Umjetnički temelji

u bonsai dizajnu
Elementi smislene kompozicije
Andy Rutledge

Prijevod: Dean Ćebić, Lektura: Nikša Ćorić

©Hrvatski bonsai klub, 2008.

1
 Sadržaj
Zahvale ...................................................................................................................................... 4
Predgovor .................................................................................................................................. 5
Uvod ........................................................................................................................................... 6
Umjetnost = Komunikacija ..................................................................................................... 6
Jezik umjetnosti ........................................................................................................................ 8
Što je dobar bonsai dizajn? ..................................................................................................... 8
Govoriti jezikom umjetnosti ................................................................................................... 8
Linije i forme .......................................................................................................................... 9
Vertikalno .......................................................................................................................... 9
Okomit ............................................................................................................................. 11
Ukošen.............................................................................................................................. 12
Horizontalno.................................................................................................................... 14
Zaobljeno ......................................................................................................................... 14
Ćoškasto ........................................................................................................................... 17
Okruglo ............................................................................................................................ 18
Osnove gledanja i interpretacije ........................................................................................... 19
Boja ....................................................................................................................................... 21
Tekstura ................................................................................................................................ 21
Bonsai estetika......................................................................................................................... 21
Ciljevi i izazovi ..................................................................................................................... 22
Emfazija ................................................................................................................................ 22
Personifikacija u umjetnosti ................................................................................................. 28
Specifičnost dizajna u odnosu na vrstu ................................................................................. 29
Inherentni izazovi u bonsai umjetnosti ................................................................................. 34
Lekcije iz oslikavanja pejzaža .............................................................................................. 34
Karakteristika vizualne komunikacije ................................................................................. 36
Veličina ................................................................................................................................. 36
Blago naginjanje drveta prema naprijed ............................................................................... 36
Proporcije grana .................................................................................................................... 37
Smanjivanje međučvorišta uz deblo ..................................................................................... 37
Perspektiva............................................................................................................................ 38
Starost ................................................................................................................................... 41
a. Opadajući kut grana ................................................................................................. 41
b. Dobra struktura površinskog korijenja ................................................................... 41
c. Pretjerano zadebljano deblo ...................................................................................... 42
d. Otvorena struktura lišća ............................................................................................ 43
e. Vidljiva struktura krošnje ......................................................................................... 43
Znakovi ožiljaka (jin, shari).................................................................................................. 44
Gruba, konzistentna kora (specifičnost vrste) ...................................................................... 44
Stanište ..................................................................................................................................... 46
Izložbeni elementi ................................................................................................................. 46
Posude ................................................................................................................................... 47
Prikaz drveta koje raste u procijepu stijene .......................................................................... 47
Prikaz drveta na prostranoj livadi ......................................................................................... 49
Prikaz drveta na vjetometini ................................................................................................. 50
Mahovina .............................................................................................................................. 51
Više k umjetničkom dizajnu .................................................................................................. 54
Priroda je irelevantna ............................................................................................................ 54

2
 Neprirodni elementi u bonsai umjetnosti.............................................................................. 54
Pojednostavnite vaš život ..................................................................................................... 54
Zamršena mreža .................................................................................................................... 55
Jednostavno kao 1,2,3 ........................................................................................................... 56
Zaključak .............................................................................................................................. 59
Elementi istančanosti i smjera ............................................................................................... 60
Perspektiva gledatelja ........................................................................................................... 60
Izbjegavanje kognitivnih disonancija ........................................................................... 60
Točka interesa ................................................................................................................. 60
Fizički izgled .................................................................................................................... 61
Boja i kontrast ................................................................................................................. 62
Greške ...................................................................................................................................... 64
Prikrivanje mana ................................................................................................................... 64
Pogrešni smjer ...................................................................................................................... 64
Integritet dizajna .................................................................................................................... 66
Raspad komunikacije ............................................................................................................ 66
Kompozicija drveta............................................................................................................... 66
Problemi konzistencije.......................................................................................................... 68
Nekonzistentnost starosti i snage .......................................................................................... 68
Nekozinstentnost staništa...................................................................................................... 69
Nekonzistencija stvarne starosti: .......................................................................................... 70
Kompozicijske pogreške ....................................................................................................... 71
Doticanje tangenti ................................................................................................................. 71
Nepravilan kut (osim ako nije fokusna točka) i glavna linija debla ..................................... 72
Pogrešna pozicija sadnje ....................................................................................................... 74
Simetrija................................................................................................................................ 76
Proporcije stupova za ogradu................................................................................................ 76
Zaključak ................................................................................................................................. 77
Komunikacija i samoizražaj ................................................................................................. 77
Samoizražavanje ................................................................................................................... 78
Smiješan primjer ................................................................................................................... 78
Imajte još malo strpljenja….................................................................................................. 79

3
 Zahvale

Želio bih se zahvaliti slijedećim osobama:

Posebno bih se zahvalio mojim učiteljima, Nicku Lenzu i Kenjiju Miyataiju, za

njihove beskompromisne standarde, kvalitetne primjere, poduku i popustljivost (povremeno
pivo).

Zatim bih se zahvalio prijateljima iz «Bonsai društva Dallas» za napore na

kontinuiranom radu u obrazovanju i entuzijazmu (od sredine 1960.). Sretan sam što sam među
posljednjima postao član.

Wayneu Schoechu iz publikacije «Stone Lantern» koji je dao sve vrste podrške na
ovom projektu.

Mnogim mojim prijateljima diljem svijeta bez čije pomoći i fotografija ne bi zaživio
ovaj projekt: Carlu Bergstromu, Klausu Buddigu, Kurtu Gagelu, Boonu Manakitivipartu,
Elize-Marie Mann, Mikeu Martinou, Wolfgangu Putzu, Johnu Romanou, Howardu i Sylviji
Smith i Suthinu Sukosolvisitu.

Zahvalio bih se administratorima i članovima dvaju najvrijednijih izvora: «Internet

bonsai club» i «BonsaiTalk forum».

Posebno bih se zahvalio Carlu Bergstromu, Chrisu Cochraneu, Nicku Lenzu, Jerryu
Meisliku i Walteru Pallu, koji su uzeli vremena za čitanje skice ovog projekta i potom dijelili
svoje savjete i uvide.

Gore navedene osobe ne mogu preuzeti odgovornost za eventualne greške ili

netočnosti u ovoj knjizi.

Andy Rutledge

4
 Predgovor

U bezbroj radionica na kojima sam predavao koristio sam dvije riječi kojima opisujem
bonsai materijal. Prva riječ je ružan. Ona opisuje materijal koji je bez nade. Obično je to štap
s loše smotanim korijenom obrnutog sužavanja i barem jednom zadebljanom izbočinom,
duplih grana. U tom slučaju, obično sam to izgovarao s riječima simpatije, unatoč očekivanju
učenika da ga mogu pretvoriti u prekrasni bonsai poput čarobnjaka.

Druga riječ je ružan. To se odnosi na veliko uzbuđenje i obično opisuje prikupljenu

biljku i nevjerojatne vijuge, interesantnosti i prikladnosti za bonsai kulturu, što sam uredno
istaknuo s entuzijazmom.

Ružnim i ružnim, opisujem materijal.

U radu jedan na jedan se može demonstrirati estetika na komadu materijala u nadi da

će student ili započeti razvojni proces ili hraniti drvo kao svog ljubimca. Ja se ne bih nikad
odvažio pisati o bonsai estetici, ne bih više niti pokušavao predavati jer je to previše
ezoterična tema za shvatiti vikend hobistima.

Sjećam se dobro trapavih ranih dana bonsaija u ovoj zemlji. Kad bih pitao jednog od
predsjednika bonsai sudaca zašto je 1-2-3 pravilo potrebno, dobio bih odgovor:
„ Zato što je to način na koji radimo.“ Oh.

Kad sam pitao zašto je bjelogorično drveće posađeno u plave posude, dobio sam
odgovori:
„ Zato što je prikladno!“ Oh.

Pa, to znači da je dobar bonsai dizajn ili neopisiv, ili je udomaćen po pitanju koje ne
uključuje ništa drukčije doli pravila koja se nalaze u njihovim pravilnicima.

Iznenađenje, narode, Rutledge zna. U kratkoj knjizi, Andy navodi groznu temu bonsai
estetike i nosi ju na višu razinu. On je napisao knjigu sa sveobuhvatnim razumijevanjem,
pameću, i uzbuđenjem. Ovo nije dr.sc. disertacija, ali je laka za čitanje. Mnoge fotografije
ilustriraju dizajn i dugogodišnju mudrost. Knjigu nije dovoljno samo pročitati, već je treba
opet pročitati i nastojati je prostudirati.

Sjećam se prve skice prije par godina koju sam našao nedovršenu. U ovo izdanje je
utkano puno iskustva i mišljenja koja su pravi mali dragulj, čak i ako kritike promijene
nutrinu, ukoliko se upće to nekome da. Svi oni imaju tendenciju kritiziranja umjesto stvaranja
umjetnosti i visoko rafiniranih bonsaija.

Ovu knjigu je odlično napisao moj najbolji bonsai učenik na kojeg sam vrlo ponosan.

Pročitajte i naučite što je nastalo svih ovih godina. I ja sam to učinio.

Nick Lenz
Studeni 2003. god.

5
 Uvod
Umjetnost = Komunikacija

Zašto su nam određeni pravci u umjetnosti lijepi ili uzbudljivi a drugi tupi ili
neinspirativni? Zašto nam je neki dio glazbe umirujući i ugodan za uho a drugi dio se može
činiti kaotičan i nestaložen za slušanje? Zašto kad pogledamo neko likovno djelo nas privuče
određeni segment i odmah primimo poruku koju nam umjetnik govori? Kako može dio
glazbe u nama pobuditi sreću ili tugu? Zašto svatko nađe ljepotu i smisao u određenom
umjetničkom djelu? Što daje umjetnosti tu snagu preko
ljudske psihe?

Odgovor leži u vrsti elemenata koje će umjetnik

upotrebiti u svojem radu i kako će ti razni elementi
odrediti umjetničko djelo. Ta kompozicija određuje kako se
elementi odnose jedan prema drugome i kako komuniciraju
sa gledateljem. Umjetnost, kao npr. slikarstvo, bonsai i
glazba, vode određeni svrsishodni govor, da li vizuelni ili
slušni, upotrebom linija, oblika, boje, prostora i teksture (ili
sličnih metaforičkih elemenata), sve u specifičnom
aranžmanu s raznim nivoima ravnoteže, harmonije, tenzija
prema značenju.

Mi iz navike odgvaramo na te uobičajeno

prepoznatljive konvencije, shvaćamo ljepotu i smisao u
njima. Vidimo ili čujemo dramu, tugu, empatiju, aktivnost
ili inertnost koju umjetnik izražava. Možemo čak reagirati i
emotivno reagirati na način kako on to želi.

Drugim riječima umjetnost je komunikacija.

Umjetnik razgovara s nama i, ako primamo njegovu
poruku, odgovaramo na umjetnikovu poruku s
razumijevanjem, interesom i emocijom. Bilo kako bilo, ako umjetnik ne koristi srodan jezik s
nama, ne čujemo umjetnikov glas, ne odgovaramo na njegovu poruku i smatramo njegovo
djelo glupim, neinspirativnim ili u svemu neumjetničkim. U tom slučaju to može biti naš
nedostatak relevatnog razumijevanja. Možda umjetnik nije vješt u komunikaciji i ne može
proizvesti smisleno djelo. Na kraju svega, komunikacija zahtijeva razumijevanje i govornika i
slušatelja.

