Boæje kraljevstvo

1
 Nakladnik
ZNACI VREMENA
znaci-vremena.com

Urednik
Mario ©ijan

Prijevod s engleskog
Boæidar LaziÊ

Lektura
Marijan MalaπiÊ

Korektura
Brankica VukmaniÊ

Tisak
ZNACI VREMENA
Zagreb 2014.

2
 Boæje
kraljevstvo
VjeËnost veÊ ovdje

3
 CIP zapis dostupan u raËunalnom
katalogu Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice
u Zagrebu pod brojem 871783

ISBN 978-953-183-203-8
4
 Uvod
Gilbert Cangy

Dobrodoπli u Molitveni tjedan za mlade

u 2014. godini! Ove Êemo godine priÊi temi
o Boæjem kraljevstvu. Vidjet Êemo kako ona
zauzima srediπnje mjesto u Isusovom nauku
i πto bi nama mladima ona mogla znaËiti.
Bio sam na drugoj godini studija teolo-
gije na Koledæu Avondale u Australiji, kada
me je poslovoa u tvornici za proizvodnju
zdrave hrane, dok sam radio u noÊnoj smje-
ni, pitao mogu li sa πest rijeËi obuhvatiti Isu-
sovu misiju, a da to budu samo Isusove rije-
Ëi. Odustao sam nakon nekoliko pokuπaja. Jed-
nostavno nisam znao. Ohrabrio me je i uputio
na Evanelje po Marku 1,14.15.
Marko opisuje poËetak Isusove sluæbe na
sljedeÊi naËin:
“Poπto je Ivan bio zatvoren, doe Isus
u Galileju. Tu je propovijedao Radosnu vijest
Boæju. Govorio je: ‘Ispunilo se vrijeme, bli-
5
zu je kraljevstvo Boæje. Obratite se i vjerujte
u Radosnu vijest!’”
Marko ukazuje na trenutak kada je Isus
poËeo svoju sluæbu na Zemlji. On je objav-
ljivao Boæju Radosnu vijest. Doπao je znaËa-
jan trenutak u povijesti spasenja, i on jasno
govori da je sræ Boæje Radosne vijesti “blizu
je kraljevstvo Boæje”. RijeË “blizu” ovdje do-
slovno razumijemo kao neπto πto je nadomak
ruke, πto moæemo dosegnuti.
Isus opisuje svrhu svojeg dolaska na svijet
potpuno istim rijeËima i ova tema je utkana
u Novi zavjet kao osnovni motiv. “Kad nastade
dan, izie i ode na samotno mjesto. Narod
ga traæio i kad dooπe do njega, htjedoπe ga
zadræati da ne ide od njih. A on im reËe: ‘I
drugim gradovima moram donijeti Radosnu
vijest o kraljevstvu Boæjem, jer sam za to po-
slan.’ I propovijedao je po sinagogama u Ju-
deji.” (Luka 4,42-44)
“Tako je Isus obilazio sve gradove i sela.
UËio je u tamoπnjim sinagogama, propovije-
dao Radosnu vijest o Kraljevstvu i lijeËio sva-
ku slabost i bolest.” (Matej 9,35)
Luka 9,1.2 — Slao je svoje uËenike da
Ëine isto. “Jedan dan pozva k sebi Dvanaes-
toricu i dade im moÊ i vlast nad svim zlim
duhovima i da lijeËe bolesne. Zatim ih posla
6
da navjeπÊuju kraljevstvo Boæje i da ozdrav-
ljaju bolesnike.”
Djela 1,3 — Posljednjih Ëetrdeset da-
na razgovarao je s onima kojima Êe po-
vjeriti zadaÊu. “Njima je poslije svoje muke
takoer pruæio mnoge dokaze da je æiv: uka-
zivao im se Ëetrdeset dana i govorio im o
kraljevstvu Boæjem.”
Djela 8,12; 28,30.31 — Sræ apostolske
objave. “Ali kad povjerovaπe Filipu koji je
navjeπÊivao Radosnu vijest o kraljevstvu Bo-
æjem i o imenu Isusa Krista, pristadoπe da
se krste, i ljudi i æene.” (8,12)
“Pavao ostade pune dvije godine u svom
iznajmljenom stanu, gdje je primao sve koji
su se k njemu navraÊali i gdje je sasvim slo-
bodno i bez prepreka propovijedao o kraljev-
stvu Boæjem i izlagao nauku o Gospodinu Isu-
su Kristu.” (28,30.31)
Matej 24,14 — Poruka treba biti ob-
javljena cijelom svijetu prije svrπetka.
“Ova Radosna vijest o Kraljevstvu propo-
vijedat Êe se po svemu svijetu, svim narodi-
ma za svjedoËanstvo, i tada Êe doÊi svrπetak.”
Trostruka aneoska vijest iz Otkrivenja
stavljena je u kontekst vjeËnog Evanelja:
“Uto spazih nekoga drugog anela gdje
leti u najviπem dijelu neba noseÊi jednu ne-
7
prolaznu radosnu vijest koju mu je trebalo
navijestiti stanovnicima zemlje: svakom na-
rodu i plemenu, jeziku i puku.” (Otkrivenje
14,6)
Tijekom Molitvenog tjedna istraæit Êemo
teme o Boæjem kraljevstvu i usmjerit Êemo
pozornost Ëitatelja na sadaπnju stvarnost u
svjetlu eshatoloπkog vrhunca. Naglaπavamo sla-
vu “koja joπ nije doπla” kao ispunjenje naπe
nade. U ovome Molitvenom tjednu usredo-
toËit Êemo se na primjenu naπe “blaæene na-
de” sada i ovdje.
Pisci Êe izvlaËiti zakljuËke analizirajuÊi
Isusove rijeËi i djela, Govor na Gori, uspo-
redbe i Ëuda. Naglasit Êemo da “moæete uÊi
u vjeËni æivot sada do trenutka kada Êe pro-
laznost ustupiti mjesto vjeËnosti”. Uite danas,
preobrazite se, budite poslanici pomirenja,
traæite pravednost i milost i neka naπa zajed-
nica u vjeri bude prozor kroz koji Êe se moÊi
vidjeti skori dolazak veliËanstvenog Boæjeg
kraljevstva.

8
 1. PoËelo je
MARKO 1,14-15

Kessia Reyne Bennett

Æivimo u svemiru uvuËenom u sukob.

Naπ svijet svjedoËi da sukobi bjesne oko nas
i u nama. Izmeu sila dobra i zla vodi se bitka
za Ëovjekovo srce i oko zemaljskih odnosa.
Ovaj svijet je krvavo bojno polje ratova i ra-
zorenih domova, svaa i potresa, siromaπtva
i tjeskobe, pustoπenja πuma i tlaËenja ljudi.
“U divnoj nadi srca plamte nam, nadi da ide
Gospod naπ!”1
Neπto bolje dolazi — a to Êe uskoro i sti-
Êi! Isus uskoro dolazi da naËini sve novo. U
veliki dan Isusovog povratka nikakva sila neÊe
moÊi zaustaviti Boæje djelo obnovljenja. Pot-
puni nered Êe utihnuti i svi sukobi prestati.
Napokon Nebo! Aleluja!
2
Himne i duhovne pjesme, Zagreb 1975., br.
95.
9
 Ali u meuvremenu mi æivimo u “me-
uvremenu”. Æivimo u meuvremenu izme-
u savrπenog Edena nastalog u vrijeme stva-
ranja i obnovljenog Edena. U ovom meuvre-
menu, iako naπa srca Ëeznu za Nebom, naπa
stopala su Ëvrsto prilijepljena za tlo ovog lu-
dog i nemirnog svijeta.
Kada bi se Nebo moglo veÊ sada poja-
viti... A bi li moglo? Bi li Bog mogao samo
malo prije roka spustiti Nebo na Zemlju i bi-
smo li mi veÊ sada mogli uæivati u tom kra-
ljevstvu? Zamislite da se Nebo pojavi sada.
To je ono πto æelimo, zar ne? Zato se mi, sli-
jedeÊi primjer naπega Gospodina, ne molimo:
“Doi kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja, ka-
ko na nebu, tako i na zemlji.” Kada bismo
samo mogli veÊ sada æivjeti na Nebu!
Radosna je vijest...! Pa, ne bih vam je
æeljela pokvariti. Prepustit Êu Isusu da vam
to On sam kaæe. Otvorite sa mnom Evanelje
po Marku 1,14.15. Posluπajte Radosnu vijest
od Boga! “Poπto je Ivan bio zatvoren, doe
Isus u Galileju. Tu je propovijedao Radosnu
vijest Boæju. Govorio je: ‘Ispunilo se vrije-
me, blizu je kraljevstvo Boæje. Obratite se i
vjerujte u Radosnu vijest!’” Isus je objavljivao,
propovijedao, objelodanjivao Boæju Radosnu
vijest. A koja je to bila Radosna vijest? “Ispu-
10
nilo se vrijeme” i “blizu je kraljevstvo Boæje”.
Boæja Radosna vijest koju je Isus objavljivao,
i danas je Radosna vijest! “Ispunilo se vrije-
me, blizu je kraljevstvo Boæje.”

Ispunilo se vrijeme
Isus je rekao da je doπao Ëas. Na koji je
to sat on gledao? Na elegantan ruËni sat iz
prvog stoljeÊa? Moæda je izvadio mobilni te-
lefon da na njemu provjeri vrijeme? »as o
kojem je Isus govorio ne moæe se oËitati na
ekranima ili pronaÊi na zidnim kalendarima.
To ne znaËi da poËinje drugi πkolski sat ili
da se trebaπ stvarno, ali stvarno probuditi da
ne bi zakasnio na autobus jer si veÊ triput
pomaknuo alarm na budilici! Ne, to je vrije-
me koje je isprepleteno s nadom, vrijeme koje
je Bog oznaËio prije mnogo stoljeÊa, vrijeme
koje daje dinamiku planu otkupljenja — to
je proroËko vrijeme.
I to proroËko vrijeme poËelo je otkuca-
vati Ëim su Eva i Adam okusili zabranjeno
voÊe i otvorili vrata svijeta nepojmljive tame.
Upravo tu, u oskvrnjenom Edenskom vrtu,
Gospodin je Evi obeÊao da Êe njezini potomci
uniπtiti neprijatelja — Sotonu (Postanak 3,15).
Kada je Eva zatrudnjela, ponadala se da je
11
doπao Ëas i da Êe se u Kajinu ispuniti to obe-
Êanje. A Bog je Ëuvao ovu nadu æivom i na-
stavio ispunjavati nevjerojatna obeÊanja o Dje-
tetu koje Êe spasiti svijet, obeÊanja o Bogu
koji Êe æivjeti meu ljudima i obeÊanja o Bo-
æjem kraljevstvu koje Êe na koncu biti uspo-
stavljeno! ObeÊanja o miru i izobilju, izlje-
Ëenju i æivotu koji nikada ne prolazi.
»as nije stigao ni u Abrahamovo vrijeme.
»as nije stigao ni u Mojsijevo vrijeme. »as
nije stigao ni u Davidovo vrijeme. »as nije
stigao ni u Izaijino vrijeme. »as nije stigao
ni u Danielovo vrijeme. »as nije stigao ni u
Malahijino vrijeme.
Ali taj Ëas je u jednom trenutku ipak do-
πao. Djevojka je zatrudnjela, Dijete se rodi-
lo, bilo je siromaπno, skromno i savrπeno, na-
raslo je, postalo »ovjek, i taj »ovjek Isus je
izgovorio: “Ispunilo se vrijeme!” »as je doπao.
Vjekovna nada, æelja naroda, Ëeænja svakog
ljudskog srca od Eve, preko Marije, pa do
vas — doπla je. Emanuel, “Bog s nama”. Isus,
“Spasenje”. »as je stigao! Mudrost mudraca
i rijeËi proroka ispunile su se. »as je doπao!
Bog u Isusu ispunjava svako obeÊanje koje
je dao ËovjeËanstvu da Êe biti s njim, da Êe
djelovati, da Êe kraljevati. Raskoπna ljepota
Boæjeg kraljevstva do ovog trenutka bila je
12
samo obeÊanje. Ali sada je doπao Ëas! Bog
je u Isusu s obeÊanja preπao na ispunjenje.
Boæje kraljevstvo se pribliæilo. Da, Boæje kra-
ljevstvo je blizu. DjeliÊ Neba obasjao je Ze-
mlju, nebeska stvarnost je uπla u naπu zemalj-
sku. Boæje kraljevstvo se pribliæilo u Isusu.

Boæje kraljevstvo
Dok sluπamo kako Isus govori o neËemu
tako znaËajnom kao πto je Boæje kraljevstvo,
mi æelimo znati neke Ëinjenice o njemu. ©to
je Boæje kraljevstvo? Kako ono izgleda? Marko
nam ne govori o sadræaju tog kraljevstva. On
nam ne daje recept sa svim potrebnim sastoj-
cima. Umjesto da nam jednostavno kaæe πto
je Boæje kraljevstvo, Marko nam ga na genija-
lan naËin opisuje u svojem Evanelju.
Pogledajmo πto Isus Ëini i vidjet Êemo
kakvo je to kraljevstvo. U prvom poglavlju
Isus poziva ©imuna i Andriju, Jakova i Ivana.
Na samom poËetku poËinje okupljati druπtvo
i usredotoËen je na dosezanje ljudi. “Isus im
reËe: ‘Hajdete za mnom, i uËinit Êu vas riba-
rima ljudi!’ Oni odmah ostaviπe mreæe i po-
oπe za njim.” (Marko 1,17.18)
Isus pouËava one koji su se okupili u
sinagogi (redak 20).
13
 Isus istjeruje neËistog duha (redci 21-26).
Isus ozdravlja Petrovu punicu od straπne
groznice (redci 29-31).
Isus ozdravlja sve bolesnike i opsjednute
(redci 32-34).
Isus se budi u zoru i razgovara s Bogom
u molitvi. Zatim nastavlja sa svojim æivotom,
putuje, pouËava, propovijeda i ozdravlja.
U drugom poglavlju Isus javno opraπta
grijehe oduzetom i ozdravlja njegove udove.
Pronalazi prezrenog æidovskog carinika i ve-
Ëera s greπnicima iz grada. Zatim istiËe da
je subota “stvorena radi Ëovjeka, a ne Ëovjek
radi subote”.
U treÊem poglavlju lijeËi u subotu obnav-
ljajuÊi iscjeljujuÊu svrhu subote. Zatim po-
ziva dvanaestoricu apostola, πalje ih da pro-
povijedaju Evanelje i daje im silu da izgone
zle duhove.
U Ëetvrtom poglavlju iznova i iznova pri-
Ëa o tajni kraljevstva. IstiËe da ono nije kao
ovozemaljska kraljevstva, da u njemu nema
prisile i nasilja. Govori kako bi ga trebalo na-
vijeπtati, kako raste i njime upravlja Boæja sila,
kako poËinje kao malo kraljevstvo koje pre-
rasta u veliko.
Zatim Marko poËinje pokazivati silu tog
kraljevstva na dojmljive naËine. Prvo, u Ëetvr-
14
tom poglavlju Isus stiπava oluju. Sa samo neko-
liko rijeËi On stiπava vjetar i gospodari olu-
jom. Isus je Gospodar prirode. Marko zatim
u petom poglavlju govori kako je Isus spasio
Ëovjeka koji je bio opsjednut legijom neËis-
tih duhova. Silom svoje rijeËi oslobodio je
bijesnog i uniπtio uporiπte demonske sile. Isus
je Gospodar duhovnog svijeta. Onda ozdravlja
æenu koja je viπe od dvanaest godina bolovala
od neizljeËive bolesti. Isus je Gospodar nad
bolestima. A zatim — zatim! — podiæe iz mr-
tvih dvanaestogodiπnju djevojËicu, vraÊa joj
æivot i obnavlja radost kod njezinih rodite-
lja. Isus je Gospodar nad smrÊu.
I tako se priËa o Isusovom uspostavlja-
nju Boæjeg kraljevstva nastavlja. I kakvo je
to kraljevstvo? To je zajednica, dosezanje ljudi,
to je sloboda od demonskih sila, to je fiziËko
ozdravljenje, to je opraπtanje grijeha, to je
pravi nauk, to je iskustvo svetkovanja subo-
te, to je sloboda od straha i nada koja je ja-
Ëa od bolesti i smrti, to je zajednica s Bogom
i veËera s greπnicima. ZahvaljujuÊi Isusu,
Boæje kraljevstvo nam je postalo bliæe. Mali
traËak Neba je obasjao Zemlju, nebeska
stvarnost uπla je u naπu zemaljsku. Nebo se
spustilo. “Ispunilo se vrijeme, blizu je kraljev-
stvo Boæje!” Kada bismo mogli veÊ sada po-
15
Ëeti æivjeti na Nebu... I moæemo, jer je ono
u Isusu veÊ tu.
Kako onda moæemo æivjeti sada u tom
kraljevstvu? Isus nam i o tome govori! “Ispu-
nilo se vrijeme, blizu je kraljevstvo Boæje! Ob-
ratite se i vjerujte u Radosnu vijest!” (Marko
1,15) Kako danas moæemo æivjeti u Boæjem
kraljevstvu? Obratite se i vjerujte u Radosnu
vijest!

Æivjeti sada u Boæjem

kraljevstvu
ObraÊenje znaËi uhvatiti se za Spasitelja,
promijeniti se i ostaviti grijeh. Viπe ne ho-
damo vlastitim putovima, veÊ Gospodnjim.
Viπe ne gospodarimo sami sobom, veÊ biramo
Isusa za svojega Gospodara. U Kristovoj do-
broti vidimo svoju zloÊu i predajemo sebe
Njegovoj milosti. Kada traæimo pokajanje, od
Njega dobivamo promjenu uma, promjenu
srca, promjenu æivota.
Ponekada imamo pogreπnu predodæbu da
se moramo obratiti prije nego πto Êemo do-
Êi k Isusu. Mislimo: “PRVO moram æaliti zbog
grijeha i promijeniti se, pa Êu se tek onda
moÊi okrenuti k Isusu i primiti Njegovu mi-
lost.” Meutim, niπta ne moæe biti beskoris-
16
nije od ovakvog stava! Izmeu greπnika i Spa-
sitelja ne stoji pokajanje. To nije prepreka
koju moramo svladati da bismo se mogli pri-
bliæiti k Isusu. Ne, i ne! To je dar koji moæemo
primiti jedino iz Njegove ruke. Moramo doÊi
k Isusu i primiti pokajanje! On nam kaæe:
“Doite k meni svi koji ste umorni i opte-
reÊeni, i ja Êu vas okrijepiti.” (Matej 11,28)
Pa doimo onda k Isusu sa svim svojim te-
retima i umorom i zatraæimo od Njega dar
pokajanja. “Pomozi nam da vidimo svoje
grijehe onako kako ih Ti vidiπ, Isuse. Pomo-
zi nam da moæemo vidjeti ljepotu svetosti ko-
jom si Ti æivio, Isuse. Pomozi nam da se po-
kajemo.”
Kako moæemo uÊi u kraljevstvo koje nam
je tako blizu zahvaljujuÊi Isusu? Boæje kra-
ljevstvo na Zemlji moæemo prikazati kao mre-
æu velikih i malih baza ili uporiπta na nepri-
jateljskom teritoriju. U svakoj bazi se mogu
naÊi najdivnije stvari: ukusna hrana, toplo
prijateljstvo, iscjeljenje i zdravlje, mir i ra-
dost. Kada bismo Ëuli za takvo πto, svatko
od nas bi poæelio doÊi u tu bazu. GrozniËavo
hrlimo i æurimo se, Ëujemo smijeh i radosne
usklike, gotovo da moæemo osjetiti okus tih
divnih kroasana od badema. Ali naπ pokuπaj
da prijeemo prag ne uspijeva.
17
 “U Ëemu je problem? Zaπto ne mogu
uÊi?”
“Prijatelju, prije toga moraπ odloæiti svoje
oruæje.”
Pokajanjem mi moæemo odloæiti svoje
oruæje: tako Êe se naπe odmetniËko srce po-
niziti pred Kraljem, odreÊi Êemo se onoga
na πto mislimo da polaæemo pravo i umje-
sto toga primit Êemo Njegove najbolje da-
rove.
“Ispunilo se vrijeme,” rekao je Isus. “Bli-
zu je kraljevstvo Boæje. Obratite se i vjeruj-
te u Radosnu vijest!”
Drugi uvjet da iskusimo Boæje kraljev-
stvo na Zemlji jest da vjerujemo u Evane-
lje, da vjerujemo u Isusovu poruku. Vjerujte
i imajte povjerenje. ZvuËi previπe jednostav-
no, zar ne? A to i jest tako jednostavno! Vje-
rujte i imajte povjerenje u Radosnu vijest i
iskusite Boæje kraljevstvo na Zemlji. Mi Bogu
Ocu, Bogu Sinu i Bogu Svetome Duhu vjerom
otvaramo vrata u naπ æivot na dubok i zna-
Ëajan naËin. Umjesto osamljenosti, pronaÊi
Êemo prijateljstvo. Umjesto nemira, pronaÊi
Êemo odmor. Umjesto praznine, pronaÊi Êe-
mo izobilje. Umjesto zbrke, pronaÊi Êemo svr-
hu. Umjesto bolesti, pronaÊi Êemo ozdrav-
ljenje. Umjesto zabluda, pronaÊi Êemo istinu.
18
Umjesto sebiËnosti, pronaÊi Êemo ljubav. Um-
jesto oËaja, pronaÊi Êemo nadu.
“Ispunilo se vrijeme”, rekao je Isus. “Bli-
zu je kraljevstvo Boæje. Obratite se i vjerujte
u Radosnu vijest!” Boæje kraljevstvo je ovdje
zahvaljujuÊi Isusu. Ostavimo grijeh i uhvati-
mo se za Njega, jer je On vrata kroz koja se
ulazi u Nebo sada i ovdje, i u Nebo koje Êe
doÊi; On je svjetlo Neba sada i ovdje, i Neba
koje Êe doÊi. Boæje kraljevstvo je ovdje zahva-
ljujuÊi Isusu.
Nevjerojatno! Oni koji vjeruju u Kristo-
vu Radosnu vijest, veÊ sada poËinju æivjeti
vjeËnim æivotom. Kada se Isus vrati, sve Êe
biti joπ bolje. Bog Êe obnoviti Zemlju i uËi-
niti je svojim vjeËnim domom i mi Êemo æi-
vjeti obasjani Njegovom svjetloπÊu. Mi ne mo-
æemo Ëak niti dokuËiti nevjerojatne slasti
vjeËnog æivota u novom Jeruzalemu. Ne mo-
æemo ni zamisliti Ëudesnu savrπenost novog
æivota na Zemlji. VjeËno Nebo bit Êe viπe od
onoga πto naπa srca ikada mogu poæeljeti! Ali
ne moramo Ëekati na blagodati æivota u Bo-
æjem kraljevstvu. Moæemo ih okusiti veÊ ov-
dje. Moæemo veÊ sada uæivati u punom zalo-
gaju Neba!
Poznavati Isusa, hoditi s Njim, vjerovati
u Njegovu Radosnu vijest — tu poËinje Nebo.
19
Kraljevstvo na djelu
Ova propovijed je duga, ali je Isus bio
kratak: “Ispunilo se vrijeme, blizu je kraljev-
stvo Boæje. Obratite se i vjerujte u Radosnu
vijest!” HoÊete li? Æelite li veÊ sada uÊi u Kra-
ljevstvo? HoÊete li reÊi “da”, odloæiti svoje
oruæje i uÊi u radost zajedniπtva s Njim? Isus
i ja molimo se da to uËinite.
I ovaj ludi, sukobima zahvaÊeni svijet vas
treba. Ovo je svijet pun boli, pun ljudi koji
æive u zabludi i koji su zbunjeni, pun ljudi
slomljenih grijehom koje tiπti beznae, pun
ljudi koje je neprijatelj zarobio i pun izgu-
bljenih i osamljenih ljudi. Njima je potreb-
no da se ti odazoveπ Isusu i postaneπ pred-
stavnik Njegovog kraljevstva koje se pribli-
æilo. Pomozite im da i oni stignu na Nebo
koje se pribliæilo. To je zajednica, pozivanje
drugih, sloboda od demonske sile, tjelesno
iscjeljenje, to je oprost grijeha, to je pravi
nauk, to je iskustvo svetkovanja subote, to
je sloboda od straha i nada koja ide iza bolesti
i smrti, to je razgovor s Bogom i veËera s
greπnicima.
Isus Êe se uskoro vratiti i dovrπiti sve
πto je ovdje zapoËeo. Pojavit Êe se na Nebu
i pratit Êe ga trube arkanela. Uskrisit Êe mr-
tve, zarobit Êe Sotonu na tisuÊu godina, ob-
20
novit Êe Zemlju i stvorit Êe Boæji stalni dom
na Zemlji. Posluπajte πto govori tekst u Ot-
krivenju 21,1-4: “Potom opazih novo nebo i
novu zemlju, jer su iπËezli prvo nebo i prva
zemlja: mora viπe nema. I opazih kako Sveti
grad — novi Jeruzalem — silazi od Boga s ne-
ba, opremljen poput zaruËnice koja je na-
kiÊena za svoga muæa. Tada Ëuh jak glas πto
dolazi od prijestolja kako viËe: ‘Evo stana
Boæjeg meu ljudima! On Êe stanovati s nji-
ma: oni Êe biti njegov narod, i on sam, Bog
bit Êe s njima. On Êe otrti svaku suzu s nji-
hovih oËiju. Smrti viπe neÊe biti; neÊe viπe
biti ni tuge, ni jauka, ni boli, jer stari svijet
proe.’”
Kakva Êe radost biti na Nebu! Kakva ne-
vjerojatna radost! Ali u meuvremenu, i to
nikada nemojmo zaboraviti, zahvaljujuÊi Isusu,
Nebo je veÊ ovdje. Prijatelji, zar neÊete reÊi
“da” ovom obeÊanju, odloæiti svoje oruæje i
uÊi? Ispunilo se vrijeme. Blizu se kraljevstvo
Boæje. Obratite se i vjerujte u Radosnu vijest!

