili jedinstveno obradeni u svim dijelovima
NOM B RE o ~~tr~~fS
MECTAOOS
UO I EC CION IIUlUt A VAlO RES HISTOR IC O·AR TfSTICOS
H GAl
INfO RMAC ION
COM Pl fME NT AR IA
nase zemlje.
OJ, BA, 0] ACE IJCH A I..
Zbog toga je u okvi'ru kompleksnog pl'ograma zajednicl<e akcije
T' ibun ~1 d .. IDI T~ m pl "lo l
OJ, BA,04
OJ,BA,OS
OJ, BA , 06
AL ANOE
A LO IJAO IJ£ AQ IJ II
A ZIJAC A
SA T Hm ", IIDman n
CH. A l v ~. o d . lun a
Savjeta za covjekovu sredinu ,i prostorno ureaenje na zastiti pri-
OJ, SA, 01
GJ, OPo,O'
CAMPA NA. to •
FEA I A. 211. VI C~
SA R .. in ~ • •om .....
Ou cado d . F . . i~
rodne Ii graditeljske bast.ine postavljen kao jedan od prv,ih zada-
OJ,BA,O' F II E<il[NAl D E L A SIE RR A
OJ, II :", 10 F U EN T E DE CAN T OS
:lV. C~ CCl. A ' i~. Mon' , ~o
taka izrada jedinstvenog inventara bastine zastieene do 31 . XII 1976,
.
C.llr CH. Z uttl~. ~ n
0] , lA, 11 FU EN T E DI L ~AEST Il r; C~Il.. CH. Or d ~ n de S,n l i. , ..
OJ,IIA.ll !'lE RA£IIA D E L OUQUI
tj. uni,f ioiranje svih do sada sakupljenih podataka. U jednoj od
..
~l, 1",, 1l Jr Il EZ O£ l OS CAIAl. l fllOS CU ' . CH, T em" ' ui,,.
OJ.8A . U L LEII ENA Z HA . C~ .. c Tr ibunl ' de ,. ' noullic ;o n
G) , OA , 15
' 0I,8A,16
O LI V E NZA
rUEOLA OE ALCOCtlt
Z!'l A . 211. l V. D.II·V "'. M Vii c. eH. Oo m;n~.io n P""u~vc . .,
C !'l . O,den de Alunh,.
kasnij-ih faza predvidena je ,izrada revizije zastitnog ,inventara, tj.
IIJ, OA,11 Z AFIIA c.
OJ, II "'," ZA L AMEA D£ L.A U IIENA
D. l 0oV_U
E. c~ SA
CH. P l u . M r. ..... a
C C I., C . ldub .. d. I~ I) ' H ' dopuna ,i izrada konacnog popisa.
I Minist aro de education y selenela, U okviru vee spomenute zajednicke akcije Savjeta za covjekovu
Direccion general de bellas artes , Co·
misarla general del patrlmonio artlstico sredinu, sve institucije mjewdav:ne za zas'titu prirode sredile su
naclonal: Inventari o de proteccion del vee postoje6u evidencilj u '0 .prirodnim dobrima i po jedilJlstvenim
patrimonlo cultural europeo·IPCE, Espa-
na. conjuntos historleo-artlstleos , sitlos kriter,ijima obradili popis zastieene prirodne bastine Jugoslav,jie u
Detalj iz spanjolskog popisa gra- mixtos urbano·rurales, inventario resu-
diteljskih cjelina mldo, Madrid, 1967. izdanju Savjeta za covjekovu sredinu i prostorno uredenje, odno<>no

62 63
 u drugoj analitickoj i plansko-projektnoj fazi zastitnog postupka, jer
2 0 m2 grada, sakupljanje tim popisom, predstavlja ujedno i dio dokumen-
_ lh lil ;)asin o turb e l'o~'r!ina:

Vrcme na"allka: iza 1 588 tacije u izradi zemafjskih, reg/onafnih, op6inskih i drugih razvojnih
OpJ!ina: IiJlllJA LUKA
Sfanje: d elimi cno ur edj en, ocuvan plano va kOjima se zasti6uje i vrednuje graditeljsko nasfjede.
MelfO: Banj ~ lu ka
sakralna

J
Nomelll1:
sl",,,,,nikje: pojedi n a c an
Svojilla : gra d j ans ko-pravn. l i c a 2. Valorizacija preventivne zastite
Vrsfa: turbe
Retim: II i III stepena
Gmpo: sa kralna
Kar cgo n"ja. D okumemacija: p ostoji potpuna Valorizacija graditeljslkog nasljeda vrlo je slozeni postupak koji
Od- lukom 0 registraciji Program uredjenja : ne postoJ'i bi trebao biti :prisutan u prvoj i dl1ugoj fazi pos,tupka ocuvanja i
Z:J!ticen:
uredenja nepokretnih kulturnih dobara. Analogno inventarizaciji,
L-__-----l9-5-0.-g- . - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - koja se kao bazicna dokumentaoija javlja na pocet~u zastitnog
3aha t kula PovrJi'lIJ: 25 m2 I postupka, valorizac'i ja preventivne zastite zasnovana na osnovnim
Natty podacima tog popisa sluzi u prvoj tazi preventivnog oGuvanja gradi-
OpJtmO, B.A.NJALUKA
Banja~uk,:
Vre men.astaflka:

Sfanj e:
1 6 vj e k
uredj en, ocuv a n I teljskog naslJeda kao osnova za izradu prijedloga strucnih stavova
fti" fO:
'k"
spoment It.
p OJed ~n ac an
•
Nomelll1:
Svojina:
stambeno k omunalna
gra djans ko pravnih l ica
I o kategorizaciji, rezimima zastite i Ikonacno za proglasenje graditelj·
skog dobra koJe spada,kako je veereceno, u mjerodavnost dru-
Vrsta: ostal o ,
, jayne i st amb. zgrade i ob,i . Re!im: I I step ena stveno-politickih zajednioa.
Crupa , ' I' -- p o stoji pot pun a
Ka!tgorija: ..............--
Dokumefl cacija:
Za razlj,ku od pl"ve zastitne val'o-rizacije, detaljna znanstvena
Program ,mdj cnja: postoji vaforizacija, ,kao postupak z,asnovan na mnogo iscrpnijoj dokumen-
Zatticell : Odlukom 0 r egistracij i Detalj iz dokumentacije zastice·
1950. g. ne graditef;ske bastine Jugosla- taciji, ja'lflja se u drugoj, analitickOlj i :plansko.projeiktno~ fazi, pa ee 0'
vi;e (SR Bosna I Hercegovina) tomu b'iti jas gO'lfora.
U okviru vee spomenute zajednioke aikcije Savjeta za covjelkovu
njeg ove komisije za zastitu i uredenje prirode .' .o.koBnu ,i prostorno uredenje defin:iran je ukratkoi postupak vred-
Slijedeoi U osnovi takav model obrade, Komis,ija za graditeljsko novanja Ig raditeljske i prirodne bastine:' ", Pod vrednovanjem pri-
, asljede Savjeta pr,istupila je pre;~o mreze zavoda za zastitu spo· rodne i graditefjske bastine podrazumijeva se strucni i znanstveni
~enika sredivanj~ vee .postOjeee evid~nci~.e to .nepokretnim kult.ur- postupak kojim se, na osnovi zajednicki utvrdenih kriterija vrsi
ni.rn dobJ'lima i pJ'llpremlla gradu za obJavlJ'lVanJe analognog poplsa utvrdivanje vrijednosti pojedinih dobara sa gfedista njihovih svoj-
grf,lditeljske bastine. stava (izvornosti, rijetkosti, reprezentativnosti, raznolikosti, cjefovi-
S obzirom na opseznost grade, popis je objavljen u 8 knjiga tosti, ambijentalnih, pejzaznih i estetsko-umjetnickih vrijednosti),
d 'koJih svaka sadrziinventar na podrucju jedne republike iii kao i njihovog znanstvenog, kufturnog, odgojno-obrazovnog, rekrea-
ookrajine: Inventar je sreden po opeinama, a obraduje graditeljske cijskog, privrednog j drugog drustvenog znacaja, u svrhu:
~jel<ine, pojedinacne gradeVoine unutar 'i :izvan cjelina i arheoloske - progfasenja tog dobra za dobro od posebnog drustvenog in·
objekte. teresa, koje zahtijeva posebnu drustvenu zastitu,
U popisu su navedeni svi osnovni podaoi 0 cjelini Hi objektu: - utvrdivanja strucne osnove za njegovu kategorizaciju,
naziv, polozaj u cjelini, vrijeme nastanka, stanje ocuvanosti, nacin - utvrdivanja vrijednosti tog dobra s glediSta zastite i ure·
evidencije (s obz'il"om na moguenost linventar.izacije kl"oz zastitni denja covjekove sredinefC.
postupak iii pak ik~oz urba~istiok.e. pl.an?ve),a .ukljucuje i po.dat~k U tim mater,ijal,ima predlozeni su k riteriji za vrednovanje koj i
o povrsini graditelJskog objektalll cjelme, kOrlstan kod plamranja se 'odnose na svojstva dobara (izvornost, 'l1ijetkost, reprezentativ·
zastitnih radova. j
nost, cjelovitost i dr.) ,i ,na nJihove funkcije (znanstvena, kulturna,
Popis je pokaza6 da je u pojedinim sredinama, na pro u SR Slo· odgojno·obrazovna i dr.) kOJi su izneseni u prvoj knjizi u povijesnom
veniji, neusporedivo veei broj objekata i cjelina evidentiran kroz pregledu .'
urbanisticke planove nego kroz sluzbene inventare zastitne sluzbe, Polazeoi od tih kriterija, strucne sluzbe vrednuju graditeljsko
sto je najbolja potvrda da je ikrug stvamih nosilaca akcije zastite nasljede na osnovi sakupljene evidene:ijei dokumentacije, man-
lnatno prosiren ukljucenjem drug.ih znanstvenih i strucnih organi- stvenih i strucnih spoznaja iz tog znanstvenog podrueja, a u anali-
zacija. tioko,planers'koj i proje'ktnoj obradi i putem dodatnih temeljitih is-
Kako se u toj fazi zajednicke akoije radilo sarno 0 sredivanju trazivanja.
i unif.iciranju vee opostojeee evidenoije, to ovom prili-~om nije mogao 1 SIV. IV republika I pokraj ina, Sa·
Ako prihvatimo stay da za sudbinu graditeljskog nasljeda odgo·
biti zahvaeen 'i financijski pokazatelj Ikostanja z.ast itnih radova koj i vjet za covjekovu sredlnu I prostomo
uredenje, Odbor za zastltu I uredenje
vornost preu~ima drustvena zajedn ica, onda eemo se vee i u ovoj
bi bio od iznimno velikog z-nacenja za pJaniranje akc,ija 'i zastitei prlrodne I gradlteljske bastlne, Komi· faZ'i postupka ocuvanja 'g raditeljskog nasljeda sresti s potrebom
slja za zastitu I uredenje prlrode: Za·
ureaenja graditeljske bastine. U daljnjoj fazi revizije popis,a ,inven- stlcena prirodna bastlna Jugoslavlje, drustvene va'i orizacije, odnosno drustvene verifikaoije strucne i
Septembar, 1978 . znanstvene valorizacije, koJa se p redlaze prvenstveno na osnovi
tar bi se mogao popunitii t.im podatkom. 2 Savjet za covjekovu sredlnu I pro·

Zastitni je inventar prema tomu osnova popisno-registracijske storno uredenje, Odbor za zaAtltu I
uredenje pri rodne i gradlteljske bastlne,
faze u postupku ocuvanja graditefjskog nasfjeda i osnova nacionafne Komlslja za gradlteljsko nasljede: Za·
sticena gradlteljska bastlna JugoslavlJe
i regionafne politike zastite. Njegova primjena dofazi do izrazaja i I-VIII.
, Savjet za covj el<ovu sredlnu i pro·
storno uredenje: O.C. (u kasn ijlm bllje·
skama: SAVJEn
, SAVJET, str. 23 ,
strucnih i znanstvenih kriterija, a prihvaea prema materijalnim mo-
guonostima drustvene zajednice. 0 drustvenoj valol"izaoiji bit ee jOs
govora na str. 89- 90.

65
64
 3. Kategorizacija graditeljskog nasljetJa
U konzervatorskoj praksi mnog:ih zemalja izraduje se i katego-
.r.izacija graditeljskog nasljeda kojom . se na osnovi valorizacije, a
prvenstveno radi preventivne zastite, svrstavaju nepokretna kultur-
na ,dobra prema osnovnim vrednosnim skupinama. Kao Ii 'u drugim
elementima zastitnog postupka, ni u tom postupku nije bilo jedin-
stvenog kriterija, pa su 'i stupnjevi kategorizaoije hili razHciti. U
nasoj zemlji u veeini orepublika bila je usvojena kategorizacija s tl1i
osnovna stupnja vrijednosti, dok su negdje :kriteor,ij;i kategorizacije
·rasclanjeni 'U sest stupnjeva. Stoga ,j e i u tom postupku Savjet za
covjekovu 'sredinui prostorno uredenje predlozio jedinstvene kri-
te.rije. Prema tom prijedlogu, pod kategorizacijom bastine razu-
mijeva se stl"Ucno, znanstveno Ii drustveno stupnjevanje vr-ijednosti
Ii znacaJa tih dobam u okviru utv'rdenih kategol'!ija.
Sama kategorizacija,kako je navedeno u tim materijal.ima po-
duzima se radi:
» - utvrdivanje stupnja znacaja pojedinog dobra,
- 'Utvrdivanje odgovarajueeg postupka zastite 'i rezima zastite,
odilosno 'Uvjeta koristenja i mjera za unapredenje pojedinih dobara
u okviru drustvenih, prostornih i urbanistickih planova, kao i grad-
skih planova :i progmma,
- utvrd'ivanje prior·iteta u planovima ·i progr-amima zastite i
uredenja bastine,
- utvrdivanje nadleznosN u sprovodenju mjera zastite .i ure-
denja,
- sprovodenja odredaba medunarodnih konvenciJa iz oblasti
zastite prirodne ,i kultume bastine«.
Komparativnom procjenom vrijednosti graditeljskog nasljeda
nepokretna kulturna dobra svrstavaju se u tri kategorije: na dobra
iznimnog znacenja, dobra velikog zn?cenja, i na znacajna dobra. Graditeljske i prirodne cjeline
upisane u spisak svjetske bas-
Osim toga, predvideno je da se u Jugoslav·iji uspostavi i popis tine: povijesna jezgra Dubrov-
dobara svjetske kulturne i prirodne bastine koja cine ona dobra nika
koja su u smislu kriterija, utvrdenih Medunarodnom konvencijom
o zastiti svjetske kulturne i prirodne bastine (UNESCO, 1972.) upi-
sana u Reg'i star svjetske kulturne :i pril'iOdne bastine. Savjet ~acovje­
kovu sredinui prostorno uredenje pripremit ee prijedloge onih
pl1irodnih i graditeljskih cjelinai ·objekataiz Jugoslavije koje ee
nasa zemlja sluzbeno predlagati za upis 'U taj ·registar.
Za kategori~aciju graditeljske ;i prirodne bastine Savjet za co-
vjekovU sredinui prostomo uredenje predlozio ' je odredene krite-
.. I
rije prema .koJlma:
Prvoj kategoriji pripadaju dobra s,iregnacionalnog znacaja i ona
iz Registra svjetske bastine. Ona predstavljaju kar·akteristicne pri- Povijesna jezgra Splita s Diokle-
mjere odredenog ,kulturno-povijesnog razdoblja kao tipicni svjedoci cijanovom palacom
odredene pojave na odreaenom prostol"U, te objasnjavanju kljucne
pojave u razvoju dr.ustva, znanosti, kulture 'i sl.
~ultuma dobra liz I. kategorije nemaju veMku geografsku ras-
pl'lostranjenost, jer su tipicna i jedinstvena po svojoj pojavi ;i obliku
pa zasluzuju najsil'u druStvenu zastitu. ana morajuimati iznimnu
umjetnicku >iii estetsku vl'ijednost Hi predstavljati svjedocanstva 0
prijelomnim dogadajima kOJi su od presudnog utjecaja za povijesni
i kulturni ·razvoj naroda Jugoslavije Ii ostalih naroda. Kao net,ipicna
dobra ona predstavljaju jedinstveni primjerak stvaralastva, iii su
od visestrukog utjecaja na povijesno~kulturni ,r-azvitak drustva, iii
predstavljaju najveea dostlignuea suvremenog stvaralastva, Hi pak Stari Ras sa Sopocanima
66
Povijesno-prirodna cjelina Ohri-
da
DetaIl iz povijesno-prlrodne cje-
line Boke Kotorske
, SAVJET, str. lB.
svjedoce 0 presudnim dogadajima i osobama od iznimnog znacenj2
za nase narode .
Drugoj kategoriji pr·ipadaju ona dobra koja su po ukupnosti
svojih vrijednosti od sireg nacionalnog znacenja, s karakte'l'isticnoim
osobinama odredenog wemena u razvoju uzeg kulturnog kruga ko-
jem pripadaju. To su cjeline :iii njihovi dijelovi u kojoima su utkani
detaljoi velikog kulturno-povijesnog znacenja, vrijedna svjedocanstv8
za proucavanje drustveno-ekonomskih i kulturnih pril'ika u odrede-
nom vremenu, iii pak dobra vezana uz velike dogadaje i 'istaknute
licnosti iz nase povijesti, uklj'Ucujuei 'i one iz naJnovijeg razdoblja .
Treeoj kategoriji pripadaju sva ostala znacajna dobra koja hisu
svrstana u prvu 'iii dl'ugu kategoriju, -a koja su po ukupnosti svojih
vl1ijednosti od uzeg regionalnogili lokalnog znacenJa.
Kategorizaciju graditeljskog nasljeda predlazu odgovarajuee
strucne institucije za zastitu, a 'Usvajaju ih drustveno-politicke za-
jednice zajedno s ·odlukom 0 proglasenju nepokretnih kulturnih
dobar-a, odnosno donosenjem prostornog iii urbanistickog plana.
4. Rezimi preventivne zastite
Ako zastitu goraditeljskog nasljeda shvatimo kao traJni proces ,
temeljen na analitickoj obradi, planovima i projektima, ·onda se u
popisno-registracijskoj fazi moze govoriti samo 0 preventivnim re-
zimima koji se donose do konacne obrade graditeljskog nasljeda
Vee smo se ·kod euro.pskog z-astitnog ·inventarskog modela su-
sreli s rezimima koji su stupnjevani sa tri osnovna stupnja zastite .
Spomenut,i prijedlog Savjeta za covjekovu sredinu i prostorna
uredenje predvida takoder tri stupnja zastite prirodnei graditeljske
bastine:'
Zastita prvog stupnja odnosi se na podl"Ucja najvisih vrijed-
nosti koja moraju ostat·i neizmijenjena, pa se djelatnost 'U tim sre-
dinama svodi na odrzavanje;
Zastita drugog stupnja predvida prvenstveno ocuvanje izvor-
nog stanja, a preuredenje ne moze biti u suprotnostima s izvornim
karakterom i vrijednostima baStine;
Zastita treeeg stupnja predvida prvenstveno ·izmjenu izvornog
stanja,ali uz najveee moguee ocuvanje 'izvomog karaktera ambi-
jenta.
U istom prijedlogu navode se i posebni rezimi za graditeljsko
nasljedei to:
- u zastieenoj graditeljskoj cjelini dopustaju se samo one
radnje koje u skladu s pl'anom ,i projektom neee pr-ouzrokovati
izmjenu bitnih -svojstava zbog kojih je cjeHna zaStieena . Ako je
potrebno maze se oko graditeljske cjeline utvrditi zastitno podrucje
s odgovarajueim zastitnim rezimom;
- u arheoloskom podrucju dopustena su samo istrazivanja
koja poduzima kvalificirana -organizacija po ovlastenju sluzbe za-
stite. Poslijeotkrivanja arheoloskih ostataka, pronadeni ostaci za-
stieuJu se kao povijesne gradevineili cjeline s Qdgovaraj'Ueim re-
z,imom zastite;
- na povijesnoj graaevini ne smiju se izvoditi radovi koji bi
mogli ugroziti kulturno dobro iii dovesti do promjena kOje bi moglli
narusiti njegovu izvornost 'i bitna svoJstva. Ako je potrebno mogu
se i oko pojedinog objekta predv·idjeti okolna podrucja s odgovara-
jucim rezlimom zastite;
67
 ~ na znamenitom mjestu isto tako nisu dopustene promjene
koje bi mogle ugroziti bitna svojstva 'i namjenu tog mjesta oko
kojeg se takoaer moze predvidjeti okolno zastitno podrucje.
Isti pl1ijedlog predv,iaai posebne rezime za lintegralne vrste
dobara kulturne :i primdne bastine kao sto su: nacionalni povijesni
parkovi, prirodno-graditeljska cjelina i pr·irodna spomen-podrucja.
5. Proglasenje zastite
Prijedlog za proglasenje dobara graditeljske bastine lizraauju
strucne sluzbe zastite, na osnovi izvrsene zastitne valor.izacije :i
,kategol1izacije, te ga UpUGuju mjerodavnim drustveno·politickim za-
jednicama. Prema spomenutim materijalima Savjeta za oovjekovu
sredinu i prostorno ureaenje taj bi prijedlog trebao sadrzati:
- opis dobara s osnovnom dokumentac'i jom;
- granice dobra ·i njegove neposredne okoline;
- smjernice (program)' za zastitu, kOl1istenje, ureaenje i odr-
zavanje (koje bi trebaleimati ·i osnovne financijske Ii tehnicke
pokazatelje isto kao ·irezim preventivne zastite);
- oznaka organizac·ije kojoj se povjerava uprava nad tim do-
bromo
Sarno proglasenje dobra, kako je vee istaknuto, donosi skup-
stina ovlastene drustveno-politicke zajednice (opeine, vise ope-ina,
repubHke iii pokrajine, odnosno vise republika Hi pokrajina) u
okviru kojih se nalazi graditeljsko nasljeae koje se proglasava do-
brom od opeeg interesa.
6. Registracija graditeljskog nasljeda
Zavrsni po stupak u popisno-reg,istracijskoj fazi ocuvanj-a gradi·
teljskog nasljeaa jest reg.istracija nepokretnih dobara kao pravni
akt koji upisom u registre po vrstama, odnosno upisom u katastre
vode ovlasteni zavodi ~a zastitu.
Republicki Hi pokrajinski zavodi za zastitu vode takoaer odgo-
varajuee registre zastieene graditeljske bastine. Meaunamdne kon-
vencije obvezuju svaku zemlju i na voaenje centralnog registra u
okviru organizacije kojoj se povjeri taj z·adatak.
2. ANALITICKA I PLANSKO-PROJEKTNA OBRADA
Oruga faza u postupku ocuvanja graditeljskog nasljeaa nosi
izrazita obiljezja aktiynog pristupa. Ook cjel'olmpni postupak prve
faze pretezno ima strucno-administrativni karakter preventivne za-
Stite, druga faza je znanstveno-strucni i planersko-projektni po-
stupak kojemu je svrha da se na osnovi temeljite analoize (ukljucu-
juci ·i dijagnozu stanja u povijesnim ambijentima) odrede programi;
planovi :i projekti za ocuvanje i ureaenje graditeljskog nasljeaa. Ta
faza takoaer predviaa cjelovlitipostupak sa svojim odreaenim dio-
nicama, koje se sustavno provode odanalize postojeceg stanja do
pr.ovedbenog plana, odnosno izvedbenog projekta.
1. Analiza i dokumentacija zateeenog stanja
Istraz·ivanja i znanstveno-strucna obrada postojeeeg stanja po-
cetna je dionica ana\.itickei plansko-projektne obrade graditeljskog
nasljeaa. Ona u sebi sadrzi dva osnovna dokumentaciona postupka:
tehnicki ,i analiticko-istrazivacki.
68
Snimak istocnog procelja crkve
sV. Ivana u Trogiru
Arhitektonski snimak povijesne
jezgre Trogira
a) Tehnicka dokumentacija
Tehnicki postupak dokumentacije zasniva se na izradi arhitek-
tonskih ,i fotografskih snimaka koje predstavljaju objektivno svjedo-
canstvo 0 stanju graditeljskog nasljeda.
Arhitektonski snimak je tehniooka osnova svakom daljem po-
stupku u 'istrazivanJu, obradi, zastiti 'i uredenju graditeljske bastine
bilo da se radi 0 vecoj iii manjoj urban oj :ili ruralnoj cjelini, njezi-
nom dijelu, pojedinacnoj povijesnoj g.raaevini iii nekom njezinom
detalju.
Snimak je podloga za obradu i zastitu kod svih vrsta nepo-
kretnih dobara, neovisno 0 stupnju sacuvanosti od potpuno sacu-
vanih objekata i cjelina do arheoloskih (Hi cak hidroarheoloskih)
ostataka.
Vee od prve primjene arhitektonskih snimaka u XIX. st. uocila
se njihova vaznost u znanstvenoj obradi i zastiti, pa su se poste-
penn usavrsavali tehnicki postupci izrade snimaka, a time i postig-
nuti rezultatoi. Tako se od snimaka direktnom metodom, tj. mjere-
njem objekata iii cjelina i Ikartj.ran1em, postepeno preslo na indi-
rektne metode snimanja kOlje su znatno unalPrijedile tocnost,
brzinu, a ponegdje i ekonomicnost izrade te osnovne tehnicke doku-
mentacije. Ovdje spadaju veoma precizni i efikasni fotograme-
trijski snimci, koji su se u pos,ljednjem deceniju razvili u mnogim
zemljama. Na mnogim mjestima primjenjuju se i kombinirane me-
tode arhitektonskih snimaka, a pronalaze se 'i nov·i nacini efikasne
i . tocne tehnicke dokumentacije graditeljskog nasljeda.
Arhitektonski snimci povijesnih graaevinaimaju duzu tradiciju
nego snimoi povijesnih cjelina. Ispocetka radeni samo direktnom
metodom, posljednjh godina sve vise se rade putem fotograme-
trije. Pojedine sredine odlucuju se za p·rimjenu jedne ,j\j druge me-
tode Dvisno 0 tomu kojom ee u odreaenim specificnim uvjetima
posti6i ef.ikasnije rezultate. Pri tomu se kodizrade snimaka koriste
'razlicita mjerHa, ali je postalo uobicajeno da se povijesne graae-
vine snimaju i kartiraju u mjel1i1u 1:50 koje omogueava pregled-
nost, dovoljnu toonost 'i mogucnost prikazivanja ,i najs'i tnijih detalja,
uklJucu}uci i tehniku gradnje, a istodobno sluzi Ii za izradu izved-
benih projekata. Veee graaevine iii sklopovi gr·adevina snimaju se
69
u veeim mjerilima (1: 100 i 1 :200), a ,iznimno male graaevine i de-
talji u detaljniJim mjerHima (1 :25, 1 :20, 1 :5, 1 :2, pa cak u nekim
slucajevima ,i 1: 1).
Sustavna akcija zastite gradite,ljskog nasljeaa u mnogim je
zemljama nezamisliva bez temeljitih arhitektonskih snimaka po-
vijesnih zgrada, pa su posljednje vrijeme mnoge organizacije kOje
su usmjerene na istrazivan1a, znanstvenu obradu iii zastitu kultur-
nih dobara u mogucnosti pokazati svoja znatnaiskustva u snimci-
rna pov,ijesnih graaevina. Sistematski snimci izraauju se i u mno-
gim jugoslavenskim gradolVima, meau ,kojima su prvi 'Oni u starom
Baru, Trogi'ru i zatim u Spliru u kojemu su ,svi zahvati na
istrazivanju i ureaenju povijesnih graaevina praeeni arhitektonsk,im
snimcima. 1 Ti snimci, izraaeni od snimateljskih ek'ipa Zavoda za
zastitu spomeni,ka kulture i Urbanistickog zavoda Dalmacije u
potpunosti graficki defini'raju pojedini objekt. pruzajuei dragocjene
podatke i za ostale postupke kao sto je istr-azivanje prvobitnog
stanja i razvoja pOjedine graaevine i analizu uzroka degradacije.
Elaborat snimaka sastoi'i se od tloorta svih katova, s krovovima,
svih presjeka ,i svih fasada na kojima su graficki definirani svi
detalji, uklJueujuei i vjernu do'kumentaciju kamenih zidova.
Kao primjer objavljene .arhitektonske dokumentacije pojedinac-
ne povijesnegraaevine moze se navesti predromanioka crkva Sv.
Trojice u SpMtu kojoj je elaborat snimaka zateeenog stanja, 'izvor-
nog izgleda i razvitka bi,o polama osnova za srudiju ,i izvedbeni
projekt obnove.2
Arhitektonske snimke povijesnih cjefina (gradskih jezgr,i, po-
\/Iijesnihcetvrti, ruralnih aglomeracija) nemaju tako dugu tradiciju
kao snimke pojedinaenih graaevina, aN su posljednjih desetljeea
s urbanistickim pristupom problemima zasme posvuda postali ne-
izostavnom dionicom u postupku oeuvanja graditeljskog nasljeaa.
Mnogi povijesni gradovi na svim kontinentima 'imaju vee znaeaJne
planoteke 'svoj,ih povijesnih jezgri 'i drug:ih naselja ambijentalne
vrijednosti.
U Jugoslav,ii'i je arhitektonski snimak povijesne jezgre dobio
grad Trogir veeg. 1960. Izr,adio ga je Savezni (Jugoslavenski) insti-
rut za zastitu spomenika kulture U okviru kompleksne obrade gra-
diteljskog nasljeaa tog grada. Od tada do danas mnogi nasi gradovi
zapoeel,i su 'izradom arhitektonske dokumentacije gradskih cjelina,
a meau nJima ,i Dubrovnik koj.i je s tog aspekta obradio osnovnim
snimcima Institut za, povijest umjetnosti zagrebaekog Sveuci!.ista.
70
1 Urbanistiiiki zavod Dalmacije -
Split: Urbanistickl projekt revltalizaclje
starog Prlmostena, Split, 1971.
2 Zahvaljuju6i aerofotografljl, potak-
nutoj izviaanjima tijekom drugog sVjet-
skog rata. u paslijeratnom razdablju ot-
krivena je na prlmjer rlmska centurlja-
cijska mreza oko rimskih kolonlja. Ta
je istrazlvanja podstakao J. B. Brad-
ford, a u nasoj zemlji centurijacljama
na osnovi aerosnlmka najvise se bavlo
M. Sulc. Na asnavl aerafotografsklh snl-
maka na padrucju splitskag paluataka
centuri jaclje je Istrazlo J . Marasovic.
Arhitektonski snimak povijesne
jezgre Splita tlocrt
Fotogrametrijski snimci karija1!i-
de Erehteiona u Ateni i Katedra-
Ie u Strasbourgu
1 Obimnast i sustavnast arhitektan·
skag snimanja u Splitu uvjetavali su da
se u tom gradu formira i posebna pro·
fesija arhltektonskih snimatelja.
'J. Marasovi6 • T. Marasavi6 - M .
Marasovi6: Crkva sv. Trajice u Splitu.
Fasade povijesne jezgre Splita
U pogledu temeli'ite aJ'lhitektonske dokumentacije jedne grad-
ske jezgre oini se da je kod nas najvise ucinio Split kojemu je
Zavod za zastitu spomenika kulture izradio od 1965. do 1975. do
sada najpotpuniji arhitektonski snimak jedne cjeline u mjerilu 1:200.
Najprije je 'izraaen tlocrt pr:izemlja i glavnih fasada cjeline grada,
a zatim je snimak kompletiran izradom tlocrta svih kat-ova, uklju-
oujuei ,i krovovei svih fasada koji su omogueili i ,izradu karakteri-
stienih presjeka gradske cjeHne. Na tlocrtima i fasadama oznaeene
su apsolutne nadmorske kote.
Sliean pOS1Jupa'k :primijenio je g. 1970. zavod Geoprojekt u
Splitu pri obr:adi povi'iesne 1ezgre P.rimostena za Ikoji 'ie, takoaer
u mjer:ilu 1 :200, izraaen tlocrt cjeline naselja soznaeenim relevant-
nim kotama u svim katov,ima, te sesnaest karakteristienih elevacija
eime je pra'ktieno grafi.Ciki definirano cjelo'kupno naselje.' Na osnov,i
egzalktnog arhitektonsko-topografskog snimka naselja izraaena je i
maketa starog Primostena ,koja je posluzila pri izradi projekta revi-
talizacije povijesnog naselja.
Isti nacin arhitektonske dokumentacije nastavni sui neki drugi
povijesni gradovi u Jugoslaviji, kao, ona primjer, Mostar 'i Pula.
Fotografskl snimci cine dodatnu tehnieku dokumentac:ijoU gradi-
teljskog nasljeaa kao objektivno svjedoeanstvo zateeenog stanja ne-
kog povijesnog objekta, naselja il'i sireg prostora.
Naroeito su Ikorisni aerofotogrametrijski snimci kOJi u poslije-
ratnom razdoblju, otkad se u proeavanju povijesnih prostora ozbilj-
nije koristi aerofotografi'Ja, otkrili putem stereoskopskog Hi direkt-
nog proueavanja mnoge arheoloske ostatke koji su ranije bili sasvim
nepoznati!
71
 .... Aerofotografija Paestuma (/tali-
ja) pokazuje, oslm vJdlJivih anti-
ckih graaevina, tragove arheo-
loskih objekata pod zerr1jom,
koji se prepoznavaju meau ve-
getacijom

TOil/be a camera idcl1/ljicate

1JIt!diallt~ l'i11/crpl'cla-ziol1e
del diagrnmma prccedcllie

Elektricne prospekcije etrurske

nekropole u Tarkviniji

Fotogrametrijski aerosnimci povijesne cjeline mogu u pomanj-

kanju arhitektonskog snimka posluziti kao pristupna os nova u anali-
tiokoj obradi graditeljskog nasljeda.
Od vel'ike koristi za :istrazivanje graditeljskog nasljeda mogu
biti ,i ostale aerosnimke, narooito za arheoloska nalazista. Posljed-
njih desetljeca, naime, napredovala je na~ocito primjena aerofoto-
grafije pri arheolosldm ,istraiiivanjima neotkrivenihlokaJ.iteta, koja
je zahvaljujuc'i promjeni karaktera agrokultura sto 1e prouzrokuju
podzemni zidovi - omogucila ot~rivanje niza s~rivenih objekata.

Elektromagnetski snimak etrur-

skog podrucja u Pyrgi nedaleko
Rima (desno) i njegova arheo-
loska interpretacija (lijeva) ,

72 73
 ___ ••• . .... , I
sklopova i cjeHna sto je od narocite vaznosti za zastitu i plan i-
, . , .~ .~.. ~ "' 'I:' ~

-ranje sirih pl"Ostora.

Zahvaljujuei snimci iz zracnog balona otkriven je vee g. 1980.
dio arheoloske zoOne stare Ostie bl'izu Rima zajedno s prvobitnim,
a danas vee sasv.im zasutim zaViojem ,rijeke Tiber. Novija istrazi-
vanja u mnogim zemljama otkrila su dragocjene arheoloske ostatke
ispod zemlje unutar gradskih podrucja (napr. mreza ulica antiokog
Paestuma kOja se na fotografii'i javlja u izmijenjenom karakteru
vegetacije), ta~ko i izvan njih.
p.r.imjena aerofotograf,ije u arheoloOgiJi zalazi u djel,okrug arheo-
loskih prospekcija kOje su se razvile narocito posljednjih deset-
Ijeea, ,a kOje, osim preliminarnih podataka pri arheoloskom eviden-
tiranju iistraz,ivanju pojedin-ih podrucja, 'imaju svoju va~nost i za
zastitu arheoloskih rezervata.
Osim aerofotografskih, ovdje spadaju i elektricne, magnetske,
elektromagnetske, sizmioke, stratigrafske i druge prospekcije, uklju-
cujuci ,i fotografske sonde kojima se registrira iii snima stanje
arheoloskih nalaza :ispod zemlje, sto je od velikog znacaja za der
niranje arheoloskih podrucja i planiranje njihove zastite. 1

b) Istrazivacko-analiticka dokumentacija postojeceg stanja

Uz tehnicku dokumentaciju (.i obicno usporedno s njom)izra-
auje se znanstveno-analiticka dokumentacija goraditeljskog nasljeaa
,osnovana na detaljnim istrazivanjima danasnjeg stanja s aspe'kta
tehnickih, povijesnih i drustveno-ekonomskih znanosti. Znanstveno-
-anal.iticka dokumentaoija postojeceg stanja povijesne cjeline Hi po-
jedine graaevine obicno takoae'r zapocinje ,inventarizacijom naslje-
aa, koja je - z'a razliku od vee spomenutog zastitnog inventara -
u ovoj fazi izrazito analitickog karaktera, ponegdje nazvana inven-
tarom reanimacije s obzirom na osnovnu reanimacijsku namjenu
tog postupka (nasuprot ranijoj prvenstveno evidencijskoj svrsi prvog
popisa).
Reanimacijski anketni listovi zasnivaju se na ~natno brojnijim
i detaljnijoim podacima 0 povijesnom ,naselju iii zgradi i uglavnom
su prilagoaeni specificnim potrebama svakog pojedinog podrucja.
Mnogi povijesni gradovi u sV'ijetu pristupili su detaljnoj dokumen-
tacij,i graditeljskog nasljeaa na temelju takvogiscrpnog dokumenti-
ranja, sto se moze pokazati :i brojnim primjerima na svim kontinen-
tima, a u prvom red:u u pOV'ijesnimgradovima Europe. Ogranicit
cemo se stoga samoi na neke primjere,iz prakse pojedin.ih eump-
skih zemalja ukljucujucii Jugoslaviju. Uvid u dostignu6a :istrazi-
vacko-anamicke dokumentacije mogli hi na isti nacin pokazati 'i
mnoga dl1uga iskustva liz svjetskei nase prakse.
Primjer Genove zanimljiv je utoliko sto je jedan od ranijih tali-
janskiih iskustva na detaljnoj obradi stare gradske jezgre, zapocetoj
krajem pedesetih godina i uglavnom dovrsenoj do 1965.2 Obrada se
sastoji odistrazivanja i grafiokih analiza, koji su veoma komplek-
sno zahvatiH sve aspekte zivota u poV'ijesnoj jezgri. Zahvacena su
uz otehinicku dokurmentaciju slijedeca ilStrazivanja: 3
1. nastanak :irazvoj grada, putem analize vanjskih i unutrasnjih
faktora;
2. graditeljske stl"ukture s posebnim naglaskom na graaevno i
higijensko stanje zgrada i na stambene prostore, na arhitektonske,
ambijentalne vrijednosti i na graditeljsku tipologiju;
Mehanicka arheoloska sonda
Upotreba periskopa u otkrivanju
etrurskih grobnica
, C. M, Lerici: Una grande aventu-
ra dell'archeologia moderna, Torino,
1965; C. M. Lerici: I nuovi metodi di
prospezione areheologiea; alia seoperta
delle eivilta sepolte, Milano, 1960_
2 L. Grossi Bianchi: Les etudes sur
Ie centre hlstorique de Genes, Sites
historlques urbas, Urbanlstiea, Torino_
3 Comune di Genova, Centro stori-
co: Programma delle indagini.
Analiticka obrada povijesne jez-
gre Genove
, Comune di Napoli - ICOMOS: 100-
dirizzi per II restauro del Centro storieo
di Napoli. Napoli 1982.
3. demografska istrazivanja, koja zahvaeaju strukturui varija-
cije u stanovnistvu u razdoblju 1951-1951, dinamiku u socijalnom
sastavu, dnevne pomake stanovnistva od mjesta boravka i rada;
4. ekonomsku funkcionalnost pov,ijesne jezgre, ukljucujuci de-
taljnu analizu danasnjeg koristenja poslovnog prostora;
5. anaHzu danasnje funkcije;
6. prometnu anaNzu;
7. istrazivanje pravnih instrumenata, koji se odnose na zivot
povijesne jezgre;
8. analizu vl'asnickih odnosa.
Anal,ize stare Genove predstavljale su sezdesetih godina jednu
od najkompleksnijih obrada povijesnog sredista, pa su mnogi drugi
talijanski gradovi bili upravljeni na koristenje tih iskustava.
Meau talijansk,im iskustvima u anal'itickoj obradi vrijedno je
spomenuti i primjer Napulja kao kompleksnog povijesnog centra,
koji je nedavno objavio svoju osnovnu dokumentaciju.' _
Na osnovi reanimaoijskog inventara i kompleksnih, povijesno-
-umjetnickih, arheoloskih, arhitektonsk'o-tehnick'ih, socio-ekonomskih
i drugih istrazivanja sakupljeni su ·osnovni podaci za cjelokupno po-
drucje stare jezgre, koja je analiticki obraaena 'i po osnovnim kvar-
tovima. Arheoloske, geo,loske, seizmi'oke i druge posebnosti u ovom
su slucaju zahtijevale i posebnu obradu, tako da su tehni'cka istra-
zivanja dopunjena :i pracenjem poremecaja u stabilnosti zidova.
Veoma kompleksnom analizominfrastrukture registrirana je geol05ka
situacija podzemnog terena, ukljuoujuci i mnogobrojne supljine, koje
su nastale u raz!.icitimrazdobl}ima.
Meau brojnim primjerima analiticke obrade njemackih gradova
vrijedno je spomenuti primjer povijesnog sredista Regensburga,

74 75
 koJe je sustavno istrazeno prema pojedinim zonama i - sto je od c) zgrade pO trosnosti (zadovoljavajuce stanje, veci iii ma-
posebnog znacenJa 7:a dostupnost sakupljene dokumentacije - obja- nji popravci, dotrajali objekti, rusevine),
vljeno u vrlo preglednoj ediciJi, koJa sadrzi opis svih objekata, d) hig.ijenski uvjeti stanovanja,
,klas.jfjciranih po ulicama, obimnu fotografsku dokumentaciju ,i 05- e) vlaznost.
novne grafioke analize. 1 2. Podaci 0 stanovima:
a) stanovi po broju soba,
Od brojnih jugoslavenskih 'iskustava na polju istrazivacko-anali-
b) stanov.i po kategnrijama kvaliteta.
ticke dokumentaoije povijesnih podrucja opet cemo se vratiti na
povijesnu jezgru Splita meau ostaHm i zato sto je u tom gradu naj-
3. Podaci 0 stanovnicima .
duza tradicija sistematskei kontinui.rane obr·ade povijesne jezgre,
4. PokazateUi stanovanja (koristenje stanova).
5. Usporedba 5 popisom 'iz 1900. radi mogucnosti sagledavanja
zapoceta jos 1955. g. Tijekom gotovo tridesetgodisnjeg rada na do-
pr.ocesa degradacije.
kumentacijli graditeljskog nasljeaa tog podrucja mozemo izdvoJiti
tri osnovne faze: Najvaznije graficke ·analize iz te f.aze odnosile sou se fla:
1. Vrijeme oriastanka gmaevlina u Palaci.
- pocetnoistrazivanje 'i obradu Dioklecijanove palace,
2. Iskoristenje poslovnog prostora u prizemnim dijel'ovima kuca.
- prosirenje analiza na podrucje povijesne jezgre u cjelini,
3. Kategorizacija zgrada 5 obzirom na stambeno-graaev,insko
- kompleksnu <lokumentac.iju, sakupljenu u okviruizorade Inte- stanje.
gralnog plana povijesne jezgre.
Sakupljeni podaci hili su tada osnova za daljnju plans,~u akciju
p.rva faza od 1955. do 1960. g. ogranicila se na sakupljanje ureaenja Dioklec.ijanove palace, jer su se na ,njima osnivali planovli
osnovn'ih podataka '0 samoj Dioklecijanovoj palaci. Odjel za gradi- za etapno rjesavanje ugrozenih pl'Ostora, odnosno za 'izgradnju no-
teljsko nasljeae Urbanistickog zavoda Dalmacije obradio je sve vog, zamjenskog stambenog prostora, pogotovu otkada su potresi
zgrade unutar Dio:kleoijanove palace, ukljucujucii one, koje se 5 'U seizmickim podrucjima juzno od Splita g. 1962. potakli potrebu
vanjske strane pr,islanjaju na njene perimetralne zidove.2 Popis je hitnih lintervencija zbog opasnosti od <fusenJa. Analize su cesto ·isko-
zahvatio: 221 zgradu, u 'kojoQj je bilo 497 stanova Hi 859 obitelji ristavane i prilikom adaptacija pojedinih blokova i kuca za nove
5 ukupno 3052 stanara. Anketni -list sadrzavao je slijedece ele-
namjene, pri studijama za ureaenje poslov.nog pfostora, priUkom
mente: proucavanja prometnih ,rjesenJa, priizradi 'i nvesticijskih programa

nllu Jtbr. STANO\,( STA;>MIlI I 1

ros ojr'f'i I~I~'·/~~~~_-b_
za ureaenje .pojedinih dijelova palace i za druge namjene.
Analiticka obrada Dioklecijanove palace u toj je fazi zahvatila

