Univerzitet u Sarajevu Građevinski fakultet

IZBOR ODGOVARAJUĆE MEHANIZACIJE

ZA IZVOĐENJE RADOVA
Univerzitet u Sarajevu Građevinski fakultet

Svrha angažovanja mašina-mehanizacija rada je:

 skraćivanje vremena proizvodnje-izvođenja građevine

 smanjenje napora radnika
Razlozi za angažovanje mašina su: porast obima radova, zahtjevi za ujednačenim
kvalitetom, racionalizacija radova i napredak industrijske proizvodnje.

Prilikom izbora mašina i njihovog međusobnog povezivanja u jednom tehnološkom

procesu treba voditi računa da se mehanizovani rad odvija bez zastoja. Na korištenju
građevinskih mašina zasniva se većina radova u građevinarstvu. U takvoj situaciji
veoma je bitno da mašine budu optimalno izabrane i usklađene za konkretan zadatak
koji obavljaju. Uslov za kvalitetan izbor je poznavanje tehnologije radova,
karakteristika mašina i uslova rada. Samo dobro izabrane i usklađene mašine mogu
obezbjediti efikasan rad i konkurentnu cijenu.

Izbor građevinske mehanizacije predstavlja kompleksan postupak svojevrsne

optimizacije u kojoj se kao radni parametri javljaju:

  vrsta i obim planiranih radova

  lokalni uslovi izvođenja radova
  izabrana metoda građenja
 tehničko-tehnološke karakteristike dostupne mehanizacije
Izbor mašina se vrši u dva koraka:

 Prvi korak je tzv.širi izbor mašina, koji treba da pruži uvid u sve raspoložive
mašine koje bi mogle da učestvuju u izvršavanju pojedinih operacija
tehnološkog procesa. Pri širem izboru mašina potrebno je: analizom
tehnološkog procesa izvršiti definisanje zadataka građevinske mehanizacije,
raščlaniti tehnološki process na pojedine operacije, sagledati raspoložive
mašine za izvršenje pojedinih operacija, proučiti uslove koje mašina treba da
 ispuni za pojedine operacije, izvršiti izbor mašina koje
odgovaraju usvojenoj tehnologiji, odabrati mašinu koja može izvršiti zadatu
operaciju.
Univerzitet u Sarajevu Građevinski fakultet

 Drugi korak, tzv.uži izbor mašina, gdje se odabir vrši nakon provedene
ekonomske analize rada svake mašine, tj. nakon proračuna učinka i cijene sata
rada. Potrebno je odrediti, na bazi studije tehnološkog procesa, ključnu
operaciju i na bazi nje ključnu mašinu, te izvršiti usklađivanje ostalih mašina
(u visokogradnji to je obično toranjska dizalica ili betonara, a kod zemljanih
radova bager).
Odabiranje mašina vršimo nakon provedene detaljne tehno-ekonomske analize, tj.
nakon proračuna:

 koštanja radnog časa

 praktičnog učinka za svaku mašinu
Usklađivanje rada mašina jednog tehnološkog procesa se zasniva na pojmu
“ključne mašine”, tj. mašine koja obavlja operaciju ključnu za odvijanje
proizvodnog procesa. To su obično vrlo skupe mašine. Visoki troškovi njihovog
angažovanja nameću dodatni zahtjev-kontinualan rad ključne mašine sa
maksimalnim korišćenjem njenih radnih mogućnosti.

ZEMLJANI RADOVI

3
Iskop zapremine V= 1956,79m
Posao treba završiti u roku od 4 dana u jednoj smjeni (8 sati)
- Efektivno radno vrijeme 50 min (kv=0,83)
- Visina radnog čela 2,4 m
- Ugao zaokreta bagera je 90°
3
- Gustoća materijala ρ=1750 kg/m
Univerzitet u Sarajevu Građevinski fakultet

