POLITIČKA EKONOMIJA // POLIS OIKOS NOMOS 41 7. - 474.STR.

RAZ M JE N A I T RŽI Š T E U SI S TE MU R O BN O G G O S P O D AR S TV A
1. POIMANJE RAZMJENE
razmjena:
1. (proizvoda kao materijalnih vrijednosti) je jedna od temeljnih sastavnica robnog gospodarstva
2. kao stalno obnavljajući postupak bitna komponenta svih društvenih oblika u kojima djeluje robna
proizvodnja
3. nastaje, djeluje i nestaje zajedno s robnom proizvodnjom
4. predstavlja temeljni način povezivanja samostalnih robnih proizvođača i osnovni put kojim se oni
uključuju u društ. reprodukciju
5. temeljni je uvjet nastanka, djelovanja i opstanka robne proizvodnje
6. neminovni posrednik između proizvodnje i potrošnje
- razmjena robe za robu - direktna razmjena  trampa
- današnja razmjena podrazumijeva postojanje univerzalne robe koja se zamjenjuje
- kako se robni proizvođači razmjenom roba uključuju u proces društvene reprodukcije, za njih razmjena u isto
vrijeme predstavlja odgovarajući oblik raspodjele
- dobivajući odgovarajuću protuvrijednost za robe koje prodaju, oni si osiguravaju udio u raspodjeli društvenog
bruto proizvoda
2. PONUDA I POTRAŽNJA
PONUDA - količina roba koja se u određenom vremenu i prostoru nudi na tržištu (ili se može ponuditi) po
odgovarajućim cijenama
- kupci su obaviješteni o količini, kvaliteti, cijenama i drugim uvjetima prodaje
- ukupna ponuda u danom gospodarstvu određuje cjelokupnu masu roba koja se nudi ili može biti ponuđena u
prodaji (tek proizvedene, iz zaliha ponuđene ili uvezene iz inozemstva)
- obujam ukupne ponude u gosp. kao cjelini ovisi od ukupnog obujma proizvodnje
- obujam ukupne ponude i proizvodnje se ne poklapa u pravilu jer sva proizvodnja materijalnih dobara nije
namijenjena razmjeni ili se dio proizvedene robe ne iznosi na tržište radi prodaje već se koristi za stvaranje
robnih rezervi
- količina i struktura ukupne ponude ovisi o strukturi ukupne društ. proizvodnje tj. o materijalnoj strukturi
društvenog bruto proizvoda
- ukupna ponuda u okviru određenog gospodarstva sastoji se od ukupne ponude određenih količina različitih
vrsta roba
POTRAŽNJA - odraz odgovarajućih potreba za materijalnim dobrima izražena na tržištu
- količina platežne sposobnosti (novca) onih koji su spremni platiti, a kojima su te robe potrebne
- ukupna potražnja je potražnja za svim robama u nekoj društvenoj zajednici u određenom vremenskom
razdoblju
- međusobni odnosi potražnje za pojedinim vrstama roba u granicama ukupne društvene potražnje sačinjavaju
njezinu strukturu
- struktura ukupne potražnje u relacijama cijelog gosp. mijenja se kada dolazi do promjene količine potražnje za
pojedinim vrstama roba
- veličina i struktura ukupne potražnje ovisi o veličini i raspodjeli društvenog bruto proizvoda
- obujam i strukturu ukupne potražnje određuju način raspodjele društ. proizvoda na pojedince i njegova
namjenska raspodjela
- ponuda i potražnja određuju obujam i strukturu društvenog bruto proizvoda i njegovu raspodjelu
- kako bi se čitav društveni proizvod mogao realizirati na tržištu potrebno je njegovoj materijalnoj strukturi
prilagoditi i samu namjensku raspodjelu
- gospodarstvo u ravnoteži - kada se veličina i strukture ukupne ponude podudara s vel. i strukturom ukupne
potražnje (samo teorijska mogućnost)
- količina i struktura ukupne ponude određuju količinu strukture društvenog bruto proizvoda
- količina i struktura potražnje određuje raspodjelu društvenog bruto proizvoda
- to znači, proizvodnja i raspodjela postavljaju temeljne granice razmjeni i određuju temeljne determinante
kretanja svih robnih cijena u granicama gosp. u cjelini

3. PONUDA I POTRAŽNJA ROBA I NJIHOVE CIJ ENE

- ponuda neke vrste robe veća nego što je potražnja za istom  cijena će biti niža
- potražnja veća od ponude  cijena je viša od one koja je u danom povijesnom momentu formirana kao
normalna pod djelovanjem zakona vrijednosti
 POLITIČKA EKONOMIJA // POLIS OIKOS NOMOS 41 7. - 474.STR.

