CNS - Skripta Sarajevo PDF

Razvoj CNS
Razvoj CNS-a naziva se neurogenesis.Tu dolazi do organ.i modfik.oblikovanja

dijela mozga-morfogeneza.CNS se razvija iz vanjskog zametnog listića
ektoderma,što ukazuje na njegov veliki funkcionalni značaj jer omogućava
interakciju sa vanskom sredinom.Da bi ektoderm krenuo u aktivnost mora biti
nečim podražen,što dolazi od materija okolnog mezoderma koji okružuje dio
ektoderma iz koga će se stvarati nervni sistem.Taj dio mezoderma u kojem se
stvaraju te materije za indukciju ektoderma naziva se otohorda.
Prva osnova nervnog sistema javlja se u 16-oj sedmici trudnoće i to na dorzalnoj
strani u medijalnoj liniji zametka proliferacijom ćelija ektoderma.Ta osnova je u
početnom stadiju zajednička za mozak i kičmenu moždinu,ali ubrzo dolazi do
njihove diferencijacije.U prvom stadiju stvaranja nervnog sistema na dorzalnoj
strani zametka u medijalnoj liniji umnožavaju se ćelije ektoderma i stvara se
tzv.neuralna ploča-lamina medullaris.Ektoderm u okolini neuralne ploče i dalje
je jednoslojan.Neuralna ploča u početku ima oko 125.000 ćelija.Ploča je u
sredini udubljena.Ćelije dalje proliferiraju a posebno na ivicama neuralne ploče
gdje stvaraju neuralni greben-plica neuralis.Tokom razvoja ta dva grebena
odnosno te dvije usne se približavaju jedna drugoj i na kraju se spajaju.U ovom
stadiju razvoja na dorzalnoj strani u medijalnoj liniji stvara se neuralna
brazda,odnosno ektodermalna neuralna cijev koja je otvorena na kranijalnom i
kaudalnom kraju.Te otvore označavamo kao neuroporus cranialis et caudalis.
Spajanjem ova dva grebena,odnosno ove dvije usne nastao je canalis medullaris.
U narednoj fazi razvoja kranijalni kraj kanala se proširi u moždani pravi mjehur-
archencephalon.Na kraju toga proširenja je neuroporus cranialis.Kaudalni dio
je izdužen i od njega se formira kičmena moždina-medulla spinalis.
Daljim razvojem moždani pramjehur se diferencira u tri primarna moždana
mjehura:
1) Prosencephalon
2) Mesencephalon
3) Rhombencephalon
Nadalje u razvoju od primarnog moždanog mjehura izdiferenciraju se

sekundarni moždani mjehurovi,i to:
- Prosencephalon ostaje nepodijeljen,ostaje osnova za srednji mozak
mesencephalon
- Od rhombencephalona formira se metencephalon i myelencephalon
Na taj način nastaje pet sekundarnih moždanih mjehura.Cijev se prilagođava

sredini u kojoj se stvara,na njoj se pojavljuju krivine:
www.perpetuum-lab.com.hr 1
1) CURVATURA NUCHALIS-na prelazu za kičmenu moždinu i
mielocefaličnog mjehura
2) CURVATURA PONTINA-najjače izražena krivina označava se kao
flexura venralis koja na bazi mozga,koja je još hrskavičava obuhvata
buduću udubinu sella turcica.Telencephalični mjehur počinje se naglo
razvijati u svom središnjem dijelu,u početku ostaje nepromijenjen i
označava se kao telecephalon medium.Iz njega se razvija tzv.komisuralna
ploča iz koje će nastati comissura anterior,corpus callosum i fornix.
Lateralni njegovi dijelovi se najviše razvijaju u desnu i lijevu hemisferu

mozga.Oni pokrivaju okolne dijelove,a na vanjskim stranama pojavljuju se
brazde,a posebno je izražena brazda koja predstavlja osnovu za sulcus lateralis.
U šupljini hemisfere desno i lijevo je osnova za lateralnu komoru,to je
ventriculus lateralis koji preko foramen interventriculare komunicira sa trećom
moždanom komorom.Osnova hemisfere velikog mozga produbljuje se duboko
do insulae.
Od ventralnog zida razvija se hipothalamus.Od gornjeg zida nastaje lamina
terminalis koja je na krovu treće moždane komore,a od šupljine diecephaličnog
mjehura formira se treća moždana komora-ventriculus tertius.
Mezencefalični mjehur ostaje nepromijenjen,u njegovoj šupljini nastaje kanal
koji povezuje treću sa četvrtom moždanom komorom, a kanal se zove
aqueductus cerebri.Od mezencefaličnog mjehura ventralno nastaje pons,a
dorzalno cerebellum.
Iz mijencefaličnog mjehura se razvija četvrta moždana komora-ventriculus
quartus.Od srednjeg mjehura stvaraju se crura cerebri.
Građa i podjela nervnog sistema
Osnovna morfološka i funkcionalna jedinica nervnog sistema je neuron.On se

sastoji od ćelije i ćelijskih nastavaka koji mogu biti kraći i duži.Kraći su
označeni kao dendriti,a postoje ćelije bez ovakvih nastavaka.Nastavci se granaju
sekundarno i tercijarno,te na niže ogranke,stvarajuči tzv.dendritsko stablo.Na
ograncima dendrita nalaze se trnoliki izraštaji preko kojih se uspostavlja
funkcionalna veza sa drugim neuronima.Dendriti ustvari predstavljaju direktne
nastavke neuroplazme,a impulse nose centripetalno dakle prema tijelu neurona.
U sarkolemi dendritskih nastavaka nalaze se mitohondriji,Nilssova tjelašca te
neurofibrili i neurotubuli.Na trnovitim nastavcima stvaraju se sinapse.
Sinapsa je fukcionalni spoj između dva neurona ili između neurona i epitelnog
tkiva.One mogu biti hemijske i električne.Kod čovjeka su zastupljene
tzv.hemijske sinapse.Na drugom kraju ćelije nalazi se dugi nastavak neurit ili
axon.Nervne ćelije skoro uvijekimaju jedan axon,rijetko dva.Neurit može biti
dugačak i do 1m,npr.kod n.ischiadicusa.
Axon u svom početnom dijelu ima kupoliko zadebljanje, to je tzv.axonski
brežuljak,koji se nastavlja u inicijalni segment,a ovaj u ostali najduži dio
axona,koji je skoro ujednačene debljine i od koga se odvajaju kolaterale koje
završavaju sa zadebljanjem.Axon kada napusti sivu supstancu dobije mijelinsku
ili Schwannovu opnu.Njegov terminalni dio se razgrana u sitne grančice i takvo
stablo označava se kao telodendron.
Preko tih zadebljanja također nastaju funkcionalni spojevi-sinapse.Te sinapse
mogu biti:
1) Somato-somatske (između tijela neurona)
2) Somato-dendritske (između tijela i kraćih nastavaka-dendrita)
3) Axo-axonske (između dva axona)
Kod svake sinapse razlikuju se tri dijela i to:

1) Presinaptički dio
2) Postsinaptički dio
3) Sinaptička pukotina
Presinaptički dio je krajnji-terminalni zadebljani dio axona.U taj dio ne

dospijevaju neurofibrili.U njemu se nalaze mitohondriji i vezikule.U vezikulama
se nalazi neurotransmiter koji može biti različit, npr. acetilholin, noradrenalin,
dopamin,serotonin.Draženi nerv javlja se tzv.akcioni potencijal koji dospijeva
do kraja zadebljanog dijela axona.Vezikule oslobađaju transmiter,koji dolazi u
sinaptičku pukotinu.Na površini zadebljanja nalazi se presinaptička
membrana.Iz sinaptičkepukotine neurotransmiter dospijeva na postsinaptičku
membranu(koja pripada drugom neuronu) te dolazi do podražaja ili inhibicije
neurona.Sinapse mogu biti inhibitorne ili excitatorne.
Osim neurona u građi nervnog sistema sudjeluje tzv.neuroglia.To su potporne
ćelije nervnog sistema.One mogu biti astroglia,oligodendroglia i mikroglia.
U sastav ulaze i ependimske ćelije i horoidne ćelije koje ulaze u sastav plexus
chorioideus i luče moždanu tečnost liquor cerebrospinalis.
ASTROCITI su zvjezdolike ćelije koje se nalaze u sivoj supstanci mozga ispod
njegove površine.Imaju veliku svijetlu jezgru i mnogo nastavaka koji se granaju
poput zvijezde.Ovi nastavci dospijevaju do krvnih kapilara u mozgu u kojima se
odigravaju metabolički procesi.Ovi astrociti imaju zadatak da ishranjuju
neurone.
OLIGODENDROCITI su manje ćelije koje se nalaze u sivoj i bijeloj supstanci.U
sivoj supstanci oni predstavljaju satelitske ćelije neurona,dok u bijeloj supstanci
formiraju mijelinski omotač.To su manje ćelije sa manjim jedrima te imaju
manje izdanaka koji se oskudno granaju.
MIKROCITI nalaze se također i u sivoj i bijeloj supstanci.Vode porijeklo od
pericita,moždanih kapilara.Imaju sposobnost ameboidnog kretanja i označavaju
se kao ćelije čistača.Oni imaju izdužene ćelije poput štapića sa izdancima koji su
dosta debeli i koji se granaju.
U građu nervnog sistema ulaze i:
1) Bijela supstanca-SUBSTANTIA ALBA
2) Siva supstanca-SUBSTANTIA GRISEA
Podjela nervnog sistema
U neuroanatomiji postoji više podjela ali je najprikladnija njegova morfološko-

topografska podjela.Nervni sistem sastavljen je od neurona i gangliona.Nerv
predstavlja skup snopova nervnih vlakana koji odnose podražaj sa
periferije(tijela i okoline) prema svim centrima nervnog sistema ili obrnuto
prema periferiji(površinska i duboka tkiva).Prema morfološko-topografskoj
podjeli,nervni sistem se može podijeliti na:
1) Somatski sistem
2) Periferni sistem
3) Centralni nervni sistem-CNS
CNS se nalazi unutar lubansjke šupljine intrakranijalno u cavum cranii jedan

dio,drugi dio u kičmenim kanalima canalis spinalis.U cavum cranii nalazi se
mozak encephalon,dok se u kičmenom kanalu nalazi kičmena moždina medulla
spinalis.
Encephalon sačinjavaju moždano stablo truncus cerebri gdje ubrajamo
produženu moždinu medulla oblongata, koja se dalje nastavlja na moždani most
pons.Zatim dolazi suženje isthmus rhombencephali,te srednji mozak
mesencephalon ispred kojega je area praetectalis.
Nervni sistem se može podijeliti na:
1) Centralni nervni sistem (Systema nervorum centrale) CNS
2) Periferni nervni sistem (Systema nervorum periphericum) PNS
CNS obuhvaća dva dijela-Jedan dio je smješten unutar kranijalne duplje-

encephalon,gdje se ubrajaju cerebrum(telencephalon),truncus cerebri i
cerebellum.Drugi dio smješten je unutar kičmenog kanala gdje se nalazi medulla
spinalis.
PNS sastoji se od nerava i gangliona.Nerv je skup nervnih vlakana koji vode
porijeklo od axona i pseudounipolarnih ćelija.Grubo,Pns možemo podijeliti na:
1) Somatski sistem
2) Autonomni(vegetativni)sistem
Somatski sistem uspostavlja vezu organizma sa vanjskom sredinom a čine ga

31 par spinalnih nerava nn.spinales.Obzirom u kom dijelu se izdvajaju iz
kičmene moždine,dijelimo ih na:
1) Nn.cervicales-8
2) Nn.thoracales-12
3) Nn.lumbales-5
4) Nn.sacrales-5
5) N.coccygeus-1
Osim njih,u somatski sistem spada i 12 pari kapitalnih nerava nn.capitales

s.craniales s.cerebrales:
1) Nn.olfactorii
2) N.opticus
3) N.oculomotorius
4) N.trochlearis
5) N.trigeminus
6) N.abducens
7) N.facialis
8) N.statoacusticus
9) N.glossopharyngeus
10) N.vagus
11) N.accessorius
12) N.hypoglossus
Osim njih,ovdje ubrajamo i ganglione.Ganglion je nervni čvor koji je sastavljen

od ganglijskih ćelija koje čine njegovu funkcionalnu cjelinu,a osim njih u njegov
sastav ulaze potporne ćelije,vezivno tkivo,nervna vlakna i krvni sudovi.
Ganglione dijelimo u dvije grupe:
1) Senzitivni ganglioni
2) Ganglioni koji pripadaju vegetativnom sistemu
U senzitivne ganglije ubrajamo ganglije spinalnih živaca-ganglion spinale i

ganglione senzitivnih nerava,npr.ganglion trigeminale,ganglion superius et
inferius itd.Ove ganglije izgrađuju unipolarne(pseudo)ćelije koje imaju kratko
zajedničko stablo sa jednim centralnim i drugim perifernim nastavkom.
U ganglione koji spadaju u vegetativni sistem ubrajamo ganglione simpatičkog
stabla koji se nalaze sa strane kičmenog stuba.To su paravertebralne ganglije, a
ispred stuba su praevertebralne ganglije.I jedne i druge pripadaju simpatikusu
kao i ganglije i zidovima organa to su intraneuralni gangliji.
U vegetativne ganglije ubrajaju se i parasimpatičke kao što su: ganglion
ciliare,ganglion submandibulare,ganglion pterygopalatinum,ganglion oticum.
Ova vrsta ganglija građena je od multipolarnih ćelija.Somatski sistem ima
aferentna i eferentna vlakna,tj.somatosenzibilna i somatomotorna vlakna.
Somatomotorna(odvodna,eferentna) polaze iz viših centara nervnog sistema
prema periferiji.Nose impulse koji su odgovorni za neku vrstu
radnje(npr.kontrakcija poprečno-prugaste muskulature)Ova vlakna imaju
porijeklo od neurona smještenih u sivoj supstanci ili u motornim jezgrima
kapitalnih nerava.
Somatosenzibilna(dovodna,aferentna) su vlakna somatskog sistema koja imaju
obrnuti smjer,vode podražaj od periferije prema centrali.Ova vlakna su
porijeklom od neurona koji su u ganglionima(senzibilnim)
Autonomni(vegetativni)sistem je dio nervnog sistema koji nije pod uticajem

naše volje.Radi automatski,kontroliše i reguliše rad unutrašnjih oragana,te na
ataj način omogućuje funkcionisanje organizma kao cjeline.Dijelimo ga u 2
dijela:
1) Simpatikus (Systema nervorum syphaticum)
2) Parasimpatikus (Systema nervorum parasymphaticum)
Oni su po funkciji antagonisti jedan drugom.Iako rade automatski,neke radnje su

ipak pod uticajem cortexa,npr.disanje.
Simpatikusu pripada simpatičko stablo truncus syphaticus postavljeno sa strane
pored kičmenog stuba.On se sastoji od 25 gangliona i nervnih niti koje ga
spajaju sa kičmenom moždinom i unutrašnjim organima.Simpatikus ima
aferentna i eferentna vlakna.Aferentna nose podražaj od unutrašnjih organa
prema zadnjim i lateralnim rogovima kičmene moždine.Ova vlakna pripadaju
neuronima koji se nalaze u spinalnim ganglijama kičmenih nerava.Eferentna
vlakna iamju obrnuti smjer,idu od CNS-a prema organima.Inerviraju glatku
muskulaturu organa i tkiva i zato su visceromotorna,a aferentna su
viscerosenzibilna.
Visceromotorna vlakna vode porijeklo od dvije vrste neurona.Jedni su u sivoj
supstanci-to su preganglijski neuroni.Drugi su postganglijski neuroni koji vode
porijeklo od para- i praevertebrlanih ganglija.
Parasimpatikus predstavlja funkcionalnu ali i morfološku ćeliju.Centri su mu
razbacani po mesencephalonu,rhombencephalonu i sakralnom dijelu kičmene
moždine.Tako postoji:
1) Pars mesencephalica (čini ga jedro 3.moždanog živca)
2) Pars rhombencephalica (čine ga jedra 7. , 9. i 10. moždanog živca)
3) Pars sacralis
Medulla spinalis
Medulla spinalis je cilindrična formacija dužine 40-45cm,smještena je u