Gramatiku i rječnik ovog jezika umjetnosti u većoj mjeri treba tražiti u

osnovama umjetničkog govora upotrebom linije, oblika, boje, prostora, balansa i
teksture. Sintaksa ovog jezika se traži u tome kako su elementi usklađeni i kako se povezuju
sa kulturološkim kontekstom/ima da bi prenijeli značenje ili ljepotu gledatelju. Ovakvi govori
se karakteriziraju kao «pravila» umjetnosti.

Jezik umjetnosti se ne razlikuje od bilo kojeg drugog jezika u tome da ga pravila

njegove gramatike i sintakse ne definiraju u potpunosti . Što više, mnoga pravila jezika imaju

6
iznimke i postoje kreativni modeli komunikacije koji čine vrlo malo ili ne čine reference tih
pravila. Svaki jezik je pouzdana nijansa, stil i karakter individualne upotrebe. Za svako
gramatičko pravilo, za svaku sintaksični govor su to iznimke, i moraju biti iznimke! S
obzirom na strogost, i jezik i umjetnost su u određenoj mjeri tekući i rastezljivi.

Bilo kako bilo, nema jezika bez uspješne strukture. Osnove komunikacije su uvijek
relevantne i uvijek potrebne referentne točke. Bez osnove, bez bilo kakve bazične reference,
komunikacija je neizvediva, bilo verbalna, tekstualna, glazbena, fizička ili umjetnička
komunikacija.

U tom pogledu bonsai je umjetnost koja se ne razlikuje od slikarstva, kiparstva,

arhitekture i glazbe. Bonsai umjetnost upotrebljava relevantan medij – deblo, grane i lišće
drveta, posudu, postolje, površinu zemlje u posudi te združene elemente prikaza... sve to
pripovijeda jednu priču. U bonsai umjetnosti, kao i u nekoj drugoj umjetnosti, određeni govor
može biti korišten za prijenos biti. Aranžmanom tih fizičkih elemenata u bonsai umjetnosti
može se izraziti ljepota ili nemir... ili mogu biti toliko loši da ostaju bez ikakvog efekta.

Ako naučimo prepoznavati taj govor stila i kompozicije, i naučimo kako ih možemo
upotrebljavati u prijenosu nekog značenja, poboljšat ćemo izglede da napravimo smislenu
bonsai umjetnost. Ova knjiga će pokušati demistificirati taj jezik kako biste se vi razvili u
bonsai umjetnika, poboljšali vašu vještinu umjetničke komunikacije i napravili lijep,
uzbudljiv, smisleni bonsai.

7
 Jezik umjetnosti
Što je dobar bonsai dizajn?

Stop! Prije nego počnete zamišljati strukturu snažnog površinskog korijenja i perfektnog
grananja krenimo najprije na osnove. Zaboravite individualne elemente i mislimo na
kvalitetan dizajn. Što ukazuje na uspješan dizajn?

Evo par primjera koji ukazuju na uspješnost dizajna:

• dizajn je pobuđujući: stvara osjećaj kod gledatelja;

• dizajn je provokativan: potiče gledatelja na razmišljanje;
• dizajn je prirodan: izgleda kao dio prirode;
• dizajn je kohezivan: ima kompozicijski integritet i čini se kao scena;
• dizajn je interesantan: privlači gledatelja;
• dizajn je dinamičan: utjelovljuje život i vitalnost;
• dizajn je opisan: opisuje mjesto ili životnu povijest;
• dizajn je domišljat: rješava vlastite izazove;
• dizajn ima ritam i tijek: nije niti monoton niti kaotičan;

Što kažete na: dizajn je umjetnički. Jedna fraza opisuje sve ovo gore. Umjetnik na osnovu
svega gore navedenog komunicira sa gledateljem. Za primjer, ako želite oslikati miran, lijep
poljski javor ili brijest, upotrijebit ćete elemente umjetničkog dizajna koji karakteriziraju mir,
ljepotu, spokoj i eleganciju. A ako želite oslikati izmučen, žilav ariš koji se zakačio za kamen
kojeg šiba jak planinski vjetar, upotrijebit ćete elemente koji karakteriziraju nered, snagu,
borbu (zajedno prikazujući štetu iz borbe za život i smrt)

Sad se možda pitate: “Kako ću točno to napraviti?” Dakle, kako bismo učinkovito
komunicirali moramo koristiti jezik umjetnosti. Zapamtite! Ti korisni umjetnički govori
očaravaju i pojednostavljuju sliku kojom želite oslikati ljepotu i smisao. U narednim
poglavljima knjige će se detaljnije raspravljati o elementima umjetničkog dizajna i preporučiti
koje elemente ćete u budućnosti koristiti .

NAPOMENA:
Što ako ne budete koristili niti jedan element umjetnosti? Dakle, tada ćete
najvjerovatnije imati nedostatak komunikacije sa gledateljem. Jedan suprotan
element iz gore navedene liste i dizajn će izgledati otrcano i bijedno. Dva ili
čak više suprotnih elemenata i dizajn će u tom slučaju doživjeti krah.

Govoriti jezikom umjetnosti

Kako biste nadahnuli vaš bonsai umjetničkim dizajnom i kompozicijom (čitaj:

«napraviti ga ugodnim i uzbudljivim za gledatelja»), morate razumjeti kako koristiti gradivne
elemente umjetnosti. Sad ćemo se odmaknuti od striknih gledišta bonsaia i početi sa
osnovnim elementima umjetničke komunikacije.

Ovo poglavlje opisuje osnovne gradivne elemente smislenog dizajna. Otkrit ćete da će
ti jednostavni mali elementi definirati vaš rad (za vas dobro ili loše) bilo da vi to želite ili ne.

8
Ako razumijete te osnove, moći ćete kontrolirati što vaš bonsai želi reći gledateljima. Ako ih
pak ne razumijete, vaš bonsai će izgledati kao slučajni pokušaj.

Osnove koje ćemo navesti i njihovi metaforički ekvivalenti su primjenjivi na bilo koju
umjetnost ili vještinu, od arhitekture do umjetnosti, slikanja, plesa, grafike i bonsaija. Bilo
kako bilo, to je samo uvod. Tu ima puno više toga nego što će biti navedeno, ali ovo može
poslužiti kao osnovno upoznavanje sa tim konceptima i principima.

Linije i forme

Značajan dio osnova rječnika umjetničke komunikacije se nalazi u liniji i formi.

Različite vrste linija i formi (oblika) imaju različito značenje. Definicije tih linija/formi su
nekada univerzalne u svom drugom značenju, čak od kulture do kulture. Da bi u umjetnosti
uspješno komunicirali morate razumjeti osnovni rječnik.

Izlažemo vam osnovni rječnik za vizualno umjetničko komuniciranje kroz liniju i

formu, svaki sa crtežom i primjerom bonsai forme (deblom ili granom):

Vertikalan
Snažno, sigurno, usamljeno

9
Kolege, sličnosti, vojnici, uniformiranost

Snažno, strogo, grupa ljudi

10
 Otac/majka - sin/kćerka

Okomit
Stabilno, postojano, muškost

11
 Nepovezano, iz različitih izvora/podrijetla, barijera

Statično, zaustavljnje

Ukošen
Linearni pokret, drama, nesigurnost

12
 Akcija

Izlazak (sunca), rasprskavanje, planuće

Stabilno, perspektiva

13
 Nestabilno

Horizontalan
Mir, tišina, umirujuće

Zaobljen

Prirodno, mir, stabilno, zrelo

14
Lijeno, krivudavo, tok, bujica, sporo, relaksirano, perspektivno

Prirodno, izdanak, mlado, spontano, sreća

15
Pružanje, dosezanje, prirodno, mladost

Poslušan, star, umoran

Padina, star, umoran, plačljiv, žalostan

Tijek, mir, ženstveno, ritmično

16
Uglast
Aktivno, energično, brzo, muškost

Ljutnja, energično, kaotično, izobličeno

17
 Konflikt, kaos, ljutnja, konfuzno

Okrugao
Puno, zrelo, kompletno

18
 Osnove gledanja i interpetacije

Neke glavne karakteristike uzete iz prijašnjeg poglavlja nam pomažu oblikovati

osnovnu definiciju linija i formi:

Uglaste forme – aktivno, brzo, muževno, formalno, strogo, siromašno,

borbeno, grubo, stabilno.

Okrugle forme – lagodno, sporo, ženstveno, neformalno, komforno, raskošno,

mirno, delikatno, nestabilno

Možete koristiti osnovne definicije ovog rječnika linija/formi kao vodič u dizajnu
vašeg bonsaija. Jedan od tih oblika i linija može biti njegov temeljni karakter. Općenito
govoreći, to znači da će deblo i/ili grane vašeg drveta prikazivati jednu specifičnu temu.

Ta tema će biti samo baza karaktera vašeg dizajna. Kako je bonsai i njegovo izlaganje
kompozicija koja je sastavljena od više nego samog debla i grana, znači da se vaš umjetnički
rječnik i komunikacija mora protegnuti preko ovih osnovnih elemenata. Također, cilj cijele
prezentacije i vašeg stila mora biti usklađen sa cjelokupnom temom vašeg dizajna.

Tu postaje važna umjetnička kompozicija. Kompozicija znači kako napraviti od svih

zasebnih dijelova da izgledaju kao jedna cjelina, što pokreće hrpu instrumenata i nota na
stranicama u prekrasnu simfoniju. Razmotrit ćemo kompoziciju u slijedećem poglavlju.

Na ovim slikama ispod, prikazano je kako deblo i grane zajedno stvaraju jedinstvenu temu:

Japanski crni bor. Miran, snažan i stabilan karakter pravolinijskog debla se odražava na
pravolinijskim granama. Široka, plitka posuda tvori okomit element koji kompoziciju bolje
ističe. Širina posude također odaje osjećaj smirenosti kompozicije. Obratite pozornost na
nožice koje također odražavaju karakter posude.

19
Japanski crveni bor. Uglađene, no nepravilne krivulje debla prenose se na grane. Cijelo
drvo ima nepromjenjivu energiju. Uz to, oblost zavoja odražava humak zemlje u posudi.
Jednako tako neformalan karakter drveta reflektira se u neformalnoj formi posude.

Zelkova serrata. Pravolinijsko deblo i pravolinijske grane čine ovo stablo da izgleda jako,
čak grubo. Ova snaga je protuteža svijetloj, glatkoj kori i okruglom karakteru stabla.
Okruglost dočarava osjet zrelosti i mirnoće. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

20
 Boja

Postoji mnogo načina kako boje mogu biti upotrebljene u komunikaciji, no neke opće
konstatacije su:

Tamne boje = muško, snažno, tužno, formalno

Svijetle boje= žensko, fino, sretno, neformalno

Tekstura

Kako god boja, tako se i tekstura može primijeniti u mnogim slučajevima

komunikacije. Neke opće napomene teksture su:

Gruba tekstura = muško, staro, hrapavo, snažno

Glatka tekstura = žensko, mlado, spokojno, fino

Kako biste imali jedinstvo teme, morate imati jasno određene ciljeve. U slijedećem poglavlju
ćemo razmatrati neke zajedničke ciljeve i izazove bonsai dizajna.

Bonsai estetika

21
 Ciljevi i izazovi

Što želite reći vašim bonsaijem?