-'--'--1--
broJ sillno\':t hfl)i 'I!lri~nik:i ,; Inna

t:Qdln~ hr:r:ldnje:
I1rol .!itIlUO~'~ po C'I~};I!II" f ~lal1;trt I ~u~I:H1~ri) . i detaljno istrazivanje pojedinih graaevina, ;koje je pratio i detaljni
rckollsltlilicij:. l_pru_~jl_
'i'n_;'I._:l:'_
'~O_rij_
n ~_1.1n_n\'_.,_ _ • ~'(1j-l1.'~I~flj':L~o~nh.1 snimak u mjerilu 1 :50 (odnosno u podrobnijim mjerilima kada su
:uhpl:\cl j:.l
PO~lOC NE Pl!Q5Tn IUJI! -'''-
'''I.:;-
1.:01-
~I.;l--d
JI'C-
''-I
O'j-
'~. i--I- " __ 0_- u pitanju dijelovi zgrade ,i arhitelktonski detalji).
1-----'---1 Druga faz·a u analitickoj obradi Dioklecijanove palace zapocinje
MATERIJ/\I. ;7,\';1tL 7.t:C;lIlt·
'_I,r~I.~
_
I;;' 1!iJ;J.::IJ!il j·H ~. I sezdesetih godina kad se novoosnovani Zavod za zastitu spomenika
:l)%ILlovt
to) ult'du~prarna kon slrllkciJn
-"-'
OS-I.O-"-N'-;'-'lw-sr-O-idJ-"-- ":,;;~;::;'~;~;~,':' ,i~;':~;;;-I ",::,,;,;:'~':;~:',~-'-- splitske op6ine aktivno ukljucuje u ureaenje povijesne jezgre prven-
IO P""..!"I .- 1:1"1" _ . 111111 ; ;11:1 11I~ hI u~\·Jr·lIj'·lIj,· 1 Ilo hrQ stveno svojim angazlranjem na dokumentac,iji postojeceg stanja.
_ _ _ _ _ _ _ _ _ ' o.') r t" 1f :l "'I' I ~ 1 s h im
II) kfl.W
,_) olH:uln 1:ls:ulf' NEIi:(iI1.\J)I : ~n~ PO\lI.';!~ I: • -------~-----~-----
Uz vee spomenuti snimak cijelog podrucja pOViijesne jezgre u mje-
- - - - - - ~.----.-----.\. IN S TI\I.'\CUJ ~
I\J.'IJITEKT()NS!~n lIJE ~ EN.lH 'rilu 1 :200, kOJi je po nacinu obrade predstavljao novi kvalitet, na-
a)l·n.):I
stavljena je analiticka obrada jezgre u cjelini.1
1.11 1. :"'~Ii1.:wiJ:'J
,., " "'kldt :1
Dokumentacija u toj fazi proslilrila se ne samo snimkom nego 'i
,lll d,.r"" H :,,110
")1'''"
svim drugim analizama, ukljucujuci i graficke pr-ikaze podrucja stare
dolr,'}:llu
f)WIJ :ulj" r- ........ -.-.~------ ----- jezgre, 5 time sto je za podrucje Pal·ace iskoristenai Iranija abra-
ruicrlnl'
1
1-!II:I'''''lIhl.UI
I,) Ii~ I 'fr. (ICI(I' ~ T :\ N ,\ Popisni list analiticke obrade po-
da 'iz prve faze. Dobivena je tako veoma cjelovita sl,ika stanja u
vijesne jezgre Splita g. 1958
povijesnoj jezgri prikazana i na gl'iafickim analizama, ito:
Popisni Hst hioQ je dopunjen jos 'i drugim podacima kao sto su 1. historijsko-umjetniokei zastitne anal·ize:
na pro zanimanje stanara, zdravstveno stanje stanovnika Palacei dr. a) kronologija 5 naznacenim osnovnim povijesnim razdoblji-
Podaci su sreaeni Ineposredno nakon anketiranja 'i prikazani u razli- ma,
citim spiskovima 'i tabeHr-anim pregledima, te graficki obraaeni na b) valorizacija,
tlocrtima podrucja Palace u mjerilu 1 :500.3 c) stupanj sacuvanosti,
U tabelamim pregledima, ikoji su tadaizraaeni u oQkvku anali- 1 Baualtersplane zur stadtsanierung,
2. arhitektonsko-tehnioke analize:
ticke obrade Dioklecijanove palace, biB su ukljuceni podaci sakup- Mjjnchen, 1973. a) visina objekata,
2 T. Marasovic - D. sumic: Analiza
Ijeni za sve objekte po navedenim popisnim J.istovima, a sreaeni zgrada na podrucju Dloklecijanove pa· b) materijali fasadnih zidova.
lace, Urbs, 4, 1965, str. 111. Graficke analize povijesne jez-
josi zbirno po ulicama. To su : 3 Koncepclju, organlzaclju i flnanci· gre Splita. 1965-1970
c) vrste krovnog pokrova,
1. Podaci 0 zgradama: ranje prve faze sistematske akclje u d) otvorene povrsine,
povijesnoj jezgri saieto aU veorns pre·
a) zgrade po vis,ini (broj etaza). gledno pokazuje rad Komislje opclnske 3. demografskoQ-socioloske analize:
skupstlne. objavljen u izvjestaju njenog
b) zgrade po opremljenosti komunalnim 'instalacijama (voda, predsjednlka. A. Bilopavlovlca: Urede· 1 T. Marasovic: Metodoloski postu· a) stanovnistvo,
pak revltallzaclje historijskih gradskih
kanal.izacija, elektrika, .plin), nje starog dijela grada spllta. Urbs.
centara, str. 113. b) porijeklo Ii socijalni sastav,
4, Split. 1965.

76 77
 c) stambeno-higijenski uvjeti zivota. - danasnje stanje povijesne graaevine,
4. anal,ize funkcije grada i kor-iStenJa poslovnog prostora: -izgubljene iii ne·reaHzirane dijelove,
a) prvobitna namJena zgrada. - usporedbe sa suvremenim Hi slicnim obje:ktima.
b) danas-nja namjena zgrada. U metodologiJi obrade objekata graditeljskog nasljeea treba
c) poslovni pr·o stori u prizemlju. spomenuti ·i teor,ijski prilog sto ga je,osnivajuci se na praktickim
5. anal·ize pr.ometa: iskustvima, dao J. Marasovic, koji predlaze slijedecu shemu: 1
a) kolni promet na tangencijalnim potez·jma. 1. Obrada graditeljskog nasljeaa na osnovi izravnog proucava-
b) ops:krba trgovackih radnj.i. nja objekata iii ambijenata.
c) parkiralista. Proucavanje mozebi,ti izravno bez ·istraznih radova, moze se
d) pjesacki promet. osnivati na koristenju ,rezultata 'istr·aznih r-adova, iii pak na osnovi
6.imovinsko,pravni odnosi. drugih nacinaistrazivanja.
U drugoj fazi z.natno je povecan ·i broj detaljnih analiza poje- 2. Obrada graditeljskog nasljeaa na osnov,i proucavanja poda-
dinih zgrada, 'koje su izraaene u o:kviru pl'ojekata obnove ·i .rev.itali- taka iz proslosti.
zacije pojedi·nih blokova u starom dijelu Splita. U ovoj metodi koristi se 'interpretacija pisanih rpodataka, dobi-
Treca faza analiticke dokumentacije sastavni je dio veoma venih U interdisciplinamom timskom radu, kor·iste se stari crtezi
kompleksne akcije Integralnog plana povijesne jezgre. Na :integral- i makete na osnovi anal'iza i 'r ektifikacija, temeljenih na snimcima
nom planu angaziran je citav nizinstituci-ja, kOje su sastavile radnu postojeceg stanja, proucavanje starih fotografija i drugih izvora,
grupu zaduzenu za cjeloviti proces rada u povijesnoj jezgre od ukljucujuci i usmenu predaju.
dokumentacije do 'konacnog plana. 1 'U toj grupi prvenstveno su an· 3. Obrada na osnovi proucavanJa razlicitih utjecaja na nastanak
gazirani: Zavod za zastitu spomenika ,kulture u Splitu, Urbanisticki nekog objekta Hi cjeHne.
zavod Oalmacije, Zavod zaizgradnju Splita, Zavod za graditeljsko I J. Marasovlc: Prliog metodologiji U kontekstu utjecaja proucav,aju se u prvom 'redu prirodni uvje-
nasljeae zagrebackog Arhitektonskog fakulteta. Gilj plana je inte- obrade gradlteljskog nasljeda. dlsertaci· ti: klima, geografske i geolos-ke karakteristike, materijali vezani
ja. Split 1977.
gralno .rjesavanje svih problema povijesne jezgre 'i stalno sagle- uz teren.
davanje njena polozaja >u d~us1Neno-ekonomskom planira'l1ju grada. U Urbana topografija ostataka an· Znacajno mjesto imaju utjecaji okolnosti U koJima nastaje neki
okviru integralnog plana jezgre izraaena je ,i analiticka dokumen· ticke Salone objekt. To su drustveno-ekonomske prilike, tehnicke mogucnosti,
taciJa postojeceg stanja, djelomicno osnovana i na ,raniJim poda-
cima. Plan jOs nije z·avrsen, niti je objavljen, pa je ovdje moguce
samo upozoriti na njegov :macaji za analHicku obradu.
U metodoloskom pogledu nov.i je doprinos dokumentacije Inte-
gralnog plana povijesne jezgre Sploita Temeljni elaborat bloka. kao
osnovne prostome jedinice. U dosjeu bloka, koji je predhodno teh-
nicki definiran arhitektonskim 'i fOi'ografskim snimcima sahiru se
svi podaci, ukljucujuci i detaljnu socioloskui ekonomsku obradu,
'koja je nedostajala udokumentaoiji povijesne jezg.re Splita u ra-
nijim fazama.
Analiticka obrada pojedinacnih objekata graditeljskog nasljeea
polazi od istog zahtjeva kompleksnog pristupa s time sto su istra-
zivanJa ·i dokumentacija znatno detaljniji. Graficke analize povijesne jez-
Teorijsku osnovu za takav kompleksni .pristup veoma je pregled- gre Dubrovnika
no dao G. De Angelis O'Ossat, kad je postavio analiticku shemu
proucavanju pov·i-jeshih graeevina. prernakojoj se graditeljskom
nas,ljeeu pristupa s trojnog aspekta' :
1. povijesnog, koji zahtijeva ispitivanje politickih. drustvenih,
i ekonomskih prilika, sto se odnose na nastanak graaevine;
2.umjetnickog, kOj,i ukljucuje istrazivanje kompozicije, estet-
skih pr·incipa, proporcija, a zahvacai pr.oucavanje umjetnickog pro-
fila samog graditelja;
3. statioko-strukturalnog, okoji sadrzi proucavanje materijala, ti-
pa ,konstrukcija i nacina 'izvoaenja .
Svi ti aspekti istovremeno se podvrgavaju trostrukom ,istrazi-
vackom pristupu 'i to:
A. u cjelini povijesne graaevine, 1 Koordinator radne grupe je D. Ma·
B. u svim pojedinostima, rasovic iz Zavoda za zastitu spomenlka
kulture u Splitu.
C. u odnosu na okolni ambijent. ' G. De Angelis D'Ossat: Guide to
the Methodological Study of the Monu·
Isto tako se svi navedeni elementi ispituJu u odnosu na: ments. ICC~OM. Rome 1972.

78 79
 Gamzigrad, tloert otkrivenih os-
-\----r---
tataka g. 1972
0"", ....

obl'ik kaoizraz vremena, namjena za ~oju se objekt gradi, utjecaj

naruai'oca, graditeljska tradic'ija nekoOg krajai dr.
Utjecaj samog graditelja dolazi do 'izrazaja u izhoru konstl'uk-
cije, u materijalu 'i nacinu ugradbe, u graaevinskom zanatstvu ,i
tehnologiji, te konaono i u tehnickoj razini graditelja i Hkovnom
izrazu kOJi on u sebi nosi. ,:.
" '
' t l,
Prakticka 'iskustva analiUcke abrade povijesnih graaev,ina su II " ,

gotovo bezbrojna, narocito u poslJednJim deceni.jima, kad su ;i teh- \1

nicke moguonosti pridoOnjeli egzaktnoj 'i sto potpun,ijoj do~umen­ . .__ "
~ I..\ ___ - \: t o

taciJi postojeeeg stanja (npr. odredivanje stal'1osti drvenih ,i kosta- ." ;--
nih abjekata putem radiokar bonske anal,ize i dr.). " I

Meau mnogim pr,imjerima uzorne dokumentac'i je arhe'oloskih Gamzigrad, snimak

skog ulomka
arhitekton-
(~
objekata treba u prvom reduistaknuti radove danskog 8rhitekta '--
Ejnar Dyggvea" od kOJih se mnogi odnose na arheoloOske cjeline
i pojedinacnegraaevine u nasoj zemlji, najvise u antiokoj Saloni.'
Uz veoma egzaktne athitektonske snimke greaev,ina i detalja, Dyggve Sv. Trojiea - Split, karakteristic- ~
ni presjeci g. 1949
je u svojimistrazivanjima primijenJivao vrlo temeljitu oObr,adu svih
komponenataod epigrafskih izvora, preko analize obl.ikai funkcije
do ~onstrukcijsko·static,ldh ispitivanja, zahv,alJujuei koOjoj je ,i dosao
do nekih fundamentalnih rezult,ata u tumacenju nastanka lirazvitka
kasnoanticke, starok!rseanske i ranosrednjovjekovne arhitekture.2
Meaurecenmim primjerima arhitektons~o-arheoloske obrade u na-
soj zemlji vriojedno je spomenuti rad M. canak-Medie u Gamzigradu.3
Obr,ada predromanicke crkve sv. TroJice vee je ranije spome-
nuta kad je biloO rijeci 0 znacaju toonih arhitektonskih snimaka,
doObivenih direktnom metodom. Snimke je pratila vrlo temeljita , E. Dyggve : L'Amphlteatre, Rechrees
a Salone. II, str. 33; Forchungen in
analiza danasnjeg stanja, kojoj su rezultati takoaer sazeti u spome- Salona III.
nutnoj monografiji.4 Sastojoi se od opisa polozaja, oblika, konstruk- 2 E. Dyggve: Archaelogle und Sta-
tik, Wlen, 1957.
cije, dekmacije 'otvora, detalja, kritiokeinterpretacije povijesnih ,iz- 3 M . Canak, Medic: Gamzigrad.
1 M 0 2
• J. Marasovlc, T. Marasovlc, M . , -4
vora i ranije znanstvene iii strucne obrade, ispitivanja tipskih ka- Marasovlc: Crkva sv. Trojice u Splitu.
!iI"rlt!1I
I

81
80
rakteristika, geneze, rasprave 0 datiranju izvornog stanja i pojedi-
nalnih faza u razvitku nekog objekta. Elementi obraaeni u toj mono-
grafiji zaoijelo nisu i svi potrebni elementi, jer kompleksno pro-
ueavanje ukljueuje jos 'i niz dl"ugih p)'1oueavanja 'kao sto su metro-
loskaistrazivanja, proueavanje proporeija ,i dl'ugih cinioca, kOJi su
utjecali na nastanak pojedine graaevine iii cjeline. 1
Kao primjer temeljite dokumentacije jednog povijesnog grada
moze se navesti Prelogova obrada Poreea,2 iii Boskovieeva obrada
staroga Bara,3 koje spadaju meau 'P'rvu u nas cjelovitoobjavljenu do-
kumentaoiju starih graditeljskih cjelina i njihovu konzervatorsku pro-
blematiku.
Meau reeentnimiskustv.ima u dokumentaciji graditeljskog na-
sljeaa treba s,pomenutii sistem tzv. topog'rafskih kartona, koji je
predlozio P. Fister.4 Topografski kartoni imaju visestruku namjenu
koja seze od teorijskog proueavanja povijesti graditeljstva (oblika,
tipologije, konst~ukeije) do zaStitne dokumentacije. Topografski kar-
toni zasnivaju se - r.adi lakseg arhiviranja - na standardnom Din
formatu (21 x 29,7 em) na /kojima se odreaenim 'redoslijedom unose
svi relevantni podaci. Predlozen je toean redoslijed obrade na 11
osnovnih i nekoliko do,punskih kartona, prema kojem:
list 1 ,predstavlja zbimi list, koji ima sve osnovne podatke kojima
se identificira neki g,raditeljski objekt,
list 2 sadrzi situaoiju,
list 3 pr.ikazuje razvojne faze,
I,ist 4 sadrzi potrebne tlocrte,
list 5 sadrzi presjeke,
list 6 sadrzi krovove,
list 7 predstavlja dokumentaciju fasada,
ARHITEKTURA
ARHI1EI(TOIlSKE I(AflAKTERISTlKE IV
T0009,~rS.1 ~ar!on Slevltb:
1 MATEniAU L ''CL'tIT:::
~,rETC-~1
K.
2 BAIWNA
ODOELAVA
(sc nde]
FASAOA' (1) ~hodna - ~- tJ) de,nJ - (4) dvoril~nO/ • s: J; v: Z.:Z ..•
:, ,IQ 115 ,10.
list 8 sadrzi arhitektonske detalje,
list 9 prikazuje konstrukciju,
I,ist 10 namjenjen je Qpremi zgrade i funkeij,i,
list 11 obraauje posebne funkeionalne elemente u vezi s arhitektu-
rom, a u daljnjim listovima daju se dodatni elementi.
S,pomenuti sistem dokumentaoije eini se pogodnim prvenstve-
no u uvjeHma, gdje one postoje arhitektonski snimci, pa je takva
obrada osnovna dokumentacija 0 povijesnoj graaevini.
UkoHko postoji arhite:ktonski snimak, onda takav tehnieki ela-
borat postaje osnova, ako koje se sakupljaju svi daljni podaci, kao
sto je npr. slueaj s temeljnim elaboratom blaka u povijesnoj jezgri
Splita koji razviJa D. Marasovie.
2. Istrazivanje i obrada prvobitnog stanja i razvitka povijesnih
gradevina i cjelina
U analitiokoj obradi g'radil1:e,ljskog nasljeaa vaznu dionicu pred-
stavlja istrazivanje prvobitnag stanja i razVlitka pojedinog objekta
iii ejeline. Kao nezao'b'joJami postupak u historiagrafij'i arhitekture i
U'l'banizma, takva istrazlivanja p'ridonose znanstvenom praueavanju
graditeljskog nas'ljeaa. Taj postupak je istodobno i neizostavna dio-
'Usp. Istrazivanja M. Pejakovica 0 onica u analiticko.planSikoj obradi povijesnih cjelina i g'raaevina radi
uvjetovanosti polozaja i obllka crkava
zas1Jite i suvremene prezentacijegraditeljs'kog nasljeaa kao podloga
kalendarsklm datumima patrona (Broj
Iz svjetlostl. Starohrvatska crkvica sv.
za valorizaciju i odredivanja 'Uzr~ka degradacije povijesne sredine
Kriza u Nlnu, Zagreb, 1978).
2 M. Prelog: Poree, grad i spomenici, Hi pojedinaenih graaevina.
Beograd, 1957.
3 e. Boskovic: Stari Bar, Beograd, Proueavanje prvob'itnog stanjai razvitka povijesnih graaev/ina i
1962.
ojelina prvenStveno se zasniva na:
• P. Fister: Obnova in varstvo arhi·
tekturne dedlsclne. - anaHzi danasnjeg stanja, iz kojeg se u mnogim slueajevima
mogu dobiti podac'i 0 prvobitnom izgledui {) pojedinim fazama raz-
FASAOE vitka;
- podac'ima 'iz Jpovijesnih izvO'ra, meou kojima su za nepo-
kretnu kultumu bastinu od posebnog znaeenja grafieki izvori (stalri
crtezi, katastarsrki planovi, vedute, stare fotografije i sl);
- komparativnoj g'radi, kOja putem analogija omogueava pret-
postavke 0 izvonnom izgleduHi 0 pojedlinim fazama u razvitku gra-
da, nas~lja iii pojedinaene graaevine.
Obr.ada prvoibitnog stan'ja 'i razvitka ne ogranieava se samo na
11S , I I I rJ13 1 I I I I
opis, nego je - buduei da se ,radi 0 graditeljstvu - obicno i gra-
fieki predoeena. Pri tome se veoma eesto izvol"no stanje usporedno
predoeava 'UZ snima'k danasnjeg stanja.
Bezbrojni su primje'ri, koji bi se mogl'i navesti za ilustraciju
uzorne znansil:vene obrade prvobitnog stanja i razvitka povijesnih
graaevina. Gotovo da nema ozh'iljnijeg proueavanja nekog arheolos-
kog podl"Lleja, a da se ne PQl~usa prikazati, opisno i grafieki, prvo-
bitni izg'led i razvitak istrazenog prosto"ra. Vee sredinom XVIII. st.
britanski arhitekt Robert Adam 'izradio je idejne rekonstrukcije Dio-
Idejna rekonstrukcija Dioklecija-
nove palace prema R. Adamu kleClijanove palace u Splitu' u vrijeme kad su arheO'loska i povijesno-
(1764), G. Niemannu (1910) i E. -arhitektonska disciplina tek kroeila prvim koracima. Napredak u
Hebrardu (1912) znanstvenoj i tehniokoj obradi prvobitnog stanja mogu na istoj gra-
diteljskojcjelini pokazati radovi austnijskog arhitekta G. Niemanna
(1910F i francuskog arhitekta E. Hebrarda (1912), koji je svoja istra-
I R. Adam: Ruins of the Palace of
teh Emperor DI{)cletlan at Spalatro in zivanja splitske pallaee poduzeo s povijesniearom J. Zeillerom,3
·n';.
..
'".
..
'-1'

-'; ~ .:. }, .....

Topografski karton dokumenta-
cije graditeljskog nasljeaa (P. Fi-
Dalmatia, London, 1964,
2 G. Niemar>n: Der Palast Dlokletians
in Spalato, Wien, 1910.
U razdoblju izmeau dvaju svjetskih ratova istakao se svojoim
studi'jama prvohitnog stanja povijesnih 9'~aaevina u Dalmaciji C. M .
',' 3 E. Hebrard - J. Zeiller: Spalato,
ster) Ie Palals de Diocletlen, Paris, 1912. Ivekovie, a od brojnih iinozemnihistrazivaea, koji su radili na tom

82 83
istom podrucju, i vee s,pomenuti danski a'r hitekt E. Dyggve svojim
primjernim idejnim rekonstl'ukoijama, rimskih,stamk!rscans'kih i
predromanickih graaevina u Dalmaciji, osabito u Solinu. Kao prim-
jer JOOne talk!ve do kra1a proucene ohrade relativno oskudno sacu-
vane anticke graaevine moze se navesti Dyggveova studija prvohit-

~.
nog izgleda solinskog amfiteatra,l iii pakistrazivanje starokrscan-
skih cemeteriJalnih baz.jljka u solinskom Marusincu.2

M ~.~-----
Od graficki potpuno defin'iranih studija izvornog iogledai raz-
vitka povijesnih graaevina, objavljenih u posljednje vrijeme, moze
se navesti, HZ vee spomenutu monogr,a fiju 0 orkvi sv. Trojice u Spli-
tu, jOs i istrazivanje crkve sv. Jurja u Splitu.3 Pretpostavljeno prvo- r------------------, ---~
bitno stanje, graficki pri'kazano, prati sve naerte danasnjeg stanja I
1
:
•
(110orti, krov, presjek, fasade) u ,i stom mjerilu. Buduci da je crkva ,
I
,
I
I
I
imala nek!O'lilko karakteristicnih faza razvoja, priikazane su u tlocrtu, :
L
:
1
presjek!u i fasadama sve ;graaevne promjene nastale na tom pro- - ."!;,, - - - -: - - _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

storu od antiokog Dijaninog hrama do 1971. g., kad je izraaen SHi-

mak zatecenog stanja te crkvice.
Uocavanje karaJkteristickih faza razVlitka jos je potrebnije pri
urbanoloskim istrazivanjima povijesnog grada iii nase'lja. Vee a iili
manja iscf'lpnost u taikvoj Qbradi prije svega ovisi 0 podaoima s ko-
jima se raspolaze u prouCavanju pojedin:ih faza razvirtka iii pak 0 sa-
moj svrsi studije prostornog Irazvoja. Tako nalazimo na razlicite na-
cine abrade od wlo uopcenih prikaza osnovn'ih promjena u razvil1ku
nekog povijesnog g'rada, kao sto je, na primjer, slucaj s De Carlo-
'10m studijO'm Ul1bina,4 do Vlrlo detaljno,g pri!kaza orazvitlka s ,naZ'nace-
nim ulicama i kucama, kalko je to na prlmjer uradio R. Di Ste,fano u
r-------------------,
I
,
,
.
,
I

I
I
I
•
svo'Joj obradi povi1e;sne je'zgre Napulija.5 Mnogi nasi povijesni gra-
--- --------~------~!
••
1 E. Dyggve: L'amphlteatre , Recher-
dovi, osobioto .on:i u Dalmaciji, imaju vi'se iii manJe detaljne sl1udije ches a Salone, Tome II, Copenhague,
razv01a Ikao na primjer Zadar (u obradi I. Petrioio'lija), iii pak Split, 1933, 35 I ,dalje.
2 E. Dyggve: Forschungen In Salona,
za koji je prostorni razv,oj obraaen u razlicitim stupnjevima prostor- III, Wlen, 1935.
3 J. Marasovlc, T, Marasovic, M .
nih planova od razovitka regije, prelko prostora splitskog poluotoka Marasovlc: Crkva sv. Jurja u Splitu,
Spilt, 1971.
do veoma detaljne sl1udije same povijesne jezgre, kOja se upravo • G. De Carlo: Urblno, o.c.
dovrsava. , Indlrlzzl per II restauro del Centro
storlco dl Napoli, o.c .

f----------------- ____,
,,
,
I

,
,
.
,
J

I
J

I I
:
L_________________ :
!

Studija razvitka crkve sv. Jurja u

Splitu (J. Marasovic)
Idejna rekonstrukcija sollnskog
amfiteatra prema E. Dyggveu

84
85
 Maketa izgleda Zadra u XV. sf. .j
prema I. Petricioliju

~
~
~~·\'. Ib
~f
; I.
-! .
I
i
w==-="

o
\
I
\.
\
1 T. Marasovic: Zastita graditeljskog I
I
nasljeaa. o.c. str. 13--17.
2 Usp. B. Feilden: Uvod u konzervl· I!
ranje. Zagreb, 1971.
3 G. De Angelis D'Ossat: Guide to
the method ical study of monuments
and causes of their deterioration.
ICCROM . Rome; 1982.

3. Proucavanje uzroka degradacije

Obrada prvobitnog stanja i razvitka povijesne cjeline iii poje-

dinog objekta omogueava i proucavanje uzroka degradacije gradi-
teljskog nasljeaa. U uvodu prve knji.ge 0 graditeljskom nasljeau vee
su ukratko na'brojeni osnovni uZl'Oci propadanja graditeljskog nas·lje-
aa,' a taj problem pojedini autori vee su iscrpno obradilli.2 Za ovu Studija faza razvitka uzduzne osi
XIV It.
priliku koristit eemo se vrlo preglednom sistematizacijom uzroka Dioklecijanove palace
degradacije, koju je za povijesne graaevine dao G. De Angelis D'
Ossat.3
geotopografski uvjeti Uzroci degradacije povijesni'h gradova i naselja jos su sloie-
vezani uz klima, orijentacija niji. Uz sve nabrojene uZiroike propadanja pojedinacnih graaevina,

vezani uz
samu graaevinu
poloiaj
1
tlo u kome je
temeljena zgrada
koje cine jednu gradsku iii seosku cjelinu, tre'ba nadodati jos i broj-
ne druge uzroke ekonomske, socioloske, politi·cke i druge prirode,
kOje su kroz cesto puta dugi povijesni razvitak utjecali na unistava-
nje iii nadgraaivanje starih ambijenata i cjelina. U tom dugom raz-
graaevni materijali vUku osobito .je za graditeljsko nasljeae bilo pogubno posljednje
vezani uz
graaevni sistem stoljeee, koje donosi nagluindustrijalizaciju, urbanizaciju i demo-
strukturu
Q)

o
1 (projekt, izvedba) grafsku ekspanziju s nizom popratnih pojava, koje su se ponegdje
negativno odrazilei na 'k ulturne vrijednosti.
ro
Do otkrivanja tih uzroka cesto puta se dolazi analizama danas-
r fizicki
11
'u
prirodni uzroci
kemijski i elektrokemijski
botanicki
trajnog djelovanjE bi'oloski i
njeg stanja i povijesnog razvitka. Ka'O primjer jednog ta'kvog »dijag-
nostickog postupka« u povijesnoj sredini navest cemo vee spome-
nute analize Dioklecijanove palace u Splitu, kOje su pokazale dege-
e
N
::J 1
mikrolbioloski neraciju uzduine osi uz istodoibnu aktivnu ulogu poprecna osi naj-
starijegradske jezgre.' Istraiivanja povijesnog razvifka dala su veo-
ma uvjerlj'ivaobjasnjenja toj pojavi. Razdoblje antike i srednjeg vi-
r potresi
jeka karakterizirala je uravnoteiena aktivnost svih podrucja Palace,

~
J prirodni uzroci vulkan~ke erupcije
uragam
izvan graaevine ) povremenog
pOlllave
djelovanja
llavine i dr.
pregradnje i nadogradnje
uzroci vezan'i uz ratovii svjesna
aktiynost Ijudi
{ razaranja
mehanicke vibracije ! dr.
1 J. Marasovic - T. Marasovic:
Faze razvitka splitskog poluoto-
Pregled radova Urban lckog biroa na is·
trazivanju, zastitl i ureaenju Dioklecija-
ka nove palace 1955-1965. Urbs, 1965.
dok su uravnoteieno postojale obje glavne komunikacije: uzduina
i ' poprecna. S ukidanjem uzduine komunikacije usljed sirenja gra-
da u smjeru zapada, naglo je umrtvljeno cjelokupno podrucje oko
uzduzne osi, koje je od tada poce·lo sve vise propadati. To je plane-
rima revita;(izacije posluiilo kao jasna indikacija, da je potre'bno u
projektu ureaenja tog podrucja ponovno valorizira1:i ne samo povi-
jesnu arhite'kturu i prostore oko uzduine osi, nego i samu pjesacku
komunikaciju (v. str. 115).

86 87
 ·xvn st.
XIX st.
3. Znanstvena valorizacija i drustvena verifikacija
Na osnovi svih prethodnih faza u analitickom postupku obra-
de graditeljskog nasljeaa (proucavanje danasnjeg stanja, razvitkai
uzrOlka degradaeije) pristupa se znanstvenoj valorizaciji povijesne
cjeline :j,fi pojedinaone graaevine. Krirterijli znanstvene valarizacije
u ovoj fazi ne razlikuju se od onih, kOje smo vee spomenuli kad
je bila govO'ra 00 valorizaciJi preventivne z8stite, aM su padloge 5
kajima se :raspolaze u anamiokoOj obradi daleko isclipn'ije, pa je i sa-
rna valorizacija znatna potpunija. Kako se vrednavanje elemenata
neke povijesne graayvline iii ejeline sada temelji na istrazenom ob-
jektu, to' je mog'Uee Ida sarna valorizacija u a\fom postupku dohije
neke sasvim druge dimenzije nega sto je to bia slucaj kad se valo-
rizacija poduzimala radi kategorizacije i preventhrne zastite.
Odnos prema VJ<ijednosrtima g'raditeljskag na's,ljeaa mijenjaa se
5 raZ\fojem povijesti i teorije umjetnosti,l a polama osnava danas-
njeg stava je priznavanje tntegralnih vrijednosti nekoj povijesno'j
graaevini i cjalini u svim sloOjevlima njena raZlVitka, ukljuoujuei i do-
prinos naseg vremena tom razvitku.
U postupku vrednovanja graditeljskog nasljeaa danas se uz va-
lorizaciju vodi racunai a sadasnjim drustvenim moguenostima (pr-
venstveno mateli1ijalnim) za n~enu rea.Jizaciju. 0 drustvenaj valori-
zaciji,2koja je vee spomenuta U okvi1liu prve faze zastitnag pastupka
(v. str. 65) jasnu farmulaoiju dala je grupa autora osnavnog refe-
'rata na Treeoj konferenciJi jadranskih gradova Jugoslavi,je 'i Italije,
88
Studija razvitka uzduzne osi Dio-
klecijanove palace
1 usp. T. Marasovie: Zastita gradl-
teljskog nasljeda. o.c.
Iscrpnljl pregled valorlzacije gradl-
teljskog nasljeila dao je Z. Perkovlc u
svojoj dlsertaclji: Prilog metodologiji
valorlzaclje u gradlteljstvu (dlsertaclja
1983)
2 J. Marasovlc: predavanja na Post-
dlplomskom studlju gradlteljskog nas-
!jeda, Split, 1976.
Studija razvitka uzduzne osi Dio·
klecijanove palace
1 V. cavle, J. Marasovie, M. Kola-
ric, T. Marasovlc, E. Abate, l. Ruaro
Lseri, Mozzetti, Agostinelli, l. Seme-
rani: Gradlteljsko i kulturno nasljeile
u suvremenom zivotu jadranskog pros-
tora, Treca konferencija jadransklh gra-
dova Jugoslav:je i Italije, Dubrovnlk,
1977.
1!Z9. god. 1!70. I'od.
kOja je g. 1977. odrzalla u Dubravniku, kad je osim znanstvene va-
lorizaoije formuliran Ii pajam drustvene valorizacije graditeljskag
nasljeaa: 1 RNa oSl1ovi evidencfje i istrazivanja izrac1uje se znanstve-
na valorizacija, kojoj je osnovni cilj upozoriti na sve vrijednosti gra-
diteljskog nasljec1a i stupnjevati ih na osnovi objektivnih kriterija.
Op6a vrijednost nekog objekta iii cjeJine proizi6i 6e iz kompleksnog
sagledavanja niza pojedinacnih vrijednosti, koje je potrebno ispitati
koo sto su: uti/itame vrijednosti, estetske vrijednosti, kulturno-hi-
storijske vrijednosti, vrijednosti starine, rariteta, originalnosti, edu-
kativne, prostorno-ambijentalne, materijalne i druge vrijednosti.
Za razne stupnjeve evidencije, a na osnovi znanstvenog istra-
zivanja iii znanstvene valorizacije potrebno je ustanoviti i cijenu ko-
stanja potencijalnih zahvata bilo za zastitu kulturno-historijskih vri-
jednosti od propadanja bilo za konacnu prezentaciju, odnosno novu
namjenu. Zbroj cijene kostanja na pojedinim zahvatima dat 6e po-
datak 0 ukupnim sredstvima kOja pojedine drustveno-teritorijalne
zajednice moraju osigurati za zastitu graditeljskog nasljec1a na svom
teritoriju i za njegovo uklapanje u suvremeni zivot. Realnost ostva·
renja tih zahvata, odnosno vrijeme njegove realizacije ovisit 6e 0
ekonomskom potencija/u te zajednice, pa se zbog toga pristupa
drustvenoj valorizaciji nasljec1a, odnosno prioritetnom planu zahva-
tao
Za razliku od znanstvene valorizacije, koja predstavlja ocjel7u
apsolutne vrijednosti nekog objekta iii podrucja, drustvena valoriza-
cija je ocjena relativne vrijednosti u odrec1enom vremenu i na odre-
c1enom prostoru, pa je pod/ozna stalnim promjenama vezanim za
vrijeme i prostor. Dok je znanstvena valorizacija ekspertiza struc-
89
 njaka 0 kulturno-histodjskim i drugim vrijednostima, drustvena va-
lorizacija je stav i obaveza drustva prema objektima i podrucjima
graditeljskog nasljeda, kojom drustvo preuzima odgovornost za pro-
padanje nasljeda, odnosno za intervencije na njegovom spasavanju.
Drustvenom valorizacijom i prihvaeanjem kategorizacije dru-
stvo zauzima konacan stav prema ocuvanju kulturnih vrijednosti
graditeljskog nasljeda i prema tome preuzima i svoje obaveze. Dok
je znanstvenu valorizaciju mogao izvrsiti pojedinac iii strucna od-
nosno znanstvena institucija, drustvenu valorizaciju moze izvrsiti
odnosno prihvatiti samo drustvena zajednica odgovarajueeg terito-
rijalnog nivoa, pa prema tome i procedura zastite mora biti uskla-
aena sa svim drugim odlukama od posebnog in teresa (ukljucujuei i
javni uvid) koji donosi drustvena zajednica.«
4. Planovi i projekti
Posli1e izraaene valorizacije pristupa se programu zastite i ure-
aenja pojedinog objelkta Hi cjeline graditeljskog na&ljeaa, pri cemu
takoaer valja osigurati drustvenu vertfikaciju takvog programa, da
bi se postig'la realnost njegova provoaenja.
"Na osnovi programa izraauju se dugorocni, srednjorocni i ne-
posredni planovi zastite graditeljskog nasljeda koji se usvajaju po
odredenoj proceduri i u ustaljenoj dosadasnjoj praksi usvajanja ur-
banistickih planova. Na taj naCin zastita postaje dio sireg drustve-
nog planiranja i realizacija zastite ne ovis; vise iskljucivo 0 struc-
nim sluzbama, kOie su do sada cesto bile nemoene da realiziraju
svoje planove (pogotovu aka ani nisu bili uskladeni s realnaseu
drustvenih maguenosti), vee sada citava drustva preuzima obavezu
za njihavo izvrsenje, ukljucujuCi i abavezu asiguranja materijalne
baze.
Zastita graditeljskag nasljeda prema tome, pravodi se kraz Ci-
tav sistem drustvena-ekanamskag i prostarnag planiranja, ad razvaj-
nih planavada urbanistickih prajekata, odnasl7a detaljnih arhitek-
tanskih prajekata, aka je u pitanju pajedinacni objekat kaji se zas-
ti6uje« - stoji takoaelr u osnovnom refe'ratu dubrovaokog savjeto-
vanja iz g. 1977.')
o gmditeljs'kom nas:ljeau U olkvi'ru planiranja i ureaenja prost-o-
ra bit ce vise govora u iducojg,laVii.
Planiranje ureaenja .graditeljske i prirodne basHne u osnovnim
je crtama taikoae'r obraae:no u okvi'rU spomenutih materijala Savje-
ta za covjekovu sredinu i prostorno ureaenje. 1
Stl'lucni ul1banistic:k.i, arhitekt-onski i graaevinski aspekti meto-
dologije i tehnike plan'iranja i projektiranja u poV:ijesnim ambijen-
tima prelaze zadatak idomet obrade ove knjige.
3. IZVEDBA, ODRzAVANJE IINSPEKCIJA
Izvedba radova na istrazivanju, zasHti i ureaenju gradite111jskog
nasljeaa zavrsna je faza u s.(ozenom postupku aktivnog pristupa gra-
d:iteljskom nasljeau. Za obradu te zawsne dionice konze'rvatO'rskog
postupka s organ'izacijskog, tehnoloskog i dl'ugih aspekata prven-
stveno su pozvani graaevinski i arhitektonski strucnjaoi, odnosno
restauratori graditeljskog i umjertnickog naslljeaa. Ovdje je potreb-
no samo upoz!Driti da 0 kvaliiteti izvedbe cesto puta ()I\fisi Ii cje,lokup-
ni postupak ureaenja graditeljskog nasljeaa.
Iskustva u izvoaenju konze'rvatorskih i restaurators1kih radova
na nepokretnimk.ulturnim dobrima razlioita su u pojedinim povije-
snim sred:inama, a svode se uglavnom l1a dva osnovna tipa organi-
zacije: na specijalizirane radne organizacije za ,Imnzervaciju i rekon-
strukciju, iii, pak, na angaziranje opcih graaevinskih poduzeca od-
, SAVJET. C.c. nosno drugih ,izvoaaca za radove u povijesnim ambijentima.
, Ibid.
Valarizacija pavijesnih slajeva u
prajektu abnave zgrade jugaza-
padna ad Peristila u Splitu

.<l-
,-i!.
-~

.:....

.....

.<--. -!..:..

