Professional Documents
Culture Documents
IMENICE SA SLOGOTVORNIM R
U HRVATSKOME SKLONIDBENOM SUSTAVU
Bernardina Petrović
Filozofski fakultet
Zagreb
Eva Pavlinušić
Gimnazija i ekonomska škola Benedikta Kotruljevića
Zagreb
143
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
1
Stoga se priklanjamo gledištu prema kojem u hrvatskome standardnom jeziku ima trideset
fonema: pet vokala (a, e, i, o, u), osam sonanata (r, l, lj, m, n, nj, j, v) i sedamnaest konso-
nanata (šest palatala: č, ć, dž, đ, š, ž i jedanaest nepalatala: k, g, h, c, z, s, b, p, d, t, f),
dvoglasnik ie promatra se kao morfon, a r kao slogotvorna inačica sonanta r.
2
Na istome mjestu osvrće se na slogotvorno l i n i napominje da „slični slogotvorni fonovi [l ] i
˚
[n] dolaze isključivo u tuđicama i u izgovoru nekih stranih vlastitih imena (npr. rijeka Vltava)”
˚
te nastavlja da su riječi u kojima dolaze ti fonovi često supstandarni barbarizmi (štemajzn)
ili su na rubu jezičnoga standarda kao kragn, krafn, bofl, ali ima i riječi koje pripadaju nor-
malnomu fondu europeizama standardnoga jezika kao ansambl ili džentlmen (usp. Brozović
2007:42).
144
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
koncu riječi iza suglasnika, npr. u aoristnim likovima (satr), ali dolazi
i na početku riječi ispred suglasnika, npr. (rđa, rzati, rvati se3). U ne-
kim slučajevima, nastavlja Brozović, fon [�] dolazi u istim položajima u
kojima se redovito javlja fon [r]. Tri su takva slučaja: ispred o < l (gro-
ce, istro), iza prefiksa (zarzati) i u složenicama (Zelenortska Republika).
Škarić (2009: 65–68) navodi da su prema izgovornim načinima samo-
glasnik [�] i suglasnik [r] glasnici slobodnoga prolaza, oba su treptava,
prekidna i neprekidna, [�] je samoglasni (slogovni), napeti ili jaki, [r] je
suglasnik, slabi. Prema izgovornim mjestima oba su glasnika nadzub-
na, prema opažajnim glasničkim slušnim osobinama4 oba su rezonan-
tna (vokalska), zvonki (sonorni) samo je [r], a prema opažajnim osobina-
ma samoglasnik [�] vrhjezični je, treptavi (prekidni), jaki, svijetli, difuzni
glasnik, a zvonki [r] vrhjezični, treptavi (prekidni), slabi, svijetli, difuzni
suglasnik. Škarić (2009: 70) ističe da se od Bečkoga dogovora (1850)
samoglasnik /�/ piše isto kao i suglasnički /r/ „unatoč činjenici da se
do tada u hrvatskim tekstovima, gramatikama i leksikonima uvijek pisa-
lo različito, /�/ sa er na sjeveru i sa ar na jugu Hrvatske, a /r/ uvijek sa
r”. Stoga ih Škarić drži dvama različitim fonemskim glasnicima. Nešto
drukčiji pristup zagovara Jelaska (2004) koja polazi od pretpostavke da
je otvornik tipičan dio sloga i nema jezika u kojem otvornici ne bi bili sa-
moglasnici. Ponekad u slogu nema otvornika i zato ulogu samoglasnika
(dakle nositelja sloga) preuzima zatvornik. Takva raspodjela da zatvorni-
ci mogu biti slogotvorni uz neki drugi zatvornik, a da su otvornici uvijek
slogotvorni ako su sami, jasno pokazuje da slogotvorni zatvornici nisu
isto što i vokali. Slogotvornost zatvornika proizlazi iz njihova odnosa pre-
ma susjednim glasovima, a ne iz svojstva koje bi imali sami po sebi, za
razliku od slogotvornih otvornika (usp. Jelaska 2004: 104). Iako se izno-
si tvrdnja da slogotvorni zatvornik r mora imati bar još jedan zatvornik
uz sebe jer ne može biti jedini član sloga, nekoliko potvrda iz prikuplje-
nog imeničnog korpusa (�kać, �suz, ȑšum, �vāč, �vačica, �vānje, �đa, �đav-
3
Zanimljivo je da Brozović za oprimjerenja uzima nestandardne oblike kao rđa i rvati se, iako u
nastavku navodi da rđa, rzati i rvati se imaju i prihvatljivije oblike s početnim fonom [x] ili [h]
(usp. Brozović 2007:42).
