10.

POSTMODERNI POTROŠAČKI I TRANZITNI PROSTORI

(trgovački centar, zabavni park, aerodrom)

E. Soja - The Postmodern City / Bonaventure Hotel

http://www.youtube.com/watch?v=hhyQ0HES8mM

J. Goss: The Built Environment and Social Theory: Towards an Architectural Geography

…. Građevina je više nego što se čini. Ona je artefakt, objekt materijalne kulture kojega je proizvelo
društvo kako bi ispunilo određene funkcije, te stoga odražava socijalne odnose i razinu razvoja
proizvodnih snaga društva. Građevine je moguće promatrati s različitih aspekata, primjerice
kao strukture koje su rađene s određenom svrhom, u određenom okolišu i s određenom
tehnologijom. Međutim, ono što je važnije je da su građevine fizičke ekspresije načina života.
One ne odražavaju samo kulturu, nego sudjeluju u reprodukciji socijalnih odnosa bilo kao
spomenici ili kao prozaičniji znakovi i simboli u komuniciranju socijalnog značenja... Građevina
je ideološki obojana, a prostor unutar, oko i između njih je proizveden i koji proizvodi.
Građevine (prostori) odražavaju socijalne odnose i ideologiju društva

Istraživanja potrošačkih prostora

W. S. Kowinski: The Malling of America (2002) “katedrale potrošnje” – američka potrošačka religija i
mallovi kao katedrale potrošnje
G. Ritzer: Enchanting a Disenchanted World (2005) “nova sredstva potrošnje” revolucionarne
promjene prostora u kojima konzumiramo robe i usluge, kako se to odražava na prirodu
potrošnje i socijalni život

Procesi kojima se pojašnjava suvremeno društvo: Mallisation, McDonaldisation, Disneyfication…

• Procesi povezani s potrošačkim prostorima kojima autori objašnjavaju i opisuju postmoderno

društvo:
• W. S. Kowinski: The Malling of America (2002) – opisuje proces rasprostiranja trgovačkih
centara u SAD-u
• G. Rizzer: The McDonaldisation of Society (1993) - proces kojim principi fast food restorana
dominiraju sve brojnijim sektorima američkog društva i svijeta
• S. Zukin: The Cultures of Cities (1996) - koristi termin Disneyfication kako bi opisala urbanu
transformaciju američkog grada
• A. Bryman: The Disneyization of Society (2004) - Disneyization je proces kojim principi Disney
tematskih parkova dominiraju različitim dijelovima društva
(http://www.canyons.edu/Faculty/haugent/Disneyization%20of%20Society%20Article.pdf)

Potrošački prostori i grad

• u zadnji 20ak godina potrošački prostori postaju integralni dio postmodernog grada
• vizualno i prostorno dominiraju postmodernim gradom
• potrošačke strukture zamjenjuju proizvodne (znakovite za moderni grad)
• dominacija potrošačkih prostora sukladna je strukturnim promjenama društva i rastućem
konzumerizmu (kulturalni imperativ koji zahtijeva da ljudi kupuju i troše što je moguće više
usluga i roba)
Potrošački prostori su društveno uvjetovani :

1. Transformacija socijalnih, ekonomskih, prometnih, urbanih… struktura društva uvjetuje

nastanak,promjenu ili nestanak određenih potrošačkih prostora

2. Potrošački prostori uvjetuju promjene u određenim strukturama društva

• Takvu dinamiku potrošačkih prostora potvrđuju brojni primjeri:

• Npr. postupni nestanak zelenih tržnica i malih dućana; robna kuća 19 st. i suburbani mall
izazivaju promjene u položaju žena; novi prodajni prostori nastaju kao inovacije suvremenog
vremena i tehnologija (virtualni trgovački centri)

• U postmodernom dobu, za koje je inače znakovito da prostori koji imaju posebne svrhe i
namjene postaju potrošačka mjesta, naš je dom preuzeo funkciju klasičnog dućana
(Ritzer,1999) preklapanje/implozija/prostora

Trgovački centar

• moderni, potpuno opremljeni, kontrolirani, zatvoreni potrošački prostor koji izuzev trgovačke
ispunjava funkcije socijalizacije i dokolice
• 1956. Southdale Center u Edini, predgrađe Minneapolisa, Minnesota; prvi zatvoreni,
kontrolirani i klimatizirani centar
• postaje globalni potrošački prostor

Zamisao bečkog arhitekta V. Gruena

Primarno socijalna ideja: oživjeti suburbanu zajednicu i ponuditi zamjenu za nepostojeće gradsko
središte

TC - mjesta kupovine, centri zajednice i kulturnih aktivnosti (TC je uključivao: javne prostore, zgrade
sa stanovima, škole, medicinske sadržaje, zelene površine, jezero…)

Originalna ideja nikada nije realizirana u potpunosti (modificirana je od strane ulagača - TC kao
generator profita)

Gruen pred kraj života TC naziva „ružnim i neugodnima land-wasting morima parkirališta koja užasno
nagrđuju krajolik“

G. Ritzer: Na koncu je učinak trgovačkih centara bio da su, više negoli socijalnoj afirmaciji američkog
predgrađa, pridonijeli počecima moderne potrošačke kulture, te zauvijek promijenili američki
način kupovanja i trgovine

Simulacija urbanog prostora

Unutrašnjost trgovačkog centra sadrži:

1. prostore znakovite za središte grada: trg, ulice, stepenice, trgovine…
2. druge elemente urbanog prostora: zelenilo, fontane, klupe, pokretne štandove, kioske…
Takva oprema prostora sukladna je izvornoj ideji V. Gruena da trgovački centri nadomjeste središte
grada
Bitna razlika između urbanog prostora i trgovačkog centra: TC je simulacija: polujavni prostor; iluzija
javnog prostora, u odnosu na središte grada nedemokratski, ekskluzivan i artificijelan…
Atmosferika je kreirani ugođaj u potrošačkom prostoru s ciljem manipulacije kupcima

• 1970ih prof. marketinga P. Kotler: Svjesno planiranje atmosfere pridonijet će povećanju

sposobnosti kupca
• J. Goss: Pod utjecajem atmosferike, potrošač postaje „objekt kojim se mehanički manipulira,
kojega se gura, vuče i vodi da plovi za magnetima, atrakcijama, ili naivac kojega se može
navoditi, zavoditi trikovima, strategijama i igrama dizajna“
• U funkciji stvaranja atmosferike koriste se boje, glazba, mirisi, vizualni poticaji, raspored
stvari u prostoru, tijek vremena… podešeni da stimuliraju kupce na kupovinu (djelovanje
osjetila-svijest-ponašanje)
• Prvobitno je atmosferika primjenjivana u kasinima, a dizajneri trgovačkih centara razvili su još
sofisticiranije načine kojima manipuliraju kupcima
• Fenomen atmosferike obrazlažu: W. S. Kowinski, J. Goss, G. Ritzer, dok ih P. Underhill u
svojim djelima opisuje i razotkriva do u detalje

Kreiranje ugođaja u prostoru (Goss)

Materijali, boje, svjetlo, stakla i ogledala –svjetlo je „tihi prodavač“ – ono ukazuje na najskuplje robe
i može biti podešeno prema raspoloženju ili osjećajima koji se žele potaknuti kod kupca
Urednost i čistoća - skoro nestvarna čistoća u funkciji je utiska bezvremenosti čemu teži svaki
trgovački centar
Biljke i voda – oprirodnjenje prostora, asocijacija na urbani prostor i njegove socijalne funkcije;
priroda naturalizira potrošnju i ublažava alijenaciju svojstvenu proizvodnji i potrošnji
roba
Glazba - kupci je uopće nisu svjesni, ali su podložni njenim utjecajima; istraživanja su pokazala da
izbor određene glazbe i prikladna glasnoća mogu povećati prodaju i do 40 posto
Razmještaj stvari u prostoru; zakon kretanja udesno, govori da će većina ljudi automatski skrenuti
udesno čim uđe u dućan, stoga najvažniji ili skuplji proizvodi u trgovinama trebaju biti
postavljeni na desnoj strani

Sprječavanje prodora danjeg svjetla i eliminaciji sata svega što bi kupca moglo podsjetiti na
protjecanje vremena i svijest o tome koliko se dugo zadržao

Sigurnost i kontrola - očuvanje vlasništva uprave i posjetitelja, ujedno načini ekskluzije i socijalne
kontrole (neprimjetnog, ali stalnog nadzora nad potrošačima)

Business inteligence (BI)

• … sposobnost organizacije da prikupi, održi i organizira znanje
• BI se svodi na različite načine da se iz poslovnih informacija firme (transakcije,
korespodencija, fakture, odnosi sa kupcima i sl.) pronađu i izdvoje zakonitosti koje na prvi
pogled nisu očite.
Primjer: jedan trgovački lanac je analizom informacija sa računa došao do saznanja da se pivo često
kupuje zajedno sa pelenama (mladi očevi, znajući da će zbog bebe večer provesti uz TV,
kupovali su oba proizvoda,da im večer brže prođe), pa je postavljanjem ovih dvaju proizvoda
blizu jednog drugom na policama, povećana njihova prodaja.

Plan trgovačkog centra – stalno usložnjavanje

Prostor sve više nalikuje labirintima u kojima se kupci vrlo teško snalaze
 • N. Jewell: najsloženijim se smatra šesterokutni tlocrt u kojemu je navigacija dokazano najteža
• Uprava megamallova računa na dezorijentaciju kupaca
• Tim Magill na otvorenju Mall of America: Mi želimo da se vi izgubite!
• Prema J. Gossu kod velikih trgovačkih centara plan odražava jaku centripetalnu silu koja
uvlači kupca u fantaziju

Zabavni parkovi
(Theme Parks, Amusement Park, Disney World…)

J. Baudrillard:Simulations (1983)
- realno i hiperrealno
Disneyland je najrealnije mjesto u SAD jer se ono ne pretvara da je bilo što više od onoga što jest –
tematski park
Disneyland je prezentiran kao imaginaran s namjerom da nas uvjeri da je sve ostalo realno, dok u
stvari, cio Los Angeles i Amerika više nisu realni, nego su hiperrealni i simulacije
Kritika prikrivene korporacije:
Cijela Walt Disney filozofija je u tome da vam ta mala, lijepa sentimentalna stvorenja u sivim
krznenim kaputima jedu iz ruke. Vjerujem da iza tih nasmijanih očiju na nas vreba hladna, divlja
zvijer.

Prvi Disneyland otvoren je 1955. u Južnoj Karolini, 1992.

• Kompanija W. Disney stvara revolucionarni, novi tip zabavnog parka – tematski park (kojega
definira određeni motiv- tema)
• Potpuna promjena zabavnog parka – kreira se prostor: čist, moralan, uredan, samodovoljan,
kontroliran, siguran….
• Tako su eliminirani problemi ranih parkova- privlačnost za određene strukture (obitelj)
• Tijekom 20ak godina postaju globalni fenomen (brand; proizvodi i parkovi uz proširenje:
filmovi, tv mreža, trgovine, izdavaštvo) svugdje u svijetu bilježe nevjerojatan uspjeh (iako
ponekad imaju financijskih teškoća)

Globalizacija zabavnih parkova

Utopija koju je izumila zapadna civilizacija, za razliku od ranijih koje su bile fikcije ili ostvarene u
malim razmjerima, realizirana je diljem svijeta

Obilježja prostora

• Prostor iluzije – savršeni, fantastični svijet mašte, koji omogućuje putovanje vremenom i
prostorom
• Prostor spektakla, inovacija u zabavi - idealizirana vizija svijeta i društva - bijeg od stvarnosti
• Prostor tehnologija - stvaranje simulacija prostora i vremena - tehnologija nam daje moć nad
svijetom i slobodu od svijeta, omogućuje bijeg od društva i fizičkog svijeta
• Prostor simulacija koje ponovno začaravaju svijet (M. Weber i raščaravanje modernog
svijeta: opadanje uloge religije, porast znanosti i racionalizacije);
• Opasnosti: regres čovječanstva, izgubljenost u svijetu automatizma, simulacije i iluzija,
krajnji oslonac na tehnologije
Tajna uspjeha

• Zabava za mase, spektakli, upotreba tehnologija, komercijalizacija zabave, sigurnost…

• Predvidljivost (nema nikakvih iznenađenja, osoblje brine o svemu, čistoći i redu, poznati su
troškovi, nepoželjni se odstranjuju, nema kriminala…)
• Kombiniranje potrošnje i zabave - Disney parkovi iznad svega postaju prodajne mašine

A. Bryman:The Disneyization of Society

Procesi kojima principi Disney tematskih parkova sve više dominiraju sektorima američkog
društva i ostatkom svijeta

Autor se poziva na Ritzerovu mcdonaldizaciju društva

Četiri glavna trenda:

1. Tematiziranje (npr. Restorana, Hard Rock Caffe, trgovačkih centara, West Edmenton Mall…)

2. Dediferencijacija potrošnje (općeniti trend kojim se isprepliću i povezuju forme potrošnje, te

ih je sve teže razlikovati; Disneyland prodaja hrane, odjeće, suvenira…)

3. Trgovina (promocija roba s autorskim pravima, licenciranje)

4. Emocionalni rad (ponašanje uposlenika Disneylanda se kontrolira na mnogo načina, a ključni
je emotivni rad – ljubaznost, prijaznost, smiješak, od pomoći…)

Podzemni prostori

David L. Pike: Walt Disney World Underground (2005)

Disney World (Orlando, Florida) ima ekstenzivan sustav podzemnih prostora koje koriste
zaposlenici kako bi se brzo i diskretno kretali od mjesta do mjesta. Tuneli su dovoljno prostrani
da se njima mogu kretati vozila, povezuju nizove ureda, kuhinje, kafeterije, skladišta i
odmorišta koja su smještena ispod poznatog tematskog parka
• Istražuje podzemne prostore u suvremenom gradu
• Grad kao podijeljen između lijepih i uglađenih nadzemnih prostora i skrivenih, podzemnih…
• Podzemlje je mjesto za lociranje sadržaja, uređaja, infrastruktura nužnih za funkcioniranje
onoga što je nadzemno (voda, struja, transport, odvodi…)
• Analiza podzemnih infrastruktura Walt Disney Worlda
• Prostorna podjela Disney Worlda (podzemni i nadzemni) može poslužiti u razmišljanju o
modernom gradu kao prostoru Disneyfikacije i kao prostoru ruševina, kriminala i propadanja
• Drugi postmoderni prostori umjesto podzemnih imaju skrivene prostore (za osoblje, robu,
funkcioniranje, odijeljene pregradama, u kojima se pruža sasvim drugačija slika nego u
“prednjem planu” prostora)

Aerodromi – od prostora tranzita i čekanja do prostora ugode, boravka i potrošnje

• Postmoderna redizajniranja aerodroma (drugih tranzitnih prostora željezničkih i manje

autobusnih stanica) - od prostora kroz koje se prolazi u prostore u kojima se boravi i provodi
vrijeme
• Umjesto vremena čekanja (beskorisnog) putnik može iskoristiti vrijeme tranzita za ugodno
čekanje: boravak i potrošnju
• Tranzitni prostori postaju livabilni (livable, prikladni za život)
• Apstraktni globalni prostor – nudi se putniku na međunarodnim terminalima u obliku
luksuznih roba i elektroničke komunikacije
 Mallizacija američkih aerodroma - pionir je Pittsburgh International Airport – PIT Airmall 1992.
Temeljni cilj je da putnici kupuju i ono što inače nisu imali namjeru

• Uspješnost: prodaja na ovom aerodromu se utrostručila u 6 godina

• Ljudi odabiru aerodrome upravo radi Airmallova
• Željezničke postaje slijede primjer aerodroma

Spektakl (arhitektonski) u prostoru aerodroma

TERMINAL 3, Peking oblikom podsjeća na kineskog zmaja (1,3 milijuna m2); zmajoliki izvijeni krov u
vidu specijalne staklene površine, stakleni strop sastoji se iz crvene i žute zone koje maestralno
filtriraju sunčevu svjetlost. Crvena i crna boja putnicima omogućavaju jednostavnije snalaženje
te ih usmjeravaju kuda trebaju ići
Incheon, Južna Koreja izgledom oponaša tradicionalni koreanski hram, dolazni prostor ispunjen je
koreanskim povijesnim artefaktima. Tu su i luksuzne pogodnosti poput spa i wellness centra,
casina, malih soba za prespavati, golf tečaja ili predivnih cvjetnih vrtova smještenih unutar
aerodromske zgrade

Prostor udobnosti, smanjenja napetosti, lakog snalaženja i funkcionalnosti

Zračna luka John F. Kennedy, New York - krov kao da lebdi te asocira na letenje; aerodrom
izražava svo uzbuđenje zračnog prijevoza, a njegova unutrašnjost zaobljenih i naglih linija,
kružnog stepeništa i blagih boja naglašava romantiku letenja.

Hong Kong –Valoviti svod konstruiran kao putokaz usmjerava putnike u pravom smjeru. Vlak
kojim se putuje do centra Hong Konga nalazi se u glavnoj zgradi terminala.Putnici koji odlaze iz
Hong Konga mogu već na željezničkoj postaji čekirati svoje karte za avion.

Postmoderni potrošački prostori - neprekidni nadzor – socijalna kontrola

• Nema potrebe za oružjem, fizičkim nasiljem, zaprekama, ograničenjima…

• Foucault: Izvanredna formula: moć prakticirana konstantno i, u konačnici , za minimalne
troškove
Postmoderno društvo kao društvo nadzora

Ideja i rješenje Panoptikona (Foucault) primijenjena je u mnogim suvremenim javnim i privatnim

prostorima.

• U suvremenom društvu nadgledanje je postalo sveprisutno. Nadzor je nečujan i stalan, a

kontrola je moguća tijekom cijelog dana i iz svih perspektiva.
• Panoptička shema osigurava red, rad, disciplinu i djelotvornost.

M. Auge - Nemjesta

• Supermodernitet funkcionira na tri temeljna načela:događajno preobilje, prostorno preobilje

i individualnost. Ubrzavanje prometovanja i smanjivanje udaljenosti između prostora tvori
nemjesta. Za razliku od (antropološkog) mjesta, nemjesta u sebe ne upisuju povijest, odnos ili
identitet. Na tim mjestima ne dolazi do sklapanja bilo kakvih odnosa osim ugovornih, na
njima se ne gradi identifikacija osoba. Nemjesta su instalacije koje služe ubrzanom
prometovanju osoba i dobara.
• Prostori su to kao aerodromi, autoceste, petlje ili veliki trgovački centri.
 • Funkcionalnost je jedini smisao nemjesta, u njemu se protagonisti realiziraju kao korisnici koji
sa nemjestom stupaju u ugovorni odnos. S jedne strane nalazi se pojedinac, a s druge pravna
osoba koja komunicira s njim putem zabrana (zabranjeno unošenje hrane i pića), naredbi (pri
ulazu pokažite kartu) i informacija (Zagreb 22 km.). Nemjesto pruža pojedincu anonimnost
potrošača, korisnika koji se ponaša po određenim pravilima (kupovanje karte, pokazivanje
karte službeniku, ostavljanje prtljage i sl.).
• Međutim da bi se postigla anonimnost prvo treba dokazati identitet. Prostori su to na
kojima stalno trebamo potvrđivati svoju nevinost. Identitet dokazan pasošem, kreditnom
karticom, kartom uvodi nas u svijet poetski ogoljene komunikacije tekstovima zabrana,
naredbi ili jednostavnije rečeno uputama za korištenje nemjesta.