Da, vašim bonsaijem pokušavate nešto priopćiti gledatelju i vjerojatno zbog toga
doživite neuspjeh – to po svoj prilici rezultira nezanimljivim bonsaijem.

Odgovor na ovo pitanje dosta varira od osobe do bonsaija, jer svako drvo i svaki
umjetnik ima individualan karakter. Međutim, postoje izvjesni temeljni ciljevi i temeljni
izazovi koji se upliću u bonsai umjetnost bez obzira na drvo ili osobu.

Emfazija

Jedan od ciljeva bonsai dizajna je da prikaže savršenstvo. Cilj je razviti interes i

uzbudljiv pogled na arhetip. Svi mi težimo napraviti savršeno drvo, najbolji primjerak
bonsaija. Ovdje se to odnosi na ultimate bonsai design (najbolji bonsai dizajn). Odnosno,
mislim na primjer arhetipa određene vrste
drveta ili određene forme drveta.

Ovakav način oblikovanja bonsaija

može vrlo lako prijeći u pretjerivanje (kao
na slici desno), ipak da bi dizajn bio efektan
koristimo se takvim načinom pretjerivanja. U
umjetnosti ovo pretjerivanje dizajna
nazivamo emfazija ili fokusna točka dizajna.

U filmu, npr. kada redatelj ili filmski

snimatelj želi naglasiti scenu, u tami
usmjerava svjetlo preko očiju glavnog lika.
Na taj način može vidjeti važan izraz glumca
koji prikazuje tugu, strah ili iznenađenje,
odnosno važnu radnju filma. To je domišljat
trik, no opet jako važan za komunikativnu
vrijednost same scene. Acer buergerianum. Fotografiju ustupio
časopis „Bonsai Today“.
Kada oslikava herojski lik, umjetnik
stavlja točku gledišta na sliku tako da lik junaka iz naše perspektive izgleda visoko u cijelom
njegovom sjaju. Na taj način umjetnik prikazuje junakovu snagu, moć i heroizam. Emfazija
kreira točku gledišta, kao npr. kada u fotografiji fotograf želi naglasiti određeno područje
fotografije, blago zamuti druga područja tako da na taj način vidimo jasno točku fokusa.

Emfazija je uobičajena kod bonsaija, uključuje veličinu, perspektivu, pokret ili

teksturu.

22
 Neki primjeri:

U ovom primjeru ispod emfazija je na snazi i moći. Krupno, zašiljeno deblo prikazuje
tu kvalitetu. Ovako dizajniran bonsai je u popularno nazvanom sumo stilu. Veličinom i
zašiljenošću debla kojom je prikazana snaga također se izbliza prikazuje perspektiva na
bonsaiju. Takva forma potiče osjećaj kao da stojimo ispod velikog stabla, snažne strukture,
koje se izdiže iznad nas.

23
 Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

Ovakva vrsta dizajna je ujedno prikaz mašte. Više od samog prikaza snage i veličine
dizajn je u neku ruku uvod u bajkovitu priču ili sliku iz bajke.

Mašta je snažna i motivirajuća u stiliziranju bonsaija. Mnogi od nas su se zapravo

primili bonsaia zato što preko njega mogu ostvariti svoju maštu. Maštom nadahnuta
kreativnost često uključuje karikature, a slika drveta iznad je ništa drugo već karikatura
snažnog drveta. U tom slučaju je prirodnost, pa čak i „drvenasti“ karakter drveta u drugom
planu.

24
 Ovaj dizajn ispod naglašava učinak snage prirode na drvo. Bonsai prikazuje snagu
vjetra koja je djelovala na drvo i grane. Stvorila je kvrgavo, izvijeno stablo koje prikazuje
snagu i pokret u malom.

Borovica. Fotografija Elize-Marie Mann.

Bor sa izmučenim deblom. Fotografija Klausa Buddiga.

25
 Borovica. Fotografija Kurta Gagela.

Bonsai dizajn ispod naglašava borbu između života i smrti. Prikazuje drvo koje je
mučila surovost prirode ali se ipak dugi niz godina opiralo životom.

Jasan prikaz borbe. Fotografija Sylvije Smith.

26
 Pinus mugo. Fotografija Kurta Gagela.

Ono što čini ovakvu vrstu slika tako zanimljivim i snažnim je to na koji način se
suprostavljaju vlastitoj smrtnosti. Kada vidimo takve slike bonsaia to nas podsvjesno podsjeća
na našu vlastitu životnu borbu, više nego na bonsai – što takvo drvo čini još interesantnijim
za našu svijest i ego. Mi smo neznatni u usporedbi sa takvom konstitucijom i dugovječnošću.

Grane ovog drveta ispod prikazuju nježne, delikatne pokrete te gracioznost i ljepotu.
Tanko deblo i gracilne grane upućuju na žensku gracilnost. Tekstura kore upućuje na
ženstvenost i ljepotu.

Ova Stuartia je skoro personifikacija ženstvenosti.

Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

27
 Graciozan i miran javor. Fotografija Wolfganga Putza

Personifikacija u umjetnosti

Nakon što smo pročitali predhodna poglavlja trebalo bi biti očito da dizajn bonsaija
prikazuje ljudske osobine .

U dosta slučajeva, ono što cijenimo u umjetnosti i prirodi je identično onom što
cijenimo u nama samima. Ne bi trebalo biti iznenađujuće da većina našeg umjetničkog rada
može biti opisana kao težnja prema osobnom izražaju (personifikaciji). Umjetnik često teži da
u umjetnički rad unese svoje ljudske osobine.

Čak i da ne unosimo ljudske osobine u naš rad, često stvaramo predodžbu koja nam
osigurava kontrast između nas i našeg umjetničkog djela - dramatično mrtvo drvo na starom
drvetu. Velika starost je interesantan kontrast nasuprot naših kratkih života ili česta usporedba
velikog gorostasnog drveta u usporedbi sa našom veličinom.

Stupanj uspješno provedenih ljudskih osobina i emocija u umjetničko djelo je često

proporcionalan uspjehu našeg umjetničkog rada. Većina nas je našla vlastiti interes (ego),
često unosimo sebe u rad (naše vlastito zapažanje) ili unosimo naš vlastiti doživljaj u
umjetnost. Ako smo to mogli lako postići tada bi rad bio interesantan. Ako umjetnost nije
mogla naći jasnu referencu ljudske osobine koje vrednujemo u sebi samima ili drugima, imali
bismo mali interes u radu.

Na primjer, kada fotograf slika klupicu u praznom parku zimi, on ne nastoji uhvatiti
samo sliku klupice u parku! Ono što on radi je prikaz ljudskih emocija i doživljaja: što osjeća
kada vidi klupicu. U tom slučaju bi mogao napraviti crno/bijelu fotografiju (sentimentalnost,

28
sjećanje, prošlost, melankolija) i uključiti jednu ili više golih grana drveća u pozadini slike
(zima, hladnoća /dobro predstavlja c/b tehnika/ sjetnost, itd...), bez ljudi na fotografiji. Ako je
dosta dobar, može dočarati osjećaj bez vidljivog leda i snjega na fotografiji – koji bi na
preočit način upućivali na hladnoću i beživotnost.

Iako nema ljudi na fotografiji (nema žalosnih lica) i nikakvih ljudskih referenci iza
klupice, fotografija je slika osamljenosti, tuge – ljudske osobine i emocije. To je umjetnost,
stvaranje nevidljivog vidljivim, pa čak opipljivim... preko naših očiju stvara refleksiju našeg
iskustva.

Na kraju, personifikacija u umjetnosti nije uvijek djelotvoran alat, ali u određenoj

mjeri pomaže u bonsai dizajnu.

Specifičnost dizajna u odnosu na vrstu

Ovdje imamo primjere određenih vrsta drveća koja se koriste za bonsai, a često se
oblikuju u sličnim stilovima kao i drugo bonsai drveće iste vrste. Na primjer, često ćete vidjeti
Cryptomeria japonica u formalno uspravnom, a rijetko u nekom drugom stilu. Uobičajeni stil
Zelkova serrata je stil metle. To su primjeri specifičnosti dizajna u odnosu na vrstu. Zapravo
te vrste u prirodi rastu u tim formama a bonsaiji su pandani tih vrsta i oblika.

Cryptomeria bonsai Cryptomeria u prirodi

Fotografiju ustupio časopis

„Bonsai Today“.

29
 Zelkova bonsai

Fotografija Elize-Marie Mann

Zelkova u prirodi

Fotografiju ustupio Treenet.com.au

30
 Cvatuća dunja bonsai

Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

Cvatuća dunja u prirodi

Fotografiju ustupio Colo, State Univ.

31
 Borovica bonsai

Fotografija Elize-Marie Mann.

Borovica u prirodi

Fotografija Boona Manakitiviparta.

32
 Močvarni čempres bonsai Močvarni čempres u prirodi
stil ravnog vrha

Fotografija Carla Bergstroma. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

Međutim, te prirodne forme ne bi trebale biti isključivi primjeri koje biste trebali
slijediti u dizajnu određene vrste. Formu treba uzeti kao osnovu dizajna. Često smo naviknuti
te forme stavljati na prvo mjesto, jer smatramo da je to glavno obilježje te vrste. Većina tih
formi su djelotvorne jer poštujete važne karakteristike vrste zbog čega su lakše prepoznatljivi.

Izbjegavajući elemente specifičnog dizajna u odnosu na vrstu možete narušiti

prirodnost i prepoznatljivost, no nije uvjek tako. U dizajnu je potrebno brižljivo razmotriti
vaša odstupanja od prirodnih modela.

„Drvo“ je samo kap vode u moru do efektnog i smislenog bonsai dizajna. U sljedećem
ćemo poglavlju istražiti primjere dobrog bonsai dizajna.

33
 Inherentni izazovi u bonsai umjetnosti

Lekcije iz oslikavanja pejzaža

Slikari pejzaža se suočavaju sa istim izazovom kao i bonsai umjetnici.. Zapravo ono
što oni stvaraju nije pejzaž ili, bolje rečeno, potez boje na platnu. Umjetnik ima težak zadatak
da na slikovit način bez upotrebe prirodnih elemenata okoline izrazi efekat prepoznatljiv
ljudima. Uz to, umjetnik mora naslikati prizor važan i smislen za gledatelja. Da bi to postigao
mora primijeniti neke umjetničke konvencije.

Par bitnih elemenata kojih se umjetnik mora pridržavati su:

1. Umjetnik može vrlo malo prikazati doslovnim kopiranjem. Doslovna kopija

prizora u prirodi je ravno mrtvom djelu. Slika će imati slab umjetnički dojam
jer nema kompozicije, emfazije, emocija...bez ljudskih osobina. Umjetnici ne
kopiraju, oni tumače i daju svoje gledište.

2. Slikanje pejzaža (i u drugim umjetnostima) se u velikoj mjeri odnosi na

ljudske elemente. Svaki dio slike ili skulpture ili glazbene kompozicije ili
bonsaija je beživotan ako se ne uključe ljudski elementi – ljudsko iskustvo,
ljudske emocije, ljudske osobine itd... Ako ništa drugo ne naučiš o
umjetnosti, nauči ovo.

Nema razloga naslikati sliku ili komponirati glazbu ili napraviti fotografiju ako ne
postoji interpetacija umjetnikovih osjećaja ili osjećaja koje želi podijeliti s ostalima.

