DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU OD ZRAČENJA

UPUTE ZA IZRADU PROGRAMA OSIGURANJA

KAKVOĆE KOD OBAVLJANJA DJELATNOSTI S
MAMOGRAFSKIM UREĐAJEM

(Fizikalni i tehnički aspekti)

verzija 1.0

Zagreb, 2010.
 Upute za izradu programa osiguranja kakvoće kod obavljanja djelatnosti s
mamografskim uređajem (Fizikalni i tehnički aspekti) izradio je Državni zavod za
zaštitu od zračenja u suradnji s:

Kliničkom bolnicom Osijek, Osijek

Kliničkom bolnicom “Merkur”, Zagreb
Kliničkim bolničkim centrom “Rijeka”, Rijeka
Ovlaštenim stručnim tehničkim servisom “Ekoteh dozimetrija d.o.o.”, Zagreb

U izradi Uputa sudjelovali su:

Dragan Kubelka, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja

Dario Faj, voditelj Odsjeka medicinske fizike KB Osijek
Dario Posedel, stručni suradnik Ekoteh dozimetrija d.o.o.
Zoran Brnić, voditelj Odjela za ultrazvuk KB “Merkur”
Damir Miletić, predstojnik Kliničkog zavoda za radiologiju KBC-a Rijeka
Ivana Kralik, načelnik odjela, Državni zavod za zaštitu od zračenja

Upute su izrađene uz pomoć Međunarodne agencije za nuklearnu energiju

(IAEA) kroz sljedeće projekte:

RER/9/093:
Strengthening Radiological Protection of Patients and Medical Exposure Control

CRO/9/008:
Evaluation of Medical Exposure and Optimization of Patient Protection in
Diagnostic Applications of Radiation
SADRŽAJ

UVOD.............................................................................................................................. 1
1. ODREĐIVANJE VELIČINE ŽARIŠNE TOČKE METODOM TOČKASTOG
OTVORA......................................................................................................................... 7
2. SLAGANJE POLJA ZRAČENJA S NOSAČEM KAZETE........................................... 10
3. MJERENJE NAPONA RENDGENSKE CIJEVI.......................................................... 12
4. LINEARNOST DOZE SA PRODUKTOM STRUJE I VREMENA.............................. 14
5. MJERENJE POLUDEBLJINE APSORPCIJE - FILTRACIJE (HVL)........................... 16
6. RASPRŠNO (LEAKAGE) ZRAČENJE......................................................................... 18
7. PROVJERA SKLOPA ZA AUTOMATSKU KONTROLU EKSPOZICIJE (AEC).... 19
8. SILA KOMPRESIJE........................................................................................................ 23
9. PARALELNOST KOMPRESIJSKE PLOČE................................................................. 24
10. PROPUŠTANJE SVIJETLA U KAZETU...................................................................... 25
11. KONTAKT FILM – FOLIJA.......................................................................................... 26
12. KONTROLA ČISTOĆE I OŠTEĆENJA POJAČIVAČKIH FOLIJA........................... 27
13. TAMNA KOMORA........................................................................................................ 28
14. OSNOVNI UVJETI RADA UREĐAJA ZA RAZVIJANJE........................................... 29
15. KONTROLA UREĐAJA ZA RAZVIJANJE (senzitometrija)....................................... 30
16. KONTROLA UREĐAJA ZA GLEDANJE SLIKE (negatoskop).................................. 34
17. OCJENA KVALITETE SLIKE (TOR(MAS) fantom)................................................... 35
18. ANALIZA KVALITETE SLIKE.................................................................................... 36
19. MJERENJE SREDNJE ŽLIJEZDANE (GLANDULARNE) DOZE (AGD)................. 38
OBRASCI
LISTA OSOBA ZA KONTAKT..................................................................................... 42
LISTA I UČESTALOST ISPITIVANJA..................................................................... 43
OBRAZAC O EVIDENTIRANJU DNEVNIH PROVJERA.......................................... 44
OBRAZAC O EVIDENTIRANJU MJESEČNIH PROVJERA 45
OBRAZAC O EVIDENTIRANJU KVARTALNIH POLUGODIŠNJIH I
GODIŠNJIH PROVJERA................................................................................................ 46
LITERATURA................................................................................................................. 47
UVOD

Ove Upute napisane su s namjerom da se ukaže na osnovne dokumente koji se moraju

izraditi ako se ustanova odlučila uspostaviti sustav kontrole kakvoće kao i da ohrabri one koji
su počeli razmišljati o potrebi uvođenja sustavnog kontroliranja procesa.

Pravila sigurnosti pri obavljanju poslova kod kojih se koriste izvori ionizirajućeg
zračenja nalažu da se za svaki takav izvor izradi odgovarajući program osiguranja kakvoće, a
vezano uz zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
Cilj takvog programa je osigurati ispravan dijagnostički ili terapijski postupak pri
kojem će doza biti onoliko niska koliko je razumski moguće postići. Nadalje, izradom i
pridržavanjem odredbi takvog programa osigurat će se usklađenost rada s postojećim
zakonodavstvom i međunarodnim propisima.
Ove smjernice su napisane da pomognu pri izradi programa osiguranja kakvoće i
ukaže na osnovne radnje koje moramo poduzeti za uspostavu sustava upravljanja kvalitetom u
cilju kontrole postupaka i ocijene kvalitete slike, odnosno dijagnoze. U tu svrhu vodili smo se
Europskom normom EN ISO 9001:2000, Quality managment system – Requarements, koju je
izdao na temelju članka 9. Zakona o normizaciji (NN 55/96) Državni zavod za normizaciju i
mjeriteljstvo tako što ju je prihvatio bez ikakvih preinaka. Ovom normom utvrđuju se zahtjevi
za sustav upravljanja kvalitetom kada organizacija:
a) treba dokazati vlastitu sposobnost dosljedne realizacije proizvoda koji zadovoljavaju
zahtjeve kupaca i zahtjeve primjenjivih propisa i
b) namjerava ostvariti zadovoljstvo kupca učinkovitom primjenom sustava, uključujući
procese za njegovo neprekidno poboljšanje i osiguravanjem sukladnosti sa zahtjevima
kupca i zahtjevima primjenjivih propisa

Obzirom na postignuti stupanj zaštite od ionizirajućeg zračenja u Republici Hrvatskoj,

a koji je u znatnoj mjeri odraz obrazovanja i kulture iz ove oblasti, radiološka zajednica
počela je usvajati cilj novog koncepta zaštite, te vjerujem da će se svi koji su na bilo koji
način vezani uz radiologiju i radioterapiju složiti s izjavom gospodina Cascade: „Izazov za
dijagnostičku radiologiju je da sazri u fazi odraslosti u kojoj će razviti svoj vlastiti program
usavršavanja umjesto da joj takav program usavršavanja nametnu drugi.“ i gospodina Rehani
koji kaže da “Pri tome treba imati na umu da radiološki odjel bez da se usmjeri ka poboljšanju
kvalitete može postati zaostao u okruženju ograničenih sredstava, postroženih pravila i
natjecanja.“

Vezano uz to, držim da su u potpunosti prihvatljivi osnovni zahtjevi norme EN ISO

9001:2000 prema kojoj organizacija mora:
1. podastrijeti dokaze vlastite opredijeljenosti za razvoj i primjenu sustava upravljanja
kvalitetom i neprekidno poboljšavanje njegove učinkovitosti,
2. uspostaviti, dokumentirati, primijeniti i održavati sustav upravljanja kvalitetom i
neprekidno poboljšavati njegovu učinkovitost u skladu sa zahtjevima ove
međunarodne norme.

Svi zahtjevi navedeni u ovoj međunarodnoj normi općeniti su i mogu se primijeniti na

sve organizacije bez obzira na njihovu vrstu, veličinu i ponuđeni proizvod.

Pri tome organizacija mora:

1
 - utvrditi procese koji su potrebni za sustav upravljanja kvalitetom i njihovu primjenu u
organizaciji,
- odrediti slijed i međusobno djelovanje tih procesa,
- odrediti kriterije i metode potrebne da se osigura učinkovito odvijanje i upravljanje
tim procesima,
- osigurati dostupnost potrebnih resursa i informacija nužnih za potporu pri provođenju
i nadziranju tih procesa,
- nadzirati, mjeriti i analizirati te procese i
- provoditi postupke nužne za ostvarivanje planiranih rezultata i neprekidno
poboljšavanje tih procesa.

Zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost ili

ordinacije koje koriste izvore ionizirajućeg zračenja za dijagnostiku ili terapiju temeljem
Zakona o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja (“Narodne
novine”, br 64/06), odnosno odredbi Pravilnika o popisu djelatnosti, uvjetima i načinu
izdavanja te rokovima važenja odobrenja za djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja i za
korištenje izvora ionizirajućeg zračenja (NN 125/06) te drugim uobičajenim mjerama i
preporukama u vezi sa zaštitom od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg
zračenja, moraju utvrditi mjere zaštite od štetnog djelovanja ionizirajućeg zračenja i mjere
sigurnosti pri radu s izvorima ionizirajućeg zračenja. Te mjere se utvrđuju Aktom o provedbi
mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja s programom osiguranja i održavanja kakvoće zaštite,
planom mjera za sprečavanje i otklanjanje posljedica izvanrednog događaja, te planom mjera
zbrinjavanja radioaktivnog otpada koji nastaje tijekom obavljanja djelatnosti s radioaktivnim
izvorima (u daljnjem tekstu: Akt).

I. AKT

Uvažavajući gore navedene zakonske i podzakonske akte, Akt bi trebao sadržavati

sljedeća osnovna poglavlja:

1. Uvodni dio;
2. Opis djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja;
3. Unutarnji ustroj provedbe mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja i sigurnost izvora
ionizirajućeg zračenja;
4. Nadležnost i obveze osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućeg zračenja i izloženih
radnika;
5. Uvjeti uporabe izvora ionizirajućeg zračenja;
6. Mjere zaštite pacijenata od ionizirajućeg zračenja kod medicinskog ozračivanja;
7. Stručna sprema, zdravstveni uvjeti i zdravstveni pregledi izloženih radnika;
8. Način vođenja evidencije o izvorima ionizirajućeg zračenja i izvješćivanje nadležnih
državnih tijela;
9. Postupci u slučaju izvanrednog događaja pri radu s izvorima ionizirajućeg zračenja;
10. Mjere zbrinjavanja radioaktivnog otpada koji nastaje pri obavljanju djelatnosti s
radioaktivnim izvorima;
11. Program osiguranja kakvoće kod obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg
zračenja (u daljnjem tekstu: Program osiguranja kakvoće)

2
 Prema tome, gore navedeni zakonski i podzakonski propisi čine temelj za uspostavu
sustava upravljanja kvalitetom pri dijagnostičkim i terapijskim postupcima kroz Program
osiguranja kakvoće koji je sastavni dio Akta.