Potrošački prostori – prostori implozija prostora i aktivnosti

U postmodernim potrošačkim prostorima potrošnja implodira tako što obuhvaća nekada odvojene i
posebne:
1. prostore (različite trgovine, prostore zabave, tranzite…) i
2. aktivnosti (zabave, dokolice, druženja, putovanja…)
Sukladno tome, zgušnjavaju se prostori i vremena (svih prostora i aktivnosti) u jedan jedinstveni
prostor i jedno vrijeme –prostor i vrijeme potrošnje
 11. PROSTORNO UREĐENJE U PRAPOVIJESTI
l. MUMFORD „GRAD U POVIJESTI“
Zašto proučavati davne oblike prostornog uređenja?
L. Mumford: Da bismo mogli položiti nove temelje urbanog života moramo najprije shvatiti povijesnu
prirodu grada i razgraničiti njegove prvobitne funkcije, one koje su iz njega proizašle, od onih
koje se možda tek sada javljaju. Da bismo u našoj svijesti učinili hrabar skok u budućnost nije li
nam potrebno da zađemo u duboku prošlost? Veliki dio naših sadašnjih planova, od kojih se
mnogi ponose svojom „suvremenošću“ i „naprednošću“ samo su žalosne mehaničke kreature
urbanih i regionalnih oblika koje bismo mi sada mogli ostvariti.“

Teškoće istraživanja naselja u pretpovijesnom razdoblju:

1. nedostatak pisanih dokumenata

2. saznanja na temelju slabih arheoloških nalaza

Nomadski način života – nevezanost uz prostor i mjesto

• Znakovita - nevezanost uz prostor i mjesto
Pleme (privremeno) zauzima određeni prostor i strukturira (privremeno) naselje
• mobilnost je uvjetovana korištenjem danih - prirodnih prostora: prirodna skloništa, pećine,
spilje i sl.
• A.L. Gourhan: Jedinica preživljavanja
- prostor naseljavanja koju odlikuje odnos ravnoteže između količine
raspoložive hrane, veličine prostora i gustoće naseljenosti

Grobnice kao oznake na putovima kretanja nomada

Značenje grobova - prohodnost i pitomost prostora
Prvobitni čovjekov prostor bio je neprekidno pomjeranje trasirano grobovima. Prostor je isprekidan
svetim mjestima koja ga čine prohodnijim i pitomijim, uslijed čega se značenje grobnica prenosi
na sve što se uzdiže – drveće, stijene, planine, uzdignuto kamenje, na sva visoka mjesta koja
postaju oltari, svemirski i sveti stupovi

Grad mrtvih stariji je od grada živih

„mrtvi su bili prvi koji su dobili stalno prebivalište: udubljenje u stijeni, humak označen gomilom
kamenja ili zajedničku mogilu… premda je živima potreba da skupljaju hranu i da love otežavala
stalno naseljavanje na određenom mjestu, mrtvi su to sebi mogli dopustiti… “

Vrste prostora:
1. Grobovi/lja
2. Sveti prostori: prostori oko velikog kamenja, sveti zdenci, velika debla – točke su okupljanja i
sastajališta onih koji imaju zajedničke obrede i vjerovanja
3. Prostor stanovanja: prirodni - spilja „no uloga spilje se ne iscrpljuje samo u pružanju skloništa, ona
je još važnija za umjetnost i ritual” (Lascaux i Altamira nisu bile naseljene, nego su služile za
održavanje kulta)
Groblje Balnuaran of Clava, Škotska, 2000. pr.kr. - Ispreplitanje prostora groblja i naselja
Groblje je korišteno u dva razdoblja:

1. 2000 pr.kr sagrađena je velika hrpa kamenja (vidljiva danas)

2. 1000 godina kasnije groblje se ponovno koristi, dograđuju se novi humci i manja groblja
• Novija istraživanja nalaze dokaze poljodjelstva prije nego što su podignuti spomenici groblja
• Groblje je izgrađeno na prostoru naselja, a kamenje je iskorišteno od srušenih kuća
• Položaj uspravnih spomenika ima veze s položajem sunca
Merrivale Devon – naselje na mjestu groblja
• c2500 – 1000 pr.kr.
• Sastoji se od 36 uspravnih kamenova i 4 kruga
• Ostaci naselja su uz nekoliko svetih mjesta i grobova koji su procijenjeni znatno starijima od
ostataka naselja

Sveta mjesta – megaliti

Monumentalna kamena gradnja simboličkoga značenja; svrha - prostor kulta i rituala ili nekropola
(Stonehenge)
Stonehengehttps://www.youtube.com/watch?v=7WV6mc8QdXk

Lascaux i Altamira – prostori življenja, umjetnosti i rituala

• Umjetnički senzibilitet paleolitskog čovjeka

• Naturalistički likovi životinja (detalji i bogatstvo boja)
• Tijela uklopljena u izbočine zidova; prikazi velikih dimenzija (bikovi 5,5m)
• Slike su raspršene duboko u spilji, prolazi su vrlo uski, kroz njih se teško prolazi
• Na zidovima su rupe gdje su postavljane skele za izradu slika

Stalno nastanjivanje prostora povezuje se:

1. S duhovnim životom (L. Mumford, P. Blanquart) -uloga grobova i svetih mjesta u nastanku stalnog
naselja: dva od tri uzroka stalnog naseljavanja imaju svoj korijen u posvećenim stvarima, a ne u
običnoj brizi za fizički opstanak
2. Materijalnim potrebama - povoljni tereni, izvori vode, brežuljak siguran od poplava,ušće bogato
ribom – to su mjesta gdje su se ljudi naseljavali već u ranom neolitu i na njima ostajali dugo
vremena
Prvi oblici stalnih naselja pojavljuju se prije 15 000 godina (mezolitik) – dvije revolucije
1. Poljodjelska revolucija (Mezolitska kultura: pripitomljavanje životinja i sadnja biljki; razvitak
poljodjelstva daje mogućnost proizvodnje mnogo većih količina hrane na jednom prostoru)
2. Reproduktivna revolucija (prati poljoprivrednu; obilje hrane i višak slobodnog vremena;
zahvaljujući zemljoradnji broj stanovnika se između 8000 i 4000 godine pr.kr., povećao 16
puta)

Stalnost i trajnost naselja – prostorno-vremenska kategorija

L. Mumford povezuje stalno naseljavanje prostora s ulogom i značajem žene (stabilnost i plodnost)
1. Uloga žene: žena zauzima glavno mjesto u novoj privredi. Ona obrađuje zemlju, sadi i
križa biljke, stvara prve plodne vrste, izrađuje posuđe, plete košare, šije odjeću, uređuje
nastambu i odgaja djecu. Selo je ženina tvorevina:
Mumford: „kuća i selo, a u krajnjoj liniji i sam grad zapravo su jedna velika žena“
2. Uz ženu, povezan je i novi oblik uređenja prostora: krug - sa sjedilačkim načinom života oko
centra se uspostavlja krug koji ga zaklanja i odvaja od okolice, dijeleći prostor na unutrašnji i
vanjski dio

Žena i krug – nastanak neolitskog sela

Ratari-sitni stočari unose najveće promjene u uređenju prostora – vezivanje za tlo koje više nije
privremeno, nego stalno i zajedničko mjesto boravka prvih proizvođača. Tako nastaje neolitsko
selo. Sve je u njemu okruglo, raspoređeno u koncentričnim krugovima: u sredini su žitnice, koje
su okružene kolibama, koje su najčešće okrugle, a sve je okruženo ogradom koja štiti od
životinja i pljačkaša. Slijedi krug polja a zatim pašnjaka, izvan je šuma ili pustinja, nepoznati
svijet u koji se ne zalazi: unutra je civilizacija i ona čini zatvorenu cjelinu koja živi dovoljna sama
sebi. Ograđeni prostor pružao je sigurnost, djeca su se mogla slobodno igrati, noću se moglo
mirno spavati…
Prerastanje pretpovijesnih naselja u prve gradove podudarno je s prevagom uloge muškarca
muškarac vješto barata oružjem i sposoban je nametnuti svoju volju drugima
Tu kvalitativnu promjenu opisuje L. Mumford:
“Dok je kultura motike mogla izdržati zaseoke, kultura pluga mogla je izdržavati cijele gradove i
pokrajine. Dok su se lokalnim naporima mogli izgraditi samo manji nasipi i jarci, dotle je
suradnja u gradu na širem planu omogućavala da se cijela dolina jedne rijeke pretvori u
jedinstveni sklop kanala za plovidbu i natapanje u svrhu bolje proizvodnje hrane i boljeg
prometnog povezivanja.“

Grad i „muški“ oblici

• Nastanak grada donosi: ratnika, čuvara zaliha, zaštitnika i novu realnost u vidu političke vlasti
(garant zajedničkog života)
• Razvoj grada uvjetuje prerastanje lokalnog vođe u kralja, koji (u sprezi sa svećenstvom)
postaje oličenje centralne vlasti, obdaren božanskim atributima
• Upravljanje putem sile će se neprestano širiti i potvrđivati
• Kraljevska vlast postaje odlučna snaga u formiranju gradova i promjeni njihovog oblika i
sadržaja
• Shodno tome oblici postaju muški: čvrste i jake pravokutne tvrđave, kule, monumentalne i
impozantne građevine…
• Fizički izraz kraljevske vlasti u gradu je citadela izgrađena od čvrstog materijala koja je
objedinila tri funkcije: palača, žitnica i hram

Pojava grada – usložnjavanje socijalne strukture

1. Društveno raslojavanje i nov način mišljenja

2. Složena struktura stanovništva i zanimanja (trgovac, vojnik, bankar i svećenik)
3. Nastanak niza tehničkih izuma i unapređenja (posebno u razvoju građevinarstva)
4. Porast produktivnosti u poljoprivredi (grad ne uvjetuje stagnaciju sela nego njegov razvoj;
povećane su potrebe za hranom; uz gradove, sela se šire i razvijaju kao naselja poljoprivredne
proizvodnje)
5. Grad dovodi do mobilizacije radne snage, unapređenja transporta, poboljšavanja
komunikacija i izuma

L. Mumford: Prva urbana implozija – brojni i raznovrsni elementi zajednice koji su dotle bili
raštrkani duž cijele riječne doline, a ponekad i u udaljenim područjima, sada su se mobilizirali
i skupili pod pritiskom iza masivnih zidina grada.
 12. PROSTORI RANIH GRADOVA - MEZOPOTAMIJA I EGIPAT
MEZOPOTAMIJA
Čimbenici koji su omogućili nastanak grada:
L. Mumford, Grad u historiji
“Sam podvig građenja grada omogućen je plodnošću i produktivnošću velikih nizina,
reproduktivnim sposobnostima maloga sela, dobro ishranjenog i u potpunosti
okrenutog životu, zatim trgovačkim putovanjima duž tokova rijeka, te obilnim
materijalnim sredstvima koja su omogućavala velikom dijelu stanovništva da se
oslobodi nekadašnjih seoskih ograničenja i mučnog manualnog rada.”

Gradovi Mezopotamije
• Prvi gradovi nastaju početkom ranog brončanog doba.
• 2500. pr. Kr. na prostoru Mezopotamije bilo je dvadesetak gradova na obalama rijeka
• Prvi veliki gradovi i monumentalna gradnja rezultat su ljudskih napora pod
centralnom vlašću

Prvi kompleksni energetski strojevi nisu bili sastavljeni od drveta ili metala, već od trošnih
ljudskih dijelova, od kojih je svatko imao specijaliziranu funkciju u većem mehanizmu
pod centraliziranom ljudskom kontrolom... Nije nikakvo čudo da je centralna vlast koja
je pokretala takve strojeve izgledala doista
Navodnjavanje organizacija i centralizacija prostora i društva
• Razvijen je sustav drenaže i navodnjavanja (4000. pr. ne.) – cijelo područje postaje
plodno
• 1000 km plovnih putova, kanali široki 25 m (razvoj prometnog plovnog sustava)
• Navodnjavanje je zahtijevalo veliki broj ljudi i organizaciju
• Područje je razdijeljeno na niz agrikulturno-irigacijskih jedinica koje su imale svoje
centre iz kojih se upravljalo irigacijskim sustavom
• Stvoren je centralizirani sustav regionalnog nadzora s efikasnim prinudnim mjerama
nad čitavim navodnjavanim prostorom
Dvostruka uloga svečenika: kontrolirana totalitarna ekonomija sa sjedištem u prostoru
hrama
• Hram dominira gradom i okolicom, često smješten pored vladarske palače i kuća
najvažnijih građana
• Prostor hrama i njegova okolica nisu samo vjerski prostori, nego i proizvodni, skladišni
i prostori raspodjele
• Uloga svećenika:
1. Religijska (Bog je vlasnik sve zemlje)
2. Organizatori gospodarstva i novog urbanog reda
• Svećenici imaju jak utjecaj na materijalni svijet – nadziru viškove, upravljaju
održavanjem kanala, skladištenjem i raspodjelom viškova
• Samo je katastrofa uništavala religiozne ustanove – svetišta su uvijek obnavljana
Zigurat – sakralni i gospodarski prostor
Hram posvećen božanstvu koji nadvisuje cijelu okolicu
U svim gradovima Mezopotamije dominantna zgrada – sakralni kompleks, stepenasta
građevina velikih dimenzija
Na vrhu piramide je zvjezdarnica s kipom i hramom božanstva. Do vrha vode stepenice.
Ispred je veliko dvorište s uredima i skladištima (gospodarska funkcija, darovi, zemljarina,
raspodjela)
Obilježja mezopotamskih gradova
Urbani razvoj nije išao jedinstvenim smjerom, što otežava stvaranje jedinstvene slike o
postanku grada (nepoznata čitava razdoblja)
1. Prvi gradovi su oličenja mobilizacije snage i bogatstva
2. Gradovi koji zapremaju mali prostor, ali s velikom gustoćom naseljenosti: (Ur sa svim
kanalima, lukama i hramovima imao je oko 100 ha površine, i 24 000 stanovnika, zidovi
Uruka opasavali su 4km2, Niniva je imala 720ha; na jedno jutro dolazilo je oko 20 kuća,
a gustoća naseljenosti je bila oko 120-200 ljudi na jutru)
3. Gradnja nepečenom opekom (malo sačuvanih artefakata i neistraženost)
4. Gradovi nastaju na uzvisinama /terasama (poplave)
Važni elementi grada
• Zid: prostor grada opasan zidom (zadržava se do 18st.); funkcije: vojno –obrambena,
kontrolna (ulazak u grad), sredstvo vlasti nad gradskim stanovništvom, granica između
grada i sela; čini grad potpuno zaštićenim i sigurnim, vremenom postaje komplicirani
sistem (obrub unutar drugoga)
• Citadela: središnji dio utvrde, uporišta, unutar zidina, često sa središnjim položajem
• Ulice: većinom uske i krivudave (širine 2-3m); u najstarijim gradovima rijetko se
nalaze široke ulice (služile su za svečanosti i procesije)
• Trg: sumerski ideogram za trg imao je oblik Y što ukazuje da je trg (iako nedefiniran)
priznat kao sjecište trgovačkih putova
Prostorna obilježja gradova
• Prostor koji zapremaju najstariji gradovi ograničen je ljudskim mogućnostima: dokle
seže ljudski glas, udaljenost koja se može savladati pješice – najranije i efikasno
ograničenje urbanog rasta
• Palača i hram jasno su odvojeni od “običnih” građevina(tajna centralizirane vlasti je
tajnovitost)
• Monumentalna arhitektura – dominira gradom – izraz moći putem dimenzija i
izborom skupih materijala gradnje i svih umjetničkih sredstva
• Ravnodušnost prema prljavštini i smradu - loši higijenski uvjeti – izbacivanje
prljavštine i smeća na ulice

Ur – grad nepravilne, ovalne forme

• Gradom dominira Zigurat, svetiše božice mjeseca Nanne, izgrađen 2100 pr.kr. , visok
30 m, baza 64x46
• Zigurat je građen u dva dijela; u donjem je opeka povezivana bitumenom, a u
gornjem žbukom
• U gradu je nastalo prvo klinasto pismo, počeci astronomije, matematike i umjetnosti
• Sačuvani ostaci kuća (2 kata, predvorje okruženo sobama, stepenice za viši kat sa
sobama i balkonom koji gleda u predvorje, balkon poduprt stupovima, ravni krovovi)
• Kuće su građene u nizu, kupaonice i unutrašnji nužnici, keramičke cijevi, ciglom
popločani odvodni kanali na ulicama, kanali za odvod kišnice
 Niniva – grad utvrda pravilnog oblika – uloga zida
• Za Asirske gradove znakovit pravilni, kvadratni oblik (vrhovi okrenuti prema stranama
svijeta)
• Zidovi od kamena, dužine 12 kilometara, visine 6 m, okruženi zidom od cigli od blata
visok 10 i širok 15m, na svakih 18 metara je bila kula od kamena
• Gradski zid imao je 15 monumentalnih vrata od kojih su svaka imala svoju namjenu
 EGIPAT
Za Egipćane nije ništa bilo vrednije od života nakon smrti… istina je da u dolini Nila u početku
ne nalazimo prototip historijskog grada, sa zidom, čvrsto ograđen i okružen bedemima,
izgrađene za sva vremena.

Čini se da je u Egiptu sve osim grada našlo svoj trajni oblik. Hramovi u Luksoru i Karnaku dižu
svoje veličanstvene obrise od početka historijskog razdoblja; velike i male piramide još stoje…
samostalnih građevina koje svjedoče o univerzalnom uvećavanju moći na pragu civilizacije ne
nedostaje: obelisci, veličanstveni procesijski putovi, kolonade, granitni i dioritni kipovi najvećih
dimenzija – sve su to svjedočanstva onakvoga života kakav očekujemo u gradu. Ali grad je
kratkovječan. Svaki faraon gradi vlastitu prijestolnicu, bez ikakve volje da nastavi rad svojih
prethodnika ili da uzveliča svoj grad. Njegov urbani dom jednako je ekskluzivan kao i njegov
grob – možda iz istog egoističnog razloga. Čak i kad ostane uglavnom na istom terenu, kao u
slučaju Tebe, grad raste po nekoj logici neplanskog gomilanja predgrađa.