3.1. ROBNE CIJENE I PONUDA

- porast cijena neke vrste robe stimulira porast proizvodnje i količine dotične vrste robe
- pad cijena dovodi do ograničavanja količine proizvodnje tj. ukupnu ponudu te robe
- pad cijena neke vrste robe utječe na umanjenje proizvodnje, a rast cijena na povećanje proizvodnje (a to znači i
same ponude)
- svaki porast ili pad cijena uvjetuje proporcionalno povećanje ili sniženje ponuđene robe
- ako visina prodajnih cijena značajnije utječe na stupanj rentabilnosti poduzeća koje tu robu proizvodi, dovest će
i do promjena obujma njezine proizvodnje
- promjene visine prodajnih cijena utječu na ponudu u onoj mjeri u kojoj uzrokuje promjene stupnja
rentabilnosti, koja je osnovni pokazatelj i uzročnik donošenja odluke onog koji proizvodi i prodaje tu vrstu robe
 rentabilnost - pokazatelj uspješnosti poslovanja zasnovan na odnosu postignutog i uloženog
3.2. ROBNE CIJENE I POTRAŽNJA
 cijena - vrijednost robe izražena u novcu
 roba - koristan proizvod ljudskog rada namijenjen razmjeni na tržištu
- rast ili pad robnih cijena izazivaju suprotne efekte na količinu potražnje nego što je to slučaj s njihovim
utjecajem na količinu ponude
- porast cijena će uzrokovati smanjenje potražnje, a njihov pad će povećati potražnju
- kod najniže cijene je potražnja najveća
- za robe koje su namijenjene proizvodnoj potrošnji kao kupci se javljaju robni proizvođači (industrijalci),a
stupanj promjene cijena onih roba koje mogu utjecati na obujam potražnje za njima u velikoj će mjeri ovisiti od
toga kako promjene tih cijena utječu na rentabilnost njihovog poslovanja
- za robe koje su namijenjene osobnoj potrošnji kupcima se smatra cijelo stanovništvo a cilj kupnje je
zadovoljavanje različitih osobnih potreba
- na strukturu osobne potrošnje utječu osobna primanja, navike, psihološki motivi, moda
3.2.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE
- na temelju različitog utjecaja pada ili rasta cijena na količinu potražnje za pojedinom vrstom roba može se
učiniti razlika između elastične i neelastične potražnje
ELASTIČNA POTRAŽNJA - slučajevi kada zbog rasta cijena neke robe dolazi do značajnijih promjena u
količini potražnje za nekom robom
NEDOVOLJNO ELASTIČNA POTRAŽNJA - slučajevi kada rast ili pad cijene neke robe ne dovede do
značajnijih promjena u potražnji za tom robom
- stupanj elastičnosti potražnje za pojedinom robom izražava se koeficijentom elastičnosti
- koeficijent elastičnosti potražnje se izračunava stavljanjem u odnos količina robe prodane po nižim cijenama
pomnoženo s njihovom cijenom u odnosu s količinom prodanih istih roba po višim cijenama
koeficijent veći od 1  elastična potražnja
koeficijent manji od 1  nedovoljno elastična proizvodnja
- stupanj elastičnosti potražnje za nizom roba zavisi i od toga ako na tržištu postoje konkurentne robe
 konkurentne robe (surogati) - robe koje se mogu pojaviti kao zamjena za pravu robu
(maslac - margarin)
- u uvjetima svakog robnog gospodarstva samo cijene mogu na određeni način određivati granice vlastitog rasta