kičmenom kanalu canalis medullaris gdje je obavijena sa ovojnicama ili
meninges i sa liquor cerebrospinalis.Proteže se od izlazišta prvog cervikalnog
nerva do drugog lumbalnog pršljena.U 3.mjesecu embrionalnog života medulla
u cjelini ispunjava kičmeni kanal ali dolazi do disproporcije u rastu kičmene
moždine i stuba,te se kaudalni dio pomjera više prema naviše.To je ascensus
medullae spinalis.Pri rođenju medulla seže do L3 a kod odraslih do visine L 2.
Završetak je konične forme conus medullaris a od njega odlazi tračak kao
konac,to je filum terminale.Predstavlja rudiment kičmene moždine i ima gornji i
donji dio.Gornji dio se nalazi između mekih moždanica to je cavum
subarachnoidale-prostor između arachnoideae i piae mater.
U tom dijelu se nalazi liquor cerebrospinalis.Donji dio filum terminale se nalazi
između dva lista tvrde moždanice,to je cavum epidurale a seže do visine prvog
coccygealnog pršljena.
Što se tiče forme,ona je cilindrična i spljoštena u anteroposteriornom smislu.Nije
jednake debljine,posjeduje jednolično zadebljanje u kaudo-kranijalnom dijelu,a
osim toga postoje dva izrazita zadebljanja:
1) Intumesentia cervicalis C3 -Th2
2) Intumesentia lumbalis Th9 - L2
Ova zadebljanja predstavljaju mjesta nervnih spletova iz kojih se rađaju nervi za
inervaciju donjih i gornjih extremiteta.U gornjem zadebljanju je splet nerava
plexus cervicalis a u donjem je plexus lumbalis.Obzirom na regije kroz koje
prolazi na kičmenoj moždini,razlikujemo:
1) Pars cervicalis
2) Pars thoracalis
3) Pars lumbalis
4) Pars sacralis
Iz ovih dijelova odlazi 31 par nn.spinales.Segmenti kičmene moždine neće

odgovarati po broju pršljenovima.Naime,kičmena moždina zaostaje u razvoju
prema kičmenom kanalu i to zaostajanje je ascensus medullae spinalis.Segment
medullae oodgovara jednom paru kičmenih nerava.Prvi i drugi cervikalni
segment medullae nalaze u istoj ravni prvog i drugog cervikalnog pršljena,znači
da korijenovi prvog i drugog spinalnog nerva na putu do foramen intervertebrale
imaju skoro horizontalan smjer.
Od drugog pa naniže tok korijenova spinalnih nerava postaje duži na svom putu
do foramen intervertebrale.To je posebno izraženo u nižim partijama
medullae.Tako npr.prvi lumbalni medulla se poloviti u visini L1 nego iznad
njega,tj.Th11 pršljena.Vidimo kako korijeni L1 živca mora proći kroz kičmeni
kanal (duži dio) da dođe do otvora između prvog i drugog lumbalnog pršljena.
Tok korijena u živca je dosta kos,a ispod njega od visine drugog lumblanog do
prvog coccygealnog nerva,tok korijenova je gotovo vertikalan i poprima formu
konjskog repa što označavamo kao cauda equina.
Na kičmenoj moždini razlikuju se prednja,stražnja i dvije lateralne strane.Na
površini tih strana nalaze se brazde i fissurae.Sprijeda u medijalnoj liniji je
fissura mediana anterior,straga u medijalnoj liniji je sulcus medianus posterior.
Od ove brazde prema dubini medullae odlazi glijalna pregrada septum
medianum posterior.
Zadnja brazda i prednja fissura podijele medullu na dvije simetrične polovine-
desnu i lijevu.Između prednje i stražnje strane i bočne strane nalazi se još po
jedna brazda sulcus lateralis posterior(dorsolateralis).U ovu brazdu sa više
snopova nervnih vlakana ulazi zadnji senzitivni korijen spinalnog živca i iz
prednje brazde sulcus lateralis anterior izlazi prednji motorni korijen spinalnog
živca (Radix anterior et posterior n.spinalis)
Prednji motorni korijen sastavljen je od eferentnih vlakana motoneurona

prednjeg roga sive supstance i preganglijskih simpatičkih i parasimpatičkih
vlakana koja polaze iz sive supstance (Zona intermedia).
Osim njih,u sastav prednjih korijena ulaze i centralni produžeci
pseudounipolarnih ćelija u ganglion spinale.Dakle,prednji korijen je sastavljen
od općih somatskih eferentnih vlakana i općih eferentnih visceralnih vlakana.
Stražnji motorni korijen sastavljen je od općih somatskih aferentnih i općih
visceralnih aferentnih vlakana.Između sulcus lateralis posterior i sulcus
dorsolateralis nalazi se plitka brazda sulcus intermedius od koje prema unutra
polazi pregrada koja podijeli dva uzlazna puta-fasciculus gracilis i fasciculus
cuneatus.
Ako presiječemo poprečno medullu spinalis onda na njenoj površini zapažamo

njenu građu koja se sastoji iz dva dijela:
1) Bijela supstanca koja je periferno i
2) Siva supstanca koja je centralno.
Kod medullae siva supstanca je unutra a bijela vani(za razliku od ostalih
dijelova nervnog sistema)
SIVA SUPSTANCA-Substantia grisea ima formu leptira raširenih krila ili slova
H.Na svakoj polovini sive supstance nalazi se prednji stub Columna anterior i
stražnji stub Columna posterior.Prednja je kraća i šira, a stražnja je duža i
uža.One se dakle protežu cijelom dužinom medullae.
Rogovi medullae su cornu anterius(ventralis) i cornu posterius(dorsalis).Prednji
i stražnji rog spojeni su poprečnim dijelom sive supstance, to je zona intermedia
koja ima dva dijela:
1) Periferni dio (Pars intermedia lateralis)
2) Centralni dio (Pars intermedia centralis)
Kroz centralni dio prolazi canalis medullaris.Taj kanal prema naniže se proširi u
ventriculus quartus a prema naviše u ventriculus tertius.
Kanal je obložen ependimskim ćelijama koje na izvjesnim mjestima skoro da
začepe kičmeni kanal.
Zona intermedia prema lateralno pokazuje izbočenje poput manjih rogova-jedan
je cornu laterale.Ovi rogovi se nalaze samo u visini od Th1-L3 segmenta
kičmene moždine.Sivu supstancu sačinjavaju tijela neurona dok bijelu čine
nastavci neurona(dendriti i neuriti).Osim ove morfološke podjele sive
supstance,postoji i citoarhitektonska podjela na ploče ili laminae.
Medulla spinalis sačinjena je od 10 takvih lamina.Prvih šest lamina nalazi se u

zadnjim rogovima sive supstance.Sedma lamina je u zoni intermedii,osma i
deveta lamina su u prednjim rogovima,a deseta je oko centralnog kanala
kičmene moždine.Neuroni ovih lamina formiraju jezgra .
U lamini 1 (uska površina na vrhu zadnjeg roga) nalazi nc.posteromarginalis u
kojem se nalaze neuroni Edingerovog puta-tractus spinothalamicus-Edinger.To
je senzitivni put koji vodi senzacije bola i temperature.
Lamina 2 i 3 se nalaze ispred laminae 1.To je tzv.Rolandova supstanca-
substantia gelatinosa Rolandi koja se prema kranijalno od C2 nastavlja u jezgro
petog moždanog živca-tractus nc.spinalis n.trigemini a odatle do medullae
oblongatae i ponsa.
Lamina 4, 5 i 6 formiraju nc.proprius(dorsalis) i u njima se vrši koordinacija
senzitivnih nadražaja sa onim iz viših centara.
Lamina 7 je u poprečnoj traci sive supstance i ima dva dijela:medijalni i
lateralni.Medijalni dio je nc.thoracicus ili Clarckov stub iz kojeg polazi tractus
spinocerebralis(posterior).
U lateralnom dijelu su vegetativni centri a oni se inače protežu od C8-L2
To je centrum symphaticus,dok se parasymphaticus proteže od S2-S3
U dijelu između Th1-C8 segmenta nalazi se Budgeov centar odakle se rađaju
vlakna za m.dilatator pupillae (širenje zjenice)
Lateralni dio grupisan je u četiri jezgre:
1) Nc.ventromedialis i nc.dorsomedialis
2) Nc.Ventrolateralis i nc.dorsolateralis
3) Nc.centralis
4) Nc.retrodorsolateralis
Lamina 8 i 9 smještene su u prednjim rogovima i u njima su jedra iz kojih

polaze vlakna za inervaciju poprečno-prugaste muskulature.
Lamina 10 se nalazi oko canalis centralisa a tu spadaju izdvojene grupe jedara
iz prednjih rogova.Ako napravimo presjek zapazičemo da nemaju istu formu.U
gornjem dijelu presjeka su više ovalnog izgleda a jasno su izraženi prednji i
stražnji rogovi.
U torakalnom dijelu su trouglasti,a u nižim dijelovima su prizmatični te se gubi
izgled prednjih i stražnjih rogova.
Oko sive supstance je bijela supstanca,tako da siva nigdje ne dopire površine
kičmene moždine.
BIJELA SUPSTANCA-Substantia alba građena je od debelih aferentnih
vlakana.To su axoni pseudounipolarnih ćelija spinalnih ganglija.Bijela supstanca
raspoređena je u svakoj polovini kičmene moždine u vidu snopova.
Funiculus posterior je smješten unutar zadnjih rogova sive supstance,a na
površini su mu granice između sulcus dorsolateralis (gdje ulazi zadnji korijen
spinalnog živca) i sulcus medianus posterior.
Funiculus lateralis se nalazi između ulazišta zadnjeg korijena i ishodišta
prednjeg korijena spinalnog živca između sulcus dorsolateralis i sulcus
ventrolateralis.
Funiculus anterior nalazi se unutar prednjih rogova sive supstance kičmene
moždine i ishodišta prednjeg korijena spinalnog živca,dakle između sulcus
ventrolateralis i fissurae medianae anterior.Prednji funikulusi su međusobno
spojeni uskom trakom koja je poprečno postavljena-comissura anterior alba.
Sivu supstancu izgrađuju tijela nervnih ćelija,dok bijelu supstancu izgrađuju
njihova vlakna kojim su raspoređeni putevi.Ti putevi u drugim dijelovima CNS-
a mogu biti asocijativni.
ASOCIJATIVNI PUTEVI
1) Tractus nervosum assotiatones su putevi koji vezuju segmente na istoj
strani kičmene moždine.Ovi putevi se nalaze uz sivu supstancu unutar
funikula kao manji snopići a govorimo o fasciculus anterior
proprius,fasciculus posterior proprius i fasciculus lateralis proprius
2) Tractus nervosus commissurales su vlakna koja povezuju kontralateralne
strane kičmene moždine
PROJEKCIONI PUTEVI
1) Tractus nervosus projectiones su putevi koji se ili rađaju u medulli spinalis ili
i njoj završavaju,dakle djelimično pripadaju kičmenoj moždini.Obzirom na
karakter prenošenja impulsa ovi putevi mogu biti:
a) Aferentni (senzibilni,ushodni)
b) Eferentni (motorni,nishodni)
Aferentni prenose osjećaje površinskog i dubokog senzibiliteta sa periferije
prema višim dijelovima CNS-a.Oni su raspoređeni u funiculus posterior et
lateralis.
U funiculus posterior nalaze se dva puta:

1) Fasciculus gracilis
2) Fasciculus cuneatus
U funiculus lateralis se nalaze:

1) Tractus spinocerebellaris ventralis
2) Tractus spinocerebellaris dorsalis
3) Tractus spinoolivaris
4) Tractus spinothalamicus lateralis
Eferentni prenose impulse iz CNS-a prema motornim jezgrama prednjeg roga

kičmene moždine.Oni su raspoređeni u funiculus anterior et lateralis.
U funiculus anterior nalaze se:

1) Tractus vestibulospinalis
2) Tractus corticospinalis anterior-medijalno uz fissuru
3) Tractus tectospinalis medialis
4) Tractus reticulospinalis medialis-iznad same fissurae
U funiculus lateralis nalaze se putevi medijalno od senzibilnih puteva i to:

1) Tractus corticospinalis lateralis s.pyramidalis-glavni motorni put
2) Tractus reticulospinalis lateralis
3) Tractus tectospinalis lateralis
4) Tractus rubrospinalis
Nervi spinales
Iz kičmene moždine izlazi 31 par kičemnih živaca.Dio kičmene moždine koji

odgovara jednom paru kičmenih živaca je segment kičmene moždine.
Zbog disproporcije kičmenog kanala i kičmene moždine (koja zaostaje u rastu)
to se segmenti kičmene moždine nalaze na većoj visini u odnosu na pršljenove.
Svaki kičmeni nerv ima dva korijena-radix ventralis et radix dorsalis.
Stražnji korijen je deblji od prednjeg i njemu je dodat ganglion spinale u kome
se nalaze pseudounipolarne ćelije sa perifernim i centralnim nastavkom.
Stražnji korijen je građen od snopova općih somatosenzibilnih i općih
viscerosenzibilnih vlakana.Opća somatosenzibilna vlakna nisu jednake
debljine,kroz lateralni dio prolaze tanja vlakna koja nose osjećaj grubog
dodira,bola,temperature.Medijalna vlakna su nešto deblja i nose osjećaj
finog,taktilnog dodira.
Prednje korijene grade vlakna motoneurona prednjih rogova kičmene moždine i
vlakna autonomnih preganglijskih neurona bočnog dijela sive supstance
kičmene moždine.
Ova dva korijena idu ka lateralno kroz kičmeni kanal a prema intervertebralnom
otvoru gdje se spoje u zajedničko vlakno n.spinalis.Ovaj nerv poslije kraćeg
toka se dijeli na:ramus dorsalis,ramus ventralis,rr.communicantes koji su
dvojaki-r.communicans albus et r.communicans griseus.
R.communicans albus građen je od mijeliziranih vlakan koja odlaze u simpatički
ganglion (paravertebralni) gdje stupa u sinapsu,vraća se kroz r.communicans
griseus ka spinalnom nervu gdje preko r.anterior et posterior ide ka periferiji.
R.meningeus ide ka nazad za inervaciju ovojnica.
Meninges
Medulla spinalis postavljena je u kičmenom kanalu od čijih je vezivno-koštanih

zidova odvojena ovojnicama.Njih ima tri,i to:
1) Tvrda moždanica Dura Mater
2) Mehka moždanica Pia Mater
3) Paučinasta Arachnoidea
Dura Mater ima dva lista-vanjski i unutrašnji.Vanjski list je periostalni list i on

oblaže sa unutrašnje strane zidove kičmenog kanala i gradi njegov periost.
Unutrašnji list okrenut je ka arachnoidei,tj.prema narednoj moždanoj ovojnici te
se naziva i meningealni list.
Između vanjskog i unutrašnjeg lista je uzak kapilarni prostor cavum s. spatium
epidurale.U ovom prostoru je vezivno,masno tkivo i unutrašnji venozni plexus-
plexus venosi vertebralis internum.
Unutrašnji list zajedno sa arachnoideom proteže se ispod conus medullaris i to
za nekoliko segemenata (4-5) do drugog sakralnog pršljena.Između unutrašnjeg
lista i arachnodeae je cavum subdurale kroz koji prolaze vezivni tračci koji vežu
tvrdu sa paučinastom ovojnicom.
Pia Mater je bogata krvnim sudovima i nervima.unutrašnja strana naliježe
direktno na medullu spinalis.Od mehke ovojnice polaze vezivni tračci-to su
ligg.denticulata koji vežu mehku sa paučinastom i tvrdom ovojnicom.
Arachnoidea je izvana u odnosu sa unutrašnjim listom durae,a između njih je
cavum subdurale.Unutrašnja strana je okrenuta ka narednoj mehkoj ovojnici a
između njih je cavum subarachnodiale u kojem se nalazi liquor
cerebrospinalis.Ovaj prostor posebno je proširen ispod završnog dijela medullae
spinalis (conus medullaris) u proširenje koje označavamo kao ventriculus
lumbalis.Kroz njega prolazi završni dio živaca medullae spinalis s filum
terminale i cauda equina.
Kroz subarachnoidalni prostor prolaze trouglasti vezivni tračci koji prolaze sa
strana medullae spinalis.To su ligg.denticulata kojih ima 19-23. te koji
održavaju medullu u njenom položaju.
Vaskularizacija
Medulla spinalis je bogato vaskularizirana i krvni sudovi dolaze od

aa.radiculares, aa.spinales et aa. radiculospinales.
Aa.radiculares dolaze od segmentalnih arterija i to aa.vertebrales, a.cervicalis