Potrebni satni učinak na osnovu zadate količine i roka izrade

A. Izračunavanje upotrebne satne proizvodnje – planskog učinka

3
Qukupno= 1956,79m
3 3
Upot= Qukupno / (ukupno vrijeme ) x kv = 1956,79 m / (4d x 8h) x 0,83 = 73,67m /h

B. Izbor bagera

PRVA VARIJANTA
3
Bager Caterpillar 320 zapremine kašike q=1,00 m snage motora W=129
KW Podaci iz kataloga:
tc=15 s ( vrijeme trajanja radnog ciklusa )

kp=0,90 ( redukcioni koef. punjenja radnog organa materijalom )

kr=0,75 ( redukacioni koef. rastresitosti )

ko=1,0 (za ugao zaokreta 90° i optimalnu visinu radnog

3
čela 100%) Ut=3600 x q/tc = 3600 x 1,0/15 =240 m /h

Up=Ut x ko x kv x kp x kr = 240 x 1 x 0,83 x 0,90 x

0,75
3 3
Up= 134,46 m /h > U potrebno= 73,67m /h
3
Usvaja se jedan (1) Bager Caterpillar 320 zapremine kašike q=1,00 m
i snage motora 129 KW.
Univerzitet u Sarajevu Građevinski fakultet

 Bager Caterpillar 320

 
 Bager je tehničko sredstvo koje se najviše koristi za mašinski rad pri građenju.

 Obuhvataju širok raspon vrsta, podvrsta i tipova mašina namenjenih za

 površinski, podzemni i podvodni iskop u tlu i stijeni, odnosno za iskop i utovar
 zemljanih i kamenih materijala. Koriste se također za planiranje i oblikovanje

 nasipa bilo od zemlje ili kamenih materijala.
Praktični učinak rada bagera sa cikličnim dejstvom računa se prema formuli:

Up = Ut × Kv × Kr × Kp × Ko × Ki × Kz × Kut × Ku

Ut - teorijski učinak, Ut = T / Tc × q, Ki - koeficijent načina istovara

materijala: za istovar na gomilu Ki = 1,00, a za istovar na vozilo Ki = 0,90.

Ostale koeficijente neophodne za proračun vadimo iz tabela, kao i

izbor samih mašina iz podloga.

Karakteristike bagera Bager Caterpillar 320 su:

3

q=1,00 m

Neto težina=24100 kg
Rezervoar=410 l
Univerzitet u Sarajevu Građevinski fakultet

Damper

Pretpostavlja se da će damper CAT 773E moći izvršiti zadatak.

Karakteristike dampera su:

 Snaga motora…………………………………N = 501 kW 

 Ukupna težina………………………………..G = 993 kN

 Korisna težina…………………………………G k = 691 kN 

 Zapremina sanduka…………………………q = 35,20 m3 
 
Maksimalna brzina………………………….vmax = 62,5 km/h
Vrijeme utovara bagera tu = 60 x q/Up = 60 x 35 / 225,5 = 9,31 min
Vrijeme vožnje (puno vozilo)..................tvpun =56,7 min

Vrijeme vožnje (prazno vozilo)................tvpr=41,00 min

Vrijeme istovara materijala......................ti=0,5 min

Vrijeme zaokretanja dampera..................to=0,3 min

tc= tu+tv+ti+to=9,31 + 97,7 + 0,5 + 0,3 = 107,81 min

Up = 60 x q / tc x kv x kp x kr = 60 x 35/107,81 x 0,83 x 0,9 x 0,75

3
= 34,77 m /h

N = Upot / Up = 2,12
Usvajaju se dva (2) damper CAT 773 E.
Univerzitet u Sarajevu Građevinski fakultet

Vrsta mašine Nc No Up n Cg ng n*Up a Vg Vmaš

V
a

a
r
i
j

320 50000 165 225,5 1 225,5 10 15750

Bager
Caterpillar
I

Mercedes

actros 4146
8x4 100000 343 19,25 2 400 6 38,5 10 3500 11800

Legenda:
Nc – nabavna cijena mašine ng – broj guma
No – nominalna snaga motora a – amortizaciona stopa
Up – praktični učinak Vg – vijek guma
n – broj mašina Vmaš – vijek trajanja mašine
Cg – cijena guma
DRUGA VARIJANTA
Pretpostavlja se da će bager sa dubinskom kašikom CAT 350 L
moći izvršiti zadatak.
Karakteristike hidrauličnog bagera su:
 
Snaga motora…………………….N = 213.3 kW
 
 Zapremina kašike………………..q = 1,9 m3
 
 Visina radnog čela………………. 2,5m
 
 Ugao zaokreta……………………… 90°
 
 Redukcioni koeficijent zaokreta: ko = 1

Vrijeme ciklusa : tc=24s

3
Ut=3600 x q/tc = 3600 x 1,9/24 =285 m /h

Up=Ut x ko x kv x kp x kr = 456 x 1 x 0,83 x 0,90 x 0,75

3 3
Up= 255,50 m /h > Upotrebno= 73,67 m /h

Usvaja se jedan (1) bager sa dubinskom kasikom CAT 350 L zapremine

3
kašike q=1,9m i snage motora 213,3 KW
Kamion-Kiper
Transport materijala sa kamionom Mercedes actros 4146 8x4 tipper.

