galerije grada zagreba

atelje meštrović

auguste rodin
1840-1917

umjetnički paviljon
zagreb, 3. VII - 25. VIII 1968.
Galerije grada Zagreba zahvaljuju Skupštini grada Zagreba što je omo-
gućila realizaciju ove značajne izložbe, kao i svim članovima počasnog
odbora s pokroviteljem Josipom Kolarom, predsjednikom Skupštine grada.
Pokrovitelj izložbe

Josip Kolar predsjednik Skupštine grada Zagreba

Počasni odbor

Andre Malraux državni ministar za kulturu

Michel Debre ministar vanjskih poslova
Pierre Francfort ambasador Francuske u Jugoslaviji
Jean Basdevant opunomoćeni ministar, glavni direktor kulturnih i
tehničkih poslova kod Ministarstva vanjskih poslova
Pierre Moinot direktor Direkcije za umjetnost i književnost
Philippe Erlanger opunomoćeni ministar, direktor Francuskog udruženja
umjetničkih aktivnosti
Guy Monge generalni konzul Francuske u Zagrebu
Pierre David-Wei II predsjednik Umjetničkog savjeta Saveza narodnih muzeja
Jean Chatelain direktor francuskih muzeja, predsjednik Administrativ-
nog savjeta Muzeja Rodin
Robert Couturier profesor na Višojnaciona Inoj školi Iijepih umjetnosti u
Parizu
Bernard Anthonioz opunomoćenik misije za umjetničko stvaralaštvo pri Di-
rekciji za umjetnost i književnost
Marko Nikezić državni sekretar za vanjske poslove SFRJ
Vukašin Mićunović predsjednik Saveznog savjeta za obrazovanje i kulturu
Dr Dušan Vej nović predsjednik Savezne komisije za kulturne veze s inozem-
stvom
Ivo Vejvoda ambasador SFRJ u Francuskoj
Veselko Velčić član Izvršnog vijeća Sabora SRH
Pero Djetelić sekretar za obrazovanje, kulturu i fizičku kulturu SRH
Josip Lukatela predsjednik Komisije za kulturne veze s inozemstvom
SRH
Anica Magašić predsjednik Fonda za unapređenje kulturnih djelatnosti
SRH
Fedor Moačanin predsjednik Saveza muzejskih društava SFRJ
Frano Kršinić akademik, kipar, profesor Akademije likovnih umjetnosti
u Zagrebu
Vojin Bakić kipar

Organizacija izložbe

Claude Menard generalni delegat izložbi pri Ministarstvu vanjskih poslova

Gaston Diehl opunomoćenik misije pri Glavnoj direkciji za kulturu
Min istarstva van j skih poslova
Cecile Goldscheider kustos Muzeja Rodin, komesar izložbe
Božo Bek direktor Galeri j a grada Zagreba
Vesna Barbić kustos rukovodi lac Ateljea Meštrović
Nada Uzelac tajnik Galerija grada Zagreba
Zahvaljujući susretljivosti uprave Muzeja Rodin omogućeno nam
je da se upoznamo s djelima ovoga velikog francuskog maj-
stora, koji je oslobodio kiparstvo akademskih okvira XIX sto-
Ijeća i snagom svog duha djelovao na razvoj ci jele jedne
generacije kipara XX stoljeća.
Da je upravo Ateljeu Meštrović povjeren zadatak organiziranja
ove izložbe razlog je taj što je i Ivan Meštrović bio jedan od
tih kipara koji su osjetili snagu Rodinova genija i shvatili širinu
njegova značenja.
Dok gledamo taj prikaz Rodinova opusa, nesvjesno nam se
nameće usporedba ostvarenja I. Meštrovića s Rodinovim rado-
vima, upravo ovdje daje nam se uvid u postojanje »duhovne
veze« između ta dva kipara, kako je to rekao sam Meštrović
u svojim »Uspornenarna na Rodina«, ali u isto vrijeme uvid u
to koliko se Meštrović udaljio od Rodina u plastičnim realiza-
cijama svojih ideja i traženju i nalaženju vlastita izraza.
Ri ječi koj ima je Ivan Meštrović izrazio sućut u povodu Rodi-
nove smrti nisu bile samo konvencionalna fraza, one su iskreni
izraz osjećaja zahvalnosti i divljenja tada mladog kipara prema
velikom Majstoru: » ... Nikakve riječi ne mogu izraziti slavu
našeg učitelja kao što to čini njegovo djelo samo. Ostavio nas
je naš dragi stari prijatelj. Veliki Rodin je uvijek među nama
i ostat će tako dugo dok bude duša koje razumi ju snagu duha
i zrake božanske Ijepote .... «
I danas, nakon pola stoljeća, te riječi su još uvijek dostojan
komentar Rodinovu djelu.