U faraonskom Egiptu gradovi vjerojatno nisu sadržavali tako velik dio stanovništva zemlje:
funkcije grada-zatvorenost, okupljanje i miješanje-obavljala je sama zemlja. Pustinja i planine
tvorili su zid, totemske grupe tvorile su susjedstva, a grobovi faraona i hramovi služili su kao
citadele. Faraon je bio inkarnacija zajednice, a ne počasno gradsko božanstvo. Faraonova
božanska moć prožimala je cijelo kraljevstvo.

Promjena urbanog prostora kao posljedica religijsko-faraonske vlasti

Religiozni oblik vladavine sa središtem u kralju, koji je živi bog, promijenio je izgradnju grada
Nastaje jedinstveni tip grada koji je u potpunosti razvijen samo u Egiptu: grad mrtvih: oko
centralnih piramida Gize nalazimo pravu metropolu grobova, uredno poslaganih uzduž
vodoravnih i okomitih ulica dok mastabe plemenitaša čak imaju izgled kuća
Nekropolis – grad mrtvih

Kompleks pravilno raspoređenih mastaba u Gizi

Tebanski nekropolis – 400 grobnica aristokrata, svećenika i službenika
Urbanizam
• o egipatskim gradovima ima relativno malo saznanja na temelju iskopina (oskudni
ostatci)
• za razliku od oskudnih podataka o gradovima, postoji bogatstvo pojedinačnih
spomenika, umjetnina i zapisa (mogući izvori)
Obilježja urbanizma:
1. Orijentiranje prema stranama svijeta
2. Pravilnost u tlocrtu mreže ulica (planski građeni gradovi)
3. Središnji položaj svetišta i palača
4. Voda u gradu
5. Socijalni ustroj u skladu s hijerarhijom društva
6. Gusto naseljeni gradovi
Gradnja
1. Svjetovna gradnja:
1. palače i kuće aristokracije s mnogo prostorija, vrtovima i trijemom
2. građevine za državne potrebe
3. stambena gradnja za radnike - kuće u nizu, malene i zbijene podijeljene uskim
ulicama
2. Sakralna gradnja – hramovi i grobnice (monumentalnost i raskošnost)

Materijal gradnje: šiblje, granje sa glinom, palmino lišće pokrivano blatom, glinene opeke,
drvo, kamen za hramove i grobnice
Monumentalna arhitektura –stupova i geometrijskih formi (piramide), vezana uz grobnice i
hramove, dok su palače građene od trošnijih materijala
Perivoji uz palače, vrtovi (ljubav Egipćana ka vrtovima, ali ne i u radničkim gradovima)
Široke glavne ceste (za religijske obrede i procesije)
Uske ulice u stambenim četvrtima (ponegdje i samo 1/2 metra)
Ulice s plitkim kamenim kanalima za odvod

Gradovi gradilišta
• Naselja za radnike i zanatlije koja nastaju uz veća gradilišta svetišta i grobnica
• U ovim naseljima vlast pod strogom kontrolom drži obrtnike, umjetnike i službenike
koji su upućeni u tajne hramova, grobnica i palača
Dvije vrste gradova gradilišta :
1. dijelovi grada kao strogo odijeljene četvrti (Kahun)
2. samostalna, zatvorena naselja (Akhetaton i Deir el Medina)
Deir el Medina
površina 145x50m
okruženo zidom sa samo jednim ulazom
70 kuća u nizu u kojima je stanovalo oko 120 obitelji
dimenzije kuća širina 4-9m, dužina 10-18, pa čak do 30m

Kahun – plan grada odražava socijalnu strukturu u prostoru

Akhetaton
Faraon Amenofis IV. veliki reformator- nova prijestolnica Ahetaton – bog nove religije Aton
Izgrađen u samo četiri godine; imao je oko 25 000 stanovnika; nastanjen 16 godina
Nakon smrti faraona prijestolnica je napuštena i razorena, kamen se koristi za lokalne
građevine (običaj)
Urbanu jezgru čini Atonov hram, uz kojega je kraljeva palača, kuće visokih dužnosnika i arhivi.
Izgrađen je i veliki vrt kao mjesto rekreacije za kraljevsku obitelj
Vile su imale samo jedan kat, a plafon središnje sobe je bio viši od ostatka kuće što je
omogućavalo svjetlost i ventilaciju.
U vrijeme faraona, gradovi su se dizali brzo, odjednom: jednostavni geometrijski plan bio je
preduvjet za brzu izgradnju, utoliko prije što su glavni stambeni predjeli, ako već ne i citadele,
bili građeni na ravnom tlu. L. Mumford
Akhetaton – nova urbanistika
Reformizam faraona Amenofisa IV očigledan je i u arhitekturi: oslobođena svih dogmatskih
krutosti i ograničenja prethodnih faza egipatske urbane i graditeljske tradicije
Urbanizam otvorenog slobodnog plana, grada: mnogobrojni javni društveni objekti,
raskošni trgovi, prostrane avenije i veliki rekreacijski zeleni prostori
U gradu su prevladavali javni otvoreni prostori u s redovima stabala, a i stanovnici
često imali svoje vlastite privatne vrtove
Akhetaton – linearni grad
Linerarni grad dužine 16 km

… U takvim uvjetima grad je poprimio drugačiji oblik: postao je otvoreniji i izduženiji .

Glavna ulica Velikog svećenika usporedna s Nilom, glavni procesijski put, široka 45-60m;
negativno prilagođavanje klimi, izloženost žarkom suncu; sporedne ulice 1,5-10m
Funkcionalno zoniranje grada: kraljevska četvrt, sakralni prostor, stanovi plemstva i visokih
službenika, naselja nižih službenika, radnička naselja
Obilježja stambenog prostora visokih slojeva društva
• Velikih površina, razvijen tlocrt i složeni prostorni raspored
• Tlocrt je pravokutan, centralno mjesto ima unutrašnje dvorište, na kojega su
orijentirane druge prostorije
• Najvažnije prostorije: “široka dvorana sa stupovima” za prijem i “duboka dvorana” s
funkcijom trpezarije
• Najčešće građene na kat (ali i višekatne)
• U sastavu su prostori za poslugu i životinje
• Unutrašnje dvorište - vrt s bazenom, zelenilom i ukrasima
• Imaju kupaonice, nužnike i kanalizacije
• Iako je prostor bogato opremljen, palače kratko traju
Tipovi grobnih prostora
1. Mastabe
Kompleksne grobnice s planom koji nalikuje planu stambenih kuća
Niz prostora - za religiozni obred, pohranjivanje hrane, opreme, figura, dragocjenosti
Centralna prostorija za sarkofag s mumificiranim tijelom pokojnika je oko 30m pod zemljom
do koje vodi vertikalni kanal
Orijentacija – sjever-jug po dužnoj strani
2. Piramide
Piramide su bile dio prostranog kompleksa objekata sa žrtvenom kapelom, na sjevernoj
strani piramide, posmrtnim hramom za faraona i prostorija za balzamiranje s kanalom prema
Nilu
Uz piramidu je građen pogrebni hram, od kojega je do piramide vodila uzdignuta pogrebna
cesta
3. Grobnice uklesane u stijenu
Uzor grobnici u stijeni je egipatska palača; glavne prostorije grobnice odgovaraju
dvorištu, širokoj i dubokoj dvorani, te manjim prostorijama koje su služile kao intimni
dio za porodično stanovanje
Sakralni prostor – hram
• Prostori egipatskog hrama rješavaju problem stupnjevanja raspoloženja vjernika koji
prilaze hramu i ulaze u njegove prostorije
• Od ulaza, prolazeći kroz niz prostorija, vjernik se osjeća sve manjim i beznačajnijim u
odnosu na veličinu hrama i božanstvo
 13. PROSTORI ANTIČKIH GRADOVA – GRČKA I RIM

Nastanak gradova u Europi

Za vrijeme najranijeg razdoblja urbane povijesti Europa je bila žabokrečina, zavičaj
primitivnih, ljuto zavađenih ljudi. Najraniji dokaz o postojanju nekog grada blizu Europe
jest Kreta, otok smješten ne predaleko od grčkoga kopna… Tu se obogaćena trgovinom
te idejama pristiglim iz Egipta i Mezopotamije, pojavila prepoznatljiva urbana kultura.
Kotkin, 2008.
Ovdje je bilo veoma malo onih uvjeta koji su rodili prvi grad: čak nije bilo ni prikladnih građevnih
terena. Mjesto za grad često se moralo usjeći na grebenu gotovo žive stijene, kao što je
slučaj u Delfima. A u ravnicama, seljaci su se ustručavali da žrtvuju ono malo obradive
zemlje za gradnju grada. Kreta je prvi teritorij u ovom području na kome su sagrađeni
gradovi.
Mumford, 1961.

Kreta – prozračnost prostora i prozor

“Glavni grad na otoku, Knosos bio je mjesto gdje je cvala i živa trgovačka kultura i razvijena
naturalistička umjetnost. Sigurne u svojoj otočkoj zaštićenosti, kuće u gradu bile su
svijetle i prozračne, posve drugačije od tamnih, mračnih domova kakve su gradili na
bliskom istoku” (Kotkin, 2008)
“Najveća novost na Kreti je prozor, jer u tom pogledu Knosos daleko nadmašuje mračne
zgrade Sumera, bez prozora, osvijetljene samo iz uskog dvorišta ili otvora u stropu, ako je i tih
bilo. To je utoliko značajnije – i utoliko čudnije sa stajališta tehnološke povijesti – što su ti
prozori morali biti pokriveni danas još nepoznatim prozračnim materijalom… pored toga
palača u Festosu imala je i kanalizacijske i vodovodne cijevi od terakote, a te cijevi
pretpostavljaju i postojanje planinskih izvora, pa možda i vodovoda i rezervoara.” (Mumford,
1961:122)

Prostor Grčkog grada – malen i prljav

1. Relativno mali gradovi – ograničen broj stanovnika (pomanjkanje prostora nedostatnost
vode i hrane, želja za harmoničnom cjelinom; Atena nikad nije imala više od 45000
stanovnika
Rast stanovništva rješava se osnivanjem kolonija u koje se prelijeva stanovništvo
(Milet je osnovao oko 70 urbanih kolonija- kolonizatorski gradovi). Gradovi koji su
zadržali stanovništvo izrazitije rastu, te je postaju ovisni o ratu i danku za potrebe
stalnog prosperiteta (kolonijalni gradovi na tlu Hrvatske: Issa, Pharos, Tragurion,
Epetion)
2. Prljavština i neudobnost – Svakodnevni život u gradovima poput Atene mora da je, čak za
većinu građana, bio bijedan, prljav i neudoban. U sjeni velikih zdanja kao što je bio
Partenon kuće su bile male, ulice uske i pune svakovrsne gamadi. Grad je suh i slabo
opskrbljen vodom. Ulice nisu ništa drugo doli stari uski prolazi… nije nikakvo iznenađenje
 da se stalno živjelo u strahu od zaraze. S vremena na vrijeme kuga bi se raširila po gradu,
ubijajući mnogo više Atenjana nego što bi ih poginulo u oružanim sukobima… (Kotkin,
2008)

Povezanost urbanog i ruralnog

Grad i selo tvorili su kod Grka jedinstvo, a ne dva antagonistička načina života
1. Bliskost seoskom životu objašnjava primitivne stambene prilike i sanitarne uređaje
(znakoviti za grčke gradove do 4.st.)
2. U smislu stambenog standarda i najveći su grčki gradovi bili u početku jedva nešto bolji od
velikih sela (Kuće građene od drveta i gline pečene na suncu)
Tako je najviša kultura antičkoga svijeta, atenska, dosegla svoj vrhunac u gradu koji je sa
stajališta urbanizma i higijene bio žalosno zaostao. Raznovrsni sanitarni uređaji kojima su se
Ur i Hrappa ponosili već dvije tisuće godina ranije jedva da su postojali čak i u rudimentarnom
obliku u Ateni petog stoljeća.
… smeće i izmetine gomilali su se u predgrađima gdje je mnogo ljudi umiralo od kuge (Aristotel u
Politici zagovara uvođenje službe sanitarnih inspektora)

Mumford: Grčki grad bio je daleko od toga da bude savršen

… Neuredan rast, zastarjele strukture, nezakopani otpaci… svjedoče o seoskim navikama koje
se još nisu prilagodile urbanom životu
“Put u Atenu je ugodan jer stalno vodi kroz obrađena polja. Grad je suh i slabo snabdjeven
vodom. Ulice jadni puteljci, a kuće veoma bijedne. Kad prvi put u nju stigne stranac
jedva vjeruje da je to Atena o kojoj je toliko slušao”
Kuća bogataša i siromaha - jedna pored druge, ne razlikuju se izuzev veličine i unutrašnjeg
uređenja (u 5. stoljeću plemenito siromaštvo cjenjenije je od sramotnog bogatstva,
javna čast i ugled obitelji vrijedili su više nego materijalna dobra)
Sustav ulica – zbrka bez reda - puteljci široki za prolaz čovjeka s magarcem. Čovjek je morao
poznavati svoju četvrt da bi se u njoj mogao snaći (efikasno obrambeno sredstvo). Ulice
nisu bile popločane, pa su bile pune blata ili prašine. U središnjem dijelu nije bilo vrtova
ni zelenih površina.
Prljavština i pomanjkanje sanitarnih uređaja - (kuga) - arheološki ostaci ne potvrđuju
postojanje sanitarnih uređaja u helenskoj kući (pomanjkanje stida). Privatne su kade
postojale, ali je kupelj bila samo prigodna (pomanjkanje vode)
Počeci novog poretka s novim kriterijima prostranosti i ljepote javili su se na periferiji
grada. Tamo je smještena nova sportska dvorana i tamo nastaje novi istinski urbani
poredak, ne u metežu i zbrci, nego u drvećem ograđenom prostranstvu.
Slobodni građanin nova dimenzija polisa
Polis – grad država, urbano područje koje kontrolira i seoski okoliš, simbolizira otvorenost,
slobodu duha, harmonične zajednice; središte kulturnog, političkog i trgovačkog života.
U razdoblju između 480 i 430 pr. kr. Grčki polis dobiva:
1. idealni oblik “u kamenu”
2. “u mesu i krvi” – Grci su gradu dali novu komponentu – slobodnog građanina
Grčki građanin oskudijeva na komforu i udobnosti, ali je bogat iskustvima i doživljajima
(posvećivanje misaonim djelatnostima omogućeno je zbog smanjenih potreba (fizičkih)
i prebacivanjem poslova na robove

Polis – socijalna struktura

• Građani - pravna jednakost: svako čiji su majka i otac građani polisa smatran je
građaninom (s navršenih 18 godina upisivan je u spisak demata, tj. pripadnika deme;
građani su mogli sudjelovati u radu narodne skupštine, te birati i biti birani u razne
organe uprave polisa
• Meteci – stranci, bavili su se trgovinom, zanatima, kipari, slikari, učitelji itd. Imali su
osobne slobode, mogli su stjecati imovinu, ali su bili bez političkih prava
• Robovi – najbrojniji: privatni i državni robovi. Privatni robovi su iskorištavani za rad na
poljima, bili su vlasništvo gospodara, mogao ih je kažnjavati, ali ne i ubiti. Državni
robovi su bili u povoljnijem položaju posebno oni koji su radili kao čuvari, npr. u
skupštini, izvršioci sudskih presuda, pisari. Mogli su imati vlastitu imovinu i obitelj.
Smrću je mogao biti kažnjen samo na temelju sudske presude.
Mumford: “Grčka demokracija nikad nije bila potpuna, ni trajna, ni potpuno djelotvorna…
Atenska demokracija nije obuhvaćala stranca i roba… ipak je sloboda i jednakost
kojom se atenska demokracija toliko hvalila bila veoma ograničena…”

Akropola
Ljepota i uloga prostora akropole proizlazi iz čvrste stijene koja zgrade izdiže prema nebu,
stijeni koja se svojom plavom i ružičastom bojom ističe od bijelog mramora na vrhu, dok njeni
neravni obrisi … ističu sublimnu geometriju hramova
Partenon - hram božice Atene, sagrađen između 448. i 438. g. pr. Kr., jedno od najvećih
dostignuća grčke arhitekture
Dva osnovna prostora: pronaos (predvorje) i naos (svetište)
Unutrašnji prostor je mračan i skroman, jer nije služio za okupljanje vjernika. U hram je ulazio
samo svjećenik, a vjernici su ostajali ispred hrama (gdje je bio podignut žrtvenik)

Agora – prostor javnog života i društvenih djelatnosti – plod demokracije

Faze oblikovanja prostora agore:
1. Arhajsko doba - agora ima nepravilan tlocrt, mjesto okupljanja ljudi iz seoskih naselja
 2. Klasično i helenističko doba – postaje središte političkog, društvenog, kulturnog i
trgovačkoga života u gradu; pojavljuje se i podjela agora prema funkciji - trgovačka
agora; politička agora
3. Prva geometrijski pravilna agora kvadratnog oblika nastaje u Pireju prema projektu
Hipodama.
4. Helenističko doba – agora je središnji prostor trga
Aristotel u Politici: Javni trg nikada neće biti okaljan trgovinom, a obrtnicima će biti zabranjen
ulaz; daleko od njega i posve izdvojeno bit će mjesto namijenjeno trgovini

Kazalište
• Kazalište simbolizira način života i izražavanja cijelog društva – svaki grad ima
kazalište
• Savršena akustičnost (u svakom dijelu čuje se ista jačina glasova)
• Sjedenje odražava socijalni položaj (od filozofa, vojskovođa i vladara do puka)
I danas se koriste za izvođenje predstava

Tajna grkog grada – izvan većih urbanih prostora

“ da bismo pronašli posebnu tajnu grčkoga grada moramo pogledati izvan velikih centara.
Ako želimo u tri riječi rezimirati sve ono što je najviše razlikovalo grčku urbanu kulturu
od kulture njenih prethodnika, onda možemo jednostavno reći Olimpija, Delfi i Kos.
Nijedno od tih mjesta nije pretendiralo da postane veliki grad. Svaki od njih predstavlja
posebnu vrstu grada sa vlastitom privlačnom snagom koja je okupljala ljude… šaljući ih
natrag obogaćene… iz ova tri središta potekla je struja životne energije koju su prenosili
hodočasnici i učesnici, putujući pješice i čamcem, donoseći u svaki grčki grad bujicu
novih životnih normi i ideja o potrebi sjedinjenja i izdizanja iznad samoga sebe.”
L. Mumford
1. Olimpija – sport i igre
• Odraz ideje tijela kao savršenog odraza ljudskog duha (takmičenje)
• Olimpija – grad/stan bogova, igre i natjecanja imaju religiozni karakter
• Mjesto susreta polisa
• Pod utjecajem igara u grad se uvodi novi sadržaj –institucija hrvališta, koje se s
vremenom razvilo u zatvorenu sportsku dvoranu gymnasion – opremljena kupatilima,
svlačionicama i učionicom (duh ne smije biti opterećen prevelikim naprezanjima
tijela)
2. Kos – zdravstveni centar, sanatorij
Nova koncepcija zdravstva:
1. briga za zdravlje i ravnotežu
2. sanatorij, bolnica, centar za medicinska istraživanja
 • Liječnici su poznavali ljekovita svojstva osame i ljepote (izolacija na malom otoku
poznatom po grožđu, dudu i svili s kojega se pruža pogled na more – krajobraz bez
nereda, smrada i buke grada
• Ljekovita djelovanja i svojstva bilja, osame i promjene mjesta
• Položaj ulica i zgrada u odnosu na Sunce, vrstu tla, izvore vode….

