Neke su zmije svoje �lijezde slinavke preoblikovale u �lijezde koje umjesto sline

luce otrov. Samo oko 400 vrsta zmija su otrovnice, a od toga je njih 50
potencijalno smrtonosna za covjeka. Najotrovnija kopnena zmija na svijetu je
australski kopneni taipan. No, on je miran i nije agresivan. Suprotno tome, smeda
zmija (isto jedna od najotrovnijih zmija) je vrlo agresivna i razdra�ljiva. No
najotrovnija zmija uopce je jedna vrsta iz porodice morskih zmija (Hydrophiidae),
Belcherova morska zmija, koja �ivi u Timurskom moru ispred australijskih obala.
Mjesto s najgu�com populacijom otrovnica je otok Queimada Grande pred istocnom
obalom Brazila.

Zmijski otrovi su sastavljeni od razlicitih proteina i gusta su tekucina mlijecno

bijele do �uckaste boje. Ovisno o vrsti, otrov djeluje na �ivcani sustav
(oduzetost, poremecaji osjetila, gu�enje) ili na krvne stanice i tkivo (razaranje
tkiva, zatajenje bubrega, slom krvotoka). No postoje i vrste otrovnica ciji je
otrov mje�avina ove dvije osnovne vrste.

Vrste zmija koje se smatraju narocito otrovnim nisu uzrok vecine smrtnih slucajeva
ljudi jer uglavnom �ive u nepristupacnim podrucjima, a uz to su i plahe i po
mogucnosti izbjegavaju susrete s ljudima.

Zmije ugrizu godi�nje oko 5 milijuna ljudi, od cega umre oko 125.000 ljudi. 70%
zmijskih ugriza dogada se u visini gle�nja ili ni�e.

Mlade zmije se izlegu s dostatnom kolicinom otrova. One ne rasipaju uzalud ovu
vrijednu tekucinu. Posjeduju sposobnost da reguliraju kolicinu otrova. Kod nekih
vrsta potrebni su i tjedni da se opet stvori otrov.