Akt treba biti potvrđen ili usvojen od najvišeg upravnog tijela ustanove, kao što je
Upravno vijeće te sadržavati izjavu tog tijela da je odgovorno za poticanje i organiziranje
zaštite od ionizirajućeg zračenja te da će se kroz Program osiguranja kakvoće uspostaviti,
dokumentirati, primijeniti i održavati sustav upravljanja kvalitetom i neprekidno poboljšavati
njegovu učinkovitost.

I. 1. PROGRAM OSIGURANJA KAKVOĆE

Programom osiguranja kakvoće određuju se:

1. Osobe odgovorne za provedbu Programa osiguranja kakvoće;

2. Nadležnost i odgovornost glavnog i odjelnog QA koordinatora te QC izvršitelja;
3. Obavezni sadržaj i formu Priručnika za osiguranje kakvoće pojedinog dijagnostičkog ili
terapijskog uređaja (u daljnjem tekstu: Priručnik za osiguranje kakvoće);
4. Vremenski termini unutar kojih se Priručnik za osiguranje kakvoće mora
preispitati/revidirati.

1. Osobe odgovorne za provedbu Programa osiguranja kakvoće

1.1. Čelnik ustanove je osoba odgovorna za uspostavu i provođenje Programa osiguranja

kakvoće.

1.2. Osobu zaduženu za koordinaciju Programa osiguranja kakvoće na nivou ustanove (u

daljem tekstu: glavni QA koordinator) imenuje čelnik ustanove aktom o imenovanju.
Glavni QA koordinator odgovoran je čelniku ustanove.

1.3. Osobe zadužene za provedbu Programa osiguranja kakvoće na nivou odjela (u daljem
tekstu: odjelni QA koordinator) imenuje čelnik ustanove aktom o imenovanju, na
prijedlog glavnog QA koordinatora.
Odjelni QA koordinator odgovoran je glavnom QA koordinatoru.

1.4. Osobe za provedbu mjera propisanim Priručnikom za osiguranje kakvoće (u daljem

tekstu: QC izvršitelj) imenuje odjelni QA koordinator i o tome im uručuje akt o
imenovanju.
QC izvršitelji odgovorni su odjelnom QA koordinatoru.

2. Nadležnost i odgovornost glavnog i odjelnog QA koordinatora te QC izvršitelja

2.1. Glavni QA koordinator odgovoran je za:

- koordinaciju Programa osiguranja kakvoće na nivou ustanove
- izradu Priručnika za osiguranje kakvoće.

2.2. Odjelni QA koordinator odgovoran je za:

- koordinaciju Programa osiguranja kakvoće na nivou odjela

3
 - provedbu Priručnika za osiguranje kakvoće.

2.3. QC izvršitelji odgovorni su za provođenje ispitivanja i vođenje evidencija, a u skladu s

odredbama sadržanim u Priručnikom za osiguranje kakvoće.

2.5. Niti jedna od nabrojanih osoba ne može postaviti zamjenika te sve predviđene
dokumente mora osobno potpisati.

I.1.1. PRIRUČNIK ZA OSIGURANJE KAKVOĆE

Priručnik za osiguranje kakvoće mora sadržavati:

1) Listu ispitivanja koje treba provoditi,

2) Učestalost svakog ispitivanja,
3) Procedure za ispitivanja,
4) Dozvoljena odstupanja za ispitivane parametre,
5) Popis mjerila i uređaji potrebnih za provedbu ispitivanja,
6) Kontrolne liste, ispitni obrasci za zapise,
7) Način izvješćivanja,
8) Način održavanja i čuvanja zapisa.

Lista ispitivanja koje treba provoditi

Lista ispitivanja koje treba provoditi je popis svih testova koje treba provoditi s
naznakom učestalosti njihove provedbe i naznakom procedure.

Učestalost svakog ispitivanja

Detalji o učestalosti ispitivanja trebaju biti naznačeni u Proceduri ispitivanja.

Učestalost ispitivanja može se odrediti prema namjeni: ispitivanje preuzimanja,

kontrolno, godišnje ili nakon većih popravaka ili preinaka kao što je izmjena rendgenske
cijevi. Kontrolna ispitivanja mogu se podijeliti prema vremenskom periodu na dnevna, tjedna,
mjesečna, kvartalna ili polugodišnja.

Ispitivanje preuzimanja obvezan je osigurati uvoznik, dobavljač, pravna ili fizička

osoba koja postavlja te uređaje prije predaje rendgenskog uređaja, akceleratora ili zatvorenog
radioaktivnog izvora.
Za ispitivanja se mogu predvidjeti „brzi testovi“ čija se učestalost može mijenjati
tokom godine ovisno o učestalosti nađenih odstupanja od predviđenog. Utvrđeno odstupanje
treba biti osnova za učestalija ispitivanja.

Procedura za ispitivanja

Procedura za ispitivanja sadrži:

1) Cilj ispitivanja te opis značajke koja se ispituje,
2) Karakteristike uređaja koji se ispituju i dozvoljena odstupanja,

4
 3) Rokovi ispitivanja,
4) Potrebna oprema,
5) Postupak,
6) Vrednovanje dobivenih rezultata i
7) Postupci potrebni za korekciju.

Opis postupka mora biti detaljno razrađen za svaku radnju koja se obavlja (korak po
korak) tako da se lako može slijediti te da je mogućnost zabune ili previda dijela pojedinog
postupka svedena na minimum.
Uz svaki postupak mora biti naznačen broj i naziv ispitnog obrasca koji je namijenjen
za tu proceduru.

Dozvoljena odstupanja za ispitivane parametre

Dozvoljena odstupanja za ispitivane parametre moraju biti u skladu s pozitivnim

propisima koji reguliraju ovo područje, a ako nisu regulirani tim propisima onda u skladu s
međunarodno prihvaćenim standardima ili deklaraciji proizvođača.
Granice odstupanja moraju biti naznačene u Proceduri za ispitivanje pojedinog uređaja
zajedno s karakteristikama ispitivanog uređaja.

Popis mjerila i uređaji potrebnih za provedbu ispitivanja

Popis mjerila i uređaji potrebnih za provedbu ispitivanja mora sadržavati podatke o

vrsti potrebnih mjerila i uređaja, te njihove karakteristike i minimalan broj potreban za
provođenje kontrole kakvoće.
Uređaji s ovog popisa moraju biti navedeni u Proceduri za ispitivanje pojedinog
uređaja pod Postupak.

Ukoliko ustanova ne raspolaže kadrom, mjerilom ili uređajem koje zadovoljava

propisane zahtjeve takva ispitivanja može prepustiti ovlaštenim stručnim tehničkom servisu
što treba biti naznačeno u Proceduri, pod Postupak.
Za obavljanje ovih radnji ustanova mora sklopiti ugovor s ovlaštenim stručnim
tehničkim servisom u kojem mora biti naznačeno da je ispitivanje potrebno obaviti na način
opisan u Procedurama za ispitivanja i da će se koristiti uređaji navedeni pod Postupak.
Glavni QA koordinator odgovoran je za umjeravanje tih mjerila i uređaja u skladu s
pozitivnim propisima.

Kontrolne liste, ispitni obrasci za zapise

Lista osoba za kontakt

Radi lakše i brže komunikacije treba sastaviti listu svih osoba uključenih u provedbu
Programa osiguranja kakvoće (čelnik ustanove, glavni QA koordinator, odjelni QA
koordinatori, QC izvršitelji, medicinski fizičari, osobe zadužene za održavanje i ovlašteni
stručni tehnički servis). Lista osoba za kontakt mora sadržavati imena, telefonske brojevi i
adrese.

- Obrazac za evidentiranje izvršenja dnevnih provjera

- Obrazac za evidentiranje izvršenja mjesečnih, tjednih, kvartalnih i polugodišnjih provjera.
- Obrazac za evidentiranje izvršenja godišnjih provjera

5
- Obrazac za evidentiranje ponovljenih dijagnostičkih postupaka
- Ispitni obrasci za provođenje procedura.
Na ispitnom obrascu mora biti naznaka za koje je procedure predviđen, broj procedure
i naznaka zadnje promjene.
Svaki ispitni obrazac mora biti otisnut u Priručniku za osiguranje kakvoće u originalu i
primjer kako se ispunjava.

Način izvješćivanja

QC izvršitelji o svome radu i dobivenim rezultatima ispitivanja moraju redovito na

priređenim obrascima izvješćivati odjelnog QA koordinatora.

Odjelni QA koordinatori dužni su o nepravilnostima u radu uređaja i poduzetim

mjerama za otklanjanje nepravilnosti u pisanom obliku izvijestiti glavnog QA koordinatora.

Glavni QA koordinator, ukoliko utvrdi nepravilnosti ili odstupanja od propisane

procedure, poduzet će sve što je u njegovoj moći da istu otkloni te će o nepravilnosti i
poduzetim mjerama u pisanom obliku izvijestiti čelnika ustanove.
Ukoliko se nepravilnost u radu uređaja ne može otkloniti u predviđenom roku na
predviđeni način, glavni QA koordinator izvijestiti će čelnika ustanove i zatražiti da se naredi
otklanjanje nedostataka, odnosno zabrani rad s uređajem dok se nedostaci ne otklone.

Ukoliko utvrđena nepravilnost u radu uređaja ili odstupanje od propisane procedure

može ugroziti zdravlje i život pacijenta, osoba koja je nepravilnost ili odstupanje utvrdila
dužna je neodgodivo o tome usmeno i u pisanom obliku izvijestiti čelnika ustanove.

Način održavanja i čuvanja zapisa

Ispitni obrasci čuvaju se 5 godina u prostoriji u kojoj se nalazi uređaj, dostupni

isključivo glavnom QA koordinatoru, odjelnom QA koordinatoru, QC izvršiteljima,
ovlaštenom stručnom tehničkom servisu s kojim ustanova ima sklopljen ugovor o obavljanju
stručnih poslova zaštite od ionizirajućeg zračenja te nadležnom inspektoru.