3. Delfi – svetište i proročište

• Centar kulture (amfiteatar, kazalište) i vjerovanja

• Apolonovo svetište i hram
• Proročica Pitija (Sibila) sjedila je na tronošcu iznad stijene iz koje su izlazile pare
(pronađen plin etilen, halucionogen); u transu bi izgovarala dvosmislene rečenice (ići
ćeš vratiti se nećeš poginuti u ratu)
• Uloga proročanstava u odlukama koje donosi čovjek

RIM

L. Mumford:
Rimsko carstvo koje je poniklo iz moći jednog jedinog grada, bilo je i samo organizirano kao
veliko poduzeće za izgradnju gradova: ono je ostavilo pečat Rima na svakom komadiću
Evrope, sjeverne Afrike i Male Azije mijenjajući način života u starim gradovima i
uspostavljajući svoj poseban red i poredak od samog temelja u stotinama gradova…
Od helenističkog grada rimski je grad preuzeo obrazac estetskog reda… svakoj od velikih
institucija miletskog urbanizma – agori… širokoj ulici… kazalištu – rimski je grad dao
svoju karakterističnu notu, nadmašujući original kićenošću i velebnošću.
I ovdje kao i na toliko drugih mjesta u razvoju grada moramo razlikovati posudu od njenog
sadržaja. U rimskim gradovima, posebno u samom Rimu…, sadržaj je često bio ogavan,
ponekad prava kaljuža ljudske niskosti i poroka. Ali posuda je, estetski gledano, često
bila pravo čudo formalnog dostojanstva.
… u naciju otimača i gotovana koji su živjeli na grbači svojih susjeda, pretvorivši svoj rodni
grad u golema usta i želudac koji sišu hranu, plijen, umjetnička djela, robove, religije,
bogove, znanje, pretvarajući sva dostignuća kulture, svaki plod dnevnog života u nešto
istovremeno mračno i brutalno, senzacionalno i odvratno, pretenciozno i besmisleno.

Rimski grad – četverokut i rešetkasti plan

Rimski grad započinje zidom i utvrdama (četvrtasti oblik grada - castrum- obrana i religiozni
razlozi)
Položaj dviju glavnih ulica koje se sijeku pod pravim kutom: cardo S-J i decumanus I-Z
Glavne ulice sijeku se u središtu grada (mjesto gdje su zakopane relikvije) - prostor za forum
Urbanizacija izvan zidina (suburbium) zemljane parcele podijeljene u pravilne kvadrate –
agera (400 x 400 m), darivane rimskim veteranima

Rimski grad ne unosi nove urbane elemente

• Osim pomnog uređenja kupelji i arena (uvijek pretjerano velike) u rimskom gradu
nema novih elemenata
• Građevine: ceste, mostovi, brane, kanali, akvadukti, slavoluci
• Obilježja gradnje: veličina je sve; monumentalnost, čvrstoća i pretjerano dekoriranje
• Gradovi se nadmeću koji će biti što raskošniji, koji će više imitirati Rim
Obilježja urbanog prostora
• četverokutni blokovi stambenih zgrada
• šetališta pod arkadama
• forum, kazalište, arena, javni nužnici, kupališta, bazilike, hramovi, vrtovi, biblioteke…
Doprinos Rima – javna zdanja:
1. Cloaca Maxima
Odvodni kanal sagrađen 600 pr.kr. još i danas u funkciji
Pokazala se jednim od najjeftinijih primjera graditeljstva u povijesti
2. Popločane ulice
u službi kretanja masa stanovništva
• Prvo se popločavaju ceste izvan grada
• U samom gradu čak ni u doba Carstva nisu sve ulice bile popločane
• Manji gradovi imali su više popločanih ulica nego sam Rim

3. Akvadukti – dovođenje i tijek vode u grad

Veliki napredak tehnika gradnje, uz monumentalnost i estetiku
Izgradnja akvadukta bio je zahtjevan građevinski poduhvat u koji su bile uključene
stotine, a katkad i tisuće ljudi. Za izgradnju svakog luka građevinari bi izradili drveni
kalup u koji su slagali kamene blokove. Visoke skele izrađene od drva omogućavale su
im da stvaraju nizove lukova čija je visina dosezala i više od stotinu metara.

Mumford: „Vulgarna primjena tehnike“

• Sve tri inovacije (odvodi, ceste, vodovod) poznate su ranijim gradovima - Rim ih
pretvara u grandiozne kolektivne forme koje su služile masama
• “Vulgarna primjena tehnike” – razvijena tehnologija i prednosti tehnike ograničene
su nedostatkom mašte u korištenju:
1. odvodni kanali Rima povezani su samo s nužnicima u prizemlju, stanovi u pretrpanim
četvrtima uopće nisu bili priključeni; pred odvoda, izmet se prikupljao u dnu stubište i
odvozio izvan gradskog zemljišta
2. primitivna upotreba bila je i kod vodovoda; privatno kupatilo je bilo luksuz bogataša, dok
guste stambene četvrti nisu imale provedenu vodu (ručno donošenje)

Rim i njegov okoliš – (tada) najnezdravije područje na svijetu

• Leševi ljudi i životinja zakapali su se u jame, masovne grobnice u okolici grada
• za gladijatorskih borbi u jednom danu znalo je biti i do 5000 leševa životinja i stotine
ljudi
• kod iskapanja i danas je nesnosan smrad
• Česte su bile epidemije tifusa i kolere, raširenost malarije…
THE SANITARY CONDITIONS OF ANCIENT ROME
• http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Gazetteer/Places/Europe/Italy/Lazio/Roma/
Rome/_Texts/Lanciani/LANARD/3*.html
 … drugačije mišljenje: Kotkin (2008)
…To nije pošteno. Rimljani su naravno uzeli ono što su našli u heleniziranom svijetu i na tome
dalje gradili. Ali oni su preoblikovali ili iznova podigli gradove poput Kartage, ili su
pomogli obnoviti druge, među kojima i Atenu.
Rim se latio dotad neviđena programa javnih radova – ceste, akvadukti, kanalizacijski odvodi
– i to ga je učinilo kadrim održavati uvjete života za sve brojniju populaciju. Grci su se,
kako je zapisao jedan rimski pisac, hvastali svojom “beskorisnom” umjetnošću, baština
Egipta se sastojala u “besposlenim piramidama”, ali što je sve to skupa značilo u
usporedbi s četrnaest akvadukta koji su dovodili vodu u Rim?

Rim – zagušen u svojoj prenapučenosti

U Petronijevu Rimu nadvladavamo ograničenja antičkoga svijeta i približavamo se

suvremenom New Yorku, Tokyju, Londonu, Los Angelesu, Shanghaju ili Mexico Citiju. S
brojem stanovnika većim od jednog milijuna, Rim je bio dva ili tri puta veći od prijašnjih
gigantskih gradova kao što je bio Babilon. Poput urbanih levijatana nastalih poslije,
primijetio je L. Mumford, Rim je patio od onoga što on naziva “megalopoliskim
elefantitisom” posvemašnjim prerastanjem čovječje mjere” (Kotkin, 2008)

Insula Romana – prenatrpane, bučne, zagušene, nezdrave četvrti s lihvarskim stanarinama

• Rim je dopustio useljavanje velikog broja ljudi (nedostatak stanova)

• Naseljavanje u prenatrpanim zgradama, koje su tvorile blokove – insulae (nastanak
sluma, požar -“čišćenje” sluma)
• Otpadne jame (uz postojeću kanalizaciju) –druga velika pogreška Rima
• U rimskim insulama prostor doma gubi sav
• svoj simbolični naboj: sastajališta,
• vjerskog obreda, pripreme hrane,
• moralnih vrijednosti, tradicije, postaju golo sklonište kako bi se izvukao profit .

Kuće patricija – trijumf komfora i stambene arhitekture

• Prostrane, prozračne, čiste s kupatilima i nužnicima, vodom, zimi zagrijavane

• Najugodnije zgrade koje su sagrađene do suvremenog doba
• Roman House 3D - http://www.youtube.com/watch?v=8unLEPfJ4Gc&feature=related
• Houses of the Roman elite: Pompeii -
http://www.youtube.com/watch?v=PG8voEPUi_w&feature=relmfu

Forum – kompleksni prostor – središte grada, javnog života i carstva- spoj akropole i agore

U rimskom konceptu forum postaje kompleksna urbana cjelina, u koju su uključeni svetišta,
hramovi, sudnice, vijećnice, kao i slobodni prostori okruženi kolonadama (značaj
dobivaju uklopivši se u cijeli kompleks i čineći forum)
Veličina foruma: pravokutnik (širina 2/3 dužine)
Funkcije: službene i trgovačke, mimohodi, parade, povorke…
Forum Romanum -središte javnog života Grada i Carstva; građen od 5. st. pr. Kr. do 3. st.
pored javnih objekata, 2 reda dućana, govornica, sveta cesta za procesije

Prostorna jasnoća i prostor odozgo

1. Novi red u središtu grada (od foruma) počinje se širiti posvuda po gradu (veličanstveni
trjemovi i kolonade)
Os je uvjetovala simetrično raspoređivanje građevina prema samoj osi – prostorna
jasnoća u središtu grada; arhitektura je tu radila po vlastitom nahođenju… pa se
rimski um vinuo u takve visine da je znao riješiti društvene potrebe i omogućiti
kretanje mnoštva: stvorio je takve dimenzije, takve metode za reguliranje dolaska i
odlaska, da bi mu se vjerojatno teško našlo premca u ranijim tipovima grada
(Mumford)
2. Prostor odozgo olakšavao je pritisak masa odozdo. Podigavši pogled, čovjek je mogao
slobodnije disati i slobodnije gledati:
a) Rim je poznavao luksuz javnih površina okruženih impozantnim građevinama (bez
čega bi prenapučenost postala neizdrživa); parkovi oko carskih palača smatraju se
najstarijim otvorenim prostorima za rekreaciju unutar grada, Cezarova oporuka –
ostavlja vrtove narodu (primjer pretvaranja osobne privilegije u javno dobro)
b) usavršavanje kupole i svoda do savršenstva (npr. terme)

Terme – prostor održavanja kulta tijela

“veliki zatvoreni prostor u kom se okupljaju mase ljudi i prelaze iz velike dvorane u drugu, iz
vruće kupelji u mlaku, zatim u hladnu, pa u sobe za masiranje i izležavanje, prostorije
gdje se može jesti; u blizini je i sportska dvorana i igralište… knjižnica za one
meditativnije ili samo lijenije”
1. pretjeranom njegom tijela nadoknađivala se praznina dana bez posla
2. kultura tijela postaje sama sebi svrhom, higijenski čin postaje ceremonijalni ritual
3. jedini vrhovni bog kome su se istinski klanjali Rimljani bilo je njihovo tijelo
- Navika pranja pomogla je smanjenju sanitarnih nedostataka grada na drugim područjima

.. Javna kupelj bila je hram te religije. Ona je predstavljala idealno mjesto za ljenčare,
čankolize, egzibicioniste – i druge obožavatelje vlastitog tijela.

Vomitorij – prostor olakšanja

1. u privatnim kućama posebna prostorija pored blagovaonice za povraćanje nakon obilnih
gozbi
2. veliki otvori i prolazi u amfiteatru kroz koje su gomile ljudi mogle izaći, a da se ne pregaze

Arene – prostori za masovnu zabavu

Rimski proletarijat je živio od redovitih besplatnih obroka (200 000 hranilo se iz javnih
skladišta)
Glavne životne potrebe: kruh i igre bile su besplatne, kao i kupelji
Obilje slobodnog vremena
Za Klaudija - 159 dana bili su praznici, a 93 dana bile su igre
Rimski srednji i radnički sloj sve se više gubio u sve rastrošnijim zabavama koje je priređivala
država. Mnogi su Rimljani sate svoga ljenčarenja i dosade ispunjavali spektaklima s
egzotičnim životinjama, brutalnim gladijatorskim igrama i kazališnim predstavama.
“Rimski ljudi”, žalio se moralist Salvian “umiru smijući se” (Kotkin, 2008:91)
• Prve arene bile su cirkusi (prva Circus Flaminius) – novi tip gradskog zdanja, uzdignuti,
ograđeni prostor bez krova gdje deseci tisuća cijeli dan promatraju predstave
 • Graditeljsko umijeće ovdje doseže vrhunac (kazalište mijenja polukružni oblik u
kružni)
• Polovica stanovnika Rima mogla se smjestiti u cirkusima i kazalištima istodobno, čak i
mali gradovi imali su arene za 20 000 ljudi
Arena i kupelj
… predstavljaju u stvari novi rimski doprinos urbanom naslijeđu – jedna ga onečišćuje a druga
čisti: obje su zamišljene kao golema zdanja za masovnu razonodu, u vrijeme kad je
masovna organizacija zahtijevala prostornu kompaktnost i visoku gustoću naseljenosti.
Oba ova oblika pojavila su se zajedno i zajedno nestala …

Flavijev amfiteatar – socijalna segregacija u prostoru zabave

Sjedala u amfiteatru - mikrokozmos rimskog društva
Gradnja je trajala 10ak godina
(Car Vespazijan)
Kapacitet: 60 000 ljudi
Prostor spektakla (pomorske bitke s pravim brodovima; za te prigode je arena potpuno
ispunjena vodom)
Zidni plašt –gotovo nestaje u otvorima arkada koje ga u tri kata raščlanjuju i kroz koje su
hodnici dobivali svjetlost i zrak, ukrašene cijelim skulpturama
Pokretni krov od platna

P. Geddes: Rim – parazitopolis i patopolis

… rimski se život sve više kretao oko impozantnih rituala uništenja. U traženju senzacija koje
će biti dovoljno snažene da trenutačno prikriju prazninu i bespredmetnost njihova
parazitskog postojanja, Rimljani su počeli organizirati trke bornih kola, spektakularne
 pomorske bitke u umjetnom jezeru, te kazališne pantomime u kojima se javno izvodio
striptiz i druge seksualne besramnosti. Ali podražaje treba neprestano razvijati, jer se
gledaoci na njih naviku: zato je vrhunac toga nastojanja postignut u gladijatorskim
predstavama u kojim su usluge režima primijenile svu svoju đavolsku inventivnost da
prirede velike spektakle mučenja i uništavanja ljudi.

1- Circus Maximus
6- Aqueduct of Claudius
C- Palatine Hill- Imperial Palaces
a- Temple of Claudius
2- Colosseum
b- Arch of Constantine
8- Venus and Rome temple
9- Basilica of Maxentius
d- Roman Senate ( roman Forum )
7-Trajan's forum
4- Capitol Hill with the temple dedicated to Jupiter Otimus Maximus
e- Marcellus Theatre ( near the Tiber river )
 14. KRIZA GRADA I NEKA RJEŠENJA
(URBANE UTOPIJE)

Industrijski grad
• Industrijalizacija je izazvala znatne promjene u urbanom prostoru
• Izgradnja tvornica, pruga, mostova, stambenih objekata…
• Problemi: nagli rast grada, kaos u gradu: stanovanje, komunikacija, infrastruktura…
• Gradovi su rasli bez plana (nerazmjer i neusklađenost stanovanja, industrije, prometa…)
• Onečišćenje (dim, čađa, buka)
• Potreba rješavanja problema – (urbano planiranje)

Potraga za boljim gradom

D. Bartlett (1907) The Better City – disperzivni urbani razvitak

Užasnut nezdravim učincima industrijskog urbanizma, daje viziju planiranog, lijepog grada:
1. lak pristup plažama, livadama i planinama
2. industrijska postrojenja prebacuje na periferiju
3. nastambe za radnike su skladne i odvojene obiteljske kuće
Knjiga dostupna:
(http://www.ebooksread.com/dl2.shtml?id=229666&ext=txt&f=bettercitysociol00bartrich&a_i
d=92435)

Los Angeles – novi model urbanog razvoja: raspršen, višesredišnji i u određenoj mjeri prigradski
- 1908. počinje disperzivni razvoj grada - prva regulacija gradskih zona – razvoj niza
podređenih središta (subcenters) obiteljskih kuća i odvojenih industrijskih pogona
(omogućeno uporabom automobila)
- poslovno središte grada postalo je manje važno (kao regionalno i društveno središte)
- novi trend se nastavlja gradnjom zona i tranzitnih linija
- obiteljske kuće grade se sa stražnjim dvorištima, zadržani su cvijetnjaci, voćnjaci i tratine …
- 1923. direktor gradskog planiranja je izjavio da je Los Angeles izbjegao pogrešku metropola
na Istoku
- 1930. obiteljske kuće su činile 93% gradskih nastambi (dvostruko više nego u Chicagu, širile
su se na sve strane, a LA je postao najveći grad na svijetu po površini km2)
- 1930. Olmsted-Bartholomew Plan for the Los Angeles Region (landscape ahitects) "Parkovi,
igrališta i plaže za Los Angeles Region“
(http://www.arlisna.org/artdoc/vol20/iss1/02.pdf)
- Iako je imao malo parkova i javnih površina, LA je svojim stanovnicima bio “bolji grad” –
pruživši individualne kuće i dvorišta

Pariz – rješenje kreativnom destrukcijom

• Pariz, sredinom 19. st. prenapučenost, “zgusnutost grada” – problemi - potreba

reorganizacije i revitalizacije središta
• Napoleon III, 1852. unajmljuje planera Barona Haussmanna da modernizira Pariz u grad
sigurnih ulica, boljeg stanovanja, zdraviji grad, boljeg prometa, širokih ulica (revolucija)
• Haussmannovim planom ruše se stare zgrade, proširuju ulice, grade avenije, bulevari,
prostrani vrtovi i parkovi, uniformna visina zgrada, važnost vlaka, opskrba vodom, mostovi,
javne zgrade
• Uništen dobar dio srednjovjekovnog Pariza i izmijenjeno 60% zgrada
• Dva su viđenja Haussmanna:
 1. po jednom je on uništio stari Pariz, a po drugom
2. je čovjek koji je stvorio novi Pariz
• Kritike: Hausmanizacija – kreativna destrukcija za boljitak društva. Parižani prigovaraju zbog
uništenja korijena i tradicije, velikih troškova obnove