'-,,-
Izvedba restauratarskih radava
l1a crkvi Sv. f(rsevana u Zadru

90 91

U nasoj zemlJi znacaJne realizacije u pDvijesnim sredinama iz-
VDdiD je, meau Dstall'im specijaHziranim radnim organizacijama, Re-
staurator$lkii zavDd Hl"\fatske iz Zagreba. DovoljnD je spomenuti ne-
ke veDma slozene zahvate, kaD na primjer obnDva crkve Sv. Marije
u Zadru, da se UDee sve prednDsti takvDg OIrganizacijskDg tipa u
cjelolrupnom izvedbenom pDstupku od istrazivanja i graaevins~ih
radDva dO' obnDve .f:resaka, stuikatura i dl"ugih dekorativnih detalja.
I
Od 1955. dO' 1980. djelDvala je U D'k vku Odje'la za grad:iteljskD
nasljeae UmanistickDg zavDda Da'lmacije pDsebna radna grupa, kDja
je izvDdiia uglavnDm s~e radove, stD je taj zavDd VDdi'D u pDv,i~esnDj
jezgri Splita i iZ'Van jezgre, a bila je angazirana .i na nekim zahvati-
ma,kDje je vDd:iD ZavDd za zastitu spDmeniika kultureu Splitu. Meau
slQzenim zahvatJima, oSDbitD s obzimm na DsjetljivDSt izvedbe u Dio-
kl,ecijanovDj palaei, istice se DbnDva centralne prizemne dVDrane.
,kojom je restaurirana izvoma anUeka 'komunikacija u dDnjem katu.
a zahvaljujuci nosaeima iz prednapregnutog hetona, osigurana sta-
bilnDst gDmjeg -kata TIa kome se nal,aze srednjDvjekovne zgrade i
prDstori. 1
PrednDst specijaliz'iranih organizaciJa ie u angamanju stalnDg
kadra Iradnika i oso-b'ito specijaliziranih majstDra, navikl:ih na radDve
tradiciona'inim tehniikama i materi~alima .
92
1 Usp. T. Marasovic: Zastita gradi-
teljskog nasljeaa. o.c. str. 110. (u dalj-
nJlm blljeskama: ZASTITA)
2 B_ M _ Feilden : Conservation of hi·
storie buildings. London, 1982.
Obnovljena zgrada u povijesnoj
jezgri Mostara
Izvedba restauratorskih radova
na crkvi Sv. Marije u Zadru
,L
1 J. Marasovic - T. Marasovlc: O.C.
lbiljeska na str. 81)
MnDge radove na DhnDVi graditeljskDg nasljeaa (ne raelinajue~
specijalizi'rane kDnzervatorske i restauratorske zahvate TIa flreska-
ma, mDzaicimai drugim deko'rativnim dijelovima vezanim uz arhitek-
turu) izvode Dpee graaevna pDduzeea iii poduzetnici. U tim slueaje-
vima pDtrebnD je s10D veeim nadZO'rom od strane prDjektantai struc-
nih sluzbiDsigurati sto veei kvalitet izvedbe.
Briga akD gradite'ljskog nasljeaa ne zavrsava dovrsenDm izved-
bDm. ana se nasta~I'ja kroz stalni nadzDr nad Ddrzavanjem. Brojni
su, na zalost p'~imjeri i u recentnDj pra'ksi da SlU ureaeni objekt iii
cjelina g'radite'l~skDg nas1ljeaa degt'ladirani ZbDg loseg odrza'llanja lIhr-
ZD nakon zavrsenih kDnzervatorskih i 'restauratDrskih radova.
Za ,Ddrzavanje graditeljslkog nasljeaa od najveee je vaznosti Dr-
ganizaci1a stalne inspekcije. prvenstveno s obzirDm na tehnicke as-
pekte stanja pDv,ijesnii,h graaevina i cjeHna. U tom pDgledu znatna
is'kustva ima Velika Britanija, u kDjDj je duga ~radiC'ija insrpeikc'i je
pDvijesnih spDmenika, pDeevsi Dd istaknutDg kDnzervatDrskDg teDre-
Neara XIX. st. Jahna Ruskina. 1 Inspekcija graditeljskDg nasljeaa. za-
jedno s ostalim tehniekim aspektima zastite i obnove pDvijesnih gra-
aevina. iscrpnD je obraaena u studiji B. Feildena'.
93
 .... Obnova zapadnog zida Diokleci-
janove palace
Inspekcijski plan obnove kate-
drale u Yorku (8. Feilden: The
wonder of York Minster)
3 B. M. Feilden: c .c ., str. 185-202.
94
Pod inspekcijom se podrazumijeva nadzor nad pOV:ijesnim gra-
oevinama u redovirtim vremenskim razmacima uz s·astavl·j anje izvje-
staja 0 svim aspektima nekog kul-vumog dobra. Time se znatno sma-
njuje opasnost od propadanJa i degradacije i istodobno smanjuju
troskovi odrzavanja povijesne sredine. Prema Feildenu 1 inspekcija
se sastoji od slijedeeihglavnih faza:
1) .pocetni ilZVjestaj, temel1en na Vizualnoj inspekciji, ukojem
se nanose svi podaci 0 deg'r adaciji;
2) Pllan odrzavanja u koji se nanose sVli urgentn:i zahvati;
3) Povijesno istrazivanje i analize, popraeene foto-dokumenta-
cijom;
4) Proucavanje oprvobitnog stanja, ispirtivanje tla i otkrivanje
sumnjivih dijel·ova u povijesnoj gradevini;
. 5) Dodatne studije iana'lize konstrukcije;
6) Konacna procjena i prijedlozi sa svim specifikaC'ijama radi
osi'gurnja sredstava.
Sistematske inspe1kcije, kOje se posljednjih desetljeea poduzi-
maJu u raznim zemljama uglavnom na poznatijim povijesnim grade-
vi nama pokazale su puni smisao takve metode zastite i odrzavanja i
matno smanjile tros'kove koje bi inace zahtijevale obnove osteee-
nih Ii ugrozenih objekata.
__
~. -
' ~.,~ ,
Mo. "
~ o, I
w' "
~'
0'
(""c,od I• • • •
" ,g ' ' •• • ,
• • *
Zastitai uredenje gr adite1ljslkog nasljeda integ,ralni je postupak
koji se postepeno provodi od p'rvog pristupa evidencij'i nepoikret-
nog kulturnog dobr a do plana , proje'kta izvedbe i stalnog odrzava-
nja, ukljucujuei i linspekC:i'ju. Za i+ustraciju pojedinih flaza u tom pro-
cesu vee su spomenute pojedine sredine u naso1 zemlji i u svijetu,
95
 IV. GRADITELJS~O NA8LJEDE U PROSTORNOM
UREDENJU

I
koje su u pojedinim dioni"cama pokazale odreaena dostignuca, dok Obnov3 stambenog bloka nCasa
'ce 0 nekim drugima biti jos gO'lfora u :iducoj glavli, u ko'joj ce se raz- delle vedove~ u Ferrari
ma1'rati prostomi i U'l1banisticki planovi i projekti.
Po~edine pO'lfijesne sredine, zahvaljuju6i prvenstveno strucno-
sti i entuzijazmu svojih profesionalnih snaga, isto kao i stupnju svo-
je dl'lustvene organitkanosN u osiguranju materi'jalnih i tehnickih
uvje1a, luspjele su pokrenuti kontinui'rani proces rada od istrazivanja
do realizacije. U tom s'Illiislu istice se, osobito posljednjih godina,
sistemats'ka akoija ureae'nja povijesne jezgre Fermre, kOJu vodi Ko-
munalni od~el opcinske uprave na celu s arhitektom C. Cesarijem.
Iskustva u Ferrari mogu svima pokazati da se revitalizacija zapuste-
ne povijesne sredine, ukljucujuci i realizaciju graaevinskih radova ,
moze posti6i znatno manjim sredstvima od onih, potrebnih za reali-
zaciju novogradnji.

96

+--

Jedna od osnovnih osobina aktivne zastite, kojom se danasnje
vr.ijemerazlikuje od svih prethodnih razdoblja u povijesti konzer-
vatorske djelatnosti, je postupak oDuvanja kulturnih dobara kroz pro-
sto'l1no ureaenje. U prvom dijelu knjige vee su spomenuti neki od
meaunarodnih Ii nacionalnih dokumenata kojima se 'izricito trazi
zastita kroz prostorno :i urbanisticko planiranje,odnosno kroz mba-
nistioko-arhitektonsko projektiranje, a takve zahtjeve u svim zem-
Ijama potvrauje :i ,recentna praksa. Uglavnom na svim kontinentima
gdje se z·a stiti pov,ijesnih cjeHna sustavno prilazi kroz planove Ii
programe lokalne, regionalne iii drzavne uprave i gdje je ocuvanje
kulturnog nasljeaa priznato Ikao djelatnost od drustvenog 'interesa,
povijesne cjeline U'kljucuju se, narocito posljednjih desetljeea, u
urbanisticko planiranje 'i prostorno ureaenje.
Kratki osvrt na dosadasnja dostignuea u zastiti graditeljskog
nasljeaa kroz prostorno ureaenje u svijetu i u nas daje se kl'OZ
dva osnovna poglavlja. Prvo obraauje ocuvanje nepokretnih kultur-
nih dobara u razvo'jnim planovima, a drugo ,postupak zastite u pro-
vedbenim planovima, odnosno u urbanistie:kimi arhitektonskim pro-
, jektima. Takva podjela graae log.icna je ne sarno zbog razHka u
vremenskim razdobljima na koje se odnose razvojni, odnosno pro-
vedbeni planovi, nego i zbog razlicitog udjela problematike gradi-
teljskog nasl'jeaa u jednoj i u drugoj vrsti prostornog planiranJa.
Prostorni i urbanisticki planovi, nairne, dijele se, meau ostalim, na
razvojne planove (koJi obraauju sire prostore od velJkih makrore-
gija, regi'ja, teritorija Qpeina do gradsikog podl"ucja) 'i Ina provedbe-
" ne planove uzih podrucja. Za sire ,prostore izr,aauju se dugorocni
planovi kojima je zadatak odredivanje osnovnih smjemica razv,itka.
Kako je u tim sirim prostorima, od grada, preko regije do cjelokup-
nog podrucja zemlje, graditeljsko nasljeae sarno jedna komponen-
ta, prostorno vezana uz dijelove tog sireg teritorija, to je i ,postupak
ocuvanja kultumih dobara sarno jedna od komponenti u slozenoj
sintezi prostornog ureaenja.
Provedbeni planovi iii urbanisticki projekti zahvaeaJu znatno
manji prostor: dio nekog grada, manje naselje Hi neku dr-ugu urba-
nisticko-arhitektonsku cjeHnu, koji se na osnovi smjemica razvoj-
nih planova detaljnije razraauje za kratkorocno razdoblje. Na tako
ogranicenom ,podrucju graditeljsko nasljeae, ikada seradi 0 povije-
snim sredinama, zaprema cjelokupni prostor sto se obraauje, pa
obrada kulturnog nasljeaa nije sarno jedna komponenta plana, vee
98
se kroz postupak planiranja integralno rjesavaju svi problemi ve-
zani uz povijesnu s'redinu, a to znaci uz ocuvanje kUlturno-povijesnih
vrednota i svi drugi aspekti zivotai rada u povi'j esnim prostorima.
U tom slucaju, dakle, radi se 0 integralnim planovima povijesnog
podrucja. Upravo zato je ,i metodologija obrade, odnosno udio za-
stite, drugacija u jednoj i u drugoj vrsti prostomog ureaenja, pa
eemo se tako ·i u ovom pregledu osvrnuti najprije na dionicu zastite
u 'razvojnim planovima, da bismo zatim ukr,a1Jko pr,ikazal.i provedbe-
ne planovei urbanistioke projekte povijesnih podrucja.
1. GRADITELJSKO NASLJEDE U RAZVOJNIM PLANOVIMA
U dugorocnim prostomim i urbanistickim planovima (.koji su
se u nasoj struonoj terminolog'i ji jedno vr·ijeme naz,ivali razvojnim
planov,ima), a koji zahvaeaju sire prostorne cjenne od gradskog pro-
stora do regije iii cjelokupnog teritorija neke zemlje, zastita gradi-
telJskog nasljeaa sarno je jedna od di,onica u slozenom procesu
prostomog ureaenja. Obrada graditeljskog nasljeaa u toj je sintezi
to detaljnija !:ito je razvojni plan detaljnijeg stupnja, pa od veoma
uopeen:ih elemenata, koji se 0 graditeljskom nasljeau daju u planu
neke zemlje, ta obrada postaje sve opseznija u planovima nesto
uzih geografskih cjelina, kao sto su regije, pa zatim jos opseznija
u planovima opcina i, konacno, gradova za kOje se izraauju gene-
ralni urbanistioki planovi.
lako ee u daljnjem tekstu biti govora 0 obradi graditeljskog na-
sljeaa u svim tim razlicitim stupnjevima pl'Ostomih planova, lipak
je potrebno odmah navesti neke zajednicke elemente koji opeenito
karakteriziraju postupak zastite u sintezi razvojn'ih prostomih pla-
nova.
Razvojni planov,i, opeenito uzevs-i, sadrze:
1. osnovne karakte'ristike graditeljskog nasljeaa, ponegdje s
vise 'iii manje detaljnim popisom osnovnih vrsta kulturnih dobara;
2. osnovne probleme graditeljskog nasljeaa koje se obraauje
prostomim planom;
3. studijurazvoja naselja na odreaenom teritoriju, iz koje obit-
no proizlaze uzroci degradaoije;
4. smjernice zastite graditeljskog nasljeaa u sintezi pl'Ostornog
ureaenja.
Ne,ki primJeri, koJi se ovdje 'iznose, pokazat ee kolioko je do-
sadasnja praksa prostornog ureaenja uspjela zahvatiti slozene pro-
bleme graditeljskog nasljeaa u okviru prostomih i urbanistickih pla-
nova u razi'icitoj hijerarhij:i geografskih podrucja, odnosno drustve-
no-politickih zajednica.
1. Graditeljsko nasljede u makroregionalnim prostornim planovima
U prethodnom dijelu knjige, u poglavlju 0 inventarizaciji, spo-
menuli smo ,iskustva nek,ih zemalja u stvaranju popisa graditeljskog
nasljeaa na cjelokupnom drzavnom teritoriju, pa bi se takav postu-
pak vee mogao smatrati osnovnom dokumentacijom za makroregio-
nalne planove pojedinih zemalja. To se u Jugoslaviji odnosi na po-
,pis zastieene kul,turne bastine kao dionice vrlo opsezne zajednicke
akcije zastitei ureaenja prirodne i graditeljske bastine, koju je po-
·99
krenuo Savjet za covjekovu sredinui prostorno uredenje'. Progra-
mom te akcije predvidena je zastita bastine u nekol.iko faza kao sto
su:
- izrada popisa bastine zasticene do baja g. 1976.;
- uskladenje vrsta bastine ,i njezine klasifikacije, nacinai kori-
ter,ija za vrednovanje, za proglasavanje zastite, za utvrdivanje kate-
gorija irezima zastite, planiranja uredenja i financiranja ,ii2)rada od-
govarajuceg dl"Ustvenog dogovora;
- predlaganje do sada nezasticene bastine u zastitu ,i izrada
dugoroone projekcije zastite ,i uredenJa prirodne graditeljske bas-
tine;
- izrada inventara cjelokupne bastine po zavrsetku akcije.
Makroregionalni prostorni plan za cjelokupno podrucje jugosla-
venske federacije nije do sada izraden niti je bilo pokusaja njegove
izrade, ali je u okviru Saveznog instituta za urbanizami stanovanje
izraden dio .prostorne dokumentacije pod nazivom "Planerski atlas
pl"ostornog uredenja Jugoslavije2 koji sadrzii podatke 0 graditelj-
s,kom nasljedu. Ta dokumentacija korisna je podloga ,i za ,izradu pro-
stomih planova pojedinih jugoslavenskih republika koji sadrze 'i po-
glavlja 0 graditeljskom nasljedu.
U "Planerskom atlasu pl"ostornog uredenja Jugoslavije« ,izrav-
no se za obradu graditeljskog nasljeda mogu ikoristiti podaci tU ok-
viru prostorne sinteze ,koji se odnose na prostor Jugoslavije u ka-
rakteris,t icnim razdoblJima u proslosti, te pregled stanja prostornog
uredenja i premjerenih teritorija koji, naravno, danas nis'U toliko Osnovna namjena i zastita pro-
Zasticene povijesne cieline stora u Prostornom planu SR Hr-
aktualni kao u vrijeme izrade takve dokumentacije. spomenici u Jugoslaviii. vatske.

stite prostora obradena je u posebnom poglavlju zastita povijesne

sredine. 1 U pristupu tojobradi jasno se zapaza "probl,emska« a ne
"analitioka« metoda, pri cemu se naroci,ta paznja posvecuje suko-
bu "starog« i »novog« u prostoru. Navode se cetir·i osnovna tipa
povijesne sredine ito: _
- guste, zatvorene sredine (stari gradovi injihove jezgre);
- otvorena, rasprsena sredina (sacuvani dijelovi nekadasnjih
povijesnih cjel.ina);
- pojedinacni objekti;
- arheoloska sredina.
Prostorni plan SR Srbije nesto ·j e mladi (1979)i opseznlJI U
obradi graditeljskog nas'ljeda: 2 Uz opcu klasifikaciju kulturnih do-
bara (u smislu zakona SR Srbije) plan globalno navodi stanje i ten-
dencije zast-ite s brojcl;lnim podacima za svaku pojedinu vrstu, pro-
bleme i dijagnostioiranje ug-rozenostii - na kraju - ciljeve i poli-
zA$TltENE ISTORUSKE CEUNf: I SPOMENICI
tiku. Taj posljednji dio cini se posebno ikor,isnim, jer ukratko navodi
ISTOfUJtlllCIUlill

o Gra~lkaooliNl smjem.ice za sve regione, pa prema tomu .predstavlja nuzno ikorisnu

6 'tcrWallM. sazetu osnovu za .pristup prostornom planu nizeg reda, tj. 'regional-
o G''''''''''IIInM

001601 '''UtA If'OMfMntU' nim prostornim planovima u kojima bi se trebali detaljnije obradit'i
•
o
1t1tlJ ...
OooIlfNt llOillnlt.
nepokret-na kulturna dobra i problemi njihova ocuvanja.
0 .....·....... Prostomi plan SR Bosne i Hercegovine, izraden za razdoblje g.
~...,.,...--" .:. - :'~-- "
, Autor te dionice plana je M . Pre- 1980-2000. takoder je posvetio znatn'U paz-nju g.raditeljs-kom na-
log.
'Prirodna i graditeljska bastina - 2 SR Srblja: Republlcki sekretarijat sljedu. Najmladi medu prostornim planovima nasih repubHka je pro-
Prostorni planovi pojedinih re.publika izravno zahvacaju zas- vrste. vrednovanje, kategorlzacije. reii-
mi. proglasavanje. planiranje, flnanslra·
za urban lzam. stambene i komunalne storni plan SR erne Gore, ,koji je izraden g. 1983. u medunarodnoj
titu graditeljskog nasljeda. Vremenski je prvi medu njima (1974) bio djelatnostl : Osnove prostornog plana SR
nje. Brlonl. 1982 (radni materijal) . • Srbije. Beograd. 1979. suradnji s Programom za razvoj Ujedinjenih naroda (UNEP)3 Planom
Prostorni plan SR Hrvatske do godine 2000, iz,raaen tU organizaciJi 2 Jugoslavenskl institut za urbanizam
3 Ujedlnjene nacije - program za
I stanovanje: Planerski atlas prostornog razvoj. Savezno Izvrsno vljece SFR Ju- se znatna pozornost pridaje ocuvanju nepokretnih dobara i obraduju
Republickog sekretarijata za urbanizam, gradev,inarstvo, stambene ure(fenja Jugoslavlje. Beograd. 1977. goslavije. Izvrsno vijece SR Crne Gore: se:
3 Prostornl plan SR Hrvatske godlna
i komunalne poslove SR Hrvatske.3 U okviru ,osnovne namjene i za- Prostornl plan SR Crne Gore, os nova
2000, zavrsni izvjestaj, Zagreb, 1974. plana, Titograd. 1983. - opee karakter,istike kulturnog nasl.jeda,
100
101

- aspekti degradacije,
- aspekti zastite, u tko-jima su ukljucene tri zastitne kategori-
je osvrt na glavne vrste gradite,l jslkog nasljeda, te
- prijedloz,i za rjesavanje nasljeda u daljnjem postupku pla-
niranja i uredenja prostora.
U SR Sioveniji objavljen je 1984. Porijedlog smjernica da dugo-
rocni plan orepublike. 1 U tom planu obradeni su i graficki prikazani
o'bjekti i cjel:ine I~ullturne bastine, ~oji su od veJj.kog znacenja za
Sioveniju.
Prije pmstomih planova pojedinih repubJilka ,izradeni su u Ju-
goslaviji makroregionalni planovi jadranskog podrueja koji su tako-
der zahvacaJ.i problem graditeljskog nasljeda. Prvi medu njima bio
je prostorni plan Juznog Jadrana, izraden u suradnji s organizaci-
jom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) g. 1967. Planom je zah-
vacen prostorod najjuznijih jadranskih granica Jugoslavije do Spli-
ta, i u njemu je, izmedu ostalog, obradeno i graditelJsko nasljede na
Kultumo nasljeae u prostomom
nac,in da su istaknuti osnovni problemi i smjemice njihova rjesa-
planu Slovenije
vanja.' Plan Juznog Jadrana razraden je i kroz nekoliko manjih pro-
stomih cjelina i detaljl:! u IkoJima je znatno opsimije obradeno gora-
diteljs'ko nasljede.
Poslije te akcije u istoj organizaciji zapocela je 'i obrada sje-
vemog jadranskog podf"lucja od Spl,ita do sjeveme jugoslavenske
jadranske granice u P.rojektu nazvanom »Gomji Jadranu.3 Taj plan
takoder sadrzi smjernice za zaStitu graditeljskog nasljeda u plan-
skom do.kumentu koji se odnosi na cjelinu obradenog prostora isto
,kao i u nizu detaljnijih obrada pojedinih podrucja.
Tre6i veliki projekt makroregionalnog karaktera, tzv. Jadran 11'1,
osnovan g. 1972, takoder je 'izraden u suradnji Vlade SFR Jugosla-
vije i Ujedinjenih naroda - program za razvoj :i iskljucivo se od-
nosi na zastitu eovjekove okoline.4 U okviru tog pmjekta 'izraden
jecitav niz i;zvjesta~ai studija koji zahvacaju siroku eko'iosku pro-
blematiku zastite zraka, vode, tla, prostornog uredenja, zastite pri-
, Skupstlna zajednlce ope Ina Split:
Prostornl plan Zajednlce opelna Split,
7 knjlga I slnteza, Split, 1982.
2 Autor obrade S. Piplovle .
Spomenici kulture u prostomom
planu zajednice opciofla Split
2. kao jedan ad najhitnijih zadataka trazi se ,izrada evidencije
povijesnih cjefi.na i objekata u razlicitim stupnjevima od pregled-
nog inventara do detaljne dokumentacije;
3. unaprijediti zakonodavnu materiju, .posebno iz podrucja zas
tite kultumih dobara;
4. unaprijediti sistem financiranja radova na ,zastiti povijesne
okoline.
U pre.porukama se dalje traziizrada valor,izacije ,prvenstveno sa
znanstvenog gledista, dok drustvenom valorizacijom treba utvrditi
stay iobveze drustva ,prema povijesnoj sredini u okviru konkretnih
moguonostii troskova.
Planom se utvrduje i vremenski raspored ,izvrsenja predvidenih
mjera i trazi stvaranje za to odgovarajucih organizacijskih, fi.nancij-
skihi kadrovskih oresursa.
Makroregionalnim planovima mogu se smatrati ,i planovi izra-
deni za teritorij zajednica opcina. Jedno od takvih najvecih podruc-
ja u Jugoslaviji kako po teritoriJu tako i po broju opcina, a uz to ,i
medu najbogatijima po graditeljskoj i -kultumoj bastini, je po-
drucje Dalmacije, koje cini Zajednica opcina sa sredistem u Spli-
tu. Za prostor te zajednice, koja broji 22 o,pcine, dovorsen je g. 1982.
prostorni plan'. U okviru plana obradena je i zastita graditeljskog
nasljeda,' koja zahvaca karaktei'istike postojeceg stanja, osvrt na
spomenicki fond i njegova obiljezja, principe zastite i unapredenje
graditeljskog nasljeda i mjere zastite. Osnovni principi svode se Ila
zahtjeve da se:
PRDSTDRNI PLAN llJtDNICE O~.CINA SPlIT
SPDMENICI KULTURE
II urNn. Dglomoncij. spomenitkog karakl'l1I

rode i ekologije kopna, turi~ma, pa je posebna paznja posvecena ,i C Ul'ban. Iglom.tacija H povijesnclm jelOlom

povijesnom nasljedu.5 Obrada tog problema povjerena jeinstituci- • pdurblna .glomeritCij. povijesnog klraktarll

jama tkoje su do sada bile najvise angazirane na graditeljskom nas- • . tur,ln. tglomeracij. povijesnog karl'kt.,.

Ijedu u jadranskoj reg'i j,i i to: Republickom zavodu za zastitu spo- • JnK"niji olllOfofli .rheolo\JIi Iok.titet!

menika kulture SR Hrvatske, ko]i je u smislu Zakona 0 zastiti spo-

menitka kulture ovlasten za poslove zastite na razini RepubJi,ke; Re-
stauratorskom zavodu Hrvatske kao specijaliz'iranoj organizaciji za
Prostomi plan Gomll Jadran,
restauratorske oradove; Institutu za povijest umjetnosti Sveucilista spomenici kulture
u Zagrebu, ko]i je bib duga angaziran na ,izradi dokumentacije gra-
diteljskog nasljeda na pojedinim podrucjima jadranske regije; Ur-
banistlckom zavodu Dalmacije 'kao urbanistiokoj 'i projektnoj orga-
nizaciji angaziranoj naistrazivanju zaStiti i ,revitalizaciji graditelj- 1 Skupsclna Socljallstlcke Republlke
Slovenije, Izvrsnl svet: Predlog smernlc
skog nasljeda tkroz brojne urbanistioke planove i projekte u svojoj za dolgorocnl plan SR Siovenlje, Prllo·
regiji. ga Porocevalca Skupsclne SR Siovenlje,
Letnlk X. Priloga III. Ljubljana, 17. 4.
Navedene +nstitucije obradile su u svojim prilozima neka os- 1984.
2 Ujedinjenl narodi - program za
novna pitanja povijesnog, odnosno gradi,t eljskog nasljeda na osnovi razvoj I Vlada SFRJ: Prostornl plan JUl-
vlastitih iskustava. lako s razlicitim pristupima, u svim prilozima nl Jadran.
3 Ujedinjeni narodi - program za
konstati,rani su glavnom isti problemi degradacije povijesnog 'i razvoj I Vlada SFRJ : Prostorni plan
Gornji Jadran.
graditeljskog nasljeda 'i predlozeni putovi u rjesavanju tih proble- 4 Zavrsni izvjestaj 0 zastiti covje-
kove okollne u Jadranskoj regljl Jugo-
ma, od tkoJih su najvazniji: slavije. Rijeka, 1978,
S Ujedlnjenl narodi - program za
1. Zastitu povijesne okoline provoditi kroz daljnje prostor- razvoj. Vlada SFR Jugoslavlje: Projekt 0
nei urbanisticke .planove i projekte, osiguravajuci pri tomu uskla- zastlti covjekove okollne u Jadranskoj l' .,•. T ..,. '1111
reglji Jugoslavlje, Povljesno nBsljede,
deni adnos graditeljske i prkodne bastine; Rijeka, 1979.

102 103
 - graditeljsko nasljede tretira kao ravnopravne i a1ktivne ele-
mente razvoja;
- zastitu Inasljeda tretira kao unapredenje covjekova okolisa;
- pov,ijesno nasl1ede treUra i unapreduje kao dio pejzaza.
Veoma su brojni primjeri obrade graditeljskog nasl,jeda u ma-
kroregijama drugih zemalja. Spomenut cemo ovdje samo dakumen-
t8CijU za makrDIregiju Laziol Ikao .prim~er temeljite invent'arslke i kar-
tograf'ske abrade citave pokrajine (bez Rima). Uz vrlo preglednu
graficku obradu u kojoj $U naznaceni svi tipovi gradeyina, infra-
struktura, arheoloski ostaci, tipov,i naselja po odredenom hijerarhi1-
skom sistemu velicina i po kategorizaciji kulturnih dobara, te os-
novne prirode vriJednosti, obradene su u tekstu U okviru pojedinih
provincija sve opcine s osnovnim demografskim podacima i svim
vaznijim objektima g'raditeljskog nasljeda. Takvu obradu mogli bi-
smo smatrati uzornom podlogom za tretman graditeljskog nasljeaa
u makroregionalnom prostornom planu.
2. Graditeljsko nasljede u regionalnim prostornim planovima
Obrada graditeljskog nasljeda uregionalnim prostornim pla-
novima ima kod nas nesto duzu tradiciju. Jedan od prvih planova
te vrste, izraden 1958. - 1964. za srednjodalmatinski prostor bivseg
Splitskog kotara 2 znacajan je i po tome sto sadrzli primjeronu ob-
radu graditeljskog nasljeda.3 U I. knjizi plana, koja sadrZi dokumen-
taciju obradeno je graditeljsko nasljeae kroz karakteristicne povije-
sne faze od predhistorije do novijeg doba, popraceno vrlo pregled-
nom grafickim prilozima. Ta obrada znacila je znatno vise od obic-
nog faktografskog pregleda, jer je u svakom poglavlju predlozeno
konzervators:ko vrednovanje najznacajnijih ostataka svake pojedine
epohe. Povijesnomrazvoju pridodan je ,i pregled graditeljskog l1as-
Ijeda, 'izraden po pojedinim prostornim cjelinama otocnog, primor-
skogi zagorskog pojasa. U drugoj Iknjizi, koja sadrzi projekciju raz-
voja, obraduje se zastita graditeljskog nasljeda u tri osnovne kate-
gOl"ije s odgovarajucom podjelom unutar svake od nJih 'i to:
1. S.pomenici u postojecim naseljima:
a) naselja kao povijesno-stilske cjeline,
b) naselja s pojedinacnim povijesno-st.i!skim objektima cje-
linama,
c) naselja s ocuvanim cjelinama puckog graditeljstva.
2. Spomeniciizva" postojecih Ilaselja:
a) tvrdave i utvrde,
b) crkve i samostani,
c) mlinice,
d) spomenici iz NOB-a.
3. Arheoloski lokaliteti:
a) ostaci znacajnih starih naselja,
b) pojedinaoni objekti.
U svakoj od Ilavedenih :kategorija daju se nacelne smjernice
za zastitu ne samo karakteristionog tipa odnosno v,rste nego ,i kon-
kretnih cjelina i objekata, tako da je prostorni plan u obradi gra-
diteljskog nasljeda zaista mogao biti podloga za detaljniju obradu
u planovima Inizegreda.
Taj plan posluzio je kao korisna podloga i za kasniju obradu gra-
diteljskog nasljeda u okviru noyog regionalnog plana Splita, koji je
104
Prostorni razvitak splitske regije
1 Ministero della pubblica Instruzio·
ne , Reglone lazlo, Assesorato alia cul-
tura: Pianta dei beni culturall, artlsticl
e ambientali del lazlo, Roma, 19BO.
2 Urbanisticki zavod kotara Splita:
Regionalnl prostornl plan kotara Split,
knjlga I, Spilt, 1961, knJlga II, Spilt,
1964.
3 Spomenlke regiona u I knjlzl pla-
na, te zatsltu spomenlka u II knjizi
obradio je B. Gabrlcevic.
Prostorni razvitak splitske regije
1 United Nations Development Pro·
gramme, The Government of SFR Jugo-
slavia: Split regional plan (Shankland
Cox and Associates, Urbanistickl zavod
Dalmaclje). Spl It, 1970. Zastltu kultur·
nog naslJeda obradlo je Tomlslav Mara·
sovle.
2 S. Bernlk: Organizem slovenskih
obmorsklh mest, Koper, Izola, Plran,
ljubljana·Plran, 196B.
3 R. Worskett: The Character of To·
wns, Architectural Press , london, 1967.
4 Slmpozlj D. Haag, 1967.
5 ZA!lTITA, 141.
6 ZA!lT ITA , 147. Za problem napu5te·
nih povijesnlh cjellna usp. M. Prelog:
Naselja koja umiru, Urbs, Split, 1958.
st. 114.
1 Skupstina opclne Spilt, Urbanisti-
cki zavod Dalmacije: Prostornl plan op-
cine Spilt do 2000. godlne. Odgovorni
planer za Izradu plana je I. Simunovic,
a autor obrade poglavlja 0 gradltelj·
skarn nasljedu T. Marasovic.
iz·raaen 1970. god. Ikao nastavak vec spomenutog P-rojekta Juzni Ja-
dran.'
Graditeljs!ko nasljeae veoma je temeljito obraaeno 'i u meauop-
cinskom planu za Koper, Pi·ran i Izolu, ,k oji ima karakter regionalnog
plana.'
Zastita graditeljskog nasljeda u regionalnim (i uopce U slrlm
prostornim planovima) ne iscrpljuje se medutim samo formalnim
elaboratima 0 graditeljskom nasljedu u eventualnim smjernicama,
kOJima se uNm elaboratima potice daljnja 'razrada u planovima ni-
zeg reda. Osnovni smisao zastite kultumog nasljeda kroz regionalne
i druge razvojne planove je stvaranje trajnih ekonomskih i drugih
drustvenih uvjeta za zivot degradiranih povijesnih sredina. Jedan od
osnovnih problema u tom ;pogledu 'Iezi u cestoj nekompatibilnosti
povijesne sredilne s ekonomskim potencijalomgradaili regiona.
Mnogi teoreticari koji <su se bavili tim problemom nalaze odgovor
na pitanje suvremenog zivota degradiranih :povijesnih sredina upravo
u Iregionalnom planiranju. Hritanski planer povijesnih podrucja Roy
Worskett smatra da se ekonomske mogucnosti bilo ikojeg grada Hi
naselja mogu izmijeniti regionalnim planiranjem: Usmjeravanje tih
promjena u ikorist graditeljskog nasljeda dobila bi se zdrava eko-
nomska osnova za njegovo trajno ocuvanje. Regionalnim planira-
:njem ipredvidaju se Ii dJiu.gi uvjeti zivota graditelj:skog nasljeda kao
sto je osiguranje prometnica, ureaenje infrastrukture, primjerena
lokacija industrije i drugi elementi, koJi se ostvaruju sintezom pro-
stornog plana, a ne samo ob-radom graditeljs'kog nasljeda.
U tom su smislu upravljene ,i preporuke medunarodnih savje-
tovanja, koja su se bavila pitanjima zastite nasljeda u regionalnom
planiranju od Simpoz,ija u Haagu iz 1967. koji je bio 'i skljucivo po-
svecen aktivnom ocuvanju graditeljskog nasljeda u okviru regional-
nog planiranja', preko Splitske deklaracije 1971 5 do Amsterdamske
deklaracije 1975, koja je vrlo eiksplicitna u tom pogledu: »Politika
regionalnog planiranja mora v.oditi racuna 0 ocuvanju arhitektonskog
nasljeda i doprinositi njegovom ostvarenju. Ona naroCito moze pod-
staknuti nove djelatnosti u zonama privrednog opadanja u cilju spri-
jecavanja depopulacije i time onemogucavanja da stare gradevine
budu napustene i prepustene propadanju. S druge strane odluke u
pogledu perifemih zona aglomeracija moraju se usmjeravati tako da
se ublazi pritisak na stare gradske cetvrtt. U tom smislu politika za-
posljavanja, saobracaja i boljeg razmjestaja centara gradske aktiv-
nosti mogu imati veliki znacaj za oGuvanje arhitektonskog naslje-
oa«.6
3. Graditeljsko nasljede 1I opcinskim prostornim
planovima
Opcinski prostorni planovi pripadaju najmladoj generaciji plan-
skih dokumenata, odredeni zalkonom 0 ;prostornom planiranju iz g.
1973. Kako 1e tim zakonom propisan Ii sadrzaj :planova u koji je uk-
Ijucena i obrada graditeljskog nasljeaa, to svi opcinski prostorni
planovi sadrze i obradu ikulturnih vrijednosti.
Nastojeci ispuniti svoju zakonsku obavezu, citav niz opcina u
nasoj zemlji pristupio je sedamdesetih godina izradi prostornih pla-
nova. U Dalmaciji je 'iz'rada najveceg broja tih planova povjerena
Urbanistickom zavodu Dalmacije, koji je izradio medu ostalim i Pro-
stomi plan opcine Split za razdoblje od 1973. do 2000. godine.7 U
105

Spomenici kulture u Regional-
nom planu Splita
okviru tog rada u posebnom je ,poglavlju obraaeno graditeljsko na-
sljeae u tri osnovna geografska pojasa: u primorskom pojasu grad-
ske aglomeracije. U otocnom pojasu i u zagorskoj zoni. Ook je u
primorskom pojasu graditeljsko nasljeae i do sada bilo vise <iii ma-
nje zahvaceno prostornim ureaenjem. dotle su druga dva pOjasa ug-
lavnom tek sada obraaena u jed nom takvom dokumentu. pa odatle i
proizlazi znacaj opcin'skih prostomih planova. kOJima se vrednuje
graditeljsko nasljeae na ejelokupnom teritoriju. a ne sarno U okviru
gradske aglomeracije. iii na istaknutim izoliranim obje,ktima. To se
u konkretnom slucaju splitske opcine narocito odnosi na zagorsku
zonu. 'koja ]e ranije bila sasvim neobraaena (ako pri tome ne ra-
cunamo pr.ostorni plan splitske reg,ije). Graditeljsko nasljeae te zone
obraaeno je u sest karakteristicnih skupina ito:
- predh.istorijski ostaci gotovo na citavom zagorskom pojasu.
- ostaci materijalne kulture r.imskog razdoblja sacuvani uglav-
nom na gospodarskim imanjima.
- stawkrscansko razdoblje. sacuvano u brojnim ostacima cr-
kava kOje su pr,ipadale velikoj soUns!koj metropoliji.
- ranosredjovjekovno razdoblje. kOje je u zagorskom poja-
su nedovoljno istrazeno.
- stara utvraenja srednjeg i novog vijeka.
106
Graditeljsko nasljeae u prostor-
nom planu apClne Biograd na
moru
Graditeljsko nasljeae u prostor-
nom planu opcine Drnis
1 Skupstlna opcine Biograd na moru,
Urbanlstlckl zavod Dalmaclje, Split, Pro·
stornl plan opclne Biograd na moru.
2 Skupstlna opcine Drnls, Urbanisti-
cki zavod Dalmaclje, Split, Prostorni
plan opclne Drnls.
3 Skupstina opcine Imotski, Urbani-
stlckl zavod Dalmaclje, Split, Prostor-
ni plan opclne Imotski.
'Skupstlna opcine Split, Urbanlsti-
cki zavod Dalmacije Split: Generalni
urbanlsticki plan Spllta, 1. knjlga doku-
mentacija, Split, 1971. Rukovodilac rad-
ne grupe B. Kalogjera; graditeljsko na-
sljeoe obradlo T. Marasovic.
5 Skupstlna opclne Split, Skupstina
opclne Trogir, Skupstina opcine Om is
- Urbanlsticki zavod Dalmacije, Split,
Generalnl urbanistickl plan Splita, 2.
knjlga - koncepcija, Split, 1972.
- ambijentalno vrijedna pucka arhitektura pretezno kasnijih
stol,jeca.
Ook je tim planom sarno dio opcins'kog podrucja s njegovim
graditeljskim nasljeaem prvi put urbanisticki obraaen, jer su neka
podrucja bila i ranije zahvacena planovima, dotle su u mnogim dru-
gim opcinama Oalmacije kOje su inace manje znacajne po svojim
kultumim vrijednostima, nepokretna kulturna dobra u cjelokupnom
o;pcinskom ter,itoriju prikazana prvi put u jednom takvom dokumentu
upravo zahvaljujuci pr.ostomim planovima. Tako je · obraaeno prvi
put graditeljsko nasljeae u prostomom planu opcine Biogradna mo-
rU,l U opcini Ornis,2 U opcini ImotskP itd.
Time su mnoga kultuma dobra u tim opcinama, neovisno od
okolnosti da su 'i ranije bila evidentirana i registrirana od strane
nadlezne konzervatorske sluzbe, sada postala sastavnim dijelom jed-
nog planskog dokumenta, koji biim trebao osigurati prostornu za-
stitu.
4. Graditeljsko nasljeae u general nom urbanistickim
planovima
Generalni urbanisticki planovi u nasim zakonima 0 prostornom
ureaenju uvedeni su od 1949. god . i zahvacaju sira gradska podruc-
ja, odnosno opcinska sredista • .iii pak odreaenu cjelinu naselja grad-
skog karaktera. Obrada graditeljskog nasljeaa na tOj razini prostor-
nih planova 10S jeiscrpnija nego u opcinskim planovima, jer je gra-
diteljsko nasljeae obavezni sastavni dio svakog urbanistickog plana.
Opet cemo se posluziti pr,imjerom Splita. za kOJi je na osnovi
odluke Skupstine opcine iz 1966. godine izraaen Generalni urbani-
sticki plan. objavljen od 1971. do 1977. u tri knjige, koje sadrze i
tri osnovne planske faze: dokumentaciju. koncepcijui prijedlog pla-
na.
Ookumentacija je obraaena zajedno za tri susjedne opcine:
Split, Trogir i Omis, koje zajedno cine izduzenu urbanu aglomeraci-
ju.4 Obradagradite'ljskog nasljeaa 'U toj fazi ogranicena je sarno na
povijesni razvoj, koji je prikazan znatno detaljnije nego u sirim pro-
stornim planovima,i to za integralni prostor i posebno za uze pro-
stome cjeline kao sto su splitski poluotok (ukljucujuci napose povi-
jesnu jezgru Splitai arheolosko podrucje stare Salone). Trogiri
Omis. Povijesni razvoj prati graficka obrada svih navedenih cjelina.
U drugoj !knjizi, kOja je takoaer izraaena za zajednicku urbanu
aglomeraciju triju susjednih opcina, donesena je koncepcija plana.s
U koncepciji se jasno uocavaju osnovni problemi prostornog razvitka
grada kao sto su prostorna izoliranost od sirih prostora zemlje, de-
mografski pritisak grav.itacijskog podrucja i s time u vezi neplanska
upotreba gradskih povrsina, socijalni problemi, unistavanje pejzaza
i obale, oneciscenje z·raka ·i mora i - meau ostalim - na v·idnom
mjestu ocuvanje i revitalizacija povijesno-ambijentalnih cjelina.
Najznacajniji doprinos koji Koncepcija plana daje u rjesavanju
tih brojnih problema mogao bi se svesti u slijedecim stavovimai
prijedlozima:
1. Oefinira se polozaj Splita u opcem ,planu razvoja Jugoslav·ije
i Hrvatske i njegovim povezivanjem s tzv. »savsko-dunavskom oso-
vinom razvoja«.
107
II
2. Predlaze se gospodarska orijentacija sa strukturom, ikoja je
dijelom odraz jugoslavenske pomorske orijentacije, naglasava raz-
voj indust,rije, prometa, trgovine i ugostiteljstva.
3. Odreduju se temeljni pravci razvoja i osnovna prostorna, or-
ganizacijska i prometna shema grada,
4. Konacno se utvrduje da je prostor svih triju susjednih gra-
dova unatoc administrativne podvojenosti ,i nejednake ekonomske
'razvijenosti Ii napucenosti jedinstvena urbana cjelina.
5. Odreduje se fizionomija grada, njegova gospodarska orijen-
tacija 'i razvoj kulturnih zdravstvenih, administrativnih Ii drugih ob-
lika drustvene nadgradnje.
Graditeljsko nasljede U okviru Koncepcije obraduje se kroz os-
nov:ne probleme, Ikoji se navode u okviru veHkog broja povijesnih
cjeJ.ina od Omisa do Trogirai citavog niza pojedinacnih objekta izvan
tih cjelina. j
Doprinos Koncepdje ocuvanju graditeljskog nasljeda ne O'gra-
nicava se, medutim, sarno na iznosenje problema samih povije'snih
zona, nego se odrazava ~roz odredenje cjelokupne strukture grad-
skog prostorai posebno ,ispitivanjem modela pof.icentricnog grada,
,kojoi omogucava - 'izmedu ostalO'g - i skladniji razvO'j pO'jedinih PD-
vijesnih cjelina.
U III. knjizi GeneralnDg urbanistickog plana, kOja sadrzi sam
prijedlog plana, i tDiskljucivo za splitsku gradsku aglomeraciju,'
jer su u trecO'j fazi za Dbje susjedne aglDmeracije napDse predlD-
zeni planovi.' iznose se smjernice za Dcuvanje graditeljskog naslje-
da u svim pDvijesnim cjelinama, a upDZDrava se 'i na zastitu pDje-
dinacnih gradevina, kDje su nabrojene LI pDsebnom dodatku plana.
Podrobnija Dbrada graditeljskog nasljeda uslijedHa je u daljnjDj
razradi Generalnog urbanistickDg plana SpJ.ita, stO' je prO'vedena u
108
Split, Generalni urbanisticki
plan, graditeljska i pf1irodna
bastina
~ -!' I"'! "H"
".
, ,,' ....,,.r...
... .;.,;,.. 0I ~..
Srediste Splita s povijesnom jez·
grom u okviru Generall70g urba-
l7istickog plana
1 Skupstina opcine Split. Urbanlsti.
oki zavod Dalmacije - Split Generaln i
urbanlstlcki plan Splita. 3. knj lga -
prijedlog plana, Spilt. 1977.
2 Skupstina opclne Trogir, Urbani-
sticki zavod Dalmaclje - Split. Gene-
ralni urbanistlcki plan Troglra; Skupsti-
na opcine amls. Urbanlstlcki zavod Dal.
macije - Split. Generalni urbanistlckl
plan amlsa.
okviru Provedbenog plana »Splitski poluoto/(<<.l lako je to praved-
beni plan, ipak ga razmatramo u ovam poglavlju a ne u ,iducem,
kad ceinace biti gavora 0 provedbenim planovima, zata sta se pO'
karakteru obradegraditeljskag nasljeda,a i 'inace pO' karakteru cje-
lakupnDg planskog postupka nalaz,i ,izmedu razvojnih 'i prDvedbenih
planova. Taj se plan, naime, takoder donosi za dugoraono razdob-
Ije, a zahvaca 'relativno vel'i ki prostor splitskog paluotoka, u ka-
me se LIZ cjelineistaknutog povijesnag znacenja nalaze i drugi pro-
stO'ri bez pO'vijesnih osebina, pa prema tome graditeljskO' nasljede u
tom prDjektu nije .iskljucivo podrucje obrade.
Plan je objavljen kao cjelina i u 10 raz.Jicitih sektorskih IzvJe-
staja, medu kojima 1e u posebnDj knjizi obradeno graditeljsko nas-
ljede.2 Taj elaborat sastoji se iz ,dva osnO'vna dijela: u prvom seiz-
nasi studija spUtskog paluotoka Dd l1ajrani~ih rlaselja dO' danas,iz-
razena dO' sad a najcjeloviUjim grafi.ckim prikazom tog prastora u
10 karakteristicnih faza. Ta studija ima dvostmki smisao: ona je s
jedne strane prilog obradi urbanizma u proslosti, a s druge strane
ukazuje na adredene zakonitasti, kaje bi suvremeno prostoma pia-
niranje i uredenje maglo Koristiti U stvaranju vlastitog stava prema
dosadasnjim potrebama i mO'gu6nostima razvitka.
Drugi dio sadrzi pregled objekata i c1eHna prema postojecoj
podjeli na te,ritorijalne jedinice cjelokupnog prastara splitskog po-
luotoka. P.regled prati karta poluotoka U mjerilu 1 :5000 ria kojoj su
navedeni svi dO' sada paznati objekN 'i cjeline graditeljskag naslje-
da, naznaceni u pet osnovnih kategor,i ja:
a) Pavijesno :i ambijentalno znacajne cjeline, zasticene Dd stra-
Poduzece za Izgradnju - Split. Ur·
1
banlstlckl zavod Split: Projekt Splitski ne Zavoda za zastitu spomenika kulture opcine Split.
poluotok - Program za provedbenl urba· b) Pa1edini objekti graditeljskog nasljeda izvan zasticenih cje-
nlstlck l plan . Split. 1975, rukovodllac
radne grupe 2:. Turketo. lina.
2 Poduzece za izgradnju - Split .
Urbanlstlcki zavod Dalmacije. Split. c) Arheoloski lokaliteti ,izvan zas,t icenih cjelina.
Projekt splitskl poluotok. Gradlteljsko
nasljede. Split. 1975. Sazetu verziju tog
d) Potencijalni arhealoski lokafiteti izvan detalJnih provedbe-
0
•
r. ,!,
1.... \1 elaborata objavill su T. Marasovl6 i F. nih planova odnosna urbanistiOkih i arhitektonskih projekata.
• ,.. ~,.J Oreb : abrada gradlteljskog nasljeda u
• •• •' . _' ,;.'~; I , .•. J
• "'. r_· " ··~" okvlru projekta .Splitskl poluotok • • Go· e) Spomenici NOB-aizvan zasticenih cjeHna.
dlsnjak zastlte spomenlka kulture Hrvat·
ske . Zagreb 2/1976. 3/1977. str. 75-108 Pregled cjelina ,i pojedinacnih objekata pratii fotodokumentaci-
I tabele.
ja nepokretnih kulturnih dobara. Na taj nacin ovaj dio elaborata,
premda nije sluzbeni inventar spomeni.ka, predstavlja do sad a naj-
Obrada graditeljskog nasljeaa u
okviru provedbenog plana split- cjelavitiji pregled graditeljskag naslieda na padrucju splitskog pO'-
skog poluotoka luotoka.
. - ,. .....
.;
• :;: :::-...:.:.;r.!~ . ~.~::i
''':;;::;'':::'- .... .:~~.
:~
. ~~E.-- !=:.-::':."""-.--
' ~.5...- -
109
 ~~ ..
~ .... .-.............. :- .... ~ ........ .. .
~.~