profunda, a.cervicalis ascendens.
U području grudi to su aa.intercostales, aa.lumbales, aa.iliolumbales,
aa.sacrales i aa.sacrales laterales.
Aa.radiculares se dijele na prednje i stražnje grane koje prate odgovarajući
korijen kičmenog živca i doalzi do medullae spinalis.
Ove arterije anastomoziraju sa aa.spinales.
Aa.spinales su grane a.vertebralis pa postoje dvije zadnje aa.spinales
posteriores i jedna neparna a.spinalis anterior.
To su dva uzdužna stabla koja se protežu cijelom dužinom medullae spinalis.one
su pojačane i sa aa.radiculospinales.
Aa.radiculospinales odlaze od aortae i donjih interkostalnih arterija.Najjača je
Adamkijevićeva radikulospinalna arterija koja odlazi od aortae i vaskularizira
donje segmente kičmene moždine.
Vene prate arterije i ulijevaju se u venozne plexuse-plexus venosus vertebralis
externus et internus.
Prosti reflexni luk (Prvi funkcionalni sistem senzomotorike)
Mnoge radnje medulla spinalis izvršava pod uticajem viših centara iz mozga,a
neke ostaju na nivou medullae spinalis-prosti reflex.
Ovo je monosinaptički reflex,ostvaruje se oreko dva neurona:
Prvi neuron je pseudounipolarna ćelija u ganglion spinale.Periferni nastavak
ove ćelije nosi osjećaj senzibiliteta sa periferije.Taj impuls predaje centralnom
neuronu koji kroz zadnji korijen spinalnog nerva ulazi do prednjeg roga sive
supstance kičmene moždine.Tu stupa u sinapsu sa drugim neuronom koji je
motoneuron.Njegov axon odlazi do mišića i dovodi do njegove kontrakcije
(reflexi bicepsa,tricepsa,quadricepsa)
Medulla Oblongata
Medulla oblongata je produženi i prošireni dio medullae spinalis pa se zove i

bulbus medullae spinalis.
Dužine je oko 2,5 cm ali i pored toga obavlja značajne funkcije.Njene granice na
ventralnoj strani su:
Kranijalno-fossa postpontina ili sulcus bulbopontinus.
U ovoj jami izbija na površinu tzv.horizontalni red živaca i to od medijalno ka
lateralno:
n.abducens, n.facialis sa intermediusom i lateralno n.vestibulocochlearis.
Kaudalno-decussatio pyramidum
Pošto je medulla oblongata direktni nastavak medullae spinalis to brazde sa

površine medullae spinalis nalazimo i na produženoj moždini.
U sredini prednje strane je fissura mediana anterior koja kranijalno dopire do
foramen caecum.
Iznad decussatio pyramidum su vlakna iz nucleus arcuatus i to su fibrae
arcuatae externae ventrales.
Lateralno je sulcus lateralis anterior.Između ove dvije brazde je uzdužno
izbočenje i to pyramis medualle oblongatae.
Njega grade vlakna piramidnog puta tractus pyramidalis.
Najlateralnije je sulcus dorsolateralis s.lateralis posterior.Lateralno od
piramide,u njenom gornjem dijelu nalazi se maslinasto izbočenje oliva
proizvedeno sa nucleus olivae.Između olivae i piramide izbija na površinu
n.hypoglossus.U sulcus lateralis posterior odozgo ka dolje izbija na površinu
tzv.vertikalni red živaca, i to n.glossopharyngeus,n.vagus et n.accessorius.
Granice medullae oblongatae na dorzalnoj strani su:

Kranijalno-striae medullares s.acusticae (prema ponsu)
Kaudalno-izlazište prvog cervikalnog nerva
Na dorzalnoj strani zapažaju se dva dijela,i to proximalni i distalni dio.

Distalni dio dorzalne strane čini produžetak stražnjeg fonikula medullae
spinalis.Prema tome,u medijalnoj liniji je brazda sulcus medianus posterior.
Lateralno od nje je sulcus intermedius posterior.
Ka lateralno je brazda sulcus lateralis posterior.U gornjem dijelu između sulcus
medianus posterior et sulcus intermedius posterior je izbočenje tuberculum
gracilis Golli u kome je istoimeno jezgro nucleus gracilis a na njemu završava
fasciculus gracilis Golli.
Lateralno od ovog izbočenja je sa jedne i druge strane tuberculum cuneatus
Burdachi.U njemu je istoimeno jezgro nc.cuneatus a u njemu završava
fasciculus cuneatus.
Lateralno od ovog tuberculuma je tuberculum cinereum kojeg proizvodi jezgro
petog kapitalnog živca.Rostralno od sva ova tri tuberculuma su donji kraci
mozga pedunculi cerebellares inferiores.
Proximalni dio stražnje strane ulazi u sastav donjeg bulbarnog dijela rombaste
jame.Taj dio ima formu trougla sa bazom ka gore.Bazu čine striae medullares
s.acusticae-one dijele rombastu jamu na gornji pontinski dio,srednji i donji
bulbarni dio.Striae medullares izlaze na ventralnoj strani iz nc.arcuatus i križaju
se na dorzalnoj strani i odlaze kontralateralno.
Vrh rombaste jame ima oblik pisaćeg pera i zove se calamus scriptorius iznad
koga je obex.
Od calamusa sredinom jame ka gore ide sulcus medianus,koja dijeli jamu na
dvije simetrične polovine.Lateralno od ove brazde je granična brazda sulcus
limitans između srednje i granične brazde.Desno i lijevo se nalazi po jedno
uzdužno izbočenje-eminentia medialis.
U donjem dijelu eminentiae (koji pripada bulbarnom dijelu)je trokutasto
izbočenje trigonum n.hypoglossi u kome se nalazi motorna jezgra istog nerva-
nucleus n.hypoglossi.
Lateralno od njega se nalazi manji trougao trigonum n.vagi u kome se nalazi
parasimpatička jezgra istog živca-nucleus n.vagi
Vrh trougla je u udubljenju fovea inferior.Lateralno od ovog trougla je granični
greben funiculus separans koji dijeli trigonum n.vagi od najlateralnijeg dijela
rombaste jame koji označavamo kao area postrema.Sasvim lateralno je tenia
ventriculi quarti.Lateralno u području striae medullares su izbočenja area
vestibularis gdje su vestibularne jezgre (gornja,donja,medijalna i lateralna).
Građa medullae oblongatae
Medulla oblongata građena je od sive i bijele supstance-substantia grisea et

alba.Siva tvar ovdje nije jedinstvena jer dolazi do njenog razbijanja te od nje
nastaju jezgra kapitalnih živaca-Nuclei nervorum capitalium,retikularna
formacija s.formatio reticulare zatim nuclei reticulares i nove sive mase.
Razbijanje sive tvari nastaje križanjem dva puta, i to glavnog svjesnog motornog
puta-tractus pyramidalis s.corticospinalis te glavnog senzitivnog puta lemniscus
medialis-decussatio lemniscorum.
Prvi razboj sive tvari uradi decussatio pyramidum.Ova dekusacija odvoji vrh
prednjih rogova od njihovih baza..Od vrha roga nastaje columna motoria
lateralis a od baze columna motoria medialis.
Ovu prvu čine tzv.branhiomotorne jezgre (jezgre škržnih lukova)a u nih
ubrajamo:
Vrh-nucleus ambigus,nucleus n.facialis, nucleus n.trigemini
Iz njih se rađaju vlakna za inervaciju poprečno-prugastih mišića.Od baze
prednjih rogova nastaje columna motoria medialis.To su tzv.somatomotorne
jezgre,a u njih ubrajamo:
Baza-nucleus n.oculomotorii,nucleus n.trochlearis,nucleus n.abducentis,nucleus
n.hypoglossi
Drugo križanje je decussatio lemniscorum,koja odvoji lateralne rogove i baze

prednjih rogova od stražnjih rogova.Tu se stvaraju jezgra (stubovi),i to:iz
columnae lateralis se formiraju se parasimpatičke jezgre (visceromotorne) pa se
naziva i columna visceromotoria.
U te jezgre ubrajamo:nucleus accessorius n.oculomotorii,nucleus salivatorius
superior n.facialis,nucleus salivatorius inferior n.glossopharyngei,nucleus
dorsalis n.vagi.
Iz ostataka baze i središnje supstance formiraju se retikularne jezgre i retikularna
formacija.Iz medijalnog dijela stražnjeg roga formiraju se stubovi senzitivnih
jezgara-columna sensoria medialis i to:viscerosenzitivne jezgre-zajednička
jezgra 7.,9. i 10.kapitalnih nerava-nucleus tractus solitarii.
Od vrhova columnae nastaju specijalne i opće senzibilne jezgre i to su
somatosenzibilne jezgre-columna sensoria lateralis koja podrazumijeva dvije
vrste jezgara:opća i specijalna.
U opće ubrajamo:nucleus tractus mesencephalicus n.trigemini,nucleus
sensorius s.principalis superior n.trigemini i nucleus tractus spinalis
n.trigemini.
U specijalne jezgre ubrajamo:nucleus cochlearis dorsalis,nucleus cochlearis
ventralis,nucleus vestibularis medialis,lateralis,superior et inferior.
Formatio reticularis
Retikularna formacija zauzima centralni dio produžene moždine.To je sistem

neurona i njihovih produžetaka međusobno povezanih u mreže i jezgre.Proteže
se prema dolje do medullae spinalis,a prema gore preko
ponsa,mesencephalona,subthalamusa,metathalamusa i thalamusa sve do
telencephalona.
Građena je od ganglijskih ćelija sa kraćim transverzalno postavljenim
produžecima i axonom koji se dijeli na uzlaznu i silaznu granu.Ti produžeci
međusobno grade mrežicu.Ima značajnu fiziološku funkciju jer su u njoj centri
za disanje,kašljanje,povraćanje i sisanje.U nekim dijelovima ganglijske ćelije se
međusobno spajaju i formiraju retikularna jezgra-nuclei reticulares.
Ova jezgra su smještena u dorzalnom dijelu produžene moždine,a u ventralnom
dijelu su nuclei arcuati:nucleus arcuatus,nucleus n.hypoglossi,nucleus centralis
(motorius)
U trigonum n.hypoglossi je nucleus intercalatus.U centralnom dijelu je

nc.centralis (motorius).Ovo jezgro čini dio silaznog senzitivnog sistema-tractus
reticulospinalis.Ka lateralno su nuclei reticulares laterales.
Aferentna vlakna u ove jezgre dolaze iz kičmene moždine-tractus
spinoreticularis.Eferentna idu ka malom mozgu-tractus reticulocerebellaris.
U sredini su nn.raphes a iznad njih paramedijalno su nuclei paramediales.
Retikularna formacija dobiva aferentna vlakna od kore velikog mozga-tractus
reticulocerebralis,glavnog asocijativnog puta moždanog stabla-fasciculus
telencephalicus medialis od malog mozga-tractus cerebelloreticularis.
Eferentna vlakna idu ka kičmenoj moždini-tractus reticulospinalis i tractus
reticulocerebellaris.
Nove sive mase
U nove sive mase ubrajamo:

1) Olivarni komplex jezgara u koje spada nucleus olivae s.olivaris inferior i
nucleus olivaris accessorius dorsalis et ventralis
2) Jezgre dorzalne columnae u koje spada medijalno-tuberculum nuclei
gracilis(Golli) i lateralno tuberculum nuclei cuneati(Burdachi)
3) Nuclei arcuati
Aferentna vlakna na jezgre dorzalne columnae-fasciculus Golli et fasciculus

cuneatus Burchardi
Eferentna vlakna fibrae arcuatae internae dorsales se križaju i formiraju
decussatio lemniscroum
Osim njih imamo i fibrae arcuatae externae dorsales.Iz nc.olivae odlaze fibrae
arcuatae internae ventrales.
Iz nc.arcuati odlaze fibrae arcuatae externae ventrales.
U bijeloj supstanci su smješteni putevi medullae oblongatae u dvije heterogene

rpce puteva:medijalne i lateralne.
Putevi medullae oblongatae
U medijalnu vrpcu puteva ubrajamo:

1) Fasciculus longitudinalis medialis
2) Tractus tectospinalis
3) Tractus reticulospinalis
4) Leminiscus medialis
5) Tractus corticonuclearis
U laterlanu vrpcu puteva ubrajamo:

1) Tractus thalamorubroolivaris
2) Leminiscus spiralis
4) Tractus spinocerebellaris anterior
Pons
Pons je dio CNS-a koji se razvija iz metencephalona dok se iz mijelencephalona

razvija medulla oblongata.
Iz dorzalnog dijela mesencephalona razvija se cerebellum.Mijelencephalon i
metencephalon zajedno grade rhombencephalon a centralna šupljina je četvrta
moždana komora s.ventriculus quartus.
Pons je dakle struktura koja je poprečno postavljena između medullae
oblongatae (kaudalno) i mesencephalona (kranijalno).Smješten je ventralno od
cerebelluma i leži na clivusu.
Sa njegove ventralne strane granice su:fossa postpontina ili sulcus
bulbopontinus.
U toj fossi izbija na površinu horizontalni red živaca-od medijalno ka lateralno:
n.abducens,n.facialis sa intermediusom s. N.intermediofacialis te
n.vestibulocochlearis.
Granica ka mesencephalonu je:fossa praepontina u kojoj izlazi n.oculomotorius
na površinu.
Prednja strana ponsa

Na ovoj strani koja je u cjelini konvexna,u medijalnoj liniji je široki uzdužni
žlijeb odnosno sulcus basilaris,u kome in vivo leži a.basilaris.Ova arterija ne
leži uvijek u brazdi nego pord nuje desno i lijevo što znači da brazdu ne
proizvodi arterija već vlakna piramidnog puta s.tractus pyramidalis koja prolaze
sa strana medijalne linije i grade izbočenje s obje strane,koje se naziva pyramis.
Prednja strana nije ravna već izbrazdana snopićima vlakana s.fasciculi pontis
kojih ima tri:gornji,srednji i donji-fasciculus pontis superior,medius et inferior.
Dva gornja fascikula su više kosa te se označavaju zajedno kao fasciculus
obliquus,a donji je horizontalan-fasciculus horizontalis.Između gornjeg i
srednjeg na površinu izbija n.trigeminus sa svoja dva korijena:radix motoria
s.portio minor et radix sensitiva s.portio major.Oni se prema lateralno
nastavljaju gradeći srednje krake malog mozga s.pedunculi cerebellares medii.
Stražnja strana ponsa

Ovu stranu ponsa čini pontinski dio fossae rhomboideae-pars pontina.Granice
su:prema medulli oblongati (bulbarnom dijelu rombaste jame)su lučne pruge-
striae medullares s.acusticae a ka mesencephalonu (rostralno) je zadnja ivica
laminae quadrigeminae s.laminae tectae.
Po sredini stražnje strane je sulcus medianus.Lateralno od njega desno i lijevo je
granična brazda sulcus limitans.Između ove dvije brazde je uzdužno izbočenje
desno i lijevo-eminentia medialis.
Donji dio ovog izbočenja iznad striae medullares je izbočen brežuljak coliculus
facialis.Njega grade vlakna n.facialisa-filla radicularia koja obilaze jezgru
n.abducentis i prave unutrašnje koljeno n.facialisa-genum internum n.facialis.
Na sulcus limitans vidi se malo udubljenje-fovea superior.Ispod nje se nalazi
motorno jezgro n.trigeminusa-nucleus motorius s.masticatorius n.trigemini.
Lateralno od ove jamice i nešto oznad je plavičasto mjesto-locus coeruleus koje
je bogato sa noradrelinom a unutar njega je istoimeno jezgro nucleus coeruleus
koje sadrži melanin.
Građa ponsa
Pons je izgrađen od bijele i sive supstance,odnosne substantia alba et grisea.