Vesna Barbić
Nitko danas vise ne osporava da je Rodin preteča kiparstva XX Vrijeme stvaranja između Građana Calaisa i Balzaca najplo-
stoljeća. U jednom vremenu kad je traženje izraza bilo uvreda donosnije je razdoblje Rodinove karijere. On se uživljava
ljepoti, on se usudio prikazati patnju, bijedu ljudskog posto- u rokoko-stil vojvodskog trga u Nancy ju, da bi u parku Pepi-
janja, nemoć čovjeka da izbjegne svojoj sudbini. niere izveo spomenik Claudeu Lorrainu (1889); spomenik koji
izvodi u slavu predsjednika Sarmienta (1895), argentinskog
Tumač boli i straha, on je i pjesnik ljubavi. Ljubav čovjeka
patriota, stoji još danas na jednom javnom trgu Buenos Airesa.
prema krhkom djetetu, nježnost majke, ljubav sestre i strast
Ostali, manje poznati, nadgrobni su spomenici, npr. njegovu
ljubavnika prikazane su u skupinama koje drhte od osjećaja,
prijatelju Bastienu Lepageu (1887) ili pjesniku Souriceauu. Više
koje su himne mladosti i ljepoti snažnih tijela.
projekata ostalo je neizvedeno: spomenik Generalu Marguerit-
Rođen je 1840. u Parizu, kao drugo dijete skromne obitelji. teu, Lazareu Carnotu, slikaru Whistleru, Puvisu de Chavannesu.
Osrednji učenik i bez volje za nauku, on veoma rano pokazuje Zahvaljujući pažnji i povjerenju njegovih prijatelja dano mu
izrazitu nadarenost za crtež. Upisu je se na Ecole Imperiale de je da izradi spomenike dvaju genija francuske literature: Vic-
Dessin et de Mathematique, gdje od 1854. do 1857. pohađa tora Hugoa i Balzaca. Za prvoga (1889), određenog za Pan-
predavanja strogog majstora Lecoqa de Boisbaudrana. Rodin theon, Rodin je odlučio da podsjeti na pjesnikov egzil, pa ga
se živo sjećao učenja koje se osniva na vježbi pamćenja, a raz- prikazuje na stijeni Guerneseya. Poznavao je Victora Hugoa čiji
vija kod učenika sposobnost promatranja. Kao mladić crta u je portret radio 1883; nekoliko projekata pokazuje autora »Cha-
Louvreu antikne statue, kopira slike i grafike, prenosi u brze t imentsa« kako sjedi, naga ili u građanskom odijelu, okružena
croquise slikovitost pariskih ulica u kojima je proveo djetinj- Muzama. Budući da projekt nije odgovarao programu postavlje-
stvo. Njegov poziv za kipara već se ocrtava, te Carpeaux kori- nom kiparima za dekor Pantheona, tražilo se od Rodina da
gira njegove prve pokušaje modeliranja; javlja se na prijemni dade drugi, koji on nikada nije završio unatoč ponavljanim
natječaj u Ecole Nationale Super ieure des Beaux-Arts i, unatoč reklamacijama pjesnikove obitelji. Tako su nastala dva spome-
tome što njegov talent priznaju drugovi, propada tri puta. Tome nika različita u kompoziciji; zamišljeni su bili da budu izve-
razočaranju pridružuje se 1862. tuga zbog smrti njegove sestre. deni u mramoru, pa je materijal zahtijevao od umjetnika naro-
Tada stupa u samostan Saint-Sacrement; iz tog pokušaja samo- čite uvjete u postavi Muza koje su pratile velikana; u prvom
stanskog života sačuvat ce se poprsje Oca Eymarda. Nakon po- projektu kako sjedi, u drugom kako stoji.
vratka svojoj obitelji vodit će dvostruki život radnika danju Realizacija Balzacove statue pada između 1891. i 1897; monu-
a umjetnika noću. U godini 1864. tri događaja određuju smjer mentalno djelo, koje je izazvalo žestoke diskusije i značilo pre-
njegova života kao čovjeka i umjetnika: susret s Rosom Beuret, kid s ostacima neoklasicizma, otvorilo je put smjelosti kipara
kojom će se oženiti pred smrt god. 1917, odbijanje da mu XX stoljeća. Poslije toga stvaralačka aktivnost Rodinova jenja-
izlože Glavu čovjeka razbijena nosa na izložbi u Salonu, i na- va, i otada njegova umjetnost zrači na sve strane. Njegovi ateljei
pokon ulazak u atelje Carrier-Belleusea, kipara koji je bio u u Parizu i Meudonu postali su sastajalište umjetnika i amatera
modi za Drugog Carstva, i koji je dobivao mnogobrojne na- svih zemalja. Strani skulptori kao Maratka, Soudbinine, Carl
rudžbe. U tom razdoblju mladosti, teške zbog siromaštva ali Milles, Jacob Epstein, knez Troubetzkoi, Ivan Meštrović, Me-
obogaćene jednostavnim radostima srca, njegovi radovi nisu dardo Rosso, mogli su tamo naći Antoinea Bourdellea, Charlesa
izbjegli tendencijama tadanje pomodne skulpture. On radi ne- Despiaua, Luciena Schnegga, Aristidea; Maillola kao i Gustavea
koliko poprsja mladih žena u ljupkom stilu, grupe u kojima Mirbeaua, Marcellina Berthelota, kontesu de Noailles, Arthura
se odrazuje duh XVIII stoljeća. Boravak u Belgiji od 1871. do Koestlera. Ne smi je se, napokon, zaboraviti da je kipar ostavio
1878. oslobodit će ga spona nametnutih pariskom sredinom. vjernu sliku društva svoga vremena u portretima koji otkri-
Kad ga Carrier-Belleuse uključuje u ekipu koja dekorira Bourse vaju dubinu njegova opažanja. Ta poprsja u bronci, pečenoj
du Commerce u Bruxellesu, on otkriva brutalnost barokne fla- zemlji ili mramoru rađena su fakturom koja odgovara razli-
manske umjetnosti koja odgovara njegovu temperamentu. Go- čitim stadijima njegova razvitka.
dine 1875. poduzima svoje prvo putovanje u Italiju, i dodir Najoriginalniji radovi njegovih posljednjih godina inspirirani su
s Michelangelovim djelom ubrzava njegovu evoluciju. Nakon plesom. Zanesen pokretom, Rodin je modelirao ili crtao akro-
povratka u Belgi ju izvodi Brončano doba; izloženo u Bruxel bate French-Cancana, kolori rane kovitlace Lole Fuller, oživi jene
lesu a zatim u Parizu 1878. djelo izaziva uzbunu svojom no- grčke pokrete Isadore Duncan, kambodžanske j javanske reli-
vošću: modelacija daje statu i drhtaj života. Od tog vremena giozne plesove i, napokon, prvaka ruskog baleta Nižinskog.
Rodin osvaja pažnju javnosti i potresa njenu obamrlost, pa će Grafički je opus Rodinov mnogobrojan, upravo zbunjuje takva
sva djela podvrgnuta njenom sudu uzrokovati gorljive disku- radinost. Zahvaljujući donaciji koju je umjetnik učinio Francus-
sije. Kako ga podržavaju napredni i pošteni kritičari, Rodin do- koj, prije nego što je umro 17. studenog 1917, većina radova
biva službene narudžbe od kojih je najvažnija Vrata pakla god. bila je spašena od propasti. Musee Rodin ima zadatak da ih
1880, a uskoro za njom, 1884, grupa Građani Calaisa. Isto- čuva. Malokad se u historiji kiparstva pruža mogućnost za
dobno izvodi nekoliko radova koji mu osiguravaju uspjeh kod studiranje svih faza stvaralačkog akta nekog umjetnika, a zna-
bogatih naručilaca željnih novoga: Poljubac (1886) i Misao, čajna kolekcija umjetničkih djela koja je Rodin sakupio omo-
koja je portret njegove učenice i suradnice Camille Claude!. gućava da se shvati širina i eklekticizam njegova ukusa.