London: 1910. – najveći svjetski velegrad; tri puta više stanovništva od Pariza; “grad se guši od
vlastitog rasta”
 • Tvornice i zgusnuti gradski industrijski slumovi
• Britanci u potrazi za “boljim gradom“ dopuštaju širenje gradskog prostora - u periferiju
• Prvi iseljavaju imućniji slojevi, a tijekom 19. st. srednji i radnički slojevi sele u područja
izvan grada
• Za razliku od Parižana (stan u samom centru grada) san Londonaca: nastanjivanje u
ladanjskoj kući na periferiji grada
• I drugi gradovi u Engleskoj (1860-ih) imaju sličan razvoj; imućniji i radnici sele se iz
gradova iz blizine tvornica
•
E. Howard - Garden Cities of Tomorrow (1898)
Zagovara novu formu grada koja objedinjava prednosti grada i sela dok istodobno eliminira njihove
nedostatke
Na gradskoj periferiji, autonomni gradovi do 30 000 stanovnika, s vlastitom osnovom za
zapošljavanje, s ladanjskim kućama, okruženi ruralnim područjima “Grad i selo moraju se
vjenčati i iz toga će sretna sjedinjenja izrasti nova nada, nov život , nova civilizacija”
Industrija je odvojena od rezidencijalnog dijela (zoning nov za to vrijeme), zelenilo prevladava
svugdje…
Grad je smješten unutar prirodnog pojasa (doprinos prehrani i zdravlju), dok svaka kuća ima vrt
Realizacija: Letchworth Garden City suburb
sjevernog Londona(1903) i
Welwyn Garden City (1920)
Projekt vrtnog grada utjecao je na planere širom svijeta
Knjiga dostupna:
(http://www.archive.org/details/gardencitiestom00howagoog)

Le Corbusier – modernizacija
• Le Corbusier (Charles-Edouard Jeanneret) - s prijezirom gleda na zbrda zdola podignute kuće,
na stanove sa zajedničkim nusprostorijama, stambene zgrade s malim stanovima …
• Grad se može očuvati samo ako se iz njega uklone svi ostatci iz prošlosti, te ga se učini što
modernijim
• Ideal: razdvajanje stanovanja, poslovnih aktivnosti, rekreacije i transporta, te planski izgrađen
zeleni pojas na raspolaganju stanovnicima
• Rješenje stanovanja: nizovi stambenih 16katnica između visokih tornjeva za komercijalne
potrebe
• Ne želi uljepšavati postojeće gradove (rasipanje novca); zagovara izgradnju novoga
• Le Corbusier (1887-1965) švicarski arhitekt i urbanist, imao je značajan utjecaj na svjetsku
arhitekturu, rješenje pariških slumova i smještaj velikog broja ljudi u urbanoj krizi
• Izvodi nove forme u arhitekturi (rješenja za kvalitetan život nižih klasa)
• Počinje s primjenom novih materijala: armirani beton, staklo i željezo i novih građevnih metoda
te prekida s tradicionalnim građevnim normama
• (http://www.fredbecker.org/News%20Letter/modern.htm)
 • Kuća zajedničkog stanovanja"Sunčani grad" u Marseillesu, stambeni blok za 3.600
stanovnika, koji je postao uzorom za mnoga slična rješenja.

Zgrade za stanovanje u velikim blokovima, s cell-like stanovima, jedan

poviše drugoga, s dnevnom sobom, kuhinjom i terasom s vrtom 1922.

Njegove ideje primijenjene su u modernoj arhitekturi: zamjena podruma s uspravnim formama koje
služe kao temelji;
vrtovi na krovovima, unutrašnjost oslobađa “podupirača” koji su prekidali prostor, položaj prozora od
zida do zida, pregradni zidovi koji služe kao “zavjesa”, odvajanje prostora rada i odmora…
• New York – zgranut prljavštinom, zbijenim zgradama, tijesnim stanovima, metežom u
podzemnoj, a fascinirali su ga mostovi i visoki tornjevi Manhattna :“kad sunce zalazi, stakleni
neboderi su kao u plamenu”
• Vidio je New York još više usmjeren u nebo “stakleni neboderi poput kristala, čisti i prozirni” ,
kao “fantastičan, gotovo mističan grad… okomit grad, u znaku novih vremena”
• Želio je da Europa postane predvodnica u obnovi gradova, ali njegovi pogledi nisu se dojmili
Europljana …
• … bit će više primijenjeni u SAD-u, u rastućim gradovima Brazila, Južne Koreje, Japana, Kine,
Malezije i Singapura

Odraz Le Corbuisera na američke gradove: između 1960. i 1972. poslovni prostor središta Chicaga raste
za 50%, a New York bilježi rast od 74%
• Neboderi: grade se u Bostonu, San Franciscu, Houstonu i Los Angelesu
• Masivne zgrade odražavaju “društvo kao što je naše, a ono je velebno i ima veličanstvena
postignuća” (M. Yamasaki, među vodećim arhitektima svijeta)
• Zdanja od stakla i betona naplatila su danak postojećim gradskim četvrtima; Yamasakijev Wold
Trade Center rastjerao je tisuće malih radnji i poduzeća u toj četvrti
• Masivni zahvati s ciljem ponovnog razvoja grada nisu uspjeli zaustaviti seljenje ljudi i poslova
na periferiju; prema J. Jacobs ti su zahvati zapravo pospješili raspršivanje
 15. SUBURBANI PROSTORI

“Biti svoj na svome, izgraditi jedinstvenu kuću, živjeti vlastitim životom – to je bila glavna svrha prvih
predgrađa… pribježište u kom će se nadvladati kronične mane civilizacije, a zadržati sve
prednosti urbanog društva. Pokazalo se da se donekle ova utopija može ostvariti. Slika je bila
tako privlačna da oni koji su je zamislili nisu bili svjesni fatalne opasnosti koju ona sa sobom
donosi, negativnih posljedica popularnosti zbog kojih će doći do masovnog naseljavanja.”
“Krajnja posljedica odvajanja predgrađa od grada postala je vidljiva u 20. stoljeću, kada su obilje i
masovna proizvodnja omogućili velikom broju stanovnika da ostvare svoju težnju. Masovno
kretanje u predgrađa stvorilo je novu vrstu društvene zajednice, koja je prava karikatura grada i
utočišta u predgrađu: mnoštvo jednakih kuća koje se ne razlikuju jedna od druge, poredanih u
krutom redu, na jednakim udaljenostima od ceste, u pustoši bez stabala, naseljenih istim
staležom, istih prihoda, iste dobi, koji gledaju iste televizijske programe, jedu istu već pripravljenu
hranu bez ukusa iz istih frižidera, a iznutra i izvana potpuno se prilagođavaju općem kalupu
načinjenom u središtu metropole.”

L. Mumford

Faze razvoja suburba (Mumford)

1. Predgrađe se javlja sa samim početkom grada

Predgrađe antičkog grada:“Ono objašnjava sposobnost antičkog grada da preživi nehigijenske uvjete
koji su vladali unutar njegovih zidina “
Primjeri:
• oko grada Ura pronađene su raštrkane zgrade
• Egipatski reljefi pokazuju vile u predgrađu sa prostranim vrtovima
• u Bibliji se spominju male kućice u poljima i vinogradima kojima je pored radne svrha bila i
osvježenje od grada
• Grčki sportski tereni, hramovi i akademije bile su smještene izvan gradova (Olimpija, Delfi, Kos)

2. Predgrađe kao utočište od zaraznih bolesti

… ujedno i želja za čistijom i zdravijom sredinom, čarima ladanjskog života
- Venecija i Firenca 13. st. – u krugu 5 km nastaju luksuzna boravišta plemića
“Od samog početka sve prednosti i ljepote života u predgrađu bile su namijenjene višim slojevima, tako
da bi se predgrađe moglo opisati kao kolektivni urbani oblik ladanjske kuće, kuće u parku.”

3. Rano romantičko predgrađe u 18. stoljeću

Dva razloga bijega u predgrađa u 18.st.:
1. Zadimljenost i pretrpanost tadašnjeg grada
2. Romantički pokret i kult prirode
- Rano romantičko predgrađe je napor srednjih slojeva da se čovjek kao pojedinac izbavi iz nereda i
depresivne atmosfere velikog zagušljivog grada. Taj poziv nije bio upućen radničkoj klasi
(Mumford,1961)

4. Novi razlog bijega iz gradova - 19. stoljeće - strah od dodira sa siromašnima

5. Anti grad –suburbani razvoj, 1950te, „poremećene i rastrojene urbane mase“

Prednosti predgrađa:
1. Ekološke prednosti – zdraviji okoliš, povratak prirodi, sunce i svježi zrak, ugodni krajobraz
2. Prednosti kuće – estetska kvaliteta, blizina grada, položaj na posjedu, “otvorenost” i
prozračnost
3. Prednosti za obiteljski život - oslobođenje od prisila urbanog života, sloboda u predgrađu
naspram suzdržavanja u gradu, čovjek može raditi što ga je volja, opuštanje

Suburb - rezidencijalna zona u prigradskom području ili na rubu grada (lat. sub – urbs)
Defnicija suburba
Stambena predgrađa i prigradska područja obiteljskih kuća s okućnicama i pojasevima zelenila, za
zaposlene u većem gradu, kao i udaljenija (do 50 km) i veća prigradska naselja u orbiti većeg
grada s autonomnim gospodarskim djelatnostima i infrastrukturom, no u prirodnijem okruženju
(Kotkin, 2005)

• ključna je nemogućnost grada da se nosi s rastom stanovništva

• rješenje: rezidencijalni razvoj na slobodnom području
• suburb zadržava fizičke, socijalne, administrativne i ekonomske odnose s urbanim područjem
(različit stupanj autonomije)
• suburb odlikuje kompleksna kombinacija velikog broja čimbenika (ekonomske i socijalne
strukture, ljudska psihologija)

Razvitak modernog suburba povezan je s razvojem prometa

Početak 19 st. - pješački život grada - rezidencijalni i radni prostori su u blizini, distance se mogu
prelaziti pješke
1850. – omnibus i vlak - počeci komutacija; suburbi privlače bijele okovratnike s obiteljima koji
komutiraju s gradom i radničku klasu koja obavlja uslužne poslove u suburbu (zbog visokih
troškova prijevoza)
1880. – tramvaj - omogućuje pristupačniji prijevoz do grada; bijeg od problema u gradu u suburbani
ideal: između 1870. i 1990. srednja je klasa intenzivno migrirala u suburbana područja, dok su u
centru grada ostajali imigranti i siromašni radnici
1920.- automobil - povećava pokretljivost između suburba i grada, od 1920-ih suburb raste brže nego
centar grada. Grad nije bio dizajniran za promet automobila niti je imao parkirališta. Trgovci su
problem rješavali smještajem trgovine, robnih kuća i drugih poslova na rubnim područjima
Faze razvoja suburba u SAD-u
1. Predindustrijska era (do 19. stoljeća); mali gradići (poljoprivreda i trgovina) - slaba komunikacija
2. Rana urbano-industrijska era (početak 20. st.) - nastanak “zona komutacije”; željeznica i
malobrojni automobili omogućili su razvitak “spavaoničkih zajednica” izvan grada
3. Kasna urbano-industrijska era (1950 – 1960) rast suburba; masovno korištenje automobila i
gradnja autoputova (u dva desetljeća suburbi rastu za 144%; od 35 na 84 milijuna stanovnika)
4. Era metropola i dominacija suburba
1.Rast stanovništva: 1970. – 37%; 1980 – 44%; 1990 – 48%
2. Lociranje industrije (od 1970-ih)
3. Porast zapošljavanja (1980ih na 33 milijuna radnih mjesta; rast od 136%)
4. Komutacija suburb-suburb (37% ukupnih komutacija; komutiranje na posao u suburbu ili
između suburba postaje češće nego od suburba do grada ili između gradova)

Suburbanizacija je uvjetovana urbanim promjenama:

1. Rast populacije i prihoda
2. Tehnološke promjene (inovacije automobila i željeznice)
3. Urbana kriza 1960-ih (migracije crnačkog stanovništva, besposlica i diskriminacija, porast zločina u
gradovima, nezaposlenost, rasne tenzije, povećanje poreza)
4. Federalna politika (gradnja mreže autoputova, smanjenje poreza, manji troškova posjedovanja
kuće i dr.)
5. Regionalna kretanja stanovništva objašnjavaju novija suburbana kretanja (migracije iz sjevernih u
južne i zapadne države i regije, slijede mogućnosti zapošljavanja i niže troškove života.
Regionalne migracije rezultiraju rastom južnih i zapadnih gradova na račun sjevernih. Suburbi
Sunčanog pojasa ubrzano rastu)
6. Ekonomsko restrukturiranje gradova (kompanije sele postrojenja u suburbana područja manjih
troškova. Suburbi se industrijaliziraju i ubrzano rastu u populaciji)

Masovna proizvodnja suburba – SAD sredina 20. stoljeća

Čimbenici nastanka suburba u SADu nakon Drugog svjetskog rata:
1.“baby boom”1950-ih
2. politika prema ratnim veteranima
3. nacionalni program gradnje autoputova
4. vlasništvo kuće kao način života srednje klase

Levittown, New York – prva planirana suburbana zajednica

Levittown - suburb New Yorka, dobiva ime po graditelju, firmi Levitt & Sons, Inc., koja ga je gradila
kao planiranu zajednicu između 1947. i 1951.
Levittown je bio prvi masovno proizveden suburb i smatra se arhetipom poslijeratne suburbanizacije
u USA

Levittown je sagrađen na farmi krumpira, području poznatom kao Island Trees

U svibnju 1947, Levitt and Sons oglašavaju plan da sagrade 2000 masovno proizvedenih kuća za ratne
veterane

Dva dana kasnije, New York Herald Tribune izvještava da je 1000 već iznajmljeno – bum Levittowna

Kako bi sagradili jeftine i brze kuće Levitt and Sons su eliminirali podrume (što je bilo zabranjeno, ali
radi potrebe brze izgradnje grad modificira pravila i dozvoljava gradnju); koriste se jednostavne
tehnike gradnje kako bi ona bila što jeftinija i brža
Oprema kuće - topla voda, grijanje, bez garaže i s proširivim tavanom . Kuhinja je imala električni
štednjak i frižider, sudoper i ormariće, perilicu i pećnicu

Poboljšavanje kuća: 1949. Levitt and Sons počinju graditi veće, modernije kuće koje nazivaju ranch i
koje prodaju za 7990 dolara. Sve što je kupac trebao je 90 dolara depozita i 58 dolara mjesečno.
Površina ranča je bila 9.8 mx7.6 m, u 5 modela koji su se razlikovali po vanjskoj boji , liniji krova,
položaju prozora

Obilježja suburbanih prostora

1. okruženost sličnim kućama(dom za jednu obitelj, na manjoj površini zemlje, tratina i kolni ulaz)
2. odvojen rezidencijalni i komercijalni dio naselja
3. homogenost stanovništva (po demografskim, ekonomskim, etničkim, socijalnim obilježjima)
4. nema klasičnog središta grada
5. cestovna mreža hijerarhijskog tipa uključujući slijepe ulice
6. manja gustoća naseljenosti od centralnog grada
7. manja stopa kriminala nego u najbližem gradu
8. ograničen ili bez pristupa javnom prijevozu
9. prostrana dvorišta, nove škole i parkovi (raj za djecu)

Trgovački centar – rješenje za potrebe suburbanita

1. Rast suburbane populacije: od 1947. do 1953. godine, suburbana populacija je narasla za
43%, dok je ukupan porast populacije iznosio 11%
2. Nemogućnost suburbanita da u mjestu stanovanja zadovolje svoje komercijalne potrebe
(suburb je rezidencijalna zajednica bez trgovačkih sadržaja za što je nužan bio odlazak u
udaljeni grad po potrepštine)
 3. Velike kupovne moći suburbanita (1953. godine 30 milijuna stanovnika suburba činilo je 19%
ukupne populacije SAD-a, dok su ostvarivali čak 29% ukupnog prihoda; oni su imali viši
mjesečni prihod, bili su vlasnici kuće i imali više djece do 14 godina od ostatka populacije, što
su sve indikatori visoke potrošnje)
4. Ubrzani rast potreba stanovnika suburba (potrebe za novim stvarima: kućanskim uređajima,
tv…)
5. Nedostatak gradskog središta (kućama povezanim autoputom nedostajalo je središte kao i
neformalne socijalne aktivnosti; žene i majke boravile su u okvirima doma cio dan, djeca nisu
imala gdje otići, a ni obitelji nisu imale mjesto za zajednički boravak)

Suburbani prostori razvijaju specifičan način života

• Izdvojena stambena zajednica, prostorno i socijalno odvojena od grada
• Muškarci su zaposleni i odlaze na posao u grad, žene u pravilu ne rade, bave se kućanstvom i
brinu o djeci
• Domaćinstva usklađuju svoj standard života sa susjedima
• Malograđanština i upadljiva potrošnja
• Keeping up with Joneses

Kritike - od strane sociologa, planera, urbanista…:

• nagrđivanje krajolika, kulturne pustopoljine, neukus…
• socijalna homogenost, rasna i ekonomska segregiranost
• spavaonička zajednica fokusirana na obitelj
• rasna podjela između bijelih prigradskih naselja i crnačkih dijelova središta grada
L. Mumford: anti-grad
Primjeri anti-grada koji svoju bit crpe iz starih urbanih područja. Prigradska naselja pretvaraju
gradove od središta kreativnosti u “poremećene i rastrojene urbane mase”

Suvremene promjene suburba.