3.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA

- utjecaj cijena na količinu ponude i potražnje:
- niske cijene ograničavaju ponudu, a stimuliraju potražnju
- visoke cijene preferiraju ponudu, a ograničavaju potrošnju
- kod porasta cijene povećava se i količina ponuđene robe, a potražnja za njom se smanjuje
- zakonitost - kod niskih cijena i veće količine potražnje od ponude dolazi do rasta cijena i povećanja ponude
dotične robe, a da će kod visokih cijena i manjeg obujma potražnje od ponude doći do pada cijena i smanjenja
količine ponuđene robe
- pod djelovanjem ovakvih odnosa ponude i potražnje na cijene i samih cijena na količinu ponuđene i tražene robe
može očekivati da će se ponuda i potražnja za određenom robom međusobno poklopiti (uskladiti) i to za cijenu
koja osigurava optimalnu razmjenu, i sa stajališta kupca i prodavača
 tržišna ili ekonomska ravnoteža je stanje u privredi kada, uz postojeće uvjete, ni proizvođači ni potrošači
nemaju razloga mijenjati svoje odluke u proizvodnji ili u razmjeni; to podrazumijeva odnos u kojemu bi se
obavila kupoprodaja najvećeg dijela ponuđenih roba i zadovoljeni interesi svih sudionika u razmjeni
 POLITIČKA EKONOMIJA // POLIS OIKOS NOMOS 41 7. - 474.STR.

3.4. TRŽIŠTE
- TRŽIŠTE - ukupnost odnosa ponude i potražnje koja na određenom mjestu i u određeno vrijeme utječe na
realizaciju određenih roba
- sveukupnost ustanova, područja i ostalih potrebnih sredstava koja omogućavaju organizirani odnos
između kupaca i prodavalaca
- sastavni dio svake robne proizvodnje i razvija se paralelno s razvitkom proizvodnje i širenjem
razmjene
- putem djelovanja zakona ponude i potražnje formiraju se načela cijena roba
 skup društvenih odnosa
3.4.1. TIPOVI TRŽIŠTA
- umjesto nekadašnjeg nužnog prisustva robe i njezinih nosilaca, danas kupoprodaja robe na veliko
- umjesto vlastite prisutnosti nosilaca kupoprodaje postoje različiti sistemi za prijenos informacija vezanih i
značajnih za kupoprodaju
- nazočnost robe zamjenjuju uzorci, specifikacije, standardi i uzance na temelju kojih se kupoprodaja zasniva,
nakon čega roba prelazi od prodavača kupcu
- na tržištu dolazi do realizacije društvenog proizvoda i njegove vrijednosti kao izraz djelovanja ekonomskih
zakonitosti
 na tržištu dolazi do metamorfoza iz robnog u novčani oblik i obrnuto
 Navedite 5 podjela tržišta!
- sa stajališta društvene proizvodnje i roba koje se u njoj proizvode:
- tržište sredstava za proizvodnju
- tržište sredstava za osobnu potrošnju
- ovisno od elemenata procesa proizvodnje:
- tržište kapitala
- tržište radne snage
- tržište novca
- tržište vrijednosnih papira
- s obzirom na opseg tržišta:
- svjetsko
- nacionalno
- lokalno
- vanjsko i unutrašnje
- veliko i malo
- s obzirom na mogućnost pristupa:
- otvorenog tipa
- zatvorenog tipa
- utjecaj izvan tržišnih elemenata i njihovih utjecaja na ponudu i potražnju:
- slobodno
- regulirano
- sa stajališta odnosa na tržištu izazvanih određenim utjecajima:
- stabilno
- nestabilno
3.4.2. MEHANIZAM DJELOVANJA TRŽIŠTA
- osnova svega je da se na tržištu obavlja realizacija robe, te ona od naturalnog prelazi u novčani oblik
- tim aktom dolazi do društvenog priznavanja rada opredmećenog u robama u samom procesu njihove
proizvodnje
- rad se priznaje formiranjem tržne cijene kao novčanog izraza njezine vrijednosti
- funkcije tržišta - informativnost, alokacija, distributivnost i koordinacija
 informativnosti - daje informacije proizvođačima i potrošačima o aspektima donošenja odluka o proizvodnji i
kupnji
 alokacija - informativnost utječe na alokaciju sredstava za proizvodnju i potrošnju
 distributivnost - tržišni mehanizmi obavljaju i reguliraju značajne funkcije u raspodjeli i to u okviru primarne
raspodjele društ. proizvoda
 koordinacija - djelovanje je iskazano u povezanosti ponude i potražnje, iza ove funkcije se krije i djeluje zakon
vrijednosti
- mehanizam funkcioniranja tržišta sastoji se od utjecaja odnosa između ponude i potražnje, a djeluje putem
mehanizma cijene
- sistem cijena i promjene koje do toga dovode, a koje uvjetuju druge promjene su izvor informacija za određene
odluke povezane sa samim funkcioniranjem tržišta
- mehanizmi tržišta počivaju na zakonu vrijednosti i to posredstvom djelovanja zakona ponude i potražnje
 POLITIČKA EKONOMIJA // POLIS OIKOS NOMOS 41 7. - 474.STR.