Umjetnik pripovijeda priču gledatelju ili slušatelju koja govori o stvarima koje su
bliske ljudima. Većinu pejzaža (slika vijugave riječice u dolini) slikar oslikava kako bi
priopćio što je vidio ili osjetio gledajući taj prizor. Dolina i rječica su samo prirodne reference
našeg svijeta koji nas okružuje ali je poruku, tj. poantu slike, umjetnik upotrebom emfazije
naglasio.

Umjetnik manipulira elementima prizora na način da naglašava stvari koje želi da

gledatelj razumije kao važan dio slike. Sama priroda je referentna točka iz koje umjetnik
stvara emocionalni doživljaj i smislenu priču. Ta priča je kompozicija elemenata slike, a ne
samo slika drveća, rječice, proplanaka i oblaka...

Te činjenice nisu mjerilo umjetnosti, ali u velikoj mjeri moramo ih imati na umu kada
stvaramo umjetničko djelo.

Vratimo se na bonsai...

Ista stvar je kod bonsai umjetnika i njegovog medija (drvo, posuda i drugi elementi).
Rezultat uspješnog bonsai dizajna nije samo u obliku drveta, grana i lišća, već u priči i
emocijama koje umjetnik priopćuje ( stvarima koje su bliske ljudima).

Portretirati smislenu sliku prirode nije tako lako kako se čini. Sama činjenica da
bonsai nije drvo u svojoj punoj veličini na livadi ili planini, nego je malo drvo koje raste u

34
posudi, stvara veliki umjetnički izazov. Izazov koji se ne razlikuje od slikara koji koristi kist
umjesto živih ljudi, stvarnog drveća i planina ili kompozitora koji koristi note i zvuk različitih
instrumenata umjesto govora i videa.

Kako bi nadoknadili velike razlike u veličini, perspektivi, staništu i starosti, bonsai

umjetnici se moraju koristiti određenim domišljatim, pa čak i iluzionističkim tehnikama. Te
afektivne umjetničke tehnike se koriste za portretiranje slike i osjećaja koje umjetnik želi da
gledatelj vidi ili osjeti. Afektne forme i kompozicije se mogu smatrati sintaksom umjetnosti.

35
 Karakteristika vizualne komunikacije

Veličina

Veličina je najočitija razlika između bonsaija i ostalog drveća. Bonsai je obično visok
oko 90 cm ili manje. Kad radimo sliku koja dočarava veliko drvo izazov je prikazati
vjerodostojnu sliku. Ovdje opisano nekoliko načina tih izazova.

Blago naginjanje drveta prema naprijed

Manipuliranje linijom debla (posebno krošnjom) na način da bonsai blago nagnemo

prema gledatelju je jako efektno jer daje pogled na drvo iz perspektive kao da se izdiže nad
njim. Obično kada gledamo drveće gledamo ga iz perspektive stojeći na zemlji neposredno
do njih ili iz njihove neposredne blizine. To je točka gledišta iz koje smo naviknuti gledati
drveće. Naginjanjem bonsaija prema gledatelju dobivamo istu perspektivu koja pomaže
bonsaiju u stvaranju predodžbe veličanstvenog i velikog drveta.

Slika lijevo:

Pogled na
drvo prema
gore iz
njegove
neposredne
blizne. Imate
osjećaj kako
se izdiže i
obuhvaća
vas.

36
 Proporcije grana

Jedna od karakteristika mladog drveća je da su im grane veće u odnosu na promjer i

visinu debla. Kod jako starog drveća (ovisno o vrsti) grane su mnogo manje u odnosu na
promjer i visinu debla.

Kako bi kod bonsaija postigli dojam veličine proporcionalno smanjujemo grane u

odnosu na veličinu debla.

Primjetit ćete također da što su grane

kraće, to nam se drvo čini više.

Smanjivanje međučvorišta uz deblo

Iz naše perspektive, stojeći, kad

pogledamo drvo prema gore vidimo kako se
grane približavaju od baze prema vrhu. Ova
karakteristika drveća gledana iz naše
perspektive pojačava taj dojam te nam se
čini kako se grane pri vrhu više približavaju.
Gledano prema gore deblo smanjuje
međučvorišni prostor.

Kod prikaza bonsaija možemo malo

pretjerati u ovoj karakteristici kako bismo
istakli impresiju veličine i visine.

Ova borovica iznad dočarava vitko i visoko

drvo zbog omjera širine – visine, te malih
grana (u odnosu na deblo) i smanjivanja
međučvorišta od baze do vrha . Fotografiju
ustupio časopis „Bonsai Today“

37
 Ovaj japanski crni bor je prilično star. Ima Na slici isto drvo nakon
ispucalu i grubu koru, ali dugačke i brojne ponovljenog stiliziranja. Primje-
grane čine drvo mlado i nisko. ćujete kako drvo izgleda puno
više, grane su u puno boljoj
proporciji (daleko bolje iskorišten
materijal).

Fotografije ustupio časopis „Bonsai Today“.

Perspektiva

Pogledamo li drveće iz naše perspektive sa zemlje, primijetit ćemo kako je veći dio
debla bliži nama (baza) širi i veći, a gornji dio se udaljava, smanjuje iznad nas i sužava prema
vrhu.

Gledatelju možemo prikazati

približno identičnu perspektivu
našeg bonsaija primjenjujući
pretjerano sužavanje i veličinu
promjera debla. Primjena omjera
promjera i visine debla je
koristan i često primjenjivan
princip u dizajnu bonsaija.

Slika desno: Pretjerano

konusno deblo ovog
javora prikazuje
perspektivu pogleda
izbliza. Fotografiju
ustupio časopis „Bonsai
Today".

38
 Na slikama koje slijede ispod su primjeri koji pojašnjavaju primjenu omjera
visine-širine na drvo.

Na slici lijevo vidimo kako izgleda drvo

egipatske smokve na određenoj udaljenosti.
Iz ove perspektive vidimo približno
objektivnu proporciju drveta.
Primjećujemo da je omjer širine-visine
1:19. U bonsai umjetnosti je taj omjer
neupotrebljiv, osim u bunjin (literati) stilu
jer će taj stil čak i u tom omjeru biti
uspješan. Omjer od 1:3 do 1:12 se
najčešće primjenjuje u bonsai umjetnosti.
Kad pokušavamo portretirati veliko drvo
ovi omjeri su najsličniji omjeru drveća
koje vidimo u parku ili prirodi.

Na slici desno vidimo isto drvo samo iz

mnogo veće blizine. Omjer je oko 1:10
(skoro pola omjera sa prijašnje slike).
Vidimo kako drvo iz te blizine izgleda puno
snažnije i jače se sužava. To su elementi koje
pokušavamo prenijeti na većinu našeg
stiliziranja i bonsai kompozicija.

39
 Na crtežima iznad primjećujete kako isto drvo izgleda na različitim
udaljenostima. S lijeva na desno: daleko, bliže, blizu. Razmotrite ove oblike kada
kreirate vaš bonsai.

Budite pažljivi pri korištenju ovog principa omjera širine-visine te ga nemojte koristiti
za sve bonsaije. Omjer širine-visine drveta je neovisan u vašem prikazu bonsaija i nije
univerzalna formula za sve. To je samo alat za izražavanje, jer ako bismo upotrebljavali
jednak omjer za sve vaše bonsaije dobili bi efekat ravan nuli, a vaša ekspresija ne bi imala
smisla.

Manji omjeri prikazuju pogled izbliza, snagu, starost ili energiju. Veći omjeri
prikazuju pogled s udaljenosti, gracilnost ili određene uvjete staništa ili portretiraju bunjin
(literati) stil. Naučite se koristiti odgovarajućim omjerima za svaku bonsai kompoziciju
posebno. Koristite omjer tako da pojačava vašu poruku koju želite prenijeti i dopustite
drugim elementima kompozicije bonsaija da podržavaju taj omjer (više o tome u
poglavlju INTEGRITET DIZAJNA).

40
 Starost

Često razvijamo i stiliziramo naše bonsaije tako da prikazuju veliku starost. Kako je
već prije spomenuto, bonsai često prikazuje arhetipske ideale. Bez obzira radimo li portret
bonsaija sa specifičnim individualnim karakterom, impresija velike starosti je uvijek dio
poruke. Većina drveća na kojima radimo često su relativno mlada te se kroz godine razvoja
pojave znakovi starosti. Međutim, mi želimo da naš mladi bonsai izgleda vrlo staro i zbog
toga upotrebljavamo razne umjetničke tehnike kako bi to dočarali.

U grupi bonsaia (stil šumice) imate priliku koristiti drveća različitih starosti kako bi
uveli dinamiku u kompoziciju. Jednako tako skladatelj ili glazbenik u svojoj glazbi
primjenjuje tiše i nježnije tonove kako bi istaknuo mir u glazbi ili kontrast s dinamičnijim i
glasnijim tonovima. Tako u grupi bonsaija mlada drveća unose dinamiku i interesantnost koja
je kontrast starijem drveću u kompoziciji.

a.) Opadajući kut grana

Jedan od načina na koji dočaravamo starost bonsaia je opadajući kut grana. Kako drvo
stari tako se njegove grane spuštaju prema dolje. Uz to, teret snijega koji se nakuplja na
granama uzrokuje spuštanje grana. Ovo obilježje je često kod četinjača, ali se katkada nalazi i
kod listopadnog drveća.

b.) Dobra struktura površinskog korijenja

Staro drveće u odnosu na mlado ima dobro razvijeno površinsko korijenje. Izgled
dobro razvijenog površinskog korijenja na bonsaiju prikazuje starost (kao na slici ispod).

Nebari (prošireni korijen) starog drveta. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

41
 c.) Pretjerano zadebljano deblo
Vrlo staro drveće ima veliko i masivno deblo u usporedbi s njihovom visinom. Kao u
slučaju ranije opisane perspektive, izgled debelog debla ističe starost i veličinu.

Staro drvo kamfora s debelim deblom. Fotografija Michael Martino.

Ovaj bonsai javor prikazuje veliku starost uz pomoć velikog zadebljanog

debla.

42
 d.) Otvorena struktura lišća
Jako bujno lišće koje prekriva strukturu krošnje je tipično za mlado drveće pa čak i za
zrelija drva. Kad drvo ostari, tež prorijeđenoj masi lišća i otvorenijoj kompoziciji.
Prorjeđenom strukturom lišća na našem bonsaiju možemo raditi na drugim obilježjima koja
unose dašak starosti drveta.

e.) Vidljiva struktura krošnje

Kao što je rečeno na prethodnim stranicama, mlado drveće ima bujnu lisnu masu, koja
prekriva strukturu grana. Kako drvo stari, njegove grane ukazuju na zreliji karakter, a ujedno
lisna masa postaje rjeđa i struktura krošnje postaje vidljivija. Kako i mi težimo dočarati
starost, stilizirat ćemo naš bonsai na taj način da napravimo strukturu krošnje vidljivom što će
rezultirati osjećajem velike starosti drveta.

Ovaj japanski bijeli bor izgleda jako star iz više razloga, posebno zbog
mnogobrojnih starih grana koje čine krošnju. Ali to isto drvo se doima dosta
mlađe zbog guste strukture lišća koje prekriva strukturu krošnje.

43
 Znakovi ožiljaka (jin, shari)

Kako drvo živi i stari, neprekidno je izloženo surovosti prirode (vjetar, hladnoća,
napad kukaca, bolest itd.). Umetnete li izgled ožiljka na drvetu u vaš bonsai dizajn možete
istaknuti starost.

