Općina Poličnik - kulturno-povijesni pregled
Općina Poličnik nalazi se u sjevernoj Dalmaciji, smještena u središnjoj zoni Ravnih kotara, u neposrednoj blizini grada Zadra. Predstavlja sastavni dio Zadarske županije i čine je sljedeća naselja: Briševo, Dračevac Ninski, Gornja Murvica, Gornji Poličnik, Lovinac, Murvica, Poličnik, Rupalj, Suhovare i Visočane.
Toponim „Poličnik“ potječe od srednjovjekovnog naselja i bivše župe Polisane, po svoj vjerojatnosti romanskog podrijetla (od Polisanum / Polyxenum). Ljudski život na ovim područjima potječe još iz starijeg kamenog doba, a osobito se može pratiti od ilirsko-liburnskih vremena. U srednjem vijeku pripada hrvatskoj župi Luka. Na području današnje općine Poličnik zabilježeno je nekoliko glagoljičnih spomenika (natpisi, spisi, knjige i drugo), osobito na prostoru Briševa, Grusa, Murvice i Visočana. Za vrijeme hrvatskih knezova i kraljeva utvrda je obnovljena, a za mletačke uprave bila je u posjedu zadarske plemenitaške obitelji de Pecchiari, nekoć Martinussi, koji su je držali do 1581. kada je zauzeše Turci. Pod Turcima je bila do 1647. godine, kada je Mlečani zauzeše i spališe zajedno sa selom ispod nje, da ne bi ponovo došla pod vlast Turaka. Nakon što je po završetku Kandijskog rata (1669.) nastupio mir, staro se kršćansko stanovništvo vraća i podiže svoju kapelu sv. Luke, koja je bila stara župna crkva, a uz novu, koju podižu u drugoj polovici 17. st. i posvećuju sv. Luki, za koju 1769. nabavljaju dio crkvenog namještaja u srebru od koludrica zadarskog samostana sv. Nikole. Nekad značajno utvrđenje u sjevernoj Dalmaciji, poznato još u srednjem vijeku, mada često oštećivano i rušeno održalo se do naših dana. Međutim, o naselju koje se razvilo podno nje zna se vrlo malo.
Premda su općina i samo mjesto Poličnik nadomak Zadru, njihov povijesno-geografski razvoj tekao je u oskudnim gospodarskim i društvenim okolnostima. Stanovništvo se uglavnom zaokupljalo poljodjelstvom i stočarstvom kao glavnim izvorom uzdržavanja. Komunalna infrastruktura nije zadovoljavala ni minimalne potrebe stanovništva, a školu i poštu dobiva tek između dvaju svjetskih ratova. U vrijeme Domovinskog rata oslobođen je čitav prostor općine Poličnik u vojno-redarstvenoj akciji „Maslenica“ početkom 1993. godine, nagovještujući time ostvarenje povijesnih, kulturnih i drugih prava na vlastito samoodređenje i samosvojnost sveukupnog prostora Republike Hrvatske.
Općina Poličnik osnovana je 13. travnja 1993. godine, u sklopu upravno-teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske i sve se brže razvija. Otkad je osnovana obnovilo se, uredilo i izgradilo te mnogo uložilo u infrastrukturu i izgled same općine.
Zastava općine Poličnik je jednobojna plave boje, dimenzija omjera dužine i širine; 2:1. U sredini zastave, na sjecištu dijagonala nalazi se grb općine obostrano, obrubljen zlatno/žutom trakom. Grb je smješten na sjecištu dijagonala u sredini zastave. Grb je u polukružnom štitu u crvenom polju - srebrni bijeli pladanj sa zatvorenom knjigom i tri kugle povrh (1-2) koje u vidu atributa simboliziraju zaštitnike Poličnika: Sv. Ivan Krstitelj Glavosijek – pladanj, Sv. Luka - knjiga i Sv. Nikola tri kugle.