Vremenski termini unutar kojih se Priručnik za osiguranje kakvoće mora preispitati

(revidirati)

Priručnik za osiguranje kakvoće mora se preispitati (revidirati) najmanje jednom

godišnje pri čemu treba odgovoriti na sljedeća pitanja:
- da li je kontrola kvalitete održavana na zahtjevani način,
- da li su ispitni obrasci ažurirani,
- da li je snimanje korišteno na odgovarajući način,
- da li svi zaposlenici imaju odgovarajuću kvalifikaciju i obnovu znanja,
- da li bilo koji uređaj treba zamijeniti,
- da li neki od postupaka ispitivanja treba promijeniti,
- da li zaposlenici provode propisane procedureu skladu s naputcima,
- da li su doze pacijenta i izloženih radnika niske koliko je moguće razumski postići,
- da li je sva dokumentacija ažurna, uredna i točna.

6
1. ODREĐIVANJE VELIČINE ŽARIŠNE TOČKE METODOM TOČKASTOG
OTVORA

Svrha i cilj
Utvrditi dimenzije žarišta u odnosu na nominalnu vrijednost danu od proizvođača
RDG cijevi.

Odgovornost za provedbu
Ovlašteni tehnički servis

Kriteriji prihvatljivosti
Maksimalna dopuštena vrijednost povećanja žarišne točke zbog istrošenosti RDG
cijevi u odnosu na nominalnu vrijednost iznosi 50 %.

Učestalost
Prilikom instalacije ili znatno smanjene prostorne rezolucije

Oprema
Pločica od legure zlata i platine s otvorom 30 µm i držačem (Procedura A)
Zvjezdasti uzorak i držač (najčešći kutovi između linija su 1° i 0.5°). (Procedura B)
Povećalo s ugrađenim mjerilom minimalne rezolucije 0,1 mm.

Procedure
A) određivanje veličine žarišne točke metodom točkastog otvora
B) određivanje veličine žarišne točke metodom zvjezdastog uzorka

Povećanu sliku objekta (pinhole camera ili star pattern) možemo dobiti koristeći
kazetu bez folije. Najjednostavniji način za to je postaviti potpuno zacrnjeni film
(OD>3) između filma i folije u kazeti. Izaberemo žarišnu točku za koju vršimo
mjerenja, 28 kV i ekspoziciju takvu da na filmu dobijemo neto optičku gustoću
između 1.2 i 1.7. Da bi dobili takvu neto optičku gustoću treba odabrati ekspoziciju
približno jednaku onoj koja daje sliku za fantom 45 mm PMMA. Slika objekta treba
biti u referentnoj točki u ravnini slike (60 mm od ruba filma). Prilikom mjerenja
makne se kompresijska ploča. Prema IEC/NEMA nominalna veličina žarišne točke
0.3 ograničena je na širinu 0.45mm i duljinu 0.65mm, a nominalna veličina žarišne
točke 0.4 ograničena je na 0.6mm i 0.8mm. Tipična veličina je 0.3x0.3 mm2: ⊥: 0.45
mm, //: 0.65 mm; i 0.1x0.1 mm2: ⊥: 0.15 mm, //: 0.15 mm.

7
A) Veličina žarišne točke: metoda točkastog otvora (pinhole kamera)

Slika. 1 Shema mjerenja veličine žarišne točke metodom pinhole kamera (A)

dS-O

Ravnina pinhole kamere

Točkasti otvor
(pinhole)

dO-I

F// (duljina, L)

F⊥ (širina, W)
Ravnina slike

Za određivanje veličine žarišne točke (f) koristi se pločica od legure zlata i platine s
otvorom veličine 30 m. Za mjerenje ovom metodom (najčešće se koristi prilikom
instalacije, dakle od proizvođača) potrebno je dobiti sliku otvora uvećanog 2.5 do 3
puta. Odrede se udaljenosti od ravnine filma do objekta (do-i) i od objekta do žarišne
točke (ds-o).
Veličina žarišne točke (f) odredi se mjerenjem veličine objekta na filmu u dva smjera
F//,⊥, paralelnom i okomitom obzirom na os anoda-katoda. Prilikom mjerenja potrebno
je koristiti povećalo. Faktor povećanja Mpinhole se računa prema: Mpinhole = (do-i)/ (ds-
o), te je veličina žarišne točke:

(1) f// = F///Mpinhole

f⊥ = F⊥/Mpinhole

ANODO

F⊥
F//
CATODO Slika 2. Mjerene veličine na filmu

8
B) Veličina žarišne točke: metoda zvjezdastog uzorka (star pattern)

Veličina žarišne točke može se procijeniti na osnovi «zamućenog promjera» na slici

(povećanoj 2.5 do 3 puta) zvjezdastog uzorka. Zmućeni promjeri (d// sfoc, d⊥ sfoc) u
smjeru paralelnom i okomitom sa smjerom osi anoda-katoda mjere se kao na slici 3.
Veličina žarišne točke (f) računa se prema:

(3) f// = (·/180) ·d// sfoc,/ (Mstar – 1)

f⊥ = (·/180) ·d⊥ sfoc,/ (Mstar – 1)

gdje je  kut između linija na zvjezdastom uzorku (moguća je izvedba sa različitim

kutovima; faktor povećanja (Mstar) određuje se omjerom promjera zvjezde mjereno na
slici (disl) i nominalnog (ili izmjerenog) fizičkog promjera zvijezde (dstar):

(4) Mstar = d sl/dstar

ANODO

d//

d⊥

CATODO

Slika 3 Slika zvjezdastog uzorka

Korektivne mjere

Zvati ovlašteni servis koji održava uređaj.

9
2. SLAGANJE POLJA ZRAČENJA S NOSAČEM KAZETE

Svrha i cilj
Osigurati da svjetlosni snop odgovara korisnom snopu rendgenskog zračenja.

Odgovornost za provedbu:
Osoba odgovorna za provedbu priručnika

Kriteriji prihvatljivosti
Za sve žarišne točke polje zračenja mora pokriti film u nosaču kazete ne više od 5 mm
izvan filma. Na rubu prema torakalnoj stijenci bolesnika udaljenost mora biti manja
od 4 mm.

Učestalost
Godišnje
Nakon servisa održavanja

Oprema
Metalni novčić
Ravnalo

Procedure
Koraci:
Slaganje polja zračenja s nosačem kazete može se odrediti pomoću dvije napunjene
kazete i absorbera x zraka (npr. novčić).
1. Jednu kazetu postavimo u nosač kazete
2. Drugu kazetu postavimo na nosač kazete barem 30 mm van nosača prema van
iz uređaja. Kazetu na nosaču kazete napunimo tako da je emulzija na suprotnoj
strani od folije.
3. Novčić se postavi na gornju kazetu na rub svjetlosnog polja (slika 4) i mora
osigurati dovoljnu ekspoziciju za zacrnjenje filmova.
4. Usporedbom položaja novčića na slikama odrediti slaganje svjetlosnog i polja
zračenja i ravnalom izmjeriti razliku.

10
 NOVČIĆ

Slika 4. Položaj kazete i novčića

Korektivne mjere

Zvati ovlaštenog servisera uređaja.

11
3. MJERENJE NAPONA RENDGENSKE CIJEVI

Svrha i cilj:

Provjeriti odstupanje vrijednosti odabrane na komandnom uređaju od vrijednosti napona na cijevi

(kV) i ponovljivosti visokog napona te izmjeriti vrijednost kerme u zraku kA, (mGy) po jedinici
produkta struje i vremena na referentnoj udaljenosti od žarišta rendgen cijevi.

Odgovornost za provedbu:

Ovlašteni tehnički servis.

Kriteriji prihvatljivosti:

Maksimalno dopušteno odstupanje napona cijevi iznosi ± 5 %.

Maksimalni dopušteni koeficijent varijacije napona na cijevi iznosi 5%.

Učestalost:

Godišnje.

Oprema

Neinvazivni kV metar.

Procedure

Koraci

1. Pozicionirati detektor kV metra u referentnu točku (lateralno centrirana, 6 cm od torakalnog

ruba polja).
2. Odabrati postavke mjernog uređaja sukladno priručniku proizvođača mjernog uređaja.
3. Na kontrolnom uređaju postaviti najnižu vrijednost napona na cijevi korištenu u kliničkim
uvjetima. Korisiti ručno upravljani režim rada rdg uređaja. Vrijednost opterećenja cijevi nije
kritična. Zbog učestalosti eksponiranja pri ovoj vrsti mjerenja, a u svrhu izbjegavanja
nepotrebnog zagrijavanja rdg cijevi preporuka je koristiti niže vrijednosti mAs (10).
4. Eksponirati i zabilježiti vrijednost napona na cijevi.
5. Ponavljati korak 3. u koracima od 1 kV kroz cijelo klinički korišteno područje. Opterećenje
cijevi držati konstantnim tijkom mjerenja.
6. Za ponovljivost napona na cijevi izvršiti mjerenje pri naponu 28 kV najmanje 3 puta. Svako
mjerenje vrši se uz različitu vrijednost opterećenja cijevi.

Napomena:

Kod provedbe ispitivanja uz korištenje višefunkcijskih X-ray multimetara, ispitivanje ponovljivosti

napona na cijevi moguće je provesti paralelno sa ispitivanjem linearnosti doznog izlaza prema
proceduri 4.

Prikaz rezultata mjerenja:

12
Odstupanje napona na cijevi od zadane vrijednosti prikazuje se postotno prema jednadžbi 1:

kVmjereno − kV zadano
∆kV (%) = ⋅ 100% 1
kV zadano

Ponovljivost napona na cijevi prikazuje se koeficijentom varijacije prema jednadžbi 2:

stdev(kV )
cv(%) = .100% 2
avr (kV )

• Anodni napon
Kvaliteta snopa X zraka određena je naponom rendgen cijevi, anodnim materijalom i filtracijom.

• Točnost i ponovljivost napona na rendgen cijevi

Mjerenja vrši ovlašteni stručni tehnički servis. Mjerenja se vrše u rasponu od 25 – 31 kVp s
koracima od 1 kV. U slučaju da se koriste i drugi naponi na rendge cijevi potrebno je povećati
raspon mjerenja. Ponovljivost se mjeri ponavljanjem ekspozicija uz odabrani napon na cijevi koji
se najčešće koristi u klinici.