Pitanja za razgovor
1. Gdje se, prema vaπem miπljenju, Boæje
kraljevstvo pojavljuje u svijetu u ovom
trenutku?
21
2. ©to mislite o tvrdnji da “buduÊi da po
Isusu ulazimo u odmor, Nebo poËinje
ovdje”? ©to od “Neba” moæemo oËekivati
veÊ sada?
3. Zbog Ëega je tako teπko obratiti se? Kako
se moæemo obratiti?
4. Na koju vas akciju u kraljevstvu Bog po-
ziva?

22
 2. PriËa, bajka
ili stvarnost
MATEJ 11,4; FILIPLJANIMA 3,4-8

Padraic “Paddy” McCoy

Jeste li znali da se koncem travnja 2011.

godine odigrao najveÊi dogaaj u povijesti Ze-
mlje? To je dogaaj kojeg se, sa sigurnoπÊu
mogu tvrditi, svatko na ovom svijetu dobro
sjeÊa. Bio je to dogaaj koji Êe se u sljede-
Êih dvadeset godina prepriËavati uz reËeni-
cu: “SjeÊate li se gdje ste bili kada je...?”
O kojem je dogaaju rijeË? Bio je to dan
kada je princ William, vojvoda od Cambri-
dgea, sklopio sveti brak s Catherine Elizabeth
Middleton. Kraljevsko vjenËanje bilo je naj-
gledaniji dogaaj u povijesti, kao πto je to
bio sluËaj i s vjenËanjem Williamovog oca
osamdesetih. Prema statistiËkim podacima
kraljevsko vjenËanje pratilo je oko dvije i pol
23
milijarde ljudi, ili pribliæno 35% svjetske po-
pulacije, to jest svaka treÊa osoba na plane-
tu.

Stvoreni za kraljevstvo
Kao netko tko razmiπlja o æivotu, moram
se pitati zbog Ëega je ovaj dogaaj privukao
pozornost tolikog mnoπtva? Razmiπljao sam
o ovome nekoliko tjedana i zakljuËio da Ëo-
vjeËanstvo æeli æivjeti vlastitu bajku. Ova glad
da budemo dio tue priËe zapisana je u na-
ma, moæda u naπoj DNK. Svi mi na neki na-
Ëin æelimo biti dio ovih nestvarnih priËa. C.
S. Lewis jednom je prigodom rekao: “Ako u
naπem srcu postoji Ëeænja koju niπta na ovom
svijetu ne moæe zadovoljiti, to onda moæe zna-
Ëiti samo jedno. Da smo stvoreni za drugi
svijet.”
Kada smo bili mali, vjerovali smo u ovaj
drugi svijet, ovu drugu priËu i ona nam je
uæasno liËila na bajku. U rjeËniku se bajka
definira kao “priËa o nevjerojatnim doæivlja-
jima realnih biÊa i susretima s nerealnim bi-
Êima.”
Nekada sam vjerovao u svakojake bajke:
Djeda Mraza, uskrsnog zeku i Ëak u Zubnu
Vilu. Meutim, kada sam odrastao, nisam viπe
24
vjerovao u bajke. Sada viπe znam. Obrazovan
sam. Dvije diplome koje vise na zidu mojeg
ureda i godine iskustva govore mi da su bajke
previπe lijepe da bi bile istinite. Nitko ne æivi
sretno do kraja æivota — petnaest minuta pro-
vedenih u gledanju dnevnika govore vam o
tome: glad, bolesti, trgovina ljudima, elemen-
tarne nepogode, terorizam, razvodi. Svijet je
priliËno uæasno mjesto i bajke iz moje mla-
dosti su izblijedjele.
Zanimljivo je da ja svojoj djeci Ëitam bib-
lijske dogaaje. Ne æelim im uskratiti prili-
ku da sanjaju prave snove i uËe o pravim
junacima. S druge strane, dok im Ëitam te
dogaaje, uhvatim sebe kako odlutam, osje-
tim Ëeænju, nadu pa Ëak i strah. Uhvatim sebe
kako se nadam æivotu koji nam je zajamËen,
u kojem Êe svi æivjeti sretno u vjeËnosti, ali
se i pribojavam da moja djeca kojim sluËa-
jem ne prestanu vjerovati.

PriËa o dvije “priËe”

IspriËat Êu vam dvije priËe. Prva je o
stvarnosti ovoga svijeta — æivotu s kojim se
svakodnevno suoËavamo — naizgled obiËnom
æivotu, nevjerojatno stresnom, s neprestanim
razoËaranjima i bolnim poteπkoÊama koje is-
25
punjavaju naπe dane. Meutim, postoji i druga
moguÊnost, ova druga “priËa”, koja moæe biti
Ëak i druga realnost — koja moæda izgleda
kao bajka, ali u koju se moæe vjerovati jer
je istinita. Nadam se, æelim i molim se da
vam ove dvije priËe otvore oËi i da odluËite
æivjeti ovu drugu “priËu”, koju Êemo naslo-
viti “PriËa o kraljevstvu”.
Svi mi doæivimo dan kada bajke umru.
Nekada se neπto dogodi, zbog Ëega prestane-
mo vjerovati u njih: razvod naπih roditelja,
smrt prijatelja, primjedba dobronamjernog
uËitelja koji nam kaæe da umjetnost ne donosi
novac. Moæda je naπa dijagnoza depresija ili
neπto drugo πto utjeËe na naπe duπevno zdra-
vlje. Ili smo jednostavno “odrasli” i stek li
obrazovanje. O Ëemu god bila rijeË, to se do-
gaa gotovo svima. I koliko je meni poznato,
na ovaj veliki gubitak mogu odgovoriti tako
πto Êu odluËno djelovati i dati sve od sebe
da ovaj æivot uËinim πto boljim. Zamijenili
smo dvorce i konje iz proπlosti sportskim au-
tomobilima i lijepo ureenim uredom i ku-
Êom u prirodi. Teæimo za diplomama zbog
kojih Êemo se osjeÊati znaËajnima, kupujemo
igraËke za odrasle koje Êe nam pomoÊi da
zaboravimo na prazninu. Neki Êe zalaziti u
kafiÊe da umrtve svoju duπu, ili Êe tragati
26
za besmislenim vezama, stvarnim ili virtual-
nim — kako bi stekli iluziju bliskosti. Ili se
moæda bacamo u naruËje vjere i traæimo “sa-
vrπen” æivot, ili barem neπto πto sliËi tome.
Traæimo savrπenog braËnog druga u paketu
s dva i pol djeteta.
Vjerujemo da Êemo, ako se dovoljno po-
trudimo, Ëinimo dovoljno dobrih djela i ra-
dimo dovoljno dugo, u tome naÊi smisao æi-
vota.
Anketa iz 2012. godine, koju je proveo
Institut za viπe obrazovanje u SAD-u, pokazala
je da 78,1% brucoπa “financijsko blagostanje”
vidi kao najbitniju stvar u æivotu.
Ovdje samo æelim reÊi da financijsko bla-
gostanje i posjedovanje neËega nije samo po
sebi pogreπno. Pogreπka se nalazi u nama.
Prestali smo vjerovati u priËu o kraljevstvu,
pa smo tako prestali slijediti put k onome
πto je najvaænije u æivotu. Traæimo smisao na
mjestima liπenih smisla. Postavljamo vrlo va-
æna pitanja kao πto su: “Tko sam? Zbog Ëega
postojim? Koji je smisao æivota?” Ali odgo-
vori koje nalazimo u stvarnosti ovoga svije-
ta joπ uvijek nas ostavljaju praznima. Mislim
da Êemo, ako se domognemo svega o Ëemu
smo ikada sanjali, na kraju shvatiti da taj put
ne vodi nikamo!
27
 Ragbijaπ Tom Brady iz kluba New En-
gland Patriots, jedan od najplaÊenijih ragbi-
jaπa, jednom je prigodom u intervjuu izjavio:
“Zaπto imam osjeÊaj da za mene postoji neπto
viπe od tri Super Bowl prstena?2 Moæda Êe
mnogi reÊi: ‘»ovjeËe, to je najvaænije.’ Jesam
li ostvario svoj cilj, svoj san, svoj æivot? A ja
razmiπljam: ‘Mora postojati neπto πto je iznad
ovog.’ Mislim da to nije to, zar ne — to ne
moæe biti sve — nije sve dobro kako ljudi
kaæu.” (Intervju na Televiziji CBS)
Glumac Brad Pitt na pitanje je li se do-
mogao ameriËkog sna odgovorio je: “Znam
da izgleda kako su sve te stvari nama bitne
— automobil, kuÊa, naπa verzija uspjeha — me-
utim, ako je tako, odakle onda opÊi dojam
da u svemu tome ima mnogo nemoÊi, izo-
lacije, oËaja i osamljenosti? Ako mene pitate,
ja bih sve to bacio — moramo teæiti za neËim
drugim. Ja samo znam da u ovom trenutku
svi idemo svome kraju, umrtvljenju duπe, pot-
punoj atrofiji duhovnog biÊa. Ja to ne æelim.”
(»asopis Rolling Stone)
©to ako stvarnost koju moæemo vidjeti
vlastitim oËima: glad, bolest, besmisao, bol...

2
Super Bowl prsten je nagrada koju Nacionalna
ragbi liga dodjeljuje svjetskim pr vacima.

28
nije stvarna priËa? ©to ako je æivot mnogih
jednostavno bajka, obmana, laæ, rezultat pro-
kletstva? ©to ako odgovor na naπu potragu
za smislom ovisi o naπoj sposobnosti da vje-
rujemo u priËu o kraljevstvu?
U cilju da istraæimo ovu drugu stvarnost,
ovo drugo kraljevstvo, moramo se vratiti drev-
noj knjizi. To je, u najmanju ruku, jedna od
najkontroverznijih knjiga koje su ikada napi-
sane. Neki je zapravo proglaπavaju bajkom
punom “priËa izvan naπeg svijeta” i nevje-
rojatnim i nemoguÊim uËenjima. Neki kaæu
da su jednostavno prepametni i toliko obra-
zovani da uopÊe ne mogu vjerovati u te smi-
jeπne ideje. Robert Ingersoll, agnostik iz de-
vetnaestog stoljeÊa, jednom je prigodom o
ovoj knjizi rekao da je puna “izmiπljotina, ga-
dosti, prijevara i laæi”.
»uveni glumac Sir Ian McKellan rekao
je: “Uvijek sam mislio [da uz ovu knjigu] tre-
ba staviti neku napomenu na poËetku kako
bi Ëitatelj mogao razumjeti da je to fikcija,
a ne Ëinjenica.” Ali da budem iskren, stotine
tisuÊa ljudi je umrlo da bi se ova knjiga, i
priËe ispriËane u njoj, mogla prenositi iz na-
raπtaja u naraπtaj tisuÊama godina. Nijedna
druga knjiga nije tako pomnjivo Ëuvana i tako
mukotrpno umnoæavana. I mnogi ljudi πirom
29
svijeta ovu knjigu vide kao neπto viπe od baj-
ke. Oni je vide kao mjesto u kojem se Ëuvaju
tajne smisla æivota.
IspriËat Êu vam vrlo saæetu verziju ove
pripovijesti.
Nekada davno Stvoritelj pun ljubavi htio
je podijeliti svoju ljubav i na zemlji tame stvo-
rio je svjetlo i æivot. Pozvao je svijet u po-
stojanje. Zatim je stvorio svoje najvoljenije
biÊe. Stvorio ga je na svoju sliku, muπkarca
i æenu, i dao im je najdivniji, premda vrlo
riziËan poklon. Poklonio im je slobodnu vo-
lju: sposobnost da sami donose odluke i da
izaberu hoÊe li slijediti Stvoritelja ili Ga od-
baciti. Bio je to jedini naËin na koji su oni
mogli slobodno voljeti. Sve je bilo sjajno i
æivot je bio ispunjen ljubavlju, svrhom i zna-
Ëenjem — sve dok na pozornicu nije stupila
zmija. Prevarila je stvorenja i posijala sum-
nju u Stvoriteljeve namjere. Nisu viπe imali
povjerenja u Stvoriteljevu dobrotu, zagrizli
su plod, sladak na oko, ali gorak u ustima i
na sebe i ovaj svijet navukli prokletstvo. Pro-
kletstvo je donijelo bol, muku, tjeskobu, bo-
lest, odbacivanje i smrt. Izgubljena je spo-
sobnost komunikacije sa Stvoriteljem u Vrtu
u smiraj dana. Raj je izgubljen. Mnogo toga
se usput dogaalo, ali Stvoritelj nikada nije
30
napustio svoja stvorenja. Nikada. To mu nije
dopustila ljubav koju je njegovao prema nji-
ma. Zapravo, Stvoritelj je darovao neπto joπ
divnije od slobodne volje. U pravo vrijeme,
dok su stvorenja joπ uvijek bila bespomoÊ-
na i nisu se mogla spasiti od prokletstva, Stvo-
ritelj je siπao na ovaj planet i postao stvore-
nje. Odustao je od raja, ærtvovao vlastiti æi-
vot i doπao na prokleti svijet s namjerom da
otpoËne novu priËu.
“Kada je Bog dao svojega Sina naπem svi-
jetu, On je ËovjeËanstvu darovao neprolazno
bogatstvo — bogatstvo koje pokazuje kako su
niπtavna sva Ëovjekova bogatstva koja je ste-
kao otkako je nastao svijet. Na zemlju je siπao
Krist i stao pred ljudske sinove s blagom
vjeËne ljubavi i ovo blago, kada se poveæemo
s Njim, moæemo primiti, otkriti i objaviti dru-
gima.” (Ellen G. White, God’s Amazing Gra-
ce, 16)
»etiri evanelja, kao i suvremeni uËeni
ljudi, slaæu se da je Isusova srediπnja tema
u svim Njegovim uËenjima bila objava dola-
ska Boæjeg kraljevstva, nove stvarnosti. Ovo
kraljevstvo se u Novom zavjetu spominje viπe
od sto dvadeset puta, i o njemu uglavnom
govori sâm Isus. Isus je govorio o tri kraljev-
stva. Pr vo je kraljevstvo ovoga svijeta, dru-
31
go je kraljevstvo koje se pribliæilo, i treÊe
je kraljevstvo koje Êe doÊi. VeÊ smo govorili
o kraljevstvu ovoga svijeta i onome πto ono
nudi, i da ne bismo gubili vrijeme, govorit
Êemo o kraljevstvu koje je veÊ ovdje, jer je
ono predslika kraljevstva koje Êe doÊi.
Kakvo je to kraljevstvo? Pa, kao prvo,
to nije ono πto oËekujete. Nikada nije ni bilo.
Vidite, Bog se voli pokazivati na naËine na
koje ne biste oËekivali: u grmu koji ne sago-
rijeva, u πapatu, kroz magaricu koja govori,
kroz djeËaka s praÊkom, u Djetetu u jasla-
ma, u drvodjelji, na kriæu. Bog voli iznena-
enja. I da bismo mogli biti otvoreni za ovu
stvarnost, prije svega se mora dogoditi pro-
mjena. Kao πto je rekao Isus, moramo se ob-
ratiti.

Prava stvarnost kraljevstva

Isus je svoju sluæbu poËeo rijeËima: “Ob-
ratite se jer se pribliæilo kraljevstvo Boæje ili
Bog.” Neki od nas su Ëuli da rijeË “obraÊenje”
znaËi “preokret” ili “promjena”, i Ëesto je po-
vezujemo s okretanjem od vlastitih grijeha.
Kada pogrijeπimo, moramo se obratiti, po-
kajati i ostaviti grijeh. To je istina, meutim
rijeË za obraÊenje na grËkom, metanoeo, kao
32
i mnoge druge grËke rijeËi ima viπe znaËenja.
Metanoeo moæe oznaËavati i drugaËiji naËin
razmiπljanja. Drugim rijeËima, Isus proglaπava
da je vrijeme da se poËne s drugaËijim naËi-
nom razmiπljanja jer je doπlo Boæje kraljev-
stvo.
ObraÊenje se povezuje s vjerom i Evan-
elje ga smatra bitnim za spasenje. Pavao je
propovijedao o obraÊenju. Rekao je: “Kako
nisam niπta od onoga πto je korisno propustio
da vam saopÊim i da vas pouËim javno i po
kuÊama, sveËano navjeπÊujuÊi Æidovima i Gr-
cima potrebu obraÊenja k Bogu po vjeri u
naπega Gospodina Isusa.” (Djela 20,22-21)
“Nema spasenja bez pokajanja.” (Ellen G.
White, Selected Messages, sv. 1, str. 365)
Razmiπljati drugaËije — to je silna misao.
Kompanija koja se borila s bankrotom koristila
je ovaj slogan u svojem poslovanju i tako po-
stala najuspjeπnija kompanija svih vremena
i jedina koja tijekom recesije na svjetskom
træiπtu nije izgubila svoju vrijednost. To je
bila kompanija Apple. Zato, da bismo mogli
biti otvoreni za Boæje kraljevstvo, moramo
poËeti drugaËije razmiπljati. Ali kako? Kako
da razmiπljamo? Na sreÊu, Isus i za to ima
odgovor. Okruæen skupinom obrazovanih ljudi
i uËenika koji su iskreno tragali, Isus je rekao:
33
“Zaista, kaæem vam, ako se ne obratite i ne
postanete kao djeca, neÊete uÊi u kraljevstvo
nebesko.” Zaπto moramo biti kao djeca? Mi-
slim, zar nismo potroπili mnogo vremena i
novca odrastajuÊi i ostavljajuÊi naπe djetinjaste
putove iza sebe? Ja smatram da razlog zbog
kojeg nam Isus govori da moramo biti kao
djeca ima veze sa sposobnoπÊu djeteta da sa-
nja, zamiπlja i vjeruje u nemoguÊe, da vjeruje
da su bajke istinite.
Ispitajmo, onda, ovaj naËin razmiπljanja,
izazov da razmiπljamo drugaËije, kao djeca,
o stvarnosti Boæjeg kraljevstva. Pogledajmo
kako Isus definira kraljevstvo. Najjasniji opis
Boæjeg kraljevstva nalazimo u Isusovom od-
govoru uËenicima Ivana Krstitelja koji je u
to vrijeme bio zatoËen. »ak je i Ivan Krsti-
telj, Ëovjek koji je objavljivao dolazak Mesi-
je, Ëovjek koji je Isusa vidio kao Mesiju, Ëo-
vjek koji je Ëuo Boæji glas kako objavljuje da
je Isus Sin Boæji, nekako ostao u onoj drugoj
stvarnosti. Uostalom, ako je Mesija doπao us-
postaviti svoje kraljevstvo, zaπto je Ivan tru-
nuo iza reπetaka? Isus je odgovorio na Ivanovu
sumnju govoreÊi mu o svemu πto se dogaa
u kraljevstvu (proËitajte Matej 11,4.5).
U evaneljima vidimo kako Isus dalje
opisuje kraljevstvo kao mjesto gdje Êe slom-
34
ljeno zarasti, u koje Êe najgori greπnici uÊi
prvi, mjesto koje zauzima svaki aspekt naπeg
æivota i potiËe dobro u nama, mjesto tako
nevjerojatno koje kada otkrijemo, odustajemo
od svega samo da bismo ga saËuvali. To je
mjesto koje je otvoreno za svakog tko ga æeli
prihvatiti. To je kraljevstvo koje se ne mjeri
titulama ispred vaπeg imena, ili brojem nula
na raËunu u banci, veÊ na naËin na koji ste
voljeni i na koje volite druge. To je veliko-
duπno kraljevstvo, kraljevstvo ispunjeno lju-
baznoπÊu, kraljevstvo koje ima svrhu, kraljev-
stvo koje je preplavljeno nadom, kraljevstvo
koje pokreÊe ljubav i mi mu veÊ ovdje i sada
moæemo pristupiti. Nemojte to propustiti.
“Zapamtite da je Krist ærtvovao sve, ‘bio
je kuπan kao πto smo i mi kuπani’, da je ær-
tvovao Ëak i svoje vjeËno postojanje zbog
ovog sukoba. Samo Nebo je bilo ugroæeno
zbog naπeg spasenja. U podnoæju kriæa, pri-
sjeÊajuÊi se da bi Isus umro i za samo jednog
greπnika, moæemo vidjeti kolika je vrijednost
jedne duπe.” (The General Conference Bulle-
tin, 1. prosinca 1895.)
Isus je ærtvovao sve da doe i ispriËa nam
novu priËu. Za Origena, teologa iz treÊeg
stoljeÊa, Boæje kraljevstvo je Isus auto basi-
lia, πto znaËi da je sam Isus Boæje kraljevstvo.
35
Gdje god je Isus prisutan ovdje na Zemlji,
prokletstvo iz Edenskog vrta poËinje uzmi-
cati. Gluhi Ëuju, slijepi vide, hromi hodaju,
mrtvi ustaju, beznadni pronalaze nadu, izgub-
ljeni pronalaze put, bezvrijedni loπi greπnici
kao πto sam ja shvaÊaju da smo Bogu vrijedni
viπe nego πto to moæemo i zamisliti.

Moja priËa
Prije nekoliko godina suoËio sam se s
olujom nemira koja je viπe mjeseci harala mo-
jim æivotom. Usred te oluje, oblikovao sam
svoju stvarnost koja se razlikovala od one koju
mi je Isus pokuπavao dati. U mojoj inaËici
priËe, bio sam siguran da Êu pasti. Jednog
jutra, moja voljena supruga uπla je u sobu i
naπla me kako sklupËan leæim na jastuku na-
topljenom suzama. Tada me je hrabro uzela
za ruku i odvela iz moje bajke u bajku o Bo-
æjem kraljevstvu. Istaknula je da mi je Bog
poruËio da me voli i da me kao Otac nikada
nije ostavljao niti Êe to ikada uËiniti. Oslikala
je stvarnost tog kraljevstva kao mjesto gdje
je jedino vaæno da sam voljen, da me je Onaj
koji me je ljubio pozvao i da Êe biti sa mnom
zauvijek. Sâm nisam mogao Ëuti ovu priËu.
Uz njezinu pomoÊ, sljedeÊih nekoliko mjeseci
36
mogao sam vidjeti tu stvarnost. Polako sam
izlazio iz kraljevstva ovoga svijeta i vlastite
priËe i poËeo æivjeti u Boæjem kraljevstvu i
prihvatio priËu da je On doπao, æivio i umro
da bi mi ga dao. “Ono πto oko nije vidjelo,
πto uho nije Ëulo, na πto ljudsko srce nije
pomislilo: to je Bog pripravio onima koji ga
ljube.” (1. KorinÊanima 2,9) Tada sam poËeo
gledati novim oËima, sluπati novim uπima, a
i u nekoliko ste me navrata mogli Ëak vidjeti
kako skaËem od radosti. Meutim, da bih
mogao prihvatiti ovu inaËicu priËe i iziÊi iz
bajke i prihvatiti istinitu “bajku”, morao sam
razmiπljati drugaËije, viπe kao dijete, i tako
sam joπ jednom imao priliku povjerovati u
nemoguÊe.
Apostol Pavao je nauËio æivjeti u ovom
kraljevstvu. Prije nego πto ga je Isus oslijepio
na putu u Damask, Pavao je imao sve πto mu
je bilo potrebno: poπtovanje, moÊ, bogatstvo,
utjecaj, obrazovanje. On je bio na visokoj lje-
stvici ovoga kraljevstva. Meutim, nakon su-
sreta s Isusom, Pavao je napisao: “Ali sve to
πto mi je bilo vrijedno, izgubilo je u mojoj
cijeni vrijednost za me zbog Krista. ©toviπe,
sve sada gubi u mojoj cijeni svoju vrijednost
za me zbog Krista.” (Filipljanima, 3,7.8)

37
Æivot u kraljevstvu
Pavao je nauËavao da je bez Isusa sve
na ovom svijetu besmisleno. NauËavao je da
je najvaænije poznavati Isusa i da je sve ostalo
bez Isusa smeÊe. Obrazovanje, bogatstvo,
udobnost i ameriËki san... sve je to besmi-
sleno bez poznavanja Isusa. Upravo je ovo
vjerovanje pomoglo Pavlu da pjeva Bogu hva-
lospjeve dok je bio u zatvoru, da piπe pisma
ohrabrenja dok je bio okovan lancima i da
ode u smrt pjevajuÊi hvalospjeve, jer stvar-
nost u kojoj je æivio nije bila od ovoga svi-
jeta. Pavlova stvarnost je bila Boæje kraljev-
stvo. Mogli su mu pokidati odjeÊu, ali mu
nikada nisu mogli oduzeti titulu sina Boga
æivoga. Mogli su ga bezosjeÊajno tuÊi drve-
nim prutovima, ali nikada nisu mogli ugasiti
vatru u njegovim oËima. Mogli su mu i plju-
nuti u lice, ali jedino πto ga je moglo zausta-
viti da objavljuje Radosnu vijest o Boæjem kra-
ljevstvu bilo je da mu oduzmu æivot, koji je
rado dao da bi jednog dana uskoro bio s Isu-
som.
I s takvom straπÊu Radosna vijest o Bo-
æjem kraljevstvu πirila se kao poæar Starim
svijetom. Trgovci i robovi, mladi i stari, bo-
lesni, siromaπni i prognani prihvatili su Ra-
dosnu vijest i navjeπÊivali je onima koji su
38
æivjeli na udaljenim planinskim vrhovima i
gradskim ulicama. Na stranicama povijesti
zapisano je da su od dvanaest vjernika na-
stali milijuni.
©to je privuklo toliko mnoπtvo? Bila je
to priËa koja je jednostavno tako dobra da
mora biti istinita, priËa nad priËama, mjesto
gdje prok letstvo iπËezava: priËa o Boæjem
kraljevstvu. Upravo je ova priËa omoguÊila
stotinama tisuÊa sljedbenika u prvoj Crkvi da
hrabro odu u smrt jer nisu mogli zamisliti
da æive u stezi svoje prethodne priËe. Oni
su vjerovali i znali da je “bajka” jedina istinita
priËa i bili su spremni umrijeti za tu istinu.
Imate li vi neπto u svojem æivotu za πto
je vrijedno æivjeti? Za πto je vrijedno umrijeti?
Smijem li vas pozvati u novu stvarnost? U
Kraljevstvo æivoga Boga. To nije bajka. To je
Put, Istina i Æivot i Gospodar ovog kraljevstva
danas vam pruæa svoju klinovima probode-
nu ruku moleÊi vas da vjerujete. Je li ovo
istinita priËa ili bajka? Na vama je da odluËite.