SUBSTANTIA ALBA građena je od vlakana koji su sistematizovani u puteve.Oni
prolaze kroz prednji i stražnji dio ponsa,ali su uglavnom grupisani dorzalno.U
dorzalnom dijelu su grupisani u dvije vrpce:lateralnu i medijalnu.
U medijalnoj vrpci puteva od dorzalno ka ventralno nalazimo:
1) Fasciculus longitudinalis medialis
2) Tractus tectospinalis medialis
3) Tractus reticulospinalis medialis
4) Leminiscus medialis
5) Tractus corticobulbaris
U lateralnoj vrpci nalazimo,idući od medijalno ka lateralno:

1) Tractus thalamorubroolivaris
3) Tractus spinothalamicus
4) Tractus spinocerebellaris anterior
Granicu između dorzalnog i ventralnog dijela ponsa grade fibrae transversae

pontis.Kroz bazalni dio ponsa prolaze uzdužni i poprečni putevi.
Uzdužni su motorni putevi i dolaze iz kore velikog mozga:
1) Tractus corticospinalis koji povezuje koru mozga sa motornim jezgrima u
prednjem rogu kičmene moždine
2) Tractus corticopontini povezuje koru mozga a prekida se u nuclei
pontis,iz njega se rađaju fibrae pontis transversae
3) Tractus corticonuclearis povezuje koru mozga sa motornim jezgrima
kapitalnih nerava
Poprečni putevi u bazalnom dijelu su fibrae transversae pontis.To su vlakna

koja povezuju koru velikog i malog mozga (na nuclei pontis prekidaju se tractus
corticopontini iz velikog mozga a u nuclei pontis rađaju se fibrae pontis
transversae koje preko srednjih krakova malog mozga odlaze nazad.Osim
nabrojanih puteva postoje i oni koji se rađaju u samom ponsu.
SUBSTANTIA GRISEA nju čine retikularna formacija-formatio reticularis,nuclei
reticulares i nove sive mase (relejna jezgra).
Formatio reticularis je nastavak mrežaste formacije medullae olongatae koja se
najviše prostire preko ponsa i mesencephalona sve do telencephalona.Ova
formacija je u ponsu smještena u njegovom dorzalnom dijelu.
Nuclei reticulares su kolekcije neurona smještene u retikularnoj
supstanci.Nalaze se u bazalnom i dorzalnom dijelu ponsa.Ova dva dijela ponsa
dijele poprečna vlakna-fibrae pontis transversae.
U ventralnom dijelu ponsa nalaze se samo nuclei pontis.Ova jezgra su ustvari
relejna koja pripadaju kortikocerebelarnom sistemu.naime,na njima završavaju
axoni ćelija kore velikog mozga koji grade tractus corticopontini.Vlakna ovog
tractusa budu razbijena sa fibrae pontis transversae u fasciculi longitudinales.Od
njih odlazi put tractus pontocerebellaris.
Iznad su nuclei corporis trapezoidei na kojima se prekidaju djelimično vlakna
prednjeg snopa akustičkog puta koji se zove corpus trapezoideum.Ta vlakna
polaze iz nucleus cochlearis ventralis dijelom se prekidaju,idu na
kontralateralnu jezgru i idu dalje ka većim strukturama velikog mozga.Iz
nucleus cochlearis dorsalis polazi dorzalni snop akustičkog puta i to su striae
medullares.Ova vlakna se u medijalnoj liniji dorzalnoj strani ponsa sijeku sa
vlaknima suprotne strane i završavaju na ventralnom kohlearnom jezgru.Ova
vlakna (striae medullares) dijelom se prekidaju i na nucleus olivaris superior te
idu na kontralaterarlnu stranu.
Nucleus olivaris superior nalazi se dorzolateralno od nuclei corporis trapezoidei
a ventromedijalno od nucleus n.facialis.U njemu se prekida i dio vlakana iz
ventralne kohlearne jezgre.Ventralni i dorzalni snop akustičkog snopa se udruže
i čine senzitivni snop leminiscus lateralis koji se dijelom prekida u nuclei
laterales i leminiscus lateralis ide dalje ka thalamusu.U medijalnoj liniji iznad
striae transversae nalazi se nucleus centralis a ispod su nuclei raphes.Osim ove
podjele jezgara,postoji i podjela po transmiterima koja ta jedra sadrže.Imamo
samo noradrenergička jezgra i seratoninergična jezgra,dok olienergična i
adrienergična jezgra ne postoje.
Nuclei nervorum capitalium
U ponsu su dijelom vestibularne jezgre,jezgre n.facialisa,jezgra abducensa i

jezgra trigeminusa.
N.vestibulocochlearis s.statoacusticus ima jedan dio za održavanje ravnoteže,a
drugi dio je u funkciji sluha.Tako postoje kohlearne i vestibularne jezgre.Obje
jezgre su smještene u vestibularnoj arei rombaste jame stim što su nuclei
cochleares postavljene najlateralnije u području izbočenja tuberculum
acusticum.Postoje dvije kohlearne jezgre:nucleus cochlearis dorsalis et
centralis.
U njima se nalazi drugi neuron akustičkog puta.Prvi neuron je u ganglion
spirale cochleae koji se nalazi u maleolusu puža.U njemu se nalaze bipolarne
ćelije.Dendriti tih ćelija polaze od receptora Kortijevog organa a neuriti
bipolarnih ćelija formiraju n.cochlearis kojim završava na nuclei cochlearis.
Postoje četiri vestibularne jezgre.Poredane su u arei vestibularis i to u dva
uzdužna stuba.U lateralnom stubu se nalaze:nucleus vestibularis
superior,lateralis et inferior.U medijalnom stubu je nucleus vestibularis
medialis.U njima se nalazi drugi neuron vestibularnog puta a prvi neuron je
smješten u ganglion vestibuli koji se nalazi u dnu unutrašnjeg slušnog hodnika.U
ganglionu su bipolarne ćelije čiji kraći završeci,dendriti,polaze od receptora
membranoznog dijela labirinta,a neuriti obrazuju n.vestibularis koji završava na
vestibularnim jezgrama (one su u sastavu tractus vestibularis).
Jezgre n.facialisa-Ovaj živac je duplog škržnog luka.najvećim dijelom je

motorni nerv,njegov senzibilni dio je n.intermedius kome je pridodan ganglion
geniculi.Posjeduje parasimpatička i senzorička vlakna.Njegova motorna jezgra
je nucleus originis n.facialis.Ova jezgra je postavljena u donjem dijelu
eminentiae medialis pontinskog dijela romboidne jame-colliculus n.facialis.
Jezgra se nalazi ventrolateralno u odnosu na jezgru n.abducensa.Njegova filla
radicularia polaze i idu prema dorzalno,medijalno i dorzalno od jezgre
abducensa,obavijaju njegovu jezgru,spuštaju se lateralno od nje prema
naniže.Ova vlakna izlaze u uglu između malog mozga i ponsa u brazdi sulcus
bulbopontinus (fossa postpontina) u horizontalnom redu nerava.Vlakna iz ove
jezgre koje pripadaju drugom škržnom luku inerviraju mimičnu muskulaturu-
m.stylohyoideus,venter posterior m.digastrici,m.stapedius.Ovo je bila
branhiogena jezgra-jezgre škržnih lukova-somatosomatske jezgre.
Nucleus salivatorius superior je parasimpatička sedmog kapitalnog
nerva.Smještena je u dorzolateralnom dijelu tegmentuma ponsa (dorzolateralno
od njegove motorne jezgre).Pripada vegetativnom stubu jezgara moždanog
stabla a iz ove jezgre polaze preganglionarna vlakna koja nose niti za inervaciju
žlijezda-glandula lacrimalis,nasalis,submandibularis et sublingualis.
Distribucija ovih vlakana se odvija na dva načina:
1) Preko n.peroneus major,a odatle vlakna dolaze do ganglion
pterygopalatinum,a od njega odlaze postganglionarna vlakna za inervaciju
suznih žlijezda te za gll.nasales et palatinae
2) Drugi dio vlakana odlazi u sastavu n.lingualis chordae typmpani na
ganglion geniculi sa kojeg odlaze na ganglion submandibulare et ganglion
sublinguale-za inervaciju gl.submandibularis et sublingualis
Nucleus tractus solitarii je zajedničko senzitivno jezgro
n.facialisa,n.glossopharyngeusa i n.vagusa.To je dugački stub nerbnih ćelija koji
se proteže prema daljnjim segmentima medullae spinalis.Na njemu završavaju
gustativna vlakna pa se može zvati i nucleus gustatorius.
Na gornjem njegovom dijelu polus gustatorius završavaju vlakna
n.intermediusa.Njega čine neuriti ćelija iz ganglion geniculi.Dendriti bipolarnih
ćelija iz ganglion geniculi vodi nadražaje okusa iz papillae fungiformae et
vallatae a dendriti dolaze u ganglion geniculi.
Neuriti bipolarnih ćelija iz ganglion geniculi obrazuju n.intermedius koji sad
završava na gornjem dijelu usamljenog jezgra nucleus tractus solitarii.
Jezgre n.abducensa sadrže samo motorna,njegova jezgra se nalazi u području
brežuljka pontinskog dijela romboidne jame oko koje obilaze vlakna
n.facialisa,a vlakna iz ove jezgre inerviraju m.rectus lateralis.
N.trigeminus ima dva korijena:radix motoria et radix sensitiva.To je mješoviti
nerv koji posjeduje motorička,senzitivna i senzorička vlakna.Izlazi na ventralnoj
strani ponsa između gornjeg i srednjeg njegovog fascikula.njegovo motorno
jezgro nucleus motorius n.trigemini inervira mastikatornu grupu mišića
(mm.masticatorii),m.mylohyoideus,venter anterior m.digastrici,m.tensor
typmani,m.tensor velli palatini.
Distribucija vlakana ide preko ganglion semilunare.Postoje tri senzibilne
jezgre:nucleus tractus mesencephalicus n.trigemini,nucleus sensorius superior
n.trigemini,nucleus tractus spinalis n.trigemini.
Nc.tractus mesencephalicus je duga traka grupica nervnih ćelija koja se proteže
do mesencephalona prateći njegov kanal aqeductus cerebri Sylvii,te spaja treću i
četvrtu moždanu komoru.
Na njemu se završavaju proprioceptivna vlakna koja nose dubinski senzibilitet iz
mišića lica i vanjskih mišića oka.
Nc.sensorius s.pontinus je senzibilno jezgro koje je u nastavku vertikalnog stuba
senzibilnih jezgara a nalazi se lateralno od motorne jezgre n.trigemini.U ovom
jezgru završavaju aferentna senzibilna vlakna koja nose osjećaj senzibiliteta
primljen preko receptora u koži lica,sluznici usta,zubnoj pulpi i nosu.Vlakna
dolaze preko gangliona.Vlakna iz ove jezgre idu do thalamusa preko leminiscus
trigeminalis a dijelom i preko leminiscus medialis.
Nc.tractus spinalis je jezgra koja se proteže od gornjeg dijela cervikalne medule
i u jednoj nejasnoj granici prelazi u nc.sensorius superior n.trigemini.Ovo jezgro
dijelimo na tri dijela:
1) Gornji-pars oralis gdje završavaju vlakna koja nose osjećaj finog i grubog
dodira
2) Srednji-pars interpolaris su vlakna za prijenos bola iz zubne pulpe
3) Donji-pars caudalis ima laminarnu strukturu (1-4 laminae) i ovdje stižu
osjećaji temperature i boli iz glave
Fossa rhomboidea
Rombasta jama je dio četvrte moždane komore-ventriculus quartus.Nju čine

dorzalna strana ponsa i gornji dio dorzalne strane meduallae oblongatae.Po
sredini teče brazda sulcus medianus koji ovu jamu dijeli na dvije simetrične
polovine.
Lateralno je granična brazda sulcus limitans.Između ove dvije brazde je desno i
lijevo po jedno uzdužno vretenasto izbočenje eminentia medullaris.
Lučna vlakna striae medullares (koja izlaze na prednjoj strani iz nc.arcuatus idu
nazad,križaju se u medijalnoj liniji) dijele jamu na:
1) Gornji-pontinski dio
2) Srednji dio
3) Donji-bulbarni dio
U donjem dijelu eminentiae medullaris nalazi se colliculus facialis (proizvedeno

vlaknima sedmog kapitalnog živca kad ide oko nc.abducentis)Na sredini sulcus
limitans a u gornjem dijelu je rupica fovea superior (tu je motorno jezgro
n.trigeminusa).Lateralno od ove rupice je plavičasto polje locus coeruleus gdje
je istoimeno jezgro-nucleus coeruleus koje sadrži melanin.
Srednji dio je u području striae medullares,a u njegovom lateralnom dijelu je
area vestibularis-vestibularen jezgre (gornja,donja,lateralna i medijalna),a
najlateralniji dio areae je tuberculum acusticum gdje je nc.cochlearis dorsalis et
ventralis.
Pars bulbaris je ispod striae medullares.U medijalnom dijelu je trigonum
n.hypoglossi u kome je motorno jezgro 12.kapitalnog nerva.Lateralno od njega
je trigonum n.vagi u kome je parasimpatičko jezgro 10.kapitalnog nerva.
Na vrhu je fovea inferior (na sulcus limitansu),bazu trougla čini fonticulus
separans koji ga dijeli od polja area postrema (pripada cirkumventrikularnim
organima).U donjem dijelu završava kao pisaće pero-calamus scriptorius koje je
prekriveno sa obexom.
Mesencephalon
Mesencephalon ili srednji mozak je dio mozga koji se najmanje mijenja tokom
embrionalnog života.Na njemu razlikujemo dorzalnu stranu,ventralnu i
lateralnu.Mesencephalon se nalazi između ponsa i diencephalona.
Dorzalna strana
Nju sačinjava lamina quadrigemina s.tecti.Nju čine četiri parakvržice,gornje
kvržice su colliculi superiores,a donje su colliculi inferiores.Colliculi inferiores
su šire i niže dok su colliculi superiores uže i visočije.I jedne i druge nastavljaju
se u krakove i to gornji u brachia colliculi superior,a donji u brachia colliculi
inferior.Gornje kvržice završavaju na corpus geniculatum laterale,a donje se
završavaju na corpus geniculatum mediale.Između kvržica u sagitalnoj ravni
nalazi se brazda sulcus mediana (dijeli desne od lijevih parakvržica).Prema
naprijed ta brazda se proširi u trigonum subpineale (corpus pineale),a straga
završava proširenjem u visini sulcus velomedullaris superior i to sa njegovih
strana izlazi četvrti moždani živac-jedini živac koji izlazi na dorzalnoj
strani).Prednji par kvržica od stražnjeg odjeljuje sulcus transversus
quadrigeminus.Na mjestu gdje se sjeku te brazde je area quadrigemina.Colliculi
superiores su subkortikalni vidni centri,a skupa sa pulvinar thalami i corpus
geniculatum lateralno predstavlja primarni optički centar.Colliculi inferiores su
primarni akustički centri a skupa sa corpus geniculatum mediale predstavljaju
primarne slušne centre.
Ventralna strana
Na ventralnoj strani granice mesencephalona su prema rostralno corpora
mammilaria,a prema kaudalno prednji rub ponsa odnosno fossa
praepontina.Lateralno su moždani kraci crura cerebri,oni ovdje kao da izviru iz
ponsa i nastavljaju se u capsulu internu koja nosi puteve.
Između crura cerebri je udubina fossa intercruralis čije dno predstavlja
substantia perforata posterior.Na medijalnoj strani crura cerebri nalazi se
brazda sulcus medialis mesencephali ili sulcus oculomotorii gdje na površini
izbija n.oculomotorius.
Lateralno uz crura cerebri je lateralna brazda sulcus lateralis mesencephali.
Lateralna strana
Ova strana je parna (desna i lijeva).To je trouglasta površina trigonum leminisci
gdje leminiscus lateralis izbije na površinu.Ta strana je ograničena prema
lateralno i ventralno sa crus cerebri,prema kranijalno sa brachium colliculi
inferioris a prema dorzalno sa gornjim krakom malog mozga-pedunculus
cerebellaris inferior.
Struktura mesencephalona
Ukoliko napravimo poprečni presjek kroz mesencephalon,bilo na visini gornjih

ili donjih kvržica,dorzalno ćemo vidjeti laminu quadrigeminu s.tectu.Ispod nje
je presjek kroz kanal koji povezuje treću i četvrtu moždanu komoru-aqueductus
cerebri Sylvii koji je trokutaste forme.Baza dorzalno oko njega je sloj sive
supstance.Ispod laminae tectae je tectum mesencephali.Prema naniže su
moždani kraci-crura cerebri koji nose puteve.Na granici između crura cerebri i
tectuma je crna supstanca (crno jedro)-to je substantia nigrea koja ima dva
dijela:pars compacta i donji mrežasti dio pars reticularis.
Iznad substantiae nigrae je okruglo jedro dosta crvenkaste boje (zbog sadržaja
željeza) označeno kao nucleus ruber.Taj nucleus predstavlja relejno jezgro na
putu prenosa impulsa iz kore velikog mozga i cerebelluma prema
motoneuronima prednjih rogova kičemene moždine.Pravimo zatim presjeke
kroz colliculi superiores et inferiores,a zatim i presjek na granici
mesencephalona i diencephalona.
Presjek na nivou colliculi inferiores