Tolerancija: točnost u rasponu 25 – 31 kVp: < ± 1 kV;

ponovljivost: < ± 0.5 kV.
Učestalost: godišnje.
Oprema: kilovoltmetar.

13
4. LINEARNOST DOZE SA PRODUKTOM STRUJE I VREMENA

Svrha i cilj

Provjeriti da li je porast doze u korisnom snopu linearan sa porastom produkta struje rendgen cijevi
i vremena ekspozicije.

Odgovornost za provedbu:

Ovlašteni tehnički servis

Kriteriji prihvatljivosti:

Maksimalno dopušteno odstupanje od linearnosti iznosi 5 %.

Učestalost:

Jednom godišnje

Oprema:

Dozimetar za mamografske kvalitete zračenja.

Procedura:

Koraci

1. Pozicionirati detektor dozimetra u referentnu točku (lateralno centrirana, 6 cm od torakalnog

ruba polja).
2. Na kontrolnom uređaju izabrati ručno upravljani režim rada rdg uređaja. Postaviti vrijednost
napona na cijevi na 28 kV i podesiti opterećenje cijevi na 10 mAs ili približno.
3. Eksponirati
4. Očitati kermu (dozu) u snopu i zabilježiti izmjerenu vrijednost
5. Podesiti vrijednost opterećenja rdg cijevi na 20 mAs (ili približno).
6. Eksponirati i zabilježiti izmjerene vrijednosti
7. Ponoviti korake 2 do 6 uz postepeno povećanje opterećenja cijevi. Područje mjerenja
linearnosti doznog izlaza treba pokrivati klinički korištene vrijednosti opterećenja cijevi
(neovisno o klinički korištenom režimu rada uređaja (ručno, AEC, AAEC)

Način prikazivanja rezultata

Rezultati mjerenja linearnosti izražava se linearnošću (%) prema formuli 1.

  mGy   mGy  
 max  − min   / 2
  mAs   mAs  
lin(%) = ⋅ 100% 1
 mGy 
 
 mAs 

14
• Dozni izlaz rendgen cijevi i brzina izlaza

Ova mjerenja provode ovlašteni stručni tehnički servisi. Dozni izlaz rendgen cijevi (µGy/mAs) i
brzina izlaza (mGy/s) mjere se pri referentnim uvjetima (uz kompresijsku ploču u snopu). Potrebno
je korigirati udaljenost od žaršta do točke mjerenja na 1 m za output, odnosno na udaljenost
jednaku udaljenosti žarište – film za brzinu outputa.

Tipične vrijednosti: 40 – 75 µGy/mAs na 1 m;

10 – 30 mGy/s na udaljenosti žarište - film.
Učestalost: godišnje ili nakon zamjene rendgen cijevi
Oprema: multimetar (dosimetar i mjerač vremena ekspozicije).

15
5. MJERENJE POLUDEBLJINE APSORPCIJE - FILTRACIJE (HVL)

Svrha i cilj:

Utvrditi vrijednost debljine sloja poluapsorpcije (HVL) u ekvivalentnoj vrijednosti debljine

aluminija (mmAl).

Odgovornost za provedbu:

Ovlašteni tehnički servis.

Kriteriji prihvatljivosti:

Za 25 kV Mo/Mo: 0,3 mm Al < HVL < 0,4 mm Al

Učestalost:

Godišnje.

Oprema:

-Dozimetar za mamografske kvalitete zračenja

-Stativ za mjerenje sloja poluapsorpcije
-Set filtera za mjerenje sloja poluapsorpcije minimalne čistoće Al 99% i točno poznate debljine
(1%)
-Klimator od olovnog lima debljine 1 mm

Procedura:

Koraci:

1. Pozicioniratij detektor multimetra u referentnu točku prema proceduri 4.

2. Pozicionirati olovni kolimator na stativ detektora na takav naćin da se otvor kolimatora nalazi
između žarišta rdg cijevi i detektora dozimetra. Pozicioniranje provjeriti pomoću svjetlosnog
polja rdg uređaja.
3. Na komandnom uređaju izabrati ručno upravljani režim rada rdg uređaja. Zadati napona na
cijevi od 28 kV te vrijednost opterećenja cijevi (mAs) koja odgovara klinički korištenim
vrijednostima.
4. Eksponirati i zabilježiti vrijednost kerme (doze) u snopu.
5. Na mijenjati vrijednost kV i mAs. Dodati Al filter debljine 0,1 mm na olovni kolimator i
ponoviti ekspoziciju. Zabilježiti vrijednost kerme (doze) u snopu.
6. Ponavljati korak 5 uz dodavanje novih filtera debljine 0,1 mm Al sve dok vrijednost doze u
snopu ne padne na manje od ½ početne vrijednosti (mjerenje bez dodatnih Al filtera).

Način prikazivanja rezultata:

16
Zabilježi debljinu Al filtra kojom je vrijednost doze mjerena bez filtra smanjena za polovicu ili više
D1 i debljinu Al filtra koja je korištena prije te ekspozicije D2.
Sloj poludebljine računa se prema formuli 1

 2D   2D 
t 2 ln 1  − t1 ln 2 
HVL =  D0   D0 
D 
ln 1 
 D2 

gdje su:
- D0 : Kerma (doza) u snopu mjerena bez dodatnih Al filtera
- D1 : Najbliža veća vrijednost od jedne polovine početne kerme u zraku
- D2 : Najbliža manja vrijednost od jedne polovine početne kerme u zraku
- t1 : debljina filtera za dozu D1
- t2 : debljina Al filtera za dozu D2

Napomena:

Mjerenje opisanom metodom nije moguće provesti korištenjem višefunkcijskih x-ray mutlimetara
sa poluvodičkim detektorima. Umetanje Al filtera u snop zračenja značajno mijenja spektralnu
sliku zračenja što vodi na visoku pogrešku u mjerenju doze zračenja.

• Poludebljina apsorpcije (HVL):

Mjerenja vrši ovlašteni stručni tehnički servis. Mjerenja se vrše u referentnim uvjetima (Mo/Mo -
28 kV) u referentnoj točki, koristeći aluminijske filtere s korakom (debljine) ne većim od 0.4 mm.
Čistoća Al pločica mora biti najmanje 99.9%, a debljina izmjerena s točnošću većom od 1%. Filteri
se postavljaju na kompresijsku ploču i moraju pokriti cijelo polje zračenja. Potrebno je koristiti
uvijek istu ekspoziciju (mAs).
Filteri su debljine X1 mm i X2 mm, a očitanja Yo (bez korištenja Al filtera), Y1 i Y2 očitanja uz
debljine filtera X1 mm i X2 mm. HVL se računa prema:

(5) HVL = [X1 ln (2Y2/Y0) – X2 ln (2Y1/Y0)] / ln (Y2/Y1)

Također je moguće koristiti digitalni HVL metar, uz poštivanje uputa proizvođača.

Tolerancija: za 28 kV Mo/Mo: prvi HVL > 0.30 mm Al i < 0.40 mmAl. Tipične vrijednosti za
druge materijale meta, filtere i napone cijevi dane su u dodatku 3.
Učestalost: godišnje.
Oprema: dozimetar, Al filteri odgovarajućih karakteristika ili digitalni HVL metar.

17
6. RASPRŠNO (LEAKAGE) ZRAČENJE

Svrha i cilj:

Provjeriti sklop rendgenske cijevi i kolimatora rendgenskog uređaja na propuštanje zračenja

Odgovornost za provedbu:

Proizvođač rendgenskog uređaja. Ukoliko sa uređajem nije dostavljen certifikat o ispitivanju,

ispitivanje provodi ovlašteni tehnički servis prilikom prijema uređaja.

Kriterij prihvatljivosti:

Maksimalna dopuštena vrijednost kerme u zraku na 1m udaljenosti od žarišta, u bilo kojem smjeru
izbnosi 1 mGy/h.

Učestalost:

Prilikom prijemnog ispitivanja, ukoliko ne postoji certifikat proizvođača uređaja.

Oprema:

Mjerilo brzine doze (ionizacijska komorica).

Kazete sa filmovima

Procedura:

1. Mjerenja se vrše ionizacijskom komoricom na udaljenosti 1 m od žarišta, uz najveći

mogući napon na cijevi.
2. Prvo se pronađu vruće točke, mjerenjem na 50 mm od kućišta uz potpuno zatvoren otvor
kućišta (najbolje olovnom pločom). To se izvede tako da se kazetama napunjenim s
filmom okruži kućište i razviju filmovi. Kazete sa filmovima moraju biti obilježene na
adekvatan naćin kako bi eventualne vruče točke bile precizno identificirane.
3. Na mjestima gdje su pronađene vruće točke mjeri sev brzina kerme u zraku na udaljenosti
1 m (ako je nemoguće mjeriti na toj udaljenosti, tada na manjoj uz korekciju za udaljenost).

Način prikazivanja rezultata:

Rezultat mejrenja prikazuje se maksimalnim izmjerenim vrijednostima kerme u zraku na

udaljenosti 1m od žarišta rengenske cijevi.

18
7. PROVJERA SKLOPA ZA AUTOMATSKU KONTROLU EKSPOZICIJE
(AEC)

Svrha i cilj:

Provjeriti rad automatskog uređaja za određivanje ekspozicije (AEC) kako bi se

osigurala optimalna i stalna optička gustoće pri različitim uvjetima rada uređaja
(napon cijevi, debljina objekta). Za vjerodostojne rezultate mjerenja potrebno je prije
ove provjere provjeriti stabilnost sistema za razvijanje filmova i kvalitetu kazete koju
smo odabrali kao referentnu.

Odgovornost za provedbu:

Osoba odogovorna za provedbu priručnika.

Kriteriji prihvatljivosti:

Optička gustoća s backgroundom treba biti u rasponu od 1.4 – 1.9 OD (ovisno o

mišljenju radiologa), uz toleranciju 0,15. Raspon pokriven promjenom zacrnjenja
mora biti veći od 1 OD. Prihvatljivi su koraci promjene zacrnjenja od 0.05 do 0.2 OD.
OD mora biti ponovljiva u okviru ± 5%, poželjno ± 2%.

