ZBORNIK RADOVA

KULTURNO POVIJESNA
BAŠTINA OPĆINE LJUBUŠKI
 Naslov djela:
Kulturno povijesna baština Općine Ljubuški
Podnaslov:
Zbornik radova
Uredništvo:
Tomislav Fabijanić, Miroslav Glavičić, Mirko Rašić
Korektor:
Mirko Rašić
Broj izdanja: I.
Naziv i sjedište nakladnika:
Općina Ljubuški, Trg dr. Franje Tuđmana broj 1
88320 Ljubuški.
Sunakladnik:
Franjevački samostan sv. Ante na Humcu
Trg sv. Ante 1, 88320 Ljubuški
Grafička obrada:
Connect, Mostar
Godina izdavanja i godina tiskanja:
2017.
Naziv i sjedište tiskare:
Grafotisak, Grude.

Naklada: 00

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
904(497.6-21 Ljubuški)(063)(082)
ZNANSTVENI simpozij "Kulturno povijesna baština Općine Ljubuški" (2014 ; Humac)
Zbornik radova / Znanstveni simpozij "Kulturno povijesna baština Općine Ljubuš-
ki", Humac, 21. i 22. ožujka, 2014. - Ljubuški : Općina Ljubuški ; Humac : Franjevački
samostan sv. Ante, 2017. - 216 str. : ilustr. ; 24 cm
Bibliografija i bilješke uz tekst.
ISBN 978-9958-1963-2-4 (Općina Ljubuški)
ISBN 978-9958-9782-1-0 (Franjevački samostan Humac)
COBISS.BH-ID 24699910
 ZBORNIK RADOVA
KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA OPĆINE LJUBUŠKI

LJUBUŠKI 2017.
 KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA OPĆINE LJUBUŠKI

KAZALO

Tino Tomas
ISTRAŽIVANJE KAMENE
GOMILE U DRINOVCIMA (GRUDE) – NOVI PRILOG
POZNAVANJU CETINSKE KULTURE ..................................................................... 9

Željko Miletić
RIMSKI AUKSILIJARNI LOGOR
NA HUMCU KOD LJUBUŠKOG................................................................................ 25

Miroslav Glavičić, Željka Pandža

VETERANI PAGI SCUNASTICI ................................................................................ 49

Domagoj Tončinić
SPOMENICI XI. LEGIJE U LJUBUŠKOM ............................................................... 79

Nikola Cesarik
OSVRT NA BORAVAK XX. LEGIJE U ILIRIKU ...................................................... 103

Mirjana Sanader
TERRA HYLLIRICA: NOVA RAZMIŠLJANJA
O STAROM PROBLEMU ............................................................................................ 119

Ivo Dragićević, Mato Ilkić

PREGLED NUMIZMATIČKE ZBIRKE
FRANJEVAČKOG SAMOSTANA NA HUMCU KOD LJUBUŠKOG ................. 133

Jakov Vučić
O OPTJECAJU NOVCA NA NARONITANSKOM
PROSTORU TIJEKOM KASNE ANTIKE................................................................. 153

6
 KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA OPĆINE LJUBUŠKI

Mirko Rašić, Dario Vujević

REVIZIJSKA ISTRAŽIVANJA “ORATORIJA” NA
ŠIPKOVOJ GLAVICI U DOCIMA KOD VITINE................................................... 167

Ljiljana Rajković
FRANJEVAČKI SAMOSTAN NA HUMCU – SINERGIJA MUZEJA
I GALERIJE S POSEBNIM OSVRTOM NA STALNI
GALERIJSKI POSTAV S TEMOM MAJKE .............................................................. 189

Valerija Soldo
ZBIRKA I ZNANJE: KOLEKCIONARSTVO
U FRANJEVAČKOM SAMOSTANU SV. ANTE NA HUMCU ............................ 199

7
 JAKOV VUČIĆ

Arheološki muzej Zadar

jvucic@amzd.hr
 KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA OPĆINE LJUBUŠKI

Jakov Vučić

O optjecaju novca na
Naronitanskom prostoru
tijekom kasne antike

Izvorni znanstveni članak

Na temelju 431 kovanice kovane između 294. i 582. godine načinjena je analiza strukture ka-
snoantičkog novca u Naroni i na naronitanskom prostoru. Rezultati ove analize uspoređeni su
s ranije publiciranim podatcima važećima za kasnoantički Zadar i sjevernu Dalmaciju. Unatoč
ograničenjima proizašlim iz nedostatno kvalitetna uzorka, prepoznaju se određeni čimbenici koji
su utjecali na strukturu uzoraka. Prvi čimbenik je prometna udaljenost razmatranog prostora
u odnosu na kovnice, koji se očituje kroz znatniju zastupljenost kovanica bližih kovnica. Drugi
čimbenik je društvena i ekonomska slika naselja ili prostora, koja je uvjetovala određene razlike
u mehanizmima dotoka novca, a očituje se kroz manju zastupljenost kovanica sisačke i veću
zastupljenost kovanica akvilejske rimske i solunske kovnice u uzorcima centralnih naselja (Zadra
i Narone), u odnosu na prostor koji ih okružuje.
Ključne riječi: Narona, Dalmacija, kasna antika, optjecaj novca