Na presjeku kroz ove kvržice nalazimo njegove jezgre nuclei inferiores.Te
jezgre su međusobno povezane komisuralnim vlaknima koje označavamo kao
comissura colliculorum inferiorum.Na colliculi inferiores završi se najveći broj
vlakana drugog neurona akustičkog puta a od njega odlaze vlakna kroz krake
donjih kvržica (brachium colliculi inferiores)i ta vlakna završavaju na corpus
geniculatum mediale.
Uz pulvinar thalami i corpus geniculatum mediale predstavlja primarne
akustičke centre.Ispod colliculi inferiores je presjek kroz aqueductus cerebri
Sylvii.Oko toga kanala je sloj sive supstance substantia grisea centralis.U njoj
se na ovom presjeku nalaze jezgre četvrtog moždanog živca
(N.trochlearis).Jedna je nucleus n.trochlearis.Iz nje odlaze filla radicularia,koja
idu prema dorzalno,iznad kanala križaju se u medijalnoj liniji a to križanje
označavamo kao decussatio fibranum trochlearium.Oko ove jezgre nalazi se put
fasciculus longitudinalis medialis.U sivoj supstanci nalazi se mezencefalično
jedro n.trigeminusa-nucleus tractus mesencephalicus n.trigemini,a iznad nje
polazi tzv.Schitzov put-fasciculus longitudinalis dorsalis.U tegmentumu nalazi
se križanje vlakana koja prolaze kroz gornje krake malog mozga i nastaje
decussatio pedunculorum cerebellarium superiorum.Prednji dio vlakana ove
dekusacije su porijeklom iz nc.dentatusa,a ostala su porijeklom iz ostalih jezgara
malog mozga,i to:nc.globosus,nc.emboliformis i nc.fastigii.Ventralno od
dekusacije su vlakna tractus rubrospinalisa koji je glavni extrapiramidni
put.Lateralno od fasciculus medialis su dvije jezgre:nc. dorsalis tegmenti
(nc.ganglion) i nc.ventralis tegmenti.Između njih su vlakna tractus tegmentalis
centralis.
Sasvim prema lateralno je tzv.lateralni senzibilni ugao,koga čine putevi,i to
najniže leminiscus medialis,iznad njega leminiscus spinalis,pa leminiscus
trigeminalis i leminiscus lateralis najdorzalnije.Kroz crura cerebri prolaze
putevi i to:najmedijalnije tractus frontopontinus,pa tractus corticobulbaris pa
tractus corticospinalis i tractus occipitotemporopontinus.
Presjek na nivou colliculi superiores

Colliculi superiores građeni su od sive supstance strata grisea colliculi
superiores raspoređene u tri sloja:
1) Stratum griseum superficiale
2) Stratum griseum medium
3) Stratum griseum profundum
Između sivih slojeva su četiri sloja bijele supstance i to od dorzalno prema

medijalno:
1) Stratum zonale
2) Stratum opticum
3) Stratum medullare intermedium (leminiscale)
4) Stratum medullare profundum
Ispod njih je u formi trougla presjek kroz aqueductus cerebri Sylvii.Kanal koji
spaja šupljine treće i četvrte moždane komore.Oko kanala je sloj substantiae
griseae ili substantia periaqueductalis.U njoj prema medijalno se nalaze jezgre
oculomotoriusa-nc. n.oculomotorii.Korijena vlakna toga nerva su filla
radicularia n.oculomotorii koji idu prema ventralno naniže,prolaze kroz
nc.ruber,izlaze u fossu intercruralis u sulcus n.oculomotorii(sulcus
mesencephali medialis).Oko jezgara n.oculomotoriusa su vlakna asocijativnog
puta fasciculus longitudinalis medialis.Prema lateralno u suptanci grisei je
nc.tractus mesencephalicus n.trigemini.Iznad njega su vlakna fasciculus
longitudinalis dorsalis.Iz dubljih slojeva sive supstance polazi tractus
tectospinalis.Njegova vlakna se u integmentum mesencephali križaju i formiraju
decussatio dorsalis tementi (Meynerti).
Lateralno od tractus tectospinalisa je tractus thalamorubroolivais.Prema
ventralno je nucleus ruber od koga polaze vlakna tractus rubrospinalisa.Ta
vlakna se u medijalnoj liniji križaju i formiraju decussatio ventralis
tegmenti.Prema lateralno je lateralni senzitivni ugao kojeg čine leminiscus
medialis.Iznad njega je leminiscus spinalis,iznad toga je leminiscus trigeminalis
i tractus spinotectalis.Na granici tegmentuma i moždanih krakova je substantia
nigrea koja ima dva dijela:pars compacta-dorzalno i pars reticularis.
U crura cerebri su moždani kraci koji nose puteve i to od medijalno prema
lateralno tr.frontopontinus,tr.corticobulbaris,tr.corticospinalis (pyramidalis) i
tr.temporopontinus.
Presjek na granici između mesencephalona i diencephalona-Area praetectalis

Na tom presjeku prvo vidimo nc.praetectales.Ispod nje je aqueductus cerebri
Sylvii te substantia grisea.Lateralno od aqueductusa je Darkčevićevo jezgro a
lateralno od njega je nc.comissurae posterior.Prema naniže je nc.ruber,dalje
nc.interstitialis (Cayal).Ove jezgre pripadaju okulomotornim jezgrama i u
sastavu su fasciculus longitudinalis medialis.Na sredini crus cerebri i
tegmentuma je nc.nigres.Na tektalnim jezgrima završavaju aferentna vlakna
n.opticusa i tr.opticusa,i to vlakna iz frontalnog i occipitalnog dijela očnog
polja.Eferentna vlakna odlaze na corpus geniculatum laterale,colliculi
superiores,te pulvinar thalami.
Nuclei nervorum capitalium
N.oculomotorius je živac koji ima dvije jezgre,i to somatomotornu nc.nervi

oculomotorii i jedno akcesorno-visceromotorno nc.accessorius n.oculomotorii.
U ventralnom dijelu supstance su jezgre n.oculomotorii.Rostralno i medijalno od
ove jezgre je njegovo akcesorno jezgro.Jezgre n.oculomotoriusa inerviraju
mišiće pokretače oka,očne jabučice.Nervno stablo n.oculomotoriusa je
sastavljen od vlakana oba jezgra n.oculmotoriusa ali tako da vlakna iz nc.
n.oculomotorii polaze iz jezgre iste strane,kroz nc.ruber i izlaze u fossu
intercruralis na sulcus n.oculomotorii.Ova vlakna iz ove jezgre iste strane
inerviraju m.rectus superior,m.rectus medialis te m.rectus inferior.Dok vlakna iz
suprotne jezgre koja se priključuju stablu oculomotoriusa inerviraju m.rectus
superior.
Preganglijska vlakna nc.accessorius n.oculomotorii kao i preganglijska vlakna iz
periaqueduktalnih neurona koja su u sivoj supstanci priključena stablu
okulomotornih nerava (nalaze se lateralno od nervnih vlakana)dolaze do
ganglion ciliare,tu se prekidaju i prave sinapsu i nastavljaju postganglionarna
vlakna koja inerviraju m.ciliaris i m.sphincter pupillae.U mesencephalonu na
presjeku colliculi superiores nalaze se jezgra n.trochlearisa,čija se vlakna
križaju iznad aqueductus cerebri-decussatio nervorum n.trochlearii, te izlaze
lateralno od frenulum veli medullaris superioris (na dorzalnoj strani mozga) i
inerviraju m.obliiqus superior.U mesencephalonu je i tr.mesencephalicus
n.trigemini.
Vlakna tr.opticusa završavaju dijelom na nc.accessorius n.oculomotorii.Axoni
vlakana ovog jezgra inerviraju m.sphincter pupillae te dolazi do suženja zjenice
na svjetlost.Drugi dio vlakana tr.opticusa ide kroz comissuru posterior te
završava na nc.accessorius n.oculomotorii suprotne strane a od njega idu
post.ganglionarna vlakna koja inerviraju m.sphincter pupillae na drugoj strani te
se postiže konsenzualni reflex zjenice,reflex na oba oka.
Nc.ruber se nalazi na presjeku kroz colliculi superiores.Kroz njega prolaze

radikularna vlakna n.oculomotorii.Na njemu opisujemo dva dijela s obzirom na
topografski položaj:
1) Pars mesencephalica
2) Pars diencephalica
Granica između ova dva dijela je brazda na njegovoj medijalnoj strani kroz koju
prolazi fasciculus retroflexus (Meynerti) koji se proteže od colliculi superiores
do corpora mammilaria.Njegov kaudalni dio građen je od većih ćelija.To je
nc.ruber magrocellularis-paleorubrum.Njegov dorzokranijalni dio je građen od
manjih ćelija i to je nc.ruber parvocellularis.Bogat je željezom i zbog toga je
crvenkaste boje.Po funkciji to je relejno jezgro.
Aferentna vlakna nc.ruber dobiva od lobus pallidus:
1) Tractus palidorubralis (iz lobus pallidusa na nc.ruber)
2) Tractus corticorubralis (iz cortexa velikog mozga na nc.ruber)
3) Tractus cerebellorubralis s.dentatorubralis (iz nc.dentatusa za nc.ruber)
4) Tractus tectorubralis
Eferentna vlakna nc.ruber:

2) Tractus rubroreticularis
Nc.niger (substantia nigra) je crno jedro koje se nalazi na prelazu moždanih

kraka i tegmentuma mesencephalona.Ima polumjesečastu površinu gdje svojim
konkavitetom obuhvata tegmentum mesencephali.Posjeduje dva dijela:pars
compacta i pars reticularis.
Pars compacta je sastavljen od većih ćelija.On je postavljen u dorzalnom dijelu
jezgra a sadrži crni pigment melanin koji mu daje boju.Osim toga bogat je
dopaminom te se pripaja dopamineričnom sistemu.Ventralni dio jezgra sadrži
manji broj manjih ćelija koje sadrže nešto željeza i pigment lipofuscin.Nc.niger
po funkciji pripada extrapiramidnom sistemu.Njegov oštećenje dovodi do
tremora (Parkinsonova bolest).
Colliculi superiores sastavljeni su od svijetlih i tamnih slojeva-strata grisea et

strata alba
Na gornje sive slojeve dolaze tr.corticotectalis i tr.pallidotectalis.
Na srednji sloj vlakna dolaze tr.opticus,od medullae spinalis tr.spinotectalis,a
odlaze tr.tectoreticularis i tr.tectopontinus.Od donjeg sivog sloja tr.tectospinalis
i tr.tectobulbaris.Kvržice su međusobno povezane komisuralnim vlaknima
s.comissura reticulorum superiorum.
Colliculi inferiores u sastav njih ulaze nc.centralis,nc.paracentralis i
nc.externus (lateralis)
Aferentna vlakna kroz njega prolaze vlakna slušnog puta:
1) Leminiscus lateralis
2) Tr.corticotectalis
3) Tr.pallidotectalis
Eferentna vlakna kroz koji prolaze:

1) Tr.tectospinalis
2) Tr.tectobulbaris
Fasciculus longitudinalis medialis je glavni asocijativni put moždanog

stabla.Sastoji se iz dva dijela:
1) Tr.comissurolongitudinalis
2) Tr.vestibulolongitudinalis
Nc.comissurae posterior je parno jezgro koje se nalazi na presjeku

mesencephalona i diencephalona.Iz njeg polazi tr.comissurolongitudinalis koji
povezuje oculo (mišiće za pokretači oka) sa cefalogirnim jezgrima (mišiće
glave i vrata).Iz nc.vestibularis lateralis polazi tr.vestibulolongitudinalis koji se
podijeli na ascendentnu i descendentnu granu.
Cerebellum
Cerebellum ili malo mozak je bubrežasta tvorevina postavljena u fossa cranii

posterior ispod okcipitalnog režnja velikog mozga-lobus occipitalis cerebri.Od
te formacije mali mozak odvojen je duplkaturom tvrde moždanice-durae mater a
ta duplikatura označena je kao tentorium cerebelli ili šator malog mozga.
Na cerebellumu razlikujemo četiri strane:
1) Facies superior cerebelli
2) Facies inferior cerebelli
3) Facies anterior cerebelli
Između facies superior i facies inferior završava se bijela horizontalna pukotina-

fissura horizontalis cerebelli koja počinje na mjestu gdje srednji kraci malog
mozga počinju a odatle ide prema nazad i završava na incisura cerebelli
posterior.
Facies superior cerebelli je u cjelini zaravnjena,izuzev u središnjem dijelu gdje
je nešto izbočena.Na facies inferior nalazi se udubina vallecula cerebelli koja
podijeli vermis od hemisfera.
Facies anterior cerebelli se zapaža kada se osijeku kraci velikog mozga i vellum
medullaris superior et inferior (dijelovi četvrte moždane komore).Mali mozak je
u cjelini sastavljen od mnoštva tvorevina poput listića-folia cerebelli (gyri) a
između njih su pukotine-fissurae cerebelli.Prema naprijed je usjek incisura
cerebelii anterior a pozada je usjek incisura cerebelli posterior.U ovu zadnju
ulazi pregrada malog mozga-falx cerebelli (duplikatura tvrde moždanice).
Na malom mozgu razlikujemo njegov najstariji dio archicerebellum.Sav ostali
dio,kad oduzmemo lobulus floculonodularis označavamo kao tijelo odnosno
corpus cerebelli.Corpus cerebelli podijeljen je na dva režnja:lobus cerebelli
anterior et posterior.Lobus cerebelli anterior označavamo kao paleocerebellum
a lobus cerebelli posterior kao neocerebellum.
Na malom mozgu u cjelini razlikujemo centralno postavljeni dio koji ima formu
crva i označava se kao vermis cerebelli a lateralno desno i lijevo su veći dijelovi
a to su hemisfere-hemispheria cerebelli.Svakom dijelu na vermisu odgovara dio
na hemisferama.Izuzetak je jedino jezičak-lingula cerebelli koja nema svoj
odgovarajući dio na hemisferama.Iza lingulae nalazi se fissura postlingualis
s.fissura praecentralis a iza nje se nalazi lobulus centralis,kojeg dijelimo u dva
dijela:pars anterior s.ventralis i pars posterior s.dorsalis.
Na hemisferaram ovom dijelu odgovara ala lubuli centralis koji kao i lobulus
centralis ima dva dijela:pars superior et inferior.
Na vermisu uočavamo dio odnosno brežuljak-culmen koji također ima dva
dijela:pars anterior et posterior.Njih dijeli jedna plitka pukotina-fissura
intraculminalis.Culmenu odgovara dvotrbušasti režanj-lobulus quadrangularis
anterior.On ima dva dijela:medijalni i lateralni,odnosno prednji i stražnji-pars
anterior et posterior.Iza culmena je pukotina-fissura prima koja pravi granicu
između culmena i narednog dijela vermisa-decliva s.fissura praeclivaris.
Lobus cerebelii posterior počinje od fissurae primae na gornjoj površini malog
mozga.Iza nje se nalazi strma ravan declive kojoj na hemisferi odgovara lobulus
quadrangularis posterior.Iza declive je folium vermis a između declive i foliuma
je fissura postclivaris s.cerebelli superior posterior.Folium vermisu na hemisferi
odgovara sa gornje i donje strane lobuli semilunares superiores et
inferiores.Lobulus semilunaris superior ka nazad dolazi do fissura horizontalis
cerebelli s.intercruralis koja dijeli gornju od donje strane a istovremeno dijeli
lobus superior s.crus primum od lobus inferior s.crus secundum.
Na donjoj strani cerebelluma imamo područje vermisa i hemisfera.Idući od
nazad ka naprijed uočavamo:
Lobulus semilunaris inferior s.crus secundum a on ide od fissura horizontalis do
fissura funogracilis.Na donjoj strani u području vermisa je tuber vermis kojem
na hemisferama odgovara lobulus gracilis (paramedianus).Ispred tuber
vermisa,u području vermisa sa donje strane je fissura praepyramidalis
s.praebiventralis.Ispred tuber vermisa je piramidalni dio vermisa-pyramis
vermis.Njemu na hemisferama odgovara lobulus biventer koji ima dva dijela:
Pars medialis (lobulus paraflocularis dorsalis) i pars lateralis (lobuli biventeris
s.lobulus copularis paramediani).
Pyramis vermis od uvulae dijeli pukotina fissura secunda
s.postpyramidalis.Ispred pyramisa,u području vermisa na donjoj strani je
ulegnuće-uvula kojoj na hemisferama odgovara područje u obliku krajnika-
tonsilla ili lobulus paraflocularis ventralis.
Tonsillu od pedunculae floculae floculi dijeli fissura posterolateralis i tu je
granica lobus cerebelli posterior.Ispred uvulae u području vermisa je čvor-
nodulus od koga odlazi krak pedunculi floculi na kome je floculus (pahuljica).
S obziorm na funkciju i nastanak,cerebellum dijelimo na:

1) Archicerebellum (vestibulocerebellum)
2) Paleocerebellum (spinocerebellum)
3) Neocerebellum (cerebrocerebellum)
Archicerebellum je najstariji diomalog mozga i predstavlja korelacioni centar

za ravnotežu i posebno je razvijen jod riba.Predstavlja vezu sa vestibualrnim
jezgrama-vestibulum cerebelli.Aferentna vlakna dobiva od ovih jezgara,a
eferentna šalje na ove jezgre.
Ukoliko se poremeti funkcija archicerebelluma (tumor u donjem vermisu-
sindrom donjeg vermisa) dolazi do gubitka ravnoteže pri hodanju te takva osoba
tetura-ATAXA.
Paleocerebellum povezuje se sa medullom spinalis i uvulom.Predstavlja
koordinacioni centar pojedinih grupa mišića-flexora i extensora.
Aferentna vlakna dolaze iz medullae spinalis preko:
1) Tr.spinocerebellaris anterior
2) Tr.spinocerebellaris posterior
Ovi putevi nose duboki senzibilitet,prema tome paleocerebellum je najveći

centar dubokog senzibiliteta.Aferentna vlakna dobiva i iz olivae kao
Tr.olivocerebellarius.Ova vlakna u olivu dolaze iz corpus striatum.
Eferentna vlakna paleocerebelluma odlaze od cerebelluma (nc.dentatusa) na
tr.cerebellorubralis preko pedunculus cerebellaris superior na nc.ruber a odatle
tr.rubrospinalis na prednje rogove kičmene moždine.Ako se poremeti funkcija
paleocerebelluma,poremeti se i koordinacija mišićnih grupa-flexora i
extensora.Paleocerebellum je centar dubokog senzibiliteta,centar koordinacionih
pokreta grupa mišića a pored toga koči prejake tonuse extensora.
Neocerebellum je najmlađi dio i najveći je dio u hemisferama i nc.dentatusu.