Karakteristike kamiona su:

Snaga motora..................................... N = 343 KW

Ukupna težina..................................... G = 32 000 kg

3
Zapremina sanduka............................. q = 20 m
Sopstvena težina.................................. Gs = 16 000 kg
Korisna težina....................................... Gk = 16 000 kg
Max brzina............................................vmax = 120 km/h

Dužina transportne dionice iznosi 10 km.

Vrijeme utovara:
bagera
tu= 60 x q / Up = 60 x 20 / 134,46 = 8,92

min Vrijeme vožnje puno vozilo 15 min (v=40)

Vrijeme vožnje prazno vozilo 10 min (v=60)

Vrijeme istovara materijala 0,5 min

Vrijeme zaokretanja kamiona 0,3 min

tc= 8,92 + 10 + 15 + 0,5 + 0,5 = 34,92 min
3
Up = 60 x q / tc x kv x kp x kr = 60 x 20/34,92 x 0,83 x 0,9 x 0,75 = 19,25 m /h

N = Upot / Up = 1,75
VALJAK

VALJAK CAT - CB34B

Pretpostavlja se da ovaj posao može obavljati valjak CAT - CB34B.

Karakteristike valjka su :

Širina valjice w= 1300.0 mm

Sopstvena težina valjka G=37kN

Broj ciklusa n=8

Radna brzina valjka v= 5.0 km/h (max 13 km/h)

Faktor učinka za zemlju 0,75

Debljina valjanog sloja h=20 cm

3
Up=c*w*v*h*1000*0,83/n=0,75*1,3*5*0,3*1000*0.83/8=263 m /h
Up=263 m3/h >Upotrebno =224,65/8*0,83=33,8
3
m /h

Usvaja se jedan valjak CAT - CB34B

 BULDOZER

BULDOZER CAT D5G XL

Sirina noža......................b = 2,19 m
Snaga motora..................N = 90 kW
Ukupna tezina ................G = 121 kN
Kapacitet noža................Ck = 2,69 m3

L tr = 50 m (dionica na kojoj se vrši transport materijala )

vtr = 8km/h ( brzina transporta )
vpov =11,50 km/h (vrijeme povratka)
tok = 0,1 min (vrijeme zaokreta )
tm =0,4 min ( vrijeme manipulacije )
ttr = L tr / vtr = 50*60 / 8*1000 = 0,375 min
tpov =Lpov / vpov = 50*60 / 11,50*1000 = 0,26 min

tc= ttr+ tpov+ tok+ tm =0,375+0,26+0,4+0,1=1,135 min

3

3
Upot=891,67 / (9*8)*0,83 = 14,92 m /h
Usvaja se jedan ( 1 ) buldozer CAT D5G XL
 Univerzitet u Sarajevu Građevinski fakultet

Vrsta mašine Nc No Up n Cg ng n*Up a Vg Vmaš

Bager
varijat

Caterpillar
350L 80000 213,3 255,50 1 255,5 10 15750
a

Damper CAT
773E 250000 501 34,77 2 600 4 69,54 10 4500 19300
II

Valjak CAT
CB34B 70000 36,4 13,45 1 13,45 10 15450
Buldozer CAT
D5G XL 60000 90 89,25 1 89,25 10 14150

Legenda:
Nc – nabavna cijena mašine ng – broj guma
No – nominalna snaga motora a – amortizaciona stopa
Up – praktični učinak Vg – vijek guma
n – broj mašina Vmaš – vijek trajanja mašine
Cg – cijena guma

Vrsta mašine Ta Tio Tk+Tos Tj Tto Th Te Tpl Csm Kr+d Csmp n*Csmp
varij
anta

Bager
3,18 3,13 1,96 1,25 1,5 0,15 63,5 7,36 82,08 1,2 98,5 98,5
Caterpillar 320
Mercedes actros 4,54 4,39 2,13 1,74 1,65 0,17 69,7 7,36 86,23 1,2 103,2 516
4146 8x4
I