POLARIZACIJA SUBURBA PREMA PRIHODU - jaz siromašnih i bogatih suburba (raste broj suburba koji
imaju prihod po stanovniku manji od ¾ prihoda metropole, a u isto vrijeme raste broj
suburba koji imaju 125% iznad regionalnog; broj suburba srednje klase opada)
SOCIJALNA STRATIFICIRANOST SUBURBA - lokalne vlasti bogatih suburba usmjeravaju porez u
poboljšanje usluga što dodatno privlači bogato stanovništvo; bogati suburbi nastoje privući
industriju na svoja područja što opet ide na štetu siromašnih suburba
PORAST SIROMAŠTVA - broj siromašnih koji žive u suburbima je u porastu: 20,5% u 1970. i 35,9% u
2000. (USA 11,3% u 2000. i 12,5% u 2003.); federalni programi borbe protiv siromaštva
usmjereni su na gradove
PROSTORNA KONCENTRACIJA SIROMAŠNIH - u suburbima bliže gradu i na rubu samog suburba, u
“problematičnim dijelovima” koji su opterećeni nekadašnjim problemima grada: kriminalom,
beskućništvom, lošim javnim uslugama i raznim krizama
KOMUTACIJA U DRUGE SUBURBE - na posao
RASNA DIFERENCIJACIJA - doseljavanje crnačkog i manjinskog stanovništva
PROPADANJE KUĆA - stariji stambeni fond se ne obnavlja jer stanovnici to ne mogu platiti
U SUBURBE ULAZI PROIZVODNJA I TRGOVINA - bolji uvjeti za biznis
SOCIJALNA RAZNOLIKOST - sve je veći broj obitelji bez djece jer se doseljavaju mladi parovi u potrazi
za poslom, stanovnici se razlikuju po prihodu, obrazovanju i profesionalnom statusu…

Budućnost suburba
Suburbane zajednice evoluiraju u nove oblike. Njihov sadašnji oblik je široka urbana dekoncentracija
proizvodnje, administracije, trgovine i usluga. Centralni gradovi imaju administrativnu ulogu i
pružaju komunalne usluge suburbanim stanovnicima
Prema nekim autorima rast cijena goriva učinit će suburbe neprivlačnima, cijene kuća će znatno pasti,
a mnogi će ih napustiti i vratiti se u gradove u kojima su manje potrebe za vlastitim
prijevozom, u suburbu će ostati samo bespravno naseljeni, kriminalci i oni koji si ne mogu
priuštiti da napuste rubne dijelove…

Istraživanja kvalitete života i zajednice u suburbu pokazuju 2 glavna zaključka:

1. IDEALNO MJESTO STANOVANJA - Na pitanje o idealnom mjestu stanovanja većina amerikanaca
odgovara da bi živjeli u manjim zajednicama, u komutirajućoj udaljenosti od grada. Mnogi
izražavaju želju za preseljenjem u suburbane zajednice.
2. ZADOVOLJSTVO ZAJEDNICOM - Većina suburbanih stanovnika zadovoljna je sa svojim zajednicama.
Oni pozitivnije od onih u gradu ocjenjuju svoje zajednice, škole, ceste, politiku i parkove. Oni su
skloniji socijalnim aktivnostima u svojim zajednicama, oni više poznaju svoje susjede i imaju
prijatelje među susjedima.
Istraživanja također pokazuju:
• utjecaj industrijalizacije suburba na smanjenje kvalitete života zajednice (gužve, socijalni
konflikti, kriminal i političke tenzije)
• stanovnici rastućih suburba manje su zadovoljni kvalitetom života, ali su ipak zadovoljniji
negoli stanovnici gradova
• nezadovoljstvo je povezano s rastom, industrijalizacijom i prometom u suburbu

Globalizacija suburba
Suburbano stanovanje postaje svjetski trend:
Naspram opcije življenja u stiješnjenim stanovima, kompleksima zgrada u gradu većina ljudi odabire
više prostora i komadić tratine
Prigradska naselja odnose pobjedu i ukorjenjuju se u svim dijelovima svijeta

Suburbanizacija u zapadnoj Europi - - kuća u prigradskom naselju znak je odbacivanja grada

Dva procesa u gradovima Zapadne Europe:
1.Napuštanje grada/opadanje stanovništva
2. Naseljavanje prigradskih naselja u kojima se stanovništvo povećava

Primjer Londona: od 1960ih središnji dio Londona gubi stanovništvo, dok regija bilježi rast i postaje
raspršeno predgrađe Londona; 2001. metropolitansko područje broji 7,1 milijun stanovnika (1961.
3,5), od čega inner 2,7 a outer 4,4 milijuna

Pariz – utvrda urbane centralizacije

- Pariz - dugogodišnja utvrda urbane centralizacije (vezanost Parižana za centar grada) - bilježi
iseljavanje (stanovnici zaobilaze siromašna, izrazito useljenička predgrađa bliže središtu grada)
- privlačnost: bolji i jeftiniji uvjeti stanovanja
 16. SUVREMENE URBANE TRANSFORMACIJE
Urbani rast: metropolis, megalopolis i metropolitansko područje

Definicije:
Metropolis – urbani centar okružen prigradskim naseljima
Megalopolis – niz povezanih metropolitskih područja (konurbacija), područje nekoliko metropolisa
koji su komplementarni po funkcijama (povezanost)
Metropolitansko područje je veliko naseljeno područje koje se sastoji od metropolisa i njegove zone
utjecaja (ili od više susjednih gradova i njihove zone utjecaja). Jedan ili više velikih gradova služi kao
centar metropolitanskog područja. Metropolitansko područje se najčešće naziva po najvećem ili
najvažnijem centralnom gradu.
Urbana aglomeracija je područje grada koje obuhvaća urbano centralno mjesto i prigradska naselja
povezana u kontinuirano urbano područje
Konurbacija – urbana regija, veliko urbano područje nastalo spajanjem više urbanih centara
povezanih kontinuiranim razvojem, čak i u različitim regijama ili državama

Megalopolisi:
Boswash,Chipitts, SanSan
• BosWash: Washington – Boston
• Chipitts: Chicago - Pittsburgh
• SanSan: Santa Barbara - San Francisco - San Diego

Opadanje urbanog stanovništva - trend u razvijenim zemljama

• Na kraju tisućljeća na dva grada u kojima se povećava broj stanovnika dolaze tri u kojima se
njihov broj smanjuje (npr. St. Louis, Manchester, Leipzig, koji su stoljeće ranije bili
najistaknutiji u razvoju gradova)
• Gradske jezgre pustoše, okolne četvrti se prorjeđuju, osjećaj identiteta tih gradova blijedi
• “što posta od grada čijega se nitko živ ne može sjetiti doba kojeg uminuće ne preživje nitko da
bi za njim žalio? Samo St. Louis to bi znao” (romanopisac J. Franzen o svom rodnom gradu)

Kotkin (2008) govori o getoizaciji europskih gradova

Uz poznate razloge bijega iz grada, iseljavanje europskih gradova pospješuje:
1. Porast kriminala u gradovima
2. Imigracije stranih radnika (nestašice radne snage od 1950-60ih; Afrika, i zemlje Istoka)
• Primjer Amsterdama – danas je 50% stanovnika grada kojima su roditelji nizozemskog
porijekla; od 1960-ih doseljavaju se strani radnici iz Turske, Maroka, Italije i Španije. 1975.
doseljavanje Surinamaca (četvrt Bijlmer)
• Primjer Bruxellesa - danas 37% stanovnika nema roditelje Belgijance; 43% stanovnika
metropole 2006. nije govorilo Francuski jezik kod kuće (u popisu ne prikupljaju podatke o
etnicitetu!)
Useljenici imaju prevlast u unutarnjim dijelovima grada (pobune i nasilje), domicilno
stanovništvo se seli u šira prigradska naselja

Gradovi zemalja u razvoju - od sela do megagrada

• Dok se rast gradova u SAD-u i Europi usporava, gradovi Afrike, Azije i Latinske Amerike
iznimno rastu
• Između 1960. i 2000. udio gradskog stanovništva u ovim se zemljama udvostručio
• 1970. u svijetu je bilo 11 megagradova, 2000., bilo je 22, od toga 16 u nerazvijenim zemljama
 • UN predviđa da će 2015. biti 23 megalopolisa, a 19 će ih biti u zemljama u razvoju (Kotkin:
Marx “urbanizacije ruralnih područja”)
• Konflikt: nezaustavljiva urbanizacija u ruralnu okolicu uzrokuje socijalne, političke i ekološke
probleme
• UN procjenjuje da u megagradovima Azije, Afrike i Latinske Amerike većina stanovništva
(3/4) živi u divljim naseljima
• U naglo razvijenim gradovima zemalja u razvoju osjeća se moderni utjecaj uz mješavinu
tradicionalnog

Urbanizacijski procesi u svijetu

Teorijski pristupi koji objašnjavaju stanje u zemljama u razvoju

1.Teorija modernizacije (Rostow: “take off”)
društveno-ekonomski razvoj, a time i urbanizacija, posljedica je širenja inovacija
(ekonomskih, tehnoloških, kulturnih, političkih) iz razvijenih zemalja. Prihvaćanje inovacija
uzrokovat će društveno-ekonomski razvoj sličan onome u razvijenom dijelu svijeta.
2. Teorija ovisnosti (Cardoso)
Krajem 1960-ih postaje jasno da inovacije sa Zapada ne pridonose boljitku slabije razvijenih
zemalja; razvija se sve veća ovisnost o zapadu (eksploatacija). Gradovi zemalja u razvoju
(p)ostaju ulazna vrata za nastavak širenja utjecaja (eksploatacije) Zapada i multinacionalnih
kompanija.
3. Teorija svjetskih sistema (Walerstein)
1970ih proširena je teorija ovisnosti; svijet se dijeli na: jezgru, poluperiferiju i periferiju.
Društveno-ekonomski razvoj i urbanizacija su u uzročno-posljedičnoj vezi; što je zemlja
siromašnija bit će ovisnija o jezgri, a društveno-ekonomski razvoj zaostajati će za dinamikom
urbanizacije, koja pak poprima obilježja stihijskog procesa s eksplozivnim rastom gradskog
stanovništva i neplanskim (divljim) širenjem u prostor.
Slum
Life In The Slums http://www.youtube.com/watch?v=Criq7INq_yM
Prema definiciji UN: slum su propadajući dijelovi grada koje označava, život ispod standarda, bijeda i
nesigurnost
Termin se odnosi na:
1. stambene dijelove koji su nekad bili u dobrom stanju, ali su iseljavanjem izvornih stanovnika
u bolje dijelove grada počeli propadati,
2. naselja nastala intenzivnim doseljavanjem koja okružuju gradove u nerazvijenim zemljama

Mumbai slum 60% stanovništva grada ili 7 milijuna ljudi

Postotak stanovnika koji žive u slumovima u stalnom je porastu (oko bilijun ljudi), do 2030. godine
porast će na 2 bilijuna

Integracija slumova u grad

Primjer Istanbula
1960 1,466,535
1970 2,132,407
1980 2,772,708
1990 6,620,241
2006 10,034,830

Broj stanovnika Istambula u 30 godina povećao se četiri puta

• Novi doseljenici: četvrti Albansko selo, Poljsko selo i Nova Bosna

• Useljavanje radi nezaposlenosti
• Na periferijama nastaju slumovi (gecekonduom)
• Slumovi se razvijaju u naselja koja se potom integriraju u šire gradsko područje

Primjer Kaira – “raspukla vaza”

15,2 milijuna stanovnika (13ti po veličini u svijetu)
Moderni dio (zapadno) pod europskim utjecajem, komercijalna i sekularna metropola
Sagrađen po uzoru na Pariz (široke avenije, bulevari, parkovi i otvoreni prostori). Dominiraju zgrade
vlade i uprave.

Tradicionalni dio (istočni dio rijeke) vezan uz islamske religiozne i društvene tradicije.
Rastao nasumično kroz stoljeća (uske zakrčene ulice i zbijene kuće). Ispunjen starim džamijama

Sao Paulo – primjer podvojenog grada

Najveći grad Brazila; stanovništvo 11,016,703; područje utjecaja 20,237,000
najbogatiji grad južne hemisfere,
7. svjetsko metropolitansko područje; jak utjecaj na regionalnu trgovinu, gospodarstvo, financije,
kulturu i zabavu
Smatra se Alpha Global City

Trećina stanovnika živi u slumovima. U gradu ima 1600 favela, 1100 bespravnih područja i 1900
corticosa (prenaseljenih, ruševnih kuća)
Sao Paulo – podvojeni grad

Kotkin o stanju u gradovima zemalja u razvoju

• Rast gradova u povijesti uvjetovan je porastom bogatstva i moći (“tragični prijelomi”)
• Mnogi gradovi su imali enorman rast u gospodarskoj stagnaciji, stoga nisu mogli obavljati
svoje funkcije generatora modernizacije i razvoja
 • Gradovi imaju zapadno lice i elegantne četvrti, ali se nisu uspjeli izvući iz nerazvijenosti
• Njihova je sudbina često u rukama moćnih svjetskih korporacija
• Ne uspijevaju održavati svoju infrastrukturu (npr. u zemljama u razvoju 30-50% gradskog
otpada se ne prikuplja, postoji nedostatak pitke vode, onečišćenja…)
• Priljev u gradove se nastavlja (uvjeti u rodnim ruralnim naseljima još su gori)
• Sirotinjska naselja imaju najveći rast
• Afrika - “urbana tragedija” (demografski rast, političke nestabilnosti, epidemije, nepostojanje
ili propast industrija…)

Gradovi srednjeg istoka

• Od 1950ih - eksplozivan urbani razvitak - vrlo malo uspješnih gradova
• S obzirom na naftna bogatstva očekivalo se zbrinjavanje naraslog stanovništva, a s obzirom
na jaku tradiciju i religiju socijalno povezivanje
• Ni naftni boom 1970-80ih, ni islam nije ublažio učinke masovne urbanizacije
• Ovi su megalopolisi nagriženi jačanjem “informacionalizma” (Castells, povećana važnost
tehnologije i razvoj svjetske gospodarske mreže naškodilo je gradovima čije stanovništvo nije
bilo spremno sudjelovati u inovacijama (računalna i tehnička nepismenost)); 2000. godine
samo je 1% stanovništva u zemljama bliskog istoka koji koriste Internet
• Postoji bojazan da će istok ostati izvan informatičke revolucije kao što je ostao izvan
industrijske
• Mase siromašnog stanovništva lako pristaju uz fundamentalističke ideologije koje tako
postaju sve moćnije

Primjer Teherana – svi potencijali za uspješan grad…

Spektakulrani razvoj u 20. stoljeću: centar Iranske industrije (auto, elektro, oružja, hrane, tekstila,
kemijske) i trgovački centar (tapeti i namještaj), naftna industrija u okolici…
Ekonomsko bogatstvo (nafta) i obrazovani sloj – potencijali za moderni grad
Od 1940.-70. udvostručeno je siromaštvo, nastaju veliki socijalni problemi
1979. nakon svrgnute vladavine šaha na vlast dolaze fundamentalisti

Kineski gradovi – administrativne mjere

• Nakon 1949. razvoj seoskih područja i gradova unutrašnjosti (namjerno je kočen razvoj
velikih gradova i ograničeno doseljavanje)
• Mladi stanovnici gradova šalju se u ruralna područja (učenje od seljaka i radna snaga za
poljoprivredu)
• Sveukupno: Kina se sporije urbanizira od drugih zemlja Azije i svijeta (središta: Canton,
Tainjin i Shanghai – umjereno rastu, dok Peking- središte birokratske uprave , raste za dva
puta između 1953. i 1970.)
• Tradicionalni vidovi kineskog urbanog života su prigušeni ili zabranjeni, vjerska svetišta se
uništavaju ili su zapuštena, javne tržnice (sastajališta) potiskivane
• Kineski gradovi: turobna mjesta premda s izrazito malo kriminala i prostitucije
• Od 1976. (Maova smrt) 4 modernizacije imaju odraz na kinesku urbanu evoluciju:
1. Porast stanovništva (oslobođeni nadzora seljaci se slijevaju u gradove)
2. Izgled grada se drastično mijenja (bicikle zamjenjuju automobili, nastaju moderne zgrade i
stambene višekatnice, oživljavaju javne tržnice…)
3. Modernizacija i razvitak infrastrukture grada
4. Porast kriminala, prostitucije, korupcije

Novi kineski urbani razvoj: Shanghai (19,2 mil. stanovnika) - Pudong

• Kineska vlada odlučuje sagraditi ekonomsku zonu – stvaranje Pudonga
• Početak razvoja i oglašavanje plana 1900.- Pudong postaje nova Otvorena Ekonomsko-
Razvojna zona; kinesko financijsko i komercijalno središte
 • Na području farmi, u roku od desetljeća, nastaje potpuno novi grad
• Na površini od 523km² živi 1,5 milijuna ljudi, uglavnom useljenika, stranaca

Primjer Dubai – uloga kapitala u nastanku grada - brza i spektakularna urbana konstrukcija

Postmoderni grad - Univerzalizacija urbane arhitekture- skyline – globalizirani grad

U postmodernom gradu dominiraju slične arhitektonske kreacije (poslovne zgrade, staklene fasade
različitih nijansi, zanemarive varijacije u formi, visoka gustoća i obavezno natjecanje u visini)

Lokalizacija globalnog grada - distinktivne kulturne i stilističke prakse

• Glokalizacija -integracija lokalnog i globalnog
• Povratak individualne arhitektonske kreacije usmjerene na produkciju pojedinačnih zgrada
kao specifičnih zapamtljivih objekata
• Grad se pokazuje kao potencijalni poligon kulturnih praksi i kreativnosti koja, naročito u
suvremeno vrijeme, mijenja uobičajeni pojam grada - iz proizvodnog-potrošačkog ambijenta,
u kulturno-spektakularni prostor
• Urbanističko planiranje ustupa pred „projektnim planiranjem“ (pojedinačni objekti se
razbacuju po gradu prema prilici i raspoloženju gradske uprave i investitora)

Dualni grad – prostorne konzekvence strukturalnih trendova i socijalnih procesa

Dualni grad posljedica je dualnog, socijalno polariziranog društva
Polarizacija u urbanim područjima – prostorna i strukturna
Društvena struktura manifestira se kao urbane elite i isključeni
Socijalne - prostorne - fizičke granice
Urbane elite – posebni životni stilovi i posebni prostori
Odraz neoliberalnog kapitalizma na kasno kapitalističke metropole
Socijalna polarizacija i segregacija
Bipolarna bit dualnog grada reflektira se u urbanom prostoru

Saskia Sassen, nizozemska sociologinja: fenomen znakovit za novi kasni kapitalizam gdje su loše
plaćeni poslovi ključ ekonomskog razvitka

E. Castells: dualni grad je rezultat procesa rasta i nazadovanja. Proizvodni poslovi u urbanim
strukturama ustupili su mjesto nesigurnim i loše plaćenim poslovima sektora usluga

Ograđene zajednice, branjivi grad, branjiva susjedstva

• Elitna teritorijalizacija prostora: defended city, defended neighborhoods, gated communities
• Podjela gradova na sigurne i nesigurne, nezaštićene dijelove potencijalnih opasnosti u kojima
žive “isključeni”
• „prostor terora“ u gradu se policija sukobljava s kriminaliziranim i osiromašenim
stanovništvom (podijeljenost stanovništva: socijalna, politička, kulturna, fizička)
• Pojedini se dijelovi grada odjeljuju visokim zidovima od manje sigurnih dijelova (Sao Paulo)
• U klasičnoj urbanoj sociologiji koristili su se koncepti „sigurnih“ i „nesigurnih susjedstava“,
odnosno „transformirajućih susjedstava“
• U nekim slučajevima takvim je gradovima nemoguće upravljati jer je grad podijeljen na zone
upravljivosti gdje je vlast priznata i zone koje stoje izvan kontrole gotovo u potpunosti

Gated community - relativno nov arhitektonski koncept podrazumijeva zatvorena susjedstva s

kontroliranim pristupom putem vrata i ograda na postojećim cestama, sigurnim selima i
kompleksima, uključujući životni stil zajednica koji pruža svojim “ograđenim” stanovnicima niz
nerezidencijalnih sadržaja kao što su trgovine, škole, uredi, rekreativni tereni…
Primjer: Samoborski vrtovi
http://www.kastel-zagreb.hr/projekt/broj_projekta-22-samoborski-vrtovi
• Jutarnji, 7. 1. 2010.: Gradska je blagajna prazna, pa je Zagreb prepušten privatnicima koji će u
ovoj godini graditi stambena naselja, shopping i lifestyle centre
• Samoborski vrtovi, projekt novog stambenog naselja. Investitori su Atia group, međunarodna
tvrtka koja se bavi razvojem na tržištu nekretnina i građevinska tvrtka PORR Hrvatska, dio
istoimenog austrijskog koncerna. Obje tvrtke već su poznate na hrvatskom tržištu. PORR
sudjeluje u nizu infrastrukturnih i drugih građevinskih zahvata, a Atia Group sudjelovala je u
projektu obiteljskih naselja Villa Park i Villa Del Mar u Istri. Ukupna investicija u gradnju
naselja, koje će imati 320 kuća i koje će se prostirati na osam hektara, je 60 milijuna eura.