Uvod

O
vaj rad predstavlja analizu kasnoantičke numizmatičke građe s prostora kolonije
Narone, susjednih municipija Nove, Diluntum, Muccur i Sarsenterum.1 Navedeni
prostor objedinjuje pretpostavka kako je duže vrijeme bio u sklopu Naronitanske
biskupije. Dalje u tekstu za njega će se koristiti termin naronitanski prostor. Dobiveni rezultati
u svim ispitivanjima, pa tako i ovdje, ovise ponajviše o kvaliteti analiziranog uzorka. Početni
dio rada stoga je usmjeren na prikaz kvalitativnih i kvantitativnih karakteristika novca koji
formira uzorak. Slijedi, na temelju dostupnog uzorka, prikaz strukture novca koji je tijekom
kasne antike bio u optjecaju na naronitanskom prostoru i u samoj Naroni. U okviru prika-
za posebno će biti razmotrena zastupljenost pojedinih kovnica, zatim zastupljenost istočnih
i zapadnih kovnica tijekom pojedinih vremenskih intervala i na koncu vrijednosti indeksa
optjecaja novca tijekom pojedinih vremenskih odsječaka. Rezultati dobiveni ovom analizom
1 Municipalni karakter Mukura i Sarsentera izvjestan je s obzirom da su u 6. st. postali sjedišta istoime-
nih biskupija. O smještaju Sarsentera postoje različita mišljenja.

JAKOV VUČIĆ 153

 KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA OPĆINE LJUBUŠKI

usporediti će se sa od ranije objavljenim uzorkom referentnim za kasnoantički Zadar i njegovu

okolicu. Ovom usporedbom nastojat će se prepoznati razlike odnosno specifičnosti svakog od
ova dva prostora te pojedine zakonitosti koje se iščitavaju iz razmatranih uzoraka, a mogle bi
biti putokaz pri proučavanju strukture i na ostalim prostornim cjelinama provincije Dalma-
cije.

Struktura uzorka
Uzorak korišten za analizu sadrži ukupno 431 kovanicu kovanu od 294. godine do konca 6.
stoljeća. Iz same Narone potječu 124 kovanice. Od tog broja 31 primjerak čine slučajni nalazi,
a 93 su novci pronađeni tijekom arheoloških iskopavanja na četiri nalazišta.2 S naronitanskog
prostora sabrano je 307 komada novca. Od toga 33 publicirana su u sklopu objave rezultata
arheoloških iskopavanja s ukupno šest nalazišta.3 Najveći dio, točnije 251 kovanica odnosi se
na novac iz zbirke Zemaljskog muzeja u Sarajevu koji je tijekom dužeg razdoblja objavljivao
Gojko Kraljević.4 Većinom se radi o slučajnim nalazima s relativno pouzdano utvrđenim mje-
stom pronalaska, a tek manjim dijelom o novcu pronađenom prilikom arheoloških iskopa-
vanja. Ostatak od 23 kovanice čine slučajni nalazi i novac koji se čuva u Gradskom muzeju
Makarska.5
U uzorak nisu uvršteni nalazi novca iz ostava, poput velike ostave otkrivene 1936. godine u
Trijebnju kod Stoca, koja je brojala oko 20 000 kovanica, datiranih 320. godinom kao donjom
granicom.6 Ova ostava spada u skupinu tzv. vojnih blagajni i vjerojatno je plod propalog tran-
sporta novca kroz ove krajeve.7 Uz nju poznate su i četiri ostave iz druge polovice 6. i početka 7.
st., od kojih tri predstavljaju skriveno blago (tzv. ostava Urbike iz Narone, ostava iz Grabovnika
kod Ljubuškog i ostava iz Blatnice kod Čitluka),8 a jedna slučajno izgubljenu vrećicu (ostava
s Majsana).9
Uzorak kojim je predstavljena Narona većinom je prikupljen tijekom arheoloških iskopa-
vanja (75%), što se pozitivno odražava na njegovu kvalitetu. Ipak treba istaknuti kako je riječ o
istraživanjima na samo četiri lokacije, od kojih su tri ranokršćanske crkve. Mali broj položaja,
k tome specifične funkcije, može negativno utjecati na reprezentativnost uzorka. Za razliku od
Narone uzorak s naronitanskog prostora sadrži tek manji broj novca objavljenog u sklopu pu-