3. studiju prostornog l"azvitkai uzroka degradaeije. kOja je za

ovu sVl"hu znatno dublja ,i opseznija nego za potrebe razvojnih pla-
, nova;
~ . 4. znanstvenu valorizaeijui njenu drustvenu verifikaciju;
t I
5. program namjene;
6. plan kao zavrsni dokument.
Provedbeneurbanisticke planove i projekte povijesnih ejelina
pokazat cemo kroz nekoliko karakteristicnih primjera. koji se odnose
na karakteristicne vrste podrucja. kOje se obraduje ,i to:
- povijesne jezgre u ejelini
- pOjedine zone povijesnih jezgri,
- povijesno selo
- arheolosko podrucje
Jedan od prvih dovrsenih provedbenih planova povijesne jez-
gre u nasoj zemlji je Regulacioni plan sanacije. konzervacije. restau-
raeije i revitalizaeije sarajevske carsije. Plan Je potakla i usvojila
godine 1975. Skupstina grada. a ,izradio ga je Zavod za zastitu spo-
menika kulture pod vodstvom Oz. Celica s timomistaknutih surad-
i· ~ FJ. "
t 4 ·J
i
. t<
~
r
a .
~ nika .(A. Bejtic. R. Jadr,ic. J. Neihardt. H. Redzic).
1# I ..
Staro pucko naselje Veli Varos
Plan se sastoji od cetirilmjige ,i posebnih priloga. U I. knjizi
l' 4t..~"""!~ ,
u Splitu, obraaeno u okviru Pro-
I:.!~.. . :~.~ . ~. . , vedbenog plana splitskog poluo- obradena je dokumentaeija stanjaiz 1878. kada je najstarija jezgra
..................-... .. ........
-~ ~ toka grada bila jOs ocuvana u svojoj povijesnoj slojevitosti. U II. knjizi
obradeno je danasnje stanje (odnosno situaeija 'iz vremena pr.istupa
Planom je takoder predvideno uredenje urbanih. ruralnih i ar- obradi 1972. good.). a III. i IV. knjiga sadrze obrazlozenje urbanisticko-
heoloskih ejelina kroz detaljne provedbene planove odnosno urba- -arhitektonskih uvjeta plana ukljucujuci i nacrt odluke 0 Regulacio-
nisticke projekte. Na osnovi posebnih projekata predvida se ocu- Regulacioni plan sarajevske car-
nom planu. U posebnim prilozima donose se projekti komunalnih
vanje pojedinacnih povijesnih gradevina izvan eJelina uz prethodno sije instalacija ,i neki detal,ji programskih arhitektonskih rjesenja.
sistematskoistrazivanje. ukljucujuci i arheoloska ispitivanja terena.
U toj obradi. nazalost. nije bilo moguce ukljuciti ,i finaneijske
podatke. na temelju kOJih bi se prakticno mogla 'realnije planirati
zaStita i uredenje graditelj'skog nas'ljeaa. 1

2. GRADlTELJSKO NASLJEDE U PROVEDBENIM PLANOVIMA

I URBANISTlcKIM PROJEKTIMA

U provedbenim prostornim planovima. koji zahvacaju podrucja

povijesnih ejelina (manja povijesna naselja. povijesne jezgreili dru-
ge zone povijesno-ambijentalnih vr.ijednosti) obrada graditeljskog na-
sljeda fistrazivacko-dokumentaeijska iii plansko-projektna) u stvari
je ejelokupni sadr.zaj jednog takvog plana.
Ook je u razvojnim planovima dokumentaeija uglavnom zasno-
vana na prvoj fazi zastitnog postupka. koju smo nazvali popisno-re-
g,istraeijskom fazom (uz nesto detaljniju obradu prostornog razvitka
1 U rantJlm urbanistlekim planovi-
u opcinskim i generalnim planovima). dotle u provedbenim plano- ma eesto su mlmollazene povijesne

j
virna dokumentaeija potjece iz plansko-analiticke faze u smislu po- jezgre kao posebne zastlcene zone za
koje ce se naknadno izradltl planskl
stupka. koji je naveden u predhodnoj glavi. dokumentl. Kao rezultat toga mnogi ob-
jekti u tim zonama nlsu doblll one na-
Provedbeni planovi povijesnih podrucja trebali bi sadrzavati: mjene. koje su im mogle oslgurati
opstanak. pa su zato mnoge funkelje.
1. arhitektonski snimak ejeHne i drugu tehnicku dokumentaei- inaee logiene za povijesne jezgre loel-
rane u drugim 2onama, koje su imale
ju; planove . Mnoge. pak. povijesne sredl-
2. analizu danasnjeg stanja. zasnovanu na detaljnoj inventariza- ne, koje su obradene urbanlstiekim pla-
novlma nlsu sagledavane kroz realne
elJI ejeline koju se obraduje (tzv. inventar reanimaeije) i na drugoj mogucnosti izvedbe. temeljene na eko-
nomsklm istrazlvanjlma , tako da se ei-
obradi graditeljskog nasljeda s aspekta tehnickih. povijesnihi dru- tav postupak obieno zavrsavao na pla-
stvenih znanosti; novima zelja kroz vise iii manje us-
pjele erteie I tekstove.

110 111
II
:"'.,.... -~ .._._ .. ...........:-._ ......·........·.···.. .....:...·.·....
~ · -!· ~ v.···~_ ... _...·.·..·,· ..··w·· ... ·.... · ·y.o .. · ... ·······... v · ··<··~··~
R.:: a; ULACIONI PLAN K ON,Z I!RVA C I.n:. ~I::BT04. uRAel"E I R I;;.VI TA L'ZAC • .J E O ARA.J e V 6I('E c .... ns.olE Regulacioni plan sanacije, kon- Stupanj intervenciie u sarajev- rn ;';':lULACJON.l <~\.AN. S'h'.I\f~CI.m kOI'lZl3n~I.Ar-t"tI'" ~~IZT.ALlr.1:tl.l::~(;'. ! nf!VIT'A,r,. f.z:.r..CI.JIZ !$~~.;)¢,vu~~ c.A~iih.U: •

zervacije i revitalizacije sara- skoj Carsiji fJ:JA~~~ ~

jevske Carsije: arhitektonsko ur- .,...----:::.--. -.- .
~ ~~~7;':' ~ j
banisticka dispozicija

~ ..... .

Radi popularizacije plana i mogucnosti njegova razmatranja od - uvooenjenadogradnji, ali pod uvjetom da su u skladu s am-
strane sirih slojeva stanovnistva izraoena jei objavljena 1975. god. bijentom i sadrzajem;
i njegova skracena verzija.' - uvooenje suvremenih higijensko-tehniokih ureda1a, ali na na-
Navest cemo 'iz te edicije ne:ke programske osnove, jer nam se cin da oni ne degradiraju arhitektonsko-ambijentalne karakteristike.
cine znacajnim za i1ustraciju onoga Mo sve sadrzi provedbeni plan Sama rekonstrukcija nestalih iii djelomicna obnova postojecih
jedne povijesne zone. o:bjeikata vrsi se na osnovi dokumentiranog stanja iz 'g. 1878.
Carsija predstavl1a povijesnu jezgru Sarajeva, staru vise od po- Plan odreouje i arhitektonske mikroelemente, kao sto je mo-
la tisucljeca, rasprostranjenu na 14 hektara s ()iko 900 graoevina. To dul starog dw::ana, izvomi materijal (kamen, drvo, kovano zeljezo,
je arhitektonsko-urbanisticka aglomeracija specificnog likovnog iz- staklo i ozbukana opeka), elemente vode i zelenila, jayne rasvjete,
razaja s mnogim povijesnim objektima i kao takva predstavlja ve- elemente tzv. malog urbanizma, kojima se trazi ocuvanje m restau-
Iiku znanstvenu i povijesno . .kulturnu wijednost. Ona je istodobno racija starih naziva ulica, lookala, ozivljavanje ulice fenjerima, ces-
bila do nedavno privredno srediste cijeloga grada, a i danas je zna- mamai drugim karakteristicnim detaljima.
cajan privredni punkt. Carsija je i podruc1e tur,istiCke potra~nje i Utvrouje se pet osnovnih kategorija valorizacije ito:
ponude velikih razmjera kako po povijesno-arhitektonskim osobi- 1. zadrzavaju se i ureduju cjelinei gradevine vel ike spome-

!!~
. ~
nama, tako i po svom sadrzaJu. nicke vrijednosti.
Uslijed razlicitih okolnosti, 'kao sto je dotrajalost zbog starosti, 2. Cjeline ,i objekti ambijentalne i manje povijesne vorijednosti
(ali, nazalost,i nekih 'pogresnihintervencija neposredno nakon Oslo- (ducani, zatecena stambena arhite'ktura) takoder se zadrzavaju uz
booenja), Carsija je 'm atno izmi.j enila svoj prvobitni Uk, pa su ob- potrebnu sanaciju.
nova i ureoenje tog podruoja postavljenikao jedan od osnovnih za- 3. Tzv. "neutralni objekti« k01i su bez spomenickog, povijesnog
dataka ,prostornog ureoenja cijelog grada. iii ambijentalnog znacaja, ali ne narusavaju povijesni ambijent
Gledajuci s tog aspe1kta uloge povijesne jezgre u cjelini grada, mogu se zadrzati, a rjesavanje te kategor,ije prepusta se projektan-
'"I .
programs'kim osnovama, koje su usvojene vec g. 1970., utvrdeno tima.
je da Carsija (pov,ijesna jezgra) produzi zivot kao istaknuta kultur- Projekti obnove ducana oko Ko- 4. Objekti u neskladu s ambijentom se u potpunosti uklanjaju,
lobare u sarajevskoj Carsiji
na vrijednost i medij u obrazovnoj, kulturnoji znanstven01 'izgradnji, narocito oni koji su manje materijalne vri,j ednosti (supe, garaze
kao frekventno privredno podrucje i kao zona turizmai re~reacije. Projekt obnove ducana u rrgov-
i dr.). .
Planom je odreoeno: kama - najstarijem dijelu car- 5. Objekti u neskladu s ambijentom, koji su vece materijalne
- zadrzavanje, asanacija i uredenje postojecih gradevina povi- sije vrijednosti uklonit ce se, ali posljednji u v,remenskom redoslijedu.
jesno-ambijentalnog znacenja; Planom se rjesava namjena svih objekata. Posebno se obraouje
- rekonstrukci1a nestalih graoevina radi pojacanja arhitekton- zanatstvo ,i trgovina, koji se uvode i pospjesuju osim u onim slu-
sko-ambijental'ne vrijednosti; cajevima 'kad je u suprotnosti s namjenom Carsije kao cjeline.
, oz. Celie i suradnicl: Regulaclonl
- ciscenje i uklanjanje objekata koji degradioraju :povijesnu cje- plan sanacije, konzervaclje, restauraclje Zadrzava se,uvodi ,i pospjesuje ugostiteljstvo za koje se prven-
linu; I revltalizacije sarajevske carslje, Sara-
jevo, 1975. god. stveno odreouju prostori uz po'krajne ulice. Na pogodnom se mje-

112 113

stu uspostavlja sredisnja trznica poljoprivrednih proizvoda. Is'klju-
cuje se stanovanje osim u objektima prve spomenicke kategorije,
kod Ikoje i ta namjena cini povijesni ambijent. Takode,r se isklju-
cuju upravne i administorativne funkcijei bilo kakva ·industrija .
Posebno se obraduje prometi odreduje da glavna gradska pro-
metnica ne moze sjeei povijesno podrucje, a u cjelosti se zadrzava
postojeea mreza, koja jenastala u povijesnom kontinuitetu . S izu-
zetkom obodnih ulica citav prostor Carsije se ureduje kao pjesacka
zona, a parkiranje putnickih kola dozvoljava se samo na odredenim
mjestima. Sasvim se uklanjaju 'i sv~ garaze.
P,redvida se rekonstrukcija mreza vodovoda, kanalizacijei elek-
trike uz znatno p01acanje i poboljsanje cjelokupnog komunalnog
sistema, a grijanje sa rjesava na skupnom principu {iz centralne iii
regionalne toplane).
Na osnovi tog plana do sada su vee obnovljene mnoge zna-
cajne gradevine kao sto je Moriea Han, dueani u Trgovkamai oko
Kolobare, Gazi Husrefbegov bezistan i mnogi drugL
Primjeri urbanistickihili urbanisticko-arhitektonskih projekata
pojednih povijesnih zona znatno su brojniji, a mogu se pratiti ne
samo kroz ,projekte nego i u nekim slucajevima kroz zavrsnu r eali-
zaciJu . Jedan od prvih takvih projekata 'i realizacija, koja nosi sva
obiljezja aktivne zaStite ,i revitalizacijegraditeljskog nasljeda je
urbansticko-arhitektonski projekt obnove sredisnje zone Dioklecija-
nove palace u Splitu izmeau Dba Ie i Peristila. BiD je to jed an od
prvih zahvata u okviru sistematske akcije revitalizacije povijesne
114
jezgore Splita, koju je poduzeo Urbanisticki zavod Dalmacije - odjel
za graditeljsko nasljede pod vodstvom J. Marasoviea g. 1957-1963.'
U toj je akciji prioritetno zahvaeen prostor Obala - Peristil
zato sto su analiza stanja u Dioklecijanovoj palaci po'kazala upravo
tamo neke ozbiljnije probleme i nedostatke kao sto su:
- pomanjkanje izravne veze izmedu Obale i sredista Palace,
sto se odr·azava'io na zap:ustenost ne samo tog di~ela povijesne
jezgre, negoi staroga Splita u cjelini;
- degradacija je najvise dolazila do ·izrazaja u Vestibulu i u
ulicici, kojaga je spajala sa juznim vratima, gdje su se nalazile
sasvim neprikladne funkcije, kao sto su neprimjerena skladista, jav-
ni pisoari, zasuti prostori u gornjem katu, krajnje zapusteni stam-
beni objekti;
- takvo stanje nagrdivalo je i istaknute objekte najveee po-
vijesno arhitektons'ke vrijednosti, kao sto je bila ranija sasvim de-
gradirana anticka centralna prizemna dvorana, reducirana na za-
trpani oprostor srednjeg broda, Vestibul takoder djelimicno zatrpan
i bez odijeljenih katova, ugrozena srednjovjekovna arhitektura u
gornjem katu isto kaoi degradirana ambijentalna cjelina citavog
tog podrucja.
P,rimjenJujue.i vee spomenuti metodoloski postupak, podrobno
.......
i
r..·····1
.: .......... _i" ' ... _ ••
je istrazeno danasnje stanje iizraden arhitektonski snima'k cita-
:.!' •• •••• }.:. vag podrucja. Posebni uvjeti u ovom su slucaju zahtijevali podu-
! n!
:
o : : :: : :- :: : : : .
..~.,
zimanje arheoloskihispitivanja da bi se provjerila sumnja u do-
sadasnje interopretacije tog podrucja, prema kojima ni u izvornom
~
~
stanju Dioklecijanove palace nije bilo izravne veze izmedu Peri-
!l["··· ..···· stila i juznih vrata.2 Ar.heoloska su 'Sondiranja pOlkazala da su sum-
Regulacioni plan sarajevske car- nje bile opravdane, jer je pronadeno anticko stubiSte, 'kojim je Peri-
sije [presjeci} stil bio izravno spojen s prizemnim dijelom Vestibula i - preko
sredisnje dvorane - do juznih vratiju. To je omogueilo i izradu
detaljne studije povijesnog razvitka uzduzne osi Dioklecijanove pa-
........ ., lace, a time je objasnjen i poste,peni proces deg,radacije tog po-
drucja, zapocet koncem , srednjeg vijeka upravo zatvaranjem tog
stubista, zatim u XIX. st. pokusaj probijanja novog spoja Peristil -
donji Vestibul, te ponovno zatvaranje tog spoja od strane konzer-
vatorske sluzbe dvadesetih godina ovog stoljeea. Iz povijesnog
razvoja i analize uzmka proizasao je i konkretan progI"am obnove,
koji se prvenstveno osniva na rehabilitaciji i djelomicnoj ,restaura-
cijiizvornog antickog stubista, najvise radiregeneracije pjesackog
------_.
Regulacija prostora izmetlu Pe-
ristila i obale u Splitu, tlocrt gor-
prometa, na valorizaciji antickih objekata i prostora u donjem :katu,
ali i na potpu-nom respektu srednjovjekovnih i kasnijih ambijenata
u gornjem katu.
Slijedio je sam projekt, kojim je predvidena obnova centralne
njeg i donjeg kata
dvorane i Vestibula, te snizenje Peristila na prvohitnu razinu, sto
je takoder zasnovano na nalazima 1955. god. Tada je naime na juz-
noj strani pronadeno trodjelno stubiste, kojim se vee spomenutim
srednjim krakom silazi u donji prostor Vestibula, a pokrajnim kra-
kovima u gornji prostor. Poslije izrade projekta uslijedila je odmah
i realizacija, koja je izvrsena po glavnim dionicama: 1957. obnova
, J. Marasovill - T. Marasovlll: Pre- Vestibula is'kopavanjem na prvobitnu razinu, 'r estauracijom prizem-
gled radova Urbanistlckog biroa na Istra-
zivanju. za'titi I uredenju Oioklecijano· nih svodova, obnovom gornje.g poda i restauracijom zidova; godine
ve palace od 1955. do 1965. godine,
Urbs 4, 1961-1962 , Split, 1965, str. 1959-1961. obnova Peristila restauracijom prvobitnog poda i ob-
23-54. rubnih stepenista; 1959-1963. obnova sredisnje prizemne dvorane
2 G. Niemann: Der Plast Dlokletians
In Spalato, Wlen, 1910; E. Hebrard - iskopavanjem do izvorne razine, restauracijom izvomih antickih pi-
J. Zeiller: Le Palais de Dlolellen a Spa-
lona, izradom konstrukcije prenapregnutih nosaca, na kojima se te-
lalo, Paris , 1912.
115

.. .. .....- _... ---- --- --- --- --------- --------- -- ----- -- -. - ----- .. --- -- --- --_ .. - - - ----_.. -------- . .. _.. --- -- -- -- ----- - _.. - --- --- --- _.. ----
-------.,----- _
O~NOVA
Genera/ni plan podrucja Prim 0-
sten-Rogoznica
Urbanistickim projektom starog
Primostena predviaena je revi-
talizacija starih kUGa za razlicite
sadrzaje u funkciji danasnjeg na-
selja
Prostomo ureaenje Primostena je zanimljiv pr.lmJer prtmJene
razlicitih stupnjeva prostornog planiranja od razvojnog plana do de-
taljnog projekta stare jezgre. Generalnim urbanistickim planom po-
drucja Primosten-Rogoznica predviaena je 'regeneracija dan as zane-
marenog zaleaa .i bolje prometno povezivanje citavog podrucja, a
detaljnim (provedbenim) planom cjeline naseljaodreaene su glavne
zone razvitka, pa se nova turistiokaizgradnja upravila na prostore
s jedne i druge strane povijesne jezgre.
Pokretac cjelokupnog procesa planiranja bilo je Turisticko-ugo-
stiteljsko poduzeee "Pr.imosten«, koje je pokazalo svoj interes ne
sarno za izgradnju novih objekata nego i za ocuvanje i revitalizaciju
stare jezgre.
Kao sastavni dio urbanistickog projekta povijesnog naselja ·iz-
raaena je najprije 1971. osnovna dokumentacija, tj. vee spomenuN
snimak ruralne cjeline u mjerilu 1 :200 u svim katovima i s brojnim
elevacijama, iz razlicitih v,izura. Poslije toga provedena je .inventa-
rizacija svih graaevina (vise od 600)i 'izraaene grafic'ke anaf.ize
danasnjeg stanja, valorizacije, kategorije zastite, stupnja sacuva-
nosti, visine, mater,ijala fasada i pokrova, otvorenih povrsina, stam-
beno-higijenskih uvjeta, koristenja prostora i dr.).
Izraaena analiza bila 1e osnova za koncepciJu projekta, prema
kojoj se star~ naselje na otoku funkcionalno uklapa u novo, koje
se brzo razvija 'i sir.i preko Jadranske magistrale. Novo srediste,

melje graaevine gornjeg ·kata, uklanjanje temelja gornjih kuea i Regufacija prostora izmeau Peri-
postavljanje nove mreze i'nstalacija ispod poda. Ureaenje tog pro- stila i Obafe u Splitu, presjeci
stanja pl'ije i posJ.ije obnove
stora i otvaranje stoljeeima prekinute pjesacke komunikacije znatno
je pridonjelo ·revitalizaciJi pjesackog prometa u povijesnoj jezgri
Splita, a s time i ozivljavanju razlicitih novih sadrzaja po njenoj
ranije umrtvljenoj uzduznoj osi.
Urbanisticki projekt starog Primostena primjer je primjene na
jednoj ruralnoj aglomeraciji uglavnom istog metodoloskog postupka,
koji je ranije provjeren na povijesnoj jezgri Splita. Nosilac radova
i u ovom slucaju bio je Urbanistioki zavod Dalmacije - Odjel za
graditelJsko naslUeae, a glavni piwjektant B. Pervan.l
Primosten spada meau :rijetka stara naselja na nasoj obali,
koja su se do danas tako cjelovito ocuvala, aH je 'U posljednje vrije-
me zbog intenzivnog razvitka turisticke pl"ivrede :i ekonomskog ja-
canja stanovnistva s~e vise izlozeno samovoljnim i nekontrolira-
nim novogradnjamai pregradnjama star.ih kuea. Arhitektonska obJ.i-
kovanja, kojima se tezi oponasati gradske ,i prigradske ,kuee, a po-
gotovu nove graaevine bez dozvolei projekta, U ocitoj su suprot-
nosti sa skromnim, ali skladnim obl·icima ·i razmjerima starih kuea
i slikovitog ambijenta povijesne jezgre u cjelini.
Naselje je smjesteno na nekadasnjem otocieu, kojije mostom
bio spojen s kopnom (odatle .i .ime Primosten), a kasnije pripojeno
I Slcupstlna opclne Sibenik. Urbanl-
kopnu nasipom, tako da je to danas poluotok, istaknut u Primo- stlckl zavod Dalmaclje - Split: Urba-
stenskom zaljevu iz kojeg izrasta plastiona cjelina stare aglome- nlstlckl projekt revltallzaclje starog Prl-
mostena, Split, 1915. Prlkaz planova I
racije, rasclanjena igrom volumena kuea razlicite prostorne orijen- projekata u Prlmostenu Iznesen je I u
revljl Urbs, Split, 1911, a sazetl osvrt
tacije ,i visine. U zabivenim spletovima pucke se kuee penju uz na revltallzaclju starog naselja I u Pro-
vijuga'le uske i strme ulice od obale prema najvisem platou na jektu 0 zastltl covjekove okollne u Ja-
dranskoj regljl Jugoslavlje - povljesno
kome se nalazi crkva sa zvonikom kao lilkovni naglasak cjelokupne nasljede, Rljeka 1919. (u obradl T. Ma-
rasovlca), kojl se dljelom korlstl I u
kompozicije. ovom tekstu.

116 117
 sto se formira u kopnenom dijelu naselja, ,produzuje se tpjesackim
ulicama kroz dio starog naselja na kopnu sve do stare jezgre oa
otoku. Ta se jezgra odvaja od kopna tako da se uklanja novostvo-
reni nasip, a otocie povezuje .rekonstruiranim mostom, preko kojeg
se kroz wata u rekonstruiranim obrambenim z.jdinama pristupa za-
tvorenom trgu staroga naselja. Na taj se nacin postize atraktivna
granica starog i novog i uvodi u starom naselju stru1anje novoga
zivota preko pjesa6kih uHca, jspunjenih u prizemlju trgovaoko-ugo-
stiteljskim sadrzajima, sto sve pridonosi opeoj revitalizaciji jezgre
(gostione, ,kavane, trgovine, bistroi ,i dr.).
U pogledu osnovne namjene, stara jezgra ostaje .jedno od stam-
benih naselja budueeg Pl'imostena (predviaenog na ako 8000 sta-
novnika), sasvim ureaenoi komunalno opremljeno tako da zadovo-
Ijava uvjete suvremenog stanovan1a. Ta je jezgra danasizgraaena
na tri cetvrtine svoje ,povrsine, jer je jugozapadna cetvrtina skoro
sasvim 'neizgraaena. Mnoge prizemne i jednokatne graaevine mogu
se nadograditi, a sadasnje konobe ·i stale preurediti u stambeni iii
posloV'ni prostor. Novogradnje na neizgraaenim povrsinama moraju
se svojim gabaritima, materijalom krovova .i meausobnim grupira-
njem prilagoditi strukturi stare jezg·re. 1
PntMO~Ef,I-SEMA ORGAN,ZAClJE
Primosten, detaljni urbanisticki
plan
I se naroeito ·istiee pritisak nedozvoljene izgradnje eak i unutar anti-
I'
'Projekt. na zalost. nije mogao
nael siru praktlcku primjenu prvenstve·
no zato sto nlje uvazavao granlce vla-
snosti.
Primosten, urbanisticki projekt
revitalizacije starog naselja
118
I Za zastltno·ekolosku problematlku
tlA~£WA stare Salone vldl : 2. Rapanlc: Dlleme I
2'Qf9 !iTA~!C'!lI1l: prljedlog za Solin. Arhltektura 160-161,
1il~:mUJ :;t~VI.'"
Zagreb. Veama sazetl prikaz problema
Salone nalazl se u prllogu Projekta
zastite covjekove okoline Iv. blljesku
4 na str. 102), kojl je obradlo T. Ma-
rasovlc I koji se korlste I .za ovaj tekst.
2 Sazeti pregled gradlteljskog naslje-
da Salone u okviru zastitne problematl-
ke dao je D. Rendic-Miocevle: u .Ar-
hitekturl. , Zagreb, 160-161.
Primosten, presjek, postojece
stanje i projekt revitalizacije
starog nasella
Oko 6itavog otoka uspostavlja se mreza ulica, ·koja danas nema
kontinuiteta, a uz more se provodi tpoplocena setnica.
Takva koncepcija prov1erena je i na detaljnim maketama danas-
njeg stanja ,i projekta, kako bi se vizualno potvrdilo oeuvanje ·i
obogaeenje stare strukture kroz predV'iaenu revitalizaciju tpovijes-
nog naselja.
U pojedinim planovima i projektima podrueja ·izrazito arheolo-
skog karaktera bio je takoaer angaziran Urbanistieki zavod Dalma-
cije u suradnji s drugim oinstituoijama. Jedan od njih se odnosi na
staru Salonu, kao arheoloski lokalitet istaknutog :Z!naeenja, koji je
saeuvao ostatke rimske, starokrseanske ,i ranosrednjovjekovne rna-
terijalne kulture. To je podrueje danas optereeeno mnogim proble-
mirna, koji proizlaze iz odnosa arheoloskog podrueja 'i novih zona,
ali takoaer iz onih, vezanih 11Z zastitu .j ureaenje samog arheoloskog
areala.'
Arheolosko podrucje Salone, zajedno s porjeejem Jadra ·koje
se istiee tprirodnim wijednostima, nalazi se u s'i roj zoni splitskog
Industrijskog bazena s industrijskom lukom .i n1enim postrojenji-
rna, ranzirnom stanicom, petrolejs,kim pogonima 'i tvornicom ce-
menta. Solin je, osim toga, jedno od najveeih prometnih evorista
Splita, koji danas presjeca trasa jadranSlke magistrale odnosno ce-
ste za Trogir ·i Sinj, a 1I budu6nosti tim ee prostorom prolaziti i
autocesta Split-Zagrebisto kao ·i regionalna cesta do zapadne
Bosne. Neki od osnovnih problema vee su zahvaeeni generalnim
urhanistiekim tplanom SpIna, a poblize ee se definirati provedbe-
nim planom, odnosno urbanistiekim projektom samog arheoloskog
areala. Taj projekt mora rjesavati prvenstveno probleme, koji se
tieu zastite samog podrueja arheoloskih vrijednosti; meau kojima
ckog grada. Dobra osnova za taj ·rad je arheoloska dokumentacija,
koju je na temelju visestoljetnih istrazivanja tpl"ipremio Zavod za
119
 v. METODE AKT'IVNOG PR'ISTUPA GRADITELJ'SKOM
NA'SUEf)U
zastitu spomenika kulture u Splitu u suradnji sa splitskim Arheolo- Primosten, urbanisticki projekt
skim muzejom. U stvaranju osnovnih koncepcija takvog projekta revitalizaci/e starog naselja, de-
tal/ makete
polazi se prvenstveno od o~ivljavanja prvobitnih komunikacijai od
upotrebe pojedinih znacajnih graaevina kao sto je Amfiteatar. koji
bi se mogao kor,istiti za specificne Ikultul'Ine i zabavne priredbe.
Salona se. dakle. ne moze stititi samo saznanjem 0 njenoj vrijed-
nosti. pa je potrebno da to podr.ucje svojim prostomim osobinama
ostvari svoju zastitu. a to znaci da istrazenim ,i vidlj.ivim graditelj-
skim nasljeaem na znatno ve6im povrsinama nego sto je to danas.
osigura trajno oGuvanje ,i svoju ulogu u cijelom naselju Solina i u
gradskoj aglomeraciji Splita u cjelini.

120

Aktivno ocuvan1e graditeljskog oasljeaa postize se pnmJenom
razlicitih metoda, sto se odabiru prema posebnim zahtjevima sva-
kog pojedinog slucaja, a na osnovi znanstvenog postupka 0 kojem
smoranije govor-ili. Ti se zahtjevi prvenstveno osnivaju na stupriju
sacuvanosti svakog pojedinog dobra, kOje se zasticuje i ureauje, na
znanstvenoj valorizaciji i njenoj drustvenoj verifikaci1i i na sagle-
davanju mjesta uloge graditeljskog nasljeaa u suvremenom zivotu.
Danasnji odnos prema graditeljskom nasljeau ne ogranicava
se, prema tome, sarno na "konzervaciju«, kako se to predlagalo
jed nom "konzervatorskom« tendencijom u teor,iji zastite, sto smo
je mogli pratiti od tkonzervatorskog romantizma u X!IX. st. do nekih
ekstremnih stavo.va pasivne )~biolos'ke« zastite u XX. st .• ve6 se
danas razlicitim metodama traze nacini na1primje.renije suvremene
zasNtne obrade nepokretnih kultumih dobara.
U venecijanskoj poveljiiz 1964. govori se najprije 0 konzer-
vaciji, koja prvenstveno znaci stalno odrzavanje spomenika, ali se
dozvoljava i restauracija. To je »operacija koja se moze vrsiti samo
u izuzetnim slucajevima. Njen cilj je da sacuva i da otkrije estetske
iIi historijske vrijednosti spomenika, a zasniva se na postovanju
stare materije i autenticnih dokumenata. Ona se mora zaustaviti
tamo gdje pocinje pretpostavka; svako dogradivanje zasnovano na
pretpostavkama iii svako dopunjavanje koje se pokaze neophodnim
iz estetskih iii tehnickih razloga treba proizi6i iz arhitektonske kom-
pozicije i nositi pecat naseg vremena«'. Iz toga, unatoc nuznog opre-
za, :ipak proizlaze mogu6nosti .primjene 'r azlicitih metoda o,unove,
ukljucuju6i ,i prisustvo suvremene arhitekture u povijesnim sredi-
nama.
Te su metode vrlo razlicite u odnosu na t,retman graditeljskog
nasljeda i pokazuju citavu s'kaluintervencija od potpunog respekta
prema zatecenoj situaciji kroz cisto konzervatorske zahvate. koji
u sebi nose ve6i iii manJi stupanj potrebne konsolidacije iii pak
zamjene pojedinih dijelova radi ;konstantnog odrzavanja, do veoma
radi!kalnih zahvata kao sto su potpuna rekonstrukcija , dislokacija
iii nova 'izgradnja u povijesnom ambijentu.
Metode 0 ,kojima 6e ovdje biti govora nisu svojstvene isklju-
civo danasnjem vremenu. Neke od njih, kao sto je restauracija,
poznaju sva povijesna ,razdoblja. Za metodu potpune konzervacije
zalagali su se pobornici 'konzervatorskog romantizma. Anastiloza
odnosno mkompozicija arheoloskih objekata uvedena je kao metoda
u razdoblju "bioloske« faze zastite. Metoda interpolacije stara je
, T. Marasovi6, Zastita, str. 135.
122
l
koliko :i arhitektonsko stvaralastvo, jer su se oduvijek novi objekti
interpolirali u ranije povijesno tkivo pridonoseci tako onom feno-
menu, koji danas zovemo »povijesno slojevanje« nekoga grada Hi
naselja. Revitalizaciju graditeljskog nasljeaa takoCier poznaju 'ranija
,razdobl1a, ali je kao konzervatorska metoda 'jpak najvise svojstvena
danasnjem aktivnom pristupu. Ono, sto je, medutim zajednicko za
primjenu svihtih metoda u danasnjem 'razdoblJu je znanstveni pri-
stup izboru metode, zasnovan na ve6 spomenutom postupku 'istra-
zivanja 'i valorizacije, putem koje se odabiru najpogodniJi nacini
suvremenog ocuvanja kulturnih dobara.
1. KONZERVACIJA - ODRzAVANJE - KONSOLIDACIJA -
ZASTITNI DODACI
P,rva metoda zastite graditeljskog nasljeda je konzervacija, koja
u sebi ukljucuje 'i potrebne akcije ,konsolidacije, odnosno odrzavanja,
sto je katkada vezano i uz zamjenu pojedinih dijelova, zavisno 0
trajnosti materijala. »Konzervacija spomenika na prvom mjestu zah-
tijeva njihovo stalno odrt8vanje« - stoji u Venecijanskoj povelji
:iz 1964. godine.
Apsolutna konzervacija lakse je primjenjiva kod povijesne gl'a-
aevine, nego kod povijesnog grada iii naselja, 'j er urbaneil"uralne
cjeline, predstavljaju daleko slozenijiorganizam, koji zahtjevaju ,i
slozenije ,intervencije.
Konzervaoija povijesne gradevine primjenjuje se u slucajevima:
- kada 1e graditeljsko dobro u takvom stupnju sacuvanosti,
s takvom prezentacijom svojim kulturno-umjetniokih vrijednosti i u
takvoj danasnjoj primjerenoj namjeni, da osim eventualnih konsoli-
dacijskih radova nema potrebe za bilo kakvom 'i ntervencijom, kojom
bi se mijenjao njen karakter iii namjena;
- kada ~e graditeljsko dobro toliko poruseno da predstavlja
arheoloski objekt, kod kojeg -osim eventualnih konsolidacijskih i
drugih zastitnihradova - nisu potrebni, niti dozvoljeni nikakvi drugi
bitni zahvati.
Odrzavanje je jedan od osnovnih preduvjeta konzervacije. Ve6
je jedan od prvih predstavnika romanicarskog konzervatorstva J.
Ruskin uocio vaznost odrzavanja povijesnih gradevina. "Brinite se
za vase spomenike, pa ne6e biti potrebe da ih obnavljate. Poneki
komad olova postavljen u pravo vrijeme na krov, pravodobno Cis6e-
nje raslinja iIi drvene trulezi kOja zacepljuje kanale spasit 6e zidove
i pokrov od rusenja. Bdijte budnim okom na star~ zdanje, sacuvajte
ga na najbolji mogu6i naCin i svim sredstvima spasite ga od bilo
kojeg uzroka urusavanja. Brojite kamenje kao sto biste postupili s
draguljima neke krune, postavljajte strazare kao sto biste ih stavili
ispred vratiju jednog zatvora; vezite ga zeljezom ako se raspada,
poduprite ga gredama ako se se urusava, neka vas ne smeta ruz-
n06a koju donosi pom06 sto mu je pruzate : bolje je i sepati nego
izgubiti jednu nogu. Ucinite to s njeznos6u, postovanjem, neprekid-
nom budnos6u i vise od jedne generacije r(jdj~ 6e se f umrijeti LI
sjeni njegovih zidova« - pisao je Rus,kin jOs 1849. 'godine .1
Odrzavanje je, medutim, cesto yezano i s izmjenama dijelova,
kOje kod trosnih materijala vise dolaze do izrazaja nego u trajnim
, J. Ruskin : The Seven Lamps of materijalima kao sto je npr. :kamen . Pri tome je cesto puta cak i
architecture, London, 1949. Odlomak pre·
veden u knJlzl ZAST/TA, str. 110. tesko pratiti Sto je u toku dugog razvitka jedne gradevineizmijenje-
123
 no u sv,rhu trajnog odrzavanja. Kod ,kamenih zgrada, koje u svakom
.razdoblju obicno prati ,i posebna klesarska tehnika, takve suizmjene
obicno prepoznatljive, ali kod drugih .materijala zamjene se veoma
te§ko .raspoznaju, pa se postavlja ipitanje koliko je neka povijesna
gradev.ina, na primjer,iz gline iii drva autenticna ako je u svom
dugom vijeku bila .podlo~na cestim izmjenama dijelova, ,koje se nisu
mogle ni prati.ti, unatoc okolnosti da je Ikroz citavo to vrijeme u
potpunosti zadrzala svoj autenticni obHk Ii funkciju.
Pokazat ee nam to dva primjera zemljanih, odnosno drvenih
gradevina iz razlic·i tih kontinenata.' Utvrtleno naselje u sjevernoj Sa-
hari u Africi predstavlja vrijednu povijesno-ambijentalnu cjelinu,
koju nije moguee datirati, jer nema 0 njoj povijesnih podataka niti
arhitektonsko-umjetnickih elemenata, koji bi omogueni makar i pri-
blizno odredivanje vremena nastanka. Ta se cjelina neprestano ob-
,n avlja 'i stim materijalom - blatom, kojim se oblazu zidovi i po-
krov Ii time prvenstveno postize zastita od prodora vode, pa iako
se obliki namjena stalno odrzavaju nema danas mogucnosti ni da
se sazna koliko je ostalo od izvorne grade.