Pitanja za razgovor
1. Po Ëemu se razlikuju usporedbe i bajke?
Zaπto Boæje kraljevstvo, kakvim ga je Isus
opisao, izgleda kao bajka?
39
2. Poznajete li neku slavnu liËnost, poput
ragbijaπa Toma Bradyja, koja æeli spoznati
neπto viπe ili neπto bolje od grube stvar-
nosti ovoga svijeta, ili jeste li ikada po-
æeljeli iskusiti neπto viπe u svojem æivotu?
©to biste rekli svojem prijatelju koji ima
takvu æelju?
3. Stvarnost koju vidimo svojim oËima kat-
kad moæe slomiti srce. Kako moæemo æi-
vjeti u stvarnosti Boæjeg kraljevstva kada
oko njega ima toliko izazova i tuge?
4. Je li moguÊe biti zaglavljen u stvarnosti
ovoga svijeta koji je toliko suprotan stvar-
nosti Boæjeg kraljevstva? Ako jest, kako
je to moguÊe? Koji je dio æivota zaglav-
ljen, ili koje su okolnosti dovele do ta-
kvog stanja?
5. ©to biste danas mogli uËiniti, koje biste
podruËje svojeg æivota trebali promije-
niti da biste poput Pavla mogli poËeti
æivjeti u stvarnosti Boæjeg kraljevstva koje
je opreËno bajkama ovoga svijeta?

40
 3. Preobraæaj
naπeg svijeta
LUK A 4

Timothy Gillespie

Vatromet u San Diegu u Kaliforniji me-

u najdojmljivijim je dogaajima na svijetu
koji privlaËi tisuÊe ljudi. Svi su proπlogodi-
πnji vatromet opisali kao epski. Pogledao sam
videosnimku, a moæete je i vi pogledati ako
niste. OËito se radilo o raËunalnoj greπci kada
su tri od Ëetiri naboja s pirotehnikom ispa-
ljena odjednom, a vatromet trajao oko devet
sekundi. Ova videosnimka je sjajna, vatromet
s tri teretnjaka prasnuo je u isto vrijeme.

»ekati na neπto
Ono πto je meni bilo zanimljivije od sa-
mog vatrometa bila je Ëinjenica da su ljudi
41
stajali na tom mjestu joπ nekih 35—45 minuta,
sve dok preko razglasa nisu Ëuli: “Mmm, to
je sve, narode, ispriËavamo se.”
Ljudi su Ëekali da vide joπ. »ekali su blje-
sak vatrometa Ëije Êe se boje razlijevati od
crvene do bijele i srebrne. »ekali su na blje-
sak obojen crvenom, bijelom i plavom bo-
jom, koji bi ih podsjeÊao na djetinjstvo i koji
Êe se zapisati u sjeÊanje njihove djece. »ekali
su vrhunac.
Znate kako je bilo kada ste bili mlai —
stalno ste zapitkivali hoÊe li sada doÊi vrhu-
nac, na πto bi vaπ roditelj odgovorio: “Ne joπ,
priËekaj.” A vi viπe niste mogli Ëekati! Htjeli
ste vidjeti vrhunac. I znali ste da je taj tre-
nutak nastupio. Kada bi konaËno doπlo vri-
jeme za zavrπni vatromet, jednostavno ste
znali da je to ono πto ste Ëekali jer je bilo
drugaËije, vrednije.
Meutim, ovi nesretni ljudi u San Diegu
vidjeli su poËetak, sredinu i vrhunac vatro-
meta i uæivali u njemu samo devet kratkih
sekundi! Nastavili su Ëekati veliko finale koje
se te veËeri neÊe odigrati. Ostali su Ëekati
svrπetak.
Naslovi u novinskim Ëlancima govorili
su o “razoËaranju” posjetitelja koji su “s do-
sadom” Ëekali vrhunac koji se veÊ odigrao.
42
 ©teta πto to vrijeme nisu iskoristili za ne-
πto drugo. Sve te minute i sekunde koje je
svaki posjetitelj proveo u Ëekanju mogle su
stvarno promijeniti svijet da su bile iskoriπ-
tene na pravi naËin. Ali oni su samo Ëekali
vrhunac.
Nedavno smo se vratili s kampiranja na
sjeveru Nove Engleske, divnog mjesta koje
naseljavaju divni ljudi. Bilo je to veliko isku-
stvo. Krstile su se Ëetiri izuzetne osobe i tre-
bali smo posjetiti mjesto koje je imalo po-
vijesno znaËenje za naπu Crkvu. Bilo je divno
i zahvalan sam na toj prilici!
Kada smo stigli u bostonsku zraËnu lu-
ku, Ëuli smo nepovoljne vijesti: naπ let je bio
odgoen! Ovo najvjerojatnije ne bi uznemi-
rilo veÊinu, ali sa mnom je bilo moje troje
djece, a baterije njihovih razliËitih ureaja
za zabavu bile su na izmaku. Doista nezgo-
dna situacija. DjeËaci su postali nemoguÊi.
Sve æivo im je odvlaËilo pozornost. UopÊe
se nisu dobro ponaπali, zato πto se ni ja nisam
lijepo ponaπao!
»inilo nam se kao da nikada neÊemo na-
pustiti to mjesto. Svaka peta minuta odgode
leta Ëinila mi se kao joπ jedan dugi sat. Dje-
Ëaci su bili nemirni, ja sam “poludio”, kao i
moja supruga.
43
 Problem je u sljedeÊem: kada Ëekate, to
Ëekanje ne Ëini samo da vrijeme prolazi spo-
rije, veÊ vam i daje dovoljno vremena da
upadnete u nevolju.

Veliko razoËaranje
Zbog Ëega vam o ovome govorim? Zato
πto pripadamo skupini koja je doæivjela veli-
ko razoËaranje. Meutim, naπa srca joπ uvijek
Ëeznu za ovom blaæenom nadom koja gori
u naπim srcima, nadom u Gospodnji dolazak.
I dok Ga Ëekamo, mi pokuπavamo kako naj-
bolje znamo naπe sveËano odijelo odræati Ëi-
stim.
Neki od nas misle da je Isus doπao jed-
nostavno da nas spasi od grijeha i kada za
to doe pravi trenutak, odvest Êe nas na Ne-
bo. Ali dopustimo Isusu da nam kaæe kako
je On vidio svrhu svojeg dolaska: “Doe u
Nazaret gdje je odrastao te po svom obiËaju
u subotu ue u sinagogu. Zatim ustade da
Ëita. Pruæe mu svitak proroka Izaije. Kad ga
razmota, namjeri se na mjesto gdje je bilo
pisano: ‘Na meni je Duh Gospodnji, jer me
pomazao. Poslao me da donesem Radosnu
vijest siromasima, da navijestim osloboenje
zarobljenicima i vraÊanje vida slijepcima, da
44
oslobodim potlaËene, da proglasim godinu
milosti Gospodnje.’ Smota svitak, vrati po-
sluæniku pa sjedne. OËi sviju u sinagogi bi-
jahu uprte u nj. On im progovori: ‘Danas se
ovo Pismo, koje ste Ëuli svojim uπima, ispu-
nilo.’” (Luka 4,16-21)
O Ëemu je Isus govorio? Je li moguÊe
da je On rekao da pravda, mir i pravednost
samo πto nisu zauvijek zavladali Zemljom?
Njegov odgovor na ovo pitanje bi bio po-
tvrdan!

Analiza teksta
Kada imamo posla s Isusom, mi znamo
da ne moæemo tek tako zaobiÊi tu priliËno
hrabru izjavu koju nam upuÊuje. Nju nije mo-
guÊe zaobiÊi. Ako ste sliËni meni, pokuπat
Êete u raspravi dokazati svoju tvrdnju, a za-
tim Êete si osigurati izlaz na zadnja vrata,
ostaviti vrataπca za bijeg u sluËaju da s dru-
ge strane stola dou jaËi argumenti koji idu
u prilog drugoj strani, tako da na kraju uvijek
saËuvate svoj obraz.
Isus, meutim, za takvo πto nije ostavio
prostor. Vrijeme pravde, mira i pomirenja tu
je meu nama, o Ëemu je govorio svojim æi-
votom, smrÊu i uskrsnuÊem. Bilo je jasno da
45
to nije bilo jednostavno, kao i da njegov cilj
nije bio samo da nas spasi, veÊ i da objavi
Radosnu vijest siromaπnima.
Zaustavimo se ovdje za trenutak i zapi-
tajmo: “Kakva je to Radosna vijest siromaπ-
nima?” Je li Radosna vijest siromaπnima da
Êe jednom, kada napuste ovaj nesretni æivot,
prvo ugledati Isusa Krista i poÊi s Njim na
Nebo?
Sasvim sigurno! To Êe uvijek biti Rado-
sna vijest za bogate, siromaπne, krajnje siro-
maπne i ekstremno bogate, kao i za srednju
klasu. Imate li na umu πto bi joπ moglo biti
Radosna vijest siromaπnima? Hrana, odjeÊa,
piÊe, utoËiπte. Ove nam pojedinosti omogu-
Êavaju da nastavimo dalje.
Katkada radosna vijest moæe biti neπto
πto trenutaËno moæe ublaæiti nepovoljnu si-
tuaciju. Moæe li radosna vijest siromaπnima
biti neπto πto Êe omoguÊiti da se promijeni
njihov æivotni poloæaj? PomoÊi im da æive u
sadaπnjem Boæjem kraljevstvu? Je li radosna
vijest samo vijest koja se odnosi na buduÊ-
nost, ili se ona moæe primijeniti i danas?
Dræavne vlasti u vrijeme kada je Isus æi-
vio bile su korumpirane i izrabljivaËke. Na
svakom koraku mogli su se Ëuti vapaji po-
tlaËenih — prisila, nesnoπljivost i okrutno tla-
46
Ëenje. Ali Spasitelj nije pokuπavao izvrπiti dru-
πtvenu reformu. On nije napadao zlostavlja-
Ëe naroda, nije osuivao njihove neprijatelje.
On se nije sukobljavao s autoritetima ili onima
koji su na vlasti. Onaj koji je bio naπ primjer,
dræao se podalje od zemaljskih vlasti. Ne zato
πto je bio ravnoduπan prema nevoljama lju-
di, veÊ zato πto lijek ne mogu biti ljudske
ili nekakve izvanjske mjere. Da bismo bili
djelotvorni, lijek mora doprijeti do svakog
pojedinca i mora obnoviti srce (Ellen G.
White, God’s Amazing Grace, str. 16).
Ima li naπa Radosna vijest oblik nekakvog
traktata ili knjige, ili je sliËna odjeÊi ili kru-
hu? Vi kao i ja znamo πto nam je potrebno
kada smo gladni — ovaj put mislim na tjelesnu
glad.
On je ponovno objavio Radosnu vijest
o Boæjem kraljevstvu koje je tu, ËineÊi je prak-
tiËnom. I nama je ova redefinicija neizmjer-
no potrebna. “Kraljevstvo se Boæje ne sastoji
u jelu i piÊu, nego u pravednosti, miru i ra-
dosti po Duhu Svetom.” (Rimljanima 14,17)
Djeca Izraelova postala su loπa najava dolaze-
Êeg Boæjeg kraljevstva. Mi svoje izbore zasni-
vamo na medijskim najavama televizijskih
emisija, serija ili nekih drugih dogaaja. Gle-
dajuÊi reklame za proizvode, moæemo saznati
47
πto se sve novo sprema i πto se trenutaËno
dogaa, i kako moæemo uæivati u proizvodi-
ma koji nam se nude. Ali reklame nam kat-
kada mogu dosaditi pa ne æelimo troπiti vri-
jeme gledajuÊi πto se nudi.
Postoje i sluËajevi kada je istina sasvim
suprotna. Kada reklama daleko nadilazi isku-
stvo. Gledamo najavu na televiziji za seriju
koja za samo dvije minute u nama probudi
æelju da je pogledamo. Zatim, kada je pogleda-
mo, shvatimo da su zapravo samo one dvije
minute bile vrijedne naπe pozornosti.
Sve dok Isus nije doπao, najava Boæjeg
kraljevstva bila je priliËno loπa. Izraelci nisu
uspjeli pokazati Boæji karakter svijetu koji je
bio zainteresiran za njega. Najava je bila ta-
kva da nitko nije imao æelju pogledati film.
Oni su Boæju veliËinu opisivali pukom Ëinje-
nicom da su izabrani narod, zajedno sa “Za-
konom”, svojom tradicijom i baπtinom. Siro-
maπtvo i nesreÊa bili su znakovi boæanske osu-
de; to bi teπko moglo biti radosna vijest za
siromaπne i unesreÊene. Ni Zakon nije bio
radosna vijest za one koji su ga nastojali odr-
æati bez Spasitelja, jer Zakon osuuje i uka-
zuje na grijeh.
Dakle, ovdje imamo svijet kojem je oËaj-
no potrebna Radosna vijest, i imamo Isusa
48
koji objavljuje tu Radosnu vijest rijeËima koje
su viπe nego jednostavne. Radosna vijest o
Isusu nadrasla je teoloπki argument i postala
neπto posebno. Postala je tijelo. Radosna vi-
jest je imala koæu, kruh u æelucu, odjeÊu na
tijelu i vodu u ustima. Radosna vijest je po-
stala tjelesno ozdravljenje i zajednica ljudi koja
je govorila o svemu, dijelila sve πto je imala
i brinula se da njihovi bliænji ne budu glad-
ni, da im ne bude hladno i ako je moguÊe,
da uklone okove potlaËenih.
Radosna vijest s Neba postala je Radosna
vijest za njihov æivot, svakodnevicu, svako ju-
tro i dan. Ona ne govori o nekom kraljevstvu
koje Êe uskoro doÊi, veÊ o kraljevstvu koje
je ovdje. Tu je bio dan kada je objavljena
Radosna vijest o pravdi, miru, vidu i slobodi.
Jednoga dana doæivjet Êemo vrhunac svih na-
πih nada i snova o uspostavljanju veliËan-
stvenog i vjeËnog Boæjeg kraljevstva, ali Ne-
bo poËinje veÊ sada i ovdje.

Kralj i kraljevstvo
Obuzima me uzbuenje i ovom se osje-
Êaju ne mogu oteti kada znam da je Radosna
vijest stvarna i prisutna. Mislim da je ona bila
jedan od razloga zbog kojeg uËenici nisu
49
postili kada je Isus bio meu njima. Znali
su da je Radosna vijest previπe dobra da bi
mogli ostati ravnoduπni.
Ali ova Radosna vijest je bila teπka za
æeludac dobrih vjernika. Bila je preteπka i Ëi-
nila se Ëudnom. UkljuËivala je previπe. Tre-
bali su ljubiti one koji su bili nedostojni lju-
bavi.
Vidite, Bog se u ovom trenutku umorio
od pravednih djela. Njihova okupljanja pre-
tvorila su se u razmetljive sveËanosti, a nji-
hova bogosluæja postala su mjesto na kojem
se Bog uæasno umarao. Ovo se veÊ jednom
dogodilo — proËitajmo tekst u Izaiji 1,10-17
(on ovdje govori Jeruzalemu!):
“»ujte rijeË Jahvinu, glavari sodomski,
posluπaj zakon Boga naπega, narode gomor-
ski! ‘©to Êe mi mnoπtvo ærtava vaπih?’ — govori
Jahve. — ‘Sit sam ovnujskih paljenica i pre-
tiline gojne teladi. I krv mi se ogadi bikova,
janjaca i jaradi. Kad mi lice vidjet dolazite,
tko od vas iπte da gazite mojim predvorjima?
Prestanite mi nositi niπtavne prinose, kâd mi
omrznu. Mlaaka, subote i sazive — ne pod-
nosim zbog zborovanja i opaËine. Mlaake i
svetkovine vaπe iz sve duπe mrzim — teπki
su mi, podnijet’ ih ne mogu! Kad na molitvu
ruke πirite, ja od vas oËi odvraÊam. Molitve
50
samo mnoæite, ja vas ne sluπam. Ruke su vam
u krvi ogrezle, operite se, oËistite. Uklonite
mi s oËiju djela opaka, prestanite zlo Ëiniti!
UËite se dobrim djelima: pravdi teæite, ugnje-
tenom pritecite u pomoÊ, siroti pomozite do
pravde, za udovicu se zauzmite.’”
I ponovno u Izaiji 58,1-10:
“ViËi iz sveg grla, ne suspreæi se! Glas
svoj poput roga podigni. Objavi mom naro-
du njegove zloËine, domu Jakovljevu grijehe
njegove. Dan za danom oni mene traæe i æele
znati moje putove, kao narod koji vrπi prav-
du i ne zaboravlja pravo Boga svoga. Od mene
iπtu pravedne sudove i æude da im se Bog
pribliæi: ‘Zaπto postimo ako ti ne vidiπ, zaπto
se trapimo ako ti ne znaπ?’ Gle, u dan kad
postite poslove nalazite i na posao gonite rad-
nike svoje. Gle, vi postite da se prepirete i
svaate i da pesnicom bijete siromahe. Ne
postite viπe kao danas, i Ëut Êe vam se glas
u visini! Zar je meni takav post po volji u
dan kad se Ëovjek trapi? Spuπtati kao rogoz
glavu k zemlji, sterati poda se kostrijet i pe-
peo, hoÊeπ li to zvati postom i danom ugod-
nim Jahvi? Ovo je post koji mi je po volji,
rijeË je Jahve Gospoda: Kidati okove nepra-
vedne, razvezivat spone jarmene, puπtati na
slobodu potlaËene, slomiti sve jarmove; po-
51
dijeliti kruh svoj s gladnima, uvesti pod krov
svoj beskuÊnike, odjenuti onog koga vidiπ gola
i ne kriti se od onog tko je tvoje krvi. Tad
Êe sinut poput zore tvoja svjetlost, i zdravlje
Êe tvoje brzo procvasti. Pred tobom Êe iÊi
tvoja pravda, a Slava Jahvina bit Êe ti zalaz-
nicom. Vikneπ li, Jahve Êe ti odgovorit, kad
zavapiπ, reÊi Êe: ‘Evo me!’ Ukloniπ li iz svoje
sredine jaram, ispruæen prst i besjedu bez-
boænu, dadeπ li kruha gladnome, nasitiπ li
potlaËenog, tvoja Êe svjetlost zasjati u tmini
i tama Êe tvoja kao podne postati.”
Ovo je Boæji poziv da dobri vjernici iziu!
On je æelio viπe od njihovog slavlja, njihovih
darova, njihovih pjesama i njihovog bogoslu-
æja. On je æelio da njihov æivot odraæava Nje-
govu ljubav na opipljiv naËin, da bude ispu-
njen istinskim suosjeÊanjem. “Ljubite viπe!”
govori Gospodin svojem narodu.
Otvorio je sve karte. U 1. Ivanovoj 3,16-
18 vidimo koja je uloga Crkve: “Po tomu smo
spoznali ljubav πto je on za nas dao svoj æivot.
Tako i mi moramo dati svoj æivot za svoju
braÊu. Tko god posjeduje zemaljska dobra i
vidi svoga brata u nevolji i od njega zatvori
svoje srce — kako Êe ljubav Boæja ostati u
njemu? DjeËice, ne ljubimo rijeËju i jezikom,
nego djelom i iskreno.”
52
 »esto si umiπljamo da znamo πto Êe Isus
izgovoriti. Meutim, On bi rijetko izgovarao
rijeËi koje su od njega ljudi oËekivali. Isus
je u bîti govorio da iÊi za Njim znaËi da tre-
bamo postajati sve siromaπniji u svijetu koji
postaje sve bogatiji.
Radosna je vijest novi skup vrijednosti,
nova putanja, novo æariπte, novi smjer i novi
naËin æivota. Radosna vijest opipljivoga Bo-
æjeg kraljevstva nije povezana s duhovnim dis-
ciplinama koje prakticiramo, veÊ s novim
smjerom Ëitavog æivota jednog pojedinca. To
moæemo ilustrirati kompasom koji pokazuje
smjer u æivotu. Kada jedrite na dasci, smjer
u kojem Êete se kretati je obala, obzor Êe
biti smjer za one koji su na plovidbi, a za
neke Êe smjer biti odreena toËka na zemljo-
vidu. U kojem Êete smjeru krenuti kada se
otisnete na duhovno putovanje?
Kada je rijeË o Boæjem kraljevstvu, va-
æno je da vaπe odrediπte bude opipljivo. To
treba biti neπto πto Êe na sebi imati koæu.
Zato krπÊanska sluæba ili sposobnost da slu-
æimo jedni drugima bez razmiπljanja hoÊe li
nam se to vratiti, ima golemo znaËenje za
zdrav æivot vjere u Boæjem kraljevstvu. Bu-
demo li zanemarivali velika djela milosra,
doslovno Êemo zalutati. To bi bilo sliËno va-
53
trometu koji traje svega devet sekundi, a vi
ste ostali Ëekati veliki vrhunac. Boæje kraljev-
stvo bilo bi vrlo dosadno i besmisleno kad
bi se vidjelo na ovakav naËin!
Radosna vijest znaËi da vjerujemo da kra-
ljevstvo postoji i da to kraljevstvo ima Kralja.
Dopustite mi da vam objasnim na πto mi-
slim:
Izgleda da mnogi krπÊani pogreπno shva-
Êaju da je cilj Isusovog æivota na Zemlji bio
da nas jednostavno spasi. Meutim, vidjeli
smo u tekstovima koje smo prije naveli da
On nije doπao samo da bi nas duhovno spa-
sio, veÊ i da objelodani nova naËela i aktiv-
nosti koje su temelj Boæjeg kraljevstva. Ellen
G. White opisuje poËetak Isusove sluæbe, o
Ëemu imamo zapis u Luki 4,18-21, na sljedeÊi
naËin:
“Isus je stajao pred narodom kao æivi Tu-
maË proroËanstva koja su govorila o Njemu.
ObjaπnjavajuÊi rijeËi koje je proËitao, govo-
rio je o Mesiji kao PomagaËu ugnjetavanih,
Osloboditelju zarobljenih, Iscjelitelju boles-
nih, kao o Onome koji Êe vratiti vid slijepi-
ma i otkriti svijetu svjetlost istine. Njegovo
utjecajno postupanje i Ëudesno znaËenje Nje-
govih rijeËi proæeli su sluπatelje takvom silom
kakvu nikada ranije nisu osjetili. Plima bo-
54
æanskog utjecaja ruπila je svaku prepreku i,
kao i Mojsije, promatrali su Nevidljivoga. Bu-
duÊi da su njihova srca bila pokrenuta Sve-
tim Duhom, odgovorili su usrdnim ‘amen’ i
hvalama Gospodinu.” (Isusov æivot, str. 180)
Pojedine crkve su preËesto gubile ova-
kvo razumijevanje misije i pretvorile se u sku-
pine ljudi koje objavljuju Isusa na temelju in-
telektualnih uvjerenja, a ne djela milosra.
Ali Boæje kraljevstvo je kraljevstvo milosra.
Ono je to uvijek bilo i uvijek Êe biti.
Jakov nam to jasno govori: “»isto i neoka-
ljano bogosluæje pred Bogom i Ocem sastoji
se u ovomu: pohaati sirote i udovice u nji-
hovoj nevolji i Ëuvati samoga sebe Ëistim od
ovoga svijeta.” (1,27)
Od nas se oËekuje da æivimo u kraljev-
stvu milosra i da ga pokazujemo. To znaËi
da moramo prigrliti naËela kraljevstva, πto
nam treba postati naËin æivota i to je neπto
prelijepo.
Ima mnogo onih koji vjeruju u kraljev-
stvo milosra i aktivni su u njemu, ali ima i
mnogo onih koji odbijaju priznati da ovo
kraljevstvo ima Kralja. I to je trenutak kada
krπÊanstvo ima priliku biti viπe od dobrog
naËina æivota ili naËela milosra koje se po-
kazuje svijetu.
55
 Najbolje πto moæemo jest vjerovati u kra-
ljevstvo, odati priznanje i oboæavati Kralja tog
kraljevstva. Meutim, preËesto se dogaa da
krπÊani otpoËnu svoje duhovno putovanje
odajuÊi priznanje Kralju, ali odbijaju biti dio
Njegovog kraljevstva. Oni su prihvatili buji-
cu milosti u svojem æivotu, ali svoju vjeru
nikada nisu uËinili opipljivom.
Oni su prihvatili Isusa kao svojeg Spa-
sitelja, ali su Ga zanijekali kao Gospodina.
Oni su krπteni vodom za oprost prijaπnjih gri-
jeha, umrli svojem starom æivotu, ali nisu us-
krsnuli silom Svetoga Duha u novi æivot u
Kristu. Ako samo prihvate Krista, a zanijeËu
Ga kao Gospodina, mnogi krπÊani nemaju πto
raditi, a ni kamo otiÊi, i tako svoje vrijeme
troπe ispravljajuÊi greπnike u crkvi.
O kada bismo zasukali rukave i veÊ u
ovom svijetu postali Kristova produæena ru-
ka! Jedan od najmoÊnijih naËina da prevla-
damo religiju koja se zaglavila u filozofiji, jest
da se ukljuËimo u religiju koja se moæe opi-
pati.