Učestalost:

Procedura A (Određivanje optičke gustoće: referentna vrijednost i provjera raspona

optičke gustoće podešavanjem): Godišnje
Procedura B (Kompenzacija debljine objekta i napona): Mjesečno
Procedura C (Dugotrajna ponovljivost): Dnevno

Oprema:

- PMMA fantom 45 mm, koji je sastavljen od 9 ploča, svaka debljine 0,5 cm i

promjera 25 cm ili komercijalni fantom za tu svrhu.
- denzitometar

Mjerni opseg denzitometra:

Uređaj točnost Ponovljivost jedinica

Denzitometar ± 0.02 a 1.00 DO ±1% DO

PROCEDURA A. Određivanje optičke gustoće: referentna vrijednost i provjera

raspona optičke gustoće podešavanjem.

Mjerenja se vrše u referentnim uvjetima, uz uporabu 45 mm debelog PMMA fantoma

u snopu. Uređaj mora biti u automatskom ili poluautomatskom modu.

Koraci:
1. Postaviti referentnu kazetu u nosač kazete
2. na nosač kazete postavi polukružni PMMA fantom tako da ukupna debljina
fantoma iznosi 4,5 cm.

19
 3. postavi srednji detektor
4. radi s kompresijskom pločom u snopu
5. na uređaju odaberi kliničke uvjete (npr. poluautomatski rad, AEC namjesti na
0 i exponiraj s 28 kV).
6. razvij film
7. očitaj OD lateralno na sredini, 6 cm od ruba nosača kazete na koji je inače
naslonjena torakalna stijenka bolesnika
8. u tablicu A upiši datum, broj kazete, mAs i OD na filmu
9. Ponovi ova mjerenja uz promjenu zacrnjenja ( 0, ±1, ±2, ±3…).

PROCEDURA B. Kompenzacija debljine objekta i napona.

Kompenzacija debljine objekta treba biti mjerena za ekspozicije uz različite debljine

PMMA ploča (20mm do 70 mm) u snopu. Potrebno je eksponirati sve debljine
PMMA za sve moguće kliničke situacije (automatski, poluautomatski i ručno).

Koraci:
1. umetni u nosač kazete referentnu kazetu
2. na nosač kazete postavi polukružni PMMA fantom tako da ukupna debljina
fantoma iznosi 2 cm.
3. postavi srednji detektor
4. radi s kompresijskom pločom u snopu
5. na uređaju odaberi kliničke uvjete (poluautomatski rad, AEC namjesti na 0) i
exponiraj s 25 kV.
6. Izvadi kazetu, u tamnoj komori odloži exponirani film u za to predviđenu
kutiju i umetni novi film u kazetu
7. umetni u aparat kazetu s novim filmom
8. na nosač kazete postavi polukružni fantom tako da ukupna debljina fantoma
iznosi 4,5 cm
9. na uređaju odaberi kliničke uvjete (poluautomatski rad, AEC namjesti na 0) i
exponiraj s 28 kV.
10. Izvadi kazetu, u tamnoj komori odloži exponirani film u za to predviđenu
kutiju i umetni novi film u kazetu
11. umetni u aparat kazetu s novim filmom
12. na nosač kazete postavi polukružni fantom tako da ukupna debljina fantoma
iznosi 7 cm
13. na uređaju odaberi kliničke uvjete (poluautomatski rad, AEC namjesti na 0) i
exponiraj s 30 kV.
14. razvij filmove
15. očitaj OD lateralno na sredini, 6 cm od ruba nosača kazete na koji je inače
naslonjena torakalna stijenka bolesnika
16. u tablicu B upiši datum, broj kazeta, mAs i OD na filmovima

PROCEDURA C. Dugotrajna ponovljivost.

Dugotrajna ponovljivost je kontrola parametara izabranih od strane AEC (kV, mAs).

Mjerenja se vrše umetanjem standardnog (45mm PMMA) fantoma u snop prilikom
rutinske ekspozicije. Uzroci odstupanja najčešće su povezani sa sistemom za
razvijanje i mAs, te se mogu lako naći u kombinaciji sa rezultatima senzitometrije.

20
Koraci:
1. umetni referentnu kazetu u nosač kazete
2. na nosač kazete postavi polukružni PMMA fantom tako da ukupna debljina
fantoma iznosi 4,5 cm
3. postavi srednji detektor
4. radi s kompresijskom pločom u snopu
5. na uređaju odaberi kliničke uvjete (poluautomatski rad, AEC namjesti na 0 i
exponiraj s 28 kV).
6. razvij film
7. očitaj OD lateralno na sredini, 6 cm od ruba nosača kazete na koji je inače
naslonjena torakalna stijenka bolesnika
8. u tablicu C upiši datum, broj kazete, mAs i OD na filmovima

Nakon svake od ovih provjera dati filmove radiologu na pregled radi

artefakata. Ukoliko ih ima očistiti sve kazete, te ponoviti sliku. Ukoliko
artefakti još postoje procijeniti da li je potrebno čišćenje uređaja za
razvijanje ili su folije oštećene te ih je potrebno zamijeniti. Nastaviti
rad prema odluci radiologa i u što kraćem vremenu otkloniti uzrok
aertefakta. Na isti način provjeriti sve kazete!!!!!!!

Način prikazivanja rezultata

Tablica A

Broj kazete:
datum mjerenja
automatski
način rada
poluautomatski
u snopu x
kompresorska ploča
izvan snopa
AEC 0 -1 1 -2 2 -5 5
PMMA
OD
45mm
kV 28 mAs

21
Tablica B

Broj kazete:
datum mjerenja
automatski
način rada
poluautomatski
u snopu x
kompresorska ploča
izvan snopa
AEC 0

PMMA kV mAs OD

20 mm 25

45 mm 28

70 mm 30

Tablica C

Broj kazete:
datum mjerenja
automatski
način rada
poluautomatski
u snopu x
kompresorska ploča
izvan snopa
AEC 0

PMMA kV mAs OD

45 mm 28

Korektivne mjere:
Provjeriti senzitometriju i uređaj za razvijanje (stabilnost temperature, vrijeme
razvijanja). Ukoliko su u redu zvati ovlaštenog servisera uređaja.

22
8. SILA KOMPRESIJE

Svrha i cilj
Utvrditi da li sila kompresije na tkivu dojke odgovara brojkama ispisanim na konzoli
uređaja.

Odgovornost za provedbu:
Osoba odgovorna za provedbu priručnika

Kriteriji prihvatljivosti
Sila kompresije 130-120 N (13-20 kg), mora biti nepromjenjiva minimalno 1 minutu
uz toleranciju od ± 1 kg.
Točnost sile kompresije ± 1 kg

Učestalost
Godišnje

Oprema
Vaga
Loptica za tenis

Procedure
Koraci
1. Postavi vagu na nosač kazete
2. Između vage i kompresijske ploče stavi tenisku loptu (Slika).
3. Kompresijskom pločom pritisni loptu tako da sila bude između 130 i 200 N
4. Prati da li dolazi do promjena u pritisku

Korektivne mjere
Zvati ovlašteni servis za uređaj.

23
9. PARALELNOST KOMPRESIJSKE PLOČE

Svrha i cilj
Utvrditi da li je u svim uvjetima rada kompresijska ploča paralelna s kazetom

Odgovornost za provedbu:
Osoba odgovorna za provedbu priručnika.

Kriteriji prihvatljivosti
≤ 15 mm u smjeru okomitom na torakalnu stjenku
≤ 5 mm u smjeru paralelnom na torakalnu stjenku

Učestalost
Godišnje

Oprema
Tvrdi stiropor ili guma
Ravnalo

Procedure

Koraci
1. Umetni stiropor ili gumu na rubove nosača kazete
2. Stiropor i li gumu maksimalno pritisni kompresijskom pločom (Slika)
3. Izmjeri udaljenost od nosača kazete do sva četiri kuta kompresijske ploče

Korektivne mjere

Zvati ovlaštenog servisera uređaja.

24
10. PROPUŠTANJE SVIJETLA U KAZETU

Svrha i cilj
Utvrditi koje kazete propuštaju svjetlost kako bi ih se isključili iz daljnje upotrebe.

Odgovornost za provedbu:
Osoba odgovorna za provedbu priručnika

Kriteriji prihvatljivosti
Rubovi filma bez zacrnjenja

Učestalost
Jednom godišnje
Pri sumnji na oštećenje kazete
Prije početka korištenja novih kazeta

Oprema
nije potrebna

Procedure
Koraci:
1. Kazetu s filmom kroz nekoliko sati izloži svjetlu s negatoskopa sa svih strana.
2. Razvij film.
3. Na negatoskopu provjeri da li su rubovi zatamnjeni.

Korektivne mjere
Ukoliko su rubovi tamni, kazeta propušta svijetlost i treba ju zamijeniti.

25
11. KONTAKT FILM - FOLIJA

Svrha i cilj
Utvrditi da li je kontakt između filma i folije dobar i jednolik

Odgovornost za provedbu:
Ovlašteni tehnički servis

Kriteriji prihvatljivosti
Loš kontakt ne smije biti u području većem od 1 cm2 u dijagnostički relevantnom
dijelu.

Učestalost
Kad se počnu koristiti nove kazete
Godišnje

Oprema
Kontakt test uređaj za mamografije (oko 1.5/mm metalnih žica).
Denzitometar

Procedure

Koraci
1. Napuni kazetu koju ćeš testirati i ostavi je petnaestak minuta kako bi eventualno
uhvaćeni zrak mogao izići
2. Potrebno je očistiti unutrašnjost kazete za to predviđenim sredstvom.
3. Postaviti kontakt test uređaj za mamografije (oko 1.5/mm metalnih žica) na vrh
kazete i eksponirati bez rešetke tako da OD u referentnoj točki bude oko 2.
4. Stavi film na negatoskop u sobi s slabom ambijentalnom rasvjetom i udalji se oko
1 m.
5. Područja lošeg kontakta će biti zamućena ili će se pojaviti kao tamne točke na
filmu.
6. Kazete su neupotrebljive ukoliko se isti artefakti pojave i nakon ponovnog
čišćenja i eksponiranja kazete na isti način.

Korektivne mjere
Zamjena kazete

26
12. KONTROLA ČISTOĆE I OŠTEĆENJA POJAČIVAČKIH FOLIJA

Svrha i cilj
Utvrditi postojanje artefakata u cilju njihova smanjenja kako bi se izbjegle greške pri
očitavanju snimke.