4
U dijelu recentne kroatološke literature u gramatičkim se opisima predmetima opisivanja
pridaju osobine, što ne odgovara prirodi stvari, ali ni metajeziku opisa. U metajeziku se opisa
može rabiti svojstvo, značajka, karakteristika i sl., nikako osobina. O tome je raspravljala i Ma-
rija Znika u članku Osobina i svojstvo otisnutom u Raspravama Zavoda za jezik (broj 17, 1991,
325–331).
145
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
5
Iako je većina navedenih primjera markirana, potkrepljuju tezu da slogotvorno r u hrvatskome
jeziku može biti jedan član u slogu.
6
Dva su osnovna kriterija u paradigmatskom opisu imenica u hrvatskome jeziku. Prvi, prilično
raširen u gramatikama dvadesetoga stoljeća, polazi od roda kao gramatičke kategorije i
imeničku paradigmu dijeli i opisuje u tri kategorije: imenice muškoga roda, imenice ženskoga
roda i imenice srednjega roda. Drugi polazi od genitivnoga flektivnoga morfema i imenice
razvrstava i opisuje kao imenice a-sklonidbe, e-sklonidbe i i-sklonidbe. Bilo bi logično da
paradigmatski opis polazi od oblika koji se naziva kanonskim – u ovomu slučaju od nomina-
tiva jednine. Ako bi se u paradigmatskome opisu pošlo od nominativnoga oblika, opis bi se
dodatno zakomplicirao – flektivni imenički morfem u Njd imenica muškoga roda jest -Ø (Njd
čovjek-Ø – Gjd čovjek-a; Njd kivi-Ø, Gjd kivi-/j/-a; Njd kupe-Ø, Gjd kupe-a), u nekih je imenica,
primjerice odmilica, -o, u imenica srednjega roda -o ili -e (pism-o, lic-e), u imenica ženskoga
roda -a (žen-a) i -Ø (kost-Ø). Tradicionalna se podjela prema genitivnom flektivnom morfemu
stoga čini jednostavnijom i ekonomičnijom.
7
Raščlamba je prikupljene građe u ovome radu izuzela onomastički dio.
146
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
147
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
8
Bošnjak (2005) podrobno analizira gramatičku i semantičku kolebljivost dvosložnih imenica
sa sufiksom -ež(Ø). Za imenicu kŕpež navodi da se u rječnicima pojavljuje u muškom rodu,
a u nekima joj je pridružen i ženski rod (VA, ARj – samo u jednom ekavskom primjeru iz 18.
st., Adok), napominje da se najčešće ističu dva njezina značenja: ’neprestano krpanje’ i ’ono
što je zakrpano, skrpano; krparija’. U Adoku se navodi i značenje ’onoga što je sklepano, bez
unutrašnje povezanosti, loše djelo, krparija’, dakle u prenesenom smislu nešto što nije dobro
i smisleno napravljeno i zaključuje da se iz primjera ne može razaznati „da bi ondje gdje su
navedena oba roda jednomu značenju bio pridružen jedan, a drugomu drugi rod, odnosno
prvomu muški, a drugomu ženski” (usp. Bošnjak 2005: 11–12).
148
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
149
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
9
Imenica drvo ima i flektivni morfem -o: Njd dȑv-o, Gjd d�v-a, Djd d�v-u, Ajd dȑv-o, Vjd dȑv-o, Ljd
d�v-o, Ijd d�v-om.
150
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
10
Marković (2007: 26) napominje da se oko 5000–5500 hrvatskih imenica sklanja prema
i-sklonidbi.
151
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
3. Zaključna razmatranja
152
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
Citirana literatura
153
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
Summary
154
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
Dodatak:
1. Imenice a-sklonidbe
1.1. Imenice muškoga roda
A b�ljivac c�nīš
– bȑmbeč cȑnobrād (bot.)