Obilježja su takvih oštećenja da ne izgledaju svježe napravljena. Kako bi bili što

uvjerljiviji treba ih ograničavati u cijeljenju. Izgled ožiljka ne bi smio biti pravilan i obal već
prilično neurednog oblika. „Mrtvo drvo“ i slomljen vrh trebaju izgledati jako staro kao da se
to dogodilo prije dosta godina.

Gruba, konzistentna kora (specifičnost vrste)

Drvo u početku svog života ima nježnu i glatku koru, ali kako stari ta kora postaje
ispucala i hrapava. U početku ta ispucalost postaje vidljiva prvo na kori debla dok kora grana
ostaje glatka. Jako staro drveće ima konzistentnu koru po cijeloj strukturi od debla do grana.

Ovaj japanski crveni bor izgleda jako staro jer je kora nepromjenjena na svim
dijelovima drveta. Čak i tekstura malih grančica imaju isti karakter debla.
Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

44
 Ova Styrax japonica dočarava veliku starost, u svim dijelovima, tekstura kore
cijele strukture drveta je zrela i kozistentna. Fotografiju ustupio časopis
„Bonsai Today“.

Potrebno je vremena za razvoj teksture kore. Bonsai sa konzistentnom i hrapavom

korom izgledat će starije u odnosu na onoga koji ima glatku koru ili onoga koji ima
djelomično ispucalu koru po pojedinim dijelovima debla i grana. Postoje razni načini za
ubrzavanje tog procesa, no najdjelotvornije je vrijeme.

45
 Stanište
U bonsai umjetnosti priča je jako važna. Veliki dio priče se odnosi na okoliš i srodne
elemente. Drveće u prirodi je u svom prirodnom staništu, za razliku od bonsaija koji je
izvađen iz staništa i posađen u posudu. Koristimo se raznim umjetničkim tehnikama kako
bismo dočarali prirodno stanište koje je dio svake bonsai priče.

Izložbeni elementi

Postoje razni načini prikaza staništa drveća, a najčešće se prikazuje s osnovnim

komponentama tradicionalne forme izlaganja bonsaija. Jednostavna akcent biljka pomaže u
prikazu staništa koji želite naglasiti i daje dobar oslonac cijeloj kompoziciji. Jednako tako
svitak može prikazati gorski masiv ili močvarnu biljku ili oluju ili planinu u daljini, što daje
podršku cijeloj kompoziciji.

Stalak na kojemu se obično izlaže bonsai ima nekoliko funkcija. Prije svega on je
formalni element, a izložba je obično formalna te pomaže u prikazu teme. Koristi se u
prijenosu različitih stupnjeva značenja i/ili u prikazu zemljopisnog mjesta, što je također
formalnost.

Akcent biljka, na primjer, može biti izložena na vlastitom niskom stalku, dok se
bonsai izlaže na višem stalku jer je on fokus izlaganja. Obrnuto je u slučaju poljskih vrsta
bonsaija koji se stavlja na niže stalke u kombinaciji s suisekiem, koji je na višem stalku, i
simbolizira udaljenu planinu. To je prikaz prirodnih aranžmana tih elemnata, dakle kao u
prirodi.

Na slici (iznad) akcent biljka naglašava određeni okoliš (močvara ili livada). Uz to,
boja i gole grane biljke naglašavaju godišnje doba. Fotografija Sylvia Smith.

46
 Ima dosta formalnih aspekata izlaganja u bonsai umjetnosti. Ova tema je opširna i ne
stane u ovu knjigu, stoga preporučam slične tekstove, edukaciju uopće te puno prakse u
izlaganju kompozicije.

Posude

Posude raznih oblika i veličina mogu efektno prikazati stanište. Ovdje je izloženo
nekoliko načina ka se koristi taj element kompozicije.

Napomena: ovaj tekst neće razmatrati osnove izbora odgovarajućih posuda za

drveća. Osnove izbora posuda morate prije shvatiti primjenom umjetničkih
principa iznešenih u ovoj knjizi.

Prikaz drveta koji raste u procijepu stijene

Neglazirana posuda koja je visoka i uska pomaže predočiti drvo koje raste u procjepu
stijene. Takva vrsta posude je dosta efektna kod tanjeg drva u stilu kaskade.

Druga forma posude za prikaz takve slike je posuda u obliku polumjeseca. Takva
posuda podsjeća na teksturu stijene a oblika je kao da će obuhvatiti drvo. Taj oblik posude
pomaže istaknuti bazu debla a drvo u njoj izgleda kao da raste iz procjepa neke stijene.

U drugom slučaju, više literalnog načina prikaza staništa, drvo posadimo direktno na
kamen. To možemo izvesti u stilu korijen preko kamena ili saikei stilu, gdje je drvo posađeno
u pokotinu na stijeni.

47
Bor u posudi oblika polumjeseca Japanski javor raste na stijeni.
Fotografija Kurta Gagela. Fotografija Suthina Sukosolvisita.

Kozja krv u sugestivnoj posudi. Evokativno posađeni borovi na komadu stijene.

Fotografija Nicka Lenza. Fotografija Wolfganga Putza.

Hinoki-čempres u sugestivnoj posudi. Ova slika Stuartie je vrlo uvjerljiva.

Fotografija Suthina Sukosolvisita. Fotografija Nicka Lenza.

48
 Prikaz drveta na prostranoj livadi

Široka, plitka, ovalna, okrugla ili pravokutna posuda pomaže u stvaranju slike
prostrane livade. Za isticanje ove slike pomaže rub koji je plosnat i daje osjećaj prostornosti.
Ovaj način prikaza je najbolje raditi sa vrstama drveća koje inače rastu na livadama ili ako se
drvo oblikuje u stilu metle ili neformalne metle.

Ovaj bonsai izgleda kao da je

direktno uzet sa prostrane livade.
Specifičan rast drveta i forma
posude pomažu prikazati ovu ideju.
Fotografiju ustupio časopis
„Bonsai Today“.

49
 Prikaz drveta na vjetometini

Plosnata kamena ploča upotrijebljena kao površina sađenja drveta pomaže u prikazu
drveta koje raste na vjetrom šibanom mjestu.

Fotografiju ustupio časopis «Bonsai Today».

Prikaz šumice na brežuljku

Plitka ovalna posuda ili izbočena kamena ploča efektno djeluje u prikazu šumskog
proplanka.

Ova šumica brijesta je vrlo evokativna. Fotografija Johna Romanoa.

50
 Japanski javor u prirodnom izgledu. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

Mahovina

Razne vrste mahovine se obično koriste radi ukrašavanja bonsaija pred izložbu.Debeli
tepih napravljen od bujne mahovine koja prekriva površinu zemlje u posudi pomaže dočarati
sliku travnate livade. Razni su načini na koji mahovina može dati specifičan kontekst vašoj
bonsai kompoziciji.

Mahovina pomaže u osjećaju starosti i permanentnosti kompozicije. Mogli ste

presaditi drvo prošli tjedan, ali ako ste primijenili mahovinu i ispravno je posadili na površinu
supstrata drvo će izgledati kao da je tu raslo desetljećima ili stoljećima. Iako rast mahovine na
površinskom korijenju i deblu izgleda dosta efektno, zapamtite: to nije uvijek tako i rast
mahovine nije uvijek prihvatljiv jer može prouzročiti oštećenje kore.

51
 Stari bor s mahovinom očigledno je rastao neko vrijeme u ovoj posudi, jer je
mahovina obrasla korijenje.

Različitom primjenom mahovine mogu se dočarati alpski pašnjaci ili planinski buseni
trave. Krpicama od mahovine može se dočarati surovi okoliš dok se tepihom mahovine može
dočarati umirujući okoliš.

Ovaj tepih od mahovine dočarava osjećaj smirenosti.

Fotografiju ustupio časopis «Bonsai Today».

52
 Krpice mahovine na ovoj slici dočaravaju surovo stanište.
Fotografiju ustupio časopis «Bonsai Today».

Ako mahovina ima cvjetiće u obliku malih „zastavica“ prilikom sadnje budite sigurni
da sve rastu u istom smjeru, te da su konzistentne sa smjerom rasta bonsaija. Ovaj mali detalj
može biti skadan ili može narušavati integritet kompozicije.

Ove reference mogu biti djelotvorne u bonsai komunikaciji. Također, neki prirodni
elementi nisu korisni za naš izražaj, kako ćemo razmotriti u sljedećem poglavlju.

53
 Više k umjetničkom dizajnu
Priroda je irelevantna

Do vraga, kažete? Zapravo, bonsai je prije svega umetnost oblikovanja a tek onda
priroda. Ova važna tvrdnja znači da ćete morati dosta učiti kako bi stvarali smislenu bonsai
umjetnost. Ne zaboravite – umjetnici ne kopiraju, oni tumače i daju svoje gledište.

Sastavite listu bonsai «pravila» te krenite u šetnju parkom ili šumom i brzo ćete
shvatiti da drveće koje vidite nije bonsai. Važno je shvatiti kako su razvojne forme drveća
irelevantne u odnosu na vaš bonsai dizajn. Ono što je relevantno je to što razvojne forme
drveća govore ili ne govore gledatelju i kako one pridonose ili ne pridonose stvarnosti
dizajna.

Činjenica da se razvojne forme drveća ne smatraju bonsaijem jer su drva s prirodnim

manama ili zbog određenih pravila, generalno ne pridonosi učinkovitosti, jezgrovitosti dizajna
i komunikaciji. Ta se činjenica općenito kosi s vašim ciljevima u umjetničkoj komunikaciji.
Nadalje, nije dio onoga što mi prepoznajemo na temeljnoj razini kao jako lijepo.

Napomena: Nisam htio reći da je ovo vodič i da sve nesavršene elemente

nađene na drveću u prirodi treba uvijek elimenirati iz vašeg bonsaija. Postoje
razni načini vještog korištenja prirodnih nesavršenosti. To izgleda kao kršenje
temeljnih konvencija koje nije jednostavno objasniti (način na koji se
ostvaruju). Uspješno primjenjivanje određenih nesavršenosti je razumijevanje
što nam određena nesavršenost govori. Uspjeh traži razumijevanje.

Neprirodni elementi u bonsai umjetnosti

Kad radimo na prikazu slike velikog drveta možemo naići na određene neobičnosti
koje nisu uobičajene za strukture drveća u prirodi.

Pojednostavite vaš život

Osnova umjetnosti je pojednostavljenje (simplifikacija). Simplifikacija se upotrebljava

zbog ljudske percepcije iz par razloga – u umjetnosti prikazujemo svoje gledište i tumačimo, a
ne kopiramo.

Prvi razlog je taj što je drvo fizički kompleksan organizam. Kako na bonsaiu radimo
na maloj strukturi moramo pojednostavniti izgled osnovne strukture drveta, jer smo
ograničeni prostorom. Stoga je smanjenje nužna simplifikacija

Drugi razlog za simplifikaciju je taj što moramo raditi s idejom koja ne može
protumačiti sve što će gledatelj vidjeti u vašem djelu. Krasan primjer je izjava na jednom od
intervjua sa velikim redateljem filmova Stevenom Spielbergom. Ja ću parafrizirati : «Izjavio
je kako mnoge elemente filma ostavlja nedefinirane ili donekle definirane, zato što gledatelji
donesu sami zaključak s daleko više mašte nego što im ja mogu interpetirati.»