Ceci!e Goldscheider, kustos Muzeja Rodin u Parizu

Mignon
 _o,

!
i

.J
Brončano doba LOV j ek ko j i korača
Studija akta za Eustachea de Saint-Pierrea Studi ja akta za Jeana d' Airea
Stud iia akta za Pierrea de Wiessanta Vel ika glava Pierrea de Wiessanta
Pierre de Wiessant (Građani Calaisa)
Jean de Fienne (Građani Ca!aisa)
Andrieu d'Andres (Građani Calaisa)
Eustache de Saint-Pier.re -(Građani Calaisa) Jean d'Aire (Građani Calaisa)
 1
L

Vrata pakla
Mislilac
Mučenica
Kari jatida s kamenom Očaj Veliki muški torzo
Fugit Amor
Poljubac
Sjedeći torzo Dalou Francuska
Katedrala
Spomenik Balzacu
Ba Izae, akt e Leteća figura
Plesn i pokret D

Plesni pokret Plesn i pokret E

Pas-de-deux G
Nižinsky
 katalog
1. MIGNON (1870) za natječaj; kipar Barrias je dobio naqradu, una.oč kvaliteti Rod.nova
bronca, 40 X 28 X 28 cm, sl. l djela čija je divlja žestina odgovarala hero.zrnu sadržaja.
Portret Rose Beuret, vjerno drugarice moae.a u prvim qod.nama Kasnije, ged. 1916, jedem nizozemski odbor tr ažo [e qrupu u većim
njihove veze. Njene figure k io akta, ili o;jrnute, izveden: u s:.dri, dimenzijama, da je postavi ispred tvrđave u Verdunu, gdje je bila
izmeču 1865. i 187:::;, nsu se sačuva!c, a;i nekoliko portreta u mra otkrivena 1920.
moru (1890), u bronci (1890), u pečenoj zemlji (1891), čak usta
klenoj pasti (1911), pokazuju tr ansfcr rnaci ju ženskog lica od m!a-
GRAĐANI CALAISA
dosti do zrelosti. Divlji karakter Rose Beuret inspirirao je Rodina Z:J
herojsku bistu Bcllene (1878). Od svih legendarnih herojskih podviga, žrtva na koju je pristalo
šest građana Calaisa da spase svoj grad 13L1,7. godine najslavni] i
2. BRONČANO DOBA (1376/77)
je podvig francuskoga srednjeg vijeka. Kroničar Jean Froi:sart, koji
bronca, 175 X 60 X 60 cm, sl. 2
je poznavao nekoliko svjedoka opsade grada i događaje koji su po-
Djelo izvedeno u Belgiji uskoro nakon Rodinova povratka iz Italijc tom slijedili, pisao je o tome u Les Gnmcl:Js Chr~mkFJ2S dc France.
Auguste Neydt, belgijski vojn.k koji je bio model, ispričao je što jJ Engleski kralj Eduard III, koji je opsjedao grad, pristao je da ga
Rodin od njega tražio: »Morao sam dnevno vježbati sv::; moguće sta poštedi pod uvjetom da mu šest uqlcdnih građana »qoloqlavih, bosih,
vove da bih dobio mišice. Rodin nije htio forsirane mišice, on je sa užetom oko vr ata« preda gradske ključeve i preda se njemu na
htio pr ircdnc, Radio sam tako dva, tri, čak i četiri sata na dan.« milost i nemilost. Kraljica, dirnuta njihovom hrabrošću i odrica-
Dovršena statua pod naslovom Pobij€eJ;:mi bila je izložena u siječnju njem, izmolila je njihovo pomilovanje. Od šest građana l.oje navodi
1877. u Cercle artistique de Bruxelles. Ona privlači i zadržava paž Froissart, Eustache dc Saint-Pierre jo najpopularniji. God.ne 1884.
nju, jer njena modelacija, gipka i čvrsta, prava je ev:.kacija život a. grad Calais je odlučio da ostvari već tada stari projekt, tj. da mu
Zbog kvalitete, tada izuzetne, dolazi do optužbe da je to odljev po digne spomenik. Iako je načelnik Calaisa izrazio b'ju ds izvedbu
živom tijelu, što se u ono vrijeme prakticiralo u kipar sk.m ateljeima. spomenika povjeri Radinu, ipak su tražene makete od nekoliko
»Ako se koji poznavalac že~i u to uvjer iti, nska p.Isustvu]a model:- umjetnika. Jedino je Rcc!in poslao jednu skicu koja je bilu usko
ranju, pa će vidjeti do kojeg se stupnja u.nje.nič};n interpretacija vezana s tekstom iz Grandes Chrenlques de Franca. On j") rezimirao
može udaljiti od ropske kopije«, odgovorio j') Rodin ko] i je tražio svoj projekt u pismu od 28. studenog: »{dej a mi se čini posve ori-
izričitu zadovoljštinu. On ostavlja Bruxelles počto je u ožujku posla) ginalna i sa gledišta crhitakture i skulpture. Uostalom, sam sadržaj
svoju skulpturu u Prag. je takav da traži herojsku koncepciju, i skupina od šest -figura koje
Statuu u sadri prihvatio je žiri Salona des Artistes francais. i ona je se žrtvuju ima komunikativni izr az i emcci]u. Postolje je trijumfalno
izložena u travnju, ali i dalje ostaje sumnja u njenu izvedbu. Na i nosi rudimente trijumfalnog luka, ali ne da drži četvoropreg, ve:
nagovor Eugenea Guillaumea Rodin je uzeo odljeve i fotografije svoga ljudski patriotizam, odricanje, vrlinu. Malokad sam uspio dati jednu
modela Brončano doba, da ih podnese žiriju i tab odstrani src- skicu sa toliko elana i jednostavnosti!« Projekt je primilo Gradsko
motnu sumnju. Godine 1880. to je djelo, nanovo izloženo u istom vijeće Calaisa 23. siječnja 1885. Realizacija spomenika, koja je po-
Salonu, izliveno u bronci, kupila francuska država. Kasnije su muzeji čela s oduševljenjem - tri figure su bile izvedene u svibnju 1886.
i kolekcionari nabavljali nove primjerke, i da bi mogao odgovoriti a ostale tri već tako blizu dovršenju te S8 predviđalo ds će biti
na sve brojnija traženja obožavalaca svoga rada, Rodin je dao iz- izlivene u broncu u jesen - bila je prekinuta zbog financijskog
raditi dvije redukcije u mjerama 106 odnosno 66 cm visine. sloma koji je uništio qr adske odbornike Cala.sa. Preqovor i su po-
novo počeli u lipnju 1888, ali Rodin, zauzet druq'rn narudžbama,
3. BELLONE (1878)
oslabljena zdravlja, traži odgodu, pa je spomenik otkriven tek 3.
bronca, 80 X 47 X 45 cm lipnja 1895; Rodin se nije slagao s načinom njegova smještaja.
4. ČOVJEK KOJ I KORAČA (1877)
6. STUDIJA AKTA ZA EUSTACHEA DE SAINT-PIERREA
bronca, 84X26X57 cm, sl. 3
bronca, 98 X 33 X 42 cm, sl. 4
Najprije studija za Sv. Ivana Krstitelja koji propovijeda; snaga mo
delacije ove fiqure evocira Juzuu, denes nestalog, koncipiranog u 7. JEAN D'AIRE, akt (1886)
Belgiji nakon povratka iz Italije. bronca, 210X69X52 cm, sl. 5
Povećana do 225 cm visine, skulptura u sadri bila je izložena na Ro
8. PIERRE DE WIESSANT, akt (1886)
dinovoj izložbi na trgu Alma (Pariz). Broncu, izloženu 1907. u Sa
bronca, 215X120X60 cm, sl. 6
lonu pod naslovom Čovjek koji korača, nabavila je grupa Rodinovh
obožavatelja, da bude postavljena u Rimu u dvorištu palače Farn8::C. 9. JEAN DE FIENNE, akt (1886)
Odonud je povučena i primjerak je danas u Musee de Lyon u Lyonu. bronca, 200 X 120 X 70 cm