Pr va priËa
SljedeÊe dvije priËe dobro Êe ilustrirati
ovu misao.
56
 Ovaj sam tjedan proËitao priËu koja mi
je stigla na e-mail, o skupini trgovaca koji
su prije nekoliko godina bili na kongresu koji
se odræavao izvan grada. Kako su trËali kroz
terminal da uhvate svoj let, jedan od njih je
sluËajno nogom zakvaËio stol na kojem su
bile postavljene jabuke.
Oni su nastavili juriti ne bi li stigli na
svoj avion i gazili preko jabuka koje su se
kotrljale po podu. Uspjeli su se ukrcati na
vrijeme. Jednog od njih poËela je peÊi sa-
vjest zbog djevojke Ëije su jabuke pogazili
pa je rekao svojim prijateljima da nastave put
bez njega, a po njima je poruËio svojoj su-
pruzi da Êe uzeti kasniji let.
Zatim se vratio na terminal gdje su jabu-
ke bile rasute. Bilo mu je drago πto se vratio.
©esnaestogodiπnja djevojka bila je potpuno
slijepa! Plakala je, suze su joj vlaæile obraze
zbog jada koji je osjeÊala i istodobno bezus-
pjeπno pokuπavala sakupiti svoje jabuke dok
su je mnogi prolaznici zaobilazili. Nitko ni-
je stao da joj pomogne i nikoga nije bilo briga
za njezinu nevolju.
Trgovac je kleknuo na pod zajedno s
njom, sakupljao jabuke, stavljao ih na stol i
pomogao joj da ponovno postavi svoj stol.
Kada je zavrπio s ovim, primijetio je da su
57
mnoge jabuke izudarane, pa je te odvojio i
stavio u drugu koπaru. Kada je zavrπio, otvo-
rio je svoj novËanik i rekao djevojci: “Evo,
uzmi Ëetrdeset dolara za ovu πtetu koju smo
ti napravili. Je li to dovoljno?”
Djevojka je suznih oËiju klimnula glavom.
Nastavio je: “Nadam se da ti nismo previπe
pokvarili dan.” Kada je trgovac odlazio, obrati-
la mu se zbunjena slijepa djevojka: “Gospodi-
ne...” Zaustavio se, okrenuo i pogledao u nje-
zine slijepe oËi. “Jeste li vi Isus?” pitala je.
Zaustavio se na pola puta i zaËudio. Za-
tim je polako nastavio svoj put s pitanjem
koje je gorjelo u njegovoj duπi: “Jeste li vi
Isus?”

Druga priËa
Abraham Lincoln jednoga se dana naπao
na trænici na kojoj su se prodavali robovi, i
tada ga je samilost natjerala da ponudi cije-
nu za jednu mladu crnkinju. Uspio ju je kupiti
i poveo ju je na svoje “imanje”. DjevojËica
je imala sumoran i ljutit izraz lica jer je znala
da je to joπ jedan bijeli Ëovjek koji ju je ku-
pio i koji Êe je zlostavljati. Ali Lincoln je,
udaljivπi se od trænice, rekao djevojËici: “Slo-
bodna si.”
58
 “©to to znaËi?” traæila je odgovor.
“To znaËi da si slobodna.”
“ZnaËi li to da mogu biti ono πto æelim?”
“Da, moæeπ biti πto god poæeliπ.”
“ZnaËi li to da mogu reÊi πto god poæe-
lim?”
“Da, moæeπ reÊi πto god poæeliπ.”
“ZnaËi li to da mogu iÊi kamo god po-
æelim?”
“Da, to znaËi da moæeπ iÊi kamo god po-
æeliπ.”
“Pa, onda...” rekla je djevojËica, “idem
s vama.”

IspriËao sam ovu drugu priËu da ilustri-

ram joπ neπto. Kada upoznate Isusa, vi osta-
jete s Isusom.
Mi Ëesto mislimo da u Boæjem kraljev-
stvu æivi ortodoksija ili ispravno vjerovanje.
Ali mi Ëesto zaboravljamo da u Boæjem kra-
ljevstvu treba postojati i naπa ortopraksa ili
ispravno djelovanje.
Je li naπa vjera postala sliËna onoj koja
se mogla vidjeti kod graana San Diega kad
su Ëekali zavrπetak vatrometa s dosadom, ra-
zoËaranjem i bez pokreta? »ekamo li Kristov
drugi dolazak ne mareÊi za unesreÊene koji
su oko nas?
59
 KrπÊani imaju Kralja i taj Kralj ima svo-
je kraljevstvo.
Bez obzira na to gdje leæi tvoja duhovna
strast, tvoja crkva treba ti pomoÊi da je os-
tvariπ! ZadaÊa Crkve nije da ti sluæi, veÊ da
ti omoguÊi priliku da se ukljuËiπ u sluæbu.
Gorljiva sluæba sastavni je dio æivota u Bo-
æjem kraljevstvu. Bogosluæje treba biti vrije-
me kada uzdiæemo trenutke koje smo doæiv-
jeli dok smo svjedoËili o Bogu i sluæili πiroj
druπtvenoj zajednici.
Meutim, dolazak u crkvu odavno je po-
stao duhovni vrhunac u naπem tjednu. Tada
se izgovaraju velike rijeËi i izvodi se sjajna
glazba u Boæjoj prisutnosti, a s druge strane
premalo ili uopÊe ne pokazujemo zahvalnost
za to πto nas je Bog vodio otkrivajuÊi nam i
govoreÊi πto treba Ëiniti u naπem kraljevstvu
Ëitav tjedan, mjesec ili godinu, svake sekunde
svakoga dana. Ali ako sjedimo i ne Ëinimo
niπta, Bogu Êe dosaditi naπi skupovi.
©panjolski filozof Unamuno priËa o rim-
skom akvaduktu u Segoviji u njegovoj rod-
noj ©panjolskoj. Sagraen je 109. godine. Ti-
suÊu osamsto godina on je prenosio svjeæu
vodu s planina do uæarenog i æednog grada.
Gotovo πezdeset naraπtaja pilo je vodu s ovog
izvora. Zatim je doπao neki drugi naraπtaj,
60
bliæi nama, koji je rekao: “Ovaj akvadukt je
veliko Ëudo i moramo ga kao muzejski eks-
ponat saËuvati za naπu djecu. Oslobodit Êe-
mo ga njegovog stoljetnog rada.”
UËinili su to. Postavili su suvremene æe-
ljezne cijevi. Starim opekama i æbuci dali su
zasluæeni odmor. I akvadukt se poËeo raspa-
dati. Sunce je præilo æbuku koja je poËela pu-
cati. Opeka i kamenje su klonuli i poËeli se
raspadati. Ono πto godine sluæbe nisu mo-
gle uniπtiti, upropastilo je besposliËenje.
I to je ono πto moæe postati Crkva ako
se ne preda u sluæbu drugima.
“Veliki violinist Niccolo Paganini ostavio
je oporuËno svoju veliËanstvenu violinu Ge-
novi — svojem rodnom gradu — ali pod uvje-
tom da se na tom glazbalu nikada ne svira.
Bio je to pogreπan uvjet, jer je svojstvo drveta
da se vrlo malo deformira dok se njime koristi
i rukuje. »im se viπe nije koristila, poËela
je propadati. Izuzetnu violinu ugodnog tona
poËeli su izjedati crvi i imala je samo relik-
vijsku vrijednost. Truljenje tog glazbala pod-
sjeÊa nas da æivot gubi smisao kada se iskljuËi
iz sluæbe drugima.” (Bits & Pieces, 25. lip-
nja 1992.)
I to je istina. Postoji kraljevstvo, i to kra-
ljevstvo ima svojeg Kralja. A taj je Kralj u
61
Evanelju po Luki 4 svima stavio do znanja
o Ëemu se radi. Trebamo Ëiniti ono πto je
Isus Ëinio: biti milosrdni, pravedni, suosje-
Êajni, usluæni i milostivi. Ako vjernike naπe
zajednice krase ove vrline, naπe crkve neÊe
biti samo pune, veÊ Êe biti pretijesne.

Pitanja za razgovor
1. Jeste li kada Ëekali na neπto πto se na
kraju nije zavrπilo onako kako ste oËeki-
vali? Kako ste se osjeÊali dok ste Ëekali?
Jeste li osjeÊali nemir, dosadu, uzbue-
nje? IspriËajte u skupini taj dogaaj i
osjeÊaje koji su se tada budili u vama.
2. Na koje sve naËine moæete biti Kristova
produæena ruka u svijetu?
3. Je li vaπa crkva/skupina misijski usmje-
rena u svojem odgovoru na Evanelje?
Kako moæete produbiti svoj misijski duh?
4. Propovijed govori o ortodoksiji i orto-
praksi. Meutim, πto je s ortokardijom?
Ortokardija se moæe definirati kao “ispra-
vno srce”. »inite li pravdu, jeste li saæalji-
vi, milostivi, iscjeljujete li, proglaπavate
li godinu milosti Gospodnje s “ispravnim
srcem”? I πto to znaËi u vaπem osobnom
æivotu?
62
 4. Vrijednosti
suprotne kulturi
MATEJ 5,1-16

Alex Bryan

Boæje kraljevstvo je vaæno

Nebesko je kraljevstvo bilo — i joπ je uvi-
jek — za Isusa najvaænija tema. Zapravo, neki
kaæu da je, dok je æivio na Zemlji, govorio
o nebeskom kraljevstvu viπe nego o bilo Ëe-
mu drugom. Kraljevstvo je oËito bilo najvaæ-
nija stvarnost.
Isus je ispriËao mnoge usporedbe o kra-
ljevstvu (Matej 13). Govorio je o razlici izme-
u nebeskog kraljevstva — kraljevstva Nje-
govog Oca — i slabijih svjetskih kraljevstava
(Matej 4,8-10). »ak je opisao svoje poslanje
kao uspostavljanje nebeskog kraljevstva na
Zemlji (Matej 4,17). Isusova molitva: “Doi

63
kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja kako na
nebu tako i na zemlji!” (Matej 6,10) pokazuje
nam da Bog æeli da naËini i sredstva Njego-
vog kraljevstva pokore naËine i sredstva kra-
ljevstava ovoga svijeta.
Kraljevstvo, naravno, ima svojeg kralja.
Bog je Kralj svojeg kraljevstva — Otac, Sin i
Sveti Duh sjede na prijestolju. Tu se postu-
pa po njihovim naredbama. Oni stvaraju pra-
vila. Isusov æivot govori kakvo je to kra-
ljevstvo. U Njegovom æivotu nailazimo na sa-
milost, svetost, svrhu, istinu i ljubav. U Nje-
govom odnosu prema ljudima vidimo kako
trebaju æivjeti graani ovoga kraljevstva. Od
Ëudesnih ozdravljenja, preko Njegovih prak-
tiËnih pouka o novcu, do smrti na kriæu ko-
jom se ærtvovao za nas, mi razumijevamo vri-
jednost tog kraljevstva. Krist nam donosi Za-
kon kraljevstva koji je, naravno, utemeljen
na zakonu ljubavi (Matej 22,37).
Meutim, naπ cilj ovdje nije identificirati
kralja ni njegova pravila ni zakone. Tko bi
mogao biti dio ovog kraljevstva? U pokuπaju
da odgovorimo na ovo pitanje istraæit Êemo
tekst u Mateju 5,1-14 — sam poËetak Isusovog
Ëuvenog Govora na Gori. Sigurno znate da
je ovo veliki govor o moralnom æivotu ko-
jim je æivio Isus — æivotu u skladu s Boæjim
64
kraljevstvom. Pritom Isus istraæuje pitanje tko
moæe biti dio Boæjeg kraljevstva.

Tko sve moæe biti u

kraljevstvu
ProËitajmo na poËetku Matej 5,1.2: “Kad
Isus vidje veliko mnoπtvo naroda, uspe se na
goru. Kada sjede, pribliæiπe mu se njegovi
uËenici. Zatim otvori svoja usta i poËe ih ova-
ko uËiti.”
LetimiËnim Ëitanjem ovih redaka mo-
æemo steÊi dojam da ovaj tekst ne govori mno-
go, osim πto iznosi neke osnovne, nezanim-
ljive Ëinjenice. Isus je pouËavao ljude na ob-
ronku gore. Ali ovdje ima neËega πto je viπe
od priËe! Da, Isus je pouËavao — On je bio
Rabi, UËitelj. I to πto je sjedio bio je uobi-
Ëajen poloæaj u kojem su rabini pouËavali.
RijeË “uËenik” znaËi “onaj koga pouËava ra-
bin”; πiroko prostranstvo bilo je uobiËajeno
mjesto na kojem se pouËavalo i padina je bila
najbolja uËionica. Sve ovo ima smisla. Ono
πto je Ëudno u priËi jest πto Isus pouËava
mnoπtvo.
Ovdje nastaje problem: rabini su po tra-
diciji vrlo pomno birali one koje Êe pouËavati.
Jedino su najbolji i najsjajniji mogli uÊi u nji-
65
hove uËionice. Samo su oni s politiËkim ve-
zama mogli dobiti svoju stolicu u njihovim
amfiteatrima. Samo onima koji su bili sveti,
pravedni, iz prave æidovske obitelji, i samo
djeËacima bilo je dopuπteno pohaati njihove
πkole. Ako ste bili æensko, niste mogli iÊi u
πkolu. Ako ste bili sin siromaπnog Ëovjeka,
ovi uËitelji vas ne bi pouËavali. Ako ste bili
bolesni, niste mogli uËiti kod njih. Ako ste
bili neznaboæac, gotovo se sigurno niste mo-
gli pouËavati kod njih. Ako niste zadovolja-
vali vrlo stroga mjerila, ni tada niste imali
sreÊe.
Isus je pouËavao svjetinu. Smatrao je da
je ovo mnoπtvo vrijedno pouËavanja. On nije
imao detektor kojim bi ispitao duhovnu vri-
jednost svojih sluπatelja. Ovo mnoπtvo je bilo
raznoliko: bilo je tu bogatih, siromaπnih, mu-
πkaraca, æena, mladih, starih, s visokim stup-
njem inteligencije i niskim, onih koji su po-
znavali doktrine i onih koji nisu o tome niπta
znali. Isusova odluka da pouËava svjetinu —
koja ukljuËuje sve — zaprepaπÊujuÊi je novi
pogled na to tko sve moæe biti dio kraljev-
stva. Vrata koja su πtitila zatvorenu zajednicu
sada su bila polomljena. Zamisao da postoji
samo nekolicina izabranih — koje je Bog po-
sebno odabrao — pala je u vodu. Ovu zamisao
66
je sada Isus osporio. Pa kakve Êe to ljude
Isus sresti na obronku gore?
TreÊi redak: “Blago siromasima u duhu,
jer je njihovo kraljevstvo nebesko!” Jeste li
ikada bili “siromaπni u duhu”? Je li vaπ duh
ikada bio skrhan? Jeste li se ikada osjeÊali
loπe i depresivno? Je li vas ikada obuzimala
tama, zbog Ëega ste osjeÊali da ste potpuno
bespomoÊni? Jeste li ikada pomislili da æivot
nije dobar? Jeste li ikada postavili pitanje:
“Boæe, postojiπ li?” Jeste li se ikada osjetili
praznima, osiromaπenog duha, duπe?
Isus kaæe: “Blago vama.” Na πto je mislio?
Vas je Bog izabrao! Bog vam se smijeπi. Bog
vas ljubi. Bog je zadovoljan vama. Imajte do-
voljno hrabrosti. Usred velike tuge, moæete
se radovati. To πto ste loπe raspoloæeni ne
znaËi da ste odsjeËeni od Boga.
Æivimo u svijetu gdje se na duπevne bo-
lesti katkada gleda s prijezirom. »ak i danas
Ëudno gledamo one kojima je potrebno sa-
vjetovanje, na one koji moraju posjeÊivati stru-
Ënjaka za duπevno zdravlje. Mi katkad osobu
s depresijom vidimo kao nekoga tko nema
dobar odnos s Bogom i æivotom. Osobu koja
ne moæe vjerovati u Boga vidimo kao agno-
stika, ateista, sumnjalicu... osobu koja s Bo-
gom ima ozbiljnih problema. Katkad loπe
67
raspoloæenje i mraËne noÊi duπe smatramo
neËim πto nas Ëini nepodesnim za kraljev-
stvo. Meutim, mi zaboravljamo Isusove ri-
jeËi: “Boæe moj, Boæe moj! Zaπto si me osta-
vio?” (Matej 27,46) Sam Isus, koji je bio bez
grijeha, osjetio je najveÊu tamu. »ak se i Isus
pitao je li Ga Bog napustio. Ovakva ekstremna
iskustva svakoga bi od nas navela da posum-
njamo, pa Ëak i odbacimo Boga kao stvar-
nost. Meutim, Isusovo iskustvo nam poka-
zuje da ekstremno ljudsko iskustvo nije dokaz
Boæje odsutnosti. Mi moæemo biti siromaπni
u duhu. Mi moæemo æivjeti s uznemirenom
duπom. Ali to nas ne Ëini prokletima! Zapra-
vo, mi smo blagoslovljeni. Mi smo voljeni.
Pozvani smo da postanemo graani nebeskog
kraljevstva, Isusovog kraljevstva. Ako vam je
danas teπko, sjetite se da ste blagoslovljeni,
da ste voljeni.
Isus ponovno gleda u mnoπtvo (redak 4)
i govori: “Blago onima koji tuguju, jer Êe se
utjeπiti!”
Tugovanje nije grijeh. »ak je i Isus pla-
kao zajedno s Lazarovom obitelji (Ivan 11,35).
“Isus nije plakao samo zbog ljudske su-
Êuti prema Mariji i Marti. Njegove su suze
iskazivale bol koja je bila visoko iznad ljud-
ske boli kao πto je nebo viπe od Zemlje. Krist
68
nije plakao za Lazarom, jer ga je namjeravao
pozvati iz groba. On je plakao zato πto Êe
mnogi, koji su sada plakali za Lazarom, us-
koro planirati Njegovo ubojstvo, smrt Onoga
koji je uskrsnuÊe i æivot. Meutim, kako su
nespremni bili nevjerni Æidovi da pravilno
protumaËe Njegove suze! Neki kao uzrok
Njegove boli nisu mogli vidjeti niπta viπe do
samo vanjske okolnosti pred Njim, njeæno su
kazali: ‘Gledaj kako ga je ljubio.’ Drugi, æeleÊi
da sjeme nevjerstva posiju u srca prisutnih,
podsmjeπljivo su rekli: ‘Zar nije ovaj koji je
slijepcu otvorio oËi mogao uËiniti da Lazar
ne umre?’ Ako je u Kristovoj moÊi bilo da
Lazara spasi, zaπto mu je dopustio da umre?”
(Ellen G. White, Isusov æivot, str. 436,437)
Nije nuæno da onaj tko pripada kraljev-
stvu bude stalno radostan. Moæemo biti tuæni
i joπ uvijek usklaeni sa Spasiteljem. Moæe-
mo tugovati — Ëak i s prizvukom ljutnje. Tu-
govanje ukljuËuje ljutnju — moæemo se ljutiti
na sebe, na okolnosti, na druga ljudska biÊa,
Ëak i na Boga. Snaæne emocije koje su pove-
zane s razoËaranjem i gubitkom ne znaËe ob-
vezno da ne slijedimo Isusa! Povjerenje u Bo-
ga automatski ne briπe Ëovjekove osjeÊaje.
Patite li? Niste prokleti. Vjerujte da ste blago-
slovljeni, da vas Bog ljubi.
69
 Isus nastavlja (redak 5): “Blago krotkima,
jer Êe baπtiniti zemlju!”
Naπ svijet ne cijeni krotke. Na krotkost
se gleda kao na manu. Cijenimo one koji su
financijski jaki, atletski graeni, lijepi u skla-
du s ograniËenom definicijom ljepote koja
nam se nameÊe putem medija. Volimo dru-
πtvene ljude. Volimo ljude sa samopouzda-
njem. Volimo duhovite osobe. Ali one koji
su usporeni, ruæni, siromaπni ili dosadni... pa
nismo veliki ljubitelji tih nesretnika. Narav-
no, i u crkvi moæemo naiÊi na ove iskrivlje-
ne vrijednosti. Volimo velike propovjednike,
snaæne voe, Ëvrste krπÊane koji zajedno dje-
luju. A πto je s krotkima? Sa slabima? Onima
koji Ëesto æive na krhotinama i pukotinama
æivota? Isus kaæe da pristup Nebu nije isklju-
Ëivo pravo angaæiranog evanelista, bogatog
donatora ili savrπenog soprana. Isus ovdje bla-
goslivlja krotke.
Isus joπ jednom baca pogled na mnoπtvo
(redak 6) i govori im: “Blago æednima i glad-
nima pravednosti, jer Êe se nasititi!”
Sjajno. U krπÊanskim zajednicama slavi-
mo one koji su dobro uhranjeni pravednoπ-
Êu. Volimo svete i pravedne ljude. Volimo rat-
nike molitve i prvake u poznavanju Biblije.
Volimo one koji daju desetinu toËno u lipu
70
i ne jedu sir. One koji su dobro uhranjeni —
ostatak ostatka od ostatka — to su prava djeca
Boæja! Meutim, ovdje Isus blagoslivlja, po-
kazuje Boæju naklonost onima koji su gladni
i æedni. Isus ukazuje na one koji ne uzimaju
svoje svete vitamine i tri dobro uravnoteæena
obroka poboænosti svakoga dana. On kaæe:
“Dobrodoπli u kraljevstvo vi koji osjeÊate du-
hovnu glad. Ovdje ima dovoljno mjesta za one
koji nisu super-sveti.”
I nastavlja (redci 7-9): “Blago milosrdni-
ma, jer Êe postiÊi milosre! Blago onima koji
su Ëista srca, jer Êe Boga gledati! Blago mi-
rotvorcima, jer Êe se zvati sinovi Boæji!”
Kada je pravda zasluæena, nije potreb-
na milost. To je milosre. »istoÊa srca ne pod-
razumijeva savrπenost, veÊ iskreno priznanje
i iskrenost — to je osoba Ëistog srca koja pri-
znaje svoje pogreπke, poziva se na Boæji dar
milosti i æeli postati kao Isus. Mirotvorci su
manje zainteresirani za ono πto je poπteno,
a viπe za djela za opÊe dobro — zajednicu
milosti. Ove tri kvalitete mogu nas privuÊi.
Meutim, mi Ëesto cijenimo neπto πto je su-
protno vjeri: volimo one koji ispravljaju po-
srnule, volimo one koji odræavaju izvanjski
sjaj svetosti, volimo one koji osvajaju. Milo-
sre, ËistoÊa srca i mirotvorstvo Ëesto stoji
71
na zimi ispred zatvorenih vrata. Meutim, Isus
govori mnoπtvu uËenika: “Otvorite im vrata,
neka uu u toplinu sobe vaπeg æivota.”
Isus zatim kaæe (redci 10-12): “Blago pro-
gonjenima zbog pravednosti, jer je njihovo
kraljevstvo nebesko! Blago vama kad vas budu
grdili i progonili i kad vam zbog mene bu-
du laæno pripisivali svaku vrstu opaËine! Ra-
dujte se i kliËite od veselja, jer vas Ëeka velika
nagrada na nebesima! Ta, tako su progonili
i proroke koji su æivjeli prije vas!”
Isus ovdje poziva ljude koji sjede na ob-
ronku gore da budu oprezni. NeÊe im biti
lako kao pripadnicima kraljevstva. Progonit
Êe ih. Ismijavat Êe ih. MuËit Êe ih, a moæda
i ubiti. Æivot u kraljevstvu ne odvija se iza
obrambenih zidina. Dræavljanstvo u ovoj Isu-
sovoj zajednici ima cijenu. Proganjat Êe nas
kao πto su nekada proganjali proroke. A tko
Êe biti progonitelj? U ono vrijeme to su bile
sekularne ili svjetovne i zle sile — kao πto je
bio faraon, A hab i Nabukodonozor. Ali pro-
roke su progonili i oni koji su tvrdili da vrπe
Boæju volju. U Mateju 21,33-46 Isus nam iz-
nosi usporedbu koja ilustrira dugu povijest
progonstava — koja su pokretali vjerski voe.
Na kraju usporedbe veliki sveÊenici i farizeji
shvaÊaju da Isus govori o njima. Kakva ironija!
72
Ljudi koji tvrde da imaju povlaπten poloæaj
u Boæjem kraljevstvu ratuju protiv tog istog
kraljevstva. OtreænjujuÊa je misao da su oni
koji sebe predstavljaju najsvetijima, najpra-
vednijima, najpoboænijima i najozbiljnijima,
kada je rijeË o odræavanju reda u sinagogi i
brizi da bude Ëista, crkvi nanijeli najveÊu πte-
tu. Njihova srca nisu Ëista. Oni veæu teæak
teret na lea drugima, ali ga ne podiæu svo-
jim rukama (Matej 23,4). I tako Isus govori
onima u mnoπtvu koji osjeÊaju ovo progon-
stvo: “Bez obzira na to πto se vjerski voe
bave vama, to ne znaËi da ste na pogreπnom
putu. Zapravo mi se ovi ljudi, takozvani vjer-
ski voe, protive.” Sjajno! Kako je hrabar Isus
u ukazivanju na osobine koje treba imati svaki
podanik kraljevstva!