Original Title
Marin Buovac Općina Poličnik Časopis Grb i Zastava
Općina Poličnik - kulturno-povijesni pregled
Općina Poličnik nalazi se u sjevernoj Dalmaciji, smještena u središnjoj zoni Ravnih kotara, u neposrednoj blizini grada Zadra. Predstavlja sastavni dio Zadarske županije i čine je sljedeća naselja: Briševo, Dračevac Ninski, Gornja Murvica, Gornji Poličnik, Lovinac, Murvica, Poličnik, Rupalj, Suhovare i Visočane.
Toponim „Poličnik“ potječe od srednjovjekovnog naselja i bivše župe Polisane, po svoj vjerojatnosti romanskog podrijetla (od Polisanum / Polyxenum). Ljudski život na ovim područjima potječe još iz starijeg kamenog doba, a osobito se može pratiti od ilirsko-liburnskih vremena. U srednjem vijeku pripada hrvatskoj župi Luka. Na području današnje općine Poličnik zabilježeno je nekoliko glagoljičnih spomenika (natpisi, spisi, knjige i drugo), osobito na prostoru Briševa, Grusa, Murvice i Visočana. Za vrijeme hrvatskih knezova i kraljeva utvrda je obnovljena, a za mletačke uprave bila je u posjedu zadarske plemenitaške obitelji de Pecchiari, nekoć Martinussi, koji su je držali do 1581. kada je zauzeše Turci. Pod Turcima je bila do 1647. godine, kada je Mlečani zauzeše i spališe zajedno sa selom ispod nje, da ne bi ponovo došla pod vlast Turaka. Nakon što je po završetku Kandijskog rata (1669.) nastupio mir, staro se kršćansko stanovništvo vraća i podiže svoju kapelu sv. Luke, koja je bila stara župna crkva, a uz novu, koju podižu u drugoj polovici 17. st. i posvećuju sv. Luki, za koju 1769. nabavljaju dio crkvenog namještaja u srebru od koludrica zadarskog samostana sv. Nikole. Nekad značajno utvrđenje u sjevernoj Dalmaciji, poznato još u srednjem vijeku, mada često oštećivano i rušeno održalo se do naših dana. Međutim, o naselju koje se razvilo podno nje zna se vrlo malo.
Premda su općina i samo mjesto Poličnik nadomak Zadru, njihov povijesno-geografski razvoj tekao je u oskudnim gospodarskim i društvenim okolnostima. Stanovništvo se uglavnom zaokupljalo poljodjelstvom i stočarstvom kao glavnim izvorom uzdržavanja. Komunalna infrastruktura nije zadovoljavala ni minimalne potrebe stanovništva, a školu i poštu dobiva tek između dvaju svjetskih ratova. U vrijeme Domovinskog rata oslobođen je čitav prostor općine Poličnik u vojno-redarstvenoj akciji „Maslenica“ početkom 1993. godine, nagovještujući time ostvarenje povijesnih, kulturnih i drugih prava na vlastito samoodređenje i samosvojnost sveukupnog prostora Republike Hrvatske.
Općina Poličnik osnovana je 13. travnja 1993. godine, u sklopu upravno-teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske i sve se brže razvija. Otkad je osnovana obnovilo se, uredilo i izgradilo te mnogo uložilo u infrastrukturu i izgled same općine.
Zastava općine Poličnik je jednobojna plave boje, dimenzija omjera dužine i širine; 2:1. U sredini zastave, na sjecištu dijagonala nalazi se grb općine obostrano, obrubljen zlatno/žutom trakom. Grb je smješten na sjecištu dijagonala u sredini zastave. Grb je u polukružnom štitu u crvenom polju - srebrni bijeli pladanj sa zatvorenom knjigom i tri kugle povrh (1-2) koje u vidu atributa simboliziraju zaštitnike Poličnika: Sv. Ivan Krstitelj Glavosijek – pladanj, Sv. Luka - knjiga i Sv. Nikola tri kugle.