5. POZIV NA ORUŽJE (1879) 10. VELIKA GLAVA PIERREA DE WIESSANTA

bronca, 116X58X40 cm bronca, 83 X 54 X 84 cm, sl. 7
Maketa spomenika određenog da komemorira obranu Pariza za fran- Da bi udovoljio željama nekih obožavatelja, Rodin je pristao da
cusko-njemačkog rata 1870171. Projekt spomenika koji je trebalo napravi redukciju pet od šest figura; prve reducirane figure bile
da bude postavljen na Rond-point de Courbevoie bio je napravljen su lijevane u broncu god. 1889.
ll. PIERRE DE WIESSANT 18. MUCENICA (1885)
bronca, 46X13X16 cm, sl. 8 bronca, 40 X 158 X 105 cm, sl. 15
Povećana figura sa nadvratnika Vrata. Ovu formu u grču Rodin je
12. JEAN DE FIENNES nekoliko puta radio u ranijim djelima kao što su Pad Ikara, Slom.
bronca, 46 X 13 X 28 cm, sl. 9 ljeni ljiljan (nadgrobni spomenik pjesniku Souriceauu, na groblju
u Amiensu), Orfej i Euridika (mramor, New York, Met. Museum).
13. ANDRlEU D'ANDRES
bronca, 46X19X21 cm, sl. 10
19. RAZMISLJANJE (1885)
14. EUSTACHE DE SAINT-PIERRE bronca, 60 X 28,5 X 28 cm
bronca, 46X14X24 cm, sl. II Figura sa nadvratnika VRATA; povećana, postala je Unutarnji glas
u spomeniku Victoru Hugou (koji sjedi).
15. JEAN D'AIRE
bronca, 45 X 13 X 16 cm, sl. 12 20. KARIJATIDA S KAMENOM (1881)
bronca, 44 X 33 X 55 cm, sl. 16
Figura sa gornjeg lijevog kuta Vrata.

VRATA PAKLA 21. OČAJ

bronca, 23 X 23 X 13 cm, sl. 17
sl. 13
Figura sa Iijeve strane Vrata.

Godine 1880. dobio je Rodin narudžbu od francuske države da

22. JA SAM LIJEPA (1882)
izradi monumentalna vrata za Musee des Arts Dćcoratlfs koji je
bronca, 75 X 40 X 30 cm
trebalo da bude sagrađen na lijevoj obali Seine, nasuprot parku
Tuileries. Prvobitni projekt, poznat sa nekolicine crteža, inspr ir an Grupa komponirana od dvije figure pripada Vratima: Čovjek u padu

je Ghibertijevim Vratima neba sa krstionice u Firenzi; ali iza redov- za gornji dio lijevih vratnica i Žena čuči za nadvratnik.
nog rasporeda prvih croquisa uskoro dolazi kaos. Plastična transpo-
zicija ostaje nedovršena kao velika freska koja podsjeća na sjajne 23. VELIKI MUŠKI TORZO (1882-1902)
vizije Michelangela, Signorellija i Rubensa, monumentalno djelo daje bronca, 105 X 60 X 40 cm, sl. 18
sintezu Rodinovih misli, njegovih patnja i snova. Epskoj veličini Bo- Povećanje torza Čovjek u padu.
žanske komedije, tekstu ko] l mu je već davno bio dobro poznat,
kipar dodaje nemir Baudelairea: Pakao i Cvijeće zla zajedno izra- 24. FUGIT AMOR (1886)
žavaju strah beznadnog svijeta. U Vratima pakla sadržan je sav epus bronca, 40 X 60 X 40 cm, sl. 19
Rodinov ; iz neiscrpive zalihe oblika umjetnik je uzimao, povećavao, Grupa smještena u desne vratnice Vrata. Figura čovjeka koji kleči
prerađivao glavne sadržaje. postala je Rasipni sin.
Na izložbi u Pavillonu d'Alma bila je izložena samo pozadina bez
figura. Tek u srpnju 1917. vrata su dobila svoj konačni oblik, u
dimenzijama 635X400X85 cm. Izlivena su četiri primjerka u
bronci i nalaze se u Parizu (Musee Rodin), u Philadelphiji (Musee Različiti sadržaji