Zastitni krov nad ostacima ka-

I
I Ijanje urusenihi ugrozenih dijelova Ii drugih tehnickih zahvata,
Drugi pnmjer konstantnog odrzavanja jedan je od najstarijih
konzervatorskih projekata u svjetskoj povijesti zastite. Japanski
sklop hramova Ise Naiku u pol~rajini Hxinshu od svog nastanka u
ranom srednjem vijeku za vladavine cara Temmu ( g. 673-686.)
redovito se replicira svakih dvadeset godina. Taj hram, koji je da-
nas riznica ,reloigije Shunto, sagraden je od krhkog 101<8'lnog zutog
cempresa, pa je u vlaznim klimatskim uvjetima Japana njegova gra-
da vrlo kratkog vijeka. Stoga je jedini nacin trajne zastite tog kom-
pleksa stalna i redovita replika, koja se podize jos za vrijeme tra-
janja ranijeg kompleksa neposredno uz raniju ,r epliku Ii tako se ta
gradevina stalno obnavlja. Ovaj ekstremni primjer pokazuje da i u
okvi.ru konzervacije postoje veliki raspon primijenjenih metoda odr-
zavanja povijesnih gradevina od apsolutne zastite do potpune iz-
mjene upotrebljene grade.
snorimske vile u Piazza Armeri-
ni (Sicilija)
Pod konze.rvacijomi odrzavanjem podrazumijeva se opskrba
gradevina nuzno potrebnim tehnickim uredajima (komunalne insta-
lacije, grijanje 'i kondicioniranje 'i dr.) te citav niz konsolidacijskih
Utvraeno nase/;e u s;evernoj Sa-
hari postupaka kao sto 1e ucvrseenje temelja, zidova i krovova, Jsprav-
Ijanje zidova, utezanje horizontalnim serklazima Ii zategama, poprav-
koji se postizu primjenom suvremenih gradevinskih metoda. Teh-
niCki postupci konsolidacije prate, ,razumljivo, 'i druge metode kao
sto su anastiloza i restauracija.'
Uz odrzavanje povijesnih gradevina cesto ,puta su vezanii po-
jedini zastitni dodaci, koji mogu biti privremenog m trajnog karak-
tera. Privremenog kamktera obiono su zastitni krovovi, koji barem
za odredeno -razdoblje stite od daljeg propadanja povijesne, naj-
cesee arheoloske objekte, koji su kao orusevine vise 'izlozene pro-
padanju nego druge zgrade, pokrivene autenticnim ikrovom. Zasti-
tni krovovi kadkada su i trajnogkaraktera, kako to pokazuje niz
primjera oiz novije konzervatorske prakse, vise Hi manje uspjelih.
Meau primjere koje ne mozemo smatrati uspjelima svaka'ko spada
zastitna zgrada uokolo poznatog Augustovog zrtvenika mira (Ara
, J . M. Fitch: Historic preservation I S. M. Nenadovic: Zastlta graditeij-
sIr. 84-85, 128. skog naslec:la, 183 i dalje. pacis) u Himu, koja, neovisno od Ookolnosti sto nije niti postavljena

124 125

'W
na izvornom mjestu, svojim estetskim kvalitetama znatno odudara
odizvornih vrijednosti monumentalne anticke skulpture.
Pri izradi zastitnihkmvova upotrebljavaju se u novije vrijeme
Ii noviji mater·ijali. Ta'kav ,je slucaj s krovom iznad glasovite kasno-
anticke vile u Piazza Armerini na Siciliji. koju arhitekt t;ranco Mi-
nissi je prvenstveno radi zastite izvanredno vrijednih mozaika po-
krio novom Ikonstrukcijom laganog aluminija s prozirnim plastic-
nim plocama, slijedeci u osnovi iizvornu tlocrtnu dispozic·iju, ali ne
i izvorni volumen.
Zastitni dodaci, narocito kod arheoloskih lokaliteta, veoma se
cesto dograauju gornjim zavrseoima zidova. U Italij:i je to vrlo ces-
to betonski oblozen sloj, koji ' ima ucinak zastite gornje povrsine
zida, ali estetski nagrauje prvobitnikarakterrusevina kako bojom
tako i oblicima. Jos su vise problematicne druge tehnike, kao napr.
pokrivanje kamenim plocama, sto - kao u slucaju zastite ostataka
kasnoanticke vile u Mogorjelu - stvara znatnu konfuziju pri ocuva-
nju ti,poloskih karakter·istika samoga objekta. Obje spomenute teh-
nike potjecu iz ranije faze »bioloske« zastite. eini se da 1e u tom
pogledu najuspjesnija zastitna tehnika, primijenjena u novije doba,
u Vellkoj Britaniji, pri kojoj se povrh izvornog zida i poslije izvrse-
ne gornje izolacije dodaje jedan od <Iva reda novog zida, koji jeis-
tog karaktera kao ·i autenticna struktura.
126
Projekt zastite mozai,ka u Piazza
Armerini (F. Minissi)
Zasticeni mozaici u Piazza Ar-
merini
Kod povijesnih gradova i naselja mnogo ]e teze govoriti 0 ap-
solutnoj konzervaciji, jer je urbana iii ruralna aglomeracija daleko
,kompleksniji organizam sa svojimrazlicitim funkcijama, znatno slo-
zenija u svojoj formii strukturi, da bi zateceno stanje moglo pot-
.puno zadovolJiti sve potrebe zastite jedne povijesne cjeline. To se
pogotovu odnosi na problem funkcije, posto se danasnji zivot gra-
<lova i naselja ne moze, barem u cjelini, vise oslanjati na ekonom-
ske izvore, karakteristircne za gospodarski zivot u proslosti, pa je
u povijesnim cjelinama nuzna u najmanju mku promjena namjene
u pojedinim dijelovima grada iii naselja. Zato je kod povijesnih
cjeHna metoda konzervacije pr.imjenljiva tek nakon potpunog ure-
denja tih podrucja, pri cemu je takoaer potrebno stalno odrzava-
nje, ukljucujuci narocito ureaenje infrastrukture i postavljanje onih
tehnickih ureaenja bez kojih nije moguce funkcioniranje jednog
suvremenog grada ,i ii naselja. U rijetkim povijesnim gradovimai
naseljima, koji su vise iii manje uspjeli primjenom ·r azlicitih meto-
da postici obnovu prvobitnog povijesnog tkiva, naprimjer, Rothenburg
ob der Tauber (SR Njemac'ka) iii S. Giminiano (Italija) sistematskom
San Giminiano (ftalila); zasticeni
povijesni gradi6
127

restauracijom gradske cjeline, Williamsburg (SAD) muzeoloskom
rekonstrukcijom grada i z vremena Georga Washingtona. sv Stefan
u Cmogorskom primorju revitalizacijom cjelokupnog starog nase-
Ija na otoku u ugostiteljske svrhe. provodi se permanentno odrza-
vanje s odretienim rezimom 'konzervacije.
2. ADAPTACIJA - REVITALIZACIJA
Metoda adaptacije i revitalizacije jedan je od najef,itkasnijih
nacina suvremene zastite i uretienja graditeljstkog nasljetia i nje-
gova ukljucenja u tokove danasnjeg zivota. koji kulturnim dobrima
osigurava uVjete trajhog ocuvanja.
Pmmjena funkcije zgrade davarijem fleke namjene objektima
,koji su ostali bez zive funkcije. tzv. revitalizacijom. metoda je aktiv-
nog pristupa graditeljskom nasljetiu. javlja se u~poredo s drugim
metodama. tj. s ,konzervacijom zatecenog objektaili pak vecim iii
manjim restauratorskim zahvatom.
U mnogim dokumentima. metiunarodnim i nacionalnim povelja-
mai preporukama. koji definirajua;ktivnu zastitu ,istice se dava-
nje funkcije tkao jedan od bitnih preduvjeta zastite. Venecijanska
povelja iz g. 1964. prepol'uca: »Za osiguranje zastite spomenika
uvijek je povoljnije ako oni imaju neku za drustvo korisnu namjenu:
davanje takve namjene je prema tome pozeljno. ali se pri tome
128
Rothenburg ob der Tauber (SR
Njemacka), zasficeni i odrzavani
povijesni grad
t ZASTITA, o.c. str. 134.
2 o.c.str. 137.
3 o.c.str. 139.
4 o.c .
str. 142.
5 o.c.str. 147.
ne smije mijenjati unutrasnji raspored ni izg/ed gratlevina. Samo u
tim granicama mogu se uzimati u obzir i dozvo/javati preuretlenja
koja zahtijevaju suvremene potrebe i naCin zivota. 1 U nasim do-
kumentima izrazito se govori u prilog takve metode bilo da se ra-
di 0 adaptaciji g.ratievina iii 0 revitalizaciji gradskih cjelina. ali se
izricito trazi pri tome odgovarajuca funkcija povijesnog objekta Hi
naselja. U konstatacijamai prijedlozima ohridskog savjetovanja
Stalne konferencije gradova Jugoslavije iz g. 1967. kaze se: Stare
gradske jezgre spomenickog znacenja moraju dobiti odgovarajueu
ulogu u odretlivanjLl perspektive razvoja grada i imati utjecaja na
urbanisticki program. odnosno na samu urbanisticku koncepciju
budueeg grada u cjelini. ..
Metlutim, posebne je istaknuto da bi opee osnove zastite,
rekonstrukcije i revitalizacije historijskih urbanih cjelina. pa i frag-
menata spomenickog znacaja, bez obzira na regionalne karakteristi-
ke, trebale predstavljati humaniziranje starih gradskih podrucja i
njihovo uklapanje u suvremene tokove kroz unosenje novih vrijed-
nosti i sadrzaja, koji odgovaraju potrebama gradskog stanovnistva.
Pri tome, kod odretlivanja novih sadrzaja spomenicima kulture ne
treba davati funkcije koje su suprotne njihovoj strukturi. jer oni u
osnovi vee imaju svoju funkciju koju treba samo prilagoditi uvjeti-
ma suvremenog zivota.«2 Tom konstatacijom ohridstko je Savjeto-
vanje dotaklo jedan 'od bi1nih zahtjeva kod primjene adaptacijske
metode, a to 1e davanje primjerene namjene povijesnim gratlevina-
ma, jer se pogresnom namjenom narusavaju cesto puta ne samo
izvorne povijesno-umjetnioke. arhitektonske i ambijentalne vrijed-
nosti. oego dovodi u pitaoje znanstveni. kulturni pa cak i eticki
smisao same adaptacije i revitalizacije.
U konstatacijama i prijedlozima splitskog Simpozija iz 1970.
god. kaze se u vezi s revitalizacijom i koristenjem povijesnih cje-
lina: »Revitalizacija i regeneracija historijskih centara, koja po
svom karakteru mora biti kontinuirana i stalna. treba da obuhvati
siroko podrucje drustvenih, funkcionalnih, materijainih i estetskih
aspekata, koji ee osigurati da se stare gradske jezgre ukljuce u
suvremeni zivot putem odgovarajueeg usklatlivanja postojeCih i no-
vih funkcija s moguenostima i kapacitetima starih dijelova grada«.3
Time se problemi primjerenog koristenja prosiruJu i na gradske
cjeline. a ne .samo na pojedinacne spomenike.
Isti zahtjev za koristenjem povijesnih vrijednosti, za potrebom
njihove revitalizacije i regeneracije, ali i za izborom primjerene
oamjene nalazimo i u nizu metiunarodnih dokumenata iz novijeg
vremena.
Na evropskom simpoziju historijskih gradova. 'koji je odrzan
u Splitu 1971. g. zemlje clanice su se slozile izmetiu ostalog da
»osnovni zadatak zastite spomenika, cjelina i historijskih mjesta
treba da se sastoji u njihovom ozivijavanju, s ciljem da im se osi-
gura stvarna funkcija u suvremenom gradu, postivajuei pri tome ko-
likogod je to moguee, prvobitnu namjenu i osnovni drustveni kon'-
tekst.,,4 Nesto kasnije (1975.) u Amsterdamskoj deklaraciji pona-
javlja se ·ista misao tkada se trazi: "dati objektima nove funkcije
tako da se uz zadov'oljavanje potreba suvremenog Zivota ocuvaju
njihov karakter i garantiraju njihovu zastitu."s
Problem namjene povijesnog grada zahvaca i UNESCO-va pre-
poruka iz Nairoibija i,z 1976. god. u kojoj sto1ji: "Zastitu i rekonstruk-
ciju trebaju pratiti djelatnosti revitafizacije. Stoga bi bilo bitno za-
129
 drzati odgovarajuce postojece funkcije, posebno trgovacke i zanat-
ske, i uvoditi nove koje b/~ ukoliko se kroz duze vrijeme uspiju
odrzati, trebale biti u skladu s ekonomskim i drustvenim karak-
terom grada, regije iii pokrajine gdje su uvedene.« 1
Pitanja funkcije povijesne graaevine iii cjeline veoma su darkle
slozena i ne moze :ih se rjesavati po nekom jedinstvenom modelu,
jer i U odabiranju namjene graditeljskom nasljeau postoji veliki
raspon moguenosti, odnosno gradacija u stupnjevima adaptacije
i revitafizacije.
VeHk broj povijesnih graaevina ostao je danas bez ikakve na-
mjene, ali u nekim slucajevimai sarna kulturna vrijednost daje
graditeljskom nasljeau odreaeni smisao u danasnjem zivotu. To se
u prvom redu odnosi na arheoloske objekte koji su kao ,rusevine iz-
gubiIi svoJu prvobitnu namjenu, a tkojima u vecini slucajeva nije
moguee dati novu funkciju. U tom slucaju njihova uloga »spomeni-
ka« proslosti najbolje na?oknaauje bilo koju drugu suvremenu na-
mjenu.
Najpogodnija primjena revitafizacije, tj. vraeanja zivota povi-
jesnoj graaevini javlja se u slucaju kad je graditeljskom nasljeau
moguee v,ratiti prvobitnu namjenu, kOJu 1e one s vremenom izgubilo,
pa je danas, bez namjene, vise izlozeno propadanju nego u vrijeme
kad je bilo u upotrebi. To je slucaj s napustenim crkvama, starim
kueama, objektima infrastrukture 'i drugim kulturno,povijesnim vri-
jednostima. Vraeanje prvobitne namjene u svakom slucaju najvise
,odgovara karakteru samog kulturnog doba. Brojni su primjeri us-
pjesnih rezultata pri takvom tipuinteniencija, a navest eemo sa-
mo neke karakteristicne iz recentne prakse u Splitu.
Vee spomenuta predromanicka crkva sv. Trojice u Splitu, kao
kljucni objekt za proucavanje karakteristicnog sesterokonhnog tipa,
jedna od najvrednijih graaevina predromanioke arhitekture u Oal-
maciji, sagraaena u ranom srednjem vijeku, oko IX. s1.2 Vee neko-
liko posljednjih stoljeea bila je bez funkcije, pa unatoc brizi sluz-
be zastite jOs od kraja pros log stoljeea i povremenim popravcima
130
Obnova Trikflnija Dioklecijanove
palace u Splitu
Crkva sv. Trojice u Splitu prije
i poslije obnove
Dio izvorne kanalizacije Diokle-
cijanove palace u Splitu
1 D.C. str. 156.
2 J. Marasovic. T, Marasovic. M. Ma·
rasovic: Crkva sv. Trojice u Splitu.
Spi it. 1970.
i konze,rvacijom, ona je kao rusevina bez krova bila sve vise izlo-
zena fizickom propadanjui razlicitim oblicima degradacije. Stoga
je lavod za zasNtu spomenika kulture u Splitu odlucio trajno rijesi-
ti problem zastite obnovom kupole, sto bi omogueilo pokrivanje
g.raaevine i n~eno vraeanje izvornoj kultnoj namjeni. Koristeei se
vee spomenutim detaljnim studijama od 1949. - 1950. kOje su ob-
javljene 1970.,1 ,izraaen je projekt obnove, poduzetirestauratorski
radovi ,i nakon toga crkva vraeena kultu i time osigurana trajna zas-
tita. To je primjer primjene dviju metoda: revitalizacije i restaura-
cije uisto vrijeme.
lnacajnim primjerom revitalizacije prvobitne funkcije mogli
bismo smatrati i obnovu crkve sv. Marije u ladru, ali 0 tome je za-
nimljivije raspravljati u o'kviru restauratorske metode. Revitaliza-
cija prvobitne namjene katkada je vezana i uz konzervaciju povi-
jesne graaev,ine i to onda kad osim popravaka, konsolidacije i me-
aenja radovi nisu popraeeni bitnim promjenama postojeeeg izgleda.
Jedan drugi primjer iz Splita odnosi se na revitalizaciju prvo-
bitne, ali davno prestale namjene, primijenjenu na g,raaevini 'izrazito
arheoloskogkaraktera. Tijekom sistematskihistrazivanja Oiokleci-
janove palace otkriven je 1963. sklop blagavaonice (trikfinija) koji
se sastoji od srednje osmerokutne dvorane, okruzene tr,ima manjim
prostorima kriznog tloorta. Na tom objektu primijenjena je metoda
djelomicne obnove zida radi zastite i naglasavanja prvobitnog pros-
tora, te djelomicna restauracija zapadne krizne dvorane, koja je
sacuvana do vi,sine izvorno:g kmva. Osim tih mjera upravljenih
prvenstveno tk zastiti i prezentaciji jednog znacajnog i ranije sasvim
nepoznatog dijeJa Dioklecijanove palace, u ovom se slucaju pred-
viaa lizgradnja novog objekta u volumenu prvobitne zgrade ,i dava-
nje citavom kompleksu nove namjene restorana, koji se pokazuje
veoma potrebnim upravo na toj lokaciji, a pridonosi opeem revita-
lizacijskom programu povijesne jezgre Splita. Na taj se nacin pri-
mjenom razl,icitih metoda vraea tom sklopu dod use u sasvim druga-
cijem kontekstu, namjena, kOja je postojala pred gotovo sedamna-
est stoljeea (i vjerovatno odmah prestala nedugo nakon toga).
Treei splitski primjer revitalizacije odnos:i se na ponovno ko-
ristenje kanafizacijskog sistema Dioklecijanove palace. Taj sistem
otkr-iven je tek tijekom istraz:ivanja posljednjih decenija i s obzirom
1 Ibid.
131

na velilw sacuvanost i Iljegovu razgranatu mrezu dobro gradenih
i obimnih kanala pruza pogodnu priHku da se reaktivira takoder na-
kon sto ]e vjekovima bio bez funkcije, .i da na svoj nac-in pridonese
ureaenju povijesne jezgre. Zato je programom rev,italizacije pred-
videno, nakon zavrsenog istrazivanja i ciscenja, ponovno vracanje
funkcije kanalizacijskoj mrezi Dioklecijanove palace.
Drugi, mnogo uobicajeniji nacin revitalizacijske metode je adap-
tacija pavijesne grac1evine za neku drugu namjenu. Pri tome je
veoma vazno da nova namjena odgovara arhitektonsko-umjetnickim
ambijentalnim i prostornim karakteristilkama same gradevine kao
i tehnickim uvjetima koji dozvoljavaju novu upotrebu.
Tako se zgrade stambene namjene, prvenstveno dvorci, palace
i raskosnije stambene Ikuce, ali takoder ,i samostanski Ii crkveni
prostori cesto koriste za muzeje. Mnogi poznati arhitekti naseg
vremena istakli su se adaptacijama povijesnih zgrada za muzej-
ske prostore, a neki od nj.ih kao Franco Minissi bavili su se i teo-
retski problemom "procesa muzealizacije" 'kao znacajnog vida ak-
tivne zaStite graditeljs'kog nasljeda.'
Primjeri vrlo uspjesnih adaptacija povijesnih prostora za muze-
je zaista su brojni. Spomenut cemo ovdje samo neke radove arhi-
tekta Franca Albinija, ne samo zato sto se i sticu kvalitetom izve-
dene adaptacije, nego zato sto sei vremenski nalaze na pocetku po-
sljeratne faze aktivne zastite graditeljskog nasljeda. Adaptacije
nekih palaca u staroj Genavi, za muzejske prostore predstavljaju
istaknute primjere revitalizacije. Palazzo. Bianca bila je tesko os-
tecena bombardiranjem, koj.im su u ratu porusene mnoge rene-
sansne zgrade u poznatoj ulici Garibaldi. lzravno pogodena bom-
132
Genova. obnova i muzejska adap-
tacija Palazzo Bianco (F. Albini)
, F. Minlssl : Conservazione dei beni
storlco artlstlcl e ambientali, restauro
e musealizzazione, Roma, 1978.
bom, ta je palaca bila izgubila nekoliko unutrasnjih salona i sre-
disnji dio glavne fasade. Pristupivsi obnovi, Albini je uz metodu
faksimilske rekonstrukcije dije'la fasade priveo tu zgradu novoj
namjeni, uredivsi u njoj jedan od najreprezentativnijih muzeja Ge-
nove.
Druga adaptaoija, koju jeizveo .jsti autor, odnosi se na revi-
talizaciju ranije zapustenog otv.orenog prostora uz apsidu kate-
drale San Lorenzo u Genovi, koji je adaptiran za Muzej crkvene
umjetno.sti, vrlo uspjesno. rijesen s muzeoloskog i restauratorskog
staja(:j,sta.
Neki crkveni prostori uspjesno su adaptirani kao koncertne
dvorane, koje po svojoj novoj namjeni odgovaraju arhitektonskim
i prostornim karakteristikama izvorne funkcije. Tako je napr. u
ratu tesko ostecena cl'1kva S. Salvatare u Palermu revitalizirana
poslije rata prema projektu F. Minisija, ali ne vise u 'izvornoj
funkciji nego !kao koncertni prostor, Ik oji izvanredno odgovara povi-
jesnom ambijentu i karakteru gradevine u cjelini.
Da hi se naglasila potreba za primjerenom novom funkcijom pri-
likom revitalizacije, potrebno je upozoriti i na neke manje Hi vise
neus.pjele primjere iz recentne restaurato.rske prakse u nasoj zem-
Iji.
Adaptaciju ol'1kve sv. Tome u Zadru mozemo smatrati pozitiv-
nim primjero.m ukoHko zelimo naglasiti spremnost privrednih or-
ganizacija da adaptacijom povijesnih prosto.ra za nove namjene
pridonesu uredenju iizvedbi radova. Sam izbor konacne namjene,
medutim, u konkretnom slucaju nije bio uspjesan, jer je mimo. in-
tenc'ija nosilaca istrazivanja i zaStite invenstitor naknadno izmijenio
funkciju, a danasnja namjena prodavaonice plasticne galanterije
ni u kom slucaju nije primjerena restauriranom objektu starorkrs-
canske bazilike, kojoj je p'rostor dan as ispunjen sasv,im nepriklad-
nim policama i u njima uskladistenim prodajnim artiklima.'
Krajnje negativan ,primjer po. pristupu revitalizacije, metodo-
logiji, izboru namjenei samoj izvedbi predstavlja adaptacija crkve
Adaptacija koncertne dvorane u sv. Roka u Hvaru u stambenu kucu. Tu povijesno vrijednu al,i za-
ostecenoj crkvi S. Salvatore u pustenu giraaevinu dozvol:i'la je nadlezna sluzha zastite da ]e preure-
Palermu, unutrasnjost i tlocrt
(projekt F. Minissi) di privatni ikorisni,k, Ikoji ,j e crkvu pretvorio u stambenu kucu i
time ne samo devalvirao povijesno-arhitektonske i ambijentalne
vrijednosti nego doyen u pitanjei eticnost pristupa takovom zah-
vatu s obzirom na funkcio.nalne transformacije sakralnih prostora
u neke sasvim neprimjerene namjene novog stana kao sto su ku-
hinja, zahod, sprema :i drugi prostori nuzni za funkcioniranje kuce,
ali sasvim neprimjereni povijesno,j crkvenoj gradevini.
Od inozemnih primjera neprimjerenog koristenja povijesnih
gradevina valja s.pomenuti adaptaciju crkve u amsterdamskoj ce-
tvrti Haarlem (Nizozemska). koja je preuredena zakolelktivno. sta-
·novanje.
Revitalizacija pavijesnih gradava i naselja u cjelini znatno je
slazeniji proces, kaji ima ne sama svo.je kulturno-umjetnicke i
gradevinsko-tehnioke, neg a najvise eko.nomske i sacia-demo.graf-
ske aspekte.
Kad starih gradavai naselja u najvecem braju intervencija za-
drzava se u asnavi asnavna rezidencijalna funkcija povijesne cje-
line, kaja se prema speci,ficnim zahtjevima maze smanjivati i pa-
, I. Petricloli - P. Veile: Izvjestaj
o Istraiivanju i konzervlranju ostataka vecavati, a funkcianalne pro.mjene adnose se na lakacije i karak-
bazilike sv. Tome u Zadru, G, 1/1975., te,r srediSta, rna ekanamSiku ulogu povijesne cjeline i pajedinih nje-
str. 101.
133
 nih zona, te s Nme u vezi na raspored paslovnog prostara, tercijal-
'nih aktivnosti i drugih sadrzaja. Kao sto je veeistaknuto u pret-
hodnoj glavi. revitalizacija povijesne cjeline ne rjesava se samo
unutarnjim medenjem stare ag,lomeracije vee skim prostornim
plankanjem ekonomskih resursa, komunikacija i drugih vanjskih
cinilaca, koji utjeou na novi zivot urbane iliruralne povijesne sre-
dine.
Od kolikog je znacaja pitanje nove funkcije u procesu revitali-
zacije starih cjelina pokazat ee dva jadranska primjera vrlo slicnih
arhitektonsko-ambijentalnih, tipoloskih i topografskih karakter·istika,
koja su u pogledu namjene rijesena na razlicite nacine.
Uredenje Svetog Stefana na Crnogorskom primorju i Primoste-
na kraj sibenika vee je do sada bilo spomenuto u drugom kontek-
stu, a ovdje se valja osvrnuti na pristup revitalizaciji upravo s as-
pekta izbora nove funkcije.
Sveti Stefan je ruralnonaselje nastalo u srednjem vijeku na
otocieu vezanom s kopnom pjeseanom prevlakom. Nekada opasa-
no zidinama, zadrzalo je svoje osnovne arhitektonske i ambijentalne
vrijednosti izvanredne topografske cjeline s jednostavnim stambe-
nim kueama :i s nekoHko cr,kava, koje su u posljednje vrijeme bile
znatnougrozene. Na temelju jedinstvenog projekta ta je aglomera-
cija u cjelini zastieena na taj nacin sto je 1952-1960. adaptirana
u naselje-hotel, pri cemu su barem u eksterijeru zadrzane osnovne
karakter·istilke, dok je interijer osamdesetak restauriranih kuea te-
meljito preg,radan u sldadu s novom namjenom. Revitalizacija je u
ovom slucaju postignuta potpunom izmjenom funkcije naselja u
cjelini, kOje je pretvoreno u hotel visoke kategorije. lako je time
postupkom prvobitno naselje fizicki zastieeno i ureaeni njegovi
pojedinaeniobjekti, one je 'izgubilo ne samo svoju demografsko-
-socijalnu strukturu nego ·i osnovne elemente naseobinskog zivota
pretvorivsi se u ekskluzivnu hotelsku aglomeraciju.
Tipoloski i tQPografs'ld slieno naselje Primosten takoaer je na-
stalo u srednjem vijeku i zahvaeeno 1e urbanistiek!im planom u
cjelovitom postupku prostornog uredenja od generalnog plana sireg
prostora, preko detaljnog plana naselja u cjelini do projekta povijes-
ne jezgre, 0 cemu je u prethodnom dijelu bilo vise govora.
Pl"irazmatranju revitalizacijskog postupka ovdje je potrebno
samo spomenuti da je zastita naselja, uz primjenu razlicitih metoda
obnove, ostvarena zadrzavanjem osnovnog stambenog karaktera na-
selja, ·a da se promjene u funkciji odnose samo na pojedine trans-
formacijeu skladu s 'danasnjom ulogom naselja u turistickom zivotu
citavog kraja. Tako su npr. stalei drugi pr·izemni prostori, koji su
s opadanjem poljoprivrednih aktivnosti izgubili svoj prvobitni smi-
sao, mogli biti predviaeni za ugostiteljske namjene i to za speci-
ficne sadrzaje prikladne povijesnom karakteru staroga naselja,
3. REKOMPOZICIJA (ANASTILOZA)
Rekompozicija (anastiloza') je metoda, kojom se poruseni iz-
vorni dijelovi postavljaju na svoje mjesto i u svoju prvobitnu funk-
ciju , opa se tako povijesnom dobru vraea, djelomicno iii u cjelini,
prvobitni oblik.
Rekompo~ioija moze biti samostalna metoda (sto se najvise
primjenjuje kod arheoloskih lokaliteta), ali se javlja u postupku s
drugim metodama restauracije i revitaHzacije.
134
Primosten stud'ije revitaflzacije
prizemnih prostora
Dje/omiona rekompozici/a grc-
kog Hrama C u Selinuntu (Sicili-
ja) Stanje priJe I poslije primi-
jenjene anastiloze
, ZASTlTA, str. 114.
Rekompozicija grCkog hrama Ce-
rere u Paestumu (ltali/a)
'Anastlloza je grcka kovanica sa·
stavljena od ana = ponovno + stylos
= stup, sa znacenjem vracanja stupova
na prvobltno mjesto.
Potpuna ,rekompozicija primjenljiva Ie kod naglih razaranja gra-
diteljskog nasl:jeaa u ratu, potresu 'i drugim elementarnim nepogo-
dama. Takvi udesi obicno ruse objekte, ali ostavljaju u rusevinama
njihove dljelove, koji se anastilozom samo vraeaju na prvobitno
mjesto. Primjenom te metode npr. rekomponirano je Ishak begovo
tulbe u Skoplju, neposredno nakon katastrofalnog potresa 1963. god.
Kako su u tom slucaju ostali u gomili rusevina sv,i dijelovi, a po-
stojala je tehnicka dokumentacija prvobitnog izgleda, nije bilo po-
teskoea da seizvrsi rekompozicija.
Dje1lomicna anastiloza najuobicajenija je metoda pri obnovi i
uredenju arheoloskih objekata koji su graaeni kamenom. Mnogi la-
kaliteti u starim mediteranskim i bliskoistocnim C'Jv.ilizacijama, gra-
devine arhajske, klasicnei helenisticke grcke i stare rimske arhi-
tekture, koje su se s vremenom urus'ile, mogle su se primjenom
metode anastiloze djelomicno obnoviti s time sto su izvorni dije-
10Voi (stupovi, arhitravii drugi elementi) stavljeni na prvobitno mje-
sto, pa je uz minimalne dodatke komponirana prostorna cjelina kod
kOje se naslueuje prvobitni oblik graaevine.
Najpoznatiji zahvati anastiloze izvrseni su na grckim hramovi-
ma u Paestumu, Agri'gentu, Se1linuntu, Segesti i drugim lokaliteti-
ma, pri cemu su kod vezivanja izvornih elemenata koristena i
suvremena tehnioka sredstva (beton, zeljezo i dr.).
Anastiloza se moze primijeniti i kod povijesnih cjeHna arheo·
loskog 'karaktera, kao sto su Irusevine antiokih gradova poput Tim-
gada u Alziru.
U meaunarodnim dokumentima primjena anastiloze odobrena je
vee Atenskom poveljom ,iz 1931. god. »Kad se radi 0 rusevinama
namece se krajnje savjesna konzervacija, a kad to uvjeti dozvo/ja-
vaju sretno je rjesenje i postava izvornih e/emenata na prvobitno
mjesto« - kaze se u tom dokumentu. 1 Venecijanska povelja iz
135
1964. potvrauje taj staY: »Treba medutim a priori iskljuciti svaki
rad na rekonstrukciji; jedino se moze razmotriti mogucnost anasti-
loze ti. rekompozicije postojeCih ill rasturenih dijelova. Dopunske
elemente treba uvljek raspoznati i svesti ih na minimum, neopho-
dan za osiguravanje cuvanja spomenika i za uspostavljanje konti-
nuiteta njegovih oblika 1
fC •

Citav niz vrlo uspjesnih anasHloza moze pokazati i jugoslaven-

ska recentna konzervatorska praksa, npr. -rekompozicija dijelova
Galerijeve kasnoanticke palace u Gamzigradu (rimska Romulijana),
sto je nakon vrlo temeljitih studijaizvornih dijelova ,izvela M. ca-
nak-Medic g. 1952-1977.2
Rekompozicija je moguca i u povijesnim graaevinama zivih
starih gradova, i obicno se javlja u kombinaciji s metodama restau-
racije ·i revitalizacije. Kao primjer mozemo navesti nedavnu obnovu

Konzervacija Gamzigrada djelo-

micno primjenom anastiloze
Palaca Grisogono-Cipci na Peri-
stilu u Splitu prije obnove (go-
re lijevo); Cassasov crtez Peri-
stila iz XVIII. sf. (gore desno);
palaca Grisogono-Cipci poslije
obnove u {{ojoj su rekomponira-
ni izvorni renesansni dijelovi
palace Grisogono-Cipci na Peristilu u Splitu. Ta zgrada, podignuta
u srednjem vije,ku na mjestu antiokog Venerinog hrama ukljucila je
u svojoj istoonoj fasadi kolonat antickog Peristiola, a u unutrasnjosti
romanioku lozu, koja je vjerojatno pripadala staroj splitskoj vijec-
nici. Pregradnjom u XV. st. tOj je graaevini nadograaen gornji kat,
koji je opet pregraaen u XIX. st. 'kada su postavljeni novi prozor-
ski otvori i nadograaeno potkrovlje, ali je izgled graaevine iz

1 O.C. str. 136.

2 M. canak-Medlc : Gamzlgrad. Arhe-
olosko istrazivanje Gamzigrada vedio je
D. Srejevic .

Rekomponirani detalj iz Gamzi-

grada

136 137
 XVI. st. ostao sacuvan u staroj Cassasovoj grafici, izradenoj u
XVIII. st. U obradi te zgrade temel~ito 1e prouceno postojece stanje,
a pJ1iHkom istrazi,vanja pronadeni S'U u samom zidu zazidani otvori
i mnogi i'zvor:ni detalji, koji &U omogucili da se pristupi projektu
Ire,kompozici~e dijelova renesansne nadogradnje. Tije-kom istrazivac-
;kiih lradova pronadeni su .j drugi dijelovi, koji su uz neke dodatne
elemente 1.1 potplJnosti val'Orizirani projektom oonove, tako da je
gornjem katu fasade vraeen g. 1980. prvobitni ohlik najvi'se zahva-
Ijujuei primjeni metode re:kompozicije.
4. RESTAURACIJA
Pod pojmom restauracije podrazumijeva se postupak obnove
graditeljskog nasljeda, kojom se .povijesnim gradevinama, odnosno
cje'linama dodaju dijelovi, koji su .postojali u izvornom izgledu iii
u jednoj od razvojnih faza, a danas nedostaju. Restauracijskom
metodom obnavljaju se graditeljska dobra djelimicno iii u cjelosti
u izvornom obliku iii u obliku, Ikojim se na osnovi valorizacije
utvrdi da je najprikladnije za zastitu, suvremenu prezentaciju
i koristenje.
Restauracija je jedna od najstarijih metoda u povijesti zastite
i poznaju je sva razdoblja. Osobito je kao metoda bila razvijena u
romanticizmu, u kome je dala abiljezje jed nom pravcu te epohe,'
ali je u istom tom razdoblju, u okvil'u suprotnog konzervatorskog
pravca bila proglasena sasvim neprihvatljivom, a takav odnos pre-
ma restauratorskim postupc,ima preuzet jei u dijelu konzervator-
ske doktrine slijedeeeg razdoblja tzv. "bioloske« zastite, kad se
traz,ila samo konzervac.ija. 1 Ipak, vec u tOj fazi iz konca XIX. st.
i prve polovine XX. st. priznaje se mogucnosti potreba restaurator-
skih radova ukoliko su obnove zasnovane na znanstveno utvrdenim
podacima ,i ukoliko su jasno obiljezene. Tako sei u Atenskoj po-
velji iz 1931. god. osporavaju cjelovite restauracije, ali ipa'k dozvo-
Ijava moguenost ,obnove, kOja bi vodila ,racuna 0 razlicitim povijes.
nim slojevima. »Konferencija konstatira« - kaze se u tom doku-
mentu - »da unatoc razlicitostima posebnih slucajeva, kojima mogu
odgovarati i posebna rjesenja, prevladava kod razlicitih drzava _
ucesnica opee nastojanje k napustanju cjelovitih restitucija. U slu-
caju kad se obnove cine neophodnima zbog degradacije i rusenja,
preporuca se uvazav~nje povijesnog i umjetnickog djela proslosti,
bez iskljucivanja stila bilo koje epohe«.2
Odnos .prema restauraciji uz stanovite pyomjene u prilog vece
primjene takve metode, donekle se promijenio poslije drugog svjet-
skog rata, kad je uoceno da su ra1nim razaranjima porusene mnoge
povijesne vri,jednosti 'i da bi primjena iskljucive konzervacijske
metode znacila prakticno gubitak nasljeda, koje nema sarno kultur-
nu vrijednost, nego - u odredenim situacijama - ;i dmgi zna~aJ:
nacionalno,politicki, eticki, ekonoms1ko-uporabni i dr. U teorijsklm
stavovima, doduse, ne vide se bitne promjene, Jer sIU~benal<on­
zervatorska doktrina,koju jos i danas predstavlja venecljansKa po.
velja, ne ide mnogo dalje od stavova atenske povelje kad je u
pitanju restauracija spomenika. U tom dokumentu StOJI "Hesraur8-
cija spomenika je operacija koja se maze vr!ut! sam a u !ZLlZeCTllm
slucajevima. Njen cilj je da sacuva i da otkrije estetske iii hfstorij-
138
ske vrijednosti spomenika, a zasniva se na posiovanju stare mate-
rije i autenticnih dokumenata. Dna se mora zaustaviti tamo gdje
pocinje pretpostavka«.l
Restauracija se, medutim. u praksi znatno vise primjenjuje nego
sto bi se moglo zaklJuciti po sluzbenim teorijama. Razlog je tomu
sto se mnogi strucnjac.j kOJi u svojim teorijskim stavovima prihva-
caju konzervaciju kao polaznu metodu ocuvanja kulturnog nasljeda,
suocavaju i s potrebom primjene restauratorske metode u odrede-
nim situacijama, kOje nije moguce izbjeci.
Iz toga pyoizlazi osnovna konstatacija da je restauracija zastitna
metoda, kojoj je jednako kao i konzervacili osnovni cilj ocuvanje
graditeljskog nasljeda, kada to u specificnim situacijama nije mo-
guee postiei drugim metodama. Osim samog ocuvanja, sto se po-
stize i konzervacijom, cilj ,restauracije je 'i otkrivanje onih vrijed-
nosti, koje ranije nisu dolazile do izrazaja,isto ;kao 'i nJihovo vra-
canje danasnjem zivotu povijesne ,glradevine 2 • U m~kim slucajevima
sarno se restauracijskom metodom mogu postici oni potrebni uvjeti
u prvom redu suvremenog koristenja, koji osiguravaju graditelj-
skom nasljedu danasnji zivot i trajno ocuvanje.
Morica Han u Sarajevu prije
poslije obnove i revitalizacije Kao i kod drugih metoda ni kod 'restauracije nije moguce od-
,rediti apsolutna pravila koja bi bila primjenjiva za sve slucajeve
u tom postupku. Svaki slucaj napose se rjesava nakon svestrane
valorizacije graditeljskog nasljeda kOje se obraduje, pa se rezultati
takvog metodoloskog po stupka ugraduju u projekt restauracije. Ipak,
neke norme u primjeni te metode u mnogim se zemljama, ba-
rem u pravilu, prihvaeaju Ikao nacela restauracije:
1. U restauraciji povijesnih gradevina moguca ,j e veca iii ma-
nja obnova odnosno ugradnja novih elemenata, ali je ipak nuzno
nove dijelove svoditi na najmanju mogueu mjeru. lako je nemoguee
odredenim propisima utvrditi postotak novoga u odnosu na staro,
obnovljeni dijelovi u pravilu ne bi smjeli obimom prelaziti postojeee
autenticne ostatke, jer secitav postupak ne hi vise mogao treti-
rati kao restauracija, nego bi to vee bila primjena rekonstrukcijske
metode.
2. Restauracija ne moze imati za cilj samo v.raeanje prvobitnog
izgleda povijesnoj gradevini -iii cjelini, nego ocuvanje autenticnih
vrijednosti jed-nog, vise :iii svih povijesnih slojeva, zavisno 0 rezul-
tatima znanstveno-istrazivackog postupka i valorizacije.
3. Restauracija se mora zasnivati na poznatim elementima
- i kako ·kaze venecijanska povelja - »zaustavlja se ondje gdje
poCinje pretpostavka«. Ukolilko dode do dogradivanja i.z estetskih
iii funkcionalnih razloga, onda ona moraju nositi pecat naseg vre·
mena. Pogotovu su nedopustive obnove povijesnih dijelova na os-
novi analogija.
4. Novi dij~lovi mOI"8~u biti obiljezeni da bi ih se raz'lilkovalo
od autenticnih, ali se 'U suvremenoj praksi sve vise odustaje od
zahtjeva da se novi dijelovi razlikuju od izvornih mate,rijalom,
istaknutim iii udubljenim zid-nim povrsinamai drugim nacinima,
sto su bili ,I<arakteristicni za "biolosl<o« razdoblje zastite. To, medu-
tim, ne znaci da se danas prilikom restauracije ne primijenjuju
drugi materijali,koji se, dapace, sada ponegdje javljaju zajedno s
novim gradevnim tehnikama. Suvremenim ,restauracijskim metoda-
1 ZASTITA. o.c. str. 135. ma dozvoljena je, dakle, primjena nove gradevne tehnologije, ali
2 S. Nenadovic: Zastlta graditaljskog
nasleda. Beograd. 1980. na sIr. 100-109 je upot,reba novih materijala u pravilu pogodnija u skrivenim, neg a
1 ZAsnrA. str. 1». anallzlra smlsao. clljeve i oblm restau·
2 o.c. str. 56. ratorske metoda. u vidljivim dijelovima strukture povijesne gradevine.
139