Aferentna vlakna dobiva iz mozga,iz kore (cortex cerebri).Tu spada
tr.cortiocpontini koji ide na nuclei pontis.Od nuclei pontis odlazi
tr.pontocerebellaris u koru malog mozga a odatle produžecima Purkinijevih
vlakana do nc.dentatusa.Od tog mjesta ide preko pedunculi cerebellares
superiores na mesencephalon gdje pravi decussatio pedunculorum
cerebellarium superiorum.Nakon tog križanja odlazi u thalamus i cortex.Ako se
poremeti funkcija neocerebelluma dolazi do ataxije,gubi se tonus mišića te
dolazi do slabosti organizma.
Putevi malog mozga
1) Pedunculus cerebellaris inferior ima dva dijela:lateralni i medijalni

dio.Kroz lateralni dio prolazi tr.cerebellospinalis,ulaze
tr.spinocerebellaris posterior i tr.corticocerebellaris.Kroz medijalni dio
nc.dentatusa prolaze tr.dentatonuclearis i tr.cerebellonuclearis
2) Pedunculus cerebellaris medius kroz njega prolaze tr.pontocerebellaris
i tr.corticocerebellaris
3) Pedunculus cerebellaris superior kroz njega prolaze
tr.spinocerebellaris anterior,tr.cerebellorubralis s.dentatorubralis i
tr.cerebellothalamicus
Angulus pontocerebellaris
Angulus pontocerebellaris je ugao između ponsa,medullae oblongatae i

cerebelluma a prema naprijed je stražnja strana piramide temporalne kosti.Taj
prednji osteoduralni zid je prema gore ograničen sa sinus petrosus superior,a
prema dolje sa sinus petrosus inferior.Prema lateralno je ograničen sa sinus
sigmoideus.Na ovom zidu se nalaze otvori za nervne peteljke.Najlateralnije je
peteljka za prolaz n.glossopharyngeus,n.vagus i n.accessorius.Srednja peteljka
je za prolaz n.facialis sa intermediusom i n.statoacusticus.Najmedijalnije je
n.trigeminus i n.abducens.
Kroz pontocerebelarni ugao prolazi a.cerebellaris superior koja se provlači
između n.trochelaris i nerava gornje peteljke,a.labyrinthi s.auditiva interna.
Najmedijalnije je peteljka na n.trigeminus a lateralno od njega je peteljka za
n.facialis sa n.intermediusom i n.statoacusticus.
Od vena imamo Dandijevu venu koja je važna kod operacija tumora ovog
područja i polazi od prednjeg ruba gornje strane cerebelluma,ide ka gornjoj ivici
sinus petrosus superior te se ulije u sinus neposredno iznad porus meatus
acusticus internus.Na presjeku kroz cerebellum zapaža se njegova
makroskopska građa.Ka periferiji je cortex cerebelli a u sredini je medulla
cerebelli.Od sive supstance odlaze tračci kao bijeloj supstanci i to su laminae
medullares,a u medulli su smješteni jezgre malog mozga koje su parne i idući od
medijalno ka lateralno (od dorzalno ka naniže) to su:
1) Nc.fastigii
2) Nc.globosus
3) Nc.emboliformis
4) Nc.dentatus
Cortex cerebelli je građena od ćelija i vlakana i idući izvana prema unutra

razlikujemo slijedeće slojeve:
1) Stratum moleculare je sloj sitnih ćelija poput zvijezda,a u njemu se nalaze
i dendriti,Purkinijeve ćelije te axoni granuliranih ćelija.Ovaj sloj je manje
bogat ćelijama i više je sinaptičkog karaktera
2) Stratum gangliosum je sloj ganglijskih ćelija (oko 15 mil.)čiji se dendriti
granaju oko ćelija molekularnog sloja a aneuriti napuštaju koru
3) Stratum granulosum je sloj najsitnijih ćelija
U cortexu se još nalaze mahovinasta vlakna i puzeća vlakna.
Ventriculus quartus (četvrta moždana komora)
Iz dvaju zadnjih mjehurova osnove razvoja mozga,metencephalona i

mijelencephalona,tj.iz njihovih šupljina zajedničkim spajanjem nastaje četvrta
moždana komora.To je centralna šupljina rhombencephalona.U svom
kaudalnom kraju nastavlja se u canalis centralis medullae spinalis,a prema
kranijalno u aqueductus cerebri Sylvii,koji je spaja sa šupljinom treće moždane
komore.Četvrta moždana komora ima svoje zidove:ventralni i dorzalni,te ima
svoje uglove i ivice.
Ventralni zid ili pod četvrte moždane komore čine dorzalna strana ponsa i gornji
dio dorzalne medullae oblongatae.Dno je fossa rhomboidea (pars pontina et
bulbaris).Granica između ova dva dijela su striae medullares s.acusticae.
Dorzalni zid jeste krov komore koji ima dva dijela:
Pars metencephalica grade vellum medullare superius,cerebellum i vellum
medullare inferius.
Cerebellum sudjeluje svojom donjom stranom i to fossa cerebelli
transversa.Njen najvisočiji dio zalazi u bijelu supstancu cerebelluma i označava
se kao fastigium koji je naprijed ograničen sa vellum medullare superius a straga
sa vellum medullare inferius.
Vellum medullare superius ima formu trokutaste ploče sa vrhom ka naprijed a
bazom ka nazad.Baza je srasla sa početnim dijelom gornjeg vermisa lingula
cerebelli,a vrh dolazi do zadnje ivice laminae quadrigeminae.Vrh je označen kao
frenulum velli medullare superius a sa strane frenuluma na površinu izbija
n.trochlearis.
Vellum medullare superius razapet je između gornjih krakova malog mozga.
Vellum medullare inferius razapet je između nodulusa i pedunculi floculi.Ima
oblik pravougaonika čija je baza spojena sa nodulusom idući ka
kaudalno.Vellum medullare inferius se stanjuje i prelazi u ependimsku epitelnu
ploču.
Lamina tectoria ventriculi quarti ima formu trokuta čija je baza srasla sa bazom
vellum medullare inferius.Vrh dospijeva do najkranijalnije tačke fossae
rhomboideae.Razapeta je između donjih krakova malog mozga i pedunculi
cerebellares inferiores.Ova lamina je prekrivena duplikaturom piae mater.Pia
mater sa laminom tectoriom čini tela chorioidea koja je dobro vaskularizirana i
nastaje plexus chorioideus koji luči liquor cerebrospinalis.Ivice telae chorioideae
su zadebljane i vežu se za donje krake malog mozga i to zadebljanje
označavamo kao taenia.Na lamini tectorii nalaze se otvori od kojih je jedan
neparan-apertura mediana ventriculi quarti (odmah iznad obexa) a lateralno su
aperturae laterales.Kroz ove otvore prolazi se u subarahnoidalni prostor,tj.kroz
njih cirkulira liquor u ovaj prostor.Iz aperturae medianae dolazi se u cisterna
cerebellum medullaris,a iz aperturae laterales u cisterna pontis.
Lateralna komora čini recessus lateralis između donjih krakova malog mozga i
floculusa.Tu su aperturae laterales.
Diencephalon
Diencephalon ili međumozak se nalazi rostralno od moždanog stabla a

ventromedijalno od velikog mozga.Veliki mozak ga obuhvata odozgo i sa
strana.Jedino u gornjem dijelu ostaju chiasma opticum i corpora mammilaria.
Najveći dio diencephalona dijeli lateralna komora .Veliki mozak je alteralno
srastao sa diencephalonom preko capsula interna koja nosi puteve i bazalni
ganglion.Centralna šupljina diencephalona je treća moždana komora.Granice
diencephalona na medijalnoj strani su:corpora mammilaria a na dorzalnoj strani
prednja ivica laminae quadrigeminae.U sastav diencephalona ulaze:
1) Thalamus
2) Epithalamus
3) Metathalamus
4) Subthalamus
5) Hipothalamus
Diencephalonu su pridodate dvije žlijezde:Corpus pineale (epiphysis cerebri) i

hypophysis cerebri.
Thalamus je najveća masa diencephalona.To je siva masa postavljena sa strana

treće komore.Njegova dorzalna i medijalna strana su slobodne,a lateralno i
ventralno dolazi u donos sa okolnim strukturama.Dorzalna strana sudjeluje u
izgradnji centralnog dijela lateralne komore-pars centralis ventriculi lateralis.Ta
strana prekrivena je slojem sive supstance-stratum griseum.Sa dorzalne strane
taj sloj sive supstance prelazi na medijalnu stranu i na prelazu se nalazi stria
medullaris thalami.Ispod nje se nalazi također sloj sive supstance-stratum
griseum centralis.Medijalnu stranu thalamusa čini lateralni zid treće
komore,zapravo treća moždana komora je uska pukotina postavljena u sagitalnoj
ravni.
Lateralna strana thalamusa je u odnosu sa capsula interna koja nosi
puteve.Thalamus od capsulae internae odvaja sloj izrešetane sive supstance to je
stratum reticulare.Ovaj sloj čini pravu granicu thalamusa i lateralnog njegovog
dijela.
Stratum reticulare idući prema naniže zadebljava i to zadebljanje označava se
kao zona incerta.Stratum reticulare od capsulae internae odvaja sloj bijele
supstance.To je lamina medullaris externa.Ventralno od zonae incertae je
područje hypothalamusa.Dakle ventralno je thalamus u odnosu sa jezgrama
hypothalamusa.Tu su oba nuclei ruber,oba nuclei niger i tu se srečemo sa
novom sivom masom.
Zona incerta se nalazi između dva sloja bijele supstance,i to campus foreli H1 i
campus foreli H2
Ovaj prvi se nalazi između thalamusa i zonae incertae a drugi se nalazi između
nc.ruber i subthalamusa s jedne strane i kaudalnog dijela nc.niger sa druge
strane.
Thalamus je sastavljen od oko 20 jezgara.Neuroni tih jezgara svoje axone šalju u
skoro sve regije kore.Ta jezgra thalamusa se najprije mogu podijeliti u dvije
velike grupe i to:
1) Nespecifična grupa
2) Specifična grupa jezgara
Nespecifična grupa jezgara

Ova grupa se dijeli u tri manje grupe i to:
1) Ncc.reticulares thalami
2) Ncc.intralaminares thalami
3) Ncc.mediani thalami
1) se nalaze lateralno od thalamusa a od jezgara drugih thalamusa odijeljena je

sa slojem bijele supstance-lamina medullaris interna.Aferentna vlakna ova
grupa jezgara dobiva od formatio reticularis i od ostalih jezgara thalamusa te od
cortex cerebellaris.Svoja eferentna vlakna direktno šalje u cortex.
2) se nalaze u području laminae medullaris internae.U ove jezgre ubrajamo
nc.centromedianus,medijalno od njega je nc.parafascicularis.Osim njih postoje
još i sasvim manje jezgre-nc.centralis lateralis,medialis et paracentralis.
Ova jezgra dobivaju aferentna vlakna iz cortexa-corticothalmična vlakna zatim
iz lobus pallidusa-pallidothalamična vlakna iz medullae spinalis-
tr.spinothalmicus te iz formatio reticularis.Eferentna vlakna šalje u bazalne
ganglije-nuclei basales.Ova jezgra imaju integrativnu funkciju,njihova veza sa
neostriatumom govori da imaju ulogu u regulaciji pokreta.
3) se nalaze u lateralnom zidu treće moždane komore i u
adhesiointerthalamica.U ta jezgra ubrajamo nc.reunius i nc.comissuralis
rhomboidalis.Aferentna vlakna dolaze iz formatio reticularis,a efernentna odlaze
u nc.cinguli.
Specifična grupa jezgara
Ova grupa se dijeli:
1) Nuclei anteriores thalami
2) Nuclei laterales thalami
3) Nuclei mediales thalami
1) u donjem dijelu thalamusa prave izbočenje-tuberculum anterius thalami.U

ova jezgra ubrajamo do ventralno od dorzalno
nc.anteroventralis,nc.anteromedialis,nc.anterodorsalis.
Aferentna vlakna ova grupa dobiva iz hyppocampusa preko fornixa i iz
mamilarnog tijela-nc.mammilaris a odatle polazi fasciculus mammilothalmicus.
Eferentna vlakna šalje u cingulum dakle prednje grupa pripada mimičnoj
grupi.Medijalna grupa je veliko jezgro nc.mediodorsalis koji se dijeli na
medijalni i lateralni dio.Medijalni dio je građen od većih ćelija-pars
magnocellularis medialis a lateralni dio od manjih ćelija-pars parvocellularis
lateralis.Ovo jezgro ima asocijativnu funkciju.
Lateralna grupa se dijeli na ventralni i dorzalni dio.
Nc.ventrolateralis - u njeg ubrajamo nc. ventralis anterior, intermedius,
posterolateralis et posteromedialis.Ovo su relejna jezgra.
Nc.dorsolateralis ima dva dijela-nc.dorsalis anterior et posterior.
Zadnja grupa
U ovu grupu jegara ubrajamo:nuclei pulvinares thalami i nuclei posteriores koje
se nalaze u području pulvinar thalami
Nuclei pulvinar thalami ima ih više i to:Nc.pulvinaris anterior,inferior,medialis
et lateralis
Aferentna vlakna ova jezgra dobiju od colliculus superiores i nc.niger i
asocijativnog cortexa frontotempooccipitalnog režnja.
Eferentna vlakna odlaze u asociajtivne komplexe(frontotemporooccipitalni
režanj)
Nuclei posteriores su jezgra koja su dijelom od pulvinar thalami a dijelom od
corpus geniculum mediale.Aferentna vlakna-tr.spinothalmicus i
tr.trigemniothalamicus.Eferentna vlakna odlaze u parijetlani temporalni režanj.
Obzirom na razvoj i funkciju thalamus dijelimo na archithalamus,neothalamus i

paleothalamus.
ARCHITHALAMUS
Je nasjtariji dio a čine ga jezgra medijalno od dorzomedijalne grupe a to su
nuclei reticulares,nuclei intralaminares i nuclei paraventricualres.
Aferentna vlakna dobiva iz nižih centara moždanog stabla-tractus
spinomedullaris i preko kranijalnih nerava.
Eferentna vlakna šalje u jezgre extrapiramidnih slojeva i hypothalamus.Nema
nikakve veze sa cortexom sve se dešava u njemu samom dakle funkcija mu je
reflexna.
NEOTHALAMUS
Obuhvata jezgre-dorzomedijalne grupe:nc.medianus čija je uloga
asocijativna.Dobiva aferentna vlakna iz paleothalmusa a svoje eference šalje u
područje asocijativne zone frontalnog režnja i area praemotoria.
PALEOTHALAMUS
Tu spadaju jezgre:nc.ventralis anterior,intermedius,medius,posterolateralis et
posteromedialis.
U nc.ventralis anterior završavaju vlakna lobus pallidusa a eferentna odlaze na
gyrus praecentralis.
Nc.ventralis intermedius aferentna dobiva iz nc.dentatusa i globus
pallidusa,efernenta idu u gyrus praecentralis.
Nc.ventralis posteromedialis aferentna dobiva iz leminiscus trigeminus,a
eferentna iz gyrus postcentralis.
Dakle funkcije thalamusa su reflexna,mirisna i asocijativna.Od thalamusa odlaze