Odgovornost za provedbu:
Osoba odgovorna za provedbu priručnika

Kriteriji prihvatljivosti
Bez oznaka ili artefakata

Učestalost
Mjesečno

Oprema
- kazete i film
- PMMA 45 cm fantom
- negatoskop

Procedure

Koraci
1. Postavi kazetu u nosač kazete.
2. U snop postavi standardni fantom (45 cm PMMA).
3. Eksponiraj koristeći rutinsku ekspoziciju.
4. Slika mora biti jednoliko zatamnjena, bez značajnih ogrebotina ili nekih drugih
poremećaja slike.
5. Ponoviti ovo sa svim kazetama.

Korektivne mjere

U dogovoru s radiologom. Čišćenje kazeta, čišćenje uređaja za razvijanje, promjena

folija...

27
13. TAMNA KOMORA

Svrha i cilj
Smanjiti eventualno prodiranje svjetla u tamnu komoru kako bi smanjili bazno
zacrnjenje filma. Prema istraživanjima oko pola tamnih komora imaju neprihvatljive
uvjete za razvijanje filmova.

Odgovornost za provedbu:
Osoba odgovorna za provedbu priručnika

Kriteriji prihvatljivosti
Dodatno bazno zacrnjena s ugašenim sigurnosnim svjetlima ne smije biti više od 0,02
OD nakon dvominutnog izlaganja.
Dodatno bazno zacrnjena s upaljenim sigurnosnim svjetlima ne smije biti više od 0,05
OD nakon dvominutnog izlaganja.

Učestalost
Godišnje, u slučaju problema sa zatamnjenjem filmova ili ako se mijenja dio komore
bitan za zatamnjenje u komori

Oprema
Denzitometar
Neprozirno pokrivalo za film
PMMA fantom

Procedure
Koraci:
1. Kazetu stavi na nosač kazeta i na nju postavi PMMA fantom
2. Eksponiraj film koristeći ekspoziciju koja će uzrokovati zatamnjenje od cca 1,2
OD na cijeloj površini filma.
3. U tamnoj komori bez upaljenih sigurnosnih svjetala izvadi se film iz kazete položi
na radni stol i polovicu filma prekrije neprozirnim pokrivalom.
4. Nakon dvije minute razvije se film.
5. Izmjeri OD na dijelu filma koji je bio nepokriven i dijelu filma koji je bio
pokriven. OD predstavlja dodatno bazno zacrnjenje
6. Ponovi radnje od 1- 5 s time da u koraku 3. budu upaljena sigurnosna svjetla.

Korektivne mjere

Ukoliko je dodatno bazno zatamnjenje preveliko potrebno je dodatno zatamniti tamnu

komoru ili promijeniti sigurnosno svijetlo.

28
14. OSNOVNI UVJETI RADA UREĐAJA ZA RAZVIJANJE

Svrha i cilj
Optimizirati rad uređaja za automatsku obradu filma i u skladu s propisima kontrole
pratiti usklađenost procesa obrade filma sa ciljem da se osiguraju uvjeti pod kojima se
obrađuju filmovi kako bi filmovi bili uvijek odgovarajuće kvalitete

Odgovornost za provedbu:
Osoba odgovorna za provedbu priručnika

Kriteriji prihvatljivosti
Prema uputama proizvođača

Učestalost
Tjedno

Oprema
Digitalni ili kovinski termometar
štpoperica

Procedure

Koraci
1. Provjeri da je
a) uređaj za automatsku obradu filmova postavljen i radi u skladu s uputama
danim pratećim dokumentima za radiografski materijal, sam uređaj i
kemikalije
b) optimalna temperatura razvijača definirana ili zadana pratećim
dokumentima datim uz radiografski materijal
c) uređaj za automatsku obradu filmova održavan prema uputama iz pratećih
dokumenata uz radiografske materijale, sam uređaj i kemikalije
2. Izmjeri temperaturu razvijača i fiksira na mjestu preporučenom od proizvođača
3. Umetni film u procesor i izmjeri vrijeme koje je potrebno da film postane
dostupan
4. Za svaki uređaj za automatsku obradu filmova mora se voditi dnevnik koji sadrži:
a) kada je folija očišćena (poželjno sredstvom za čišćenje folije tjedno)
b) kada je obavljeno čišćenje i održavanje uređaja (i u kojem obimu)
c) kada su promijenjene kupke za obradu
d) kada su stavljene nove kupke za regeneraciju
e) kada je izvršena bilo koja druga promjena bitna za rad uređaja
f) temperaturu razvijača i fiksira

Korektivne mjere

U slučaju da se uređaj ne da namjestiti kako je potrebno zavati ovlaštenog servisera

uređaja.

29
15. KONTROLA UREĐAJA ZA RAZVIJANJE (senzitometrija)

Svrha i cilj
Provjeriti postojanost sustava za razvijanje filmova i kemikalija usporedbom
dobivenih vrijednosti s temeljnim vrijednostima.
Odgovornost za provedbu:
Osoba odgovorna za provedbu priručnika

Kriteriji prihvatljivosti
Tolerancija odstupanja mjerenih parametara od temeljnih vrijednosti (dobijenih pri
instalaciji uređaja ili uvođenju ove vrste kontrole kvalitete) dane su u tablici.
Temeljne vrijednosti se računaju na osnovi srednje vrijednosti 5 uzastopnih dana po
uvođenju kontrole kvalitete. Računica ovih parametara dana je u dodatku.

Prihvatljivo Poželjno
Dmin < ± 0.03 DO < ± 0.02 DO
Dmax < ±0.3DO < ± 0.2 DO
Osijetljivost < ± 0.05 < ± 0.03
Mgrad < ± 0.30 < ± 0.15
Grad1,2 < ± 0.40 < ± 0.2
Temperatura < ± 2°C < ± 1 °C

Tipične vrijednosti ovih parametara su:

bazno zatamnjenje (background): 0.15 – 0.25 DO;
kontrast: MGrad: 3.0 – 4.0;
Grad1,2: 3.5 – 5.
Napomena: Ne postoji dokaz da su vrijednosti kontrasta optimalne. Vrijednosti nabrojane u
priručniku su tipične za današnju kliničku praksu. Vrijednosti koje se poklapaju
sa gornjim granicama danim u priručniku mogu, za neke tipove dojki, uzrokovati
smanjenje dijagnostičke kvalitete slike. Također je teško održati zahtijevanu
stabilnost razvijenih slika uz vrlo visoki kontrast, te to ne doprinosi kvaliteti
slike.

Učestalost
U skladu s vrstom procedure
Oprema
senzitometar
denzitometar
kutija novih filmova
control chart
termometar

Karakteristike uređaja

Uređaj točnost Ponovljivost jedinica

Senzitometar - ±2% DO
Denzitometar ± 0.02 a 1.00 DO ±1% DO
Termometar ± 0.5 ± 0.1 °C

30
Procedure

a) Određivanje temeljnih vrijednosti

Ova procedura se provodi po uspostavi sustava kontrole kvalitete ili su načinjene
značajne promjene kao što je nabava druge vrste filma, kemikalija, ili novi uvjeti
rada
b) Dnevna kontrola
Ova procedura se provodi svakodnevno na početku rada prije no što se razvije prvi
film, ali nakon završetka pripremnog procesa (zagrijavanja).
c) Kontrola filma
Ova procedura se provodi kada počimamo koristiti novu kutiju filma za QC svrhe.
Radiografski filmovi proizvode se u šaržama (serijama) i može biti neophodno
provjeriti osnovne parametre u odnosu na moguće odstupanja među filmovima
ovisno o šarži.
d) Dnevnik uređaja za razvijanje mora biti uz uređaj. U njega je potrebno upisivati
vrijeme zamjene kemikalija, vrijeme i opseg čišćenja kao i svaku promjenu koja
može utjecati na kvalitetu slike.

Procedura a)

Koraci:
1. Uzmi novu kutiju s filmovima koju ćeš koristiti samo za QC svrhe jedino. Zapiši
broj emulzije
2. Ispusti kemikalije iz uređaja i tankova te mlazom vode isperi tankove i mjesta gdje
se zadržavaju kemikalije
3. Napuni tankove sa razvijačem i fiksirom te dodaj potrebnu količinu kemikalija
potrebnu za početak rada.
4. Namjesti temperaturu na temperaturu predviđenu od proizvođača
5. Postavi sustav za “dodavanje/refreš” na brzinu zahtjevanu od proizvođača
6. Nakon što se stabilizirala temperatura provjeri temperaturu razvijača
termometrom i uvjeri se da uređaj radi na temperaturi predviđenoj od proizvođača.
Očisti termometar nakon svake upotrebe. Rezultat mjerenja unesi u “Dnevnik”
7. U tamnoj komori osvijetli film formata 18 x 24 cm pomoću svjetlosnog klina.
Film umetnut u uređaj za razvijanje s stranom na kojoj je klin, emulzijom
okrenutom prema gore, pazi da vrijeme između osvjetljavanja i razvijanja bude
uvijek približno isto (ne dulje od 10 min).
8. Očitaj i zabilježi zacrnjene na svakom polju dozimetrijskog klina koristeći
denzitometar, Mjeri u sredini polja. Dobivene vrijednosti unesi u Tablicu 1.
9. Očitaj i zabilježi zacrnjene mjereći na obrađenom filmu na dijelu koji nije bio
osvijetljen senzitometrom (B+F). Dobivene vrijednosti unesi u Tablicu 1.
10. Očitaj i zabilježi zacrnjenje na najviše zatamnjenom polju i upiši u Tablicu 1 pod
Dmax.
11. Iz rezultata dobivenih mjerenjem zacrnjena kroz pet uzastopnih dana za svako
polje odredi srednje zacrnjenje i upiši u tablicu. Za izračun temeljnih vrijednosti
koristi srednje vrijednosti (ODs).

31
Tablica 1.

Dmin (bazno zatamnjenje)

Dmax
O.D. N°
Log(Er)
1. 2. 3. 4. 5. ODs pravokutnika
1,05 7
1,20 8
1,35 9
1,50 10
1,65 11
1,80 12
1,95 13
2,10 14
2,25 15
2,40 16

12. Srednji gradijent (Mgrad) govori o kotrastu u cijelom dijagnostičkom rasponu.

Računa se kao nagib pravca kroz točke D1 = Dmin + 0.25 OD i
D2 = Dmin + 2.00 OD.
13. Centralni gradijent (Grad1,2) govori o kontrastu u sredini dijagnostičkog raspona.
Računa se kao nagib pravca itmeđu točki: D1 = Dmin + 1.00 OD i
D2 = Dmin + 2.00 OD.