Rodin), u Zurichu (Kunsthaus) i Tokiju (Muzej zapadne umjetnosti).

25. ZEMLJA (1884)
16. EVA (1881) bronca, 46 X 105 X 38 cm
bronca, 170 X 46 X 50 cm
Figura određena za jednu stranu Vrata pakla, dok figura Adama 26. POLJUBAC (1886)
ostaje na drugoj strani. bronca, 190 X 120 X 115 cm, sl. 20
Kao što muzičar komponira varijacije na jednu kratku temu, tako
17. MISLILAC (1880) je i Rodin prikazivao ljubavni par u mnogo oblika. On je obnovio
bronca, 69X40X50 cm, sl. 14 jedan sadržaj, dotada zatvoren u akademske konvencije, i u tim
Povećan, bio je postavljen 1906. pred Pantheon u Parizu. Jedan grupama, s pravom slavnim, otkriva veličinu ljubavnog zanosa, a
primjerak postavljen je po želji Rodina na njegov grob u vrtu vile da kod toga nikada ne padne u vulgarni realizam. On slavi vezu
Des Brillants u Meudonu. mladosti i ljepote u Vječnom proljeću (1884), Ovidijevim meta-
Dominantan u centru nadvratnika, Mislilac prikazuje Pjesnika koji morfozama (1885), Poljupcu (1886), Idili (1888), Romeu ijuliji
se sprema da siđe u Pakao; on se odvaja u visokom reljefu od (1902). Kult žene inspirira ga 1889. za radove Čovjek i njegova
pozadine na kojoj se miču skeleti, ženske figure, žrtve svojih bez- misao, Pygmalion i Galatea, Vječni idol. U Vratima pakla, pod utje-
nadnih strasti. cajem Baudelairea, on prikazuje parove opsjednute nemogućim zaqr-
 ljajima ; usuđuje se prikazati čežnju u najsmjelijim djelima kao: SPOMEN IK BALZACU
Psiha-Proljeće, Dafnis i Lycenion (1885), Škrtost i pohota (1886),
Godine 1891. Društvo književnika, kome je tada bio predsjednik
Grijeh i Prisvajanje (1888), Iskušenje sv. Antuna (1889).
Emile Zola, naručilo je od Rodina statuu svoga prvog predsjednika
Honores de Balzaca. Nakon studija koje su toliko brojne koliko i
27. MINOTAUR (1886) različite - 22 za glavu, 8 za nago tijelo, 16 za odijelo - inspi-
bronca, 34 X 25 X 25 cm riranih različitim portretima romanopisca, djelo je bilo izloženo
1897. Uzrokovalo je uzbunu bez presedana u povijesti kiparstva.
28. BLAGOSLOV (1894) Žestina borbe između kiparovih protivnika i pristaša može se uspo-
bronca, 55 X 50 X 50 cm rediti sa žestinom bitke oko Hernanija, slavne u povijesti roman-
Sjećanje na antičke Pobjede raširenih krila javlja se uRodinovu tizma. Rodin je vratio predujam koji je dobio za svoj rad, i Društvo
je naručilo drugi spomenik kod Falquierea,
opusu oko 1866, kada dekorira vanjsku loggiu Theatrea des Gobe-
lins u Parizu. One su bile određene da okrune Toranj rada; malo Prvi odljev u bronci toqa monumentalnog Rodinova djela kupio je
modificirane, one zaštićuju pjesnika u drugom projektu spomenika grad Anvers, i sada je izložen u parku u Middelheimu. U Parizu je
Victoru Hugou. spomenik postavljen na raskršću Boulevarda Raspail i Montparnas-
sea i otkriven je 1939; otkrili su ga Charles Despiau, Rodinov
suradnik, i Aristide Maillal, njegov prijatelj.
29. SJEDEĆI TORZO (1889)
bronca, 43 X 26 X 28 cm, sl. 21 37. STUDIJA AKTA, BALZAC, C (1893)
bronca, 75 X 30 X 37 cm, sl. 26