vlakna a isto tako od kore prema thalamusu te stvraju se njegovi kraci pedunculi
thalami.Tr.thalamocorticalis i tr.corticothalamici stvaraju pedunculi thalami
anterior koji prolazi kroz crus anterius capsulae internae i ide u frontalni
režanj.Pedunculi thalami superiores ide od thalmusa prema crus posterior.
Pedunculus thalmis posterius od thalamusa kroz retroventiformni dio capsulae
internae prema occipitalnom režnju.
Pedunculus thalamis inferius ide od thalmusa kroz subventiformni dio capsulae
internae prema temporalnom režnju.
Metathalamus je izgrađen od: corpus geniculatum mediale et laterale,koja se

oba nalaze ispod pulvinar thalami.
Corpus geniculatum laterale-colliculus superiorus i pulvinar thalami su
subkortikalni vidni centri.Colliculus superior je sa corpus genicualtum laterale
poezan preko brachii colliculi superiores.
Unutar ccorpus genicualtum laterale je istoimeno jezgro nc.corporis genicualti
lateralis.Dorzalno od njih ova jezgra ima laminarnu strukturu.ih lamina ima
šest.Prve dvije laminae imaju veće ćelije-magnocelullae ostale četiri imaju
manje ćelije-parvocelullae.
Lamina 2,3 i 5 dobijaju vlakna od tr.opticusa (vlakna sa iste strane) dok ostale
laminae dobijaju vlakna sa kontralateralne strane.Samo jezgro je recipročno
povezano sa area stellata.
Corpus geniculatum mediale u njemu se nalazi nc.corporis geniculati
mediale.Ovaj corpus skupa sa colliculus inferior predstavlja subkortikalen
akustičke centre.Ovo jezgro ima ventralni i dozomedijalni zid.Colliculus inferior
je preko brachii coliculi inferiores spojen sa nc.corporis geniculati mediale.U
ovo jezgro ulaze vlakna iz Kortijevog organa preko leminiscus lateralis.
Epithalamus
U njegov sastav ubraja se dio striae medullares,koje se nalaze na prelomu
dorzalne u medijalnu stranu thalamusa.
Ka nazad se nastavi u trigonum habenulae u kome je nc.habenulae lateralis et
medialis i comissura habenulorum koja spaja oba trigonum habenulae.
Ispod comissurae je comissura posterior.
Aferentna vlakna prima tr.corticohabenularis,tr.olfactohabenularis.Eferentna
vlakna odlaze u nc.habenulae na nc.interpeduncularis a to je
tr.habenulointercruralis s.fasciculus retroflexus.
Na nc.habenulae dolaze vlakna iz septalne regije.
Subthalamus
Je dio diencephalona koji je ventralno od thalamusa,medijalno od retikularnih
jezgara i capsulae internae a iznad moždanih krakova.Tu ubrajamo: nc.ruber,
nc.niger, zona incerta i nc.subthalamicus.
Af. vlakna dolaze kroz subthalamus, prolaze leminiscus medialis,
tr.spinothalamicus i tr.trigeminothalamicus.
Iz cerebelluma ( nc.dentatus) dolaze vlakna i to je tr.cerebellonuclearis a vlakna
se prekinu u nc.ruber a prije nego što dođu do njega grade jedino malo polje
bijele supstance-corpus Forelli H1
Vlakna doalze iz globus pallidusa.Tu polazi ansa lenticularis,a druga je
fasciculus lenticualris,koji probija moždane krake te pravi corpus Forelli a onda
se spajaju fasciculus i ansa te čine fasciculus thalamicus koji formira corpus
Forelli H2.Vlakna idu na jedra thalamusa.Kroz subthalamus prolaze
strionigralna i nigrostrialna vlakna.
Hypothalamus
Se nalazi na ventralnoj strani,tj.na bazi mozga.Njegova granica na bazalnoj
strani je chiasma opticum.Bočno su tr.optici a nazad corpora
mammilaria.Columna fornicis dijeli hypothalmus u dva dijela:medijalni i
lateralni.Hypothalamus sastavljen je od velikog broja jezgara te s obzirom na to
dijelimo ga na regio hypothalamica anterior,lateralis et posterior.Medijalna se
na osnovu formacija koje formiraju na bazalnoj strani mozga dijeli u tri regije:
1) Regio hypothalamica anterior s.suprachiasmatica
2) Regio hypothalamica intermedius s.tuberoinfundibualris
3) Regio hypothalamica posterior s mammilaris
Jezgre u regio hypothalamica anterior su:
1) Nc.preopticus hypothalamicus medialis
2) Nc.preopticus hypothalmicus lateralis
3) Nc.preopticus hypothalamicus periventricualris
Jezgre u regio hypothalmica intermedia :

1) Nc.arcuatus
2) Nc.ventromedialis
3) Nc.dorsomedialis
4) Nc.posterior
U regio hypothalamica posterior imamo:medijalna i lateralna jezgra su u corpus

mammilaris kao i nc.mammilaris intermedius.
Iz medijalnih mamilarnih tijela odlazi fasciculus mammilaris princeps,koji se
podijeli na fasciculus mammilothalamicus et
mammilotegmentalis.Nc.supraopticus et paraventricularis su građeni od većih
ćelija to je njegov magnocelularni dio.Građene su ove jezgre od ćelijskih tijela
koje imaju dendrite i axone.Ova dva jezgra luče hormone oxytocin i
vasopresin.Nc.ventromedialis et dorsomedialis sudjeluje u regulisanju i
uzimanju hrane.Jedro je centar sitosti a povezano je sa lateralnim
jedrima,lateralne jezgre hypothalamusa su kod fornixa i nisu grupisana u
jedra.Hypothalamus ima intra- i extrahypothalmične veze.Intra su veze između
jezgra te spoj su sa hipofizom.Aferentna vlakna doalze iz hyppocampa,ef.
Tr.mammothalmicus et mammotegemtnalis.
Putevi imaju af.i ef.vlakna-fasciculus hypothalmicus dorsalis.
Preko infundibulum hypothalmus je vezan za hipofizu.Corpus pineale je iza
comissurae habenulae između oba gornja collicula.
Uloga hypothalamusa:
-centar je neuroendokrinog sistema
-reguliše vegetativne funkcije
-kontrolira ponašanje
-reguliše uzimanje hrane
-regulira stanje pospanosti i budnosti
Cerebrum
Mozak je težak oko 1350-1400g.Postoje rasne,individualne i polne

razlike.Mozak žene je za 100g lakši od mozga muškarca ali se to ne dovodi u
vezu sa umnom sposobnošću :):):)
Apsolutna težina mozga ne određuje umnu sposobnost čovjeka.Cerebrum je
postavljen intrakranijalno,u sve tri lobanjske jame (fossa cranii anterior,media et
posterior),zastićen je ovojnicama i kostima.
Cerebrum je sastavljen od dvije hemisfere-hemispherium dextrum et sinistrum.
Između njih je sagitalna pukotina fissura interhemispherica s.fissura
longitudinalis cerebri.U toj fissuri postavljena je in vitro duplikatura tvrde
moždane opne oblika srpa a označava se kao falx cerebri.U dnu te brazde nalazi
se najveća moždana komisura-comissrua cerebri magna (corpus callosum) koja
povezuke obje hemisfere.Ako se sagitalno presječe corpus callosum onda se
odvoji desna i lijeva hemisfera.Na svakoj hemisferi razlikujemo tri strane:
1) Facies superolateralis je dorzolateralna strana i konvexna je
2) Facies medialis je unutrašnja strana
3) Facies inferior s.basalis je donja strana koja predstavlja bazu mozga
Straga su odvojene rubovima,i to:

1) Margo superior
2) Margo inferolateralis
3) Margo inferomedialis
Na mozgu opisujemo i:
1) Polus frontalis
2) Polus occipitalis
3) Polus temporalis
Facies superolateralis s.convexa cerebri je kao i čitav mozak izbrazdana

brazdama i vijugama.Brazde su sulci cerebri a vijuge su gyri cerebri.Neke od
ovih brazda su stalne,a neke su nestalne.
Od stalnih brazda opisujemo:
1.Sulcus centralis (Rolandi) počinje na medijalnoj strani hemisfere,prolazi preko
gornje ivice hemisfere,dolazi na facies superolateralis,pa teče prema
naniže.Nekada ova brazda dolazi do lateralne moždane brazde.U tom slučaju
motorne i senzibilne vijuge u donjem dijelu su spojene.
2.Sulcus lateralis cerebri (Sylvii) počinje na donjoj strani hemisfere lateralno od
prednje rupičaste supstance (substantia perforata anterior).Dolazi na vanjsku
stranu hemisfere i podijeli se na tri ogranka:
a) Ramus anterior (horizontalno)
b) Ramus ascendens (uzlazni)
c) Ramus posterior (najduža te završava u formi slova T)
3.Sulcus parietooccipitalis je kratka i dijeli parijetalni od occipitalnog režnja,a

njen smjer nastavlja slijedeća brazda.
4.Sulcus transversooccipitalis ide prema incisuri praeoccipitalis.
Pomenute brazde podijele vanjsku stranu velikog mozga na lobus

frontalis,parietalis,occipitalis i temporalis a dnu sulcus lateralis Sylvii je peti
režanj-insula ili relejno ostrvo.
Na facies superolateralis s.convexa vidimo sva četiri režnja,a na dnu fossae
cerebri lateralis i insulu.
Lobus frontalis se nalazi ispred sulcus centralis te se pruža sve do polus

frontalis.Ispred sulcus centralis je sulcus praecentralis koji ide skoro paralelno
sa sulcus centralisom.Centralna i precentralna brazda ograničavaju motornu
vijugu-gyrus praecentralis.Od sulcus praecentralis odlaze dvije brazde prema
naprijed-to su sulcus frontalis superior et inferior.Nekada postoji i sulcus
frontalis medius koja tada podijeli srednju vijugu na gornji i donji dio.Između
gornje ivice hemisfere i gornje frontalne brazde je gyrus frontalis
superior.Između gornje i donje frontalne brazde je gyrus frontalis medius,a
ispod dornje frontalne brazde je gyrus frontalis inferior.On je sa ramus
horizontalis i ramus ascendens podijeljen na tri dijela:Ispod horizontalne brazde
je gyrus-pars orbitalis,a između horizontalne i uzlazne grane je pars
triangularis u kome se nalazi centar za pjevanje.Između r.ascendens i donjeg
dijela sulcus centralis je pars opercularis u kojem se nalazi motorni centar za
govor.Ako se povrijedi ovaj centar,osoba zna šta treba kazati ali ne može.
Lobus parietalis se proteže od sulcus centralis do sulcus parietooccipitalis.Iza

centralne brazde u području parijetalnog režnja nalazi se brazda sulcus
postcentralis (koja ide skoro paralelno sa sulcus centralis).Između centralne i
postcentralne brazde je senzibilna vijuga gyrus postcentralis.Od sulcus
postcentralis odlazi brazda unutar parijetalnog režnja-sulcus interparietalis.Ova
brazda podijeli lobus parietalis na gornji i donji dio:lobus parietalis superior et
inferior.U području lobus parietalis inferior nalaze se dva gyrusa,i to oko
završnog dijela Sylvii-jeve brazde je gyrus supramarginalis a dio iza njega je
gyrus angularis.U ovom gyrusu nalazi se vizuelni centar za govor.Ako se on
povrijedi,osoba čita ali ne razumije šta čita.
Lobus temporalis na njemu nalazimo dvije brazde:sulcus temporalis superior

et inferior.Ove brazde ograničavaju tri gyrusa,to su:gyrus temporalis superior et
inferior,te gyri temporales transversi (Heschley).Sa gornje strane je gyrus
temporalis superior a u području Sylvii-jeve brazde nalaze se dvije do tri
poprečne vijuge-gyri temporales transversi (Heschley) u kojima se nalazi
auditivni centar za govor.Ako se on povrijedi,osoba čuje,ali ne razumije šta
čuje.Sva tri pomenuta centra za govor povezuje asocijativna zone-insula.
Lobus occipitalis se nalazi iza sulcus transversus occipitalis pa seže do polus

occipitalis.Na njemu nalazimo sulci occipitales laterales et gyri occipitales
laterales.
Insula se nalazi u dnu Sylvii-jeve brazde-fossa cerebri lateralis

Sylvii.Ograničena je dijelom okolnih režnjeva koji prekrivaju ulaz u
operculum.Dijelovi njega su operculum frontale,parietale i temporale.Insula je
u dubljim dijelovima ovih režnjeva odvojena brazdom sulcus circularis.Ima
formu trougla od čijeg vrha insulae odlazi prema nazad i gore sulcus
longitudinalis.Ova brazda podijeli insulu na lobus anterior et posterior.U lobus
anterior nalaze se kratki gyrusi a u lobus posterior je gyrus lobulus.Insula je
asocijativna zona jer vezuje svaki centar za govor.
Kao što je već navedeno,na svakoj hemisferi opisujemo tri strane:

1) Facies superolateralis je dorzolateralna strana i konvexna je
2) Facies medialis je unutrašnja strana
3) Facies inferior s.basalis je donja strana koja predstavlja bazu mozga
Facies medialis cerebri zapazimo tek kada se jedna hemisfera odvoji od

druge.Na toj strani zapažaju se tri koncentraciona pojasa-periferni,srednji i
centralni.Ti pojasevi su međusobno odijeljeni brazdama.Prva takva brazda je
sulcus cinguli.Ta brazda počinje ispred laminae rostralis i rostruma corpus
callosi (početak areae subcallosae).Brazda ide prema naviše i naprijed manje ili
više paralelno sa gornjom ivicom hemisfere.Zavija u tupom uglu i završava na
slobodnoj ivici hemisfere.Prije završetka daje ogranak,to je sulcus
paracentralis.Sam sulcus cinguli ima dva dijela:
1.dio se nalazi ispod frontalnog režnja na medijalnoj strani hemisfere-pars
subfrotnalis sulci cinguli
2.dio koji završava na rubu hemisfere je pars marginalis sulci cinguli
Pravac pars subfrontalisa nastavlja sulcus subparietalis.Ta brazda teče ispod

parijetalnog dijela režnja na medijalnu stranu hemisfere i dolazi do sulcus
parietooccipitalis.On se spaja sa sulcus calcarinus u jedno kratko zajedničko
stablo (poput položenog slova Y).To stablo ide prema sulcus
parahippocampalis,ali se nikada ne spoji sa tom brazdom.
Druga brazda koja obavija corpus callosum jeste sulcus corporis callosi koja
zavija ispod scleriae corporis callosi i nastavi se u sulcus
parahippocampalis.Ove brazde podijele medijalnu stranu na periferni,srednji i
centralni dio.Između brazda su gyrusi.Periferno je gyrus frontalis medialis koji
se nalazi iznad pars subfrontalis sulci cinguli.Iza ovog gyrusa je lobulus
paracentralis.U lobulusu se sastaju dijelovi gyrus prae- i postcentralisa (ima
prednji i stražnji dio).Iza lobulus paracentralis je područje precuneusa koje se
nalazi između pars marginalis sulci cinguli,sulcus parietooccipitalisa i sulcus
subparietalisa.Iza precuneusa je klinasti dio,to je cuneus koga od gyrus
lingualisa dijeli sulcus calcarinus.Srednji pojas-pars fornicata palli sastoji se od
dvije koncentrične vijuge:vanjske i unutrašnje.Vanjska vijuga je gyrus limbicus
a unutrašnja je gyrus intralimbicus.
Gyrus limbicus (fornicatus) čine area paraolfactoria,gyrus cinguli koji prelazi iza
splenii corporis callosi u suženi dio a to je isthmus gyri cinguli.Taj se nastavlja u
gyrus parahippocampalis koji zavija i završava poput kljuna-uncus.
Gyrus intralimbicus počinje ispred laminae rostralis terminalis.
Gyrus paraterminalis koji se nastavlja u sivu supstancu iznad žuljevitog
tijela.To je intuseum griseum,gdje uočavamo (na svježem preparatu) striae
longitudinales mediales et laterales.Intuseum griseum se ispod spleniuma
corporis callosi nastavlja u gyrus fasciolaris (fasciola cinerea) a ovaj se
nastavlja u gyrus dentatus,a taj zavija i završava kao tračak na uncusu,to je
limbus Giacomini.
Središnji pojas je područje najvećih moždanih fissura koje spajaju desnu i lijevu
hemisferu a to je corpus callosum i fornix,te je tu područje diencephalona.
Facies inferior cerebri čine bazalne (donje) površine frontalnog,occipitalnog i