Razlika zacrnjena utvrđena ovom metodom može biti upotrijebljena samo za ocjenu
dosljednosti između filma i njegove obrade. Ova metoda nije prikladna za usporedbu
različitih vrsta filmova ili načina obrade filmova različitim uređajima.

Procedura b)

Koraci:
1. Uzmi kutiju s filmovima koju koristiš samo za QC svrhe.
2. Nakon što se uređaj ugrijao na stalnu temperaturu, provjeri temperaturu
razvijača termometrom i uvjeri se da uređaj radi na temperaturi predviđenoj od
proizvođača. Očisti termometar nakon svake upotrebe. Rezultat mjerenja unesi
u “Dnevnik”
3. U tamnoj komori osvijetli film formata 18 x 24 cm pomoću svjetlosnog klina.
Film umetnut u uređaj za razvijanje s stranom na kojoj je klin, emulzijom
okrenutom prema gore.
4. Očitaj i zabilježi zacrnjene na svakom polju dozimetrijskog klina koristeći
denzitometar, Mjeri u sredini polja. Dobivene vrijednosti unesi u Tablicu 1.
5. Očitaj i zabilježi zacrnjene mjereći na obrađenom filmu na dijelu koji nije bio
osvijetljen senzitometrom (B+F). Dobivene vrijednosti unesi u Tablicu 1.
6. Očitaj i zabilježi zacrnjenje na najviše zatamnjenom polju i upiši u Tablicu 1
pod Dmax.

32
Tablica 1.

Dmin (bazno
zatamnjenje)
Dmax
N°
O.D. Log(Er)
pravokutnika
1,05 7
1,20 8
1,35 9
1,50 10
1,65 11
1,80 12
1,95 13
2,10 14
2,25 15
2,40 16

7. Srednji gradijent (Mgrad) govori o kotrastu u cijelom dijagnostičkom rasponu.

Računa se kao nagib pravca kroz točke D1 = Dmin + 0.25 OD i
D2 = Dmin + 2.00 OD.
8. Centralni gradijent (Grad1,2) govori o kontrastu u sredini dijagnostičkog
raspona. Računa se kao nagib pravca itmeđu točki: D1 = Dmin + 1.00 OD i
D2 = Dmin + 2.00 OD.

Procedura c)

Koraci:
1. Kada ostane najmanje pet filmova u kutiji potrebno je usporedno senzitometrirati
i denzitometrirati zadnji film iz te (stare) kutije i prvi iz nove.
2. Prije razvijanja provjeri dali je:
• Temperatura razvijača odgovarajuća
• Vrijeme između ekspozicije i razvijanja isto svaki dan
3. Nakon očitanja rezultata usporediti rezultate i ako se razlikuju više od 0.15 OD
od temeljnih rezultata, ponoviti mjerenje. U slučaju da se razlika od temeljnih
rezultata ponovila, pokušati pronaći razlog promjene. Ako se radi o filmovima,
ponoviti proceduru a) i naći nove temeljne vrijednosti.

Korektivne mjere

1. Ukoliko je neki od parametara van tolerancije od temeljnih vrijednosti potrebno

je pronaći razlog (temperatura, kemija, tamna komora...) i otkloniti ga prije
uporabe uređaja za obradu dijagnostičkih filmova. Ukoliko se radi o baznom
zatamnjenju radi se o tamnoj komori, sigurnosnim svjetlima ili filmu.

33
16. KONTROLA UREĐAJA ZA GLEDANJE SLIKE (negatoskop)

Svrha i cilj
Utvrditi da je negatoskop čist te da je svijetlo ujednačeno a stupanj osvjetljenja
odgovarajući

Odgovornost za provedbu:
Osoba odgovorna za provedbu priručnika

Kriteriji prihvatljivosti
Osvjetljenje mora biti u rasponu od 3000 do 6000 cd/m2
Ujednačenost svijetla mora biti u okviru 30% od vrijednosti mjerene u sredini.
Razlika u osvijetljenosti u sredini svih uređaja na Odjelu mora biti manja od 15%.
Maksimalna ambijentalna osvijetljenost na udaljenosti od 30 cm od negatoskopa ne
smije biti veća od 50 lux-a.

Učestalost
Godišnje

Oprema
Uređaj za mjerenje osvijetljenosti umjeren u cd/m2

Procedure
Koraci:
1. izmjeri jakost svjetla u centru negatoskopa.
2. izmjeri jakost svijetla na negatoskopu unutar 5 cm od ruba.
3. Na 30 cm od negatoskopa izmjeri maksimalnu jakost svijetla u lux-ima.
4. Usporedi rezultate s gore navedenim tolerancijama.

Korektivne mjere

Čišćenje negatoskopa.
Dodatno zatamnjenje prostorije u kojoj se gledaju filmovi.

34
17. OCJENA KVALITETE SLIKE (TOR(MAS) fantom)

Svrha i cilj
Ocjena kvalitete slike je dobra indikacija o uspješnosti sustava kontrole kvalitete i
možemo je procijeniti na osnovu prostorne rezolucije, kontrastu i pragu vidljivosti
kontrasta.

Odgovornost za provedbu:
Osoba odgovorna za provedbu priručnika

Kriteriji prihvatljivosti
Prostorna rezolucija - u oba smjera ; prihvatljivo > 12 lp/mm, poželjno > 15 lp/mm
Prag vidljivosti kontrasta - minimalni razlučivi kontrast za detalje manje od 6 mm
mora biti manji od 1.5%

Učestalost
Mjesečno

Oprema
TOR (MAS) fantom ili sličan mamografski fantom koji ima ugrađene klinove
Denzitometar
povećalo

Procedure
Koraci
1. Umetni kazetu 18 X 24 u nosač kazeta
2. postavi mamografski fantom ukupne debljine 45 mm (vidi uputstva za korištenje
fantoma).
3. Snimi fantom rutinskom expozicijom.
4. Analiziraj film na negatoskopu,
a) očitaj broj vidljivih parova linija,
b) zabilježi broj vidljivih objekata veličine 6mm
5. Očitaj rezultate kako je navedeno u uputstvima TOR(MAS) fantoma i usporedi s
tolernacijom.

Korektivne mjere

Ukoliko je prostorna rezolucija (visokog kontrasta) manja od potrebne provjeriti

veličinu žarišta i zvati ovlaštenog servisera uređaja. Ukoliko je prag vidljivosti
kontrasta lošiji od potrebnog, provjeriti senzitometriju, kV i mAs snimke.

35
18. ANALIZA KVALITETE SLIKE

Analiza odbačenih slika i procjena kvalitete slike od strane radiologa mogu biti značajni
pokazatelji problema u cjelokupnom procesu dijagnostike mamografskim uređajem.

a) Analiza odbačenih slika

Ovu analizu organizira osoba zadužena za provedbu priručnika, a obavljaju je inženjeri
medicinske radiologije i radiolozi ustanove koja koristi mamografski uređaj. Analiza se obavlja
najmanje jednom godišnje u trajanju 15 dana. Potrebno je svakodnevno popunjavati donji upitnik
od strane inženjera medicinske radiologije koji upisuju broj slika odbačenih prije nego su
proslijeđene radiologu, te ukupan broj slika tog dana (smjene). Liječnik radiolog u tom
vremenskom periodu upisuje broj slika koje je odbacio (gradacija C), razlog, te broj slika koje su
dvojbene kvalitete (gradacija B), te upisivati razloge loše kvalitete slike. Anketni listića mora
sadržavati najmanje ove podatke.

Snimaona:
Razvijačka komora:
Datum:
Smjena:
Ukupan broj slika:
Ukupan broj slika ponovljen od strane inženjera medicinske radiologije (upisati i razloge dolje):
Ocjena od strane radiologa: A – prihvaćena bez primjedbe_______________________________
B – prihvaćena s primjedbom (upisati razlog dolje)_______________
C – treba je ponoviti (upisati razlog dolje)______________________
Ako je odbačena od inženjera medicinske radiologije ili je B ili C onda razlog:
1. Presvijetla ili pretamna
2. Artefakt
3. Promašene tražene strukture
4. Problemi s razvijanjem

B) Procjena kvalitete slike

Kvalitetu slike prema EC kriteriju obaljau liječnici radiolozi. Potrebno je ovu procjenu vršiti
najmanje jednom u dvije godine, s uzorkom od najmanje 80 slika po odabranom liječniku.
Primjer minimalno potrebnih procjenjenih osobina slike dan je u slijedećoj tablici, a cijeli kriterij
je dostupan na www.iaea.org: Optimization of the radiological protection of patients: Image
quality and dose in mammography. IAEA, Vien 2005.

36
 Radiological Protection of Patients (Medical Exposure)
Survey of mammography practice from the optimization of radiation
protection viewpoint and optimization in mammography.
The Radiologist who is responsible for mammography should fill
in the details below. Image quality data for cranio-caudal and
medio-lateral-oblique projections have to be collected for one
week, summarized and filled in the following form. In the table
there should be only the worst detail from every image.
Hospital
Responsible person
Room
Date
Cranial-caudal Projection:
Cause of poor image quality Number %
Over & under exposure
Artefacts
Breast misplacement
Skin structure (rosettes from pores) along pectorals
muscle – visually not sharp reproduced
Vascular structures (seen through most dense
parenchyma)
Medial breast tissue – visually not sharp reproduced
All vessels and fibrous strands, pectoral muscle
margin – visually not sharp reproduced
Total 100
Medio-lateral-oblique Projection:
Cause of poor image quality Number %
Over & under exposure
Artefacts
Skin structure (rosettes from pores)- visually not sharp
reproduced
All vessels and fibrous strands & pectoral muscle
margin-visually not sharp reproduced
Cranial-lateral glandular tissue- visually not sharp
reproduced
Total 100

37
19. MJERENJE SREDNJE ŽLIJEZDANE (GLANDULARNE) DOZE (AGD)

Svrha i cilj upute

Izračunati srednju gladnularnu dozu (AGD) karakterističnu za kliničku praksu vezanu uz ispitivani
mamograf.