2 BONAČIĆ MANDINIĆ 1998; BONAČIĆ MANDINIĆ 2002; BONAČIĆ MANDINIĆ 2003; BONA-
ČIĆ MANDINIĆ 2004. Osim objavljenog novca u uzorak je na temelju osobnog uvida uključeno i 58
kovanica koje se čuvaju u Muzeju Narona, od kojih 40 potječe s istraživanja na Popričici, a 18 su slučajni
nalazi.
3 ČREMOŠNIK 1965; ANĐELIĆ 1976, 202, 203; MIRNIK 1985; ČREMOŠNIK 1989, 112; ŠEPAROVIĆ
2003; GUDELJ 2006; MUCIĆ, KOVAČEVIĆ BOKARICA 2011, 193, kat. 56.
4 KRALJEVIĆ 1976; KRALJEVIĆ 1977; KRALJEVIĆ 1979; KRALJEVIĆ 1980; KRALJEVIĆ 1983.
5 BONAČIĆ MANDINIĆ 1997; TOMASOVIĆ 2003; KORDIĆ 2005; KUNAC 2006; KUNAC 2006b.
6 PETROVIĆ 1957; MEIXNER 1969; MIRNIK 1981, 82, 83, kat. 310.
7 MIRNIK 2008, 449.
8 PATSCH 1900, 547–550; BULIĆ 1902; Izvještaj 1956, 307; MIRNIK 1981, 88, kat. 338; ANĐELIĆ
1986; MAROVIĆ 1988; DEMO 1994, 233–236; MAROVIĆ 2006, 249.
9 MIRNIK 1982; MIRNIK 1985.
154 JAKOV VUČIĆ
 KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA OPĆINE LJUBUŠKI

bliciranja rezultata arheoloških iskopavanja (10,7%), a riječ je i o iznimno malom broju nala-
zišta za ovako velik prostor. Činjenica da većinu novca ovog uzorka čine slučajni nalazi, koji su
u različitim okolnostima dospjeli u muzeje, ima negativan utjecaj na kvalitetu uzorka. Razlog
tome leži ponajviše u selekciji prisutnoj u lancu od pronalaska predmeta do njegova dospijeća
u ustanovu što lako može utjecati na strukturu uzorka. Pozitivan odraz na kvalitetu uzorka
ima činjenica da novac iz ove grupe potječe s relativno velikog broja nalazišta, disperziranih
ravnomjerno po širokom prostoru.
Prilikom interpretacije rezultata ne smiju se iz vida izgubiti ograničenja koja ovako formi-
rani uzorci nose sa sobom.

5BCMJDB

/BMB[J
OPWDB
QSFNB
QSJQBEOPTUJ
QPKFEJOBʬOJN
LPWOJDBNB.

JAKOV VUČIĆ 155

 KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA OPĆINE LJUBUŠKI

4MJLB

0NKFS
[BTUVQMKFOPTUJ
LPWBOJDB
QPKFEJOJI
LPWOJDB
V
V[PSDJNB
Na temelju ranije spomenutih uzoraka provedene su tri analize. Analiza postotka zastuplje-
nosti kovanica pojedinačnih kovnica na temelju koje se može odrediti u kolikom su omjeru
pojedine kovnice sudjelovale u opskrbljivanju razmatranog prostora novcem, bilo direktnim
ili posrednim putem. Analiza zastupljenosti istočnih i zapadnih kovnica zadanim vremenskim
intervalima, na temelju koje je moguće utvrditi kolikim su intenzitetom tijekom pojedinih
vremenskih intervala određene grupe kovnica opskrbljivale prostor novcem, bilo direktnim
ili posrednim putem. I na koncu analiza indeksa optjecaja novca po zadanim vremenskim in-
tervalima, na temelju koje se u određenim uvjetima i situacijama može pretpostaviti dinamika
ekonomskih aktivnosti na određenom prostoru tijekom pojedinih užih vremenskih segme-
nata.
Analiza zastupljenosti pojedinih kovnica provedena je iz praktičnih razloga samo na novcu
kovanom između 294. i 457. godine. U ovu vrstu analize moguće je uključiti 328 kovanica iz
ukupnog uzorka, od toga 55 su iz Narone, a 273 s ostatka naronitanskog prostora (Tabl. 1, Sl.
1).
Među kovanicama iz Narone najbrojnije su one iz solunske i sisačke kovnice, zastuplje-
ne svaka sa po 23,6%. Slijede kovnice Aquileia i Roma sa po 12,7%, pa Constantinopolis sa
9,1%, potom Cyzicus i Ticinum sa 3,6% i na koncu Arelate, Sirmium, Heracleia, Nicomedia,
Antiochia i Alexandria sa po 1,8%. Među kovanicama s naronitanskog prostora najučestalije
su one sisačke kovnice, sa zastupljenošću 39,9%, slijede kovanice solunske kovnice sa 14,3%,
potom Cyzicus 7,3%, Aquileia 7%, Arelate 5,5%, Ticinum 5,1%, Roma 4,8%, Heracleia 3,3%,
Constantinopolis 2,9%, Treveri i Alexandria sa po 2,2%, Nicomedia i Antiochia 1,5%, Sirmium i
Lungdunum 1,1%, te naposlijetku Londinium sa 0,3%.
Kako se vidi u oba uzorka najzastupljeniji je novac sisačke i solunske kovnice, time da je u
uzorku Narone omjer ovih dviju kovnica ujednačen, dok je u uzorku naronitanskog prostora
sisačka kovnica gotovo trostruko zastupljenija. U Naroni je prisutan i velik postotak kovanica