5. U pravilu je potrebno izbjegavati obnovu dekorativnih dije-
lova, osim u slucajevlrna kada koristenje povijesne gradevine, estet-
ski i drugi razlozi nuzno zahti,jevaju dosljedni dovrsetak restaura-
cijskog postupka.
Iz nekih primjera iz domace i inozemne prakse ocuvanja gra-
diteljskog nasljeaa nastojat cerno ilustrirati navedena nacela.
Restauratorski radovi u podrumskim dvoranama Dioklecijanove
palace u Splitu spadaju meau opseznije zahvate obnove nase kul-
turne bastine. Prizemne dvorane Palace, konvencionalno nazvane
"podrumima«, sagradene su u juznoj cetvrtini Dioklecijanove r ezi-
dencije, da bi izravnali nagib zemljistai omogucili potrebnu izo-
laciju carevom stambenom kompleksu, koji se nalazio iznad tih
prizemnih prostora.' Kao substrukcije, prizemni prostori se raspo-
redom i oblicima u osnovi sasvim podudaraju s dispozicijom Dio-
kle~ijanova stana u gornjem katu, pa je, s obzirom na okolnost da
140
Restaurirana palaca Grisogono-
u Zadru (Zavod za zastitu spo-
menika kulture)
I
'T. Marasovic : Prizemne dvorane
Dioklecijanove palace. Split 1966.
IstraZivanje I obnova istocnih
»podruma« Dioklecijanove pala-
ce u Splitu . zidovai svodova da bi se opet dobila prostoma cjelina, da bi se
Obnovljeni zapadni dio »podru-
rna.. Dioklecijanove palace u
Splitu
je taj gomj.i kat danas u najvecem dijelu porusen, istl'azivanje i
zastita substrukcija predstavljao poduhvat od !iznimnog znanstvenog
znacenja. Substrukcije Dioklecijanova stana u vecem dijelu bile su
zasute otpadnim i urusenim materijalom, pa je tu 'lJ prvom redu
trebalo pristupiti 'iskopavanju 'i odvodenju grade i nasipa .sto se
stoljecima talozio u tim prostorima. Osim toga pojedini dijelovi,
osobito svodovi, s vrernenom su se urusili, pa je bilo potrebno
poduzeti irestauratorske radove. U nekim dijelovirna gotovo u cita-
voj zapadnoj polovici, na primjer, oni su bili sasvim neznatnog
obima, a negdje pak, kao sto je sredisnJi trakt i pojedine zone u
istoonom dijelu, bilo je potrebno poduzeti opseznije radove obnove
omogucila suvremena upotreba tih prostora :j da bi se konsoJ:i-
dirali prizemni prostori nad kojima su graaeni svi gornji objekti, od
kojih su mnogi takoder znacajni kao kulturna dobra.
Ipak u cjelini uzevsi, novi dijelovi, ugradeni restauratorskim
zahvatima u prizemne dVOIrane DiOlkleciJanove palace, dos>tizu samo
oiko 1% od u~upnih zidanih povrsina autenticnih prostora. Ka!ko se u
slucaju Dioklecijanovih substrukcija ·r adilo u antickim prostorima
u kojima su Ikasnija stoljeca unosila samo otpadnui urusenu gradu,
to je restauracija tih prostora prirnjer obnove iskljucivo prvobitnog
sloja, postignute bez obezvredenja bilo koje druge povijesne faze .
Radovi u sredisnjoj dvorani mogu takoaer biti zanimljiv primjer
primjene suvremenih tehnickih sredstava u obnovi povijesnih gra-
devina. S obzkom, nairne, na veoma slozenu situaciju u tom dijelu
Palace, u kojoj su zgrade 'iz gornjeg kata lezale na temeljima i
141
 zidovima koje je radi valorizacije antioke dvorane bilo potrebno
ukloniti, to je citav zahvat konstruktivno rijesen s nosacima iz
prednapregnutog betona, koji su ostali skriveni ·iznad obnovljene
svodne konstrukcije, tako da su sve zgrade :iz gornjeg dijela sasvim
konsoli-dirane, a anticka dvorana u prizemnom prostoru obnovljena
u svojoj prostornoj cjelovitosti bez novih vidljivih dodataka.
Hestauratorski zahvati u prizemnim dvoranama takoaer su ve-
zani i uz pr.imjenu revitalizacijske metode, jer se zapadni ,podrumi
koriste za razlicite kulturne namjene (jzlozbe, koncerti, predavanja,
kazalisne primjene), sredisnji prostor za prodaju swenira, dok je
istocna polovina IPredviaena da se ko·r isti u -trgovacke svrihe.
I
Neki drugi zahvati u povijesnoj jezgri Splita mogli bi posluziti
zailustraciju valorizacije Irazlicitih povijesnih epoha odnosno pri-
mjene restauratorske metode zajedno sdrugim metodama. Tako je
npr. restauracija ·bloka jugozapadno od Peristila prvenstveno pri-
mjer revitalizacije, kojoj je g. 1957. dio zapustenih i krajnje de-
gradiranih stambenih prostora adaptiran za Radnicko sveuciliSte.
U tom zahvatu doslo se postupkom valorizacije do zaklJucka 0
potrebi zastite svih povijesnih slojeva, :koji su srasli u jedinstvenu
cjelinu istocne, peristilske fasade, od antickih ·Iukova, srednjovje-
kovnih vijenaca, goticko.renesansnog portala,renesansnih balkona do
nadogradnje iz XIX. st. kOja je zamijenila izvorni romanicki gornji
kat. Uz manje dopune osteeenih rimskih lukova, mogli bismo ka-
zati da je na toj fasadi primijenjena metoda Ikonzervacije. Sasvim
je meautim drugaciji zastitni t,retman unutrasnjih prostora i drugih
142
Centralna prizemna dvorana Dio·
klecijanove palace u Splitu pri-
je obnove
Centralna prizemna dvorana Dio-
klecijanove palace poslije obno-
ve
Pjesacki promet u obnovljenoj
centralnoj prizemnoj dvorani
Dioklecijanove palace u Splitu
fasada. U unutrasnjosti su pronaaeni ostaci antickog "Kibelinog
hrama« kOje je bilo potrebno prezentirati u postojeeim prostorima
oblikovanim u srednjem vijeku. Sjeverna fasada pokazivala je dva
izrazita sloja: izvorni srednjovjekovni,izrazen trojim romanioko-
-gotickim vratima i tragovima niza prostorskih otvora ,iz istog vre-
mena, te noviji sloj, nastao otvaranjem jednostavnih prozora, zbog
kojih su zazidani 'i djelomicno unisteni prvobitni prozorski otvori.
Valorizacijom te fasade utvraena jedominantna vrijednost srednjo-
vjekovnog sloja U odnosu na nbviji sloj, koji je ,izrazito degradirao
ranije vrednote, pa je projektom ureaenja (od kojeg je realiz·iran
samo zapadni dio) obnovljena prvobitna kompozicija fasade, koja
takoaer odgovarai sadasnjem programu revitaHzacije zgrade u
cjelini.
Slicni postupak moze se zapaziti i prilikom obnove susjedne
palace Grisogono-Cipci na Peristilu, koJu smo vee spominjali kad
je hilo govora 0 primjeni anastiloze. Istocna, peristilska fasada 'i
tu je u cjelini zadrzana do visine antickog kolonata,a iznad nje pri-
mjenom anastiloze obnovljen je gornji kat prilikom adaptacije gor-
njih prostora te zgrade za Regionalni centar priroritetnih akcija za-
stite covjekove okoline, dok su u kafani u prizemlju i prvom katu
otkrivenii prezentirani antioki i srednjovjekovni ostaci.
Paiaca kraj Zlaflnih vrata takoae,r je p,ruzala mogucnost samo
dvaju izbora: zadrzavanja postojeeeg stanja u kojem je noviji povijes-
143
 Sjeverna fasada bloka u ulici
majstora Jurja u Splitu prije ob·
nove Sjeverna fasada bloka u ulici
ni sloj sasvim devalvirao prvobitnu arhitekturu ,jIj pak obnove auten- majstora Jurja u Splitu posl/je
obnove Novi materijali :koristeni su i za obnovu srednjovjekovne erkve
ticnog srednjovjekovnog sloja, kOJi 'ima istaknute pov'ijesno-umjet-
nioke vrijednosti, a svojim prostornim osobinama znatno je priklad- S. Nicolo Regale u Mazara del Val/o, koja je ostala bez cjelokupne
niji za suvremeno koristenje. Valorizacijom ,se doslo do potrebe izvorne svodovne konstrukcije. Kako bi obnova u kamenoj gradi
ovog drugog 'izbora, pa su naistocnom dijelu zgrade zatvoreni predstavljala i suvise srnjelirestauratorski zahvat, koji bi gr an'icio
noviji otvori i ponovno vracana prvobitna romanicka kompozicija s faksimilskom rekonstrukcijom, to je 'i sti autor metalnim elemen-
fasade, sto odgovara i prostornoj dispoziciji revitalizimne graaevine, tima izveo obnovu prvobitnog izgleda, ostvarivsi tako, Icako sam
a na sjevernoj dvorisnoj fasadi uklonjeno novije stubiste 'ispod ko- kaze "nacrt idejne rekonstrukcije u prostoru« i na prvobitnom
jeg su se otkrili znatni ostaci kasnogotioke loze, koju se moze mjestu.'.
atribuirati Jurju Dalmatincu iii njegovoj radionici. Karakter zgrade
i potreba njene stains upokebe zahtijevala jei potpunu obnovu
arhitektonskih i stk ulpturalnih elemenata, pa su 'U ovom slucaju re-
staurirani 'i poneki ukrasni detalji na osnovi sasvim sigurnih poda-
taka 0 prvobitnom izgledu loze prvoga katai drugih dijelova, kao
sto su dekori.rana ~rata u unutrasnjosti. Restauracija je i ovdje
provedena zajedno s revitalizacijom, tako da jecitav sklop, koji je
jOs g. 1958. predstavljao jedan od najzapustenij'ih blokova u staroj
jezgri Splita, preureaen g. 1964. u Centar za kulturu Radnickog
sveucilista "f)uro Salaj« '.
Obnova crkve S. Nicolo u Maz-
Kao primjer primjene sasvim novih restauratorslcih tehnika Obnova grckog teatra frae/ea ara del Val/o. Minissijev »nacrt
Minoa na Siciliji (F. Minissi) idejne rekonstrukcije u prostoru«
mogu se uzeti neki radovi arhitekta Franca Min'issija, koji je pri
restauraciji eksperimentirao novim mate,rijalima. Paznju je pobudila
njegova obnova grckog teatra fraelea Minoa, kojernu su polukruzne
stepenice bile sasvim tistrosene. Ostavljajuci nedirnute izvorne os-
tatke, autor obnove restaurirao je prvobitni oblik u materijalu pro-
zimog perspexa,cime ,je objekt osposohljen za suvremene kori-
'J, Marasovic. T. Marasovi6: Pala·
stenje, dokistodobno prozirni materijal omogucava da se vide svi ea kraj Ziatnih vrata u Spli!u - novo·
autenticni dijelovi te graaevine. otkriveni rad Jurja Oalmatinca III nje·
gave radionice. Peris!lI. Zagreb 1'964.
, F. Mlnlssl: o.c.

144
145

5. REKONSTRUKCIJA
Rekonstrukcija je postupak ocuvanja graditeljskog naslJeda,
kOJim se obnavlja povijesna gradevina iii cjelina, sto je bila po-
rusena potpuno iii u vecem svom dijelu. Rekonstrukcija je, prema
tome, potpuniji i mnogo radikalniji vid restauracije, pri kojem je
nes·razmjerno vise novoobnovljenih nego autentionih dijelova, dok
je kod restauracije taj odnos bio obrnut.
U rekonstrukciji povijesnih gradevina iii cjelina mogu se pri-
mijeniti dvije metode, koje se u osnovi znatno razlikuju: prva je
metoda »faksimilske a obnove, a druga nova izgradnja, ,koja se polo-
zajem, volumenom, ambijentalnim iii drugim karakteristikama uskla-
duje s povijesnom okolinom.
A. Metoda »faksimilske« rekonstrukcije
»Faksimilska« obnova je postupak, kojim se samo u Izmmnim
s'lucajevima vraca povijesnoj gr adevini iii povijesnoj cjelini prvo-
bitni izgled, odnosno izgled jedne iii vise n~enih razvojnih faza, sto
ga je ta gradevna iii cjelina u potpunosti iii u vecem dijelu .izgubila
naglim iii postepenim rusenjem.
Naziv "faksirnilske« rekonstrukcije upotrebljava se zato da bi
se naglasila osnovna karakteristika takve obnove, a to je vjerna
reprodukcija prvobitnog odnosno ranijeg stanja.
Do primjene faksimilske "ekonstrukcije u suvremenoj se kon-
zervatorskoj praksi dolazi samo u iznimnim slucajevima ito:
- kad je autenticna gradevina iii cjelina naglo porusena (u
ratnom razaranju, prilikom elementarne nepogode iii nekim drugim
naglim uzrokom), a postoje 'izrazite kulturne, estetske, politicke, kul-
tne, iii druge potrebe da se ona obnovi prema prvobitnom odnosno
ranijem izgledu;
- kad takva obnova, bez obzira na vrijeme iii nacin rusenja
autenticnog graditeljskog dobra, ima istaknuti kulturni, odgojni iii
drugi znacaJ.
Sibenska vijecnica prije rusenja
u drugom svjetskom ratu.
146
1 J. Marasovic: Prllog metodolog lji
obrade graditeljskog nasljeaa. dlzerta-
clja, Zagreb . 1977.
Stoa u staroj Ateni, rekonstruk·
cija
Za "faksimilsku« rekonstrukciju u pravilu vrijedi osnovno na-
celo kOje je navedeno u vezi s postupkom restauracije, a to je
apsolutna sigurnost u poznavanju prvobitnog izgleda koji se obnav-
Ija, dok sama obnova, upravo radi postizanja "faksimilske« slicnosti
obicno ukljucuje i sve detalje.
Najveci broj "faksimilskih« obnovaizvrsen je nakon drugog
svjetskog rata, da bi se ocuvala, makar i pom06u rekonstrukcije,
vrijedna stara zdanja, a ponegdje i citava naselja odnosno dijelovi
povijesnog grada. Takvih zahvata bilo je i 'U nasoj zemlji, a medu
njima je i obnova sibenske vijecnice, koju je na osnovi projekta arh.
H. Bilinica izveo Konzervatorski zavod za Oalmaciju. Stara "ene-
sansna vijecnica, sagradena u XVI. st. nasuprot kate·drali sv. Jakova
sasvim je porusena prilikom bombardiranja tijekom r ata, pa se
poslije Oslobodenja pristupilo njenoj obnovi kako radi ocuvanja
same gradevine, tako i radi ponovnog zatvaranja trga, kaoistaknu-
tog ambijenta starog Sibenika. U faksimilskoj obnovi, nepotrebno
se, medutim, odstupilo ad jednog znacajnog detalja. Izvorni tri1em
vije¢nice graden je zategama, koje predstavljaju odredeni konstruk-
tivni tip, sto se od ranog srednjeg 'lfijeka do novijeg doba primjenji-
van 'U arhitektUiri. Upotreba nove tehnologije armiranobetonske grad-
nje prilikom rekonstrulkcije omogucila Je ispustanje prvobitnih zate-
ga, Sio se s konstruktivnog sta'j alista moze opravdati, ali je time na
sasvim pogresan nacin danas prezentirana renesansna gradevina,
koja je zamisl~ena i izve'dena upravo sa zategama kao jednim od
triju osnovnih tip ova konstr:ukci~e u povijesti stamg graditeljstva. 1
Znatno su rijedi primje·ri faksimilske rekonstrukcije arheoloskih
objekata, koji su davno poruseni, zato i takav postupak, prema
147
 l

Obnovljeni blok na trgu Starog

mjesta u Varsavi
prvom redu arhitektanskih snimaka svih abjekata, ali takaaer i broj-
nim fotografskim snimkama, izvedena je faksimilska rekanstrukcija
Obnovljena povijesna jezgra Var-
save, tlocrt Starag Mjesta 'lJ cjelini,isto kaa :i niza istaknutih pavijesnih gra-
aevna izvan njega.
meaunaradnim narmama (napr. u Venecijans,kaj pavelji) u pravilu Nasuprot tam tipu obnave cjelina pamsenim ratam iii drugim
nije dapuSteo. Staga je svajedabna izazvala vise kritike nega oda- uzracima, faksimilska obnova starog Wil/iamsburga maze se sma-
bravanja rekonstrukcija Atalasave Staeispad atenske akrapale, rkaja trati dmgim tipom abnave cjelavite pavijesne aglameracije, dO' koje
je "faksimilski cc abnavljena g. 1952. laka se ta rekanstrukcija asla- dalazi 'iz muzejsko-edukativnih razloga. Ta se rekanstrukcija moze
njala na dobro praucenaj studiji prvabitnag ablika i izvedena kao smatrati najapseznijim zahvatom na ocuvanju graditeljskog i kul-
pokusaj "muzeolas,ke cc obnave jednag antiDkog abjekta s adreaenim turnag nasljeaa 'lJ Sjedinjenim americkim drzavama. kaka po primje-
adgajna-obrazovnim 'Ucinkam, a takoaer :i sa svrham da zgrada ni razlicitih metada zastite od konzervacije postojecih graaevina dO'
posluzi kaa muzej "in situ cc , ipak su mnogi strucnjaci adbacili takav potpune faksimilske rekonstrukcije velikog broja zgrada. koje su
pokusaj repristinacije jednog davno nestalog objekta, tim prije bile sasvim porusene. tako i po organizacijsko-financijskom aspektu
sto njegava danasnja rekanstrukcija ostavlja utisak isuvise "nove« citavog poduhvata.
graaevine u takO znacajnom arhealaskom arealu kao sto je atenska
Agara podno Akrapale.
P.rimjere faksimilske rekonstrukcije povijesnih cjelina takoaer
mozema pratiti, rkao i kod potpune obnove pajedinacnih graaevina,
u dva osnovna tipa. ,Prvom tipu pripada obnova ratom pomsenih
cjelina, koja se opratdava ,istim razlozima, kaji su patakli rekon-
strukciJu pajedinih abjekata. Najkarakteristicniji primjer je faksi-
milska rekanstrukcija povijesnog sredista Varsave. Staro Mjesta,
kao nacianalna srediste Poljske, bila je kroz citav rat izlazena
rusenjima, ali je sasvim paruseno pasljednjih mjeseci rata, 'Oakan
sto je savladan ustanak paljskag pakreta otpara nepasredna prije
Oslabaaenja. Parusene S'U uglavnom sve graaevine, od kajih su
ostali u najvecem braju slucajeva sarna danji dijelavi zida. Prilirkom
poslijeratne abnave Poljaci su se odlucili na faksimilsku rekon-
strukciju pavijesnog sredista svag glavnag grada ne sarno radi ocu-
vanja arhitektanska-ambijentalnih karakteristika jedne ,istaknute pa-
vijesne cjeline, neg a i iz palitiokih razloga abrane svag nacianalnog
identiteta, kaji se paistavjecuje s graditeljskam bastinam stare var-
Rekonstruirane povijesne zgrade
savske jezgre. Zahvaljujuci pastojanju temeljite dakumentacije, u u Wil/iamsburgu

148 149
 Kulturno"povijesni znacaj Willamsburga je prvenstveno u njego"
voj ulozi u povijesti Amerike iz kolonijalnog vremena, koje je nepo"
sredno predhodilo americkoj revoluciji, alii u arhitektonsko"ambijen"
talnoj vrijednosti njegovih gradevina pojedinacno i njegove urbane
cjeline.
Buduci da su iz tog vremena bile porusene mnoge gradevine,
zakljuceno je da se pride cjelovitoj rekonstrukciji starog Williams"
burga, pri cemuce se konzervirati sve stare zgrade, a one, koje su
nestale, faksimilski obnoviti na osnovi postojece dokumentacije.
P'r.i tomu je odredeno da se grad obnovi prema stanju iiz g. 1775.
kad je Williamsburg prestao biti glavni grad savezne drzave Vi'r"
ginije. Dokumentacija za faksimilsku obnovu zasnivala se na arhiv"
skoj gradi, rezultatima arheoloskih iskopavanja, aU najvise na otkl'i"
GU grafickih izvora, koji su omogucili poduzimanje takvih zahvata.
Kada su g. 1927. zapoceli projekti rekonstmkcije, jos oko sto"
tinu objekata iz predrevolucionarnog vremena stajalo je na svom
mjestu. Neki od nj.ih podvrgnuti su samo konzervatorskom postupku,
dok je kod vecine trebalo poduzeti opsezne restauratorske radove,
s time sto je za ~natan broj upotrebljena metoda faksimilske
rekonstrukcije. \ cijanove palace u Splitu, jer se radi 0 veoma osjetljivim zahvatima
Rekonstrukcija Williamsburga nije se ograniCiia samo na vra"
canje fiziokog .izgleda porusenim gradevinama i gradskoj cjelini,
nego na totalnu nwze%sku rekonstrukciju obnovljene gradske zo"
ne, koja sadrzi i obnovu svih namjena zgrada 'iz :kolonijalnog vre"
men a uklJuGujuci muzeolosku prezentaciju r·adnih funkcija, pa se ta
metoda priblizava koncepciJi »otvorenog muzeja«, 0 cemu ce kasnije
biti govora. Muzeoloska predodzba prvobitnih funkcija ukljucuje i
rekonstrukciju starih nosnji, u koje su odjeveni sluzbenici rkoji uce"
stvuju u tOj permanentnoj zivoj prezentaciji jednog americ.kog po-
vijesnog grada. Takvu rekonstrukciju prati i opsezna dokumentacija,
zasnovana ne samo na muzeoloskoj obradi svake pojedine zgrade
in situ, nego i na odgojno"obrazovnom programu u okviru Dokumen"
tacijskog centra starog Williamsburga koji ukljucuje fotografije, fit"
move i druge nacine prikaza proslosti tog grada.
150
Williamsburg (SAD), tloert re-
konstruitane povijesne jezgre
Williamsburg, rekonstruirana Ije-
kama
J
B_ Nova izgradnja, uskladena 5 poviljesnim ambijentom
U slucaju kad je pol'usenu povijesnu zgradu potrebno nado-
mjestiti novim objektom iii obnoviti poruseni povijesni ,grad Hi na"
selje, mnogo je cesce pr.i,mjenJivana metoda nove izgradnje uskla"
dene s povijesnim ambijentom. Takva metoda je prihvacena ,i u
suvremenoj teoriji zastite graditeljskog nasljeda.
Postavljanje nove gradevine u povijesno tkivo obicno se naziva
interpolacijom, Ikoju cemo kao metodu suvremenog uredenja gradi"
teljskog nasljeda posebno razmotriti. RazHka izmedu rekonstruk"
cije novom izgradnjom 'i interpo/acije u povijesnom okviru je u
tomu sto je rekonstrukcija metoda kojom se, kad je to u progra-
mu, obvezatno nadomjesta porusena zgrada iii cjel.ina, dok je inter"
polacija svako postavljanje ' nove gradevine u stari ambijent, bez
obzira na potrebu zamjene porusenih objekata i!oi aglomeracija.
Rekonstrukcija novom izgradnjom uvijek nosi pecat suvremene
arhitekture, koja se uskladuje u postojecem ambijentu ne samo polo"
zajem, nego i volumenom, gabaritom a arhitektonskim izrazom ne
smije blti u neskladu s cjeHnom u Ikojem nastaje.
Takvu re'konstmkciju, za raz,liku od one nfaksimilske« ne pod-
sticu ratlozi f.izicke restitucije pojedinacnog vrijednog objekta, ne-
go u vecini slucajeva urbanisticki razlozi zadrzavanja ulicnog gaba-
rita, prostorno definiranje trgova ,i drugih gradskih prostora, funk-
cionalni orazlozi odrzavanja postojece iii unosenja neke nove na-
mjene, a kod rekonstrukcije povijesnih cjelina odrzavanje konti-
nuiteta grada, naselja Hi pojedinih njihovih dijelova.
Modaliteti novog 'rjesenja, koJim se respektira povijesni ambi-
jent, razliciti su u razl·iciHm sredinama, a najvise ovise 0 arhitek-
tonskom izrazu sto ga u sebi nosi svaki pojedini projektant, jer
je rekonstrukcija tog tip a izoraziti kreativni postupak U tim' razlici-
tostima moguci su i orazliciti stupnjevi priblizavanja prvobitnom
objektu, odnosno okolnom ambijentu od primjene tradicionalnih
materijala, oblika iii detalja, preko objekata koji se svoJim neutral-
nim izrazom najjednostavnije stapaju s ambijentom, pa do grade-
vina koje unatoc respektu prema povijesnoj sredini nose izraziti
pecat suvremene arhitekture, odnosno obiljezje vlastite kreativ-
nosti pojedinog projektanta.
I za tu metodu mogli bi se nabrojiti brojni primjeri u svijetu
i u nasoj zemlji, a spomenut cemo jos dva primjeraiz Diokle-
obnove izvedene metodom ambijentalne rekonstrukcije.
Jedan se odnosi na obnovu stambene kuce u Rodriginoj ulici,
koja se uslijed trosnosti sama urusila g. 1958. Ta je zgrada sacu-
vala same na straznjem zidu ostatke romanioke arhitekture, dok
je ulicna fasada bil-a bez stilskih oznaka, ali ambijentalno uskladena
s povijesnim karakterom staorog sredista Splita. Zgrada se urusila
jer je bila veoma trosna, a srecom su prethodno njezini stanari
iseljeni, pa urusivanje nije donijelo i Ijudske zivote. Potreba za ob-
novom proizisla je iz stava da jedna recentno stvorena praznina u
povijesnom sredistu sto prije mora nestati i da se bloku u cje-
lini vrati prvobitni inte'gritet. Kako sama graaevina nije predstavljala
osobitu povijesno-umjetnicku vrijednost, to se nije ni postavljalo
pitanje potrebe za »faks'imilskom« rekonstrukcijom, vee se prislo
ambijentalnoj obnovi stambene zgrade, prve koja je u revitalizaciji
151
 Dioklecijanove palace ponovno dobila stambenu namjenu, uskla- cajni ostaci same Dioklecijanove palace. Pa 'i kod pobornika rekon-
aenu sa suvremenim standardom stanovanja. strukcije javljali su se razliciti prijedlozi za .obnovu .od zahtjeva za
Zgrada se 'sv,o jim vo'lumenom 'i materijalom (,kamenim zidovi- primjenom »faksimi'lske« metodei historicistioke arhitekture d.o
ma i ,krovom od kupa ,kanalica) potpuno usklaauje s okolnim ambi- razUcitih suvremenh rjesenja, kOja su vise :iii manje vodili racuna
jentom, ali samim izrazom nos'i pecat nenametljive suvremene arhi- o povijesnom ambijentu. Usvojen je projekt Odjela za graditeljsko
tekture. (Rrojektanti obnove sou Mira Bezic i Neven segovic). Na nasljeae Urbanistickog zavoda (projektant Neven segvic), prema ko-
njezinom straznjem zidu respektirani su i k.onzervirani sviizvomi Jem ,se obnovlljena zgrada svolj im volumenom potpuno prHagoouje
romanicki ostaci. ambiJentu. Zahtjev za respektom povijesneokoline odredio je obloz-
Dru9'i slucaj od-nosi se na mnogo osjetljiviji problem obnove nimaterijal iz kamena {u ovom slucaju izglacanog), dok se oblici
ratom porusene zgrade na Peristilu. Prvobitna zgrada AgHc-Mrko- otvol'a ,i cjelokupna kompozicija takoaer povezuju s karakterom
nj'ic bila je trokatna uglovnica na raskrizju glavnih antickih komuni- okolnog ambijenta. Pa ipak, zgrada nosi pecat suvremene arhitek-
kacija u Palaci - karda ,i dekumana - odnosno glavnih danasnjih ture i ne tezi historicistickom oponasanju. Njezino specificno rje-
ulica Dioklecijanovei Tomislavove poljane. lako na tako istaknutom senje prizemlja u staklenoj stijeni trazili su razlozi prezentacije
polozaju, prvobitna graaevina ne samo da nije ·imala povijesnih ni arheoloskih nalaza. Naime, u prizemlju, koji se koristi kao prostor
ambijentalnih vrijednosti, nego je svojim betonskim materijalom, jayne namjene (snack-bar, pa zatim banka) valorizirani su svi anti-
narocito betonskim stupicima, znatno odudarala od okolnog ambi- ok'i ostaci (pilon i stupovi ulica, obnovljeni dijelovi zida sjevero-
jenta istaknutog povijesnog, umjetnickogiarhitektonskog znacaja. istocne zgrade Dioklecijanove palace,izvomi plocnik), pa je bilo
Pogoaena avi'Onskom homrbom g. 1944. ta je z,girada bila znatno potrebno da se .ostavi mogucnost njihova dozivljavanja ;i s ulice.
porusena, a pri uklanjanju njezinih ostataka pojavili su se znacajni Gornji katovi ,koriste se kao poslovni prostor trgovinskog podu-
izv.orni dijelovi Dioklecijanove palace i to ugaoni pilon naraskrizju zeca "Jadranteksril«, koji je bio narucilac rekonstrukcije.
karda i dekumana, ostaci stupova s bazama i ostaci plocnika. Potrebe za 'rekonstrukcijom povijesnih cjelina takoaer su naj-
Potrebu za obnovom i ovdje su trazili prvenstveno urbanisticki ve6im dijelom uvjetovale ratna razaranja iii elementarne nepogode.
-razlozi zastiteizvornog srednjovjekovnog ambijenta odnosno po- Od nasih primjera primjene metode rekonstrukcije povijesnog gra-
stojecih povijesnih blokova na raskrizju glavnih ulica, a osjetljivost da putem nove izgradnje - koja respektira osnovne prostorne
situacije naglasavao je sam Peristil, koji je vjekovima okruzen osobine ranije aglomeracije - moze se navesti slucaj obnove
izgraaenim pr.ostorom 'i ne podnos'i na jed nom svom uglu novu, Zadra. Grad je, podignut u anticko doba na izduzenom poluotoku,
umjetno stvorenu prazninu. Unatoc tomu sama 'izgradnja, ,koju su nosio sve karakteristike r·ims,ke urbanistike: pravilnu .ortogonalnu
podstakle strucne sluzbe u gradu (Konzervatorski zavod za Dalma-
mrezu ulica 'koje su uo:kvirivale isto tako pravilne stambene blo-
ciju i Urbanistioki zavod), naisla je vec 'i u pogledu osnovnog
kove s gradskim sredistem u sjeverozapadnom dijelu otoka.' Sred-
.opredijeljena za iii protiv rekonstrukcije na podijeljena misljenja,
jer je bilo prisutno .i misljenje da nije potrebno obnavljati poru- njovjekovni Zadar preuzima osnovnu prostornu organizaciju antickog
senu zg-radu, to prije 5tO su na njezinom prostoru pronaaeni zna- Jadera, koju adaptira za poirebegrada svog vremena, komu osnov-
Jad~a~u. ~~~~e:ntlcki grad na istocnom na obiljezja daje romanicka 'i goticka arhite,ktura. Zadrzavaju se po-

Zadar, proje!a rekol1strukcije

RekanstrLlirana zgrada na ras/a·

seLl Diak/ecijanave u/ice i Tami·
s/avove po/jane u Splitu.

152 153
tezi glavnih ulica, '~oje se, meautim, reduciraju, a spajaju se stam-
beni blokovi u vece cjeline .1 Za razliku od antickog grada izrazitog
monocentricnog obiljezja, srednjovje,kovni Zadar nosi sve karak-
teristike bicentrizma, jer se na anticki kultni centar jos od staro-
krscanskog vremena izravno prostorno nadovezalo krscansko kultno
srediste, dok je municipalni trg obHkovan na sasvim suprotnoj stra-
ni blizu istocnih gradskih vratiju. Nova zgrada Arheoloskog muze·
ja u Zadru, prislonjena na sarno·
Pocetkom novog vijeka bitne promjene u urbanoj formi dolaze stanski sklop Sv. Marije (M. Ka·
s podizanjem utvrda, od kojih su narocito karakteristicna ona iz uzlari6)
XVII. st. ·kojom je okruzeno cjelokupno gradsko podrucje. Rusenjem
tih utvrda formira se u XIX. st. nova »gradska fasada«, oblikovana
»reprezentativnim« zgradama, a srednjovjekovnai renesansno-ba-
rokna struktura postepeno se obnavlja 'uz stalno zadrzavanje os-
novnog gradskog mjerila kOje je tek s talijanskom okupacijomiz-
meau dvaju svjetskih ratova u XX. st. ponegdje mjestimicno pore-
meceno.
Taj razvoj naglo prekida bombardiranje iz zraka g. 1944. kojim
je najve6i dio starog grada porusen, dok ' su najznacajnije vrednote
graditeljskog nasljeaa srecom uglavnom posteaene.
Rekonstrukcija grada zapoceta je nakon natjecaja g. 1955.
kojim su ·kao najuspjesniji radovi ocjenjeni oni koji predviaaju ob-
novu, zasnovanu na postivanju prvobitne urbane strukture u mjerilu
i u volumenu novosagraaenih objekata. To je i karakteristika proje,kta
Bruna Milica, ona osnovi kojeg se pristupilo arhitektonskoj raz·radi.
Pojedini projektanti koji su sudjelovali u toj fazi nisu, meau-
tim, svoJim ostvarenjima bili na visini zadatka arhitektonske re-
konstrukcije u jednom tako znacajnom, a .istodobno osjetljivom po-
vijesnom tkivu.

6. INTERPOLACIJE I DOPUNE U POVIJESNIM SREDINAMA
Interpolacija je metoda popunjavanja povijesnog grada iii na-
selja novim objektima iii cjelinama. Najcesce se primijenjuje u
postojecim blokovima u kojima se nalaze prami prostori, koji se
popunjavaju ·radi 'koristenja prostora (u privrednei stambene svrhe)
iii zatvaranja k,ompozicijske cjeline pojedinog bloka iii vece prostor-
ne jedinice grada Hi naselja. Za razliku od rekonstrukcijske meto-
de, faksimilske Hi ambijentalne, ·kojoj je uvijek osnovna svrha ob-
nova graaevine iii cjeline koja je nekad postojala, 'interpolacijom se
ne tezi vratiti nekadhsnje stanje, onego popuniti danasnje praznine
(bez obzira na to jesu Ii one ranije uopce postojale)i to unose-
njem suvremene arhitekture u postojece tkivo. Interpolacijom, pre-
ma tome mozemo smatrati i svaku danasnju dopunu ranijem povijes-
nom ambijentu.
Osnovna 'karakteristika .interpolacije je danasnji izraz koji se
vise iii manje usklaauje s postojecim ambijentom. U odnosu na taj
osnovni kriterij usklaaenja s povijesnom sredinom, interpolacije mo-
gu biti sasvim razl.icite , pa se javljaju u vrlo sirokom rasponu od
svijesnog suprotstavljanja ·ranijem izraz·u (tzv. kont,rapunkt) do ve-
ceg iii manjeg podreaivanja postojecem ambijentu (tzv. asimila-
cija).
Ranija povijesna razdoblja, u kojima se cesto primjenj-ivala
interpolacija nove arhitekture u postojecem povijesnom tkivu, veo-
Interpolacija u povijesl1oj jetgri ma cesto su se izrazavala ,kontrapunktom »novoga« prema »staro-
Rijeke (I. Emili) me«. Pri tome se nerijetko nova arhite.ktura suprotstavljala posto-
jecem ambijentu ne samo iz,razom, nego volumenom ;i materijalima.
Nasem vremenu svojstven je respekt prema graditeljskom
nasljeau, pa se i interpolacijama vise tezi asimilacija nego suprot-
Rab, hotel International stavljanje.
(J. 'De Luca) o interpolacijama novoga u stam mnogo se raspravlja osobito
u posljednjih dvadesetak godina. Na III. kongresu ICOMOS-a (Bu-
dimpesta 1972.) usvojena su cetiri nacela umetanja nove arhitektu-
re u stare tkivo: integracija suvremene arhitekture s povijesnom
sredinom putem urbanistickog planiranja, slobodna primjena novih
tehnika i materijala uz postivanje postojecih odnosa, autenticnost
pov·ijesnih ambijenata koji iskljucuju krivotvorine, te ponovno oziv-
IJavanje urbanih pr·ostO'ra novim namjenama.
Meau teoreticarima u nasoj zemlJi, koji su se bavili tim pro·
blemom, valja spomenuti I. Maroevica i njegovu klasifikaciju cetiriju
metoda ·interpolacije novoga u staro: 1 1. metoda faksimHa, koja u
oponasanju postojeceg ambijenta .granici s faksimilskomrekonstruk-
cijom; 2. metoda prilagoaavanja, t .j. pokusaj sto manjeg isticanja
novog u starom; 3. metoda naglasavanja radi uspostavljanja ravno-
pravnijeg odnosa; 4. metoda kontrasta, kojom se trazi nadjacati iz-
'raz postojece sredine.
U posljednje vrijeme spominje se cak »interpolacija starog
1 I. Petricioli: Razvitak Zadra , Urbs. u novome« u slucaju kada se rijetke autenticne povijesne graaevine
1958. N. Klaic - I. Petrlcloll: Povljest
Zadra, srednji vijek '
1 I. Maroevic: Novo u starom, 11
na'laze okruzene novim objektima,
zagrebacki salon , Zagreb, 1976.

154 155
 Postupak osjetljivog projektiranja u povijesnim ambijentima, sli-
,can interpolacijama, traze i dogradnje povijesnih objekata i cjeUna,
.kojeriastajuiz razlicitih funkoionalnih 'razloga. 1<ao primjer takvog , '
postupka moze se spomenuti dogradnja skole uz srednjovjekovni
samostan na Poljudu u Sp/itu.' Taj samostan veoma je znacajna ,
pov,ijesna cjelina, I~ojoj ,n ajstariji tragovii pisaniizvori {)tkr.ivaJu
,ranosrednjovjekovno porijeklo. Danasnji najstar-iji di'jelovi pr,ipadaju
gotickorenesansnom razdoblju iz baja XV. st. Dogradnjom u XIX.i
pocetkom XX. st. samostan je dobio danasnji izgled. Novije do-
gradnje, a osobito unosenje cementnih ukrasnih elemenata, naru-
sile su ukupnu vrijednost cijelog kompleksa i unijele zabunu u
razlucivanje stilske autenticnosti prvobitne cjeline.
Uprava franjevacke provincije povjerila je Urbanistickom zavo-
du Dalmacije osjetljivi zadatak dogradnje franjevacke slkole uz po-
stojeeu crkvui samostan. Projektom je osim obnove samog samo-
stana predvideno uklapanje novosagradenog dijela skole u postoje-
ei sklop njegovim organskim prosirenjem prema sjevernoj strani.
To je omogueilo da se u cjelini sacuva u vanjstini hist{)rijski
karakter a da se 'istodobno suvremeno oblikuje sk{)lslka zgrada,
orijentirana prema unutrasnjem dvoristu, a zatvorena sa svih vanj-
skih strana zidom u visini prizemlja. Istim zahvatom uklonjeni su
i neukusni dodaci 'iz ranije rekonstrukcije i ostvareni svi program-
ski zahtjevi ,SUVIremeno oblikovanih i opremljenih stambenih, radnih
i pomoenih prostorija redovnikai 'internata. Projektant cjelokupnog
zahvata je Jerko Marasovie, a ,radovi dogradnje i obnove zavrseni su
g. 1968.
Dopune 'mogu zahvatiti 'i veee prostore u povijesnim naselji-
rna . To je slucaj s vee spomenutom revitalizacijom starog Primo-
stena lJla otoci6u, 'gdje su projektanti (8. Pervan i suradnici) pred-
vidjeli upotpunjenje postojeeeg nasellja novim ,z'gradama, koji
se volumenom, materijalom 'i osobito karakteristicnim krovnim
rjesenjem asimiliraju s izgradenim povijesnim naseljem, premda
svaka napose nosi pecat suvremenog arhitektonskog izraza.2
7. DISLOKACIJA
Premjestanje povijesnih gradevina Ii cjelina takoder jeiznimna
metoda koja se dopLsta sarno u slucaju kad ni jed nom drugom
metodom nije moguee ocuvati kulturno dobro na izvol'n{)m mjestu.
Takvi se slucajevi najveeim dijelom javljaju prilikomizvodenja ve-
Iikih hidrotehnickih radova, znaeajnih za naoionalnu ekonomiju, kad
se prostor,i u komu se nalaze objekti iii cjeHne graditeljskog ona-
sljeda moraju pretvoriti u akumulaC'ij&ka jezera, pa se 'kulturna do-
bra u njima mogu oeuvati jedino dislokacijom na drug1i polozaj koji
bi u pravilu trebao biti sto blizi 'izvornome, da hi se premjesteni
objekt iloi cjeHna nasli u istom geografskom prostoru.
Pojedini teoretieari zastite spomenika, poput Cesare Brandija,
osporavaju u naeelu dislokaciju kao prihvatljivu metodu, smatrajuei
da je umjetnieko djelo sraslo s izvornim ambijentomiz kojeg se ne
smije izdvojiti.3
156
Aksonometrija franjevackog sa·
mostana na Poljudu u Splitu pri-
je j poslije dogradnje
1 Usp. Urbs , Spl it, 1973, str. 84.
2 UrbBnisticki projekt revltalizBcije
starog Prlmostena.
3 C. Brandi: Teoria del restauro, To·
rino, 1977.
Montaza dijela preseljenog kom-
pleksa u Abu Simbelu (Egipat)
Projekt dislokacije kompleksa u
Abu Simbelu (gore) i izvedba
' Primjeri dislokacije graditeljs.({og ,nasljeda, kao metode koja
se uglavnom primijenjuje iposljednJih desetljeea, veoma su brojni
u svijetu i kod nas. Medu najpoznatije radove te vrste u svijetu spa-
daju oni poduzeti u Eg'i ptu zbog izgradnje Aswanske brane za ve-
liko Naserovo jezero u Gornjem N,ilu kad je bilo potrebno premje-
stiti neke veoma znaeajne graditeljske i umjetnioke cjeline. Prvi
zahvat u toj akciji bilo je premjestanje hrama Ramsesa II. u Abu
Simhelu. Prema projektu arhitekta Pietra Gazzole bilo je prvobitno
ipredvideno da se golemi kompleks hrama u cjelini presel,i na !lOVU
lokaciju sjeeenjem sklopa stijene u cjelinii dizanjem eitavog spo-
meni, c~og kompleksa putem golem:ih hidrauliokih presa. Prihvaeen
je, medutim, dl1ugi projekt po kome su di,j elovi sjeeeni i u koma-
dima preneseni na novi polozaj u bHzini izvornoga, ali l1a znatno
visoj koti. Pri tomu su starom hramu na novom mjestu vraeeni slie-
ni topografski uvjeti prostora u pe6ini s time da je prethodno :izra-
dena nova hetOilska zastitna kupola, koja je ostala nevidljiva, osi-
guravsi unosenje 'izvorne konstrukcije u novoj geoloskoj situaciji.
Recentni zahvat, vezan uz istu Aswansku branu, je premjesta-
nje sklopova hramova s glas{)vitog otoeiea File l1a obliznjoi otog Agi-
:kiJu koji nije potopljen lizgradnjom nove brane. Radi se 0 slozenom
zahvatu dislokacije g.raditeljske cjeline koJi se sastoji od niza ob-
jekata, sto su prema projektu i u realizaciji tal,ijanske firme Con-
dotte-Mazzi Estero rpremjesteni na susjedni otoeic, ali na znatno
visoj koti, iznad razine novog akumulacijsk{)g jezera. Gitav zahvat
izvrsen je primjenom uzornog metodoloskog postupka: najprije ~e
izraden egzaktni arhitektonski snimak i sva tehnicka :i druga znan-
stveno-istrazivaeka dokumentacija postojeceg stanja, zatim se pri-
157
 stupilo, po odredenol11 sistel11u, numeriranju I demontiranju bloko-
va kojisu preneseni na novi otoki privremeno uskladisteni (8
ukupno preko 45.000 blokova) 'i zaNm montirani na odredeno mjesto
prema rpr.vobitnom rasporedu arhitektonsko-ambijentalne cjeline. Pri
tome su, rawmljivo, primijenjena 'i suvremena tehnicka sredstva u
nevidljivim dijelovima ,konstrukcije, tako da se novi izgled cjeline
'i pojedinih dijelova podudara cak i u detaljima s prvobitnim sta-
njem.'
Glasoviti kompleks na otoku Hie zrtvovan je, dakle, visim
privrednim interesima jedne zemlje, ali su barem njegove graditelj-
sko-umjetnicke vrijednosti spasene premjestanjem, pa, ialko se vise
ne nalaze u izvornom ambijentu, predstavljaju materijalno"prostorni
konHnuitet dislociranog ori,ginala.
Slicni visi interesi uvjetovali su ponegdje 'i premjestanje cijelih
povijesnih naselja. Kao primjer moze se navesti spanjolski gradic
Puertomarin u Galiciji, koj<i je takoder zrtvovan zbog izgradnje aku-
mulacionog ' jezem za hidrocentralu. Citavo povijesno naselje, uklju-
cujuci romanicke crkve, stambene kuce, trgove i ulice premjesteno
je na novu lokaciju u bHziniizvomog :polozaja, ali na ~natno visoj
koti, tako da je ,i tu zadrzana osnovna geo-to;pografska karakteristi-
ka. Svi objekti su egzaktno snimljeni i dokumentirani, numerirani
i zatim preneseni, uredno uskladisteni i ponovno sagradeni.'
Brojni su Ii jugoslavenski pr,imJeri uspjesnih disl,okacija 'koje su
takod8'r potakli visi ekonomski razlozi. Tu spadaju opsezni radovi na
f)erdapu , u rkojima su premjesteni mnogi spomenici, medu ostalim
i Trajanova tabla, isjecena i zatim podignuta na ve6u razinu. Uzoran
metodol'oski postupak dislokacije ucinjen jei za Arslanagica most
u Trebinju, a medu recentne radove jugoslavenske prakse spada
premjestanje Pivskog manastira s freskama i drugim predmetima
dislokacija naselja na Lepenskom Virui dr.
Medu primjerima sasvim opravdanih dislokacija zbog muzeo-
loske zastite moze se navesti premjestanje i rekonstrukcija sved- I A , Giammarusti - A. Roccati: File, Vatlenje svedskog ratnog broda pomorstva, brodogradevne tehnologije, kultume historije i drugi za-
storia e vita di un santuario egizio, No- Vasa u stokholmskoj luci ista jaki motivi. Godine 1961. ulozena su velika sredstva uz iznim-
skog drvenog ratnog broda Vasa. Ponos svedske ratne mornarice vara, 1980.
XVII. st., Vasa je bio potopljen na svojoj prvoj voznji g. 1621. u sa- 2 T. Marasovic: Zasjedanje Savjeta no slozeni tehnick,i pothvat da se brodistrazi na mjestu potonuca i
medunarodne federacije za stanovanje i
moj stokholmskoj luci, te je potonuo sa svom posadom 'i bogatom urbanizam u Santlagu de Compostelia zatim pristupi veoma slozenom procesu podvodnog tretmana drva
. Urbanizam-arhltektura, 1l1/14, Beograd (injektiranje e:poxy :polimerima), podupiranje i podvodno ugradiva-
opremom. Njegovo spasavanje, prel11jestanjei rekonstrukciju za- 1962, str. 39.
htijevali su razloziistrazivanja ,i znanstvenog rproucavanja vojnog nje plutajuceg doka u rkojem se stalna zadrzavala vlaznost, Na taj
nacin zastitila se ne samo integralna drvena konstrukcija, negoi
citav bogaN inventar broda. Tako je brad doveden na pov.rsinu i do-
preml,jen uz jedan lucki gat, uz koji je sagradena posebna konstruk-
cija za njegovu trajnu zastitu. Kao iznimna muzejs'ka atrakcija Vasa
je danasotvoren brojnim posjetiocima. 1
Premjestanja povijesnih gradevina katkad su potaknuta i dru-
gim zastitnim razlozima. To je, na pr., slucaj s dislokaoiJom stare,
povijesno znacajne Lucke spasilacke stanice (Old Harbour lifesa-
ving Station) kod Chathama na novi polozaj u Cape Cod u Pr6vin-
cetownu (SAD). To je bio zadnji sacuvani primjer inace karakteri-
sticnog gradevnog Npa, sagradan 1879, za potrebe americke spasi-
lacke sluzbe, pretece danas poznate Coast Guard Service. Odluku
o dislokaciji potakla je o:pasnost od erozije kupalisnog podrucja,
koja bi dovela do rusenja povijesnog spomenika, pa se stara gra-
devina u ovom slucaju zastitila premjestanjem. Tehnoloski proces
u tom je postupku omogucio maksimalnu zastitu, jer je citava stru-
Dislokacija romanicke crkve u
naselju Puertomarin u Galiciji ktura samo presjecena u dva dijela, zahvacena velikom dizalicom,
, A. Franzen: The Arship Vasa,
(Spanjolska) StGckholm , 1962. ukrcana na teretnlacu i odtegljena na novi polozaj,gdje je sastav-

