ANALIZA PRAGA RENTABILNOSTI

CILJ:

Analiza praga rentabilnosti je instrument za utvrdjivanje nivoa proizvodnje /

prodaje sa kojim ce projekat pokriti I fiksne I varijabilne troskove. Ukazuje na
minimalni iznos prihoda koji projekat mora da zaradi kako bi pokrio ukupne
troskove tako da ne bi imao gubitke., tj.

ukupni prihodi od prodaje su u najmanju ruku jednaki ukupnim troskovima

Tacka jednakosti ukupnog prihoda I ukupnih troskova je tacka nula profita I nula
gubitka. U procjenjivanju industrijskih projekata analiza praga rentabilnosti
prvenstveno utvrdjuje odrzivost. To je koristan instrument procjenjivanja koji prije
svega pruza odgovore na sledeca pitanja:

1. Na kojem nivou prozivodnje ce projekat moci da pokrije sve svoje troskove?

2. Koja je minimalna cijena potrebna za proizvod kako bi bio odrziv na razlicitim

nivoima proizvodnje?

3. Sta se desava ako se finansijske pretpostavke troskova ili cijena mijenjanju?

4. Koji je najbolji, najgori I vjerovatni scenario projekta?

Analiza praga rentabilnosti nije ogranicena na jednostavne proracune po datim

formulama, vec analiza postaje znacajnija ako postoji potpuna interpretacija
rezultata proracuna.

Za analizu praga rentabilnosti, troskovi su podijeljeni na varijabilne i fiksne

troskove.

IZRACUNAVANJE MARZE POKRICA (MP)

Marza pokrica(MP) je doprinos svake jedinice proizvodnje ka pokrivanju fiksnih

troskova projekta I eventualno marzi profita. Jednostavno to je razlika izmedju
prodajne cijene (PC) I varijabilnih troskova po jedinici (VTJ), tj.:

MP = PC - VTJ

1
GRAFICKA PREZENTACIJA

Na osnovu date formule:

Ukupni Fiksni Troskovi
P/R u jedinicama =
Marza pokrica po jedinici

P/R – prag rentabilnosti

Prag rentabilnosti se moze graficki predstaviti. To daje pregled kompaktne slike

operativne aktivnosti.

Troskovi,
Prihodi
Ukupna Prodaja

4.000 Profit
Ukupni Troskovi

P.rentabilnosti
2.000

Gubitak
500 Fiksni Troskovi
Marza Sigurnosti

ucinak, prodaja
1.000 2.000

2
IZRACUNAVANJE PRAGA RENTABILNOSTI

Prag rentabilnosti se moze izracunati uz pomoc:

 obima proizvodnje
 Prihoda od Prodaje
 Kapaciteta fabrike
 Prodajne Cijene

Primjer (na osnovu fabrike koja proizvodi jedan proizvod):

Instalirani Kapacitet = 25 000 jedinica godisnje

Ukupni Fiksni Troskovi = LE 30 000
Prodajna Cijena = LE 10
Varijabilni Troskovi = LE 7

A) Obim Proizvodnje

PR = Fiksni Troskovi = 30 000 = 10 000 jedinica

Marza pokrica 3

B) Prihod od Prodaje

jedinice proizvodnje x prodajna cijena Praga Rentabilnosti,

tj. 10 000 jedinica x LE 10 = LE 100 000

Rezultat se takodje moze izracunati koristenjem formule:

prihod od prodaje = ukupni fiksni troskovi + ukupni varijabilni troskovi

Varijabilni troskovi su 70 % od prodajne cijene stoga

Prihod od Prodaje = LE 30 000 + (0.7 x LE 100 000)

Prihod od Prodaje = LE 100 000

C) Kapacitet Fabrike (%)

br. jedinica za prag rentabilnosti x 100

br. jedinica potpunog kapaciteta

tj. 10 000 x 100 = 40%

25 000

3
 Ovo je najpopularniji metod izrazavanja praga rentabilnosti. Pokazuje
marzu sigurnosti unutar koje projekat ostvaruje profit prije nego otpocne da
stvara gubitak. U ovom slucaju to je 60 % (100 - 40 = 60). Sto je sira
marza to je siri opseg aktivnosti van praga rentabilnosti. To podrazumijeva
da cak iako dodje do znacajnog pada u prodaji to ne znaci obavezno da
nastaju gubici. Npr:

Projekat A Projekat B
Ukupni Kapacitet Prodaje LE 100 000 LE 60 000
Prodaja P/R LE 50 000 LE 50 000
Marza Sigurnosti 50 % 16.7 %

Pod pretpostavkom da obe kompanije prodaju po istoj cijeni ocigledno je da

ce Projekat A sa 75% iskoristenosti kapaciteta imati profit dok ce Projekat B
I dalje imati gubitke jer pocinje da ostvaruje profit sa 83.3% iskoristenosti
kapaciteta. Neke studije propisuju da prag rentabilnosti u Malim I Srednjim
Preduzecima treba obicno da bude izmedju 30% I 50% iskoristenosti
kapaciteta u zavisnosti od prirode same jedinice. (Ovo je naravno
diskutabilno).