∑ 614,5
n*Csmp/
Cijena mašinskog rada po jedinici proizvoda Cp n*Up 2,73
Bager
Caterpillar 350L 5,08 4,87 2,18 1,35 2,4 0,24 61,7 7,36 87,61 1,2 105,13 105,13
vari
jant

Damper CAT
a

12,95 11,83 2,92 1,82 5,6 0,56 70,4 7,36 92,53 1,2 111,04 333,11
773E
Valjak CAT
4,53 4,32 1,98 1,23 2,1 0,21 65,6 7,36 83,57 1,2 100,28 100,28
II

CB34B
Buldozer CAT
4,24 3,89 1,94 1,22 1,8 0,18 64,8 7,36 82,78 1,2 99,34 99,34
D5G XL
∑ 637,86
n*Csmp/
Cijena mašinskog rada po jedinici proizvoda Cp n*Up 7,14

Legenda:

Ta – troškovi amortizacije Tpl – troškovi plaća operatera

Tio – troškovi investicionog održavanja Kr+d – faktor režije i dobiti
 Tk+Tos – troškovi kamata i osiguranja Csm – cijena sata rada mašine

Tto – troškovi tekućeg održavanja Csmp – prodajna cijena sata rada mašine
Cp – cijena mašinskog rada po jedinici proizvod Te – troškovi energije (goriva)

Odabrana varijanta II
Izračunati troškove mehanizovanog rada (cijenu koštanja sata radne mašine i
cijenu proizvoda)

Osnovni podaci o mašini: Bager sa dubinskom kašikom Caterpillar 350L

Zapremina kašike: q=1,90 m^3

Snaga motora N=165 KW

Radna težina G=318 KN

Maksimalna vučna sila Z=268 KN

Brzina kretanja V1= 2,7 km/h,V2=4,6 km/h

Širina gusjenica b=600 mm

Teoretski učinak ut=311 m^3/h

Praktični učinak up=225,50 m^3/h

Cijena mašine Nc= 50.000 KM

Vijek trajanja mašine Vmaš=15 750 h GFRS Gfrs=1600 h

Troškovi osnovnog sredstva:

Tos=(Ta+Tio+Tk+Tosi+Tj)

a) Troškovi amortizacije:

Ta=Nc/Vmaš= 50.000 KM / 15 750 h = 3,18 KM/h

b) Troškovi investicionog održavanja:

Tio = Nc* Pio / Gfrs

Pio = 10 % procenat izdvajanja za investiciono održavanje

Gfrs =1600 h – povoljni uvjeti – 1 smjena

Tio = 50.000 * 0,1 KM / 1600 h = 3,125 KM/h

c) Troškovi kamata i osiguranja

Tk+Tos = Ns * (Pk+Pos) / Gfrs

Ns = Nc * (n+1) / (2n) (KM)

Nc = 50.000 KM - nabavna vrijednost mašine

Ns = 37.850 KM - sadašnja vrijednost mašine

n = 7 godina – vijek trajanja mašine Pk = 8,5

% - kamatna stopa

Ps = 2,5 % - stopa osiguranja

Ns= 50.000 (7+1) / (2*7) = 28.571,42 KM

Tk+Tos = 28.571,42 (0,085+0,025) / 1600 = 1,964 KM/h

 d) Jednokratni troškovi Tj = ujt / Vrada (KM/h)

ujt = 2000 KM (ukupni jednokratni troškovi - transport iz baze i natrag)

Vrada = 1600 h – vrijeme rada mašine

Tj = 2000 / 1600 = 1,25 KM/h

e) Troškovi osnovnog sredstva:

Tos = Ta + Tio + (Tk+Tos) + Tj = 3,18 + 3,125 + 1,964 + 1,25 = 9,519 KM/h

2. Eksploatacioni troškovi:
Tes = Tto + Th + Te + Tp

a) Troškovi tekućeg održavanja Tto= Nc * P / 15 000 (KM/h)

P=0,45 – koef. koji zavisi od mašine i uvjeta rada (povoljni)

Tto = 50.000 * 0,45 / 15 000 = 1,5 KM/h

b) Troškovi habajućih dijelova Th = 0,1 * Tto = 0,1 * 1,5= 0,15 KM/h

c) Troškovi pogonske energije - Troškovi: 1. Goriva

a) Maseni utrošak goriva: G= No * gs * ke (kg/h)
No = 165 KW – nominalna snaga motora

gs = 0,245 kg/KWh – spec. potrošnja goriva ke = 0,6 – koef.