54
 U našem slučaju, ono što je on izjavio je isto kao da mi pokušamo izraziti i
protumačiti svaki mali prirodni detalj našeg bonsaija eliminirajući sadržaj ili značenje više
nego smo ga uključili. Pojednostavnimo i dopustimo mašti gledatelja da sam zaključuje.

Zamršena mreža

Jedna od važnijih primjena istančanosti bonsaija i umjetničke simplifikacije je

aranžman grana i izbojaka. Grane drveća u prirodi imaju poprilično kaotičan izgled. Svaka
raste na svoju stranu (što narušava sva pravila bonsai kompozicije), međutim ukupno gledano
efekat je posve uglađen i privlačan. Pokušate li to primjeniti na vaš bonsai dobit ćete sve
drugo osim privlačan bonsai.

Kada aranžirate sekundarne i tercijarne izbojke na granama bonsaija, morate ih

formirati prema nekom redu. Razlog tomu, opet, uključuje umjetnički princip simplifikacije.
Drugi razlog je što takvim aranžiranjem pomažemo u konzistenciji dizajna. Takav aranžman
grana i izbojaka pomaže u priopćenju slike ili poruke koju težimo prikazati, dok kaotična i
zamršena masa prikazuje zapuštenosti.

Nadalje, postoji problem mjerila. Drveće u prirodi ima lišće ili iglice jako male u
odnosu na grane i stablo. Što nije slučaj s bonsaijem. Zbog toga grane i lišće obično
formiramo u obliku folijarnih jastučića. Ovakav privid reda će odvratiti emfaziju s listova ili
iglica, jer su izvan mjerila ukupne kompozicije. Oblikovanje jastučića ističe vanjske obrise
folijarnih jastučića više nego samu veličinu lišća. – kao na fotografiji ispod:

Iglice ovog bora (prije i poslije stiliziranja) su jednake dužine na

obje slike. Ipak, na slici desno se čine kraće jer su grane
aranžirane u folijarne jastučiće. To je zato što prije uočavamo
obrise nego osobine iglica na granama. Aranžiranje grana u
folijarne jastučiće pomaže sakriti veličinu lista. Fotografija
Howarda Smitha.

55
 Jednostavno kao 1,2,3

Drugo umjetničko pravilo važno za bonsai je osnovni koncept redoslijeda grana.

Nerazumijevanje ovog koncepta dovodi do bonsai klišea «1-2-3» što se odnosi na idealan
razmještaj grana, tj.desno-nazad-lijevo ili desno-lijevo-nazad redoslijed grana na bonsaiju.

Ova osnovna bonsai kompozicija grana je zapravo umjetnička spoznaja ritma i toka
(kretanje oka). Takav redoslijed grana potiče određeni tijek oka gledatelja vodeći njegov
pogled unutar i okolo cijele kompozicije. Nije uvijek nužan redoslijed lijeva-stražnja-desna
grana, ali bi trebao postojati logičan redoslijed, jer će pogledu gledatelja izmaknuti određena
mjesta ili će se zaustaviti zbog nelogičnog slijeda. Jednostavno rečeno siromašan ili slab
redoslijed grana rezultirat će nezainteresiranošću gledatelja.

Nasuprotne grane (dvije grane koje rastu u istom nivou na nasuprotnim stranama
debla), rezultiraju zaustavljanjem pogleda i ne daju čistu naznaku kako nastaviti dalje. Zbog
toga gledatelj ima prekid prirodne putanje unutar i okolo cijele bonsai kompozicije. Drvo s
nasuprotnim granama izgleda kao dva drveta, jedno ispod nasuprotnih grana a drugo iznad što
potpuno narušava integritet dizajna (dva dijela umjesto jedan u cijelosti).

Uobičajena horizontalna forma nasuprotnih grana dijeli deblo na dva dijela

odražavajući liniju zemlje. Predlažem da nivo horizontalne linije treba biti uvijek van drveta
kako bi se izbjeglo dijeljenje drveta na dva dijela. Grane bi trebale biti mehanizam koji
pobuđuje ritam i tijek, a nasuprotne grane su referentne linije za «zaustavljanje».

Iz hortikulturalnih i estetskih razloga se također izbjegavaju nasuprotne grane. Ako se

ostave duže vrijeme uzrokuju ružno zadebljanje na deblu, zbog toga nema razloga da se to
dogodi i da se uništi inače dobar bonsai.

56
 Izgled ovog inače lijepog japanskog javora (iznad) narušavaju nasuprotne
grane. Primjećujete kako se mjesto gdje izrastaju grane iz debla počinje
zadebljavati i vremenom će postajati još gore.

Na slici iznad primjećujete kako nasuprotne grane gotovo režu drvo na pola,
stvarajući podjelu strukture. Ujedno lijeva grana je neprirodno ravna i
upadljiva u odnosu na druge grane ovog bonsaia. Fotografije ustupio časopis
„Bonsai Today“.

57
 Na umjetniku je odgovornost privući gledatelja i voditi kroz kompoziciju. To se
odnosi na sve umjetnosti pa tako i na bonsai. Imajte to na umu kada stvarate bonsai, ako
izostavite važne elemente umjetničke kompozicije vaš rad će pasti u vodu.

Ovaj japanski bijeli bor je primjer presimetrične proporcije. Iako je

dobro razvijen i poprilično star, grane formiraju neprirodu simetriju.
Trebalo bi napraviti malo više razlike u redoslijedu grana lijevo i
desno. Fotografiju usupio časopis „Bonsai Today“.

Ovaj japanski crni bor ima monoton redoslijed grana: lijevo, lijevo-
desno, desno (ne spominjući ostale mane na ovom boru) čine ovu
kompoziciju nezanimljivom. Fotografija Howarda Smitha.

58
 Zaključak

Kao i u mnogim umjetnostima, tako na kraju krajeva i ovdje postoje načini za kršenje
tih principa. No, najprije naučite kako uspješno primjenjivati te principe pa ih onda počnite
kršiti. „Pravila“ nisu važna, važna je estetika koja „pravila“ nalažu. Kao umjetnik, morate naći
načine kreativnog izražavanja, no prije ih morate razumjeti.

Elementi kompozicije koji su prije navedeni u većini bonsai knjiga manje ili više se
navode kao osnovne odrednice bonsai dizajna. Ući dublje u ovu konvenciju i rad je zapravo
razumijevanje što svaki od nas teži ostvariti u dizajnu i hortikulturološkom pogledu. Kao
umjetnik morate nastojati pronaći alternativne načine koji olakšavaju izražavanje tog govora.
To je umjetnost

U slijedećem poglavlju ćemo razmotriti principe koji pomažu u ostvarivanju

povezanosti s gledateljem te ga odvraćaju od pogrešaka u njegovom dizajnu.

59
 Elementi istančanosti i smjera

Pored osnova dizajna i kompozicije,treba razmotriti i druge stvari vezane za proces

dizajna. Te stvari nam pomažu povezati kompoziciju u u cjelinu, nadoknaditi inherentne
nedostatke ili pomažu voditi gledatelja prema glavnoj točki interesa kompozicije.

Perspektiva gledatelja

Izbjegavanje kognitivnih disonancija

Kognitivna disonancija je mentalno stanje nelagode koje nastaje kada je netko uvjeren
u nešto ili su mu misli u sukobu. Na primjer, ako vam se sviđa deblo bonsaija, a uvjereni ste
da su grane na pogrešnim pozicijama, vama se neće svidjeti bonsai, zapravo ste u kognitivnoj
disonanciji (sukobu misli). Pitanje je: „ Da li volite bonsai ili ne?“

Zapravo, vaša publika zaista želi pronaći nešto zanimljivo i osobito u kompoziciji
koju prikazujete. Ako im u tome pomognete, vrlo brzo će donijeti odluku (svjesno ili
nesvjesno) izbjegavajući pogreške kompozicije da li im se sviđa. Imajući to na umu jako
teško će donijeti suprotnu odluku ako ste ih u to uspjeli uvjeriti.

Kognitivna disonancija je također povezana s vašim egom. Jednom kad donesemo

zaključak, novi podaci su u konfliktu sa našim zaključkom uzrokujući nelagodu. Mi ne
volimo ideje u kojima ne bismo bili u pravu. Zato je većina naših odgovora na nove
konfliktne podatke takva da ih kompromitiramo. Nastojimo vjerovati da su novi podaci
netočni i ne postoji donošenje novog zaključka, jer već imamo svoj. "Uh! Sad se bolje
osjećamo," mislimo.

Dakle, pomozite vašoj publici da vide samo dobru stranu, a ne vide greške u vašem
dizajnu (uvijek je negdje nekakva greška). Jednom kad vide dobro neće primijetiti mane koje
bi umanjile dojam.

Točka interesa
Katkad kad prvi put ugledate sirov materijal (netreniran materijal), primijetit ćete da
raspolaže jednim osobitim potencijalom. Nekad ćete naići na stabla koja su prilično
uobičajena ili možda ne obećavaju, ali to ne znači da nisu vrijedna obrađivanja u bonsai. Kod
takvog materijala je važan dio dizajnerskog posla koji će istaknuti perspektivan izgled, i to
tako što ćemo istaknuti njegove potencijale, a umanjiti dojam ostatka kompozicije. To ne
znači da se ignoriraju ostatali dijelovi drveta već da se dizajniraju srazmjerno osnovnom
izgledu ili da se «stiša» ostatak drveta. Takvim načinom se neće poremetiti gledatelj jer će
pogledom brzo pronaći glavnu točku kompozicije.

60
Fizički izgled

Na primjer, lišće borovice na slici desno

ponaša se kao neka vrsta okvira koji
okružuje glavni izgled drveta (lijepa
međusobna igra žive žile i mrtvog dijela
drveta). Lišće formira lijep i miran zeleni
okvir koji djelotvorno ističe ljepotu
neobuzdanog mrtvog dijela drveta.

Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“

Na primjeru ispod, upadljiva proporcija površinskog korijenja ovog javora očito je

ključna osobina. Stiliziranje ostalog dijela drveta je uobičajeno i uravnoteženih oblika ističući
dodatno glavni dio drveta. Bez obzira što greške mogu biti na vrhu, naš prvi odgovor na ovu
sliku je „Vau!“.

61
 Boja i kontrast
«Za mene je boja danonoćna opsesija, radost i briga»
-- Claude Monet

Drugi način isticanja glavne osobine drveta je boja. Postoji puno načina isticanja
upotrebom boje. Evo nekoliko primjera :

Na slici iznad, oblik lišća nije fokusna točka. Na ovom juniperusu je umjetnik
upotrebio četkicu za poliranje kore i promjenio boju iz mat smeđe u
crvenkastu. Dobio je krasan kontrast boja između bijelog mrtvog dijela stabla i
bogate zelene boje listova. Boja žive žile drveta je komplementarna s bojom
posude zanimljivog oblika polumjeseca. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai
Today“.

62
 Kako ne možemo primijeniti boju listova i debla na svo drveće, moramo naći način
upotrebe boje u emfaziji bonsaija. Kao na primjerima ispod:

Slika iznad prikazuje kako svijetla boja posude i nježni zeleni tepih mahovine
daje kompliment i kontrast svjetlo obojenim, isprepletenim granama ove
šumice bukvi. Žućkasta boja posude ističe boju novoformiranih pupova. Ali s
druge strane...