D) Minimalna Prihvatljiva Cijena

Analiza praga rentabilnosti se takodje moze koristiti za upravljanje

minimalne prihvatljive cijene u projektu na odredjenom nivou proizvodnje.
Koristenjem istih gore datih podataka, projekat planira da proizvede 15 000
jedinica I sponsor zeli da zna minimalnu cijenu ispod koje ne bi trebalo da
prodaje svoj proizvod. To se moze izracunati kako slijedi:

Ukupni Fiksni Troskovi + Ukupni Varijabilni Troskovi

Broj proizvedenih jedinica

tj. LE 30 000 + (15 000 jedinica x LE 7)

15 000 jedinica

135 000 = 9
15 000

Minimalna cijena ce biti niza ako je veca proizvodnja, npr 20 000 jedinica

i.e. LE 30 000 + (20 000 jedinica x LE 7) = LE 8.50

20 000 units

Razlog za smanjenje u cijeni praga rentabilnosti je da se fiksni troskovi

odnose na veliki broj jedinica, stoga se cijena po proizvodu smanjuje. Stoga
sto je veca marza sigurnosti, a prodajna cijena ista, veci ce biti opseg
profita.

4
ZAVRSNA RIJEC O ANALIZI PRAGA RENTABILNOSTI

Kao sto znate, ocekivanja I rezultati se uveliko razlikuju. Ova analiza nam
omogucava da utvrdimo objektivno odrzivost projekta. Ako otkrijete da ce projekat
morati da radi sa 70 – 80% kapaciteta mozete zakljuciti da projekat ne moze da
pokrije troskove. Ako analiza pokaze da ce projekat imati prag rentabilnosti na 30-
50% kapaciteta, mnogo su vece sanse da projekat bude isplativ.

OGRANICENJA ANALIZE PRAGA RENTABILNOSTI

Iako je analiza praga rentabilnosti korisan instrument procjene ima svojstvene

slabosti koje ogranicavaju njenu primjenu. Neke od tih slabosti su:

1. Analiza se moze primjenjivati na jedan proizvod ili jedan miks (fiksne

proporcije) grupe proizvoda a ne na siroki opseg proizvoda. Ovo ogranicava
njenu korisnost.

2. Pretpostavlja se da su ukupni fiksni troskovi isti I da su varijabilni troskovi isti

po jedinici na svim nivoima proizvodnje. Ova pretpostavka je veliko
pojednostavljivanje
a. Fiksni troskovi ce se promijeniti ako proizvodnja znacajno opadne ili se
poveca (vecina fiksnih troskova su stepenovani troskovi).
b. Varijabilni troskovi po jedinici ce se smanjiti tamo gdje se javi ekonomija
obima na vecim proizvodnim kolicinama a varijabilni troskovi se
eventualno mogu povecati gdje pocinje da se pojavljuje neekonomija
obima na vecim proizvodnim kolicinama (npr ekstra troskovi radne snage
za prekovremeni rad).

3. Pretpostavlja se da ce prodajne cijene biti konstantne na svim nivoima

aktivnosti. Ovo ne mora biti tacno posebno kod vecih proizvodnih kolicina,
gdje se cijene mozda moraju smanjiti kako bi se postigla ekstra prodaja.

4. Pretpostavlja se da su proizvodnja I prodaja iste, stoga se ignorisu posledice

bilo kakvog porasta u nivou zaliha , (kada kolicina proizvodnje prevazilazi
prodaju) ili “manjak zaliha” (kada kolicine prodaje prevazilaze proizvodne
nivoe) .

Analiza praga rentabilnosti predstavlja izuzetno pojednostavljenu sliku odnosa

troskova-prihoda-kolicine . Svaka od ove tri stvari je podlozna spoljasnjim
uticajima kao i uticajima druge dve, npr prirodne nepogode I drugi faktori u
ekonomskoj sredini koji se ne mogu lako predvidjeti. Prije svega, analizu praga
rentabilnosti bi trebalo posmatrati kao vodic za utvrdjivanje odrzivosti projekta, a
ne kao zamjenu za procjenjivanje ili zdravi razum