158 159
 I
II Ijena i danas se upotrebljava kao Muzej sluzbe obalnog spasavanja
a u organizacijoi zastitnih akcija Park Servicea.' .
Ima, medutim, pnimjera dislokaoija gradevina kOje nisu potakli
razlozi potapanja ,izvornog ambijenta Hi 'P,ak muzeoloska zastita, !le-
go zelja za posjedovanjem povijesnih objekata koji su pripadali dru-
gim, cesto veoma udaljen'im geografskim i ambijentalnim sredinama.
I u takvim slucajev;ima mogu se zapaziti razlicite pobude od na-
stojanja zastite ,i obnove gradevina makari u udaljenim krajevima ,
do cisto muzeoloskih akvoizicija nepokretnih kulturnih dobara, kOje
se ne mogu opravdati nikakvim visim interes:ima.
Crkva St. Mary Aldermanbury sagradena je u Londonu kao ro-
manioka gradevina g. 1181., ali je poslije pozara 1666. obnovio gla-
soviti britanski arhitekt Christopher Wren.' Drugi tes'ki udes po-
godio je tu gradev:inu g. 1940. kad je stradala od nacistickih bombii
kao rusevina predana americkom Westminister Collegu u Fultonu
prilikom evociranja jednog poznatog Churchillovog govora kojoi ,j e bri-
tanski drzav:nik tamo odrzao.
Prigodom obiljesavanja tristote obljetnice gradnje, c~kva je pre-
nesena na novu lokaciju, udaljenu cak 4500 milja od 'izvornog am-
1"
bijenta. Po uobicajenom procesu dokumentiranja, numeriranja 'i de-
montiranja, :kompletna gradevina ukrcana je na brad i dopremljena
u Fulton, Missouri (SAD), gdje je ponovno montirana. Izvorna ka-
mena grada prekrila je novosagradenu konstruokciju od opeka, a me-
talni krov replicira prvobitnu drvenu krovnu konstmkciju koja 1e
nestala prilikom bombardiranja. U unutrasnjosti, koja danas sluzi
160
, J. M. Fitch: Historic preservation,
str. 133
2 J. M. Fitch: Historic preservation,
sIr,. 202.
Vaaenje svedskog ratnog broda
Vasa u stokholmsko/ luci
Muzej u stokholmskoj luci, u ko-
jem je smjesten izvaaeni ratni
brod Vasa
'S. M. Nenadovlc: Zastlta gradi·
teljskog naslecta, Beograd 1980.
kao kapela u sklo.pu Collegea, re.plicirani su drveni i zbukani detalji
pryobitne Wrenove arhitekture.
Jos je drasticniji slucaj premjestanja evropskih samostana kao,
na pr., onog iz poznatog spanjols'kog romaniokog kompleksa u Cuxi,
koji je dopremljen u New York (u Muzej "The Cloisters,,) i danas
predstavlja najstariju povijesnu gradevinu na Manhattanu u sasvim
novom ambijentu, sto se - gledajuei sa stanov;ista ocuvanja gra-
diteljskog nasljeda - ni u kpm slucaju fie moze opravdatL
Premjestanja .povijesnih objekata bez stvarnih razloga bilo je
i u nasoj zemlji, a kao primjer moze se navesti Tahir-begov konak
u PeeL lako je postojala mogucnost zastite te vrijedne gradevine
karakteristicne onijentalne arhitekture, ona je ipak bez stvarne po-
trebe premjestena na sasv;im ne.primJereno mjesto u blizini pumpne
stanice.'
8. REPLIKA I "MUZEJI NA OTVORENOM«
Replika je metoda faksimilske rekonstrukcije povijesne zgrade
u kojoj se iz muzeoloskih, odgojno-obrazovnih Hi katkada i zastitnih
razloga kopiraju izvorna graditeljskai umjetnioka djela i postavljaJu
na drugom mjestu. Gledajuci s tog stanov,ista repliku ne mozemo
uvijek smatrati zastitnom metodom, jer to ona postaje samo u slu-
caju okad se orig:inalno djelo radi zastite nadomjestava kopiJom. No
i bez obzira na zastitnu ulogu, replike katkada imaju takoaer vrijed-
nost graditeljs,kog nasljeaa, 'i to prvenstveno u onim slucajevima
gdje zbog starosti, egzemplarnosti, unikatnosti iii drugih razloga te
graaevine i same postaju pov,ijesna iii ambijentalna dobra. Znanstve-
ne vrijednosti repliciranih g,raditeljskih objekata i cjeHna danas naj-
vise dolaze do izrazaja u t. zv. "muzejima na otvorenom a , kOJi na
jednom mjestu omogueavaju sagledavanje povijesno-umjetnickih, te-
hnickih, kulturnih, ambijentalnih i narocito etnoloskih osebina po-
vijesne sred-ine.
161
 Zastitna uloga 'rep like dolazi doizrazaja u onim situacijama kada
se radi ocuvanja osjetljivli hi ugrozenih originala uklanjajui pohra-
njuju izvomi objekti. najcesee skulpture. 'i na nJihovo mjesto po-
stavljaju kopije. To je napr. slucaj s poznatim Mikelanaelovim kipom
Davida u Firenci iii pak s mramornim poprsJima iz katedrale u P.isi.
koji su sklonjeni radi zastite 'i na njihovom mjel?tu postavljene re-
plike. Smisao takvih zamjena pokazao se u svojoj punoj opravda-
nosti u onim podrucjima gdje atmosferske prHike. a narocito zaga-
aenost zraka u sve slozenijoj ekoloskoj situaciji velikih urhanih sre-
dina i industrijskih 2:ona znatno osteeuju original,e. To se najbolje
moglo zapaziti usporedbom sacuvanih Ii izlozenih kip ova na Parte-
nonu atenske Akropole. Kao sto je poznato. veliki broj izvornih
skulptura iz Partenona odnesen je 1813-1813 - da upotrijebimo
rijeci J. M.Fitcha 1 - >lU jednom od nalspektakularnijih u povijesti
pr,imjera gusarstva u umjetnosti«. kad je Lord Elgin prisvoj,io ta vr-
hunska djela grcke skulpture. koja se sada cuvaju u ,Iondonskom
British Museumu. Izvome 'skiulp,ture. Ikoje su ostale na Partenonu
toliko su do1Jraja'le. da se sada i one ;sklanjaju u akropo:lski muzej
i nadomjestaju replikama.
Arhitektonski prostori katkad se repliciraju u muzejskim inte-
rijerima da hi posluZili za 'izlaganje prenesenih ali 'izvornih spome-
nika sl'ikarstva i skulptur,e. Takve su rep like na pro u muzejima etrur- I J. M. Fitch: Historic preservation,
o.c.

Replicirani pros tori romanickih

ENTRADA
crkava.

skih grobnica.ili na pro u Barcelonskom muzeju Palacio Nacional

na Montjuicu u kome su u okviru Muzeja katalons'ke umjetnosti re-
pl'icirani interijeri romanickih cl"kava. da bi se u njima mogle po-
staviti ·izvorne I"omanicke freske. prenesene iz udaljenih. pretezno
brdovitih predjela Katalonije. gdje su bile zapustene i uglavnom
ugmzene.
RepHkom u zastitne svrhe mozemo smatrati i vee spomenuti
pl"imjer konstantnog obnavljanja japanskog ranosrednjovjekovnog
hrama Ise Naiku u Monshu. koji se od nastanka do danas replicira
radi odrzavanja svakih dvadeset godina.
Re,plike. do kojih dolaz·i iz edukativno-muzeoloskih razloga. tako-
der 'iomaju dugu tradiciju. a poneke i odreaene povijesno·kulturne
vrijednosti. Tako je u okvliru vel'ike jubilarneizlozbe u Nashvillu
(SAD)g. 1895. (Tennessee Centenial Expositon) izgraaena u pravom
mjerilu replika atenskog Partenona. Podignuta ispocetka u laganoj
metalnoj konstrukcijii gipsu. zamijenjena je g. 1930 armirano-be-
tonskom strukturom. kojoj je potpuno u oblikui boji kopiran gla-
sovliti Fidijin orig'inal. Ta zgrada i u svojoj unutrasnjosti sadrzi ko-
pije svih partenonskih originala. sto ih je odnio EIg:in. a cuvaju se
/zvorna freska u repliciranom u British museumu.
prostoru apside romanicke crk-
ve S. Maria de Tahul u Muzeju Gitav niz drugih replika. narocito onih u SAD mogu takoaer
na Montjuicu u Barce/oni hiti zanimljive tur,istioke atrakcije. aU kao gradevine nemaju kul-
turno povijesne vrijednosti. osim u onim dijelovima u KOjima sa-
drze izvorne arheoloske vrednote. iii izvanredno bogate umjetnioke
kolekoije. To je slucaj s Paul Getty Muzejem u Malibu (Califomia).
Replicirana statua Michelangelo·
vog Davida ispred Palazzo Vec- u kome je replicirana Villa dei Papyri iz Herculanuma. a pridodani j
chio u Firenci elementiiz Pompeja. Neke amel"ioke replike. koje nemaju preten-

162 163
ziju vjernih kopija nitiikakvu odgojno-ohrazovnu funkciju, kao sto
su Hearstova villa u San Simecmu (California) iii Villa Vizcaya
Henry-ja Deeringa u Miami (Florida) poticane su ,i drugim pobu-
dama (a meau njima je svakako i stanoviti snobizam multimiljarder-
skog drustvenog sloja). Ovom treba dodati 'i druge replike, koje
poput onih u Disneylandu predstavljaju nesumlj.ivu turistioku pri-
vlacnost, sto dokazuju 'i milioni posjeti/aca, ali su izvan svake ras-
prave kad je r,ijec 0 autenticnim graditeljskimi umjetnickim vred-
notama i problemima njihova vrednovanja.
Kulturni smisao dislokacija i replika pokazuju i nmuzeji na otvo-
renom« koji u posljednje vrijeme u mnogim zemljama sve vise razvi-
jaju svoju odgojno-obrazovnu ulogu. Oni se u mnogim mjestima zas-
nivaju na premijestenim autenticnim objektima, sto je uglavnom slu-
caj s tzv. etnopal'1kovima ali ponegdje i na novosagraaenim replika-
ma. Taj oblik muzeja (na engle,skom open-air museum, francuski
plein air, njemac.ki Freiflcht) datira od 1891. god. kada ~e etnolog
Arthur Hazelius osnovao u Skansenu {svedska) prvi muzej takve
vrste. Nezadovoljan ogranicenim mogu6nostima prikazivanja ·izvor-
nih objekata, koje su pruzali klasicni muzeji, Hazelius je smatrao
da se eksponati moraju dozivljavati u svom arhitektonskomi horti-
kulturnom kontekstu. Tako je u Skansenu zapoeeo s oblikovanjem
etnoparka, tj. kolekcijeizvorne ruralne arhitekture, koja u interije-
rima sadrzi autentieni namjestaj, alate, odjeeu, an takoaer i biolo-
ske elemente jedne etnografske cjeHne: biljke i zivotinje. Na jed-
164
.Otvoreni muzej« povijesne ar-
hitekture na otoku Kizi na One-
skom jezeru u sovjetskoj repu-
blici Kareliji. Detalj Preobrazen-
ske crkve
Drvene graaevine na otoku Kizi
(SSSR)
"Muzej na otvorenom«
moldu (SR Njemacka)
u Det- nom mjestu naslo s tako oko 150 graaevina iz razlicitih dijelova
svedske, koji datiraju 'izmeau g. 1574.i sredine XVIII. st., a koje i
tipoloski pokrivaju vrlo siroki raspon arhitekture od cl'kava baroknih
karakteristika 00 razlieitih morfoloskih primjera seoskog graditelj-
stva, sakupljenih iz brdskih, obalnihi drugih podrueja svedske.
Sve to prati vjerna rekonstmkcija karakteristienih pejzaza, lokal-
nih bi/jaka i prisustvo doma6ih zivotinja, koje upotpunjuju etnograf-
ski presjek povijesne i novije narodne arhitekture, prikazan na jed-
nom mjestu.
Od Skansena do danas razvijali su se »otvoreni muzeji« u
mnogim zemljama ;j pl'i tome upotrebljavale metode dislokacije iz-
vornih graaevina, katkada i uz faksimilske rekonstrukcije na temelju
postojeee dokumentacije. U oblikovanju takvih »graditeljskih zbir-
,ki« katkada se replioiraju stare graaevine da se upotpuni ambijen-
talna cjelina rekonstruiranog naselja.
Primjer otvorenog muzeja povijesne arhitekture je otok Kizi na
Oneskom jezeru u sjevernoj sovjetskoj republici Kareliji. U Zaone-
skom kraju, koji je poznat po tradicijoi drvene arhitekture, u kome
je Kizi vee od XV st. postao sredistem prostrane oblasti, podig-
nute su u XVIII. st. dvije crkvene graaevine, od kojih se naroeito
istiee Preobrazenska crkva (jz 1714.1. karakterist,iena po svojoj kom-
poziciji od 21 kupole. Ta gradevina na svoj nacin replicira u drvu
kamenu arhitekturu Novgoroda i Zagorskog, odakle su doseljenici
Karelije v,izualnom memorijom nastojali prenijeti arhitektonske ka-
rakteristike staroga kraja. Ta i druge crkvene graaevine, koje bez
obzira na ,karakteristike arhitektonskih replika predstavljaju danas
znaeajna autentiena ostvarenja povijesnog drvenog graditeljstva, po-
165
 e
'"
........,.?
stale su sredistern svojevrsnog otvorenog arhitektonskog muzeja,
jer su na istom otoku Kizi oko postojecih objekata prenesene gra-
aevineiz razlicitih sjevemoruskih pokraJina kao sto je L.:azarova
e.,kva dopremljena iz Murmanskog manastira, kuca Osevnev, koliba
Elizarovi drugi primjeri, IkoJima se dobija pregled ,ruskog drvenog
graditeljstva u okviru jedne arhitektonsko-pejzazne ejeline.'
Jedan od novijih muzeja na otvorenom, U kome su ·rekon-
struirani (premijestanjem) !karakteristicni tipovi njemacke seoske
arhitekture u autenticniminterijerima i koji pokazuju primjer vjerno
prezentirane etnografslke ejeline 1e Detmold u SR Njemackoj.
Na velikoj povrsini etnografskog pa.,ka, u kojoj su ucuvani i karak-
teristicni primjeri westfalskog ruralnog pejzazaizlozeni su mnogi
tipovi -ruralne arhitekture, kOja ce se - s obzirom na to da ejelo-
kupni projekt nije zavrsen - jos dopuniti rekonstrukeijama.
Meau ta,kve muzeje na otvorenom, koji sadrze autenticne eks-
ponate u arhitektonskim replikama zanimljiv je ·i Westfalski muzej
tehnicke kulture u Hagenu. Podignut u blizini Ruhra, najznacajnije
zapadnonjemaoke 'industrijske oblasti, muzej na relativno velikoj
povrsini sadrzi ·karakteristicne orekonstrukeije starih zanatskih i lndu-
strijskih graaevina s ~utenticnim irekonstruiranim eksponatima, koJi
nisu samo mrtvi muzejski predmeti nego pokazuju proizvodni pro-
ees u razlicitim privrednim granama.
9. NOVA IZGRADNJA S POVIJESNIM REMINISCENCIJAMA
Pregled metoda ocuvanja graditeljskog nasljeaa zavrsavamo po-
stupkom koji ne mozemo smatrati zastitnom metodom u uzem smi-
slu rijeci, jer se odnosi na novu izgradnju 'izvan povijesnih sredina,
ali koji prisustvom vecih iii manjih povijesnih reminiseeneija p.,i-
donosi ocuvanju tradiei,onalnog karaktera siorih povijesnih prostora.
Neovisno od cinjeniee sto se neke povijesne ·remineseeneije
inace javljaju u suvremenim arhitektonskim praveima (na pro u tzv.
166
····,a:
Tlocrt Muzeja na otvorenom u
Hagenu (SR Njemacka)
Novo naselje podignuto prema postmodernoj arhitekturi), ovdje treba upozoriti na tendeneije da se
historijsklm reminiscencijama u usirim povijesnim zonama, narocito na Sredozemlju, u posljednjim
francusko/ mediteranskoj marini
Port Grimaud desetljecima susrecemo sve vise s projektimai ,realizaoijama u
kojima se podrazavaju povijesni stilov,i, iii su barem nova ostva-
renja potaknuta nekim zakonitostima proizaslim liz proucavanja gra-
diteljskog nasljeaa, sto se odrazava u mjerilu,organizaeij-i prostora,
a u nekim slucajevimai obHeima. Pri tomu rjesenja variraju od ve-
Dill oslanjanja na povijesne obHke, ukljucujuci caki detalje, sto bi
se moglo smatrati jednim novim valom historieizma, do rjesenja
kojima je graditeljsko nasljeae samo putokaz U obHlmvanju novih
graaev.ina u pejzazu kOje se u sirem smislu moze smatrati histo-
rijskim.
Dio Muzeja na otvorenom u Ha·
genu (SR Njemacka) Kao p.,imjer radikalne primjene povijesnih elemenata u stva-
ranju jednog novog ambijenta, oblikovanog na nacin historieistiokog
projektiranja, moze posluziti marina u franeuskom sredozemnom
naselju Port Grimaud. Ne ulazeci u funkeionalno rjesenje novo-
projektirane marine, koja 'U'kljuouje osiguranje dobro zasticenog ve-
za za camee, aparatmana, trgovine i drugih sadrzaja, ovdje je po-
trebno samo upozoriti da je u Port Grimaudu to ucinjeno u znatnoj
mjer.i primjenom odreaenih obllika povijesne arhitekture. Da bi se
korisni'ku marine i posjetioeu omogucio ugoaaj povijesne sredine
i njezinih humaniziranih prostora, projektanti sou svijesno pristupili
takvim rjesenjima 'koji ejelokupnom ambijentu daju karakter starog
, Kizi , Lenjingrad·Moskva, 196~ sredozemnog naselJa.
167
 Proje'k tant susjedne marine Port Cogolin takoder je proUCIO * * *
prostorne zakonitosti jedne povijesne aglomeracije ,i primijenio ih Sumamim pregledom metoda, koje se pl'lmlJen1uJu alktivnim
u svomrjesenju, ali pri tomu nije pristupio for:malno stilskom opo- pristupom graditelljskom nasljedu, zeljelo se pokazati da su nacini
nasanju graditeljskog nasljeda, nego je suvremenom arhitekturom, ocuvanja povi~esne sredine veoma razliciti i ne ogranicavajll se sa-
tekinspi'riranom prosloseu, oblikovao ambijente veoma slicnog ugo- rno na konzell'vaclju i tehnio~u rkonsolidaciJu. Izbor najpogodnije me-
daja. todeovisi 0 mnogim 'ciniocima, medu kojima u prvom Iredu spada
Slicne pokiusaje nalazimo u posljednje vrijeme i kod ne,kih obiljezje samog ohjekta Hi c'jeline i nJihova sUVIremena vailorizacija.
projektanata u Dalmaciji koJi nastoje ozivljavanjem tradicionalnih U tim razlicitim mogucnostima ostaje uvijek kao osnovna konstanta
el,emenata suzbiti jednu drugu pojavu, a to je konstantno i sve respekt prema graditeljskoj bastini i najveca moguca prezentacija
ucestaHje nagrdivanje sirih povijesnih prostora neukusnom beton- njenih autenticnih vrednota.
skom arhitekturom koja proizlazi ,iz sve sire primjene betonskih
bloketa, oblikovane po odredenim obrascima.
Nase pejzaze, narooito na obalnom podrucju, ukljucujuei i one
povijesne, sve vise napada takva arhitektura, kojoj formalno obilje-
zje daje ravna krovna terasa, procelni ballmni i veoma cesti pomodni
otvori "na koljeno«. Dna se ne javlja u tolikoj mjeri zbog neinven-
tivnosti projektanta, vee je prvenstveno rezultat Hegalne 'izgradnje
bez projekta i odobrenja, gdje se takvi objekti primjenjuju ne samo
kao pomodno preuzimanJe oblika, nego su u prvom 'l'edu najpogod-
niji u tehnoloskom procesu brze realizac'i je.
Ne ulazeei sada u raspravu 0 tomu da je u nastojanju suzbija-
nja takve pojave doslo i do sve ucestalije izgradnje koja se u ohliko-
vanju prvenstveno ,rasclanjenih krovova sve vise oslanja na tradi-
cionalnu arhitekturu ,ida je u tom nastojanju dosloi do pojave
"tradicionalistickog manirizma«, mora se ustv,rditi da je na pojedi-
nim podrucjima, koja su karakteristicna po prirodno-pejzaznim vri-
jednostima, primjena takve arhitekture s tradicionalnim obiljezjima
Nase/;e u francusko; mediteran-
pridonijela zastiti sirih prirodno,povijesnih prostora. sko; marini Gogo/in

168 169
BIBLIOGRAFilJA - INDEKSI
 ODABRANA BIBLIOGRAFIJA
Kratice:
G = Gadisnja,k zastite spameni'ka kulture Hrvatske, Zagreb, izdanje R~ublickag zavada za zastitu spome-
nika ,kulture SRH
ICCROM ='International canservation centre Rame, izdanja Meaunarodnag cent,ra za studij zastite i abna-
ve kulturnih dabara, Rim
Z = Zbarni,k za:stite spomeni'ka kulture, Beagrad, 'izdarrje Saveznog (Jugaslavenskog) zavada za zastitu spa-
menika ku.(ture
URBS = Revija Urbanistickag zavada Dalmacije, Split

A. TEORIJA I PRAKSA AKTIVNOG OCUVANJA GRADITEUSKOG NASLJEDA

ARP1£YARD, D. (edit.): Urban conservatian 'in Eurape and America, Rame, 1975.
BARBACGI, A.: La tutela dei manumenti can particalare riguardo al restauro e all'ambiente, Firenze, 1982.
BILOPAVLOVIC, A.: Ureaenje starag dijela grada Splita, rad Kamisije SklJJpstine apcine Split na izvjestaju
a stanju starag dijela grada i prijedlogu njegava ureaenja, Ul'bs, 1961-2.
BONELLI , R.: P,rinciples of Architectural and Urban Conservatian, ICCROM.
BORUSIEWICH, W.: Kanservacija zabytkaw budownictwa murovanega, Warszawa, 1981,
BRANDI, C.: Teoria del restaura, Tar,ina, 1977.
CANTAOUZINO, S.: Architectural Canservation in Europe, Beograd, 1975.
CESCHI, : Teoria e staria del restuaro, Boma, 1970.
EHDER, C.: Architectural Canservation, ICCROM.
FEH.!DEN, S.: Uvod 'lJ 'kanzerviranje kulturnag nasljeaa, Zagreb, 1981,
FEJl.WOEN, B.: Conservatian af histaric buildings, Landan, 1982.
FE'DERATIONINTERNATIONALE POUR L'HABITAl'lON, L'URBANISME ET L'AMENAGEMENT DES TEHRHOIHES:
Actes de la ,reunion de Venise, 1984.
FISTER P.: Obnavain varstvo arhitektume dediscine, Ljubljana, 1982.
FITCH, J!M.: Histaric preservatian, New Yark, 1982.
GAZZOLA, P.: The past in the ,Future, ICC'ROM.
GERMAN COMIMISSION FOR UNESCO: Pratection and Cultural Animatian of Manuments, Sites and Histaric
Tawns in Eumpa, Bann, 1980.
I NSALL, D.: The Care aif Old Buildings Today, Landan, 1972.
KORAC, V.: 0 priradi i smislu obnove g.raditeljskih spomenika, Z, XXVI - XXVII.
KRSTIC, B.: Covjek i prastar, Sarajevo, 1982.
MARASOVIC, J.: ole respect du patrimaine architectanique est la base del I'e~pression cantemparaine,
Nessun futuro senza passata, Rama-Bari-Firenze-Verana 1981.
MARASOVIC, T.: Aktivna zastita i revitalizacija graditeljskag nasljeaa, UHBS, 1967.
MARASOV,IC, T.: Zastita g,raditeljs:kag nasljeaa, Pov,ijesni pregled s izboram tekstavai dokumenata, Zagreb
---'Split, 1983.
MAROEVIC, I.: Revitalizacija starih gradskih jezgra, Z-XXVI-XXVM, 1977-8.
MINISSI, F.:Canservaziane dei beni starici artistici e ambientali, restaura e musealizzazione, Rama, 1978.
NENADOVIC, S.: Zastita graditel1skag nasleda, Beagrad, 1980.
PARENT, 1M.: La dactrine de ,Ia canservation et de la restauratian des monuments et des sites historiques,
Nessun futuro senza passato, Roma-Bari-Firenze-Verona, 19.15.

173
PHIUIPPOT, P.: Philosophy, Criteria, Guidelines, ICCROM, 1974.
PRELOG, M.: Prostori vrijeme, Zagreb, 1973.
PREML, T.: Zastita 'Spomenika arhitekture i odnos prema kulturnom nasljeau, G, 1/1975.
SANPAOLESI, P.: :Discorso sulla metodologia generale del restauro dei monumenti, Firenze, 1977.
SAVEZ DRUSTAVA KONZ6RVATORA JUGOSLAVUE: Simpoziljum, Zastita spomeni·ka kulture u samouprav-
nom socijalistiekom drustvu, Z, XXV, 1975.
SORLlN, E: Princ.ipes et methodes de savegarde et de reanimation du partimoine culturel immobilier,
ICCRO!M, Rome, 1970.
UNESCO: Shvatiti i djelovati, UNESCO 0 problemima danasnjke i 'izazovima sutrasnjice, izdanje Zavoda za
kulturu Hrvatske Zagreb, 1979.
ZELEZNIK, M.: Historical monuments and cultural values, Nessun futur senza passato, ICOMOS, VI assem-
blea generale, Roma, Bari, Firenze, Verona, 1981.
B_ ORGANIZACIJA, PRAVNI I FINANCIJSKI ASPEKTI O(;UVANJA GRADITEWSKOG NASWEDA
BAGLIONI A - GUARNERIO G.: La ristrutturazione edHizia, tecnologie per ilrecupero delle vecchie co-
struzioni, aspetti economici, legisIativi, Milano, 1980.
CONSELL DE L"6UROPE: La defence et miso en valeur des sites ensembles historiques ou artistiques, 1963.
DELFANTE, C.: Specifieni primjer revitalizacije u Lyonu, URBS, 1970.
KACH~, P.: Drustvo prijatelja dubrovaekih starina, Dubrovnik, Iskustva Duhrovnika u odrzavanju spomenie-
kog fonda, UHBS, 1970.
FITCH, J,M_: Uloga a~hitekta u zastiti historijskih gradskih centara, UHHS, 1970.
SAVIC, M., IVKOVIC, D., ZUCIC, M.: Rekonstrukcija centra Novog Sada, UR.BS, 1970.
SEKULlC, J.: Iskustva Igrads'kog zavoda Beograda u financiranju zastite spomenika, Split, 1970.
SOSIC, H.: Ekonomija spomenioke bastine (studija u rukopisu), Zagreb, 1984.
STALNA IKONFERENCIJA GRADOVA JUGOSLAVIJE: Pravni sistem zastite spomenika :kulture u SFRJ, Beo-
grad, 1968.
SUPETlC, D.: Neka zapazanja u vezi financ.iranja regeneracije historijskih jezgri Zagreba, UHBS, 1970.
TOMIC, S.: Pravna zastita spomenika kulture, Beograd, 1958.
C. ODGOJ I OBRAZOVANJE 0 GRADITELJSKOM NASLJEElU
BARTHELBMY, J.: Conservation integree et formation des architectes, ICOROM, 1982.
BOIRET, M. Y.: La formation des architectes francais aux taches de la restauration des monuments anciens,
ICCROM, 1982.
BONELLI, R.: Notizie sulla nScuola di specializzazione per 10 studio ed iI restauro dei monumenti«, 'ICCROM,
1982.
DE 'LONG, D.: Training in Architectural Conservation at Columbia University, ICCROM, 1982.
DI SmFANO, R: Training in the field of arohitectural conservation and the University ,of Naples post-gra.
duate school, ICCROM, 1982.
GAZANEO, J.: Training in Argentina, ICCROM, 1982.
JOKILEHTO, J.: Training in Architectural Conservation atICCROM, 1982.
LlNSmUM, D.: Conser~ation Studies in the University of York, ICCROM, 1982.
MARASOVIC, T.: E~periences of Split (Yug.os:lavia) in the post-graduate education on architectural her.itage,
IOGROM, 1982.
MARASOVIC, T.: Postdiplomski studij zastite i revitalizac.ije graditeljskognasljeaa u Splitu, G 4-'5, 1978-9.
MARASOVIC, T.: Education in the integral process of arhitectural and urban heritage protection and .revita-
lization, Nessun futuro senza passato, VI Assemblea generale,ICOMOS, Atti I, Roma~Bari-Firenze
-Verona, 1981.
MUTAL, S.: Training in Arohitectural heritage. Training facilities, ,problems, trends and perspectives in Latin
America and the Caribean, ICCROM, 1982.
REDZIC, H.: Nekaiskustva obrazovanja arhitekata za revitalizaciju arhitektonske bastine, Z XXVI-XXVII,
11977~8.
SILVA TALl.!ES A.: La formation des specialistes dela preservation des biens culturels et sites, au Bresil
et I'IGCROM, ICGROM, 1982.
bSTONKbK, 0.: Training in Architectural Conservation at the Middle East Technical University,ICGROM,
1982.
WOHLERT, ·V.: Training in Architectural Conservation, ICCROM, 1982.
ZADOR, M.: The system of training specialistes in monuments preservation in Hungary, ICGROM, 1982.
174
D. POSTUPAK O(;UVANJA GRADITELJSKOG NASWEDA
(EVIDENCIJA, DOKUMENTACIJA, VALORIZACIJA)
BABIC, I.: Problematika zastite ,povijesne jezgre Trogira, Arhitektura, Zagreb, 1:60-161.
CANAK - MEDIC, M.: Caractere integrale des Monuments et procede concernant leur adaptation, Atti del
II, Cong,resso linternazionale des restauro, Venezia, 1964, 338.
DOMIJAN, M.: Pueko graditeljstvo na zadarskim otocima, fiksiranje stanja i prijedlozi za revitalizaciju,
Komunikaci1je 78, sv. 3, Beograd, 1978.
DRUSTVO IKONZ'ERVATORA HRVATSKE: Kol-oristieka obrada proeelja povijesnih zgrada, Zagreb, 1982.
FISTER, P.: Metodologija 'i kriteriji za obnovu i revitalizaciju starih gradskih jezgri u Sioveniji, Z, XXVI-
XXVII, 1977-8.
GRUJIC, N.: Svrha, metoda i rezultati proucavanja starih naselja, URt8S, 1970.
JADRlC, R: Revitalizacija historijske jezgre Jajca, URBS, 1970.
MARASOVIC, T.: Metodoloski postupak abnove historijskih urbanih centara, URBS, 1970.
MARASOVIC, T.: Methodological proceedinges for the protection and revitalization of historic sites, ICCROM,
1975.
MAROEVIC, I.: Dokumentiranje graditeljskog nasljeaa, G 2-3, 1976-77.
MAROEVIC, I.: Prilog teor-iJi dokumentacije radova na spomenicima kulture, G 1, 1977.
MAROEVIC, I.: OdrZavanje spomeni,ka 'kulture, G 4/5, 1978-9.
MAROEVIC, I.: Kako istaknuti povijesnost spomeni;ka graditeljstva kod njegove obnove, Z XXVI-XXVII,
1977-8.
MAROEVIC, I.: Konzervatorska valorizacija i propozicije u funkciji ureaenja pmstora, Covjeki prostor,
331, Zagreb, 1980, str. 19.
MADZARIC, V_: Problemi valorizacije spomenika kulture Z X, 1959.
MILlC, B.: Valorization de monuments et sites historiques dans Ie plan d'amanagement de Zadar, Attualita
urbanistica del monumento e de:ll'ambiente antico, Milano, 1957.
MOHOROVI,CIC, A: Pri,log analizi vrednovanja povijesnih urbanih cjelina 'i objekata arhitekture u akviru
rada ,na zastiti spomenika kulture u SRH, Zagreb, 1979.
TAIDIC, B.: Rovinj, razvoj naselja, Zagreb, 1982.
PERKOVIC, Z.: Prilog metodologiji valorizacije u graditeljstvu I(disertacija), Zagreb, 1983.
PEROGALLI, C.: Monumenti e metodi di valorizzazione, Milano, 1954.
PHELOG, M.: Problem valorizacije u historiJi umjetnosti nase zemlje, Zivot i umjetnost,1, Zagreb, 1972.
P:RELOG, tM.: Uz problematilku vrednovanja i revitaNzacije povijesnih sredista, G 4-5, 1978-9.
E. ISTRAZIVANJE I ZNANSTVENA OBRADA GRADITELJSKOG NASLJEDA
BOSKOVIC, D.: Stari Bar, Beograd, 1962.
CANAK"MEJDlC, M.: Gamzi'g,rad, Beograd, 1978.
DE ANGELIES D'OSSAT, G.: Guide to the methodical survey of m(}numents and causes of their deteriora.
tion, ICOROM, 1982.
DYGGVE, E.: ,L'amphiteatre, Recherches a Salone, II, Copenhague, 1933.
KOJIC, B.: Metodika rada naistrazivanju spomeni·ka profane arhitekture, Z IV-V - 1953-4.
MARASOVIC, J.: Prilog metodologiji obrade graditeljskog nasljeaa, disertacija, Zagreb, 1977.
MARASOVIC, J., MARASOVIC, T., MARA'SOVIC, M.: Crkva sv. TroJice u Splitu, Split, 1971.
NESKOVIC, J_: Duraevi stupovi u Stamm Hasu, Kmljevo, 1974.
PRELOG, tM.: Poree, gradi spomenid, Beograd, 1957.
G. PROJEKTIRANJE I REALIZACIJA O(;UVANJA GRADITELJSKOG NASLJEDA
BEGOVIC, M.: Revitalizacija bloka Tkaleiceva ulica, Radiceva ulica, Krvavi most u Zagrebu, idejni projekt,
Zagreb, 1978.
CANAK, M.: Primena suvremenih tehnickih sredstava u konzervatorskoj sluzbi neka posebna tehnicka
Iresenja prikazana na 'izlozbi u Parizu 19'57, Z VIII, 1957.
CANAK-MEOIC, M.: Rekonstrukcija crkve cistercitskog samostana u Kostanjevici, Z XVI, 1965.
CANAK.MEDIC, M.: Cistercitski samostan u Kostanjevici i njegova obnova, Z XXII-XXIII, 1972'-3.
DOMIJAN, M.: Cr,kva sv. Andrije na Vrgadi nakon posljedlljih istrazivaekih i konzervatorskih radova, Staro-
hrvatska prosvjeta HI. s. sv. 13, Split, '1983.
DRUSTVO KONIZERVATORA SRBIJE: Obnova spomenika graditeljstva, Simpozij, Pirot, 1978.
GELSOMINO, L. - CESARI, C.: Recupero edilizio, rilevamento e diagnostica, 1, 2, Bologna, 1982.
GOJKOVIC, M.: Arslanagic most -spasavanje ire,konstrukcija, Z XXII-XXIII, 1972-3.
175
JARAS-POHL, Z.: Obnova kapitula benedi,ktanskog spomenhka sv. Marije u Zadru, G 1-1975. MAROEVIC:, I.: Rekonstrukcija kao interpretacija, covjek i prosto.r, 232 , str. 16-18 (1972.)
LUCIC:, B.: Obnova Sorkoceviea Ijetnikovca u Rijeci Dubrovackoj, G 1-1975. MAROEViC, I.: Novo u starom, 11 Zagrebacki salon, Zagreb, 1976.
MOROZZI, G.: Interventi di restauro, 'Firenze, 1979. MAROEVIC, I.: Muzejski ·koristeni spomenici kulture, Muzeologija, Zagreb, 1976. .
NENADOVIC, S. M.: Restauracija crkve Sogorodice Ljeviske u Prlzrenu. MAROEViC', I.: Novo u stamm u arhitekturi Hrvatske - proces interpolacije, Vijesti muzealaca '1 konzerva·
NEsKOVIC, J.: Obnova crkve sv. Nikole 'kod Usea, Z XIX 1968. tora Hrvatske, XXVi (4), 1977. .
PETRICIOLl, I. - VEllC, P.: Izvjestaj 0 'istrazivanju 'i konzervaclji ostataka bazilike sv. Tome u Zadru, G MAROEVIC:, I.: Adaptacija 'kulturnih spomeni,kov, Sinteza, Ljubljana, 55, 56, 57, str. 95-97 (198-82)
1-1975. MA:ROEViC, I.: 0 nekim novim pogledima nainterpolacije, Arhitektura, 184-185, Zagreb, 1983.
sABAN, G.: Obnova zgrade br. 48 i '50 u Tka'lcieevoj ulici u Zagrebu G 1-1975. MIHASLOVIC, E. V.: IMetodika restavracije pamjetnikov arhitekturi, Moskva, 1977.. .. ..
SEGVIC, N.: Primjena specificne arhltektonS'ko rekonstrukcljske metode u Zagrebu, UABS, Split, 1958. 73. MINISTAIAE DE LA CULTURE ET DE <LA COMMUNICATION, Direction du Patrimome: Reutdlser Ie patn'
TOMOVSKI, K.: Konzervacija i restauraclja Gazl-Hajdar-kadIJine dzamlje u Sltolju Z XII'I 1972. moine a~chitectural, I. II, Paris,1978.
VEZIC:, P.: Zastita spomenl,ka kulture u Zadru, Zadarska ,revlja 5, 6, 1979, Zadar, 1979. NENA:DOViC:, S . M.: >Preseljavanje nepokretnih spomeniika arhitekture - Metod Hi nuznozlo? Z XXIV, 1974.
VEllC, P.: Obnova kuee Nassl u Zadru, G 4-5, 1978-9. ZDRAVKOViC:, i.: Namena spomenioka pri njihovoj adaptaciji Z XXII-XXIH, 1972-1973. ...
ZDRAVKOVIC:, I.: Obelezavanje nadzidivanja spomenika kulture ,pri njihovoj restauracijii ,rekonstrukclJI,
VEZIC, .P.: Zastita IkuHurnog nasljeda samostana sv. Franje u Zadru , Zbornik radova samostana sv. Franje,
Zadar, 1980. Z XXIV, 1974.
ZADOR, M.: Miieml~kek konzervalaskanak uj modszerei, Budapest, 1983. ZIPPEUUS, A: Handbuch der Europaischen F.reilichtmuseen, Koln, 1974.
ZDRAV~OVIC, 'I.: Rekonstrukclja I adaptacija Daud pasinog amama u Sko,pju Z 1·1950.
I. ZASTITA 1 UREDENJE ARHEOLOSKIH PODRUGJA
F. URBANIZAM I PLANIRANJE U POVIJESNIM AMBIJENTIMA CANAK,M8D1C, M., TOIMA:SEVIC, G.: Arheoloske celine i drugi ansambli u rusevmama i moguenosti njiho·
ASTENGO, G.: Studl, esperlenze I probleml attuali dei centri storici, Urbanistica, 42-43, 1965. va U'kl~ucivanja u suvremeni zivot, 2, XIV.
CANAK-MEDIC:, M.: Spasavanje Lepens~og Vira - koncepoija 'i problemi, Z XXVI-XXVII.
BANOV,lC, A.: Neka Iskustva prl revitalizacijl starih jezgri Beogradai Zemuna, HRBS, 1970, str. 200.
CURK, I.: The choice of areas within archeological sites which dema~d ~ stricter protection, Nessun fu·
BANOVIC:, A.: Planiranje novih ,procesa i aktivnosti u okviru 'istoriJ'skog :1 ·ku'lturnog naslJ'eca Z XXVI-XXVII turo senza passato, iCOMOS, VI assamblea generale, Homa, Ban, FI,renze, Verona, 1981, 215.
1977-8. ' , ,
KOROSEC J.: Nekol iko -reci 0 konzervaciji arheoloskih ,gracevinskih objekata, Z 111-1952.
BEJTlC, A.: Program uredenja hlstorljslke jezgre Sarajeva, URB'S, 19,70.
LERiCl, C;M.: Una grande awentura della archeologia moderna, 195'5/65. Dieci anni di prospezioni archeo·
CELlC, A. i suradnici: Regulacioni ,plan sanacije, konzervacije, ,restauracije i 'revitalizacije Sarajevske car·
sije, Sarajevo, 1975. logiche, Torino, 1965. .
MANO-ZISI D .: Pitanja. zastite i odrzavanja arheoloskih spomenika I nalazista, Z I, 1950.
DE CARtO, G.: U~bino, la storla di una citta e la sua evoluzi·one urbanistica, Padova, 1966.
DOBBOVIC, N.: Uredenje 'i storljskih g.radova, Z IV-V, 1953-4. RAPANIC, t.: Oileme i prijedlog za Solin, A~hitektura 160-161, Zagreb.
GUTHEIM, F.: 'Praksa jednog grada u revitalizaciji gradskih centara: Annapolis, Maryland, URBS, 1970. SAVETOVANJE ARHEOLOGA KONZERVATORA Z, X, 1950.
STANLEY PRICE, N. P.: Conservation on archaeological excavations ICCROM, Rome, 1984.
KOLARIC, M.: Alternativna zastita spomeniCike bastine kao cinilac prostornog I drustveno·ekonomskog pia·
niranja, URBS, 1970. TOMASEViC:, G.: Suvremena konzervacija arheoloskih spomenika kao sinteza 'istrazivao~ih radova Z XII 196.
KURTOVIC:, N.: Valorizacija ambijenata jedne urbane aglomeracije 'I njihov znacaj u izradi detaljnog urbani- VRSALOViC D,: Istrazivanje ·i zastita ,pomors'kih arheoloskih spomenika u SR HrvatskO'J, Zagreb, 1974.
stickog Iplana, Z XXVI-XXVII, 1977-8. VRSALOViC: D,: P.roblemi daljnjih arheoloskih istrazivanja, mjere zastite i nacin predocavanja starohrvat·
LAVEDAN, P.: Histoire de ·I'urbanisme, Paris, 1959. skih spomenika u Soiinu, G 1-1975.
MAKSIMOVIC:, B.: Problemi s,pomenika kultureu okviru sav,remenog uroanizma, Z X, 1959.
MAKSIMOVIC,B.: Problemirekonstrukcijeistorijskih jezgara gradova Jugoslavije, Z XIII, 1962.
MARASOV,!C, .T.: Zas~~ta ·i urecenje graditeljskog nasljec:1, Savjetovanje: Covjekova okolina u prostornom
plamranJu, OpatlJa, 1979.
MARINOV,IC·UZELAC, A.: Socijalni prostor grada, Zagreb, 1978.
MILlC, B.: Valor·ization de monuments et sites historiques dans Ie ,plan d'amenagement de Zadar, Attualita
urbanistica del monumento e deH 'ambiente antico, Milano, 1957.
MOOR, M.: Zastita historijskih ,podrucja i regional no planiranje, UABS, 1970.
NlNKOVIC, A.: Neka is;kustva u revitalizaciJi starih gradskih jezgra u 8itH, Z XXVI-XXVII, 1977-8.
PRROG, M.: IProstornoplanj.ranje ,i ,ku:lturna bastion a jadranske obale, Arhitektura, XXI, 'i967, 95·6.
RADUL/C, K.: Urbano nasljede i nova 'izgradnja u Zadru, Z 14, 1963.
REDZIC, H.: Ne'kaiskustvarevitalizacije starih gradskih jezgra u -Bosnii Hercegovini, Z XXV, 123.
SAVJETOVANJE S T6MOM: Urbanizam i zastita spomenika ,kulture, Z XIV, 1933.
SEKUUC, I.: Konze.rvatorski uslovi u suvremenom planiranju i rekonstwkcili starih g·radskih centara, Z,
XXVI-XXVII, 1977-8.
SiLA, Z.: Historijsko urbanisUcke cjeline u Istri 'i Kvarneru, UABS, 1958.
VUCENOVIC, S.: P.roucavanje I zastita Ikulturnog f1asleca u oblasti urbanizma, Z XI, 1960.
VUCENOVIC:, S.: Zastita i urecenje podrucja Knez Mlhajlove ulice, 'Knez Mihajlova ulica, Beograd, 1975.