potrošnje G = 165 * 0,245 * 0,6 = 24,24 kg/h

b) Zapreminski utrošak goriva V = G / ρ (l/h)

ρ = 0,890 kg/l – gustoća goriva

V = 24,24 / 0,89 = 27,25 l/h

c) Troškovi pogonske energije po satu: Te = 1,1 (v * cg) (KM/h)

Cg = 2,12 KM/h – cijena goriva

Te = 1,1 (27,25 * 2,12) = 63,547 KM/h

d) Troškovi plaća radnika:

Tpl = K * Pl min ( Ppor + dop) KM/h
K = 2,5 – koef. plaće prema ugovoru o radu
Pl min = 1,752 KM - minimalna plaća za K=1
Ppor + dop = 68 % - porezi i doprinosi na neto plaću
Tpl = 2,5 * 1,752 *1,68 = 7,36 KM/h

e) Eksploatacioni troškovi:
Tes = Tto + Th + Te + Tpl = 1,5 + 0,15 + 63,547 + 7,36 = 72,557 KM/h
3. Cijena rada mašine:
Csm = Tos + Tes = 9,519 + 72,557 = 82,076 KM/h
4. Prodajna cijena Cp = Csm + kr +

d Kr + d = 1,2 – faktor režije i dobiti

Cp = 82,076 + 1,2 = 83,276 KM/h

5. Cijena jedinice proizvoda

Cjp = Csm / up (KM/h)

Ca = 159,47 / 255,5 = 0,29 KM/m^3

Vrsta troška Vrijednost Učešće u ukupnim Te

KM (%)
Te 63,547 77,42
Ta 3,180 3,87
Tio 3,125 3,80
Tk+Tos 1,964 2,39
Tto 1,500 1,83
Tpl 7,360 8,96
Th 0,150 0,18
Tj 1,250 1,52
Ukupno 82,076 100

Troškovi eksploatacije su dominantni !

 BETONSKI RADOVI

 KRAN POTAIN IGO 21

Toranjski kranovi (engl. tower cranes) su najčešće korištene mašine za

transport i prenos materijala unutar gradilišta. Nezamjenjivi su u visokogradnji i kod
drugih visokih konstrukcija. Sastoji se od okretnog tornja i po potrebi pokretnog na
šinama, na kome se nalazi strijela (krak) s opremom za dizanje tereta pomoću užadi.
Strijela može biti horizontalna (po njoj putuje oprema za dizanje) ili kosa strijela
pokretna u vertikalnom smislu (postoji oprema za dizanje u vidu kuke). Uglavnom
preovlađuju kranovi sa horizontalnom strijelom.

Cijena: 45.000 KM

Visina dizanja: 19 m

Najveća nosivost: 1800 kg

Dužina ruke: 26 m

Nosivost na kraju ruke: 700 kg

Proračun praktičnog učinka kod kranova i autodizalica (npr. kod transporta betona):

Up = T / Tc × q × Kv × Kp × Kr

Ciklus se sastoji od:

Punjenje korpe

Dizanje (v = 20 - 70 m /min)

Okretanje (v = 0,7 -1,0 0 / min)

Univerzitet u Sarajevu Građevinski fakultet
Brzina mačke (v = 20 m / min)

Spuštanje

Pražnjenje korpe za beton

Povratak

q - zapremina korpe za beton (0,5, 0,75, 1 m ˆ 3)

Kv - koeficijent korišćenja radnog vremena

Kp -koeficijent punjenja

Kr -koeficijent rastresitosti (obično je 0,95 )

Univerzitet u Sarajevu Građevinski fakultet

 PUMPA ZA BETON
 
 
Pumpe za beton svojim konstrukcijskim rješenjima obezbjeđuju kontinualno
dopremanje svježe mase do mjesta ugrađivanja. Beton je u toku transporta
 zaštićen u cijevi betonovoda pa se rad ne mora prekidati.
Zahvaljujući stalnom usavršavanju ovih mašina dobijeni su pouzdani vitalni
sklopovi koji garantuju stabilan, visok učinak na transportu betona do najviših
kota objekata.