156 JAKOV VUČIĆ

 KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA OPĆINE LJUBUŠKI

akvilejskih, rimskih i konstantinopolskih kovnica, koje skupa čine čak 34,5% ukupnog novca,
dok u uzorku naronitanskog prostora kovanice triju slijedećih po zastupljenosti najbrojnijih
kovnica nakon sisačke i solunske (Cyzicus, Aquileia i Arelate), skupa čine tek 19,8% ukupnog
novca. Popis četiri najzastupljenije kovnice u oba uzorka se poprilično podudara, s razlikom
da je u naronitanskom uzorku među njima kovnica Roma, a u uzorku naronitanskog prosto-
ra kovnica Cyzicus. Generalno gledano na naronitanskom prostoru znatno dominira sisačka
kovnica sa 39,9%, dok iduće četiri po zastupljenosti skupa čine 32,2 %. U samoj Naroni do-
minacija sisačkih kovnica je znatno slabije izražena (23,6%), u korist kovnica Thessalonica,
Aquileia, Roma i Constantinopolis, koje skupa čine čak 58,1% ukupnog novca.

5BCMJDB

#SPKʬBOJ
PEOPTJ
LPWBOJDB
JTUPʬOJI
J
[BQBEOJI
LPWOJDB

Slika 2:
0NKFS
[BTUVQMKFOPTUJ
JTUPʬOJI
J
[BQBEOJI
LPWOJDB
V
QPKFEJOJN
WSFNFOTLJN
JOUFSWBMJNB
OB

V[PSLV
/BSPOF

Slika 3:
0NKFS
[BTUVQMKFOPTUJ
JTUPʬOJI
J
[BQBEOJI
LPWOJDB
V
QPKFEJOJN
JOUFSWBMJNB
OB
V[PSLV

OBSPOJUBOTLPH
QSPTUPSB

Analiza zastupljenosti zapadnih i istočnih kovnica tijekom zadanih vremenskih interva-

la provedena je također na novcu kovanom između 294 i 457 godine. U ovu vrstu analize
moguće je uključiti 331 kovanicu iz ukupnog uzorka, od toga 56 su iz Narone i 275 s ostatka
JAKOV VUČIĆ 157
 KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA OPĆINE LJUBUŠKI

naronitanskog prostora (Tabl. 2, Sl. 2, 3).

U oba uzorka zastupljenije su kovanice zapadnih kovnica. U uzorku Narone one čine
58,9%, a u uzorku naronitanskog prostora 66,9% ukupnog novca. Znatnija zastupljenost
istočnih kovnica u uzorku Narone, sa postotcima između 47,1% i 100%, bilježi se u perio-
du 294.–313., 330.–364. i 388.–408. Ista slika ponavlja se i na uzorku naronitanskog prostora,
doduše s nešto nižim maksimalnim vrijednostima, i s razlikom u kasnijem razdoblju, gdje
se povećanje ne bilježi za period 388.–408., već za razdoblje 383.–388. Ovo razmimoilaženje
posljedica je malog broja kovanica kojima su predstavljeni kasniji vremenski odsječci u oba
uzorka. Promatranjem oba uzorka može se reći kako u odnosima zastupljenosti istočnih i
zapadnih kovnica kroz određene vremenske segmente Narona i naronitanski prostor poka-
zuju gotovo identičnu sliku, s razlikom kako Narona ipak bilježi nešto veći ukupni postotak
kovanica iz istočnih kovnica.

5BCMJDB

#SPK
LPWBOJDB
QP
[BEBOJN
WSFNFOTLJN
PETKFʬDJNB

Analiza intenziteta optjecaja novca provedena je na uzorku od 431 kovanice, od čega su 124
iz Narone, a 307 ih potječe s naronitanskog prostora (Tabl. 3, Sl. 4). Novac je prema trenutku
kovanja podijeljen u 22 vremenska razdoblja ili odsječaka, koji pokrivaju vrijeme od 294. do
641. godine.10 Vrijednost intenziteta optjecaja za svaki pojedini vremenski odsječak izračunata
je na temelju formule I= x/b/c, pri čemu I označava intenzitet optjecaja, x označava broj kova-
nica unutar vremenskog odsječka, b označava broj godina trajanja odsječka, a c označava uku-
pan broj kovanica u promatranom uzorku. Prema tome dijeli se broj kovanica unutar svakog
pojedinog odsječka s brojem godina trajanja tog odsječka i nakon toga sa ukupnom količinom
kovanica analiziranog uzorka, time se dobiva postotak optjecaja novca iz različitih vremenskih
odsječaka na godišnjoj razini.11 Na uzorku Narone najviše vrijednosti indeksa optjecaja bilježe
se za razdoblja 330.–341. i 348.–378. Maksimalna vrijednost odnosi se na novac kovan u raz-