- od kretanja ponude i potražnje ovisi kretanje cijena

3.4.3. KONKURENCIJA
KONKURENCIJA - nadmetanje dvaju ili više proizvođača istih upotrebnih vrijednosti (roba) da što
jednostavnije realiziraju svoje proizvode s ciljem da ostvare u tom trenutku najvišu moguću zaradu ili postignu
neki drugi očekivani učinak
- konkurencija se među kapitalistima javlja u 2 oblika: cjenovna konkurencija, prodor
CJENOVNA KONKURENCIJA
- očituje se u naporima da se postigne prednost u prodajnim cijenama
 Opišite cjenovnu konkurenciju.
Zasniva se na privlačenju potencijalnih kupaca nudeći proizvode iste upotrebne vrijednosti i iste vrijednosti po
nižim cijenama od onih koje nude drugi proizvođači. Navodi poslodavce na procese koji će dovesti do povećanja
produktivnosti rada, a to znači i smanjenja troškova proizvodnje po jedinici proizvoda. Dolazi se do smanjenja
troškova proizvodnje, što rezultira smanjenjem cijene koštanja, ali još uvijek osigurava profit.
PRODOR
- očituje se u naporima da se stvore nove situacije u kojima se potencijalni konkurenti dovode, barem privremeno
u podređen položaj (zaostaju)
- događa se kada poduzeće otkrije neki novi proizvod ili razvije do tada nešto novo što će se po prvi puta pojaviti
u obliku novog inputa kao novi proizvod ili novo tržište. U takvim situacijama kada se javljaju kao prvi, mogu
ostvarivati izuzetno visoke profite, ali e zato što je najkvalitetniji ili najjeftiniji u toj proizvodnji - taj status mogu
zadržati samo dok su jedini
- ako je proizvođač ostvario prodor temeljem razvoja nekog sasvim novog proizvoda, on neće imati nikakve
konkurencije
- ako je proizvođač ostvario prodor smanjivanjem troškova proizvodnje onda će moći smanjiti cijene proizvoda
- prodor se može ostvariti i izlaženjem sa starim proizvodom na novo tržište, to znači na ono na kojemu se taj
proizvod do tada nije pojavljivao

HORIZONTALNA KONKURENCIJA - konkurencija koja se javlja u okviru jedne grane proizvodnje

VERTIKALNA KONKURENCIJA - konkurencija koja se javlja između svih grana proizvodnje

SLOBODNA KONKURENCIJA - neograničena/potpuna/perfektna

- nema nikakvih ograničenja u kretanju robe i samih elemenata proizvodnje
- svaki proizvođač dolazi na tržište s relativno malim dijelom ukupne
proizvodnje, pa svojom ponude ne može utjecati na cijene roba na tržištu
OGRANIČENA KONKURENCIJA - nepotpuna/ograničena
- oblik konkurencije u kojoj različiti ekonomski, institucionalni, politički ili
neki drugi čimbenici ograničavaju ili onemogućavaju slobodnu utakmicu prodavalaca i kupaca roba

MONOPOLI I MONOPOLSK A RAZMJENA

MONOPOL - stanje u gospodarstvu gdje jedan ili manji broj privrednih subjekata kontrolira određenu
proizvodnju namećući svoje robne i prodajne cijene

TEMELJNE KARAKTERISTIKE:
1. velika koncentracija proizvodnje i kapitala
2. nastanak velikih proizvodnih poduzeća
3. visok stupanj koncentracije kapitala
4. stvaranje čitavog niza monopolističkih organizacija
5. pojava financijskog kapitala
6. smanjenje mogućnosti seljenja kapitala
7. otežano prilagođavanje ponude promijenjenim uvjetima potražnje
8. smanjenje broja sudionika u razmjeni industrijskih proizvoda
9. promijenjeni oblici i metode konkurencije
 POLITIČKA EKONOMIJA // POLIS OIKOS NOMOS 41 7. - 474.STR.

 Navedite ostale karakteristike monopolizma i objasnite.