bȑmeč crnoburzijánac
B bȓst crnòglavac
batŕljak bŕstac crnokošùljāš
bèsmrtnīk bȑš crnokrílci
bȉovrt b�šljan c�norep zool
bogomŕzac bŕvak crnorílac
bȍkoc�t bȑvalj crnorízac
bȑbljavac b�zac crnorúkac
bȑbljavko b�zāk crnoškólac
b�bljivac b�zani c�no-žȗtī
bȑbōt b�zinomjēr c�njāk
bȑč bȑzoglās c�njāš
bȓčak bȑzojāv cŕpac
b�čić bȑzopīs c�tāč
b�čići brzopísac cŕtež
brdéljak brzop�stić cȓv
bȑden brzoprùgāš cŕvac
bȑđanin bȑzotisāk cŕvak
bȑglijēz bȑzovlāk c�vāš
bȑgljēz crvénac
b�gljūn C crvèndāć
bȓk cȑkavac crvenkápac
bȑkaš crkòvnjāk c�vēnko
bȑkomāz c�kvār crvenoarmíjac
bȑkovēz crkvènjāk crvenokóžac
bŕlog c�nac c�vić
bȑljavac c�nčić crvúljak
11
U popisu se navode samo apelativne imenice, izuzima se onomastički dio prikupljenoga kor-
pusa.
155
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
156
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
157
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
158
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
159
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
160
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
A c�tōvlje drvènilo
– crvárēnje dȓvlje
c�vānje dȑvo
B crvènilo držálo
bas�ljānje crvènjēnje državljánstvo
b�bljalo cvȑcānje d�žāvnīštvo
b�bljānje cvŕčānje
brbòrēnje cvȓće Dž
brbòtānje cvŕljēnje –
bȑdāšce
bȑdo Č Đ
bŕkānje čalabŕcānje –
bŕljalo čand�kānje
bŕljānje čav�ljānje E
brljávljēnje čeg�tānje –
b�šćēnje čep�kalo
b�tvilo čep�kānje F
bȑtvljēnje čovjekomŕstvo –
bȓvlje čȑčkalo
bŕvno črčkàrānje G
b�zānje čȑčkānje gȑboslōvlje
brzoglášēnje čvȑganje gŕlce
čvrljàkānje g�le
C čvŕljānje gȑlo
crkávānje čvŕljēnje g�mēnje
crkvárēnje čvŕšćēnje gȓmlje
crkvenjáštvo g�nalo
cȑkvīšte Ć
cȓnčēnje - H
c�nilo h�kalo
crnògōrstvo D hŕkānje
cŕnjēnje d�htānje h�valīšte
c�pilīšte drhtàvilo h�vānje
cȑtānje dȓndalo hrvátstvo
cȑtičārstvo d�va
crtkàrānje dŕvce I
cȑtkānje d�vēće iskrcávānje
161
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
izdržávānje N raspršénje
izumŕče nápršče raspršívānje
izvrgnúće nestrpljénje razvrgnúće
rodoskvrnúće
J O �vānje
- òbrtnīštvo
odgrtávānje S
K ògrtānje samodŕštvo
kȑcko okršávanje samod�žāvlje
kȑdo òpskrbnīštvo samoodržánje
k�kalo oskvrnúće samož�tvovānje
krležijánstvo òs�čje skȓbnīštvo
k�me otvrdnúće smrknúće
kȑmīvo smrzávānje
k�sta P spŕdalo
krstòpūće pòb�đe spŕdānje
k�šćānstvo pòp�sje sȑce
kršténje pòsmrče sȑdāšce
krvárēnje posrnúće sŕnče
krvolìptānje pot�kalo s�pstvo
krvoprolíće potrkìvalo stȑnīšte
kȑvotōčje pòvrćārstvo strpljénje
kŕzno pòvrće st�vinīšte
pȍv�šje svȅtog�đe
L pòvrtlārstvo svȑdlānje
lakrdijáštvo pȑčkalo svȑdlo
pȑdalo
M pȑsa Š
mandrljanje p�sīšte šev�dalo
milòsrđe p�stēnje švŕljalo
m�cinīšte prvenáštvo
m�mljalo prvènstvo T
m�tvilo prvijénstvo t�čānje
mŕtvljēnje prvobórstvo trčkàralo
mrtvoròđēnče prvoròđēnče t�govīšte
mrtvorođénje t�kalīšte
mrtvozórstvo R tȓnje
mržnjenje rásk�šće tȓsje
rasprsnúće tȑtalo
162