10 Zbog lakše usporedbe podjela je prilagođena onoj koju donose: KOS 1986, 133; ŠEPAROVIĆ 2012,
157, 158. O najčešće korištenim shemama vidi: LOCKYEAR 2007, 212.
11 O metodi izračuna vidi: KOS 1986, 60, 61.
158 JAKOV VUČIĆ
 KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA OPĆINE LJUBUŠKI

4MJLB

1SJLB[
JOEFLTB
PQUKFDBKB
OPWDB

doblju 348.–364. Na uzorku naronitanskog prostora najviše vrijednosti bilježe se za razdoblje

313.–341., a maksimalna vrijednost za odsječak 313.–320. U Naroni se nakon 408. bilježi dra-
stični pad intenziteta optjecaja, dok je on na uzorku naronitanskog prostora zabilježen već na
prethodnom vremenskom segmentu, tj. nakon 388. Nakon 5. stoljeća koje karakterizira goto-
vo u cijelosti zaustavljen dotok svježeg novca, ponovni porast, mada znatno niži od vrijednosti
iz 4. st., oba uzorka bilježe za novac kovan u doba vladavine Justinijana i njegova nasljednika,
dakle između 527. i 582. godine, nakon čega ponovno slijedi drastičan pad. Najveće razlike u
indeksima optjecaja između ova dva uzorka odnose se na razdoblja 313.–320. i 348.–364. Za
sada, s obzirom na veličinu i strukturu uzoraka nije uputno na temelju toga donositi bilo kakve
dalekosežne zaključke.
Osim vrijednosti indeksa optjecaja, na temelju provedene analize moguće je usporediti i
trend pada, odnosno porasta intenziteta optjecaja pojedinih razdoblja u odnosu na ona koja
im prethode. Ovu usporedbu moguće je na temelju veličine i strukture uzorka provesti za vre-
menski period od 294. do 408. Unutar tog vremena, od ukupno 10 usporedivih točaka uzorak
Narone i naronitanskog prostora podudaraju se čak osam puta. Razmimoilaženje je vidljivo
kod segmenta 337.–341., u kojem Narona bilježi blag porast, a naronitanski prostor blag pad i
segmenta 378.–383. u kojem Narona bilježi značajan pad, a naronitanski prostor blag porast.
U globalu, na temelju analize vrijednosti indeksa optjecaja može se reći kako su ova dva
uzorka prilično srodna. Uočena neslaganja za sada treba sagledati u kontekstu nedostatno
kvalitetnih uzoraka, ne negirajući mogućnost njihova povezivanja sa stvarnim zbivanjima iz
prošlosti, posebno ukoliko te razlike opstanu unatoč dotoku nove građe.

JAKOV VUČIĆ 159

 KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA OPĆINE LJUBUŠKI

Usporedba strukture razmatranih uzoraka s uzorcima iz Zadra i sjever-

ne Dalmacije
Na temelju opsežne doktorske disertacije i manjeg rada koji predstavlja njenu nadopunu,
moguće je razmatrane uzorke usporediti s uzorcima važećim za grad Zadar i prostor sjeverne
Dalmacije.12 Struktura uzoraka dozvoljava za sada usporedbu samo za razdoblje 294.–408., na
koje se odnosi daljnji tekst.
Iz usporedbi koje se odnose na zastupljenost pojedinačnih kovnica uočavaju se dvije grupe
razlika. Prvu grupu čine razlike očito regionalnog karaktera, uvjetovane udaljenošću pojedi-
nih kovnica od prostora s kojeg potječe analizirani uzorak. Ove razlike se odnose na dvostruko
veću zastupljenost kovanica solunske kovnice u Naroni 23,6% i njenom okružju 14,2% u od-
nosu na Iader 11,6% i njegovo okružje 8,1%. Nasuprot tomu uočava se osjetno veća zastuplje-
nost kovanica akvilejske kovnice u Iaderu 20% i njegovoj okolici 9,1% nego li u Naroni 12,7%
i njenoj okolici 6,9%. Zadar i okolica također imaju znatno veći postotak kovanica Rimske
kovnice.
Druga grupa razlika manje je regionalnog karaktera i vezana je čini se uz karakter naselja,
ili prostora s kojeg potječe uzorak. Tako dva urbana i bez sumnje značajna trgovačka centra
pokazuju dosta manji postotak kovanica sisačke kovnice u odnosu na prostor koji ih okružu-
je. Sjeverna Dalmacija tako bilježi 43,7%, a Zadar 25%, naronitanski prostor bilježi 39,9%, a
Narona 23,6%. Nasuprot tome urbani centri bilježe veću zastupljenost solunske, akvilejske i
rimske kovnice u odnosu na prostor koji ih okružuje. Tako su na primjer u Zadru ove tri kov-
nice zastupljene s ukupno 53,4%, a na prostoru sjeverne Dalmacije sa 23,9%, dok su u Naroni
zastupljene sa 49% a na naronitanskom prostoru tek 26%.
Usporedimo li odnos ukupne zastupljenosti kovanica istočnih i zapadnih kovnica na uzor-
cima Zadra i sjeverne Dalmacije s onima Narone i naronitanskog prostora, uočava se sličan
omjer jednih i drugih na uzorcima naronitanskog prostora (66,9% zapadnih) i sjeverne Dal-
macije (65,6% zapadnih), dok gradovi Narona (58,9% zapadnih) i Zadar (71,2% zapadnih)
pokazuju znatne razlike. Što se tiče usporedbe zastupljenosti zapadnih i istočnih kovnica ti-
jekom pojedinih vremenskih intervala, struktura uzorka ne dozvoljava detaljnije usporedbe.
Ipak zanimljivo je konstatirati da se u uzorcima Zadra i Narone iščitava veća zastupljenost
istočnih nego li zapadnih kovnica za razdoblje 294.–313., dok u istom razdoblju naronitanski
prostor i sjeverna Dalmacija bilježe veći udjel kovanica zapadnih kovnica. Također sva četiri
uzorka bilježe velik postotak istočnih kovnica za razdoblje 330.–337.
U usporedbi pak intenziteta optjecaja uočavaju se neke generalne pravilnosti, pa tako Naro-
na i Zadar bilježe maksimalne intenzitete optjecaja u kasnijim razdobljima, dok šire prostorne
cjeline koje ih okružuju maksimalne intenzitete bilježe u ranijim odsječcima.