Global City / Alpha City

• S obzirom na ulogu koju gradovi imaju u globalnom ekonomskom sustavu: Alfa, Beta, Gama
city
• Termin "global city“uvodi Saskia Sassen u "The Global City: New York, London, Tokyo“(1991)
Gradovi kao New York, London i Tokyo “zauzeli su središnje pozicije na novom zemljovidu”
koje im osiguravaju da budu “strateškim mjestima za upravljanje globalnim gospodarstvom.”

Globalni grad značajke:

1. Ekonomske (središte MNC, međunarodnih financijskih institucija, pravnih firmi, tržišta dionica što
sve utječe na svjetsku ekonomiju)
2. Političke (utjecaj na međunarodne događaje, sjedište međunarodnih organizacija, središte
metropolitanskog područja…)
3. Kulturne (internacionalnost, prepoznatljivost po imenu, kulturne institucije, filmska i kazališna
središta, medija, sportskih događanja, obrazovni centri…)
4. Infrastrukturne (razvijena i različita prometna mreža, masovni tranzitni sustavi, središnji
međunarodni aerodrom, komunikacijsko središte…)
 17. POSTMODERNI GRAD
Efemerni grad
Gentrifikacija
S. Horvat: Znakovi postmodernog grada (2008)
Rađanje posmodernog grada - značajke postmodernog grada:
1. Nepostojanje vidljivih granica koje omeđuju koherentnu i homogenu cjelinu; grad postaje
omnipolitski, bez središta, rasprostire se posvuda, pa se zato u njemu gubi bilo kakva mogućnost
orijentacije, a time i spoznavanja vlastite pozicije
2. Arhitektura postmodernoga grada usporediva je sa shizofrenijom; shizofreničar se skriva u
drugom obliku postojanja zbog čega gubi vlastiti identitet i dijelove osobne prošlosti, suvremeni grad
uzrokuje iste gubitke
3. Javni prostor u sve većoj mjeri postaje privatiziran, a kako je javna sfera preduvjet za političko
djelovanje, dolazi do gubljenja onoga političkog u njemu. Urbani krajolik pomiče se od moderne
usredotočenosti na javnost – javni trg, prema zatvorenom – primjerice robnim kućama
4. Sve veća kontrola prostora stvara ograničen javni pristup i interakciju s namjerom da se izbjegne
sukob različitih populacija, te da se kreira serija zaštićenih i izoliranih prostora

J. Kotkin:The Rise of the Ephemeral City (2005)

… gradovi imaju dvije alternative. Mogu raditi na tome da postanu kompetitivni u ponudi poslova,
privlačenju stručnih radnika i obitelji srednje klase, ili mogu usmjeriti napore da budu ogradice za
besposlene bogate, neumorne mlade i turiste. Sve češće usvaja se druga opcija. Veliki broj gradova
danas gleda na kulturu, turizam i zabavu kao temeljne djelatnosti.
U bogatim dijelovima svijeta oblikuje se nova vrsta urbanih središta privlačeći neobitelji, bogate
nomade, neumorne i mlade bez korijena… Efemerni grad bi mogao postati prototip za razvijene zemlje
u 21. stoljeću. San Francisco, Pariz, Berlin, Beč i dijelovi New Yorka već su efemerni gradovi.
Za razliku od imperijalnog grada koji je upravljao velikim carstvom i privlačio bogate, komercijalnog
grada koji je cvjetao od trgovine, efemerni grad prosperira pružajući alternativni životni stil malim
sektorima društva.
Više na: http://www.metropolismag.com/story/20050418/the-rise-of-the-ephemeral-city

Promjene u efemernom gradu:

San Francisco izgubio je svoju srednju klasu i postao “tematski park za restorane” i igralište za bogate
nomade (Kotkin, 2005)
1. EFEMERNI GRAD NASTAJE IZ RAZVIJENOG INDUSTRIJSKOG GRADA
Industrija se premješta izvan urbanih granica ili u druge dijelove svijeta
2. PROMJENA SOCIJALNE STRUKTURE GRADA
1. Srednja klasa (obitelji) seli u suburbana područja
2. Dominantne socijalne strukture: bogate elite, bogati nomadi, neumorna mladež, horde
turista i oni koji od njih žive

Bogati stalno dolaze u San Francisco – ali ne kako bi bili ekonomska snaga- oni dolaze kako bi bili
preferirani stanovnici među onima koji mogu birati gdje će živjeti… njegovo stanovništvo uključuje
najveći postotak oni koji žive od dividendi i renti, taj je postotak najveći od bilo koje urbane regije u
US.

3. PROMJENA DJELATNOSTI GRADA

Što radi efemerni grad?
Efemerni grad dramatično se razlikuje od tradicionalnih urbanih središta: “to je vrsta grada koji živi
od prodaje luksuznih usluga” – Fred Siegel, urbani povjesničar
Život u stilu je glavni autoritet – gradovi postaju tematski parkovi
Neki poslovi poput visokog biznisa, kao pravo, računovodstvo i financijske usluge još uvijek cvjetaju u
središtu i zapošljavaju top profesionalce
Većina poslova srednje težine (mid-level tasks) prebačena je u suburbani prsten ili druge dijelove
regije ili u inozemstvo.
Na neki način efemerni grad izgleda izvanredno izoliran od ekonomskih šokova koji su stvorili krize u
Baltimoreu, Detroitu ili Los Angelesu. SF je izgubio mnogo poslova, oko 13% od 2000, ali još uvijek
izgleda bezbrižan u pogledu svog pada…
Izvor: (http://articles.sfgate.com/2005-05-08/opinion/17371199_1_ephemeral-city-job-losses-san-
franciscans)

Slične demografske i gospodarske promjene događaju se i u drugim urbanim sredinama

1. mladi ljudi koji su doselili u ranim godinama, kada se afirmiraju u poslu i osnuju obitelj odlaze
iz grada
2. važne gospodarske djelatnosti (čak i uslužne) napuštaju velika središta i sele u njegove
prstene ili druge manje gradove

Gradovi traže svoj prosperitet u kulturnoj i zabavnoj funkciji

… kako je prije stoljeća kazao H.G. Wells “iz mjerodavnih središta gospodarskog života gradovi se
pretvaraju u one koji imaju efemerniju ulogu kao trgovište, velika galerija trgovina, mjesta vreve,
okupljanja i sastajanja”

Tu su ulogu gradovi imali od svojih početaka…

Prvi megalopolis, Rim razvio je takve funkcije do neviđene razine…
Mercatus Traini – ogromno, višekatno trgovinsko zdanje
Colosseum – mjesto urbane zabave koja doseže monstruozne razmjere

Las Vegas – efemerni grad zabave

• Od nastanka grad kockanja i kazina, transformacija započinje kasnih 1980ih
• Grad investira u Disney imidž (sadržaji s temama) strategija se isplatila: Las Vegas postaje
druga turistička destinacija, s 28 milijuna posjetitelja u u 1994.
• Nudi se mix zabave za odrasle i različitih simulacija za obitelji
• Luxor hotel i kazino unutar piramide; (375 milliona$) simulacije starog Egipta (piramida hotel,
sfinge na parkingu, u atriju teče rijeka Nil
• Vizualni efekti: iznenađenje, uzbuđenost, začuđenost…
• Realni i virtualni oblici prostora; misterij proizveden tehnologijom, spektakl

Španija – efemerni obalni gradovi za turizam

• U Španiji duž obale podignuti su linearni gradovi za turizam, područje koje je postalo
najnaseljenija regija u Europi
• To je grad koji živi samo tri mjeseca ljeta kada dolaze tisuće ljudi. Ostatak godine to su
prostori duhova, bez ikakvih funkcija, bez ljudi i usluga
• Oni se razvijaju od 60ih godina i čini se da im nema kraja

Kuwait, Al Doha: efemerni grad dokolice, zabave i spektakla

• Entertainment City- kuwaitski najveći tematski park otvoren 1983, zaprema 124ara, izgradnja
80 milijuna dolara
• Touristic Enterprises Company – pružaju jedinstvenu zabavu za sve dobi, organiziraju
turističke i zabavne projekte
 • Tri su Tematska parka: Arab World, International World, Future World. City of Dreams, City
of Thunder and Hurricanes, City of Sinbad and Ali Baba, the African Boat…
Gospodarstvo efemernog grada počiva na kulturi, masovnoj kulturi, razonodi, zabavi, potrošnji,
spektaklu…
• Još u industrijskom gradu … “razonoda postaje nužna kako bi se patnje učinile
podnošljivijima” (J. Ellul)
• U 20. stoljeću masovna zabava zauzima još veći prostor u gradu (New York, Los Angeles,
Paris, London, Hong Kong, Tokyo)
• Usredotočenost na kulturno-proizvodne djelatnosti oblikuje gospodarsku politiku mnogih
gradova (Pariz središte mode, Rim turistička meka, Las Vegas zabava non-stop…)
• Berlin veliča boemsko zajedništvo kao glavnu gospodarsku vrijednost
• Čak i gradovi kao Manchester, Montreal, Detroit pokušavaju biti cool cities kako bi namamili
homoseksualce, boeme i mlade kreativce…

Naznake efemernog grada?

Proizvodne prostore zamjenjuju potrošački, trgovački, zabavni, turistički prostori

Granice efemernog grada

• U 21. stoljeću neki su gradovi mogli uspijevati na efemernoj osnovi - informacijsko doba
• Ti su zaključci često proizlazili iz uspona četvrti njujorške Silikonske aleje (četvrt
koncentriranih internetskih kompanija na Manhattnu) ili Multimedijskog korita (četvrt
digitalnih kompanija) u San Franciscu (bum točka koma kasnih 1990.)
Drugi primjeri: stare tvornice, robne kuće, skladišta i poslovne zgrade pretvaraju se u elegantne
stambene objekte; bivša gospodarska središta pretvaraju se u boravišta

Donji Manhattan oživio je kao trajno ili povremeno boravište “bogatih kozmopolita koji žele uživati
urbane blagodati u elegantno recikliranoj ljusci bivšeg poslovnog središta” – povijesničar R.
Bruegmann

Novi oblik grada utemeljen na kulturi mogao bi se pokazati neodrživim zbog:

1. Urbana povijest - dostignuća u umjetnosti nastajala su nakon gospodarske i političke dinamike
(Atena je prvo bila trgovinsko središte i vojna sila, Aleksandrija, Venecija, Amsterdam, London imali
su uporište u sličnoj vezi svjetovnoga i estetskoga)
2. Socijalni razlozi – homogenizacija socijalne strukture (efemerni grad dovodi u pitanje urbanu
obitelj srednjeg sloja, što ga lišava gospodarske i društvene vitalnosti )
3. Socijalne podjele i suprotnosti - gospodarstvo utemeljeno na zabavi, turizmu i kreativnosti nije u
stanju osigurati društveni uspon većini, nego uskom sloju
4. Homogenizacija djelatnosti
5. Zanemarivanja temeljnih djelatnosti - gradske uprave usredotočene na jačanje kulture i podizanje
spektakularnih zdanja mogu zanemariti obrazovanje, infrastrukturu…

Efemerni grad vodi budućnosti grada sastavljenog od pripadnika kozmopolitske elite i brojnog sloja
slabo plaćenih koji služe njihovim potrebama
“Proces uspona i nazadovanja gradova ima svoje korijene u povijesti i povijest ga mijenja. Uspješna
urbana područja današnjice moraju i dalje imati sluha za ono što je bilo temeljno od davnina – biti
mjesta koja su sveta, sigurna i poslovna. To je bilo tako prije pet tisuća godina,kada su gradovi
obuhvaćali male dijelove čovječanstva, a tako je i u ovom stoljeću, prvome u kom većina stanovništva
živi u gradovima” (Kotkin, 2008:264)
“ Da bi izbjegli zamke efemerne budućnosti gradovi moraju staviti težište na one temeljne sastavnice
koje su oduvijek bile ključne za oblikovanje vitalnih komercijalnih mjesta. Poslovni grad mora biti
nešto više doli puka paleta zabavnih sadržaja za u biti nomadsko stanovništvo; on iziskuje angažirano
i privrženo gradsko stanovništvo s dugoročnim financijskim i obiteljskim udjelom u svojoj metropoli.
Uspješan grad mora biti mjestom ne samo vrhunskih klubova, muzeja, restorana, nego i
specijaliziranih proizvodnih djelatnosti, maloga poduzetništva, škola i četvrti koje su sposobne
regenerirati se za novi naraštaj” (Kotkin, 2008: 278)

Gentrifikacija urbanih prostora

Doseljavanje elite, imućnih ljudi u oronule kuće (kupnjom od ranijih, siromašnih vlasnika) u
određenim gradskim četvrtima s ciljem njihove obnove i povećanja njihove tržišne vrijednosti
Proces kupovine zemljišta i zgrada te renoviranje od strane srednjih i viših slojeva, uslijed čega
nastaju socio-kulturne promjene u prostoru
Općenito, “preuređivanje” određenog dijela grada čime se mijenja njegova socijalna, kulturna ili
ekonomska struktura
R. Glass (1964) razmatra gentrifikaciju kao utjecaj srednje klase na grad (zamjenjuje niže klase
radnika) - “ jednu po jednu radničku četvrt osvaja srednja viša i niža klasa. Jednom kada proces
gentrifikacije započne odvija se rapidno brzo dok se većina prethodnih stanovnika ne zamijeni i sasvim
ne promijeni se socijalni karakter područja”
• Gentrificiranje četvrti povlači i druge promjene sukladne novom socijalnom sloju (uređenje
javnih površina, trotoara i uličnog osvjetljenja, potrošačkih i ugostiteljskih sadržaja, dok se
kvaliteta života u tim područjima se općenito povećava)
Primjeri gentrifikacije
• Umjetnici i boemi gentrificirali su Bedford-Stuyvesant crnačku četvrt New Yorka
• Industrijska zgrada u Brooklynu pretvorena u umjetnički studio
• Homoseksualci i bogati boemi nastanili su Glockenbach, Njemačka
 18. URBANO PLANIRANJE

Urbano planiranje je tehnički i politički proces kojim se kontrolira korištenje zemljišta i dizajn
urbanog okoliša, uključujući prometnu mrežu koja će osigurati pravilan razvoj naselja i
komunikacija

• Urbano planiranje podrazumijeva i urbanu obnovu kao primjenu metoda urbanog planiranja na
postojeće (često propadajuće) urbane strukture
• Začeci modernog UP - pokret urbanih reformi koje su nastale kao reakcija na probleme
industrijskog grada (sredina 19.st.)
• Krajem 20.st. Održivi razvoj nastaje kao krajnji rezultat svih ciljeva urbanog planiranja

Prostorno i urbanističko planiranje

Prostorni plan i urbanistički plan se razlikuju (predmet planiranja, ciljevi,metode i sastavni dijelovi
plana)
•Urbanistički plan se bavi unutarnjim prostornim uređenjem naselja i gradova (generalni urbanistički
plan i detaljni urbanistički plan)
•Prostorni plan se bavi prostornim uređenjem ukupnog prostora (teritorija); naselja i gradovi kao
površine s dimenzijama i oblicima, bez ulaženja u njihovu unutrašnju strukturu
•Najkraće rečeno, prostorno planiranje je optimalni raspored ljudi, dobara i djelatnosti na teritoriju
radi njegove optimalne upotrebe.