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
t�vēnje V z�calo
tȓze velikos�pstvo z�caljēnje
tȑžīšte vodoc�pilīšte zrnášce
vȓblje zŕnce
U vȑdalo zȑno
ubrzánje vȑhnje zȓnje
učvršćénje v�hōvnīštvo zvȓndalo
ukrcánje vrtlárstvo
ukrcàvalīšte Ž
umŕće Z žȑtvīšte
uskrsnúće zàbrđe žȑtvoslōvlje
utrkìvalīšte zafrkávānje
utrnúće zàvrćānje
uzdržávānje zrcálce
2. Imenice e-sklonidbe
2.1. Imenice s nominativnim morfemom -a
A b�kulja C
– bŕlja còprnica
bȑljavica còprnjica
B b�ljivica còprnica
bad�ljica b�ljīvka cȑkavicȁ
bad�ljika b�ljotina cȑkavicȃ
brbljàrija b�nistra c�kotina
bȑbljavica bȑnja cȓkva
bȑbljāvka bȑnjica c�kvārka
b�bljivica b�stina c�kvica
brčètina bȑšaka c�kvinȁ
b�čina b�šljanovice c�kvinȃ
bȑčkavica bȑtva crljènica
brčùrina b�vnara crljotina
b�dina b�zalica c�nčina
bȑđānka b�zica c�nčuga
brkàjlija brzìna c�nica
bȑkica bȑzojāvka c�nika
bȑklja brzométka crnìna
bŕkonja brzòteča c�nka
163
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
164
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
grlòbolja K kȑpitōrta
gȑlovođa kòstrnica kȑplja
g�mača kòstrva k�snica
g�mika kòvrča krstàrica
g�mljava kòvrčica krstàšice
g�mljavina kozòkrvnice k�stina
g�muša krbuljica krstiónica
grnčàrica k�cāljka k�stītke
g�nārka k�čagovina kȑstōvka
grnčàrija k�čevina kȑša
krčitèljica kršika
H kȑčma krštènica
h�đa krčmètina kȑštenica
hȑga kȑčmica k�tica
hȑlina krčovina k�tina
hȑnja kŕdža krbola
h�pa k�hotina kȑdžalija
hrpètina krkalina k�tola
h�pica k�kavina k�tovina
hrptènica krkavine k�vara
hrptènjača krkoća krvàrina
hȑskavicȁ k�kuša krvàvica
hȑskavicȃ k�letka krvavnica
hȑskavičnjače kŕma k�vca
hrváštinȁ kȑma krvnìna
hrváštinȃ k�mača krvòpija
hrvàtica k�mčina krznàrija
h�vatka krmèljice kŕža
k�metina k�žica
I k�nica kvȑga
izvršitèljica k�ntija kvržètina
krntijètina kvȑžica
J kȑnja
jednòz�nka kȑpa L
jètrva k�para lȁbrnja
jètrvica krpàrija labrnjètina
jȕt�njica krpènjača lak�dija
kȑpica
165
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
M N pȍgrda
mȉlos�dnica nȃgrda pȍg�dnica
m�cina nap�dāljka pokrštènica
mȑča nàprslina pȍmrčina
m�čava nàprtnjača pòsmrtnica
mȑčela nàpržica posmrtnìna
mȑga nas�tljivica pòsrtāljka
mrklìna nàvrtka pòtrbušnica
mrkògleđa nest�pljīvka pot�kuša
mŕkonja nìzbrdica pȍtvrda
m�kulja nozdrva pȍvršina
mȑkva povrtlàrija
mȑlja O pòvrtnica
mȑljica òbrtnica p�čevina
m�ljotina ȍbrva prčkàrija
mȑmljavica ocrnjivàčica p�čvārnica
mrmulika odrpànica p�ćija
mrskòća od�pānka prćijàšica
mȑšavica ògrlica pŕda
mršávka ògrštica pŕdonja
mȑta òprlina prȅtrga
mrtvàčina oprljòtina prȅvrta
m�tvāčnica ȍpskrba pȑgica
mrtvája opskrbljivàčica pȑhavica
mrtvàrina òpskrbnica prhkòća
m�tvica oskvrnitèljica p�hulja
m�tvika òsmrtnica prȉkrpa
mrtvìna ȍvrha prìkrpina
mrtvòuzica ovrhovoditèljica p�lina
mȑva p�ljača
mȑvica P prljávština
mrzitèljica parad�žava p�ljetina
mrzletina pȁstrma p�ljevina
mrzlina pȁstrva p�ljotina