...primjećujete na slici iznad kako se tamno zelena posuda protivi željenoj

estetici, stvara prejak kontrast i kompozicija izgleda neprirodno i premuški.
Fotografije ustupio časopis „Bonsai Today“.

63
 Greške

Prikrivanje mana

Skoro da nema drveta za bonsai koje je bez mane ili nepoželjnih karakteristika. Često
nismo u mogućnosti popraviti određene mane te nam ostaju kao trn u oku inače lijepog
bonsaija. Ipak, postoje mogućnosti da se premoste ti problemi određenim umjetničkim
zahvatima.

Pogrešni smjer

Koristeći slične metode koje su opisane u prethodnom poglavlju možete katkad

popraviti loš izgled usmjeravajući pažnju gledatelja na nešto drugo.

Na ovom primjeru ispod, brijest ima slabu strukturu površinskog korijena, loš oblik
debla i neke grane su preravne. Kako bi iz ovakvog materijala izvukli najbolje, umjetnik je
odlučio u kompoziciju unijeti veliku dramu prikazujući snagu prirode u pokretu sekundarnih i
tercijarnih grana. Prvi dojam kad pogledamo ovo drvo je kao da je drvo izloženo iznenadnim
naletima bure (radije nego: „Uh, koji grozan korijen“. ). Gledano u cijelosti značajno je
umanjen slab izgled.

Kineski brijest autora.

64
Deblo drveta (ispod) se slabo stanjuje prema vrhu. Ovdje umjetnik aranžira grane tako da
emfaziju vodi podalje od izgleda debla (stanjenje debla prema vrhu) ističući ljepotu grana i
lišća. Boja mahovine je komplementarna boji lišća i stvara vizualnu vezu, pomažući na taj
način da gledatelj gotovo ignorira deblo.

Smreka. Fotografija Kurta Gagela.

Božikovina (lijevo) prilično je

lijep bonsai, ali ne zbog forme
debla. Deblo je prilično obično,
čak ne atraktivno. Međutim,
bonsai umjetnik je uzgojio drvo
stvarajući sliku svijetle kore
nasuprot crvenih bobičastih
plodova, te se na taj način jedva
primijeti forma drveta.

U sljedećem poglavlju ćemo

razmotriti neke elemente koji
mogu narušiti vašu kompoziciju
Fotografije ustupio časopis „Bonsai Today“. i kako ti elementi mogu pomoći.

65
 Integritet dizajna

Raspad komunikacije

Jeste li primijetili kako lako dođe do primanja ili slanja krive informacije putem
e-maila?

To se gotovo stalno događa. Netko nešto napiše u dobroj namjeri i bezazleno, a

primatelj e-maila stekne dojam da se autor poruke ljuti ili šali. To je zato što se ljudska
komunikacija odvija na više razina, a ne samo na jednoj. Kada stojimo licem u lice
izgovorena poruka je kao pola poruke koju dobijete e-mailom. Kada komuniciramo licem u
lice govorimo što mislimo uključujući i govor tijela, facijalnu ekspresiju, ton i boju glasa, te
pomno biramo riječi... Ta vrsta komunikacije je vrlo kompleksna i delikatna operacija. Stoga
ako maknemo različite načine komunikacije, eliminiramo određene osjete (vid, zvuk ...) i
komunikacija propada.

Kada pokušate izraziti smisao u vašem bonsai djelu, ukoliko ne uzmete prednost
različitog načina komunikacije, konzistentnost poruke i komunikacija s gledateljem propada.
Umjetnička komunikacija je u mnogo nijansi slična verbalnoj komunikaciji licem u lice. Ako
izgnorirate određene elemente komunikacije, izgubite sposobnost povezivanja s gledateljem.

Taj multidimenzionalni koncept umjetničke komunikacije se zove integritet

dizajna. Integritet dizajna je ostvaren kada svi elementi kompozicije vašeg bonsai djela vode
ka konzistentnosti poruke.

Kompozicija drveta

Ako znate koje forme grana i debla prenose određeno značenje (poglavlje 1.), koja je
vrsta pogodna za koji oblik i znate prikazati određeni utjecaj staništa na vaše drvo, onda je
slijedeći korak sve staviti u koherentnu kompoziciju.

Kompozicija sastavljena od debla, grana, izbojaka, korijenja, posude i postolja je isto

što i recept za kolač sastavljen od brašna, šećera, margarina, mlijeka, jaja i vanilije. Ako ste to
sve dobro kombinirali, može biti ukusno!

Važno je imati na umu svaki dio drveta, svaki element dizajna..., sve mora djelovati ka
konzistentnosti poruke. Najvažnije je da nijedna osobina ne smije biti protiv slike koju želite
prikazati ili poruke koju želite izreći (želite li staviti ocat umjesto vanilije u vaš kolač?)

To ne znači da dizajn mora biti jednodimenzionalan ili monoton. Napetost je važna u

dizajnu, no sveukupna poruka mora biti konzistentna. Osnove svih odstupanja (jedino
odstupanja s dobrim razlogom) čine reference.

Najlakši način da otkrijete da li vaše drvo ima konzistentnu poruku je da si postavljate

pitanja za svaki element posebno. Na primjer, za vrijeme i po završetku se zapitajte slijedeće :

• što govori linija debla?

66
 • što govori omjer visine-širine?
• što govori pokret debla?
• što govori pozicija debla u posudi?
• što govori kut izrastanja debla iz posude?
• što govori kut grana?
• što govori oblik grana?
• što pokret grana govori?
• što govori razvijenost grana?
• što stanjivanje grana govori?
• što struktura vrha govori?
• što govori količina lišća?
• što govori oblik lišća?
• što govori distribucija lišća?
• što govori prazan prostor (nepostojanje) na drvetu?
• što govori tekstura kore?
• što govori boja kore?
• što govori cjelokupna konzistentnost kore?
• što govori vidljiva struktura korijena (nebari)?
• što govori oblik površinskog korijenja?
• što općenito govori vrsta drveta?
itd…

Dodajte ovome poruku koju želi priopćiti površina supstrata i posuda?

• što govori oblik posude?

• što govori boja posude?
• što govori veličina posude?
• što govori oblik nožica posude?
• što govori dubina posude?
• što govori površina zemlje?
• što govori dekoracija zemlje (mahovina)?

Svi odgovori na ova pitanja trebali bi ukazati na konzistenciju. To ne znači da svi

odgovori trebaju biti isti, nego bi morali biti sukladni jedan drugome i konzistentni s
cjelokupnim ciljem. Ako bilo koji odgovor nije sukladan željenom cilju, tada nastaje sukob i
umanjuje se integritet dizajna.

Na primjer, ako orkestar sastavljen od basa, violina, čela, fagota i francuskog roga svira
„Feelings“, a trube i tromboni sviraju temu iz „Star Wars“, rezultat će biti smanjeni integritet
cijele kompozicije (kao što je već rečeno). U ovom primjeru veći dio orkestra svira
melankoličnu i osjećajnu temu dok trube i tromboni sviraju mušku, agresivnu temu. Onaj koji
je došao na taj koncert je zbunjen i traži novac nazad!

Ako primijetite da ne znate odgovor ni na jedno pitanje, to ukazuje na problem s kojim se

treba pozabaviti. Rješenje ovog problema će možda zahtijevati neko vrijeme, ali ćete bar znati
usmjeriti vaš trud.

Ako primjetite da ne znate odgovor na neka pitanja, to pokazuje da počinjete slagati

kockice vašeg dizajna. Ako neznate što govori koji element, kako onda možete uspjeti?
Nadam se da su vam ovi važni prikazi jezika umjetnosti postali jasniji.

67
 Vodič za određivanje što pojedini specifični izgled znači, a odnosi se na liniju, oblik, boju
i teksturu potražite u poglavlju 1. Kako ovo poglavlje nije obuhvatilo sve, potražite slične
tekstove koji se odnose na umjetnost. Primjeri i objašnjenja koji se odnose na bilo koju vrstu
umjetnosti pomoći će i vašem bonsai dizajnu da bude što smisleniji i uspješniji.

Problemi konzistencije

Kada bonsai pustimo da se razvija bez naše intervencije ili umjetnik kreira nemaran
integritet, nastaje konflikt u bonsai dizajnu, a rezultat je siromašna i slaba komunikacija.
Primjenom kritičnog i beskompromisnog pogleda na kompoziciju možemo uočiti konflikte
bonsai dizajna. Drugi način otkrivanja problema konzistencije je odgovaranje na pitanja iz
prethodne liste (iznad). Ako odgovori na pitanja nisu kompatibilni s željenim ciljem dolazi do
sukoba i smanjenja integriteta dizajna (čitaj: narušavanje komunikacije u umjetnosti).

Nekonzistentnost starosti i snage:

Ako pogledamo ovaj japanski crni bor primijetit ćemo deblo kutnog smjera, značajnog
stanjenja prema vrhu, ispucale stare kore i snažne strukture površinskog korijena, ali grana
dugačkih, tankih i valovitih oblika zavoja s lišćem koncetriranim na vrhovima grana, tako da
imamo problem (slika ispod).

Deblo govori:
snaga, muškost,
starost, strogo

Površinsko korjenje
govori:
snaga, starost,
muškost

Grane govore:
finoća, ženstvenost,
nezrelost, mir

Vidite li konflikt? Prva dva elementa su konzistentna u svojoj poruci. No, treći
element, grane, govore nešto potpuno suprotno od ostatka drveta i nema logičnog objašnjenja.
To nam govori da grane trebaju možda jedan duži period pažljivog stylinga/treninga kako bi
prenijele konzistentnu poruku starosti, snage, muškosti i strogosti.

68
 Nekozinstentnost staništa

Ako pogledamo ovaj bonsai javor primijetit ćemo da uglavnom ima razvijenu
strukturu korijena s jedne strane, gracilno, tanko izvijeno deblo iz kojeg izrastaju ravne
horizontalne grane koje zadržavaju svoju pravilnost. U tom slučaju imamo nekozinstentnost
poruke.

Korijenje govori:
direktan pokret, slabo, kržljavo

Deblo govori:
linija debla je prepravilnih zavoja, ženstvenost

Grane govore:
snaga, muškost, stabilno, strogo

U ovom slučaju korijen i deblo su konzistentni u svojoj poruci, dok grane prikazuju
svoje stanje i pokret. Ravna forma grana je u konfliktu s ostatkom drveta, te izbacuje iz
ravnoteže cijelu kompoziciju.

69
 Nekonzistencija stvarne starosti:

U ovom primjeru (iznad) dizajn poljskog brijesta prikazuje drvo iz perspektive izbliza.
Posuda je tamna i kutna, drvo ima snažno deblo koje se stanjuje prema vrhu. Grane su
poprilično guste i duljina im opada prema vrhu. Ali struktura vrha krošnje je trokutasta i
označava mlado drvo.

Posuda govori:
snaga, muškost, strogost

Deblo govori:
perspektiva izbliza, snaga, muškost

Vrh krošnje govori:

mlado drvo, četinjača

Ovdje je prikazana nekonzistentnost u prikazu postojeće starosti. Mnogi elementi

prikazuju veliku starost, ali vrh drveta prikazuje mlado drvo. Staro drveće, naročito staro
listopadno drveće ima zaobljenu krošnju. Trokutasta krošnja drveta je u konfliktu sa ostatkom
kompozicije.