Odgovornost pripadnika
kraljevstva
A zatim Isus preokreÊe svoju propovi-
jed. Onim prvim rijeËima On je πirom otvorio
vrata tjeskobnima, tuænima, skromnima, du-
hovno marginaliziranima, poniznima, onima
koje su vjerski voe smatrali siromaπnima.
A sada poziva mnoπtvo na neπto veliko (Matej
5,13-16):
73
 “Vi ste sol zemlji. Ali ako sol obljutavi,
Ëime Êe se ona osoliti? Viπe nije ni za πto,
osim da se izbaci van da je ljudi pogaze.
Vi ste svjetlo svijetu. Nije moguÊe sakriti
grad kad leæi na gori. Ne æeæe se svijeÊa da
se stavi pod variÊak, nego na svijeÊnjak da
svijetli svima u kuÊi. Vaπe svjetlo neka tako
zasja pred ljudima da vide vaπa djela ljubavi
te slave vaπeg Oca nebeskog.”
Moæete li zamisliti kako su ove rijeËi zvu-
Ëale onima koji su vjerovali da su bezvrijed-
ni? Isus im je govorio: “Vi moæete biti Ëim-
benici promjena. Vi moæete uËiniti da svijet
bude bolje mjesto za æivot. Moæete svijet uËi-
niti ukusnijim i moæete ga obojiti. Moæete ga
okrenuti naglavaËke!” Isus ne govori samo o
prihvaÊanju (vi ste Boæja ljubljena djeca i mo-
æete biti dio ovog kraljevstva), veÊ i o povje-
renju (moæete Ëiniti velike stvari za Boga).
“Ljubim vas i oËekujem da Êete Ëiniti nevje-
rojatne stvari.” Mnogi koji dotad nisu osje-
tili Boæju blagost ni Njegovo povjerenje, bili
su zadivljeni.

PriËa kao zakljuËak

Prije nekoliko godina moja supruga i ja
planirali smo prirediti zabavu za naπu kÊer
74
Audrey. Da biste takvo πto ispravno uradili,
morate voditi raËuna o mnogo toga. Dogova-
rali smo se koju Êemo hranu pripremiti, ka-
kve ukrase staviti, koje igre organizirati, πto
Êe se raditi u kreativnoj radionici (πto bi bilo
zabavno a da iza toga ne ostane preveliki ne-
red) za naπu petogodiπnju kÊer. Na zabavi je
te veËeri sve bilo izuzetno dobro. U jednom
trenutku tijekom zabave, pozvali smo roditelje
i djecu u suteren naπe kuÊe gdje nam je stajao
klavir i gdje smo predvidjeli igru “glazbene
stolice”. Stavili smo deset stolica u krug. Na
svakog djeËaka i djevojËicu bila je jedna sto-
lica. Moja supruga je objasnila pravila igre i
djeca su sjela na stolice. Ja sam poËeo svirati
na klaviru i prema pravilima igre, djeca su
trebala ustati sa svojih stolica i trËati oko njih.
Moja supruga je sklonila jednu stolicu, svi-
rao sam joπ nekoliko sekundi, a onda je gla-
zba stala. Deset malih djeËaka i djevojËica
potrËalo je prema devet stolica — svi su us-
pjeπno sjeli na svoju stolicu, osim jednog dje-
ËaËiÊa. Ovaj mali petogodiπnjak bez stolice
smjesta je pogledao svoje roditelje i briznuo
u plaË. JecajuÊi je dotrËao do njih. Supruga
i ja pogledali smo se zagonetnim pogledom.
Ovaj put nije sve bilo u najboljem redu. Po-
novno sam poËeo svirati klavir — i devet ma-
75
lih djeËaka i djevojËica trËalo je oko stolica.
Moja supruga je sklonila joπ jednu stolicu,
svirao sam joπ nekoliko sekundi i glazba je
stala. Ovaj put se devet malih djeËaka i dje-
vojËica utrkivalo da sjednu na osam stolica.
Osmero njih je sjelo ostavljajuÊi jednu dje-
vojËicu bez stolice. TrenutaËno je pogledala
svoje roditelje, briznula u plaË i otrËala u nji-
hov zagrljaj. Supruga i ja smo se pogledali i
shvatili. Bit Êe sve gore ako neπto ne poduz-
memo! I tako smo pozvali svu uznemirenu
djecu da nam se joπ jednom pridruæe. Moja
supruga je vratila dvije stolice. Djeca su sjela.
PoËeo sam svirati na klaviru i ... nijedna sto-
lica nije sklonjena. Svirao sam joπ nekoliko
sekundi i glazba je prestala. Deset malih dje-
Ëaka i djevojËica sjelo je na stolice. I svako
dijete je imalo svoju stolicu. Djeca su urlala
i glasno me molila: “Pastore Alex, hajde po-
novno! Pastore, Alex, ponovno svirajte!”
Igrali smo se sve dok se djeca (i moji
prsti) nisu potpuno umorila. U nebeskom kra-
ljevstvu svatko ima svoju stolicu. U njemu
ima mjesta za svakog djeËaka, svaku dje-
vojËicu i svako Boæje dijete. Nebeska glazba
poziva nas da se pridruæimo nebeskoj igri u
radosti i prilici da pozovemo i druge da nam
se pridruæe.
76
 Bez obzira na to u kakvom ste poloæaju.
Bez obzira na okolnosti. Bez obzira na vaπu
proπlost. Bog ima mjesto za vas. HoÊete li
se pridruæiti igri i zauzeti svoje mjesto?

Pitanja za razgovor
1. Kako vidite usporedbu o “kraljevstvu” u
vrijeme kada u mnogim dræavama ne vla-
daju kraljevi i kraljice? Bi li Bog upotri-
jebio tu istu usporedbu i danas? ©to je
s predsjednicima, premijerima i guver-
nerima? Razlikuje li se taj jezik?
2. Kako se razlikuje pripadnost Boæjoj dræa-
vi od drugih aspekata pripadnosti (Ëlan-
stva)?
3. ©to vas iznenauje u Isusovom pouËava-
nju (o Ëemu je govorio i koga je pouËa-
vao)?
4. Kako se moæemo pobrinuti da mjesto bu-
de dostupno svima i svakome?

77
 5. Stol na Zemlji,
stol na Nebu
MARKO 2,13-17

Eddie Hypolite

Kako odluËujete koga Êete ukljuËiti u

svoj krug prijatelja, a koga ne? Dajete li im
da ispune “ispit vrijednosti”? Ovise li vaπe
odluke o njihovom druπtvenom poloæaju? Mo-
raju li to biti krπÊani ili adventisti? Moraju
li oni biti prijatelji na Facebooku koji su na
dobrom glasu i s urednom proπloπÊu ili ste
neπto f leksibilniji?
Odvojite nekoliko trenutaka, podijelite se
u skupine i pokuπajte odgovoriti na pitanje:
Kako donosite odluku tko Êe vam biti prija-
telj, a tko ne?
Ako je postojalo neπto kod Isusa πto je
viπe od svega ostalog uznemiravalo voe onog
vremena i zbunjivalo Ëak i uËenike, bio je
78
to naËin na koji se On ophodio prema ljudima
koji su bili izopÊeni iz druπtva. Svi su vjero-
vali da Êe Mesija ponovno uspostaviti blago-
stanje u Izraelu, ali nitko nije oËekivao da
Êe u tom kraljevstvu biti mjesta za sve i sva-
koga.
UkljuËivanje “izopÊenih iz druπtva” u kra-
ljevstvo i Boæja naklonost prema njima nije
nikada bila predmet oËekivanja. S druge stra-
ne, kako Ëitamo u evaneljima, upravo je ovo
Ëinilo Isusov æivot i sluæbu tako lijepom.
Evanelje po Marku 2,13-17 slika kraljev-
stvo koje je Isus trebao uspostaviti ne samo
u Izraelu, veÊ i u srcima Njegovih uËenika.

Stol razdvajanja
Levi, poznat i kao Matej, bio je carinik.
Njega su mrzili i Æidovi i neznaboπci jer je
sakupljao porez za Rimsko Carstvo. Porez su
nametnuli R imljani, ali nitko zapravo nije
znao koliko je velik taj porez — osim onih
koji su ga ubirali. Tako je meu carinicima
bio obiËaj da uzimaju viπe nego πto treba, a
za sebe su zadræavali viπak. Levija su joπ viπe
mrzili jer je bio Æidov koji je sakupljao po-
rez za Rimsko Carstvo. Æidovi su ga zbog toga
smatrali gorim od neznaboæaca. Prema svim
79
raËunicama, on nije bio zanimljiv ni za kra-
ljevstvo ni za uËenika. Kao Æidov odgajan je
u vjeri i bio je Ëlan izviaËa, odjela mladeæi
ili je pohaao subotnja bogosluæja. Meutim,
nekako na svojem æivotnom putu on je po-
segnuo za sjajem gradskih svjetiljki kao πto
je bio sluËaj s izgubljenim sinom, i u jednom
je trenutku pomislio da Êe ga brza zarada
usreÊiti. Zanimljivo je πto sve netko moæe uËi-
niti da bi skratio put do sreÊe. Preπao je na
neprijateljsku stranu i poËeo varati svoj na-
rod.
Poput mnogih mladih koji su krenuli Le-
vijevim putem, prije ili poslije oni Êe shva-
titi da je traganje za sreÊom koja ne uklju-
Ëuje Boga kao ljuπtenje luka. Oni konaËno
shvaÊaju da su prazni iznutra. Levi nije znao
iziÊi na kraj sa svojom patnjom. Nije mogao
otiÊi u sinagogu jer bi ga njegov narod iz
nje izbacio. Tako je on ovu svoju patnju dræao
u sebi, sve dok se nije pojavio Isus u odgo-
varajuÊe vrijeme.

Snaga ljubavi
Isus namjerno prolazi pokraj carinarni-
ce (redak 13) u kojoj Levi sjedi i radi, zausta-
vlja se i upuÊuje mu poziv: “Hajde za mnom!”
80
Ovdje nam ne smije promaknuti neπto ne-
vjerojatno jednostavno o kraljevstvu.
Isus ne Ëeka da Ga ljudi pronau, On
njima prilazi prvi. Mi ne trebamo Ëekati lju-
de da nas pronau. Kraljevstvo Boæje je aktiv-
na potraga za izgubljenima. Poziv Leviju da
poe za Isusom potvrdio je Boæju ljubav pre-
ma njemu bez obzira na to πto ga je dru-
πtvo izopÊilo.
Kada ljudi znaju da su voljeni i prihva-
Êeni, Ëak i kada sjede u “carinarnici” æivota
zbog Ëega ih druπtvo prezire, Boæja sila ko-
ja mijenja Ëovjeka pomaæe im da ustanu, na-
puste to mjesto i krenu za Njim. Svijetu nije
stalo do onoga πto mi znamo dok god ne vidi
da je nama stalo do njega! Iz teksta u redci-
ma 13.14 moæemo izvuÊi tri kratke poruke.
1. Æivot osnaæuje æivot! Isusov nauk
koji Êe najviπe utjecati na naπe bliænje zapi-
san je u naπem svakidaπnjem æivljenju. Isu-
sove rijeËi, djela i æivot bili su jedno te isto.
Æivio je onako kako je nauËavao, i sve πto
je izgovarao govorilo je o tome tko je On.
To je ono πto Êe utjecati na ljude da napuste
æivot kojim æive i krenu za nama koji slijedi-
mo Krista!
2. NemoguÊe je odbaciti dosljednu
ljubav. Dosljednost je rezultat osjeÊaja da su
81
Bogu dragocjeni ljudi koje vam πalje. Isuso-
va dobroËinstva prema izgubljenima bila su
nerazdvojni dio Njegove sluæbe i æivota. Isus
nije sluËajno nekog zavolio, i to ne bismo
trebali ni mi Ëiniti. Ljubav je najsvrhovitije
ljudsko iskustvo, iskustvo koje se ne dogaa
sluËajno i zbog toga ono ima veliku moÊ da
preobrazi.
3. Isus se druæio s odbaËenima. Isus
je rekao Nikodemu (Ivan 3,17) da Bog nije
poslao svojega Sina da osudi svijet, veÊ da
ga spasi. On svoju posveÊenost ovom idealu
pokazuje tako πto provodi vrijeme s onima
koje je druπtvo odbacilo i iznosi istinu o Bo-
æjem kraljevstvu. A koja je to istina? To je
Ëinjenica da Bog dijeli svoju ljubav i æivot s
njima i ne smatra potrebnim da drugima ob-
jaπnjava svoje postupke.
Evanelist Marko podsjeÊa nas da je Levi
ustao i napustio svoju carinarnicu. Ostavio
je sve iza sebe! On se viπe nikada neÊe moÊi
vratiti i ne bira taj put. Smjer kojim je krenuo
daleko nadmaπuje njegovu prijaπnju stvarnost.
©to Êe biti rezultat ovog novog smjera ko-
jim je krenuo? Ljubav kraljevstva koju je pri-
mio usmjerava ga k Isusu i drugima. Proveo
je radni vijek sjedeÊi za stolom i prikupljao
porez i Ëinio djela zbog kojih su ga ljudi pre-
82
zreli, a sada je sjedio za drugim stolom koji
je pripremio za Isusa.

Stol za Isusa
Evanelist Marko (2,15) nam govori da
je Levi priredio veliku gozbu, banket, na koju
je pozvao Isusa kao poËasnog gosta. Pogle-
dajte tko je joπ bio pozvan na gozbu: s Isusom
su tu za stolom bili carinici, greπnici i drugi
koje je druπtvo odbacilo. Nije se pravila raz-
lika izmeu njih i uËenika. Ovaj tekst nam
jednostavno govori da su Ga mnogi slijedili.
Gozba koju je Matej priredio za svoje
“odbaËene” prijatelje podsjeÊa na svadbenu
gozbu iz jedne od Isusovih usporedbi o kra-
ljevstvu koje Êe doÊi u Mateju 22. Gozbi su
prisustvovali razni ljudi, dobri i loπi. »udno
je u ovoj usporedbi πto su bili ugoπÊeni oni
koje domaÊin nije pozvao pr ve. Pravi uzva-
nici se uopÊe nisu pojavili. Sve je bilo sprem-
no, stol je postavljen, orkestar je bio spre-
man da odsvira svadbenu koraËnicu, kralj je
bio na vratima, a sin je Ëekao svoju zaruË-
nicu, Crkvu, ali se nitko nije pojavio. Kralj
je poslao svoje sluge da podsjete uzvanike
na sveËanost, ali su oni bili prezauzeti svojim
poslovima i nisu mogli odvojiti vrijeme za
83
kralja i njegovog sina. Nekima je Ëak i za-
smetalo kraljevo navaljivanje, zbog Ëega su
zlostavljali i ubili nevine sluge.
Pitam se o kome je Isus govorio u ovoj
usporedbi. Lako je uprijeti prstom na æidov-
ski narod koji je odbacio Kraljevog Sina. A
πto je s poboænim ljudima u danaπnje vrije-
me? ©to je sa mnom? Jesam li toliko zauzet
svojim poslovima da zanemarujem veliki æi-
votni poziv, Kraljev poziv? Jesam li nestrp-
ljiv prema onima koje je poslao Kralj da me
podsjete na Njegov poziv? Sve su to pitanja
koja me zaokupljaju.
I kralj na kraju preko svojih slugu upu-
Êuje otvoreni poziv ljudima na ulici, svako-
me tko se tu naπao i svakome tko je æelio
doÊi. Dvorana je ubrzo bila puna gostiju.
Ovo je prekrasna slika o Isusovoj ljuba-
vi prema izgubljenom ËovjeËanstvu, koja obu-
hvaÊa sve ljude. Svojom prisutnoπÊu na go-
zbi na koju su bili pozvani Levijevi odbaËeni
prijatelji, Isus je snaæno posvjedoËio da se
æivot moæe promijeniti zahvaljujuÊi ovoj lju-
bavi i prihvaÊanju. Isus je pozvao Levija da
ustane od stola koji ga je odvajao od Ëovjeko-
ljublja i spasenja, a Levi je pripremio stol za
Isusa koji Êe Ëovjekoljublje i spasenje unije-
ti u jedan veliËanstveni prostor.
84
 Kao i uvijek, bilo je tu onih kojima se
nije svidjela ideja da kraljevstvo moæe biti mje-
sto gdje Isus nema miljenika i u kojem sve
podjednako ljubi. Zato su Mu neki prigovo-
rili (redak 17), ali je Isus jasno istaknuo da
je pomoÊ potrebna bolesnima, zbog Ëega se
On i naπao na tom mjestu.

Pouka s Isusovog stola

Levi nije otvorio svoj dom samo Isusu,
veÊ i ljudima s kojima je On sjedio. U ovom
dogaaju moæemo vidjeti Ëetiri bitne slike
koje govore o kraljevstvu i Isusu koje ne bi-
smo smjeli propustiti.
1. Za Isusovim stolom neÊe uvijek
sjediti uzorni ljudi.
Nikada ne smijemo pomisliti da znamo
koga Isus æeli spasiti, a koga ne. Moramo do-
slovno shvatiti Isusove rijeËi “svatko tko æeli”.
Nemojmo se nikada baviti procjenjivanjem tko
Êe biti spaπen, a tko neÊe. Budimo crkva koja
za svoj stol ljubavi i bratstva ne poziva sa-
mo one koji su uzorni.
2. Svatko moæe sjesti za Isusov stol.
»ak se i danas mnogi boje otvoriti vrata
naπe crkve svima i svakome. Ali kraljevstvo
svakoga dana spaπava sve i svakoga. Mi ne-
85
mamo pravo izraæavati miπljenje u Ëijem Êe
srcu Boæji Duh odluËiti raditi. Mi moæemo
samo vidjeti rezultate, a zatim takve osobe
prihvatiti u crkvenu obitelj kako bi i one mo-
gle rasti u ljubavi i milosti. Neka naπ stol bude
slobodan za sve, posebno ako znamo da Isus
voli sjediti za ovakvim stolovima.
3. Stol za kojim se sjeÊamo onih koji
su sjedili za njim.
Levi nikada nije zaboravio tko je bio i
tko je sve sjedio za njegovim stolom prije
nego πto ga je Isus pozvao. Mi krπÊani tako
lako zaboravljamo gdje nas je Isus naπao i
koliko nas je daleko odveo. Isus ne æeli da
zaboravimo ljude koje smo ostavili iza sebe
kada smo Ga pronaπli. On æeli da se sjeÊamo
s kime smo obiËno sjedili; æeli da sada na-
pravimo mjesta i za njih za naπim novim sto-
lom. Moramo paziti da ne steknemo pogre-
πan dojam da smo “previπe spaπeni”. “Pre-
viπe spaπena” osoba s prijezirom gleda na one
s kojima se nekada druæila jer se njezin no-
vi æivot razlikuje od starog. Kada kao Levi
pronaemo novi æivot u Isusu, moramo se
sjeÊai onih koje smo ostavili iza sebe.
4. Stol za kojim se Isus nikada ne
opravdava πto sjedi s odbaËenima, veÊ ih
uvijek brani.
86
 Isus se nikada nije opravdavao πto sjedi
s ljudima za ovim stolom. On je uvijek bra-
nio njihovu prisutnost i razlog zbog kojeg sje-
di s njima za istim stolom. Doπao je pokazati,
prvo djelima, a onda i rijeËima, da je Bog
doista s nama. On se nije udaljio od onih
za koje su vjerski voe smatrali da im se ne
moæe pomoÊi i da nisu vrijedni spasenja.
Æivimo u druπtvu koje viπe ne sluπa naπe
rijeËi, ono sluπa naπa djela. Stara poslovica
kaæe: “Djela govore viπe od rijeËi!” Kristov
æivot i ljubav u nama uvijek Êe se vidjeti u
naËinu na koji branimo nevoljene i odbaËe-
ne. Isus je to istaknuo da bismo znali kako
trebamo æivjeti jedni s drugima.
5. Na kraju, Isus je jedini put do
stola.
VraÊamo se na usporedbu o svadbenoj
gozbi. Kralj je svakom gostu koji se pojavio
na vratima osigurao svadbeno ruho. Meu-
tim, neki su uπli, ali nisu htjeli obuÊi odijelo
koje je bilo saπiveno za njih. Haljina praved-
nosti koju je Isus pripremio za sve ljude svo-
jom dragocjenom ærtvom na Golgoti, jedino
je πto Êe nam omoguÊiti pristup gozbi u vje-
Ënom kraljevstvu. »ovjek sa svoje strane ni-
πta ne moæe uËiniti, osim da prihvati ovaj
dar. Na nama je da obuËemo ovu haljinu.
87
 S druge strane, imamo sreÊu πto Bog i
samo Bog donosi odluku tko Êe imati pristup
Nebu, jer mi nemamo pristup srcima ljudi.
Naπe je da velikoduπno pozivamo sve i pre-
pustimo podjelu na dobre i loπe Jedinom koji
moæe Ëitati pobude i namjere ljudskog srca.
Svatko od nas je stol za kojim sjedi Isus:
naπi domovi, crkve, crkvene prostorije, Ëak
i stranice Facebooka, Instagrama i Twittera
mogu biti stol za koji Êe Isus sjesti ako ih
odluËimo koristiti na naËin na koji Êemo Ga
proslaviti.
Je li moguÊe da Isus crkvi Ëija je zadaÊa
da propovijeda Evanelje i utjeËe na naπe po-
svjetovljeno druπtvo, poruËuje da je to jed-
nostavno kao kada nekome otvorite vrata svo-
jeg doma? Moæe li biti da je Radosna vijest
o kraljevstvu koju Isus æeli da navjeπÊujemo,
vijest o naπem preobraæenom æivotu i stolu
za koji su svi pozvani? Je li moguÊe da Isus
traæi od nas da svjedoËimo svojim promi-
jenjenim æivotom jer on propovijeda snaæni-
je od bilo koje propovijedi?
Dok smo zaokupljeni osmiπljavanjem slje-
deÊe nove ideje, moæda je ipak najbolja ideja
pronaÊi Isusu stol za koji Êe sjesti.
Odvojimo sada vrijeme da se pomolimo
za ovo:
88
 1. Da u ovom trenutku osjetimo potre-
bu za Spasiteljem.
2. Da stvorimo uvjete (mjesta/stolove) na
kojima Êe se Isus i ljudi iz naπeg okruæenja
susretati.
3. Da se nikada ne posramim onih s ko-
jima Isus odluËi sjediti.