Ekonomska podjela svijeta, teritorijalna podjela svijeta, financijski kapital i izvoz kapitala.
- ekonomska podjela svijeta - vođeni profitom monopolisti se međusobno dogovaraju što u konačnici dovodi do
ekonomske podjele svijeta, do nje dolazi nakon drugog svjetskog rata kada se stvaraju velika međunarodna
poduzeća koja nadziru pojedine dijelove svijeta (razna bogatstva i prirodne izvore)
- teritorijalna podjela svijeta - rezultirala je stvaranjem kolonija iz kojih kolonizatorske zemlje eksploatiraju
prirodna i društvena bogatstva ne mareći za bilo koji vid očuvanja lokalne zajednice
- financijski kapital - spoj industrijskog kapitala i bankovnog kapitala kojim raspolaže i upravlja financijska
oligarhija
- banke počinju raspolagati čitavim novcem svih kapitalista i ostalih članova društva
- u strukturi pojedinačnog kapitala u financijskom kapitalu proizvodni kapital preuzima
dominantnu ulogu što ga dovodi u položaj da može preuzeti i ulogu samofinanciranja (često ga pomaže i država)
- izvoz kapitala - proces izvoza kapitala obavlja se isključivo zbog njegove oplodnje a njime nastaje odgovarajući
kreditni odnos u kojem dužnik ovisi o vjerovniku
- izvoznik ulaže u inozemstvu te postaje gospodarski subjekt u tuđoj zemlji i na taj način
osigurava plasman svojih proizvoda
- ulaganjem u zemlju dužnika, vjerovnik stječe nadzor nad njegovim prirodnim bogatstvom,
pojačava i učvršćuje gospodarsku i svaku drugu ovisnost čime dolazi do internacionalizacije kapitala i
globalizacije svjetskog gospodarstva
MONOPOLSKE CIJENE ( OBJASNITE POJAM MONOPOLSKIH CIJENA)
- niske monopolske nabavne cijene mogu se formirati najčešće zato što je monopolist jedini ili najveći kupac tih
potrebnih proizvoda koji su mu potrebni za proizvodnju
- kod prodajnih cijena situacija je obrnuta, s obzirom da je monopolist jedini proizvođač roba, on može oblikovati
svoju prodajnu cijenu bez ikakvih utjecaja konkurencije
- na taj način monopolist dva puta prisvaja tuđi višak vrijednosti, prvi put kod kupnje potrebnih proizvoda, a
drugi kod prodaje vlastitih
- visina monopolskih cijena određena je visinom mase profita koji se može raspodijeliti, platežno sposobnom
potražnjom, potencijalnom konkurencijom i državom
- monopolski ekstraprofit je profit koji nastaje iznad prosječnog profita te predstavlja razliku između cijene
proizvodnje i tržišne cijene
MONOPOLSKA UDRUŽENJA ()
KARTEL - najstariji oblik monopolističkog udruženja
- subjekti se dogovaraju o visini cijena, načinima prodaje roba, podjeli tržišta, raspodjeli dobiti
- svaki član zadržava svoju poslovnu i financijsku samostalnost
SINDIKAT - oblik udruženja sličan kartelu, s razlikom što subjekti gube trgovačku samostalnost, dok
proizvodnja i financijska moć ostaje u nadležnosti pojedinih članova
- sporazumijevaju se oko zajedničkog nastupa na tržištu i mogućnosti nabave sirovina
TRUSTOVI - oblici udruživanja poduzeća u kojima oni samo formalno zadržavaju svoju samostalnost, ali su
podčinjena jednog upravi
- poduzeća koja su udružena u trust gube ekonomsku i pravnu samostalnost, a samostalna su samo
u organizaciji proizvodnje
KONCERN - najviši oblik međusobnog udruženja već ranije međusobno povezanih poduzeća (karteli, trustovi)

DRŽAVNI KAPITALIZAM
- predstavlja fazu razvitka kapitalizma, a karakterizira je jak utjecaj države na uređenje gospodarskih odnosa
- teorijski pojma se temelji na određenim mjerama, akcijama i zahvatima koje poduzima kapitalistička država
kako bi osigurala nesmetani ciklus društvene reprodukcije
- temeljni uzroci nastanka državnog kapitalizma nalaze se u samom kapitalizmu kao načinu proizvodnje, pa je to
samo jedna od etapa kroz koju prolazi kapitalizam
- razlozi se nalaze u nemogućnostima da privatno vlasništvo i inicijativa kapitalista osigura normalan tijeka
društvene reprodukcije
 POLITIČKA EKONOMIJA // POLIS OIKOS NOMOS 41 7. - 474.STR.