30. STUDIJA ŽENE KOJA SJEDI (1889) »Gavarni nam je govorio da se fizički, s leđa, od glave do pete
bronca, Sl X 23 X 37 cm proteže kod Balzaca ravna linija s jedinom izbočinom na listovi-
ma; što se tiče predn je strane, to je profi I pravog pi k-asa.« Jou rnai
Povećana, bila je izložena u Londonu 1914. pod naslovom Cybela.
des Goncourt, 1885.

31. ATLETA (1903)

bronca, 40 X 29 X 25 cm
PLES

32. JULES DALOU (1883) Rodin je malokad prikazivao mirnu ljudsku figuru, za njega je po-
bronca, 52X58X22 cm, sl. 22 kret bio najapsolutniji izraz života. Svaki pokret je preobražaj, i
tako je on bio strastveni promatrač plesa. Njega nisu, kao Degasa,
Rodinov prijatelj iz mladosti, taj je kipar, rođen 1838, ostavio zna-
dirnule figure u klasičnom plesu. »Dck sam bio mlad«, pisao je
čajan opus u kojem dominira opservacija dnevnog života u svoj
Rodin, »gledajući naš balet u operi, nisam mogao shvatiti kako su
jednostavnosti; on je pored Constantina Meuniera najslavniji pred-
Grci mogli cijeniti ples iznad svega.« Instinktivno neprijatelj svih
stavnik socijalne umjetnosti koja se javlja u Evropi oko 1885.
konvencija, on se okrenuo prema najsmjelijim formama koreogra-
fije. U atelje su mu dolazile da poziraju ekscentrične plesačice sa
33. FRANCUSKA (1904) Toulouse-Lautrecova Montmartrea, slomljene vježbama za French-
bronca, 48 X 50 X 40 cm, sl. 23 Cancan i Chahut. Privukle su ga inovacije Lole Fuller koja je debi-
Bista inspirirana licem Camille Claudel, suradnice i učenice Rodi- tirala 1892. u Parizu. Ona mu je preporučila mladu japansku ple-
nove. Nazvana najprije Bizantska princeza, bila je postavljena u sačicu Hanako, koja je za njega bila utjelovljenje divnih uspomena
spomenik otkriven 1912. na obali jezera u Champlainu u Sjedinje- s gostovanja javanskih (1896) i kambodžanskih (1906) plesačica
nim Američkim Državama. Kao simbolično lice Francuske, sada u Parizu. Izrazio je svoje oduševljenje za religiozni smisao orijen-
odaje počast francuskom putniku koji je prvi otkrio jezero nazvano tal nog plesa u jednom tekstu iz god. 1913: »0 plesu Civa«. Što se
tiče Isadore Duncan, ona se Radinu činila kao izvor svetog plesa,
njegovim imenom.
duša antičkog plesa. Njegove tako različite impresije popunio je do-
Nebrojene su ruke u Rodinovu opusu. Ruke radnika, ruke boles-
lazak u Pariz ruskog baleta 1909. Već u prvim predstavama na-
nika, ruke pijanista ili kipara - on ih je promatrao sa isto toliko
metnuo se Nižinsky preciznošću besprikorne tehnike. Njegovom ini-
oštrine kao i lica. cijativom postavljeno »Poslijepodne jednog fauna« učinilo je Nižin-
skoga pretečom suvremenog baleta. Sutradan nakon predstave 29.
34. ZGRČENA RUKA svibnja 1912. Nižinsky je došao u atelje Hotel Biron oduševljenom
bronca, 47,5 X 27,5 X 15,5 cm Rodinu, i izveo nekoliko poza koje je Rodin fiksirao crtežem i jed-
nom brzo modeliranom skicom.
35. KATEDRALA (1908) Studije plesa, crteži, akvareli i skulpture otkrivaju Rodinov dar da
bronca, 64 X 34 X 32 cm, sl. 24 uhvati prolaznu stranu jedne plesne figure, i to su upravo steno-
grami izvršenih pokreta.