Referentni dokumenti

- The European Protocol on Dosimetry in Mammography, European Commission, 1996

- Dosimetry in Diagnostic Radiology-An International Code of Practice, IAEA, 2005

Odgovornost za provedbu:

Osoba odgovorna za provedbu priručnika

Kriteriji prihvatljivosti

Srednja glandularna doza ne koristi se kao kriterij odobrenja/zabrane rada mamografa. Preporučena
vrijednost AGD iznosi od 1 do 3 mGy.

Učestalost

Godišnje

Oprema

1. Mammo fantom
2. Optički densitometar
3. x-ray multimetar

Potreban mjerni opseg

Optička gustoća: 0.00 OD do 4.00 OD

Doza: 10 nGy do 9999 Gy

Opis rada

KORAK 1.
Sklopiti 40 mm debelu PMMA ploču mamografskog fantoma sa 5 mm debelom PMMA pločom.
Pozicionirati mamografski fantom debljine 45 mm na nosač kazete prema slici 1. Fantom mora biti
lateralno centriran, sa ravnom stranom podudarnom sa prsnom stranom polja zračenja mamografa.

KORAK 2.
Umetnuti kazetu sa filmom u nosač kazete. Snimiti fantom u kliničkim uvjetima. Procesirati sliku i
mjeriti optčku gustoću u točki 60 mm udaljenoj od prsne strane polja i centriranoj lateralno.

38
Izmjerena optička gustoća mora biti u području od 1.3 OD do 1.8 OD. Zabilježiti napon cijevi
(kV), kombinaciju žarište/filter i opterečenje cijevi (mAs) korištene za snimanje. U slučaju da
optička gustoća izlazi iz navedenih okvira, snimanje se ponavlja uz korekciju optičke gustoće
korištenjem funkcije "DENSITY" na mamografu. Zabilježiti uvjete ponovljenog snimanja.

NAPOMENA 1:
Na nekim uređajima za mamografiju, naknadno očitanje opterećenja cijevi (mAsAEC) korištenog za
snimanje nije moguće. Kod ovih je uređaja opterećenje cijevi potrebno rekonstruirati koristeći
AEC i ručni način rada uređaja, a prema geometriji na slici 2. Fantom se ozračuje pod
automatskom kontrolom ekspozicije i mjeri se doza na površini fantoma (DAEC). U slijedećem
mjerenju ručno se podešava opterećenje cijevi (mAsMAN) i ozračuje fantom uz mjerenje doze na
površini fantoma (DMAN). Tijekom mjerenja ne smije se mijenjati geometrija mjerenja. Opterećenje
cijevi u AEC modu može se izračunati iz:

D AEC
mAs AEC = mAs MAN
D MAN

Slika 1.

KOMPRESIJSKA PLOČA

FANTOM

NOSAČ KAZETE

Slika 2.
KOMPRESIJSKA
PLOČA

DETEKTOR

FANTOM

NOSAČ KAZETE

39
Za ispravnost određivanja uvjeta snimanja prema ovoj uputi, neophodno je prethodno utvrditi
linearnost porasta doze u snopu sa produktom struje i vremena (mAs) kako je to opisano u ovom
priručniku.

NAPOMENA 2:

Na uređajima koji ne raspolažu AEC sustavom ili se AEC sustav ne koristi u kliničkim uvjetima,
snimanje fantoma potrebno je provesti u kliničkim uvjetima snimanja dojke kompresirane debljine
50 mm.

KORAK 3.

Odstraniti fantom sa nosača kazete i postaviti detektor prema slici 3. Detektor mora biti postavljen
ispod kompresijske ploče, na visini 45 mm iznad nosača kazete, 60 mm udaljen od prsne strane
polja i lateralno centriran.

Slika 3. KOMPRESIJSKA PLOČA

DETEKTOR

NOSAČ KAZETE

KORAK 4.

Prebaciti mamografski uređaj u manualni mod rada. Podesiti kondicije snimanja zabilježene u
koraku 2 ili korištene za snimanje fantoma u manualnom modu rada. Eksponirati i očitati
vrijednost ulazne kerme u zraku (entrance surface air kerma-ESAK). Zabilježiti izmjerenu
vrijednost.

40
KORAK 5.

Izračunati srednju glandularnu dozu iz:

AGD(mGy ) = s ⋅ g ⋅ ESAK (mGy )

gdje je: s–faktor za korekciju rezultata zbog korištenja spektra zračenja različitog od Mo/Mo
kombinacije
g–konverzijski faktor iz ESAK u AGD

Faktori potrebni za izračun AGD

s – faktori za različite spektre zračenja korištene u mamografiji

Anoda/filter s-faktor
kombinacija
Mo/Mo 1,000
Mo/Rh 1,017
Rh/Rh 1,061
Rh/Al 1,044
W/Al 1,042

g – faktori za konverziju iz ESAK u AGD

HVL g – faktor
(mm Al) (mGy/mGy)
0,25 0,149
0,30 0,177
0,35 0,202
0,40 0,223
0,45 0,248
0,50 0,276
0,55 0,304
0,60 0,326
0,65 0,349

41
 LISTA OSOBA ZA KONTAKT

ODGOVORNA OSOBA IME i adresa TELEFON

Čelnik ustanove

Glavni QA koordinator

Odjelni QA koordinator 1

Odjelni QA koordinator 2

QA izvršitelj 1

QA izvršitelj 2

QA izvršitelj 3

Osoba zadužena za zaštitu

Tehnički servis

Serviser RDG aparata

Serviser opreme

Dobavljač filmova

Inspekcija

Vrujedi od: Potpis

42
 LISTA I UČESTALOST ISPITIVANJA

ISPITIVANJE UČESTALOST BROJ

Određivanje veličine žarišne Prilikom instalacije ili znatno

točke smanjene prostorne rezolucije
Slaganje polja zračenja s nosačem Godišnje
kazete Nakon servisa održavanja
Mjerenje napona rendgenske Godišnje
cijevi
Linearnost doze sa produktom Godišnje
struje i vremena

Mjerenje poludebljine apsorpcije Godišnje

- filtracije (hvl)

Vrijeme ekspozicije Godišnje

Kontrola uređaja za određivanje Procedura

ekspozicije A (Određivanje optičke gustoće:
referentna vrijednost i provjera raspona
optičke gustoće podešavanjem): Godišnje
B (Kompenzacija debljine objekta i
napona): Mjesečno
C (Dugotrajna ponovljivost): Dnevno

Sila kompresije Godišnje

Paralelnost kompresijske ploće Godišnje

Propuštanje svijetla u kazetu Godišnje

Pri sumnji na oštećenje kazete
Prije poćetka korištenja novih kazeta

Kontakt film - folija Prije početka korištenja novih kazeta

Godišnje
Kontrola čistoće i oštećenja Mjesečno
pojaćivačkih folija
Tamna komora Godišnje

Osnovni uvjeti rada uređaja za Tjedno

razvijanje
Kontrola uređaja za razvijanje
Procedura:
A: po uspostavi sustava
B: svakodnevno
C: prije početka upotrebe novog filma

Kontrola uređaja za gledanje slike Mjesečno

Ocjena kvalitete slike i analiza Godišnje

odbačenih slika

43
 OBRAZAC O EVIDENTIRANJU DNEVNIH PROVJERA

Odjel: Mjesec: Godina:

Dan 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Vizualna provjera tamne komore:

Vizualna provjera uređaja:

Kontrola uređaja za razvijanje (senzitometrija):

Kontrola dugotrajne ponovljivosti AEC uređaja:

Kontrola temperature razvijača:

Zadovoljava = Z Nezadovoljava = N Nije provedeno = NP

Komentari:
 OBRAZAC O EVIDENTIRANJU MJESEČNIH PROVJERA

Odjel: Godina:

Mjesec 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Kontrola uređaja za određivanje expozicije (AEC), kompenzacija debljine objekta i napona.

Kontrola folija (artefakti)

Kontrola uređaja za gledanje slike (negatoskopa)

Ocijena kvalitete slike (TORMAS), prostorna rezolucija (visoki kontrast)

Ocijena kvalitete slike (TORMAS), prag vidljivosti kontrasta velikog objekta

Zadovoljava = Z Nezadovoljava = N Nije provedeno = NP

Komentari:
 OBRAZAC O EVIDENTIRANJU KVARTALNIH POLUGODIŠNJIH I GODIŠNJIH PROVJERA

Odjel: Godina:

Određivanje veličine žarišne točke

Datum
Slaganje polja zračenja s nosačem kazete
Datum
Mjerenje napona rendgenske cijevi
Datum
Linearnost doze sa produktom struje i vremena
Datum
Mjerenje poludebljine apsorpcije - filtracije (hvl)
Datum
Vrjeme ekspozicije
Datum
Sila kompresije
Datum
Paralelnost kompresijske ploće
Datum
Propuštanje svijetla u kazetu
Datum
Kontakt film - folija
Datum
Tamna komora
Datum
Analiza odbačenih slika
Datum
Analiza kvalitete slike
Datum
LITERATURA

• Zaštita od ionizirajućih zračenja, propisi u republici Hrvatskoj. Mladen Novaković.

Ekoteh dozimetrija, Zagreb 2001.
• ICRP 73, Radiological Protection and Safety in Medicine, Annali ICRP. Vol. 26, n. 2,
1996
• International Electrotechnical Commission (IEC), Geneva, Switzerland: Characteristics of
focal spots in diagnostic X-ray tube assemblies for medical use. 1982: IEC-Publication
336.BIR, “Assurance of quality in the diagnostic X-ray department”, Londra 1988
• AAPM Report n° 25 – American Association of Physicists in Medicine by the American
Institute of Physics. “Protocols for the Radiation Safety Surveys of Diagnostic
Radiological Equipment”, 1988
• The European Protocol for the Quality Control of the Technical Aspects of
Mammography Screening, 3nd edition. 2001: EC-Report ISBN 92-894-1145-7
• The European Protocol for the Quality Control of the Technical Aspects of
Mammography Screening, 2nd edition. 1996: CEC-Report ISBN 92-827-7430-9
• The European Protocol for the Quality Control of the Technical Aspects of
Mammography Screening. 1993: CEC-Report EUR 14821
• European Protocol on Dosimetry in Mammography. 1996: CEC-Report EUR 16263.
• American Association of Physicists in Medicine (AAPM): Equipment requirements and
quality control for mammography. 1990: report No. 29
• EUROPEAN COMMISSION, European Guidelines on Quality Criteria for Diagnostic
Radiographic Images, Rep. EUR 16260 EN, Luxembourg (1996).

47