12 ŠEPAROVIĆ 2012; VUČIĆ 2014. Temeljitiju usporedbu moguće je provesti samo za razdoblje izme-
đu 294.–408. godine. Usporedbe su rađene na temelju rada VUČIĆ 2014.
160 JAKOV VUČIĆ
 KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA OPĆINE LJUBUŠKI

Zaključak
Namjera ovog rada nije bila ponuditi konačne odgovore i rezultate, već u skladu s
kvalitetom dostupne građe otvoriti problematiku vezanu uz strukturu kasnoantičkog
novca u Naroni i na naronitanskom prostoru. Rad se nudi kao baza koja nadopunja-
vanjem u dogledno vrijeme može rezultirati konkretnijim i čvršćim rezultatima.
Unatoč ograničenjima koje kvaliteta uzorka stavlja pred istraživača već sada je mo-
guće prepoznati neke osobitosti specifične za prostor ili pak tip naselja koji se na
tom prostoru susreću. Tako se u Naroni i na naronitanskom prostoru bilježi znatno
veća zastupljenost solunske kovnice, a znatno manja akvilejske i rimske u usporedbi s
Zadrom i sjevernom Dalmacijom. Ova činjenica upućuje na povezanosti udaljenosti
pojedinih kovnica od razmatranog prostora i njihove zastupljenosti u uzorku novca
rečenog prostora. Drugu zanimljivost predstavlja znatno veći postotak kovanica akvi-
lejske, rimske i solunske kovnice te znatno manji postotak kovanica sisačke kovnice
u centralnim naseljima (Narona i Zadar) nego li u prostoru koji ih okružuje. Ova
činjenica ukazuje na razlike u mehanizmima dotoka novca, koji su vjerojatno ovisili
o ekonomskoj podlozi na kojoj je počivalo određeno naselje ili pak prostor.