H. METODE AKTIVNE ZASTITE

CELADA G. - COLOMBO, F. - DI BAnlSTA, V. - PAOLlU:O, IP.L.: Architettura dl riuso in cittaltaliane,
Milano, 1980.
IVANCEVIC, R.: Interpolacija: meduvroijednost medu vrijednostima i1ikrivotvorine, Arhitektura, 184-5, Za·
greb, 1983.

176 177
/1
INDEKS GEOGRAFSKIH POJMOVA I OBJEKATA SKOPLJE 135 TROGIH 37,67,70,107,108,119
SOLiN 35 sv. Ivan 67
ABU SIMBEL (Egipat) 157 LJUBLJAiNA 22, 45, 56 SONGO MNARA (TanlZ.) 31 TRZiC 22, 52
AGiKIJA (Egipat) 157 SPUT 22, 33, 34, 49 , 54, 71, 76, 77, 129, 140, 141,
AGHIGENT (Ital,i ja) 135 MAUBU (USA) 163 142, 143, 153 UHBINO (HaL) 27,28,29, 84
ANTHONY ISLANDS (Sr. KoL) 30 MAZZARE DR VA!LLO (ltaL) 145 Dijanin hram 84
ASWAN (Egipat) 157 MIAMI (USA) 164 Dioki. palaca 53, 66, 77, 78, 83, 87, 88, 89, 90, 92, VANCOUVER ,(JKan .) 18, 21, 49
ATENA fGroka) 70, 147, 162 MOGORJ6LO 126 95,103,104, '1 07,108,114,. 11'5,131 VARsAVA (PoL) 14'8, 149
Plaka 21 MONSHU fJap.) 163 palaca Grisogono Cipci 137 VRANJ,IC 35
MOSTAR 7,1, 93 Poljud 156
BAR 70, 82 MUHMAN'SK (SSSR) 166 sv. Juraj 84, 85 WI,l:L1AM8BURIG (USA) 128, 149, 150
BARCELONA (Spanj.) 59, 163 sv. Trojica 80, 81, 84, 130
BEOGRAD 8, 22 NAIHOBI {Ken.) 23, 129 Veli Varas 110 ZADA!R 8~, 86, 153, 154
BIOGRAD NA MORU 107 NA!PULJ (ltaL) 36, 75, 84 Palata Grisogono 140
BOKA KOTORSKA 67 NASHVlol.!LE (USA) 163 siBENI!K, vijecnica 146, 147 sv. Krsevan 91
BOLOGNA (ltaL) 20 NEW YORK (USA) 161 sTOKHOl:M (Sved.) Vasa 158, 159,160 sv. Marija 92,131,154
NORDUNGEN ,(SR Njem.) 25 sv. Toma 133
CACERES (Spanj.) 63 NOVGORQD (SSSR) 165 TIMGAD (Alzir) 135 ZAGORSK (SSSR) 165
CELLE (SR Njem.) 25 NOVil SAD 22 TR8BINJE 158 ZAGREB, Tkalciceva uL 22
CETINJE 56
CHATHAM (USA) 1'59 OHRID 67
COGOLIN (.Franc.) 168 aMI,s 107,108
OSlilA ('ltaL) 74
DER-EL-SALAM Hanz.) 31
DEliMOLD (SR Njem.) 165, 1,66 PAESTUM (ltaL) 73, 74, 135
DISNEYLAND (USA) 164 PALERMO (ltaL) 133
DRNIS 107 PALJMA DE MALLOHCA ('Spanj.) 59
DUBHOVNIK 66, 78, 89 PARol'S (franc.) Marais 24
PEe:, Tahir begov ikonak 161
BERIDAP 158 PIAZZA ARMERINA (ItaL) 125, 126
PI'RAN 105
ERACLEA MINOA (HaL) 144 PISA (ltaL) 162 /
FERRARA (ltaL) 96
FEZ (Maroko) 31 PNA 158
FI,LE (Egipat) 157 POREC 82
FIRENGA (,ltaL) 162 PRiMOSTEN 71, 116,117, 118, 1'19, 120, 134, 156
FR.A:N~FURT (SR Njem.) 53 PO MPEJI (ItaL) 163
FULlUN (USA) 160
PUE'RTOMARIN (Spanj.) 158
GA!MZIORAD 80, 1'36 PULA 71
GASTOWN (Kan.) 18, 21, 22 PYRGA (IItaL) 73
GENOVA (ltaL) 74, 75, 132, 133 PORT GRIMAUD(Franc.) 167
GOSLAR (SR Njem.) 25
GRAClse:E 22 QUIRIGUA ('Guat.) 31, 32
HAGEN (SR Njem.) 166 RAB 154
HALLOKO (/Madz.) 29
HERCULANUM (,)taL) 163 RAS 66
HVAR, sv. Roko 133 REGENSBU'RG (SR Njem.) 25, 75
RiM (ItaL) 30
:~E~~~~kJ O~ap.) lQ4 ·\
Ara Pacis 125
Lungotevere 19
IZOLA 105 S. Michele 38
Tor di Nona 18, 19
KAMNIIK 52 Trastevere 36
KASTELA 35 ROG02:NIGA 117
KI.LWA fTanz.) 31
KIZI (SSSR) 164, 1'65, 166 ROlHBNBURG OB DER TAUBER (SR Nj.) 25, 127, 128
KOPER 105
KRAIKOW '(PoL) 25, 26, 27 SALONA 35
Wawel25 SAN GllMlNiANO (;ItaL) 127
Kazimiersz 26, 27 SAN SIMEON (USA) 164
KRANJ 22,52 SARAJEVO 54, 55, 56
Carsija 11,1, 112,113,114,139
LADENBURG '('SR 'Njem.) 25 SEGE'STA (ItaL) 135
LAHORE (iPak) 30, 31
LANDSHUT (SR Njem.) 25 SEl:INUNT {,(tal.) 135
LONDON (v. Brit.) 50 SINJ 119
LOVREC 23 SKANSEN (Sved.) 164, 165

178 179
 POPIS I PORIJEKLO ILUSTRACIJA str. 43 Mreza zavada za zastitu kulturnih dobara (spomenika) u Jugoslaviji
str. 44 Mreza urbanistiekih organizacija u Jugoslaviji
Slika na ovitku: Obnovljena zgrada Iza Vestibula 1 u Splitu (foto Z. Buljevie) str. 46 Terenski zahvati eksperata ICCROM-a u Indiji (dokumentacija ICCROM - Rim)
str. 8 Konak kneginje Ljubice u Beogradu poslije zavrsenih radova na zastiti i revrtalizaciji (arh. S. Vuce· str. 47 Zemlje clanice ICCROM-a (dokumentacija ICCROM - Rim)
novic, Zavod za zastitu spomenika kulture Beograda) str. 49 gore: Demonstracije graaana Vancouvera (Canada) protiv planirane izgradnje autoputa u povijesnoj
str. 14 Prizemna dvorana Dioklecijanove palace u Spitu poslije istrazivanja i Lfreaenja (foto Z. Buljevie) sredlni (Jz knjlge: Protection and Cultural Animation)
dolje: Propagandni letak britanske organizacije Civic Trust za zastitu kulturnih dobara
str. 16 Jugoistocna kula Dioklecijanove palace u Splitu poslije obnove i ureaenja (Fototeka Urbanistickog
zavoda Dalmacije - Split) str. 50 Akcije organlzacije "Italia nostra« za zastitu kulturne bastine kroz dnevnu stampu (Iz publikac7je
"Roma sbagliata«, 1976)
str. 18 lijevo: zg·rade skromnih ambijentalnih vrijednosti u rimskoj cetvrti Tor di Nona, predviilene ruse-
njem u provedbenomplanu iz g. 1933 (German commission for UNESCO: Protection and cultural str. 52 Anlmiranje sire javnosN za probleme zastite graditeljskog nasljeaa putem akcije "SOS za baStinu
animation of Monuments, Sites and Historic Towns in Europe) Radio-Zagreba i strucne stampe (Arhitektura, Zagreb)
desno: projekti revitalizacije bloka u cetvrti Tor di Nona LI Rimu (Protection and cultural anima- str. 55 ICCROM-ov postdiplomski studij graditeljskog nasljeaa u Rimu (jz dokumentacije ICCROM·a)
tion) str. 60 Osnovni I1st meaunarodnog inventarskog sistema popisa graditeljske bastine (I.P.C.E.) prema publi-
str. 19 lijevo: zgrade u rimskoj cetvrti Tor di Nona prije obnove (Protection and Cultural Animation) kaciji Inventaire de Protection, 1965.
desno: prijedlog rehabilitacije cetvrti Tor dl Nona u Rimu (Protection and Cultural Animation) str. 61 Dopunski list meaunarodnog inventarskog sistema I.P.C.E. (prema publikaciji Inventaire de Protec-
str. 20 desno: obnovljeni blok u povijesnoj jezgri Bologne (Commission nationale allemande pour rUNES· tion, 1965)
co: Urbanisme et renovation urbain e) str. 62 Naslovna strana i detalj iz spanjolskog popisa graditeljskih cjelina (Espana, conjuntos historico-
dolje: Tlocrt povijesne jezgre Bologne s oznacenim zahvatima rehabilitacije stambenih blokova (Ur- -artisticos, inventario resumido)
banisme et renovation urbain e) str. 63 lijevo: Primjena evropskog inventarskog sistema u popisu graditeljskog nasljeaa Spanjolske; objav-
str. 21 Karakteristicna ulica u atenskoj cetvrti Plaka (foto D. Zivas) Ijeni inventar grada Caceres (Instrucciones para la defensa de los conjuntos historico-artisticos)
str. 22 Skromne, ali ambijentalno vrijedne napustene kuee u sredistu naselja Graciste u Istri (M. Prelog: str. 64 desno: Detalj iz dokumentacije zasticene graditeljske bastine Jugoslavlje (sveska 2, SR Bosna I
Prostor-vrijeme) Hercegovina)
str. 23 Lovrec kraj Poreca u Istri (M. Prelog: Prostor-vrijeme) str. 66 Graditeljske i prirodne cjeline upisane u spisak svjetske bastine:
str. 24 lijevo: Parfska cetvrt Marais (stari crtez iz publikaclje Marais, Paris 1964) Povijesna jezgra Dubrovnika
desno gore: zgrada u Maraisu prije obnove (Marais) Povijesna jezgra Splita s Dioklecijanovom palacom
desno dolje: ista zgrada poslije obnove (Marais) Stari Ras sa Sopocanlma
str. 25 lijevo: stambena cetvrt u Regensburgu prije i poslije obnove (Regensburg, Die Altstadt als Denk- str. 67 Povijesno-prirodna cjelina Ohrida
mal) Detalj iz povljesno-prirodne cjeline Boke Kotorske
desno: Povijesna jezgra Regensburga (Die Altstadt als Denkmal) str. 69 gore : Snimak istoenog procelja crkve sv. Ivana u Trogiru (Jugoslavenski inst/tut za zastitu spomenika
str. 26 Njevo: Krakov; povijesna podrucja grada tUrbanisme et renovation urbain e) kulture, Beograd)
desno gore: struktura sredista Krakova (UrDanisme et renovation urbaine) dolje: Arhitektonski snimak povijesne jezgre Trogira (Jugoslavenski institut za zastitu spomenlka
desno dolje: Krakov; crtez iz XV. st. (Urbanisme et renovation urbaine) kulture, Beograd)
str. 27 lijevo: Urbino, pogled iz zraka (18 Lotus International) str. 70 gore: Fotogrametrijski snimci karijatide Erehtejona na atenskoj Akropoli i katedrale u StrasbourglJ
desno: Urbino, povijesni grad i okolica , s .fIaznacenim zahvatima G. De Carlo (18 Lotus interna- (Le fiI des pierres, Photogrametrie et conservation des monuments)
tional) dolje: Fasade povijesne jezgre Splita, Zavod za zastitu spomenika kulture - Split (voditelji izrade
str. 28 dolje: Presjeci Pravnog fakulteta prema projektu G. De Carlo (18 Lotus international) snimka S. Vucenovic, S. Feric, D. Marasovic; snimatelji M. Sumic, A. Balta, A. Persen, K. Jelaska,
gore desno: revitalizacija povijesne jezgre prema projektu G. De Carlo; namjena objekata i stu- M. Radman, fJ. Barae, N. Ivanisevic, I. Bikic)
panj intervencije (G. De Carlo: Urbino, la storia di una clUe e la sua evoluzione urbanistica) str. 71 Arhitektonski snimak povijesne jezgre Splita, tlocrt (Zavod za zastitu spomenika kulture - Split)
str. 29 gore lijevo: Halloko (Madzarska) projekt obnove povijesnog naselja (Protection and Cultural Ani- str. 72 Aerofotografija Paestuma pokazuje, osim liidljivih ostataka antickih graaevina, tragove arheoloskih
mation) objekata pod zemljom Imji se prepoznaju meau vegetacijom (C. M. Lerici: Una grande avventura
dolje: Halloko (Madzarska) tlocrt naselja s oznacenlm obnovljenim zgradama (Protection and Cul- della archeologia moderna)
tural Animation) str. 73 dolje: elektromagnetski snimak etrurskog podrucja u Pyrgi nedaleko Rima (desno) 1 njegova arheo-
str. 30 gore: Anthony islands, grobni spomenici (World cultural heritage, Information bulletin, UNESCO) loska interpretacija (lijevo) C. M. Lericl: Una grande avventura della archeologia moderna
dolje: Stara tvraava u Lahore, Pakisten (Information Bulletin, UNESCO) gore: elektticne prospekclje etrurske nekropole u Tarkviniji (C. M. Lerici: o.c.)
str. 31 gore: Graaevine Ashanti civilizacije u Ghani (World cultural heritage, Information bulletin, UNESCfJ) str. 74 gore: mehanieka arheoloska sonda (C. M. Lerici: la ricerca meccanica del passato)
dolje: Medina. u Fezu (Maroko), gradska vrata Bou Jeloud (World cultural heritage, Information dolje: upotreba periskopa u otkrivanju etrLfrskih grobnica (C. M. Lerici: Una grande avventura, o.c.)
bulletin, UNESCO) str. 75 Analit/cka obrada povljesne jezgre Genove (L. Grossi Bianchi: Les etudes sur Ie centre 'historique
str. 32 lijevo: Zapusten.J stambeni prostor u povi/€'snoj jezgri Splita prije obnove (Urbanlstieki zavod Dal- de Genes, Sites historiques urbains, UrbanisNca, Torino).
macije - Split) str. 76. Popisni list analit/cke obrade povijesne jezgre Splita g. 1958 (Urbanistieki zavod Dalmacije, Split)
desno: Urusena kuca u Rodriginoj ulici u Splitu, 1958. (Urbanisticki zavod Dalmacije - Split) str. 77. Graflcke analize povijesne jezgre Splita, ~965-1970. (Zavod za zastitu spomenika kulture u Splitu)
str. 33 gore: Kategorije stambenih zgrada u Dioklecijanovoj palaCi u Splitu 1958. (Urbanisticki zavod Dal- str. 78 Graficke analize povijesne jezgre Dubrovnika {/nstitut za povijest umjetnosti Sveucilista u Zagrebu}
macije - Split)
dolje: Poslovni prostor u Dioklecijanovoj palaci u Splitu 1958. (Urbanisticki zavod Dalmacije str. 79 Urbana topografija ostataka anticke Salone (E. Dyggve, g. 1928)
Split) str. 80 gore: Gamzigrad, tlocrt otkrivenih ostataka g. 1972. (M. Canak-Medic)
str. 33 Automobilski promet u povijesnim zonama n/emackih gradova (M. Sack. Lebensraum, Strasse) dolje: Gamzigrad, sl1imak arhitektonskog ulomka (M. Canak-Medi6)
str. 34 Arheoloska i povijesna podrucja u Kastelanskom zaljevu, danas u sredistu industrijske zone str. 81 Sv. Trojica-Split, karakteristicni presjeci g. 1949. (J. Marasovic)
str. 34 Povijesno naselje Sveti Stefan str. 82 Topografski karton dokumentacije graditeljskog naslieaa (P. Fister: Obnova in varstvo arhitekturne
str. 37 2ice elektnicne mreze nagrauju povijesnu jezgru Trogira (S.o.S. za bastinu Trogir, Arhitektura, Za- dediseine)
greb) str. 83 Idejne rekonst.rukcije Dioklecijanove palace prema R. Adamu (1764), G. Niemannu (1910) i E. Hebrar-
str. 38 gore: Stati hospicij San Michele u Rimu, nedavno preureaen za institucije zastite spomenika. Crtez du (1912)
iz XVIII. st. (dokumentacija ICCROM - Rim) str. 84 Idejna rekonstrukcija solinskog amfiteatra prema E. Dyggveu
dolje: Kongresna dvorana Lf preul'eaenom hospiciju San Michele Lf RimLf (dokumentacija ICCROM -
Rim) str. 85 Studija razvitka crl(ve sv. Jurja u Splitu (J. Marasovic)

180 181

]-
 str. 86 desno: Faze razvitka splitskog poluotoka (J. Marasovic) str. 131 gore: Obnova trikUnija Diokleeijanove palace u Splitu (foto Z. Buljevic)
Njevo: Maketa izgleda Zadra u XV. st. prema I. Petrieioliju (Narodni muzej, Zadar, foto J. Spralja). dolje: Dio izvorne kanalizacije Diokleeijanove palace u Splitu (fototeka UrbanisUckog zavoda Dalma·
str. 87, 88, 89 Studija faza razvitka uzduzne osi Diokleeijanove palace (J. Marasovic) eije - Split)
str. 90 Valorizaeija povijesnih slojeva u projektu obnove zgrade jugozapadno od Peristila u Splitu (J. Mara str. 132 Genova, obnova i muzejska adaptaeija Palazzo Bianco (F. Albini)
" sovic) . str. 133 Adaptaeija koneertne dvorane u ostecenoj crkvi S. Salvatore u Palermu, unutrasnjost i tloert (F.
str. 91 Izvedba restauratorskih radova na erkvl sv. Krsevana u Zadru (Fototeka Zavoda za zastitu spome· Minissi: o.e.)
nika kulture u Zadru) str. 134 Primosten, studija revitalizaeije prizemnih prostora (Urbanistickl zavod Dalmaeije - Split)
str. 92 Izvedba restauratorskih radova na erkvi sv. Marije u Zadru (Fototeka zavoda za zastitu spomenika str. 135 gore: Djelomicna rekompozieija grckog Hrama C u Selinuntu (Silicilija). Stanje prije ,j poslije pri·
kulture u Zadru) mjenjene anastiloze
str. 93 Obnovljena zgrada u povijesnoj jezgri Mostara (A. Pasic: Fototeka RO Stari grad Mostar) dolje: Rekompozicija grckog hrama, Cerere u Paestumu (ftaUja)
str. 94 Obnova zapadnog zida Diokleeijanove palace (foto A. Luetic) str. 136 gore: Konzervacija Gamzigrada djelomicno primjenom anastiloze (M. Canak - Medic)
str. 95 Inspekcijski plan obnove katedrale u Yorku (B. Fellden: The wonder of York Minster) dolje: Rekomponirani detalj Iz Gamzigrada (M. Canak - Medic)
str. 96 Obnova stambenog bloka "Casa delle vedove u Ferrari« .(Reeupero edilizio, Bologna 1983) str 137 Palaca Grlsogono-Cipci na Peristilu u Splitu prije obnove (gore Ujevo); Cassasov .ertez Peristila iz
XVIII st. (gore desno); palaca Grisogono-Cipci poslije obnove u kojoj su rekomponirani izvomi reo
str. 100 Zasticene povijesne ejeline i spomeniei u Jugoslaviji (B. Krstic: Covjek i prostor, Sarajevo, 1982) nesansni dijelovi (J. Marasovic, foto A. Luetic)
str. 101 Osnovna namjena i zastita prostora, Prostorni plan SR Hrvatske, (Zagreb, 1974) str. 132 Obnovljena zgrada u povijesnoj jezgri Mostara
str. 102 gore: Kulturno nasljeile u prostornom planu Slovenije (Predlog smemie za dolgorocni plan SR Slo· str 139 Morica Han u Sarajevu prije i poslije obnove i revitalizaeije (H. Redzic)
venije) "
dolje: Prostorni plan Gornji Jadran, spomeniei kulture str. 140 Restaurirana palaca Grisogono u Zadru (Zavod" za zastitu spomenika kulture Zadar)
str. 103 Spomeniei kulture u prostornom planu zajedniee opcina Split (Prostorni plan zajedniee opcina Split) str. 141 lijevo: Istrazivanje I obnova istocnih "podruma« Diokleeijanove palace u Splitu (foto Z. Buljevic]
dolje: Obnovljenl zapadni dio "padruma« Diokleeijanove palace u Splitu (foto Z. Buljevic)
str. 104 i 105: Prostorni razvitak splitske regije (Regionalni plan kotara Split, graditeljsko nasljeile u obradi
B. Gabricevica) str. 142 Centralna prizemna dvorana Diokleeijanove palace u Splitu prije obnove (fototeka Urbanls'C/3/wg za·
voda Dalmaclje, Split) ,
str. 106 Spomeniei kulture u Regionalnom planu Splita (Shankland, Cox and associates, Urbanisticki zavod
Dalmaeije: Regionalni plan Splita, 1970) str. 143 dolje: Pjesackl promet u obnovljenoj eentralnoj prizemnoj dvorani Dioklecijanove palace u Splitu
str. 107 gore: Graditeljsko nasljeile u prostornom planu opcine Biograd na moru (Prostorni plan opcine Bio- (Fototeka Urbanlstickog zavoda Dalmaeije - Split)
grad na moru) gore: Centralna prizemna dvorana Diokleeijanove palace poslije obnove (foto Z. Buljevic)
dolje: Graditeljsko nasljeile u prostornom planu opcine Drnis (Prostorni plan opcine Drnis) str. 144 gore: Sjeverna fasada bloka u ulid majstora Jurja u Splitu prije obnove (Urban/sticki zavod Dalma·
str. 108 gore: Split, Generalni urbanisticki plan, graditeljska i prirodna bastina (3. knjiga - prijedlog plana) cije - Split)
str. 109 Obrada graditeljskog nasljeila u okviru provedbenog plana splitskog poluotoka (T. Marasovic - F. dolje: Obnova grckog teatra Eraelea Minoa na Sicillji (F. Minissi)
I, " Oreb, Godisnjak zastite 2/1476-3/1977, Zagreb) str. 145 gore: Sjevema fasada bloka u uliei majstora Jurja u Splitu poslije obnove (J. Marasovi6)
str. 110 lijevo: Staro puako naselje Veli Varos u Splitu, obraileno u okvjru Provedbenog plana splitskog po· dolje: Obnova crkve s. Nicolo u Mazara del Vallo. Minissijev "nacrt idejne rekonstrukeije u pro·
luotoka (T. Marasovic - F. Greb: Godisnjak zastite 2/1976 - 3/1977) storu« (lz knjige F. Minissi: Conservazione dei beni storico-artistici ed ambieatali, Roma, 1978)
dolje: srediste Splita s povijesnom jezgrom u okv,i w Genera/nog urbanistickog plana (3. knjiga -
I prijecJ/og plana) str. 146 Sibenska vijecniea prije rusenja u drugom svjetskom ratu (Fototeka Regionalnog zavoda za zastitu
spomenika kulture - Split)
str. 111 Regulaeioni plan sarajevske carsije (Dz. Celie J suradniei), prema publikaeiji Regulaeioni plan sana·
eije, konzervaeiJe i revitalizacije sarajevske Carsije, Sarajevo, 1975) str. 147 StOB u staroj Ateni, faksimilska rekonstrukeija (foto Z. Buljevic)
str. 112 gore: Regulaeioni plan sanaeije, konzervadje i revitalizaeije sarajevske Carsije: arhitektonsko·urbani· str. 148 Obnovljena povJjesna jezgra Varsave, tloert (Urbanisme et renovation urbaine, o.c.)
I sticka dispozieija (o.e.)
dolje: Projekt obnove ducana u Trgovkama - najstarijem dijelu Carsije (o.e.) str. 149 gore: Obnovljeni blok na trgu Starog mjesta u Varsavi; nacrt (Urbanisme et renovation urbaine,
str. 113 Iijevo: Projekti obnove ducana oko Kolobare u sarajevskoj Carsiji (o.e.) o.e.) i fotografija danasnjeg stanja (Z. Buljevic)
desno: Stupanj interveneije u sarajevskoj Carsiji (o.e.) dolje: Rekonstruirane povijesne zgrade u Wilfiamsburgu
str. 114 Regulaeioni plan sarajevske Carsije (presjeei, o.e.) str. 150 gore: Williamsburg (SAD), tloert rekonstruirane povJjesne jezgre
str. 115 Regulaeija prostora izmeilu PerisU/a i Obale u Splitu,tloert gornjeg i donjeg kata (J. Marasovic, dolje: Williamsburg, rekonstruirana Ijekama
Urbs, 1957) str. 152 Rekonstruirana zgrada na raskrscu Diokleeijanove uliee i Tomislavove poljane (N. segvic). Fototeka
str. 116 Regulaeija prostora izmeilu Peristila i obale u Splitu, presjeei stanja prije i idejni projekt (J. Ma· Urbanistickog zavoda Dalmacije
rasovic, Urbs, ',1957) str. 153 Zadar, projekt rekonstrukeije (B. MUlc)
str. 117 gore: Generalni plan podrucja Primosten·Rogozniea (B. Kalogjera i suradniei)
dolje: Pucke kuce u staroj jezgri Primostena (Urbs, 1972) str. 154 gore: Nova zgrada Arheoloskog muzeja u Zadru prislonjena na samostanski sklop sv. Mariie (M.
Kauzlaric)
str. 118 gore: Primosten, detaljni urbanisticki plan (Urbs, 1972)
dolje: Primosten, urbanisticki projekt revitalizaeije starog naselja (B. Pervan) dolje: Rab Hotel International (J. De Luea) Crtezi iz publikacije: Novo u starom, 11 zagrebackl
salon, 1976
str. 119 Primosten, postojece stanje i projekt revitalizaeije starog naselja, presjeei (Urbs, 1972)
str. 155 Interpolacija u povijesnoj jezgri Rijeke (foto N. Ivancevic)
str. 120 Primosten, urbanisticki projekt revitalizaeije starog naselja, detalj makete (Urbs, 1972)
str. 156 Aksonometrija franjevackog samostana na Po!judu u SpUtu prije i poslije dogradnje prema projektu
str. 124 Utvrileno naselje u sjevernoj Sahari J. Marasovica (Urbs, 1972)
str. 125 ZasUtni krov nad ostaeima kasnorimske vile u Piazza Armerini (Sieilija) F. Minissi: Conservazione str. 157 gore: Montaza dijela preseljenog kompleksa u Abu Simbelu (Eg/pat)
dei beni storieo·artistiei ed ambientali, Roma, 1978. ' dolje: Projekt dis!okacije kompleksa u Abu Simbe/u i izvedba (lz knjige S. Nenadovic: Zastita gradi.
str. 126: gore: Projekt zastite mozaika u Piazza Armerini (F. Minissi o.c.) teljskog nasleaa)
dolje: ZasViceni mozal~i u Piazza Armerini (Foto T. Marasovic) str. 158 Dislokacija romanicke crkve u naselju Puertomarin u Galioiji, Spanjolska (foto T. Marasovic)
str. 127 San Giminiano (ltalija), zasticeni povijesnl gradic (foto Z. Buljevic) str. 159 i 160 Vaaenje svedskog ratnog broda Vasa u stokholmskoj luci
str. 128 Rothenburg ob der Tauber (SR Njemacka), zasticeni i odrzavani povijesni grad str. 161 Muzej u stokholmskoj luci, u kojem je smjesten izvaileni ratni brad Vasa
str. 130 Crkva sv. Trojiee prije i poslije obnove (foto Z. Buljevic i N. Gattin) str. 162 Replicirana statua Michelangelovog Davida ispred Palazzo Vecchio u Firenci (foto N. Ivancevic)

182 183
str. 163 gore: Repliciranl prostori romanlekih crkava u Muzeju na Montjuicu u Barce/oni, u kojima su pre-
nesene izvorne freske katalonskih crkava
dolJe: Izvorna freska u repliciranom prostoru apside romanieke crkve S. Maria de Tahu/ u Muzeju
na Montjuicu u Barce/oni
str. 164 gore: "Otvoreni muzej« povijesne arhitekture na otoku Kili na Oneskom jezeru u sovjetskoj repu-
blici Kareliji. Detalj Preobralenske crkve
dolje: Drvene graaevine na otoku Kili (SSSR)
str. 165 "Muzej na otvorenom« u Detmoldu (SR Njemaeka)
str. 166 gore: Tlocrt Muzeja na otvorenom u Hagenu (SR Njemacka)
dolje: Dio Muzeja na otvorenom u Hagenu (SR Njemaeka)
str. 167 Novo naselje podignuto prema historijskim reminiscencijama u francuskoj mediteranskoj marini
Port Grimaud (foto Z. Bu/jevie)
str. 168 Nase/je u francuskoj mediteranskoj marini Gogo/in (foto Z. Bu/jevie)

VII. SUMMARY

184
 AN ACTIVE APPROACH TO ARCHITECTURAL HERITAGE
Summary
After his first book published in 1983 titled The Preservation
of Architectural Heritage which provides a historical view of the
development of the theory and practice of preservation and a choice
of characteristic texts and documents from various periods, the
author, in hPs second book, deals only with the period of active pre-
servation seen as an up to date theory and practice of ip rotection
of immobile cultural property. The present book is, 'as well as the
author's first one, primarily a textbook intended for undergraduate
and postgraduate students of preservation of architectural heritage.
The book abounds in examples illustrating the conception, pro-
cedure and methods of active preservation both in the world and
Yugoslavia.
The up to date approach to protection and restoration of archi-
tectural heritage are dealt with in the following chapters:
1. A Complex Approach to Historical Environment
The post war period and the recent two decades in particular
are characterized by 'an essential change in the attitude towards
cultural monuments, i.e. a more complex approach to architectural
heritage than were those of all previous periods. This can be seen
in:
a) a wider range of cultural monuments, from outstanding ones
to those of minor aesthetic value or minor historical importance, has
been preserved within the framework of the »integral« preserva-
tion approach, I
b) more developed consciousness of the idea of architectural
heritage which has been spread from the single monument to the
historical area (settlement, urban district, urban nucleus, whole of
historical city or ,even wider area).
c) widerspread consciousness and concrete actions of preser-
vation concentrated formerly on European countries but at present
time also in progress on all other continents mainly due to the ac-
tions of the United Nations and UNESCO, particularly.
d) changes in the concept of preservation 9f architectural he-
ritage which is much wider at present than it was in the past peri-
ods. The concept of historical preservation today does not imply
only the preservation of historical-artistical values of old buildings
and solving the technical problems in order to keep up those values
but it also implies more complex hygienic, socio-economic, environ-
186
mental problems as well as those of traffic, public services and ma-
ny others. This wi'd er interest primarily refers to solving hard hou-
sing problems and life conditions of the inhabitants of historical
areas, various problems linked with equipment for public services
usually manifested through insufficient and worn out infrastructure.
This interest has also spread to the changes that occured recen,t ly
in the social balance either by degradation ,of social structure as is
the case in most instances or, in some instances, by artificial se-
lection which is at present termed »gentrification«. Economic degra-
dation of historical areas and the problems of functioning of ancient
areas, newly built industries in historic areas and various ecologi-
cal problems linked with urbanization as well as tourism and other
characteristics of present day dynamic development are not of mi-
nor interest.
2. Protagonists of Active Preservation
The changes in the conception of architectural heritage must
have reflected on the organization of this activity, i.e. a Wider ran-
ge of participants is needed. In earlier periods this was the work
of institutions of conservation; now the range is much wider com-
prising technical services, state authorities and participation of ci-
tizens.
a) besides traditional preservation institutions that have so far
b,een engaged in perservation there appear town planning institu-
tions as cultural property have also to be preserved through spatial
and town planning and projects. Various other scientific and profes-
sional institutions are engaged: housing institutes, university instl-
tutes and departments, public services and others. In this way pre-
servation of architectural heritage becomes a multidisciplinary acti-
vity Icarried out by traditional protagonists such as architects, arts
historians and archeologists as well as by experts such as techno-
logical engineers, geodesists, economists, sociologists, lawyers, na-
tural scientists and other specialists. These experts come together
within professional societies in national boundaries whereas in-
ternational coordination of various, professional institutions is done
through international organizations like ICCROM, ICOMOS, interna-
tional associations of ,architects, town planners, archeologists and
others.
b) most important changes as compared with earlier periods
have come about by direct engagement of authorities in preserva-
tion activity mostly by making local authorities promoters and de-
cision makers which become responsible and bear full authority as
to the fate of cultural property in cities or wider areas.
c) the thlrd protagonist of active preservation are the citizens
themselves . They are usually members of amateur organizations for
the preservation of cultural heritage. The engagement of local aut-
horities would not yield ,best results if citizens did not give their
support and participation in various forms of preservation.
Closely connected with the organization of preservation is edu-
cation. It j's one of the essential prerequisites of modern preserva-
tion of cultural property. Active preservation demands that educa-
tion should include all levels starting from the citizens by making
architectural heritage Widely popular to the integral school system.
Specially important here are professional training of craftsmen, spe-
cialist and scientific training and education at undergraduate and
post-graduate levels.
187

3. The Procedure of Active Preservation
Modern approach to architectural heritage is also characteri-
zed by a completely new methodology adequate to the present-day
level of development of science in general and in particular to that
of fields of study and disciplines closely connected with preserva-
tion such as town planning, architecture, civil engineering, historio-
graphy and theory of nne arts, archeology, technology and others.
This methodological procedure is based upon gradual use of spe-
cific actions which the author has classified as follows:
a) an inventary, including:
- registration as a basis for obtaining first information of
architectural heritage of a particular area,
- evaluation of preventive measures
- categorization of preventive measures
- regime of preventive measures
- issuing a decree of preservation by authorities
- registration as a legal procedure of protection
b) analytical phase including planning and project making. This
includes a more thorough treatment of architectiral heritage con-
sisting of:
- research and analytical study of the original state including
technical documentation (architectural survey in the first place) and
scientific-analytical documentation
- a study of the development of the historical site or building
is a prerequisite of evaluation which often reveals the causes of
degradation
- soientific evaluation and its. public verification
- plans and projects as a final concept of preservation and
restoration.
c) implementation, maintenance and inspection are prerequisi-
tes for lasting preservation of historical areaS.
4. Preservation in Physical Planning
The active preservation of architectural heritage gets its main
characteristic through physical planning. The post· war period has
seen many historic sites being included in many countries in urban
planning and ·design which have also defined the modes of their
preservation. Various documents issued at numerous national and
international professional meetings explicitly demand that preser-
vation should be incl~ded in regional and urban planning or urban
design.
This experience can be seen today at all levels of physical
planning, i.e.:
- in development planning from international plans through
particular state plans to numerous regional plans, communal plans
and master plans which all define directives for the protection of
architectural heritage in their long-term planning.
- in detailed mid and short term plans which directly solve
the problems of the preservation and restoration of historical sites.
5. Methods of Active Approach to Architectural Heritage
Active protection implies the use of various methods of pre-
servation and restoration of architectural heritage, existent in pre-
vious periods but scientifically chosen according to the character
188
of historical site or building or depending on the possibifi'ty of their
adequate presentation. These methods show various degrees of in-
tervantion:
Conservation is the method of protecting a isite or a building
in the state found. It also implies work on consolidation (strenghte-
ning), permanent maintenance and sometimes construction of pro-
tective appendices which can be of temporary or permanent cha-
racter.
Adaptation and revitalization of a historic site or, bUilding mean
their remodelling for new purposes or for revival of original purpo-
ses. This method is always combined :with one or more others.
Anastylosis means recomposition of delapidated original parts
mainly on archeological sites and objects.
Restoration means renewal to a greater or lesser degree of
parts of buildings or sites.
Reconstruction is the procedure whereby destroyed historic si-
tes or objects are again constructed. This procedure exceptionally
respects the exact original look (facsimile reconstruction) or it
means new construction respecting the authentic environment.
Interpolation is a method whereby a new building is inserted
into historic tissue.
Displacement or dislocation (also named preservation via mo-
ving) is an exceptional procedure which means moving the objects
or sites from their original places to new ones in order to 'protect
them.
Replica and open air museums have mainly educational pur-
pose.
New construction architecturally harmonized with historical en-
vironment uses specific historic reminiscence and preserves in a
particular environment the traditional architectural manner.
All mentioned chapters of the book are accompanied by a bi-
bliography chosen by the author. Indeces to geographic terms and
places are also provided.
(translated by Sinisa Tomasevi6)
189
I I

72: 719 "19,,

AKTNNI ' PRISTUP GRADITELJSKOM NASLJE8U

Autor:
dr. Tomislav Marasovie, redovni profesor Sveucilista u Splitu i Sveucilista u Zagrehu

Recenzenti:
dr. Iva Babic, docent SveuoiJ,ista u Splitu, dr. Iva Maroevie, izvanredni profesor Sveucilista u Zagrebu,
dr. Bruno Milie,redovni profesor Sveucilista u Zagrebu

Izdavaci:
SVEUCIL.:ISTE U SPLITU - FILOZOFSKI FAKULTET U ZADRU - OOUR PRIRODOSLOVNO-MATEMATICKIH
ZNANOSTI I STUDIJA ODGOJNIH PODRUCJA U SPLITU
DRUSTVO KONZERVATORA HRVATSKE - ZAGREB
SVEUCILISTE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET - POSTDIPLOMSKI STUDIJ GHADITELJSKOG
NASLJ.E8A - SPLIT

Dizajn i tehnicka redakcija: Tomislav Marasov,ic

Ovitak ,i Likov;na s-uradnja: Kazimk Hraste
Autor fotogra.fije ovil!ka: Zvonimir Buljevic
Tisak: RO "ZRINSKI" TIZ - Cakovec, 1985.
Naklada: 1000 primje'raka