36. STUDIJA ZA RUKU JEDNOG GRAĐANINA CALAISA 38. LETEĆA FIGURA (1890)
bronca, 33 X 19,5 X 10 cm bronca, 22 X 39 X 16 cm, sl. 27
39. PLESNI POKRET A (1910) 56. ŽENA LEŽI (Inv. br. 2371 )
bronca, 31 X 14 X 8 cm olovka, 31 X 20,2 cm

40. PLESNI POKRET B 57. KUPAČiCA (Inv. br. 1140)

bronca, 31 X 9 X 12,5 cm olovka, 31 X 20 cm

41. PLESNI POKRET C 58. ŽENA SJEDI (Inv. br. 799)

bronca, 35 X 19 X 11,5 cm olovka, 20 X 30,7 cm

42. PLESNI POKRET D 59. KAMBODŽANKA (Inv. br. 883)

bronca, 33X9X la cm, sl. 28 olovka, 31 X 19,2 cm

43. PLESNI POKRET E 60. ŽENA SJEDI (Inv. br. 928)

bronca, 36 X la X 20 cm, sl. 29 olovka, 31 X 19 cm

44. PLESNI POKRET F

bronca, 18 X 27 X 14 cm
Akvareli
45. PLESNI FOKRET G
61. PLESAČiCA IZ KOMBODŽE (Inv. br. 4451)
bronca, 32X9,5X10 cm
31 X20,4 cm
46. PLESNI POKRET H signatura desno dolje
bronca, 28 X 10 X 14 cm
62. ŽENA U PLAVOJ HALJINI (Inv. br. 4623)

47. PLESNI POKRET I 22 X 25 cm

signatura desno dol jc
bronca, 14X24X7 cm, sl. 30

48. PAS-DE-DEUX B 63. RUŽIČASTA PLESAČiCA (Inv. br. 4048)

32,5 X25 cm
bronca, 31 X 18 X 24 cm
signirano desno žigom
49. PAS-DE-DEUX G
64. PARKA (I nv. br. 1541)
bronca, 35 X 18 X 15 cm, sl. 31
32,5 X 25 cm
bilješka rukom, desni donji kut
50. NlžlNSKY
bronca, 18X6X9 cm, sl. 32 65. FAUNICA (lnv. br. 1538)
32,2 X 24,5 cm
bilješka rukom, desni gornji kut
Crteži
66. ŽENA LEŽi (Inv. br. 1534)
32,5 X 23,5 cm
51. ŽENA KLEČi (Inv. br. 1792)

olovka, 20,2 X 30,5 cm 67. ŽENA LEŽi POTRBUŠKE (Inv. br. 4579)
32,5 X 23,5 cm
52. ZAGRLJAJ (Inv. br. 1702)

olovka, 36 X 22,8 cm 68. PLESAČiCA (Inv. br. 4739)

32 X 24,7 cm
53. žENA STOJI (Inv. Cr. 1824)
signirano, desni donji kut
olovka, 37,7X23,7 cm
69. KUPAČiCA (Inv. br. 4610)
54. ŽENA KLEČi (Inv. br. 1637) 24 X 32,2 cm
olovka, 28,4 X 22,7 cm
70. ŽENA LEŽi (Inv. br. 4540)
55. ŽENA SJEDI (Inv. br. 1472) 25 X 32 cm
olovka, 31 X 19,5 cm Monogram A. R., desni donji kut
 Biografija

12. studenog 1840. rođen je Auguste Rodin u Parizu. 1892. ORFEJ.

1854. upisuje se na Ecole de Dessin et de Mathematique 1893. narudžba statue BALZACA za Društvo književnika.
u Ulici Ecole de Medecine. TORAhU RADA.
1857. neuspjeh r.a Ecole des Beaux-Arts. 1895. SPOMENIK PREDSJEDNIKA SARMENTA za BU21~o>
1862. smrt njeqcvc sestre Marie; stupa u s amost an -Aires.
Saint-Sacrement. 1897. RUKA BOŽJA.
1863. povratak obitelji.
1898. izlaže u Salonu statuu BALZACA. Projekt za spo-
1864. susreće Resu Beuret. Ulazi u atelje Carrier-Belleu-
menik PUVISU DE CHAVANNESU.
sea. Šalje na izložbu u Salon skulpturu ČOVJEK
1900. izložba sveukupnih radova u Pavillonu de l'Alma u
RAZBIJENA NOSA.
Parizu.
1866. ređenje sina Augustea koji će nositi prezime majke.
1901. izlaže skulpture na Bijenalu u Veneciji.
1871. odlazak u Belgiju s Carr ier-Balleuseorn.
1902. izložba Rodina u Pragu. Prvi susret s Rainer-Maria
1872-74. radovi na monumentalnoj dekoraciji u Bruxellesu.
Rilkeom.
1875. putovanje u Italiju.
1904. FRANCUSKA.
1877. izlaže BRONČANO COBA.
1906. KAMBODŽANKE, poprsja BERNARDA SHAWA, MAR-
1878. definitivno se vraća u Pariz, izlaže BRONČANO
CELLINA BERTHELOTA, kontese DE NOAILLES.
DOBA.
1908. portreti HANA KO, KATEDRALA.
1879. radi u Manufacture de Sevres.
Pomirba s Rainer-Maria Rilkeom. Nastanjuje se u
1880. narudžba VRATA PAKLA, SVETI IVAN KRSTITELJ.
Hotelu Biron (muzej).
1881. prvi pokušaji u grafici; EVA, poprsje LEGROSA,
1910. ART, Rodinovi razgovori u redakciji Paula Gsella,
J. P. LAURENSA.
prvo izdanje.
1883. poprsje DALOUA, VICTORA HUGOA.
VENERA, Art et les Artistes, broj za ožujak.
1884. narudžba spomenika GRAĐANI CALAISA.
1911. poprsje CLEMENCEAUA.
1886. POLJUBAC, MISAO.
1887. SPOMENI K BASTIENA LEPAGEA (Groblje Damvi!- 1914. publikacija »KATEDRALE FRANCUSKE«, tekst pre-
lers) . gledao Charles Morice.
1889. prva narudžba spomenika VICTORU HUGOU. Spo- 1915. portret pape Benedikta XV.
menik CLAUDEU LORRAINU (Park Pepin:ere u Nan- 1916. donacija Rodina francuskoj državi.
cyju). VJEČNI ICOL. 29. siječnja 1917. ženidba Rodina Rosom Beuret.
1890. LETEĆA FIGURA, IRIS VJESNICA BOGOVA. Druga 14. veljače 1917. smrt Rose Beuret.
narudžba spomenika VCTORU HUGOU. 17. studenog 1917. smrt Redina u Meudonu.
Izvodi iz bibliografije