mrzòvolja petòprsnica p�ljuga
mŕžnja pòdrška p�ljuša
pòdrtina pȑnja
pȍdvrsta pȑnjavica
166
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
167
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
Š tȓmka U
šámrla t�nica ubrzàčica
šègrtica t�nika ùčvrsnica
šèprtlja tȓnka ȕmrlica
škȑba trnòšljiva ȕprta
šk�bina t�njača up�tnjača
škrbinka t�njina ȕtrka
škŕbo t�peza ȕtvrda
šk�čina trpezàrija ȕzbrdica
škȑge tȑska uzdržavatèljica
šk�pīna t�skovača
šk�tica (m, ž) t�stika V
šk�tičina trstìna veletrgòvina
šmȑkavica tȑščica velet�gōvkinja
šm�kiša tȑšlja vodoòpskrba
šmȑklja t�šljika vŕba
št�calica tȑta v�bica
št�cāljka trtàšica vrbòlika
štȑpka t�tica v�bovina
tȑzalica vȑcalica
T tȑzavica vȑcka
trbòbolja t�žnica vȑckica
tŕbonja tvrdača vrčanica
t�bulja tv�dica v�čina
trbùšina tvrdina vrdaláma
trčalica tvŕdnja V�hbosna
tȑčka tvrdòća v�huška
tȑčkavica tvrdòglavica v�kuta
trgàčica tvrdolinijàšica vrlìna
t�gadba tvrdòpērke v�ljičica
trgòvina tv�dulja v�ljika
trhònoša tvȑđa vrnčànica
tȑka tv�đava v�pca
trkàčica tv�đavica v�pčica
tȑklja tvȑtka vrsnòća
tȑlica vŕsta
trlja vȑša
trljàčica vršačica
168
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
cŕnjo
hŕnjo
kŕpo
švŕćo
3. Imenice i-sklonidbe
B Č Đ
besadržájnōst čand�ljivōst -
bȅsk�vnōst čav�ljavōst
bèsmrtnōst čeg�tavōst E
bèsprstōst -
bjelokŕvnōst D
bȑbljavōst dȑmnūtōst F
b�bljivōst dȑskōst -
brdòvitōst drzóvitōst
b�ljivōst držávnōst G
brzópletōst državotvórnōst gȑbavōst
dvòvrsnōst grčèvitōst
C gȑkōst
cvrkùtavōst Dž g�latōst
- gȓst
169
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
H mȑkōst òpsk�bljenōst
h�lōst mȑskōst òt�cānōst
hȑnjavōst mȑšavōst
h�vātskōst mrtvoròdnōst P
mrtvoròđenčād pòb�kānōst
I m�vljivōst pod�žljivōst
ìsc�pljenōst mȑzōst pòdvrgnūtōst
ìscrpnōst mrzovóljnōst pògrbljenōst
istòvrsnōst pȍg�dnōst
izd�žljivōst N pop�dljivōst
ìzmrvljenōst nàg�đenōst pòsmrčād
ȉzumrlōst nam�gođenōst posp�dljivōst
ȉzvrsnōst nàm�štenōst pòsprdnōst
ìzvršnōst nas�tljivōst pòtrgānōst
nȅisc�pnōst pòvršnōst
J neizd�živōst požrtvóvnōst
jednokŕvnōst nȅmilosrdnōst prȁvocrtnōst
neod�živōst prčèvitōst
K neòk�njenōst pȑćatōst
kov�čavōst neòskv�njenōst prȅg�št
krcaljkōst nepòtv�đenōst prȅtrpānōst
k�catōst nesàvršenōst prev�tljivōst
kȑhkōst ne�t�pljivōst pȑgavōst
kȑkōst nesv�hòvitōst pȑhkōst
kȑljūšt nèsvrstānōst pȑhūt
krmèljivōst nèsv�šenōst prìvrženōst
kȓv netrpèljivōst p�ljavōst
kȑvoločnōst neùtv�đenōst pȑnjavōst
kȑžljavōst nezad�živōst prȍd�tōst
kvȑgavōst pròmrzlōst
O pròvrtnōst
L ȍbam�lōst prožd�ljivōst
lep�šavōst ob�lāćenōst pȑpošnōst
òdrpānōst p�satōst
M od�živōst pȑsi
malok�vnōst òk�njenōst pȑskavōst
mȉlos�dnōst òmršavjelōst pȑštavōst
mȑgodnōst òp�ljenōst prvènstvenōst
170
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
171
Bernardina Petrović – Eva Pavlinušić Hrvatski, god. VII, br. 1, Zagreb, 2009.
zvȑckastōst
zvȑkastōst
zvȑkatōst
zvȑknūtōst
zvȓndavōst
Ž
-
172