Pitanja za razgovor
1. “Sekularnom druπtvu viπe nisu potreb-
ne informacije da bi pronaπlo istinu, um-
jesto toga ono je u potrazi za istinom
utjelovljenom u osobnom æivotu.” ©to Cr-
kvi govori ova izjava?
2. Kako moæemo pomoÊi ljudima da u sebi
pronau vrijednost koju ne vide, a koja
je nama tako oËita?
3. U koje se aktualne dogaaje u vaπoj dru-
πtvenoj zajednici vaπa crkva moæe uklju-
Ëiti?
4. Razgovarajte o osobama koje su utjecale
na vas da pozitivno gledate na ljude oko
sebe.
5. Najteæe πto Isus od nas traæi da uËinimo
prije nego πto doe drugi put jest da lju-
bimo izgubljeni svijet! Kako izgleda ta
ljubav za prosjeËnog vjernika?
89
 6. Ono je u vama
LUK A 17,21

Brandy Kirstein

Southern Adventist University nalazi se

u predgrau grada Chattanooge u dræavi Ten-
nessee. Chattanooga je ekoloπki, suvremen,
prekrasan grad s bogatom proπloπÊu. VeÊina
stanovnika uæiva u rekreaciji na otvorenom
i mjesnim restoranima, ne znajuÊi πto se na-
lazi ispod njihovih stopala. Vidite, postojale
su dvije Chattanooge: jedna koju vidimo i dru-
ga koju ne moæemo vidjeti. To πto ne vidimo
leæi ispod ulica — povijesni labirint zatrpan
prije stotinu godina i koji se u tragovima
moæe vidjeti u podrumima i prolazima koji
su nekada bili ulice i tlo ovoga grada. Mi ne
moæemo vidjeti grad koji je Chattanooga za-
trpala da bi spasila ovaj koji danas imamo.
Nakon niza razornih poplava koncem devet-
naestog i poËetkom dvadesetog stoljeÊa, Ross
90
Landing, mali trgovaËki grad pokraj rijeke,
poËeo se iznova graditi. Prije roka sagrae-
no je Ëetrdeset gradskih blokova. Drugi ka-
tovi kuÊa postali su prvi, a prvi katovi po-
drumi. Lukovi na prozorima postali su dekor
ili su posluæili za ventilaciju. Ovakav naËin
gradnje bio je riziËan buduÊi da je grede za-
hvatila hra, zbog Ëega su se uruπavale stare
zgrade koje su se nalazile ispod novih. Ovaj
golemi podvig, podizanje grada, u velikoj je
mjeri zanemaren u povijesti. Gotovo da nema
nijednog dokumenta koji govori o tome i ve-
Êina stanovnika Chattanooge ni ne zna da je
prije ovoga postojao drugi grad. U meuvre-
menu, oni svaki dan æive u laænoj sigurnosti
ne znajuÊi po Ëemu hodaju.

Vidljivo nasuprot
nevidljivome
©to ako se jednoga dana soba u kojoj sje-
de uruπi desetak metara pod zemlju? Kakvo
bi tada bilo njihovo doæivljavanje stvarnosti?
Bi li zbog toga drugaËije hodali gradskim uli-
cama? Bi li odjednom osjetili nesigurnost dok
bi πetali Chattanoogom? Puno vjere polaæemo
u ono πto moæemo vidjeti, u strukture koje
postoje oko nas. U meuvremenu usporedno
91
postoji cijeli jedan svijet a da ga nismo svje-
sni. Znate li da naπe oËi mogu uoËiti pokret
koji se dogaa u dvadesetËetvrtom dijelu se-
kunde? Televiziju gledamo u formatu od pet-
naest slika u sekundi; mi to prepoznajemo
kao treptaj, πto znaËi da ima petnaest trenuta-
ka koje oko ne moæe uoËiti ili obraditi. Ga-
laksije se kreÊu izuzetnom brzinom, ali izgle-
daju nepokretne zbog goleme daljine iz koje
ih promatramo. A insekt koji prolijeÊe centi-
metar od mojeg lica kretat Êe se bræe od spo-
sobnosti oka da ga prati, Ëime otkriva Ëinje-
nicu da Êemo objekt smatrati nevidljivim ako
se na odreenoj udaljenosti kreÊe bræe od
sposobnosti oka ili mozga da to kretanje ob-
radi. No je li zbog toga on nevidljiv? Je li
insekt pred naπim licem nevidljiv sokolu (Ëiji
je vid tri do Ëetiri puta bolji od naπeg)? Prema
tome, nevidljivost je vezana za naπu moÊ opa-
æanja. To dalje znaËi da nevidljivost kao oso-
bina nije stvarna! Ako neπto postoji, onda to
sigurno neπto ili netko moæe opaziti, samo
πto to ne moramo uvijek biti mi. S druge stra-
ne, mi smo opsjednuti onim πto moæemo vi-
djeti, dodirnuti i Ëuti, πto nam naπa osjetila
mogu prenijeti kao da posjeduju univerzalnu
sposobnost, a istina je da su ona vrlo nepouz-
dana i ograniËena.
92
 Otvorite svoju Bibliju u Luki 17,20.21:
“Farizeji ga upitaπe: ‘Kad Êe doÊi kraljev-
stvo Boæje?’ On im odgovori: ‘Kraljevstvo Bo-
æje ne dolazi tako da se to moæe vidjeti; niti
Êe se moÊi kazati: Evo ga ovdje ili eno ga
ondje. Jer kraljevstvo je Boæje meu vama.’”

Bez kraljevstva ili u

kraljevstvu
Tako ovdje imamo farizeje koji dolaze k
Isusu, rugaju Mu se i prigovaraju. Tri godine
prije, Ivan Krstitelj je u pustinji glasno ob-
javljivao da je “blizu kraljevstvo Boæje”. I ota-
da je Isus stalno govorio o Boæjem kraljev-
stvu — “kraljevstvo je nebesko kao biser... kao
goruπiËno zrno... kao blago... blizu je...” Stoga
su farizeji rekli Isusu otprilike ovako: “Do-
bro, Isuse, gdje je to kraljevstvo o kojem to-
liko dugo govoriπ? Kada Êe doÊi to kraljev-
stvo buduÊi da ga dosad joπ nismo vidjeli?”
Oni pokuπavaju potpuno obezvrijediti Isusovu
sluæbu i vlast koju je dobio od Boga. Oni iz-
nose svoje uvjerenje da je Isusovo poslanje
bezuspjeπno.
Mnogi su Æidovi u to vrijeme “Ëekali kra-
ljevstvo Boæje”. Meutim, kada je Kralj do-
πao, On nije izgledao kao kralj. I kada je rekao
93
da je kraljevstvo doπlo, ono nije izgledalo kao
kraljevstvo. Zbog toga je farizejima izgledalo
smijeπno πto su Mu ljudi vjerovali! Njima je
smetalo to πto je, prema njima, On bio obiËni
prevarant. Ali oni su gledali vanjπtinu. Isus
nije bio kralj u zemaljskom smislu rijeËi niti
je imao zemaljsko kraljevstvo. Danas bi Ga
proglasili neuraËunljivim zbog onoga πto priËa
(pogledajte Marko 3,21). Zbog toga su mu
se izrugivali na kriæu stavivπi natpis iznad Nje-
gove glave: “Ovo je Isus, kralj æidovski.” Taj
natpis je trebao zvuËati sarkastiËno. Htjeli su
pokazati kako je smijeπno πto su Mu ljudi vje-
rovali, i htjeli su oduzeti svaku nadu svima
koji su i dalje vjerovali da Êe On ustati kao
Kralj. Po svemu sudeÊi, ustao je, ali ne kao
ovozemaljski kralj, veÊ kao Kralj koji Êe doÊi
po one koji pripadaju novom kraljevstvu, ne-
vidljivom kraljevstvu, jer tada joπ nije bio do-
πao Ëas da se ono otkrije. Vratimo se na Lu-
ku 17,21.
Kako je Isus odgovorio? Rekao je: “Kra-
ljevstvo Boæje ne dolazi tako da se to moæe
vidjeti...”
Kraljevstvo Boæje ne moæete vidjeti. Zbog
toga nitko ne moæe reÊi: “Evo ga ovdje!” ili:
“Eno ga tamo!” Kraljevstvo Boæje je u vama!
©to?! Ovo je vrlo zbunjujuÊe. Ne samo za Æi-
94
dove, veÊ i suvremene krπÊanske struËnjake.
PoËnimo sa suvremenim krπÊanskim struË-
njacima.
Ovisno o Bibliji koju Ëitate, naiÊi Êete
na razliËite prijevode. Neki Êe reÊi “meu
vama”, a neki “u vama” ili “usred vas”. Po-
stoji li joπ neka inaËica? GrËka rijeË koja se
ovdje koristi jest entos koju doslovno prevo-
dimo prijedlozima “u” ili “unutra”. Ova se
rijeË pojavljuje u Novom zavjetu joπ jedino
u Mateju 23,26 gdje je prevedena s “unutra”,
govoreÊi o unutraπnjosti Ëaπe ili zdjele, tako
da nam logika govori da je prijevod “unutra”
ispravniji.
Razlog zbog kojeg se u nekim Biblijama
tako ne prevodi i zbog Ëega struËnjaci ima-
ju problema s ovom rijeËju jest πto nisu vje-
rovali da je Isus rekao farizejima da je kra-
ljevstvo Boæje u njima, jer oËito nije bilo, pa
su prevoditelji u skladu sa svojim tumaËe-
njem mijenjali tekst. Ali ako pogledate re-
dak u njegovom kontekstu, primijetit Êete da
Isus usporeuje vanjsko s unutarnjim. Govori
da Boæje kraljevstvo nije takvo da se moæe
vidjeti, πto znaËi da je to neπto πto ne vidite.
Prema tome, ono ne moæe biti “meu njima”
ili “usred njih” jer bi ga u tom sluËaju mogli
vidjeti. Jedan ugledni komentar ovaj redak
95
prevodi na sljedeÊi naËin: “Kraljevstvo Boæje
nije neπto πto moæete uoËiti paæljivim po-
gledom svojeg oka. PronaÊi Êete ga u svojem
srcu.” Ellen G. White pojaπnjava nam ovaj
redak sljedeÊim rijeËima: “Kraljevstvo Boæje
nastaje u srcu. Nemojte traæiti pojavljivanje
zemaljske sile koja bi obiljeæila njegov
dolazak.”

Tajna Boæjeg kraljevstva

GovoreÊi ovo, Isus je izravno napao fari-
zejski pogreπan naËin razmiπljanja da Mesi-
ja treba doÊi kako bi u politiËkom svijetu uz-
visio æidovski narod iznad ostalih. Æidovi su
sva duhovna Boæja obeÊanja pretvorili u ze-
maljsku silu i bogatstvo.
Stoga ih Isus ispravlja i kaæe: “Ne govo-
rim o kraljevstvu koje je naËinjeno od opeke
i æbuke. Govorim o kraljevstvu od krvi i mesa.
Ne govorim o prolaznim stvarima, veÊ o vje-
Ënim. Boæje kraljevstvo nema nikakve veze
s ispraznim ambicijama, pravima steËenim ro-
enjem, teokratskim poloæajem, bogatstvom
ili siromaπtvom, ljepotom ili ruænoÊom, vo-
zaËkom dozvolom ili mjeseËnom kartom za
gradski prijevoz, pohvalnicom ili potjernicom,
dobrom frizurom ili bradom, jesi li brucoπ
96
ili stariji student. Ono ima veze s vaπim sr-
cem.”
Je li joπ nekome ovo pomoglo? Bog ne
odreuje tko Êe biti Njegov na temelju toga
kako vas drugi vide jer je naπ vidokrug ogra-
niËen naπim glediπtem. On vas bira zbog ono-
ga πto jeste i potencijala koji leæe u vama.
Baπ kao πto je rekao Samuelu da ide i uljem
pomaæe Davida koji je zapravo joπ bio djeËak.
Rekao je: “»ovjek gleda na oËi, a Jahve gleda
πto je u srcu.” Nevjerojatno.
Vidite, farizeji su svoju predodæbu Boæ-
jeg kraljevstva zasnivali na onome πto su mo-
gli vidjeti. Ljudsko srce i um su i njima i nama
nevidljivi, ali Bog, kao sokol, vidi mnogo bolje
od nas. On zna πto doista leæi ispod naπih
stopala i hodamo li po sigurnim stazama. Isus
im govori da trebaju vjerovati u ono πto ne
vidimo, jer Bog vidi sve.
Stvarnost je bila, Ëak i da su farizeji znali
toËno o Ëemu Isus govori, da oni nisu bili
zainteresirani za takvo kraljevstvo. Oni su æe-
ljeli poloæaj i moÊ u zemaljskom kraljevstvu.
Oni su æeljeli zemaljsko kraljevstvo. Suprot-
no njihovim oËekivanjima, Isus Boæje kraljev-
stvo umjesto vidljivog i opipljivog svijeta smje-
πta u nevidljivi nutarnji svijet koji je vidljiv
samo Bogu. U ovoj vrsti kraljevstva nema ze-
97
maljskih nagrada. U vanjskom kraljevstvu mo-
guÊe je steÊi prednosti kao πto su ugled, moÊ,
popularnost, a u nutarnjem samo poniznost
i ljubav — πto nije privlaËno onima koji su
usmjereni na æivot ovdje. Ovo nas dovodi do
pitanja koje kraljevstvo zapravo traæimo, jer
koje kraljevstvo traæite, to Êete kraljevstvo i
naÊi. I ono Êe naÊi vas i pretvoriti vas u svoje
sluge. Ova dva kraljevstva nisu savezniËka.
Bit Êete stanovnici jednog ili drugog. U ze-
maljskom kraljevstvu moguÊe je trenutaËno
dobiti nagradu i privlaËnije je vaπim osje-
tilima, Ëini da osjeÊate ono πto æelite, ali po-
Ëiva na laænim strukturama koje nisu sigur-
ne ili stvarne (kao u Chattanoogi). Zemaljsko
kraljevstvo zanimaju samo vlastiti probitci,
πto dovodi do naruπenih odnosa, povrijee-
nih ljudi, razoËaranja, smrti, razaranja, rop-
stva, utamniËenja i mrænje. Boæje kraljevstvo
utemeljeno je na istinitim obeÊanjima iako
ona mogu doÊi kasnije. Boæjim kraljevstvom
upravlja Sveti Duh koji vam daje sposobnost
da vidite i razumijete nevidljivo kraljevstvo
svemira u kojem prebiva æivot, stvaralaπtvo,
sloboda i ljubav. Duhovne stvarnosti gledaju
se duhovno, zbog toga Êe zemaljsko kraljev-
stvo poslati lopova u zatvor, a Boæje Êe mu
kraljevstvo dati haljinu i obuÊu. Zemaljsko
98
kraljevstvo Êe uzvratiti udarac, Boæje kraljev-
stvo Êe okrenuti drugi obraz. Zemaljsko kra-
ljevstvo Êe se neprestano dokazivati, a Boæje
Êe kraljevstvo druge Ëiniti veÊim od sebe.
Zemaljsko kraljevstvo Êe vas iskoristiti i od-
baciti kada mu viπe ne budete potrebni. Boæje
kraljevstvo Êe vas bezuvjetno ljubiti, njego-
vati i pomoÊi vam da dostignete puninu u
svemu.
Kako ljudi ovoga nevidljivog kraljevstva
postanu takvi? To je tajna Boæjeg kraljevstva.
Kako neπto tako veliko moæe stati u nekoga
tako malog? Kao πto voda koja stoji u Ëaπi
poprima njezin oblik, tako se Ëesto i sadræaj
oblikuje da odgovara posudi, ali stvari ne stoje
tako s Bogom. Kada Sveti Duh ispuni naπa
srca, On nas oblikuje na svoju sliku. Ovdje
se mijenja zakon fizike, pri Ëemu se posuda
oblikuje prema sadræaju. Kako drugi vide da
ste se promijenili? Okolnosti u kojima æivite
moæda su ostale iste, ali se vaπe glediπte, mje-
sto s kojeg opaæate svijet, promijenilo. Ellen
G. White kaæe: “Boæje kraljevstvo ne dolazi
u sjaju i raskoπi. Ono dolazi s blagoπÊu i na-
dahnuÊem iz Njegove RijeËi, unutarnjim dje-
lovanjem Njegovog Duha, zajedniπtvom duπe
s Onim koji je æivot. NajveÊe oËitovanje nje-
gove moÊi vidi se u ljudskoj naravi koja je
99
dovedena do savrπenstva Kristovog karakte-
ra.”

Kraljevstvo je ovdje
Na kraju, ovaj redak je toliko bitan zato
πto je jedan od rijetkih koji smjeπtaju kra-
ljevstvo u sadaπnjost. Ono nije viπe neπto πto
Ëekamo, veÊ neπto u Ëemu sada trebamo su-
djelovati. Kada se odluËimo prikljuËiti ovom
kraljevstvu, mi doæivljavamo mir umjesto ne-
mira, radost umjesto oËaja, ljubav umjesto
osamljenosti. I na naπoj su strani aneli spre-
mni da se u naπe ime bore protiv zlih duhova
ako izaberemo pravo Boæje oruæje, jer se u
pravom svijetu mi ne borimo protiv krvi i
mesa. Zemaljsko oruæje nema silu u nevid-
ljivom kraljevstvu. Moramo imati maË Svetoga
Duha, πtit vjere i kacigu spasenja, pojas isti-
ne, oklop pravednosti i obuÊu Evanelja mira.
Tada Êemo biti Ëvrsti u borbi koju vodimo.
Zatim, pred nama se nalazi kraljevstvo koje
nas podupire u molitvi, s anelima i samim
Bogom. Tko moæe ustati protiv nas? Mi smo
nepobjedivo, nevidljivo kraljevstvo!
Mnogi ljudi izaberu Boga zato πto se boje
æivota nakon smrti. Oni æele otiÊi na Nebo.
Ali kako Êete biti sretni na Nebu ako sada
100
ne biste tamo æeljeli æivjeti? Ljepota Neba sa-
stoji se u druæenju s Isusom. Moæete ga imati
veÊ sada. Boæje kraljevstvo moæe poËeti u
vama — ono Êe vas iscijeliti, promijeniti, us-
mjeravati, πtititi, sluæiti i ljubiti preko vas, i
pripremit Êe vjeËnost koju Êe provesti s vama.
Nebo je nastavak onoga πto se sada dogaa.
Ono ne poËinje s drugim Isusovim dolaskom
— tada Êe se pojaviti vanjsko oËitovanje sa-
daπnjeg nevidljivog kraljevstva. I to Êe biti
skup koji ne æelite propustiti! Ali dotad...

Æivotna priËa
Nedavno je Jessici Eaves iz Guthrieja u
Oklahomi u supermarketu neki Ëovjek uk-
rao novËanik. VeÊina bi u takvoj situaciji od-
mah pozvala osiguranje, ali je ona odluËila
sama rijeπiti taj problem.
“Primijetila sam toga gospodina u pro-
lazu izmeu polica,” priËa Jessica. “Stao je
iza mene i kada sam otiπla malo dalje, shvatila
sam da nemam novËanik. Opazila sam ga na
drugom mjestu gdje je bilo mnogo ljudi i pri-
πla mu”, nastavlja ona. “ObiËno sam druga-
Ëija, ali tog dana sam bila tiha i smirena. Re-
kla sam mu: ‘Mislim da ste uzeli neπto moje.
Dajem vam da birate. Moæete mi vratiti nov-
101
Ëanik i trenutaËno Êu vam oprostiti, Ëak Êu
vam i platiti raËun.’”
Koja je bila druga moguÊnost? Jessica bi
ga prijavila policiji. “Izvadio je novËanik iz
svoje jakne s kapuljaËom i vratio mi novËa-
nik”, prisjeÊa se, dodajuÊi da je Ëovjek bio
prezahvalan za pomoÊ i oprost. “Stao je pla-
kati kada je stigao na blagajnu”, rekla je. “Na
putu prema blagajni, dvadeset puta mi je re-
kao da je bio oËajan.”
Potroπila je dvadeset sedam dolara za na-
mirnice u koπarici meu kojima je bilo mli-
jeko, kruh, salama, krekeri, koncentrat juhe
i sir. “Posljednje πto mi je rekao bilo je: ‘Ni-
kada neÊu zaboraviti ovu veËer. Nemam pre-
bijenog novËiÊa, imam djecu, sramota me je
i æao mi je.’”
“Neki ljudi su mi zamjerili πto ga nisam
prijavila, ali ponekad je sve πto vam treba
druga prilika”, dodala je.
Ovo je primjer kraljevstva koje sada vlada
na Zemlji — nije rijeË o tome πto je ona uËi-
nila za njega, veÊ o promjeni koja se zbila
u njegovom srcu kao rezultat njezine ljuba-
znosti. On je trenutaËno od lopova postao
prijatelj. Kako bi izgledao svijet danas kada
bi nevidljivo kraljevstvo postalo vidljivo izli-
jevanjem Svetoga Duha u naπ æivot? Zar ne
102
æelite biti dio takvog kraljevstva? Ono πto vi-
dite i iskusite u svijetu nikada se ne moæe
usporediti s onim πto Bog koji sve vidi moæe
uËiniti sa svoje toËke glediπta. Njemu niπta
nije nevidljivo. Sve je utemeljeno na naπoj
moÊi opaæanja. Vjerujete li Bogu ili sebi? Æi-
vite li u vanjskom svijetu ili unutarnjem?
Pridruæite se redovima danas, jer je kra-
ljevstvo Boæje ovdje i sada, i dostupno je svi-
ma. Meutim, ne ostavljam vas s ovim pita-
njem: je li ono u vama? Ako jest, πto Êete
uËiniti s njim?

Pitanja za razgovor
1. Na koje ste kraljevstvo usredotoËeni —
na ono vanjsko ili na unutarnje? Na teme-
lju Ëega to tvrdite?
2. Postoje li povrπinske strukture u koje
imate povjerenje (kao πto je grad Chatta-
nooga)? Ima li ono na πto se oslanjate
Ëvrsti temelj? Na πto se oslanjate?
3. Kada bi Boæje kraljevstvo bilo sada vid-
ljivo, kako bi izgledalo?
4. Moæete li imati povjerenje u Boga kada
neπto ne vidite ili ne razumijete? Kako?
5. Postoji li neπto u vaπem æivotu πto one-
moguÊava da se kraljevstvo nastani u va-
103
πem srcu? Sada odvojite vrijeme za tihu
molitvu za ovaj problem.

104
 7. GoruπiËno zrno
MARKO 4,30-34

Dilys Brooks

Æivimo u globalnoj zajednici. Upotrebom

interneta i mobilnih telefona za nekoliko tre-
nutaka moæemo saznati posljednje vijesti i naj-
novije trendove. Imamo i novi rjeËnik za ovo
doba u kojem komunikacija s naπim virtual-
nim prijateljima teËe dvadeset Ëetiri sata. “Tvi-
tanje”, “fejs”, “viralni video” postali su dio
naπih svakidaπnjih razgovora. U ovom ubrza-
nom svijetu u kojem se naπe potrebe trenu-
taËno zadovoljavaju, ne treba Ëuditi ako izgu-
bimo iz vida πto Bog namjerava uËiniti s ovim
planetom koji zovemo domom. Je li Ëudno
πto smo — premda izgledamo kao ljudi koji
su neprekidno povezani — zapravo usamljeniji
nego πto uviamo? Nije neobiËno vidjeti lju-
de okupljene na veËeri ili na izletu, koji su
putem mobilnih telefona virtualno povezani
105
s nekim, dok u isto vrijeme ne zamjeÊuju one
koji su tu pred njima. Proπli su dani kada
se podrazumijevalo da poznajete sve ljude koji
æive u vaπoj ulici; sada traæimo prijatelje πi-
rom svijeta, ljude koje nikada u æivotu nismo
sreli. FiziËka odvojenost utjeËe na sve slojeve
druπtva bez obzira na to u kojem dijelu svijeta
æivimo. To je gotovo sigurno zahvatilo i naπu
crkvenu zajednicu. RjeËnik definira zajedni-
cu kao “skupinu ljudi koji æive na istom po-
druËju (kao πto je grad ili susjedstvo), ili sku-
pinu ljudi koji imaju iste interese, vjeru, rasnu
ili nacionalnu pripadnost”.3
Mnogi danas zanemaruju okupljanje na
bogosluæje i odluËuju ga pratiti “online”, dok
se drugi ne vezuju za crkvu jer viπe vole biti
sa svojim prijateljima kojima se prilagoava-
ju. PromatrajuÊi ovaj fenomen u proteklih ne-
koliko godina, sinula mi je misao da mnogi
od nas ne shvaÊaju da Pismo ne govori o ta-
kvom naËinu æivota u zajednici. U Marku 4,30-
32 istiËe se potreba da preispitamo svoje ra-
zumijevanje zajednice:
“Govorio je dalje: ‘S Ëime Êemo uspore-
diti kraljevstvo Boæje? Kojom li ga uspored-

3
http://www.merriam-webster.com/dictionary/
community

106
bom prikazati? S njim je kao s goruπiËnim
zrnom koje je manje od svakog sjemena kad
se sije u zemlju; ali kad je posijano, uzraste
te bude veÊe od svakoga povrÊa. Pusti veli-
ke grane, tako da se pod njegovom sjenom
ptice nebeske mogu gnijezditi.”
Mnoπtvo koje je pratilo Mesiju nije znalo
kakvo je “kraljevstvo Boæje”, pa je Ëesto pri-
Ëama i usporedbama objaπnjavao πto je mi-
slio. Razumljivo je πto su bili zbunjeni, jer
su oni bili potomci Abrahama, Izaka i Jakova,
koje su Rimljani okupirali i tlaËili, i koji su
oËekivali obeÊanog Mesiju da ih spasi. Ovo
mnoπtvo je Ëulo i odgovorilo na propovijed
Ivana Krstitelja. Bili su svjesni da se prigo-
dom Isusovog krπtenja dogodilo Ëudo. Istje-
rivanje zlih duhova, ozdravljanje ljudi, tisu-
Êe nahranjenih budilo je u njima nadu da
je On moæda ObeÊani. Kada je Isus objavio
da je kraljevstvo blizu, mnogi su bili uvjereni
da je on doista kralj-ratnik koji Êe ih oslo-
boditi od neprijatelja i ponovno uspostaviti
izraelsko kraljevstvo. Oni su imali svoja oËe-
kivanja. ©to vi oËekujete od Isusa? OËekuje-
te li od Njega da ispuni vaπe æelje ili su va-
πa oËekivanja utemeljena na onome πto ste
veÊ doæivjeli od Njega?