Aveline (Claude). Rodin. Paris 1927. Goldscheider (Ceclle ). Rodin. Coli. Petite encyclopedle ce l'Art. Paris
Aubert (Marcel) 1964.
Musee Rodin. Paris 1956. Goldscheider [ Cec ile ). Rodin. Coil »Les Maitres de la Sculpture«. Mi:an
Goldscheider (Cecile)
Benedite (Lćonce ). Redin. Paris 1926. 1967.
Bourdelle (Antoine). Rodin et la Sculpture. Paris 1938. Grappe (Georges). Le Musee Rodin. Paris 1944.
Gsell (Raul). L'Art, propos de Rodin. Paris 1911. 1967. Edition Galli-
Charbonneaux (Jean). Les Sculptures de Rodin. Paris 1949.
mard.
Cladel (Judith). Rodin, sa vie glorieuse, sa vie inconnue. Paris 1951.
Jianou (Lionel) }
Cladel (Judith). Rodin, son genie. Paris 1952. Rodin. Paris .1967.
Goldscheider (Cecile)
Champigneulle (Bernard). Rodin. Paris 1967. Jourdain (Francis). Rodin. Lausanne 1949.
Coquiot (Gustave). Rodin il I'Hćtel Biron et il Meudon. Paris 1917. Martinie (Francis). Rodin. Paris 1955.
Dujradin-Beaumetz. Entretiens avec Rodin. Paris 1913. Mauclair (Camille). Auguste Rodin. Paris 1918.
Elsen (Albert). Rodin's Gates of Hell. Minneap::Jiis 1960. Morice (Charles). L'oeuvre de Rodin. Paris 1900.
Elsen (Albert). Auguste Rodin. Readings and his Life and Work. Min- Rilke (R. M.). Auguste Rodin. Berlin 1903. Traduction Betz. Paris 1928.
neapolis 1965. Rilke (R. M.). Lettres il Rodin. Paris 1928-1934.
Gantner (J.) Rodin und Michelangelo. Vienne 1953. Riotor (Leon). Rodin. Paris 1927.
Rodin (Auguste). Les Cathedrales ds France. 1914.
Goldscheider (Cćcile ). Balzac, Genese d'une oeuvre. Revue des Arts.
Roger Marx. Les po.ntes seches de Rodin. Gazette des Beaux-Arts. Paris
Paris 1952.
1902.
Goldscheider (Cćcile ). Rodin et le monument de Victor Hugo. Revue des
Roger Marx. Rodin cer arniste. Paris 1907.
Arts. Paris 1956. Sauve (Dr L.). Rodin et l'Anatomie. Paris 1941.
Goldscheider (Cecile). Rodin en Be'gique. Medecine de France. Paris 1958. Sigogneau (Dr). Le tourment de Rodin. Bordeaux 1933.
Goldscheider (Cecile ). Rodin, son oeuvre, sen heritage. Paris 1962. Articles de »La PI ume«. Paris 1900.
Goldscheider (Cecile). Rodin et la danse. Art de France. Paris 1962. »L'Art et les Artistes«. Rodin, l'homme et I'oeuvre. Paris 1914.

Katalog sastavila: Ceclle Goldscheider

izdavač
editeur Atelje Meštrović

izdanje
publication 3

odgovorni urednik
redacteur responsable Vesna Barbić

predgovor
preface Cecile Goldscheider, Vesna Barbić

lektor i korektor
lecteur et correcteur Zlata Dujmić

postav izložbe
accrochage Edo Kovačević

prelom kataloga
mise en page Ivan Picelj

plakat
affiche Ivan Picelj

fotografi je
photograph ies Musee Rodin

klišeji
clichees Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

tisak
imprimerie Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

naklada
tirage 2.000

Galerije grada Zagreba - Zagreb, Katarinin trg 2

Les Galeries de la ville de Zagreb - Atelier Meštrović