Ovi jednostavni primjeri pomažu prikazati neke probleme u bonsai dizajnu na koje
treba obratiti pozornost. Konzistencija pomaže u snazi prikaza, te pridonosi težini poruke. Na
taj način pomaže uspjehu i uvjerljivosti samog dizajna.

70
 Kompozicijske pogreške

Pokraj uobičajenih bonsai pogrešaka i mana opisanih u ovoj knjizi postoje pogreške
kompozicije koje treba izbjegavati. To su pogreške u umjetničkom pristupu koje su, ili
umjetne ili neprimjerene, ili odvlače pozornost s umjetničkog prikaza bonsia.

Doticanje tangenti

Kada se dvije linije ili obrisi različitih ishodišta dodiruju, to stvara distraktibilnu
osobinu. Ta vrsta pogreške odvlači pogled daleko od prirodnog tijeka kompozicije, kao na
slikama dolje :

71
 Fotografije ustupio časopis „Bonsai Today“.

Nepravilan kut (osim ako nije fokusna točka) i glavna linija debla

Kad je glavna linija debla nekonzistentno oblikovana ili nekonzistentna u pokretu,

stvara se neugodna napetost u kompoziciji. Također, kada jedna linija odstupa od tijeka
kompozicije stvara se distrakcija. Takva vrsta odstupanja se može iskoristiti kao fokusna
točka dizajna. U tom slučaju ona mora nadjačati ostale elemente i mora imati logičan slijed.

72
Ovdje su neki primjeri :

Ovaj bor ima značajn problem konzistencije linije debla (između

ostalih problema na drvetu). Linija debla započinje ravno do pola
stabla a zatim iznad krivuda. Fotografija Howarda Smitha.

Konzistentni kut grana na ovoj borovici kvari jedna grana koja strši
na vrhu. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

73
 Primjećujete nekonzistentan kut grana na ovom drvetu (iznad). Grane su van
cjelokupne kompozicije i narušavaju inače dobar bonsai.

Pogrešna pozicija sadnje

Pozicija drveta u posudi, izrastanje stabla iz zemlje, te nagnutost i nivo sadnje u

posudi su prvi elementi koje vidimo na bonsaiju. Ti elementi zato moraju biti propisno
izvedeni kako bi se spriječio loš prvi dojam. Iako ostatak kompozicije može biti prilično lijep,
ti elementi mogu nadjačati efekat cijele kompozicije.

74
 Ovaj japanski crni bor je postavljen na
krivu poziciju u posudi. Forma drveta je van
centra. Deblo treba pomaknuti više prema
desno.
Ovaj japanski bijeli bor ima slab
kut debla u posudi. Kako deblo
prilično neznatno izgleda, kut
debla u posudi bi trbao biti
mnogo jači i značajniji (raspored
lisne mase bi trebalo kvalitetnije
obraditi).

Fotografije ustupio časopis

„Bonsai Today”.

Deblo ove borovice ima slab kut u posudi

(ravno gore). Ostali dio debla je dinamičan
ali incijalni uspon od zemlje je loš.

Pozicija posude na stalku je također važna, treba je postaviti u centar, lijevo ili desno
od centra, naprijed ili nazad, ako prekriva intarziju prednje strane izlagačkog stalka.

Ponekad je teško pronaći centar s obzirom da je drvo često posađeno u pravokutnu ili
ovalnu posudu malo na jednu stranu. Međutim, te odrednice koje se odnose na drvo i posudu
ne odnose se na posudu i stalak. Balans između dinamičnog tijeka debla i posude određuje
poziciju sadnje bonsaija u posudu. Ako zbog toga postavljate posudu van centra stalka pojavit

75
će se disbalans. Postavljanje posude bilo gdje drugdje nego u centar stvara distraktnu
neravnotežu.

Simetrija

Simetrija se rijetko nalazi u prirodi. Simetrija će uvijek izgledati umjetno.

Proporcije stupova za ogradu

Dojam koji prenosi uredan razmak je umjetno i dosadno. Neke stvari izgledaju
neprirodne zbog takvog razmaka.

Iako su ova stabla (iznad) smještena različito naprijed i nazad, njihov razmak
od lijevo prema desno je ružan i umjetan.

Ista stabla (iznad) izgledaju puno prirodnije.

76
 Ovaj japanski bijeli bor (gore) izgleda umjetno zbog vodoravnog
razmaka grana.

Fotografije iznad ustupio časopis „Bonsai Today“.

Dok gore opisane mane i pogreške mogu narušiti komunikaciju i samoizražaj, u

slijedećem poglavlju ćemo vidjeti kako možemo upasti u zamku samoizražaja.

Zaključak

Komunikacija i samoizražaj

Ni jedan jezik ne može uspjeti bez strukture. Osnove komunikacije su uvijek

relevantne i uvijek neophodne. Sposobniji pojedinci uz kreativnost mogu lukavo kršiti osnove
komunikacije i uspješno komunicirati, ali s rizikom i pomoću konteksta prenositi značenje.
Bez osnova i bez određenih osnovnih referenci komunikacija je neizvediva, bilo verbalna,
pisana, tjelesna, zvukovna ili grafička.

77
 Kontekst je više puta najvažniji element u komunikaciji. Čitajmo dolje navedene novinske
naslove:

• Djeca rade hranjive zalogajčiće

• Apel prostitutki Papi
• Britanci ostavili kolače na Falkandskim otcima

*Steven Pinker, 2002 (iz novina «The Blank Slate»)

U doslovnom smislu gore navedeni novinski naslovi mogu biti komični ili pogrdni.
Međutim, vjerojatno logičan kontekst ćemo zaključiti pročitamo li točan smisao u svakom
slučaju.

Ova knjiga nastoji sagledati važne osnovne komponente umjetničke komunikacije.

Čak i s ovim smjernicama moramo ostaviti mjesta za samoizražavanje. Samoizražaj je
sastavni dio umjetnosti i komunikacije. Kako bi samoizražavanje bilo uspješno u
komunikaciji, ono mora sadržavati neke temeljne i jasne kontekstualne reference.

Samoizražavanje

Bonsai se definira na razne načine kod različitih ljudi. Jedna popularna i djelotvorna
definicija bonsaija je kako je bonsai način samoizražavanja. Vaš individualni koncept
bonsaija će voditi stiliziranje i određeni vlastiti izražaj koji će uključiti umjetničko nastojanje.
Ako zanemarite umjetnički izraz, vaše djelo će biti uskraćeno u sposobnosti komunikacije s
gledateljem. Samoizražavanje je zanemarivo i impotentno bez uobičajenih referenci za
konceptualizaciju vaše komunikacije.

Smiješan primjer

Zamislite sastanak sa gospodinom na jednoj večeri: Vi kažete „Bok“, a on vama

kreštavo odgovori „PEEYOW“. Šokirani ga pitate jeli sve uredu s njim. „PEEYOW“ je
njegov odgovor. U tom slučaju se uljudno ispričate i idete potražiti drugog sugovornika. Ups!

Recimo sada, da je ta osoba sretna i koristi izraz „PEEYOW!“ kako bi izrazio sreću.
On, međutim, nema uobičajenu referencu i neće ga svatko razumjeti pa je njegov način
izražavanja sreće nekoristan za sastanak.

Uobičajeno izražavane sreće može biti uzvik, ali uzvik može biti formiran u sklopu
obično shvatljivog izraza, kao i vokabulara relevantnog jezika (ili kontekstualnog
razumijevanja da gospodin ne govori hrvatski). Povrh toga, uzvik sreće povezuje se sa

78
kontekstom društvenih normi. Drugim riječima, komunikacija je uglavnom vezana osnovama
izražavanja široko priznatih normi koje su odmah razumljive svima.

Imajte još malo strpljenja…

Sad primijenite samoizražavanje na bonsai. Recimo da svi vaši bonsaiji imaju

razgranate grane (ramificirane). Ponosite se razgranatim granama na vašem drveću i uvjereni
ste da je vaš posao definiran. Sviđa vam se način na koji su formirani (silueta lijepo
oblikovanih izbojaka), ali ne razumijete zašto se vašm prijateljima i članovima kluba ne sviđa
vaše djelo. Čini vam se kako ne razumiju kako
želite da izgledaju vaši bonsaiji.

Vaši prijatelji kažu: „Ovako ne bi trebao

izgledati bonsai.“, ali vi ste vidjeli najbolje
japanske bonsaije s krasnim stupnjem
ramifikacije! Zašto to nitko ne vidi? Vama se
sviđaju ali nikom drugom se ne sviđaju.

Razlog tomu je što ste iz konteksta

izostavili ljepotu karakterističnog oblika drveta.
Niste se služili umjetničkim manirima – u
komunikacijskim manirima. Da, ramifikacija je
dobra i lijepo izgleda, ali struktura glavnih grana je
katastrofalna (kao na slici desno).Umjetnički se
može dosta raditi na formiranju finih izbojaka, ali
grane i deblo se ne mogu oblikovati. Nadalje, ne
koristite prateće elemente i elmente formalnosti
kada prikazujete bonsai. Ovaj nedostatak
integriteta dizajna uzrokuje da vaš rad propadne.

Kao prethodni primjer, u slučaju gospodina „PEEYOW“, i svaki drugi slučaj bez
osnovnih izraza konteksta rezultirat će nerazumljivim i nezanimljivim pokušajem
komunikacije. Nitko neće naći ljepotu i zanimljivost u propaloj komunikaciji. Najbolji interes
takvog nastojanja je u osobnosti.

Bonsai upjeh ili neuspjeh temelji se na umjetnosti. Dobar bonsai je onaj koji govori za
nas, koji je uspješan u prenošenju umjetnikove poruke i onaj koji uspješno dotiče nešto u
nama. Učite biti više umjetnički u vašem radu s bonsaijem i naučit ćete radit bolje bonsaije
bez slučaja „PEEYOW“.

Ovo nije kraj

Zapravo ... ovo je kraj ove knjige, nadam da ovo nećete smatrati krajem diskusije bez
obzira na sve navedeno u ovoj knjizi. Najbolje savjete koje vam mogu dati su:

79
 • Naučite jezik umjetnosti – izraz, gramatiku, sintaksu.
• Proučavajte sve vrste umjetnosti. Tražite primjere dobrog umjetničkog rada i one koji
su loši.
• Proučite i zapazite kako različiti umjetnici prožimaju svoj rad orginalnošću i
smjelošću dok zadržavaju komunikativnu vrijednost.
• Prestanite misliti na bonsai dizajn kao na osnovna pravila i osnovnu komunikaciju
(konvencija umjetnosti su reference kako komunicirati, a ne što komunicirati).
• Ne mijenjajte prirodno za lijepo i evokativno.
• Pristupite svakom dizajn projektu s određenim ciljem.
• Opisujte i tumačite, a ne kopirajte.
• Navedite specifičnu točku gledišta prije nego re-kreirate.
• Naučite misliti u terminima dizajn integriteta radije nego u konvencijama dizajna.
• Ne žrtvujte efektnu komunikaciju u odnosu na samoizražaj.

Ova knjiga je mali uvod u ideje, konvencije i koncept. Iskreno se nadam da ćete ući dublje
u tematiku u namjeri da dobijete više razumijevanja.

Hvala vam što ste pročitali moju malu knjigu. Nadam se da ste nešto naučili i da sam dao
neke odgovore na vaša pitanja. Na kraju se nadam da imate daleko više pitanja jer vam ona
potiču vlastito istraživanje i daju daleko više od samog jednostavnog odgovora.

80