JAKOV VUČIĆ 161

 KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA OPĆINE LJUBUŠKI

LITERATURA
ANĐELIĆ 1976 – Tomislav Anđelić, Kasnoantička bazilika u Cimu kod Mostara, Gla-
snik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, n. s., 29 (1974), Sarajevo, 179–244.
ANĐELIĆ 1986 – Tomislav Anđelić, Ostava vizantijskog zlatnog novca iz Blatnice kod
Čitluka u Hercegovini, Hercegovina, 5, Mostar, 19–22.
BONAČIĆ MANDINIĆ 1997 – Maja Bonačić Mandinić, Zbirka antičkog novca u
Gradskom muzeju Makarske, Makarsko primorje, 3, Makarska,17–26.
BONAČIĆ MANDINIĆ 1998 – Maja Bonačić Mandinić, Nalazi novca s lokaliteta sv.
Vid u Vidu kod Metkovića, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 87–89 (1994–
1996), Split, 177–192.
BONAČIĆ MANDINIĆ 2002 – Maja Bonačić Mandinić, Nalazi novca na lokalitetu
Bare u Vidu, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 94 (2001), Split, 195–204.
BONAČIĆ MANDINIĆ 2003 – Maja Bonačić Mandinić, Pecunia Naronitana, Arheo-
loška istraživanja u Naroni i dolini Neretve, Izdanja HAD–a 22, Zagreb, 183–197.
BONAČIĆ MANDINIĆ 2004 – Maja Bonačić Mandinić, Novac, u: Augusteum Narone.
Splitska siesta naronskih careva (ur: E. Marin), Split, 70–74.
BULIĆ 1902 – Frane Bulić, Ripostiglio dell’ornato muliebre di Urbica e d isuo marito trova-
toi a Narona (Vid di Metković), Bulletino do archeologia e storia dalmata, 25, Spalato, 197–212.
ČREMOŠNIK 1965 – Irma Čremošnik, Rimska vila u Višićima, Glasnik Zemaljskog
muzeja Bosne i Hercegovine, n. s., 20, Sarajevo, 147–259.
ČREMOŠNIK 1989 – Irma Čremošnik, Rimsko utvrđenje na Gradini u Biogracima
kod Lištice, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, n. s., 42/43 (1987/1988), Sara-
jevo, 83–128.
DEMO1994 – Željko Demo, Ostrogothic coinage from Collections in Croatia, Slovenia
and Bosnia and Hercegovina, Situla 32, Ljubljana.
IZVJEŠTAJ 1956 – 5. izvještaj o radu Arheološkog odjeljenja, Glasnik Zemaljskog muze-
ja Bosne i Hercegovine, n. s., 11, Sarajevo, 307–309.
KORDIĆ 2005 – Zdravko Augustin Kordić, U Grljevićima pronađen novac i žličica iz
rimskog vremena, Hercegovina, 19, Mostar, 31–41.
KOS 1986 – Petar Kos, The Monetary Circulatrion in the Southeastern Alpine Region ca.
300 B. C. – A. D. 1000, Situla 24 (1984/85.), Ljubljana.
KRALJEVIĆ 1976 – Gojko Kraljević, Antički novci iz Posuškog Graca u zbirci Zemaljskog
muzeja, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, n. s., 29 (1974), Sarajevo, 169–177.
KRALJEVIĆ 1977 – Gojko Kraljević, Rimski novci sa područja Stoca, Glasnik Zemalj-
skog muzeja Bosne i Hercegovine, n. s. 30/31 (1975/1976), Sarajevo, 217–230.
KRALJEVIĆ 1979 – Gojko Kraljević, Antički novci sa područja Ljubuškog, Glasnik Ze-
maljskog muzeja Bosne i Hercegovine, n. s., 33 (1978), Sarajevo, 133–136.
KRALJEVIĆ 1980 – Gojko Kraljević, Antički novci iz okolice Čapljine, Glasnik Zemalj-
skog muzeja Bosne i Hercegovine, n. s., 34 (1979), Sarajevo, 128–135.
162 JAKOV VUČIĆ
 KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA OPĆINE LJUBUŠKI

KRALJEVIĆ 1983 – Gojko Kraljević, Rimski novci iz Mostara i okoline, Hercegovina,

3, Mostar, 15–28.
KUNAC 2006 – Ana Kunac, Numizmatički nalazi iz Makarske, Makarsko primorje, 8,
159–171.
KUNAC 2006b – Ana Kunac, Prilog o numizmatičkim nalazima u Podgori, u: A.
Kunac, K. Mucić, M. Tomasović, Arheološka slika Podgore, Makarska, 109–120.
LOCKYEAR, 2007 – Kris Lockyear, Where Do We Go From Here? Recording and
Analysing Roman Coins from Archaeological Excavations, Britannia, 38, 211–224.
MAROVIĆ 1988 – Ivan Marović, A Hoard of Byzantine Gold Coins from Narona, Si-
tula, 26, Ljubljana, 295–316.
MAROVIĆ 2006 – Ivan Marović, Ostava bizantskih zlatnika iz Narone, Vjesnik za arhe-
ologiju i povijest dalmatinsku, 99, Split, 235–252.
MEIXNER 1969 – Ivo Meixner, Neki kovovi iz nalaza kod Stoca koje ne poznaje naj-
novija radnja Sutherlanda „Roman Imperial Coinage“, VI sv. 1967. godine, Numizmatičke
vijesti, 16/27, Zagreb, 16–18.
MIRNIK 1981 – Ivan Mirnik, Coin hoards in Yugoslavia, British Archaeological Re-
ports, International Series 95, Oxford.
MIRNIK 1982 – Ivan Mirnik, Ostava bizantskog novca s Majsana, Numizmatičar, 5,
Beograd, 141–146.
MIRNIK 1985 – Ivan Mirnik, Nalazi novca s Majsana, Vjesnik Arheološkog muzeja u
Zagrebu, 3. s., 18, Zagreb, 87–96.
MIRNIK 2008 – Ivan Mirnik, Maksimijanov aureus iz skupnog nalaza u Petrijancu
1805. godine, Archaeologia Adriatica, 2 (2), Zadar, 434–452.
MUCIĆ, KOVAČEVIĆ BOKARICA, 2011 – Konstanta Mucić, Nela Kovačević Boka-
rica, Doprinosi poznavanju povijesti Vrgoračke krajine na osnovi rezultata novijih arheo-
loških istraživanja, u: Arheološka istraživanja na trasi autoceste u Zabiokovlju i Plini (ur. M.
Tomasović), Zagreb, 125–212.
PATSCH 1900 – Karl Patsch, Nahogjaji novaca, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Her-
cegovine, 12, Sarajevo, 543–573.
PAVLOVIĆ 2013 – Ana Pavlović, Brončani novac siscijske kovnice iz razdoblja kasne te-
trarhije (305–313) u svijetlu ostava iz Trijebnja u Bosni i Hercegovini i Bjelovara u Hrvatskoj,
doktorska disertacija, Zagreb.
PETROVIĆ 1957 – Jozo Petrović, Numizmatički izvještaj. (Nastavak). IV – Tragovi ve-
likoga rimskoga blaga iz Trijebnja kod Stoca, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercego-
vine, n. s., 12, Sarajevo, 173–183.
ŠEPAROVIĆ 2012 – Tomislav Šeparović, Optjecaj novca u sjevernoj Dalmaciji od 5. st.
prije Krista do 1102. godine, doktorska disertacija, Zagreb.
VUČIĆ 2014 – Jakov Vučić, Optjecaj novca u kasnoantičkom Zadru, Archaeologia
Adriatica 7 (2013), Zadar, 221–269.