Općina Poličnik - kulturno-povijesni pregled
Općina Poličnik nalazi se u sjevernoj Dalmaciji, smještena u središnjoj zoni Ravnih kotara, u neposrednoj blizini grada Zadra. Predstavlja sastavni dio Zadarske županije i čine je sljedeća naselja: Briševo, Dračevac Ninski, Gornja Murvica, Gornji Poličnik, Lovinac, Murvica, Poličnik, Rupalj, Suhovare i Visočane.
Toponim „Poličnik“ potječe od srednjovjekovnog naselja i bivše župe Polisane, po svoj vjerojatnosti romanskog podrijetla (od Polisanum / Polyxenum). Ljudski život na ovim područjima potječe još iz starijeg kamenog doba, a osobito se može pratiti od ilirsko-liburnskih vremena. U srednjem vijeku pripada hrvatskoj župi Luka. Na području današnje općine Poličnik zabilježeno je nekoliko glagoljičnih spomenika (natpisi, spisi, knjige i drugo), osobito na prostoru Briševa, Grusa, Murvice i Visočana. Za vrijeme hrvatskih knezova i kraljeva utvrda je obnovljena, a za mletačke uprave bila je u posjedu zadarske plemenitaške obitelji de Pecchiari, nekoć Martinussi, koji su je držali do 1581. kada je zauzeše Turci. Pod Turcima je bila do 1647. godine, kada je Mlečani zauzeše i spališe zajedno sa selom ispod nje, da ne bi ponovo došla pod vlast Turaka. Nakon što je po završetku Kandijskog rata (1669.) nastupio mir, staro se kršćansko stanovništvo vraća i podiže svoju kapelu sv. Luke, koja je bila stara župna crkva, a uz novu, koju podižu u drugoj polovici 17. st. i posvećuju sv. Luki, za koju 1769. nabavljaju dio crkvenog namještaja u srebru od koludrica zadarskog samostana sv. Nikole. Nekad značajno utvrđenje u sjevernoj Dalmaciji, poznato još u srednjem vijeku, mada često oštećivano i rušeno održalo se do naših dana. Međutim, o naselju koje se razvilo podno nje zna se vrlo malo.
Premda su općina i samo mjesto Poličnik nadomak Zadru, njihov povijesno-geografski razvoj tekao je u oskudnim gospodarskim i društvenim okolnostima. Stanovništvo se uglavnom zaokupljalo poljodjelstvom i stočarstvom kao glavnim izvorom uzdržavanja. Komunalna infrastruktura nije zadovoljavala ni minimalne potrebe stanovništva, a školu i poštu dobiva tek između dvaju svjetskih ratova. U vrijeme Domovinskog rata oslobođen je čitav prostor općine Poličnik u vojno-redarstvenoj akciji „Maslenica“ početkom 1993. godine, nagovještujući time ostvarenje povijesnih, kulturnih i drugih prava na vlastito samoodređenje i samosvojnost sveukupnog prostora Republike Hrvatske.
Općina Poličnik osnovana je 13. travnja 1993. godine, u sklopu upravno-teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske i sve se brže razvija. Otkad je osnovana obnovilo se, uredilo i izgradilo te mnogo uložilo u infrastrukturu i izgled same općine.
Zastava općine Poličnik je jednobojna plave boje, dimenzija omjera dužine i širine; 2:1. U sredini zastave, na sjecištu dijagonala nalazi se grb općine obostrano, obrubljen zlatno/žutom trakom. Grb je smješten na sjecištu dijagonala u sredini zastave. Grb je u polukružnom štitu u crvenom polju - srebrni bijeli pladanj sa zatvorenom knjigom i tri kugle povrh (1-2) koje u vidu atributa simboliziraju zaštitnike Poličnika: Sv. Ivan Krstitelj Glavosijek – pladanj, Sv. Luka - knjiga i Sv. Nikola tri kugle.