Praktičan učinak pumpi za beton se računa po obrascu:

Up = Ut × Kv × Kr × Kp

Kv - koeficijent korišćenja radnog vremena

Kr - koeficijent rastresitosti
Kp - koeficijent punjenja

S obzirom na način guranja betona kroz cijevi, mogu biti ili (najčešće u
upotrebi) klipne pumpe za beton ili rotirajuće pumpe za beton (rjeđe u
upotrebi). Mogu također biti vučene na točkovima, samohodne na
kamionskom podvozju (autopumpe za beton) te prenosive pumpe za beton na
postolju. Sastavni dio svake pumpe za beton jest pribor za transport betona
guranjem: cijevi promjera između 100 i 200 mm, račve, koljena, spojnice te
kugle za čišćenje cijevi. Pumpe guraju beton vodoravno do nekoliko stotina
te uspravno do nekoliko desetina metara. Kod autopumpi za beton cijevi se
nalaze na lomljivom okretnom kraku koji je učvršćen na kamionsko podvozje.
Njime je moguće guranje betona do 50 m u svim smjerovima.
Univerzitet u Sarajevu Građevinski fakultet

 AUTOMJEŠALICA
Automješalica, pretovarni silos za beton, tipično građevinsko transportno sredstvo
za autoprijevoz svježeg betona između tvornica betona i gradilišta. Automješalicu
čini kamionsko podvozje na kojemu se nalazi okretni bubanj s lopaticama. Bubanj
se okreće pomoću posebnog motora ili motora vezanog na pogonski motor vozila.
Okretanje bubnja u jednom smjeru omogućava miješanje svježeg betona, a u drugom
pražnjenje bubnja. Automješalica se prazni ili neposredno u posudu ("kiblu") za
prijenos betona građevinskom dizalicom ili u betonsku crpku ili u pretovarni silos
za beton. Pretovarni silos služi za postupno punjenje "kible" ili betonske pumpe kako
bi automješalica u međuvremenu dopremila novu količinu betona. Sastavni dio
automješalice može biti cpumpa za beton ili transportna traka kojima se beton
doprema iz bubnja neposredno na mjesto ugradnje. Mogu biti samostalne (vučene),
srednje velike mješalice, zatim samostalno veće pokretne samohodne ili vučene
mješalice ili sastavni dio složenih postrojenja. Proračun praktičnog učinka fabrike
betona:

Up = Ut × Kv × Kr

Kv - koeficijent korišćenja radnog vremena

Kr - koeficijent rasteresitosti (približno 0,95)

Univerzitet u Sarajevu Građevinski fakultet

 PERVIBRATOR I VIBRO IGLA – VIBREX

- Model AVMU

Monofazni motor znatno smanjenih dimenzija, sa pojačanim kablom protiv

savijanja.
Sigurnosni prekidač za zaštitu od strujnog udara na ručki.

Vodootporno kućište sa dvostrukom zaštitom protiv strujnog udara.

Model vibratora s nosivim remenom za rame operatera.
Usavršen ekscentar vibracione glave i metalno obloženi završeci glave.
4 različita promjera vibracione glave, potpuno zamjenjivi.
Univerzitet u Sarajevu Građevinski fakultet

Dvostruka brtva sprječava ulaz maziva, mehanički prijenos vibracija preko sajle.
Standardna crijeva od 1-5 m pojačana metalnom ovojnicom.

Pervibratori, vibratori-igle, vrsta vibratora u obliku uronjajuće igle koji se koriste za

unutarnje zbijanje uglavnom svježeg betona. Razmjerno veliki pervibratori rkoriste
se također za zbijanje kamenih aluvijalnih materijala te za izvedbu šljunčanih pilota.
Pervibratori za zbijanje betona razmjerno su manje igle, dužine do jednog metra i
promjera najviše do približno 200 mm. Tanji pervibratori koriste se za sitnozrne a
deblji za krupnozrne betone. Obilježja pervibratora utvrđena su njegovom masom,
ferkvencijom i amplitudom. U tom smislu dijele se na nisko-srednje- i
visokofrekvencijske pervibratore. Pervibratori se uranjaju u smjesu betona, te
energiju vibracija koje nastaju rotacijom ekscentrične mase u igli, prenose na okolnu
masu betona. Dinamičke sile oscilacija čestica svježeg betona svladavaju sile
njihova međusobnog trenja, te se beton sliježe a zrak zahvaćen u smjesi betona izlazi
prema površini i izvan betona. Pogon vibratora može biti električni, zračni,
hidraulični, neposredno nekim motorom na ili u vibratoru te kombinacija navedenih
pogona.