DRŽAVNE MJERE U SUVREMENOM KAPITALIZMU:

1. država određuje smjer i veličinu investicijskih ulaganja u cijeloj zemlji (uvjetuje poticaje privatne
inicijative ali se i sama javlja kao investitor)
2. utječe na promjene gospodarske strukture društva (investirajući u ciljane grane)
3. brine o odgovarajućem stupnju nezaposlenosti a time i osobne potrošnje
4. prisvaja veliki dio narodnog dohotka čime preraspodjeljuje novostvorenu vrijednost
5. ulaže i razvija vojnu industriju
6. putem zakona određuje minimalne nadnice, dužinu radnog vremena, zdravstveno osiguranje i sl.

 Na koji način tržište može mijenjati cijene?
Ako je ponuda veća od potražnje tada će se cijene robe kretati ispod vrijednosti same robe. U slučaju kada je
potražnja veća od ponude, cijene robe će biti veće od vrijednosti robe. Kada ponuda ne zadovoljava potražnju,
kada je manja od potencijalnih potreba, tada će se gravitacijska točka oko koje osciliraju cijene ovisiti o cijeni
robe proizvedenoj u najgorim uvjetima, a to znači po najvišoj cijeni. Obrnuti je slučaj kada je ponuda veća od
potražnje, tada je ta gravitacijska točka određena cijenom roba proizvedenih pod najboljim uvjetima. Dakle, sve
ovisi od odnosi koji nastaju raskorakom između ponude i potražnje.
Ako dođe do smanjenja vrijednosti robe, doći će do odgovarajućeg pada cijene, što može uzrokovati i veću
potražnju, a povećanje vrijednosti povećat će cijenu i smanjiti potražnju. Tržišne cijene variraju oko vrijednosti
robe zbog djelovanja zakona ponude i potražnje.
*
Ravnoteža između cijene robe i njezine vrijednosti nastaje onda kada je odnos između ponude i potražnje takav
da se njihovi međusobni utjecaji dokidaju, pa se tada roba razmjenjuje po svojoj vrijednosti.
Na cijenu roba na tržištu djeluje i struktura tržišta. Od nje ovisi ukupan broj činilaca koji utječu na djelovanje
ponude i potražnje. U te elemente koji se javljaju na tržištu spadaju: ukupan broj prodavalaca i kupaca i odnosi
koji među njima vladaju; različitost ponuđenih roba (proizvoda) te poznata mogućnost pojave novih roba na
tržištu.
UTJECAJ TRŽIŠTA NA CIJENU ROBA
- obujam ponude i potražnje za robom ima značajnu ulogu prilikom formiranja njezine cijene
- povećana ponuda nekih vrsta roba, u odnosu na manju potražnju rezultirat će višim cijenama (tendencija rasta
cijena)
- pad cijene neke robe utjecat će na umanjenje, a rast povećanja proizvodnje što će izravno određivati i samu
ponudu
- kod potražnje je obrnuto, porast cijena rezultira smanjenjem, a pad povećanjem potražnje za određenim robama
- svaki rast ili pad cijena roba uzrokovat će proporcionalno smanjenje ili povećanje potražnje

Navedite 4 karakteristike državnog kapitalizma:

1. koncentracija i centralizacija kapitala
2. pojava financijskog kapitala
3. izvoz kapitala
4. ekonomske podjele svijeta na interesne sfere
koncentracija kapitala podrazumijeva dodavanje novog kapitala postojećem iz sredstava akumulacije, a time
rast pojedinačnog i ukupnog društvenog kapitala
centralizacija kapitala predstavlja proces dobrovoljnog ili prisilnog spajanja više kapitala u jedan jedinstveni
kapital

TRŽIŠNA CIJENA - cijena po kojoj se proizvod prodaje na tržištu

- uvjetovana je vrijednošću robe, vrijednošću novca, ponudom i potražnjom za tom robom

MONOPOLSKA MOĆ
- očituje se u naporima za potpunom eliminacijom konkurencije
- osigurava kapitalistima ostvarivanje visokih monopolskih ekstraprofita izbjegavanjem svih vrsta konkurencije
(kapitalisti monopolisti izravno utječu na visinu profitnih stopa)
- zbog jedinstvenog položaja, takvi proizvođači mogu osigurati niske nabavne cijene uz istovremene visoke cijene
prodaje, jedinstven pristup najsuvremenijim tehnologijama i metodama organizacije poslovanja