JAKOV VUČIĆ 163

 KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA OPĆINE LJUBUŠKI

Coin circulation in the Naronitan Area in the Late Roman Period

Summary
On the basis of 431 coins minted between 294 and 582, an analysis has been made
of the structure of the late Roman period coinage from the Narona and the Naronitan
area. The results of this analysis have been compared with earlier published data valid
for the late Roman Period Zadar and the northern Dalmatia.
The analysis of the representation of particular mints has been conducted on co-
inage minted between 294 and 457. This analysis involves the total sample of 328
coins, 55 from Narona and the remaining 273 from the Naronitan area (Tablica 1,
Slika 1). In general terms, the mint of Siscia with 39,9% dominates the Naronitan
area, whereas the remaining 4 (Thessaloniki 14,3%, Cyzicus 7,3%, Aquileia 7%, Are-
late 5,5%) are represented with 34,1%. In Narona, the mint of Siscia is less frequent
(26,6%), while remaining four (Thessaloniki 23,6%, Aquileia 12,7%, Rome 12,7%,
Constantinopolis 9,1%) are represented with 58,1% of total coinage.
The analysis of representation of western and eastern mints during set time inter-
vals has also been conducted on coinage minted between 294 and 457 (Tablica 2, Sli-
ka 2, 3). Coinage of western mints are represented with 58,9% in the Narona sample,
and with 66,9% in the sample of the Naronitan area. More significant representation
of eastern mints in both samples can be noted in the period from 330 to 364. Obser-
ving both samples, it can be concluded that in the percentage representation of ea-
stern and western mints through particular temporal segments, the Narona and the
Naronitan area portray similar value, with Narona being different in a slightly higher
total percentage of coins from eastern mints.
The analysis of the intensity of circulation of coinage has been conducted on the
sample of 431 coins, 124 being from Narona, and 307 from the Naronitan area (Ta-
blica 3, Slika 4). On the sample of Narona, the greatest value of the circulation index
is noted in the period from 313 to 341 and 348 to 378. Maximum value refers to the
coinage minted in the period from 348 to 364 and maximum value for the temporal
segment from 313 to 320. The 5th century is almost entirely characterized by the
interrupted influx of fresh coinage. The new increase is noted for the coinage minted
between 527 and 582, which was then succeeded by a drastic decrease.
The comparison of coinage from Narona and the Naronitan area with Iader and
the northern Dalmatia, demonstrates particular differences and similarities. The di-
fferences are apparent in twice as big representation of coinage of the mint of Thessa-
loniki in Narona and in the Naronitan area (23,6%, 14,2%) in comparison to Iader
and the northern Dalmatia (11,6%, 8,1%). In contrast, there is a greater representa-
tion of coins from the mint of Aquileia in Iader and the northern Dalmatia (20%,
9,1%) then in Narona and in the Naronitan area (12,7%, 6,9%). The differences indi-
cate that the vicinity of mints affected the coinage flow in these two areas.

164 JAKOV VUČIĆ

 KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA OPĆINE LJUBUŠKI

Similarities in these two areas are demonstrated in the relations of the towns of
Narona and Iader towards their surroundings. A smaller percentage of coinage from
the mint of Siscia (23,6%, 25%) is recorded in Narona and Iader in comparison to
their surroundings (39,9%, 43,7%). On the contrary, there is a higher percentage of
the mints of Thessaloniki, Aquileia and Rome (49%, 53,4%) recorded in Narona and
Iader in comparison to their surroundings (26%, 23,9%). Similar relations of the
town centres towards their surroundings indicate that the type of settlements also
influenced the mechanism of the influx of coins.

Translation: J. Vučić

JAKOV VUČIĆ 165