107
©to je Boæje kraljevstvo?
Zaπto nam o tome nitko nije propovije-
dao ili nas pouËavao, posebno zbog toga πto
je ova poruka tri godine putovala zajedno s
Isusom praπnjavim galilejskim gradovima?
Isusova prva poruka nakon krπtenja u rijeci
Jordanu bila je: “Obratite se, jer je blizu kra-
ljevstvo nebesko!” (Matej 4,17; Marko 1,15)
Ovime je Isus otkrio da postoji nova zajedni-
ca, novo druπtvo, novi naËin æivota koji je
Isus Ëvrsto uspostavio. Ova nova zajednica
Êe rasti s Isusom kao svojim poglavarom, za-
povjednikom, voom i kraljem.
Isusova metoda pouËavanja nije bila ne-
obiËna. Rabini, vjerski uËitelji i njegovi su-
vremenici Ëesto su se koristili usporedbama
da bi objasnili teoloπke ideje. Isus je najradije
govorio u usporedbama. Usporedba je jed-
nostavna priËa s poznatim likovima i radnjom
kojom se ilustrira odreeno naËelo. Nije ih
svatko mogao odmah razumjeti. Zapravo, Isus
je Ëesto u usporedbama govorio velikom bro-
ju sluπatelja i mnogi su odlazili a da nisu shva-
tili znaËenje tih slika. Meutim, On bi svo-
jim uËenicima, dok su bili sami, objasnio zna-
Ëenje mnogih usporedbi. Dok pokuπavamo
objasniti πto znaËi “kraljevstvo Boæje”, mora-

108
mo pozornije prouËiti ovu usporedbu. Oni
koji su doπli vidjeti i Ëuti Isusa nikada se nisu
razoËarali jer se koristio obiËnim, svakidaπ-
njim slikama iz njihovog æivota u Galileji ko-
jima ih je pouËavao o Bogu. Zamislite sliku
kako stoje na obali rijeke Jordana, Galilejskog
jezera, na valovitim, praπnjavim obroncima
gore i satima sluπaju Isusa. Jeste li kada s uz-
buenjem Ëekali poËetak sata? Jeste kada po-
æeljeli prvi uÊi u uËionicu i zauzeti dobro
mjesto prije nego πto ue uËitelj? Tako su
se sigurno osjeÊali mnogi koji su slijedili Isusa.
Uzbueno su Ëekali πto Êe im zanimljivo
ispriËati taj dan jer su Njegove pouke æeljeli
prenositi dalje.
Tekst nas vodi do Isusa koji s lae na
Galilejskom jezeru pouËava okupljene. Ne
znamo toËno koliko su dugo ljudi bili tu
okupljeni ili koje je bilo doba dana. Samo
znamo da je mnoπtvo doπlo Ëuti Isusa i da
ih On nije æelio razoËarati. Neke usporedbe
zapisane u Marku 4 imale su ratarske elemen-
te i govorile su o rastu: sijaË koji sije (Mar-
ko 4,1-20) i sjeme (Marko 4,26-29).
Kada pogledamo ove kratke odlomke,
moæe nam se dogoditi da nam pozornost zao-
kupi njihova jednostavnost, zbog Ëega Êemo
propustiti znaËenje poruke. Isus govori svo-
109
jim sluπateljima da je Boæje kraljevstvo kao
goruπiËno zrno. Isus izjavljuje da ovo malo
sjeme moæe nadrasti sve druge biljke i grmove
u vrtu. U Matejevoj i Lukinoj verziji ove us-
poredbe, Isus biljku izraslu iz sjemena opi-
suje kao stablo.
Druga usporedba koju im je iznio glasi
ovako: “Zatim im iznese drugu usporedbu:
‘Kraljevstvo je nebesko sliËno goruπiËnu zr-
nu koje netko uze i posija na svojoj njivi. Ono
je, svakako, najsitnije od svega sjemena, ali
kad uzraste, bude veÊe od drugoga povrÊa,
razvije se u stablo, tako da dolaze ptice nebe-
ske i gnijezde se u njegovim granama.’” (Matej
13,31.32)
“Zatim reËe: ‘»emu je sliËno kraljevstvo
Boæje? SliËno je kvascu koji uzme æena te ga
pomijeπa sa tri mjere braπna, dok sve ne uk-
vasa.’” (Luka 13,18.19)
ZnaËajno je primijetiti da goruπica nije
najveÊe stablo koje je moglo izrasti u vrtu,
jer je maslinovo drvo obiËno bilo viπe od osta-
lih biljaka. Tako su sluπatelji mogli shvatiti
da se veliËina Boæjeg kraljevstva ne odreuje
po veliËini sjemena. Sluπateljima je bilo uo-
biËajeno da budu izbaËeni iz vladajuÊe klase
zbog dolaska Rimljana i okupacije zemlje. Bi-
rajuÊi goruπiËno zrno, Isus je svojim sluπa-
110
teljima æelio staviti do znanja da je vaænije
kako Êe zavrπiti nego kako su poËeli. Na pod-
ruËju Palestine sijalo se zrno crne goruπice
koja se mogla uzgajati u vrtovima i na po-
ljima. Biljka bi narasla do tri metra u visinu,
ali je imala najmanje sjeme u odnosu na os-
tale biljke koje su se tada uzgajale.4 Goruπi-
Ëno zrno moglo bi posluæiti kao metafora za
potencijal. U ovom sjemenu je veliki poten-
cijal za rast, a i sluπatelji su imali veliki poten-
cijal. Trebali su nauËiti kako da ga oslobo-
de. Kako mogu postati dio ovog kraljevstva?

Kultiviranje umjesto
ratovanja
“S njim je kao s goruπiËnim zrnom koje
je manje od svakog sjemena kad se sije u ze-
mlju.” (Marko 4,31) Isus jednostavno kaæe da
je Boæje kraljevstvo kao goruπiËno zrno. Isus
je bio protivnik tadaπnje kulture. Koristio se
analogijom uzgoja da njome pokaæe Boæji plan
za ËovjeËanstvo, koji je bio suprotan oËeki-
vanjima ratnika-kralja koje je vladalo u na-
rodu. On se koristi ovom usporedbom kako

4
Myers, A. C. (1987.). The Eerdmans Bible
Dictionary (738), Eerdmans.

111
bi promijenio sliku u mislima svojih sluπatelja
s borbe na zakon milosti. Biblijski komenta-
tor R. P. Martin piπe: “Svekolika Isusova slu-
æba protivila se njihovoj predodæbi Voe. Isus
je u njihove misli pokuπavao utisnuti Ëinje-
nicu da put do Njegove vjeËne slave vodi pre-
ko kriæa, obojen iskustvom koje sa sobom no-
si odbacivanje, patnju i poniæenje.”5 Isus je
rekao: “Ja sam put i istina i æivot. ... Nitko
ne dolazi k Ocu osim po meni. Kad biste
mene poznavali, poznavali biste i Oca mog.
Vi ga veÊ sada poznajete i vidjeli ste ga!” (Ivan
14,6.7) Sjeme u sebi nosi æivot, a da bi moglo
dati æivot, ono mora umrijeti. Isus u Ivanu
12,24 izjavljuje: “Zaista, zaista kaæem vam,
ako pπeniËno zrno ne padne u zemlju i ne
umre, ostaje samo. Ako li umre, rodi velik
rod.” VeliËina sjemena ne odreuje koliko Êe
ono narasti ili kako Êe djelovati. Meutim,
malo sjeme bræe sazrijeva i prije se zasijava.
Ovo najmanje sjeme izrasta u veliko stablo
koje moæe ponuditi sjenu i zaπtitu svakome

5
Martin, R. P. (2003.). Messiah. C. Brand, C.
Draper, A. England, S. Bond, E. R. Clendenen & T.
C. Butler (ur.), Holman Illustrated Bible Dictionary
(C. Brand, C. Draper, A. England, S. Bond, E. R.
Clendenen & T. C. Butler, ur.) (1115), Holman Bible
Publishers.

112
tko na tom mjestu potraæi zaklon. Bog vas,
sjeme, vidi kao dio svojeg vjeËnog kraljevstva.
On vam je osigurao sve πto vam je potrebno
ne samo za preæivljavanje, veÊ i za πirenje
Evanelja. Jeste li voljni umrijeti, umrijeti sebi
i svojim æeljama, jeste li se spremni odreÊi
svojih planova da bi Bogu mogla pripasti sla-
va?
Kao πto sam rekla prije, Isusovi sluπatelji
imali su neposredno iskustvo u ratarskim ra-
dovima — mnogo veÊe nego πto ga mi ima-
mo — πto znaËi da On nije morao objaπnja-
vati koji su uvjeti nuæni za rast ovog sjeme-
na. Istina je da moæemo uz pomoÊ internet-
ske traæilice doÊi do informacija o uzgoju bi-
ljaka, ali ako nemamo iskustva, moæda neÊe-
mo u potpunosti moÊi razumjeti pouke u
Isusovoj usporedbi. Sjeme prolazi proces kli-
janja da bi se otvorilo za novi æivot koji se
nalazi u njemu. Postoje tri osnovna uvjeta da
bi sjeme proklijalo: 1) Zametak mora biti æiv.
2) Mora se ukloniti sve πto spreËava klija-
nje. 3) Za klijanje moraju postojati odgova-
rajuÊi vremenski uvjeti.6
Kada su svi uvjeti zadovoljeni, sjeme Êe
proklijati, nastat Êe novi æivot i nezrela bilj-

6
http://en.wikipedia.org/wiki/Seed

113
ka, koju zovemo mladica, poËet Êe rasti. Sje-
me Êe rasti dok biljka ne sazri. Isus prelazi
sa sjemena na zrelu biljku a da ne opisuje
sam proces sazrijevanja. Zatim u 32. retku
kaæe: “Ali kad je posijano, uzraste te bude
veÊe od svakoga povrÊa. Pusti velike grane,
tako da se pod njegovom sjenom ptice ne-
beske mogu gnijezditi.” (Marko 4,32)
U knjizi Isusove usporedbe Ëitamo: “Kli-
ca u sjemenu raste u skladu sa æivotnim na-
Ëelom koje je Bog u njega usadio. Njezino
razvijanje ne ovisi ni o kakvoj ljudskoj sili.
Tako je i s Kristovim kraljevstvom. To je novo
stvaranje. NaËela njegovog razvoja suprotna
su naËelima po kojima se upravljaju kraljev-
stva ovoga svijeta.” (str. 44)
Pogledajmo joπ jednom πto su to Ëuli Ga-
lilejci koji su sluπali ovu usporedbu o sad-
nji. Moramo pokuπati uoËiti ideje koje su se
krile u samoj priËi. Galilejci su znali koliko
vrijedi goruπiËno zrno. Vrijedilo ga je njego-
vati. Isus potvruje da su oni doista Boæji iza-
brani narod. S druge strane, njihova je za-
daÊa bila da Boæju ljubav prenesu na svijet.
Isus, Bog s nama, u tom trenutku je poku-
πao preoblikovati njihovo razumijevanje “kra-
ljevstva”. I mladi u danaπnje vrijeme pozvani
su da se odupru kulturi i odbace laænu zaje-
114
dnicu i laæna prijateljstva koja se stvaraju u
cyberspaceu u koji se ulazi svakim cvrkutom,
zvonom ili zviædukom naπih digitalnih ure-
aja. Isus te poziva na neπto bolje. Ti si biÊe
koje je On pozvao da postane dio zajednice
koja je oblikovana u skladu s Boæjim idea-
lom za nas. ZnaËenje za obje skupine sluπa-
telja ove poruke — onda i sada — jest da smo
pozvani da promijenimo svoj naËin razmiπ-
ljanja i da rastemo. U procesu nastanka zrele
biljke iz sjemena, vrtlar zalijeva, hrani, pli-
jevi i obrezuje biljku da bi joj osigurao opti-
malne uvjete za rast. Od jedne sjemenke na-
staje biljka, a od te biljke joπ mnoge sjemen-
ke. Znamo da Êe od te jedne sjemenke nastati
mnogo biljaka. Tako je jednostavno, a s Me-
sijom niπta ne moæe biti jednostavnije.

Kraljevstvo umjesto
nacionalizma
Istina je da su usporedbe bile teoloπke
priËe sa suvremenim ilustracijama, ali su Isu-
sove usporedbe Ëesto zbunjivale sluπatelje. U
Marku 4,33 Ëitamo: “Mnogim takvim uspored-
bama izlagao im je nauku, navjeπÊivao im Ri-
jeË, onako kako su oni mogli razumjeti; ali
bez usporedaba njima niπta nije govorio, a
115
nasamo je sve tumaËio svojim uËenicima.” Na-
ma ovo izgleda nepravedno, jer smo navikli
nagraditi svakoga i nikoga ne iskljuËivati. Ovo
nam se Ëini nepravednim jer poπtujemo me-
todu nagraivanja svakog bez izostavljanja bilo
koga. A Isus nije imao nikakvih problema s
tajnom koja je pratila Njegov nauk. Ostaje
nam da definiramo neπto vrlo vaæno — “kra-
ljevstvo”.
Kraljevstvo je politiËki ureena zajednica
ili veÊa teritorijalna jedinica kojom upravlja
kralj ili kraljica.7 SjeÊate li se da su se oni
koji su sluπali Isusovu usporedbu, iznad svega
nadali da Êe kraljevstvo o kojem Isus govori
zbaciti Rimljane i ponovno vratiti Izraelu sta-
ru slavu, sliËnu onoj koju je imao za vrijeme
vladavine kralja Salomona, kao i da Êe uvesti
razdoblje sigurnosti i mira i stvoriti svijet koji
Êe oboæavati Jahvu? Budimo iskreni. Iz ovo-
ga bi se moglo zakljuËiti da je Izrael bio na-
cionalistiËki raspoloæen, da je osjeÊao sna-
ænu lojalnost prema svojoj zemlji i bio pono-
san na nju. Izrael je mogao vjerovati da je
to bolje i vaænije od stvaranja druge dræave.
Kraljevstvo mora imati svojeg vladara. Ljudi

7
Merriam-Webster, I. (2003.). Merriam-Webster’s
Collegiate Dictionary, Merriam-Webster, Inc.

116
se zaklinju u vjernost tom monarhu koji im
zauzvrat obeÊava da Êe voditi raËuna o svo-
jim podanicima. Isus im nudi moguÊnost da
vjeruju i ovise o svemoÊnom Bogu umjesto
svojem naslijeu. I mi takoer, kao mladi lju-
di, moramo paziti da se ne oslanjamo na svoje
stavove zbog Ëega neÊemo moÊi rasti u Bo-
æjem kraljevstvu. Moramo povesti raËuna o
tome da izmaknemo nama svojstvenim zam-
kama kako to ne bi stajalo Boæje kraljevstvo
njegovog rasta.
Vladar obiËno upravlja svojim kraljev-
stvom moÊnom vojnom silom i savjetnicima
koji svoju mudrost stavljaju u sluæbu kralju.
Isus ponovno ide protiv kulture i stvara kra-
ljevstvo u kojem Kralj umire za svoje poda-
nike kako bi im saËuvao æivot. On se ne bori
u ime zemaljskog kraljevstva, veÊ Boæjeg, gdje
se svi podanici zaklinju u vjernost jer ljube
i poπtuju Kralja. Kada prihvatimo Isusa i po-
korimo se Njemu kao Kralju, naπa vjera raste
i postaje mjesto gdje drugi mogu doÊi i pro-
naÊi odmor u Isusu.

ZnaËenje za nas danas

Odraæavamo li mi ovo Boæje kraljevstvo
na Zemlji? Jesu li zadovoljene glavne duhov-
117
ne potrebe kako bismo mogli rasti kao go-
ruπiËno zrno? Da bi se to dogodilo, 1) Isus
mora æivjeti u vama kako bi vjera mogla biti
odræiva; 2) nikome i niËemu ne smijete do-
pustiti da uspori ili zaustavi rast; 3) morate
ukloniti iz vaπeg okruæenja sve ono πto spre-
Ëava Svetoga Duha da potiËe rast u vaπem
srcu.
Poput goruπiËnog zrna, ni ovo duhovno
goruπiËno sjeme ne moæe rasti, donositi rod
ili stvarati zak lon ako nema odgovarajuÊe
uvjete. Tako sam zahvalna πto je Isus spre-
man pomoÊi da se stvori takvo okruæenje i
uvjeti kako bismo mogli rasti i sazrijevati. Ako
ih nema, zaπto ne zamolite Boga da vam da-
nas pokaæe πto trebate odbaciti, odsjeÊi, opli-
jeviti ili iπËupati iz svojeg æivota kako bi Bo-
æje kraljevstvo poËelo rasti tamo gdje se u
ovom trenutku nalazite? Oni kod kojih su svi
uvjeti zadovoljeni, nisu osloboeni obveza!
Dok vrtlar Ëini sve da biljka raste, mi se mo-
ramo predati u ruke Vrtlaru. Isus je vrtlar.
Moramo Mu se pokoriti dok on stvara opti-
malne æivotne uvjete u kojima rastemo. On
Êe nas podrezivati, uklanjati korov, hraniti i
njegovati. Naæalost, mi ne moæemo odreivati
uvjete niti utjecati na vrijeme. Pokoravate li
se svakodnevno u svojim planovima Isusu?
118
Jeste li mirni kada dopuπta da netko drugi
prije vas doe do onoga πto ste vi æeljeli?
Moæete li biti zahvalni bez obzira na izazove
na koje Êete nailaziti?
Svijet je u oËajnoj potrebi za autentiË-
nom, æivotodavnom zajednicom. Kao Kristovi
sljedbenici moramo prenositi Radosnu vijest
da Bog takvo πto æeli osigurati svakome na
ovom planetu. Pred nama je izazov i poziv
da budemo goruπiËno zrno koje Êe narasti
u stablo ispod kojeg Êe se moÊi skloniti i
pronaÊi mir naπe obitelji, crkve, πkole i zajed-
nice.

Pitanja za razgovor
1. Kako vas je shvaÊanje “kraljevstva Boæ-
jeg” promijenilo?
2. Koje sve prepreke spreËavaju vaπ rast kao
goruπiËnog zrna u vaπem domu/crkvi/
zajednici?
3. Porazgovarajte u skupini o praktiËnim i
opipljivim rjeπenjima kojima Êete stvoriti
autentiËnu zajednicu nasuprot virtualnom
svijetu Facebooka, Googlea i Twittera.

119
 8. Samo milost
MATEJ 20,1-16

Gilbert Cangy

Kada sam se preselio u Australiju u ruj-

nu 1981. godine, dobronamjerni prijatelji koji
su se ovamo doselili prije mene dali su mi
dobar savjet. Predloæili su mi da odmah na-
em bilo koji posao i da ne biram previπe
jer sam tada na prvom mjestu morao steÊi
financijsku neovisnost. Posluπao sam savjet
i stavio do znanja svojim prijateljima i vjer-
nicima da sam spreman raditi bilo koji po-
sao.
Nedugo zatim, Kevin, moj novi prijatelj,
priπao mi je nakon bogosluæja i rekao da mo-
gu raditi kod njega ako æelim, jer je imao
slobodno radno mjesto. Odmah sam prihva-
tio ponudu i pitao ga kakav je to posao. Po
savjetu prijatelja pitao sam gdje se nalazi mje-
sto na kojem Êu raditi, kada mogu poËeti s
120
radom i kada da se javim. Odmah mi je od-
govorio: “U ponedjeljak u pet sati.” Pomislio
sam da je neka πala i Ëekao da mi to i kaæe,
ali je on nastavio dalje i pitao me imam li
automobil, na πto je odgovor bio negativan.
BuduÊi da je putujuÊi do radnog mjesta pro-
lazio kroz kraj u kojem sam æivio, predloæio
je da me poveze. Rekao mi je da kao poslo-
voa u proizvodnji on na radnom mjestu mo-
ra biti oko 4.30 i da se trebamo naÊi oko
Ëetiri sata. Rekao mi je i da ponesem neku
presvlaku. OsjeÊao sam se kao da sam upao
u klopku, ali je tada veÊ bilo kasno za povla-
Ëenje.
Ovo se dogodilo usred zime; obukao sam
kaput od deset dolara dok sam Ëekao na ulici
prijevoz. Uskoro smo stigli na odrediπte u Fle-
mington Markets — mjesto gdje se prikuplja
i odakle se razvozi voÊe i povrÊe. Kada smo
stigli, Kevin me je uputio u posao: bio sam
novi radnik koji Êe pakirati krumpir.

Poslovoa u proizvodnji
Prljavi krumpiri isipavali su se iz velikih
koπara na pokretnu vrpcu, zatim su se prali
ili Ëetkali, mjerili i pakirali u plastiËne vreÊe
od pet kilograma koje su se na kraju auto-
121
matski zatvarale. Ove vreÊe od pet kilogra-
ma zavrπile bi na rotacijskom stolu gdje je
iskusna gospoa stavljala po pet vreÊa u sme-
e papirnate vreÊe. Sad je bio red na mene.
Trebao sam podiÊi vreÊu s krumpirom teπku
25 kg i staviti je na pokretnu vrpcu koja je
povezana sa πivaÊim strojem. Trebao sam u
pravo vrijeme pritisnuti papuËicu koja Êe
pokrenuti stroj da zaπije vreÊe. Trebao sam
Ëetrdeset takvih vreÊa naslagati na jednu
paletu. Uz pomoÊ viliËara odvezao sam pa-
letu do skladiπta i vraÊao se natrag. Kada bih
se vratio, Ëekalo bi me petnaestak napunjenih
vreÊa koje sam morao pripremiti jer strojevi
nisu stajali s radom (ponekada bih poæelio
da se pokvare). To je bio moj posao. Kada
je zvono u deset sati oglasilo poËetak odmora,
jedva sam mogao hodati ili pokretati ruke.
Samo sam spustio glavu na stol za objedovanje
i stenjao i uzdisao.
Kada sam se tog dana vratio kuÊi, su-
pruga me je jedva prepoznala i odmah je
predloæila da odustanem. Nisam to æelio uËi-
niti, bilo me je stid da odustanem kada sam
se pohvalio da mogu sve raditi.
Nakon mjesec dana rada, moj prijatelj
Kevin rekao mi je da ima dosta posla i pitao
me je mogu li svakoga dana raditi prekovre-
122
meno joπ dva sata. Nije mi bilo svejedno. Ne-
koliko tjedana kasnije, ponovno mi je rekao
da je posao dobro krenuo i pitao me bih li
mogao dolaziti i nedjeljom. Ponovno sam pri-
stao. U to vrijeme me moj prijatelj Kevin viπe
nije vozio na posao. Putovao sam vlakom i
nikada nisam kasnio. Moæete li pretpostaviti
koji mi je dan u tjednu bio najdraæi?
Subota? Da, u neku ruku je to bio dan
kad sam se mogao odmoriti.
Ali moram priznati da je joπ jedan dan
u tjednu meni bio uzbudljiv — bio je to Ëe-
tvrtak, dan isplate. Zbog napornog rada i du-
gih radnih sati, kada bih ugledao omotnicu
punu novca, uvijek bih se obradovao. Bio sam
spreman raditi ovaj vrlo teæak posao i liπiti
sebe slobodnog vremena i vremena koje bih
mogao provesti s obitelji nedjeljom zbog ove
omotnice s plaÊom.
Tako funkcionira naπe druπtvo — πto viπe
radiπ, viπe Êeπ novca imati u omotnici. Do-
bit Êeπ ono πto si zasluæio.
I æivot opÊenito funkcionira na ovakav
naËin. Tu se javljaju prirodni osjeÊaji za prav-
du i poπtenje. Postoje zakoni koji upravljaju
naπim druπtvom — ako æivite u granicama tih
zakona, vama je uglavnom dobro. »inite ono
πto je dobro i za to dobivate nagradu. Ako
123
Ëinite loπe stvari, morat Êete za to snositi od-
govornost.
Trudite se i naporno uËite, polaæete is-
pite. Ako se dovoljno ne pripremite za ispit,
moæete se usrdno moliti, ali ga neÊete proÊi.
PrekoraËite li dopuπtenu brzinu ili pro-
ete na crveno svjetlo, postat Êete slavna liË-
nost — snimit Êe vas. Dobit Êete ono πto za-
sluæujete. I to je poπteno.
Ista naËela vrijede i za vjerski æivot.