Grad Split http://www.split.hr/Default.aspx?sec=696

Babilon

Kahun – plan grada

Srednjovjekovni grad i sigurnost

Planiranje i estetika - Bath, England, 18st. stanovanje

Urbano planiranje i gustoća naseljenosti- Canary Wharf tube station

Niska gustoća stanovništva i orijentacija na automobil – suburbani razvoj

Promet – Shanghai

Budućnost - Eco city

UP u ranoj povijesti
•Planiranje je staro koliko i ljudsko društvo
•Načini UP razlikuju se u povijesnim etapama društvenog razvoja:
1.pretpovijest - minimalni oblici organiziranost , hijerarhizirana struktura plemena…
2.naznake planiranih gradova nalazimo u Mezopotamskoj i Egipatskoj civilizaciji (3000 pr.kr)
3.Ulice mnogih ranih gradova su popločane, pod pravim kutom, mrežne s hijerarhijom ulica
4.Kuće su građene uz poštovanje nekih pravila (udaljenost od ulice) imale su vodu i odvode …
5. Grčka: Hipotam – otac urbanog planiranja (Milet, Pirej)
6. Rim: grad planiran za obranu i stanovanje (središte forum, pravilna mreža ulica, rijeka kroz grad za
opskrbu vodom i odvode, ceste određene širine, popločane…)
Renesansa
•Sredina 15. st.
•Nastaje model novog urbanog planiranja: zvjezdasti plan, grad utvrda
•Plan odražava funkcije obrane, (topovska vatra) vojnu, komunalnu i duhovnu moć
•Ulice su radijalne, šire se iz centra
•Model je široko primjenjivan u Europi

Moderno UP – 1850ih
•Haussmannova rekonstrukcija srednjovjekovnog Pariza (duge i široke ulice, na planiranje utječu
revolucionarna događanja) rekonstrukcija je uključivala centar i okoliš, uređenja pročelja, javne
parkove, kanalizaciju, spomenike…
•E. Howard - koncept vrtnog grada u V.Britaniji kao reakcija na industrijski grad; manji gradovi, spoj
grada i sela s ograničenim brojem stanovnika
•Le Corbusier – modernistički tip baziran na neboderima, blokovi zgrada sa širokim ulicama i zelenim
površinama, eliminacija nereda i gužve u gradu
•Kraj 1960ih i početak 70ih – uviđa se da je modernizam s čistim linijama i nedostatkom humanog
elementa štetan za zajednicu, povezuje se sa socijalnim problemima
•Postmodernost - planiranje se orijentira na individualizam i socijalnu raznolikost u društvu i
ekonomiji čime počinje postmodernistička era

UP i održivi razvoj
Suvremeni način života uvjetuje potrošnju resursa, onečišćenja i uništenja ekosustava, promjene
klime, povećanje socijalne nejednakosti
UP determinirano je konceptom održivosti
Planeri zagovaraju održivost u razvoju grada
S. Wheeler (2004) Planning Sustainable and Livable Cities. određuje održivi razvoj grada kao razvoj
koji omogućuje dugoročno socijalno i ekološko zdravlje grada
•Održivi grad: smanjene uporabe automobila (pješačke zone, car free), efikasna upotreba zemlje i
resursa, smanjenje onečišćenja i otpada, priroda u gradu, ekološko stanovanje, dobra socijalna
ekologija, održiva ekonomija, razvoj zajednice i uključenost u odlučivanje, očuvanje lokalne kulture

Održivi grad (sustainable city, ecocity)

•je grad dizajniran s obzirom na ekološke utjecaje, nastanjen ljudima koji minimaliziraju potrošnju
energije, vode i hrane, smanjuju upotrebu grijanja i onečišćenja zraka, CO2, metana i onečišćenja
vode
•Proizvodnja hrane (Urban farming)
•Promet (smanjenje korištenja automobila uz efikasan javni prijevoz)
•Gradnja (“zelene zgrade”)

Kopenhagen, zgrada od oblika V i M. Ideja je da se blokovi zgrade formiraju na način da se u isto

vrijeme omogući dosta dnevnog svjetla, privatnosti i prekrasnog pogleda.

Tianjin Eco-City – Ekološki grad u Kini http://www.alfa-portal.com/zivot/tianjin-eco-city-ekoloski-

grad-u-kini
•2007. singapurska i kineska vlada dogovaraju izgradnju ekološkog grada
•Lokacija: nedostatkak vode, slana zemlja, oskudica vegetacije, općenito nepovoljni uvjeti
(recikliranjem i ostalim inovacijama mogu se nadići problemi nepovoljne lokacije)
•2020. grad bi trebao postati domom za oko 350,000 stanovnika.
•Pri izgradnji će se u potpunosti sačuvati močvare i biološka raznolikost.
•Sve građevine poštivati će standarde “zelene” gradnje
•Dio vode desalinizacijom
•Za grijanje koristit će se toplina iz obližnje elektrane
UP Tianjin
•Zelene površine (12m2 po stanovniku),
•potrošnja vode (max. 120 litara na dan po stanovniku),
•Količina otpada (0.8 kg po stanovniku),
•reciklaža (60% ukupnog otpada),
•dostupnosti rekreacijskih i sportskih sadržaja (u krugu 500m od bilo kojeg stambenog objekta),
•dostupnosti energenata i usluga (plin, struja, internet, reciklirana voda, grijanje),
•udjelu poticane stanogradnje (20% stambenog kapaciteta subvencionirano)
•ravnoteže zaposlenosti (50% radno sposobnih raditi će u samom gradu).

UP u društvenoj misli - utopisti

•Urbano planiranje javlja se kao kritička svijest kod mislioca krajem 19.st. – utopije npr. Vrtni grad E.
Howarda
•Utopisti predlažu idealne ljudske zajednice čije bi ostvarenje riješilo čovječanstvo neljudskih uvjeta
stanovanja i života
•Takvi pokušaji nastavljaju se sve do danas
•Osnova ovih ideja je uvjerenje da se socijalni i politički problemi društva daju riješiti izgradnjom
novih ljudskih zajednica koje će biti ekološke, s limitiranim brojem stanovnika, tipovima i načinima
ostvarenja fizičke strukture, a kao rezultat nastat će zdraviji međuljudski odnosi kojima će upravljati
sretna okolica

Utopijsko mišljenje o UP ima dvije značajke:

1.progresivni karakter
(veliki zahvati, totalne promjene…)
2. konzervativnost
(rješenje društvenih problema npr. stanovanja, traži se u djelomičnim preobrazbama ne propitujući
društveno uređenje)
Primjer:
Atenska povelja (1931) Prvi međunarodni kongres arhitekata i tehničara; Društvene revolucije nisu
potrebne, njih je moguće izbjeći dobrom arhitekturom i još boljim urbanizmom

UP u administrativnim akcijama
•Počeci UP mogu se naći i u akcijama administrativnog tipa (uz pomoć legislativnih postupaka
pokušava se utjecati na neljudske uvjete stanovanja i života u gradovima)

Npr. Napoleon III i Haussman: rekonstrukcija Pariza

•I danas pojedine urbanističke zahvate planiraju i provode političari
•Većina urbanih rekonstrukcija (urban renewal) u SAD-u motivirane su željom da se razbiju određene
homogene skupine stanovnika – najčešće depriviranih socijalnih grupa, a u ime smanjivanja političkih
tenzija i otklanjanja malignih tkiva u gradovima
•Prijedlozima administratora - legislativnim pokušajima uvode se standardi stanovanja
•Postignuti su neki uspjesi: poboljšanje položaja nekih slojeva

Daljnji razvoj – afirmacija UP

•urbane utopije nisu imale značajnije posljedice na razvoj
•administrativne akcije UP, ni na promjene uvjeta egzistencije pojedinih klasa
•Iza I. sv. rata UP se afirmira – osamostaljuje se kao posebna aktivnost, ratna razaranja dodatno su
potaknula razvoj i rast potrebe reguliranja i kontrole urbanog razvoja
•Nakon II. svjetskog rata – urbano planiranje postaje profesija, nastaju fakulteti, javljaju se
usmjerenja i orijentacije te specijalisti – planeri koji planiraju i proučavaju neke od dimenzija ljudske
aktivnosti u okviru urbanoga
•Planiranje grada postaje kompleksna djelatnost koja okuplja stručnjake različitih usmjerenja u
zajedničkom naporu studiranja i planiranja urbanog fenomena – potreban je timski rad - suradnja
različitih stručnjaka koji problem gledaju iz različitih aspekata, ali problem je postizanje konsenzusa

Osnovne pretpostavke UP
1. Planibilnost
2. Mjerljivost
3. Ciljevi
4. Objektivi
5. Vrijednosni sistem
6. Racionalnost
7. Procesi donošenja odluka
8. Ljudske potrebe
9. Interdisciplinarni rad
10. Grad kao sistem

1. Planibilnost
Kategorija relativne planibilnosti obuhvaća:
1. Stanovništvo (broj i struktura)
2. Stupanj motorizacije(broj automobila po stanovniku)
3. Način i sistem korištenja gradskih sistema (voda, struja, plin, kanalizacija…)
4. Programiranje stambene i druge izgradnje
•U kojoj je mjeri određeni sfere društvene i ljudske aktivnosti moguće planirati?
•Najveći problem planibilnosti je stupanj stabilnosti moguće društvene intervencije na pojedine
trendove

Planiranje prometa (broj automobila)

•Danas – oslonac na javni promet (stalni razvoj i poboljšanje kvalitete) restriktivno prema
individualnom prometu
•Orijentacija koja se inkorporira u većinu urbanističkih planova (dio promet) i u planovima koji
isključivo tretiraju promet
•Takva orijentacija podrazumijeva smanjivanje broja automobila, no, dešava se suprotno (i pored
restriktivnih mjera skupoća goriva, problem parkiranja)

Vrijednosna orijentacija planera je u korist javnog prometa a u stvarnosti situacija je drugačija

•Stavovi društva i planera ne nalaze svoju potvrdu u svakodnevici – pod pritiskom individualnog
prometa dolazi do sve većeg ustupanja grada pred individualnim prometom

Planiranje broja stanovnika

•Negativnosti/ pogodnosti života u velegradu već su uočene
•Kod nas je postojao specifičan način urbanizacije (urbanizacija izvana, a ne iznutra)
•Primjer Splita: 1857.- 10.358 stanovnika, 2001. - 175.140; grad je u 144 godine porastao 17 puta
•Ubrzani rast grada znakovit za zemlje u razvoju (iz čega proizlaze različiti problemi, npr. ruralizacija
grada)
•Planeri pokušavaju odrediti broj stanovnika u budućnosti (dileme o brojnosti i intenzitetu porasta su
brojne)

2. Mjerljivost
•Fenomeni koji se planiraju različitog su stupnja mjerljivosti:
1. Dio njih se može kvantificirati (potrošnja vode, kapacitet kanalizacije – pa su mogući proračuni)
2. Veći dio područja urbanog života su teže ili nikako mjerljiva (impresija grada ili transformacija
urbanog ponašanja)
U planiranju je zamjetna orijentacija ka isključivo mjerljivim fenomena
Koliko su problemi kvantifikabilni toliko im se više posvećuje pažnje i toliko se više programiraju

3. Ciljevi
•Ciljevi planiranja su apstraktni ideali kojima određeni planerski proces teži i ne treba ih miješati s
vrijednostima - ciljevi proizlaze iz vrijednosti
•Diferenciraju se prema različitim kriterijima:

1. s obzirom na općenitost (opći/generalni i posebni /konkretni)

2. s obzirom na pojedine sektore planiranja (ekonomski, arhitektonski, sociološki, zaštite nasljeđa,
zaštite okoline)
3. s obzirom na vremensku dimenziju (dugoročni, srednjoročni, kratkoročni)
4. Objektivi

•Budući su često apstraktni ideali ciljevi se u procesu planiranja transformiraju u određeni broj
objektiva
•U tom smislu objektivi su ciljevi nižeg roda (operacionalizirani ciljevi)
•Objektivi moraju biti podložni mjerenju, specificirani s obzirom na vremensku dimenziju i nositelje
aktivnosti
•Ponekad je teško razlikovati ciljeve od objektiva

5. Vrijednosni sistem
•Planeri – stručnjaci, obavljaju stručni posao, vrijednosna neutralnost
•Često je aktivnost planera vrijednosno orijentirana - povezana s vrijednostima pojedinca
•Tradicionalni tip planera – u planiranju rukovođen stručnim znanjem (tehnokratski planer);
vrijednosno neangažiran, ima pasivan stav prema socijalnim problemima zajednice
•Socijalno angažirani planer zalaže se za deprivirane slojeve i grupe (pri tome često riskira svoju
poziciju)
•Nove konceptualizacije: kritička orijentacija, vrijednosno angažirani planer koji svoje djelovanje
zasniva na kritičkoj analizi društvene strukture
•Češća je nekritička orijentacija: socijalna neutralnost

6. Racionalnost
•Podrazumijeva racionalnosti planova
•Racionalnost se najčešće izjednačava s dobrim i poželjnim ; jeftinim, ekonomičnim ili rentabilnim
•Racionalnost s pozicija općeg dobra često se kritizira

•Primjer racionalnosti: racionalna stambena izgradnja: efikasan način gradnje stanova u smislu da
objekt bude dovršen u roku, uz predviđenu cijenu...
•Umjesto toga se pod racionalnošću često podrazumijeva ušteda na materijalu (smanjivanje visine
stropa), ušteda na zemljištu (podizanje više katova)…

7. Donošenje odluka
•Podrazumijeva demokratičnost procesa planiranja
•Tradicionalni pristup planiranju: odluke donosi mali, zatvoreni krug eksperata smatrajući da im
privilegija znanja osigurava da odluke donose na najbolji način
•Taj se način sve više sukobljava s jačanjem demokratskih tendencija u društvu
•Postoji potreba demokratiziranja procesa donošenja odluka i uključivanja stanovnika u proces
planiranja
•Jedan od problema je nezainteresiranost stanovnika
•Lefebvre:
problem koji najviše uznemiruje je izuzetna pasivnost ljudi, otkud šutnja korisnika i kao objasniti tu
situaciju?
1.Naviknuto ponašanje – oslanjanje na druge,
2.Udaljenost problema – ljudi su zainteresirani za svoju svakodnevicu i procese koji se događaju u
njoj

-Ljudi su najaktivniji u okvirima mjesnih organizacija (kotari) gdje mogu organizirati neposrednu
okolicu svog života
-Proces nesudjelovanja otežan je i stručnim jezikom planera i kompliciranim prikazima
(nerazumijevanje)

8. Ljudske potrebe
•UP treba biti odgovor na ljudske potrebe: stanovanje, rad, rekreaciju, komunikaciju…
•Planiranje je često orijentirano na zadovoljavanje samo osnovnih potreba, koje se mogu
kvantificirati
•Orijentacija na vrstu potreba zavisi od društva: što je ono razvijenije to je veća orijentacija na
kvalitativne potrebe, u manje razvijenim društvima one se ostavljaju za budućnost dok se ne dosegne
određene razina razvoja
•Poseban problem je pluraliteta potreba: o čijim (kojih socijalnih grupa i skupina) se potrebama radi?

9. Interdisciplinarni rad
•UP se toliko razvilo da se danas govori o suradnji u procesu planiranja više od 20ak različitih
eksperata
•Lefebvre: umjesto kreativne suradnje najčešće se radi o dijalogu gluhih, o pseudo susretima
•Često se kao problem pojavljuje ravnopravnost sudionika – postoji majorizacija – rukovoditelj ima
najveća ovlaštenja i može manipulirati, to je najčešće arhitekt urbanist što je rezultat povijesti prakse
planiranja i shvaćanja urbanizma kao lijepe forme
•Uloga sociologa u timskom radu – socijalni inženjer koji istražuje ljudski faktor – radi se o analitičkoj
funkciji, može voditi jednu dionicu, sociološka analiza, studija

10. Sistematičnost grada

•U ranijim razdobljima je naglašavano:
1.poboljšanje grada (liječenje postojećeg) i
2.bijeg od grada (različite vrste utopijskih ideja) - promišljanje grada kao sistem pripada u druge
•Sistematičnost grada podrazumijeva grad kao sistem, kao skup podsistema i funkcija (infrastruktura,
promet…)
•Ovakva percepcija grada povoljna je za tehnokratski način planiranja (tradicionalno planiranje)

•Prikladnije je urbani život promatrati u smislu odlika sistemskog ponašanja

Tradicionalno planiranje
•Obilježja tradicionalnog planiranja:
-propisivanje dugoročnih ciljeva koje treba doseći planiranjem
-planovi su deterministički, jednostavni, umjesto studija različitih fenomena dominira dizajn kao
glavno oruđe planiranja
-glavni instrument je urbanistički plan (predviđanja 20-30 godina)
-plan je rukovođen kategorijom javnog dobra (neodređenost)
-participacija stanovništva nije isključena, ali od nje se puno ne očekuje
-planiranjem rukovode stručnjaci motivirani vrijednosnim sistemima
•nedemokratsko, zatvoreno, isključivo, zasnovano na konsenzusu da svi članovi zajednice dijele
iste vrijednosti, aspiracije i probleme, naglasak je na isporuci plana, a na procesu rješavanja
problema gradskog života

Suvremeno UP M. B. Lane (2005) Public Participation in Planning: An Intellectual History

•Daje prikaz povijesti planiranja koja se kreće ka sve većem sudjelovanju javnosti, dok se uloga
planera sve više svodi na komunikaciju (informacija, ciljeva…)
1.Blueprint planning – planer ima u vidu krajnje stanje, konačni rezultat i nastoji ga postići kontrolom
i kodifikacijom (Howard garden city)
2.Synoptic planning – kasne 1950e i početak 1960ih, naglasak je na ciljevima, kvantitativne analize,
uvodi se javno učešće, planiranje mora biti što više racionalno i sistematično
3.Incrementalism - početak 1960ih – počinje kritikom racionalne paradigme – umjesto velikih
planova odabir manjih projekata/politika, stalno dodavanje ciljeva, objektifikacija. Ovaj pristup
priznaje različite javne interese , smanjuje centraliziranost planiranja i omogućuje i druge glasove i
mišljenje osim onih planera

4. Mixed scanning model - Etzioni (1968) slični pristup; plan treba imati dvije razine taktički i strateški
– oboje se postiže skeniranjem okoliša na različitim razinama i potom odabirom različitih strategija i
taktika
•Između 1960-70ih planeri tragaju za novim pristupom jer raniji nisu bili djelotvorni, te se pojavljuje
niz novih modela.

5. Transactive planning – radikalni prekid s ranijim modelima – participacija javnosti postaje glavni
cilj. Po prvi put javnost se potiče na uzimanje aktivne uloge, fokus je na dijalogu koji će rezultirati
akcijom. Glavni cilj je uzajamno učenje gdje planer dobiva informacije od zajednice i građana

6. Advocacy planning – polazište: nejednakosti u političkom sistemu i među grupama (mnoge grupe
ostaju nezastupljene u procesu planiranja). Načelo: svi ljudi trebaju biti jednako zastupljeni u procesu
planiranja tako da se zastupaju njihovi interesi (neprivilegiranog) socijalnog položaja - javna
participacija srž je ovog modela, podrazumijeva se pluralnost interesa, a planer postaje onaj koji
potiče, govori u ime nezastupljenih grupa tako što ih potiče da postanu dio modela planiranja

7. Bargaining model – planiranje je rezultat davanja i uzimanja dijela u brojnim interesima koji su
uključeni u proces. Pregovaranje je najbolji način planiranja unutar granica legalnih i političkih
institucija. Također priznaje nejednakosti u društvu ali tvrdi da svaka grupa ili pojedinac u
nejednakom društvu ima mogućnost utjecanja na odluke o planiranju. Centralna uloga u donošenju
odluka ovdje pripada javnosti, a planer ima minornu ulogu

8. Communicative approach – komunikacija se koristi u cilju promoviranja i razumijevanja različitih

interesa. Ideja je da će se svaki pojedinac uključiti u komunikaciju sa subjektivnim iskustvom, te da će
se u komunikaciji kristalizirati ciljevi i mogućnosti. Participacija je fundamentalna, teži se uključiti
široki spektar glasova kako bi se unaprijedila rasprava