Spasenje u drugim religijama

U hinduizmu postoje Ëetiri naËina kako
se moæe postiÊi mokπa ili spasenje — kada
je Ëovjekov um osloboen iz kruga æivota i
smrti i postane jedno s Bogom.
1. Put djela — morate izvrπavati sve vjer-
ske obrede, obveze i postupke.
2. Put znanja — morate potpuno razum-
jeti univerzum.
3. Put posveÊenja — Ëin oboæavanja.
4. Kraljevski put — prakticiranje medi-
tacije i tehnika joge.

U budizmu, blaæeno stanje nirvane po-

stiæe se plemenitim osmerostrukim putem.
1. Ispravno razumijevanje.
124
 2. Ispravna namjera.
3. Ispravan govor.
4. Ispravno djelovanje.
5. Ispravno æivljenje.
6. Ispravan napor.
7. Ispravna svjesnost.
8. Ispravna koncentracija.

U islamu je spasenje zasnovano na kom-

binaciji Alahove milosti i vjernikovih djela.
Ako u dan suda dobra djela nadjaËaju loπa i
ako Alah to æeli, vjerniku moæe biti oproπteno
za sve grijehe i tek tada moæe uÊi u raj.
Vaπa dobra djela poniπtavaju loπa. Ako
odete na hodoËaπÊe u Meku, nebeske knjige
to biljeæe kao veliku prednost. Ako ste umrli
muËeniËkom smrÊu braneÊi vjeru, idete ra-
vno na nebo.

Spasenje u krπÊanstvu
A πto je s krπÊanstvom? Zaπto nam je Isus
govorio o tome kako moæemo uÊi u Boæje
kraljevstvo i baπtiniti vjeËni æivot?
Mladi knez doπao je k Isusu s pitanjem
koje ga je obuzimalo. Postavio Mu je pitanje
vrijedno milijun dolara. Ovo je jedna od naj-
poznatijih i najbolnijih priËa u evaneljima.
125
 “Najedanput mu pristupi neki Ëovjek i
zapita: ‘UËitelju, πto dobro moram Ëiniti da
postignem æivot vjeËni?’” (Matej 19,16)
Iz Matejevog, Markovog i Lukinog izvje-
πtaja otkrivamo da je Ëovjek bio mlad, bo-
gat i uspjeπan — bio je knez u svojoj zajed-
nici. Zaπto bi netko kao on bio zainteresi-
ran za vjeËni æivot ili Boæje kraljevstvo? Zar
veÊ nije imao sve?
Marko nam kaæe da je Isus napuπtao od-
reeno mjesto kada je ovaj mladiÊ dotrËao
do Njega i pao na koljena. Zaπto je bio toliko
oËajan? “©to moram Ëiniti da baπtinim æivot
vjeËni?” (vidi Marko 10,17-27)
Vidite, vjeËni æivot neÊe poËeti kada Isus
doe drugi put. Neka vrsta vjeËnog æivota,
koji ima vjeËne kvalitete — mir, zadovoljstvo,
radost, spokojstvo i svrhu — poËinje danas,
ovdje i sada, dok Ëekamo veliËanstveni drugi
Kristov dolazak. Bogatstvo, poloæaj i sila ni-
kada nisu bili te kvalitete. To nije bila ni reli-
gija, a vidimo da je ovaj Ëovjek bio poboæan
i ispunjavao sve vjerske obveze bez pogre-
πke joπ od djetinjstva.
Susret s ovim bogatim, uspjeπnim i po-
boænim mladiÊem mnogo je obeÊavao:
1. Doπao je s pravim pitanjem.
2. Doπao je s ispravnim stavom.
126
 3. Doπao je k pravoj Osobi.
Sve je bilo spremno za veliki i sjajan za-
vrπetak priËe.
“©to moram Ëiniti da baπtinim æivot vje-
Ëni?” “©to mi to joπ nedostaje?” pitao je.
ÆeleÊi baπtiniti vjeËno kraljevstvo u hin-
duistiËkoj, budistiËkoj i muslimanskoj mani-
ri, on je zapravo bio u potrazi za joπ jednom
stavkom koja je nedostajala.
“Nato ga Isus pogleda, zavoli ga i rekne
mu: ‘Jedno ti nedostaje.’”

Vjeruj mi!
Isusov odgovor moæe se svesti na “vjeruj
mi”. Stavi me na prvo mjesto u svojem æivotu.
Ja ne mogu biti samo “joπ neπto” da bih te
spasio. Tvoj æivot je obiljeæilo bogatstvo, po-
loæaj i vjerska praksa i sve to je odredilo tvoje
postojanje. Moraπ shvatiti da to nije zadovo-
ljilo duboke Ëeænje tvojeg srca. Sada si doπao
k meni da dodaπ joπ jednu stvar na svoj po-
pis obavljenih poslova. Ali prvo trebaπ po-
traæiti Boæje kraljevstvo. Vjeruj mi.
MladiÊ je izvadio svoj kalkulator, napra-
vio brzi izraËun i kada je pogledao cifru, Bib-
lija kaæe da se njegovo lice promijenilo. To
Êe ga previπe koπtati. Otiπao je tuæan i izgub-
127
ljen i ostao sa svojim oËajem i obiËajem vr-
πenja svih zapovijedi. Nije mogao staviti Isusa
na prvo mjesto. Nije mogao svoj æivot staviti
u Isusove ruke. Nije mogao otpjevati pjesmu
“Kristu dajem sve”. Otiπao je s tugom i bio
je izgubljen.
UËenici, svjedoci ovog susreta, bili su
zbunjeni i od Isusa su traæili odgovor. Ako
ovaj mladiÊ koji je izgledao kao da stoji prvi
u redu za ulazak u Boæje kraljevstvo, nije mo-
gao uÊi, tko Êe onda moæe? Nisu mogli izdr-
æati pa su pitali:
“Tko se onda moæe spasiti?”
“Isus ih pogleda pa im reËe: ‘Ljudima
je nemoguÊe, ali je Bogu sve moguÊe.’” Po-
sljednje πto je Isus rekao bilo je: “Mnogi prvi
bit Êe posljednji, a posljednji prvi.” Dobro
zapamtite ovaj redak.
Da bi istaknuo ovu istinu, Isus nas vra-
Êa na Flemington Market, u skladiπte, na ra-
dna mjesta i priËa nam priËu u kojoj je dan
isplate u prikazan u potpuno razliËitom svje-
tlu od Ëovjekovog naËela “viπe rada, viπe nov-
ca”. Evo naslova te usporedbe — “Uspored-
ba o nepoπtenom Bogu”.
Isus odgovara usporedbom punom izne-
naenja. PoËnite Ëitati u Mateju 20,1.2: “Kra-
ljevstvo je nebesko sliËno domaÊinu koji izae
128
rano ujutro da najmi radnike u svoj vinograd.
I nagodi se s radnicima po denar na dan te
ih posla u svoj vinograd.”
Svjedoci smo susreta bogatih i siroma-
πnih. Bogati zemljoposjednik izlazi ujutro na
trg gdje se okupljaju siromaπni ËekajuÊi da
vide odakle Êe toga dana stiÊi hrana za njih
i njihove obitelji. Oni su nadniËari koji Ëekaju
da im se ukaæe prilika da rade i zarade svoju
plaÊu za taj dan. Bogati zemljoposjednik je
mudar. On je napravio svoju domaÊu zadaÊu
i izraËunao koliko mu radnika treba za taj
dan. On bira radnike i prije nego πto Êe se
uputiti u vinograd, oni pregovaraju oko cijene
i on im pristaje platiti denar za jedan dan —
πto je u to vrijeme bila odliËna dnevnica. ©est
sati je, u vinogradu je hladno, uzimaju koπare,
stavljaju ih na lea i poËinju radni dan. Tri
sata kasnije ovaj gospodar nas iznenauje.
»itajte Matej 20,3-5: “Kad opet izae oko
treÊeg sata i vidje druge gdje besposleni stoje
na trgu, reËe im: ‘Idite i vi u moj vinograd
pa Êu vam dati πto bude pravo!’ Oni odoπe.
Oko πestog i devetog sata opet izae i uËini
isti tako.”
TreÊi je sat, dakle devet sati.
Gospodar izlazi ne zbog toga da uposli
nove radnike. On ima razraeni plan rada i
129
kada je rijeË o najamnicima, taj dio posla je
gotov. Tekst nam kaæe da kada je iziπao, vidio
je druge koji nisu uspjeli pronaÊi posao ka-
ko stoje na trgu. Ovaj gospodar je drugaËiji.
Njime ne upravlja æelja za stvaranjem profi-
ta, veÊ su ga pogodile patnje nevoljnika koji
nisu uspjeli pronaÊi posao.
Sada ovi radnici nemaju pravo na punu
dnevnicu i oni to znaju. Nema mjesta za bi-
lo kakvo pregovaranje o cijeni rada. “Vjerujte
mi — dat Êu vam πto bude pravo.” I tako nova
skupina najamnika odlazi u vinograd bez po-
gaanja oko cijene rada, s vjerom da Êe go-
spodar biti poπten.
Stavite se u poloæaj marljivog radnika koji
je pogodio cijenu svojeg rada i poËeo raditi
od πest sati. Sunce je iziπlo i poËinjete se zno-
jiti dok se penjete uz brdaπce, a na leima
nosite oteæalu koπaru. Sada vidite kako pristiæe
nova skupina radnika. ©to biste pomislili? Naj-
vjerojatnije nisu tako ozbiljni radnici kao vi.
Tako je i u crkvi. Uvijek ste tu kada poËinje
bogosluæje — nikada ne kasnite.
Tri sata poslije, gospodar nas ponovno
iznenauje.
»itajte Matej 20,5: “Oko πestog i devetog
sata opet izae i uËini isti tako.”
©esti sat: podne. Deveti sat: trinaest sati.
130
 Potaknut svojom brigom i suosjeÊanjem
prema ljudima u potrebi, ovaj gospodar i dalje
upoπljava radnike. Izgleda da viπe ne misli
na plan rada jer ga pokreÊe obzir prema ne-
prilikama ljudi koji te veËeri neÊe uspjeti iz-
nijeti kruh na stol. Nitko nije pregovarao oko
dnevnice — to nije Ëinio gospodar, a nisu ni
njegovi novi radnici. Ovaj gospodar neumorno
traæi osobe u nevolji kojima Êe pomoÊi da
zadovolje svoje potrebe na πtetu vlastitog do-
bra i osobne dobiti.
Zapamtite, vi ste joπ uvijek onaj radnik
koji je poËeo raditi u πest sati. ©to mislite o
onima koji dolaze raditi u vrijeme ruËka, ili
Ëak u petnaest sati? Pa to je smijeπno, zar
ne? Oni koji su stigli u podne dolaze u crkvu
samo na drugi dio bogosluæja. Oni koji dolaze
u trinaest sati, stiæu na samu propovijed. ©to
mislite o tim ljudima?
Ako nam nije dosta iznenaenja, evo joπ
jednog koje izgleda besmisleno.
ProËitajte Matej 20,6.7: “Kad izae oko
jedanaestoga sata, nae druge gdje stoje te
ih zapita: ‘©to stojite ovdje vazdan besposle-
ni?’ Odgovoriπe mu: ‘Nitko nas nije najmio.’
On im reËe: ‘Idite i vi u moj vinograd.’”
Ovo je potpuno besmisleno — jedanaesti
sat — u sedamnaest sati gospodar vonograda
131
upoπljava ljude koji Êe raditi do osamnaest
sati.
Sada gospodar razgovara s njima: æeli
znati zaπto besposleni stoje tu cijeli dan. Go-
spodar ih je sigurno vidio joπ ujutro, i svaki
sljedeÊi put kada se vraÊao, i bili su tu opet
oko sedamnaest sati. Njihov odgovor govori
mnogo: “Nitko nas nije najmio.” Nisu uspje-
li pronaÊi posao.
U oËima svakog poslodavca koji je do-
lazio na trg bili su bezvrijedni. Ali imali su
jednu vrlinu: nisu odustajali. Joπ uvijek su
Ëekali priliku, Ëak i kada je bilo besmisleno
Ëekati. To je bio savrπeni scenarij za ovog
neobiËnog gospodara koji je Ëitav dan pri-
reivao iznenaenja. Ovaj velikoduπni gos-
podar pojavljivao se onda kada je ljudima bio
najviπe potreban, kada se sve raspadalo. I tako
je pozvao novu skupinu ljudi na rad u vino-
gradu.
To su oni koji dolaze na posljednju zajed-
niËku pjesmu na bogosluæju i potom ostaju
na zajedniËkom ruËku. ©to mislite o njima?
Kada stignu u vinograd, organiziraju se
i uzmu svoje koπare — zvono Êe oglasiti kraj
radnog dana. Sada je vrijeme za isplatu.
Gospodar nas ni sada ne ostavlja bez iz-
nenaenja.
132
 »itajte Matej 20,8: “Kada doe veËer, re-
Ëe gospodar vinograda svome upravitelju: ‘Zo-
vi radnike pa im — poËevπi od posljednjih
do prvih — podaj plaÊu!’”
Svi su stali u red na Ëijem su Ëelu, na-
ravno, stajali radnici koji su najviπe radili.
Meutim, gospodar mijenja taj red. “Neka oni
koji su poËeli raditi od πest sati stanu na kraj
reda, a oni koji su stigli posljednji na poËe-
tak!”
Gospodar je promijenio red na takav na-
Ëin da svi vide kako Êe isplaÊivati najamni-
ke. Svi Êe moÊi vidjeti i biti svjedoci raspo-
djele plaÊa ili, da kaæemo drugaËije, do-
noπenja konaËnog suda.
OËigledno je da ljudi koji su naporno
radili nisu baπ zadovoljni, ali im razum go-
vori da gospodar ne æeli staviti u neugodan
poloæaj one koji su tek stigli, jer Êe dobiti
neπto sitno zbog Ëega Êe zavidjeti onima koji
su naporno radili kada vide iznos njihove
dnevnice.
Gospodar nas joπ uvijek iznenauje.
ProËitajte Matej 20,9: “Tako dooπe oni
od jedanaestoga sata i primiπe po denar.”
Radnici koji su stigli posljednji dobivaju
punu dnevnicu. Oni su zbunjeni i najvjerojat-
nije vrlo brzo napuπtaju to mjesto misleÊi da
133
je sluga koji isplaÊuje zaradu pogrijeπio. Nad-
niËari koji su naporno radili smiju im se mi-
sleÊi da bjeæe zato πto se srame koliko su malo
dobili i pitaju ih: “Kolika vam je plaÊa?” Prvi
se ne usuuje odgovoriti, a drugi pokazuje
palac. NadniËari koji su naporno radili smiju
se u sebi i nastavljaju: “Jedan pondij?” Jedan
pondij bio je dvanaesti dio denara. Na to bi
ovi drugi uzvratili odgovorom: “Ne, nego
jedan denar.”
“Jedan denar? Jedan denar je plaÊa za naπ
rad!” Najamnici koji su toga dana naporno
radili, odmah su poËeli izraËunavati svoju za-
radu. Ako jedan radni sat stoji jedan denar,
onda bi dvanaest sati bilo dvanaest denara.
Kako je veselo bilo u vinogradu. Kupit Êe
novu obuÊu, novu odjeÊu i otiÊi na godiπnji
odmor s obitelji.
ProËitajte Matej 20,10: “Kada dooπe pr-
vi, pomisliπe da Êe primiti viπe...”
Ali ostatak priËe donosi pr vo neugod-
no iznenaenje.
ProËitajte Matej 20,10-12: “... Ali i oni
primiπe po denar. »im ga primiπe, poËeπe
mrmljati protiv domaÊina te rekoπe: ‘Ovi su
posljednji radili samo jedan sat, a ti si ih iz-
jednaËio s nama koji smo podnijeli tegobu
dana i æegu.’”
134
 Vidite, kada sluga koji isplaÊuje dnevni-
cu stavi jedan denar u ruke najamnika koji
je naporno radio cijeli dan, pa onda pozove
drugog, nitko ne prilazi. Najamnici poËinju
gunati i traæe razgovor s gospodarom. Kako
se usuuje uËiniti takvo πto? Kako se usuuje
na isti naËin postupati prema ljudima koji su
naporno radili Ëitav dan i onim zabuπanti-
ma koji su radili samo jedan sat — to je uvred-
ljivo i nije poπteno.
ProËitajte Matej 20,13-16: “On jednomu
od njih odvrati: ‘Prijatelju, ja ti ne Ëinim kri-
vo. Zar se nisi sa mnom nagodio po denar?
Uzmi svoje i odlazi! Volja mi je ovomu po-
sljednjem dati kao i tebi; zar mi nije slobodno
sa svojim novcem Ëiniti πto hoÊu? Ili je oko
tvoje zavidno πto sam ja dobar?’ Tako Êe po-
sljednji biti prvi, a prvi posljednji.”
“Tako Êe POSLJEDNJI biti prvi, a prvi
posljednji.”
SjeÊate li se ovih rijeËi? Mladi vladar je
vidio sebe kao PRVOG, a zavrπava kao po-
sljednji. Radnici koji su doπli u sedamnaest
sati, sebe su vidjeli kao posljednje, a zavrπili
su kao PRVI.
O Ëemu je ovdje rijeË? ©to biste vi Ëinili
kada biste se naπli na mjestu osobe koja je
cijeli dan naporno radila u vinogradu? ©to
135
bih ja uËinio? ©to sam radio u skladiπtu Fle-
mington Markets?
Ova je priËa kamen spoticanja naπem os-
jeÊaju za pravednost. Ona je doista skanda-
lozna.
OpÊe je pravilo u usporedbama da kralj,
gospodar i zemljoposjednik uvijek prikazu-
ju samog Isusa. Pa tom analogijom dolazimo
do pitanja: “Je li Bog nepravedan?”
Koja je poanta ove usporedbe?
KljuË za razumijevanje pronalazimo u
uvodu same usporedbe: “Kraljevstvo je ne-
besko kao...”
Ova usporedba ne govori o istinskom ra-
du i pravoj plaÊi. Ona govori o ulasku u Boæje
kraljevstvo danas i o posljednjem Boæjem su-
du. Ulazak u Boæje kraljevstvo nije povezan
s time koliko ste dobri ili koliko ste dobrih
djela uËinili. Ulazak je dar od Boga. Bog na
takav naËin daje vjeËni æivot. VjeËnost je Boæji
dar koji mogu primiti sva djeca ljudskog ro-
da koja to nisu zasluæila. Milost, Boæja divna
milost, poanta je ove usporedbe.
Nitko nije zasluæio dnevnicu od jednog
denara. Nju je odredio velikoduπni Gospodar
onima koji shvaÊaju da nemaju πto staviti na
pregovaraËki stol spasenja osim svoje dubo-
ke potrebe za Boæjom miloπÊu. Ovaj su po-
136
loæaj lakπe mogli prihvatiti oni koji su se u
sedamnaest sati nalazili na trgu i koji su bili
oËajni i duboko svjesni svoje “nezaposleno-
sti”. Jer smo svi sagrijeπili i izgubili smo sla-
vu Boæju.
Bog je nepravedan kada je rijeË o vje-
Ënom æivotu...
Kada bi bio pravedan, to bi znaËilo da
s nama treba postupati onako kako smo za-
sluæili. ©to bi bilo s nama kad bi Bog gledao
na naπa, prekrπena obeÊanja, tvrdoÊu srca,
neosjetljivost za potrebe drugih, predrasude,
oholost, neËiste misli i motive, zavist i lju-
bomoru?
DA — Bog je nepravedan — i mi se tre-
bamo radovati zbog toga! Zato πto s nama
ne postupa onako kako smo zasluæili.
“Milosrdan i milostiv je JA HVE, spor na
srdæbu i vrlo dobrostiv. Jarostan nije za vjeËna
vremena niti dovijeka plamti srdæba njego-
va. Ne postupa s nama po grijesima naπim
niti nam plaÊa po naπim krivnjama. Jer kako
je nebo visoko nad zemljom, dobrota je nje-
gova s onima koji ga se boje. Kako je istok
daleko od zapada, tako udaljuje od nas be-
zakonja naπa. Kako se otac smiluje djeËici,
tako se Jahve smiluje onima πto ga se boje.”
(Psalam 103,8-13)
137
 “Za naπe grijehe probodoπe njega, za
opaËine naπe njega satrijeπe. Na njega pade
kazna — radi naπeg mira, njegove nas rane
iscijeliπe. Poput ovaca svi smo lutali i svaki
svojim putem je hodio. A Jahve je svalio na
nj bezakonje nas sviju.” (Izaija 53,5.6)
“Da, miloπÊu ste spaπeni — po vjeri. To
ne dolazi od vas; to je dar Boæji! To ne dolazi
od djela, da se nitko ne bi hvalisao. (Efeæa-
nima 2,8.9)
“S Kristom se postupalo onako kako mi
zasluæujemo, da bi se s nama postupalo kako
On zasluæuje. On je bio osuen zbog naπih
grijeha, u kojima nije imao udjela, da bismo
mi mogli biti opravdani Njegovom pravdom,
u kojoj nemamo udjela. Pretrpio je smrt koja
je bila naπa, da bismo mogli primiti æivot koji
je bio Njegov. ‘Njegove nas rane iscijeliπe.’”
(Ellen G. White, Isusov æivot, str. 12)
Svi smo sagrijeπili. Svi smo duhovno ban-
krotirali.
Krist je naπ jamac. Moramo u to vjerovati
i takvo πto prihvatiti.
“A svima koji ga primiπe dade vlast da
postanu djeca Boæja: onima koji vjeruju u nje-
govo ime: koji nisu roeni ni od krvi, ni od
volje tjelesne, ni od volje muæevlje, nego —
od Boga.” (Ivan 1,12.13)
138
 Rezultat je duhovna preobrazba Svetim
Duhom.
“Dakle, ako je tko u Kristu, on je novi
stvor; staro je nestalo, novo je, evo, nastalo.
A ovo sve dolazi od Boga koji nas je po Kri-
stu pomirio sa sobom i povjerio nam sluæ-
bu pomirenja kao πto je sigurno da Bog bi-
jaπe onaj koji je u Kristu pomirio svijet sa
sobom, koji nije uraËunao ljudima njihovih
prekrπaja i koji je stavio u nas rijeË pomi-
renja.” (2. KorinÊanima 5,17-19)
“Ispunilo se vrijeme, blizu je kraljevstvo
Boæje. Obratite se i vjerujte u Radosnu vi-
jest!” (Marko 1,14.15)

ZakljuËak
Jednom je prigodom Francuz Blondin, ak-
robat koji je hodao po æici, razapeo uæe preko
slapova Niagare od kanadske do ameriËke stra-
ne. Kada je Blondin prvi put preπao put na
uæetu, publika je pljeskala, odobravala mu i
proglasila ga najboljim. Zatim je Blondin uzeo
poseban bicikl i njime preπao na drugu stra-
nu. Okupljeni su ponovno bili ushiÊeni i kli-
cali njegovo ime. Zatim je uzeo kolica s jed-
nim kotaËem i prevezao ih po uæetu na drugu
stranu slapova; mnoπtvo je jednostavno po-
139
ludjelo i ljudi su komentirali da ne postoji
niπta πto ovaj Ëovjek ne moæe napraviti. Za-
tim je Blondin uπutkao mnoπtvo i pitao misle
li da on na tim kolicima moæe prevesti ne-
koga na drugu stranu slapova; nitko u to nije
posumnjao. Zatim je pitao ima li dobrovo-
ljaca. Zavladao je muk. Dobrovoljaca nije bilo.
Boæje kraljevstvo pribliæilo nam se pre-
ko Isusa. Ono nam je nadomak ruke. Isus sva-
kome od nas poruËuje: “Ono je tu nadomak
ruke — obratite se i vjerujte. Ja Êu vas prevesti
na drugu stranu. Nudim vam milost, oprost
i novi æivot ispunjen svrhom i bit Êu vaπ Za-
govornik na konaËnom sudu, a kada doem
drugi put, povest Êu svoj narod u slavno vje-
Ëno kraljevstvo.”
©to vas zadræava? ©to vas danas spreËava
da uete Boæje kraljevstvo?

Pitanja za razgovor
1. Kako Êete odgovoriti nekome tko vas pi-
ta: “Kad bi Isus danas doπao, bi li te po-
veo na Nebo?”
2. Na temelju Ëega ste dali odgovor na pret-
hodno pitanje?
3. Zaπto su u usporedbi ljudi koji su napor-
no radili bili ljuti na gospodara?
140
4. Kada Isus doe, hoÊe li neki ljudi biti
uznemireni? Zaπto?
5. Ako smo spaπeni miloπÊu, kakvo znaËe-
nje ima sluæba Bogu, izgradnja karakte-
ra i posluπnost u Boæjem planu da spasi
nas i svijet?

141
 “Ispunilo se vrijeme,
blizu je kraljevstvo Boæje.
Obratite se i vjerujte
u Radosnu vijest!”
(Marko 1,14.15)

142
 Kazalo

Uvod ............................................................. 5
1. PoËelo je ................................................. 9
2. PriËa, bajka ili stvarnost ..................... 23
3. Preobraæaj naπeg svijeta ...................... 41
4. Vrijednosti suprotne kulturi ............... 63
5. Stol na Zemlji, stol na Nebu .............. 78
6. Ono je u vama ..................................... 90
7. GoruπiËno zrno .................................. 105
8. Samo milost ........................................ 120

143
znaci-vremena.com

144