temporalnog režnja.U gornjem frontalnom režnju nalaze se slijedeće brazde:
Najmedijalnije je sulcus olfactorius a lateralno od te brazde je poput slova A
sulci orbitales.U sulcus olfactorius nalaze se dijelovi rhinencephalona,a to su
bulbus olfactorius,tractus olfactorius i trigonum olfactorii.Najizbočeniji dio
trigonuma sa dorzalne strane je tuberculum olfactorium.Trigonum se račva u
dvije do tri gyrusa-gyrus olfactorius medialis et lateralis.Između njih je
substantia perforata anterior.Gyrus olfactorius medialis zavija prema medijalno
preko slobodnog ruba hemisfera te završava medijalnoj strani corpus callosum.
Gyrus olfactorius lateralis ima dva dijela:pars anterior et posterior koji
formiraju angulus gyrii olfactorii a završava na uncus gyrii hippocampi.Pars
posterior se podijeli na gyrus semilunaris et ambiens.Na bazalnoj temporalnog i
occipitalnog režnja nalaze se brazde i to najlateralnije sulcus
occipitotemporalis.Medijalno od nje je sulcus colateralis koji se nastavlja
naprijed pars rhinalis.Najmedijalnije je sulcus parahippocampalis.Između
brazda su vijuge,i to između sulcus occipitotemporalis i ruba hemisfere je gyrus
occipitotemporalis lateralis.Medijalno od njega je gyrus occipitotemporalis
medialis,a najmedijalnije je gyrus parahippocampalis koji se nastavi prema
nazad u gyrus lingualis.
Comissurae cerebri
1.Fornix
2.Comissura anterior
3.Comissura fornicis
Dijelovi fornixa su:

a) naprijed-columnae fornicis
b) corpus-truncus fornicis
c) crura fornicis
Bijela supstanca (koja prekriva hyppocamp) označena kao alveus formira

resičastu formaciju-fimbria hyppocampi.Ona ide prema nazad i gore i prelazi u
krak fornixa-crus fornicis.Desni i lijevi krak fornixa ispod splenium corporis
callosi spajaju se i nastaje stablo-truncus fornicis koje ima gornju i donju stranu.
Gornja strana u zadnjem dijelu je srasla sa dijelom corpus callosum a prema

naprijed sa septum pellucidum.Donja strana obuhvata thalamus i prelazi u
stubove-columnae fornicis.na svakoj columni razlikuje se jedan slobodni
dio.pars libera cloumnae fornicis i skriveni dio-pars tecta columnae
fornicis.Kada columna fornicis-njen slobodni dio dođe do mase
hipothalamusa,probija se kroz hipothalamus i završi na corpora
mammilaria.Slobodni dio columnae fornicis nalazi se iza prednje moždane
komisure a njen stražnji dio sa tuberculum anterius thalami ograničava
međukomorni otvor-foramen interventricularis (Monroi) preko koga je treća
moždana komora u komunikaciji sa lateralnom.Kraci fornixa ispod splenium
corporis callosi međusobno su spojeni poprečnim vlaknima-comissura fornicis
(Lyra Davidis).
Fornix je građen od eferentnih i aferentnih vlakana.Eferentna vlakna polaze iz
area septalis,to su septohipokampalna i hipokamposeptalna vlakna.Ova vlakna
odnosno columnae fornicis u području prve moždane komisure podijele se na
prekomisuralni snop ili fornix a iza komisure je postkomisuralni snop ili fornix.
Ostali veći dio vlakana je postkomisuralni fornix čija vlakna se odvajaju za
nc.dorsomedialis thalami u visini prednje komisure odvajau se vlakna za areu
septalis.Iza komisuralnih vlakana odlaze vlakna za hipothalamus i to najvećim
dijelom za corpora mammilaria i jedan dio za gornji dio moždanog
stabla.Aferentna vlakna dolaze iz formatio reticularis iz septalnog područja.
Comissura anterior se nalazi iza laminae terminalis a ispred slobodnog dijela
columnae fornicis.Ima svoj središnji kompaktni dio i bočne dijelove koji nisu
kompaktni.Na bočnom dijelu se razlikuje pars olfactoria (koja povezuje mirisne
olfaktorne dijelove mozga) i pars interhemispherica (koja povezuje dijelove
desnog i lijevog temporalnog režnja).
Comissura fornicis spaja krakove fornixa.
Capsulae su dijelove bijele supstance postavljeni između subkortikalnih
ganglija.Ovdje ubrajamo:
Capsula extrema (koja se nalazi između claustruma i kore insulae)
Capsula externa (između putamena i claustruma)
Capsula interna (koja opaše nc.ventriformis a nalazi se između nc.caudatusa i
thalamusa.Na njoj razlikujemo prednji rog-cornu anterius,koljeno-genum
i stražnji rog-cornu posterius.
Cornu anterius se nalazi između nc.caudatusa i ventiformisa.Kroz njega prolazi

pedunculus thalami anterior i tr.frontopontinus (Arnoldi).
Genum se nalazi između nc.caudatusa,prednjeg pola thalamusa i vrha
nc.ventiformisa.Kroz ovaj dio prolazi tr.corticonuclearis (fibrae
corticonucleares)
Crus posterius je krak koji iam svoje dijelove:thalamoventiformni dio (između
thalamusa i nc.ventiformisa).Kroz njega prolaze:
1) Tr.corticospinalis (s.pyramidalis s.fibrae corticospinales)
2) Pedunculus thalami superior
3) Tr.corticopontinus (fibrae corticopontinae)-Tűrkov put
4) Tr.corticoreticularis (fibrae corticoreticualres)
5) Tr.corticorubralis
Kroz subventiformni dio prolazi radiatio acustica et optica a kroz

retroventiformni dio prolazi tr.temporopontinus,tr.corticotectalis i pedunculus
thalami posterior.
Ventriculus lateralis
Ventriculus lateralis je paran komora koja je smještena unutar desne i lijeve

hemisfere.Lateralna komora na lijevoj strani je tzv.ventriculus primus,a na
desnoj strani je tzv.ventriculus secundus.Sa trećom moždanom komorom
komunicira preko foramen intervertebrale.Na njoj razlikujemo centralni dio-pars
centralis od koga prema naprijed i naniže odlaze rogovi:cornu anterius,posterius
er inferius.Cornu anterius je njen prednji rog dužine oko 3cm a proteže se od
foramen interventriculare te ulazi u frontalni režanj pa se zove cornu
frontale.Cornu anterius ne posjeduje plexus chorioideus.Ima svoje
zidove:medijalni zid-septum pellucidum je pregrada sastavljena od dvije bočne
laminae-laminae septi pellucidi a između njih je cavum septi pellucidi.Pregrada
je razapeta između korijena žuljevitog tijela-genus corporis callosi i fornixa.
Lateralno i odozdo je caput nuclei caudati,a sprijeda i odozgo je radiatio
corporis callosi.
Cornu posterius zadire u occipitalni režanj pa se zove i cornu occipitale.Dužine
je između 1,5 i 2,5cm a rijetko može i da nedostaje.Na ovom rogu opisujemo
medijalni i lateralni zid.Medijalni zid konvexan je prema šupljini komore dok je
lateralni zid konkavan prema istoj šupljini.Na medijalnom zidu su dva
izbočenja.Gornje je bulbus cornu posterioris,kojeg proizvode vlakna radiatio
corporis callosi.Donje izbočenje je calcarinus gdje se nalazi i istoimena brazda
sulcus calcarineus.
Na lateralnom zidu idući iznutra prema vani nalaze se:
1) Tapetum (vlakna corpus callosuma od radiatio corporis callosi)
2) Vlakna optičkog puta (radiatio optica)
3) Fasciculus longitudinalis inferior (asocijativni put koji veže occipitalni i
temporalni režanj)
Cornu inferius s.temporale ulazi u temporalni režanj i ima zidove:prema

medijalno je hyppocampus sa fimbria hyppocampi,a prema lateralno je taenia
fimbriae.Prema gore je cauda nuclei caudati i taenia chorioidea.Na kraju imamo
sulcus chorioideus.
Hyppocamp se prema naprijed širi,to je pes hyppocampi,na kojem imamo
brazde a to su sulci digititationes.Između tih brazda su digitationes
hyppocampi.Hyppocamp prekriva tračak supstance-alveus.Vlakna alveusa
formiraju fimbriae hyppocampi koja prelazi u crus fornicus.
Prema lateralno su vlakna tapetuma a na dnu prema nazad je trigonum
collaterale koje se nastavlja u eminentia colateralis.Proizvodi ih istoimena
brazda-sulcus colateralis.Najmedijalnije na medijalnom zidu između
hyppocampa i fimbriae je gyrus dentatus.Cornu inferius posjeduje plexus
chorioideus.
Pars centralis-krov centralnog dijela čini corpus callosum (radiatio corporis
callosi) a dno idući od lateralno prema medijalno cauda et nuclei
Cirkulacija liquor cerebrospinalis
Ova tečnost je produkt plexus chorioideusa.Iz laterlane komore kroz foramen

intervertebrale dospijeva u području treće moždane komore odakle preko
aqueductus cerebri Sylvii odlazi u četvrtu moždanu komoru.Iz četvrte preko
otvora na njenom krovu doalzi u subarahnoidlani prostor a odatle putem
apsorpcije preko arahnoidalnih formacija idu u sinuse.Drugi put oticanja je
perineuralni put oko moždanih i spinalnih nerava.Ukoliko dođe do zapreka na
putu oticanja dolazi do javljanja hydrocephalusa.
Krvno-moždana barijera (Hemato-moždana barijera)
Krvno moždana braijera ograničava i nadzire ulazak tvari u središnji živčani

sistem i liquor.Pojam krvno moždana barijera stvoren je kad je uočeno da se
nakon intravenske primjene boje oboje sva tkiva u organizmu osim
mozga.Osnovu te barijere čine specifična građa i funkcija moždanih kapilara što
se značajno razlikuju od kapilara iz drugih dijelova organizma.85% površine tih
kapilara prekriveno je nožicama astrocita.Kroz barijeru tvari prolaze
difuzijom,olakšanom difuzijom,aktivnim prenosom i pinocitozom.Između
liquora i extracelularne tekućine nema barijera,pa tvari slobodno difundiraju
između tih odjeljaka.Stoga tvari što kroz hemato-moždanu barijeru dospiju u
extracelularni prostor moždanog tkiva mogu dospjeti i u liquor.Zbog postojanja
ove barijere,koncentracija mnogih tvari u liquoru ne ovisi o promjenama
koncentracije tih tvari u krvi.Neka moždana područja nisu zaštićena hemato-
moždanom barijerom.Većina kapilara u tim područjima su fenestrirane poput
onih na periferiji.
BARIJERA KRV-MOZAK (Hematoencefalna) je u CNS-u prepreka

slobodnom kretanju određenih supstanci iz cerebralnih kapilara u tkivo CNS-
a.Zasniva se na okludentnim zonulama između kapilarnih endotelnih ćelija i na
selektivne transportne sisteme u tim ćelijama.Bazalna membrana endotelnih
ćelija i procesusi astrocita koji se završavaju na bazalnoj membrani mogu
također igrati ulogu u ovoj barijeri.
BARIJERA KRV-CST (Cerebrospinalnatečnost) je barijera u CNS-u koja se
sastoji od okludentnih zonula smještenih između epitelnih ćelija plexus
chorioideusa te ćelija arahnodine membrane,koje respektivno odjeljuju
fenestrirane krvne sudove,strane plexus chorioideusa odnosno duru mater od
CST.
Sadržaj
Razvoj CNS...........................................................................................................1
Građa CNS.............................................................................................................3
Podjela CNS..........................................................................................................4
Medulla spinalis....................................................................................................8
• Nervi spinales............................................................................................13
• Meninges...................................................................................................13
• Vaskularizacija..........................................................................................14
• Prosti reflexni luk......................................................................................15
Medulla oblongata...............................................................................................16
• Građa medullae oblongatae.......................................................................17
• Formatio reticularis...................................................................................18
• Nove sive mase.........................................................................................19
• Putevi medullae oblongatae......................................................................19
Pons.....................................................................................................................20
• Građa ponsa...............................................................................................21
• Nuclei nervorum capitalium......................................................................22
• Fossa rhomboidea......................................................................................25
Mesencephalon....................................................................................................26
• Građa mesencephalona..............................................................................27
• Nuclei nervorum capitalium......................................................................29
Cerebellum..........................................................................................................32
• Putevi malog mozga..................................................................................34
• Angulus pontocerebellaris.........................................................................35
• Ventriculus quartus...................................................................................36
Diencephalon.......................................................................................................37
• Thalamus...................................................................................................37
• Metathalamus............................................................................................40
• Epithalamus...............................................................................................41
• Subthalamus..............................................................................................41
• Hypothalamus...........................................................................................41
Cerebrum........................................................................................................43
• Comissurae cerebri...............................................................................47
• Ventriculus lateralis.............................................................................48
Cirkulacija liquor cerebrospinalis........................................................................50
Hemato-moždana barijera...................................................................................50

CNS - Skripta Sarajevo PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

CNS - Skripta Sarajevo PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Razvoj CNS

Razvoj CNS-a naziva se neurogenesis.Tu dolazi do organ.i modfik.oblikovanja

Nadalje u razvoju od primarnog moždanog mjehura izdiferenciraju se

Na taj način nastaje pet sekundarnih moždanih mjehura.Cijev se prilagođava

Lateralni njegovi dijelovi se najviše razvijaju u desnu i lijevu hemisferu

Osnovna morfološka i funkcionalna jedinica nervnog sistema je neuron.On se

Kod svake sinapse razlikuju se tri dijela i to:

Presinaptički dio je krajnji-terminalni zadebljani dio axona.U taj dio ne

Podjela nervnog sistema

U neuroanatomiji postoji više podjela ali je najprikladnija njegova morfološko-

CNS se nalazi unutar lubansjke šupljine intrakranijalno u cavum cranii jedan

CNS obuhvaća dva dijela-Jedan dio je smješten unutar kranijalne duplje-

Somatski sistem uspostavlja vezu organizma sa vanjskom sredinom a čine ga

Osim njih,u somatski sistem spada i 12 pari kapitalnih nerava nn.capitales

Osim njih,ovdje ubrajamo i ganglione.Ganglion je nervni čvor koji je sastavljen

U senzitivne ganglije ubrajamo ganglije spinalnih živaca-ganglion spinale i

Autonomni(vegetativni)sistem je dio nervnog sistema koji nije pod uticajem

Oni su po funkciji antagonisti jedan drugom.Iako rade automatski,neke radnje su

Medulla spinalis je cilindrična formacija dužine 40-45cm,smještena je u

Iz ovih dijelova odlazi 31 par nn.spinales.Segmenti kičmene moždine neće

Prednji motorni korijen sastavljen je od eferentnih vlakana motoneurona

Ako presiječemo poprečno medullu spinalis onda na njenoj površini zapažamo

Medulla spinalis sačinjena je od 10 takvih lamina.Prvih šest lamina nalazi se u

Lamina 8 i 9 smještene su u prednjim rogovima i u njima su jedra iz kojih

U funiculus posterior nalaze se dva puta:

U funiculus lateralis se nalaze:

Eferentni prenose impulse iz CNS-a prema motornim jezgrama prednjeg roga

U funiculus anterior nalaze se:

U funiculus lateralis nalaze se putevi medijalno od senzibilnih puteva i to:

Iz kičmene moždine izlazi 31 par kičemnih živaca.Dio kičmene moždine koji

Medulla spinalis postavljena je u kičmenom kanalu od čijih je vezivno-koštanih

Dura Mater ima dva lista-vanjski i unutrašnji.Vanjski list je periostalni list i on

Medulla spinalis je bogato vaskularizirana i krvni sudovi dolaze od

Aa.radiculares dolaze od segmentalnih arterija i to aa.vertebrales, a.cervicalis

Medulla oblongata je produženi i prošireni dio medullae spinalis pa se zove i

Pošto je medulla oblongata direktni nastavak medullae spinalis to brazde sa

Granice medullae oblongatae na dorzalnoj strani su:

Na dorzalnoj strani zapažaju se dva dijela,i to proximalni i distalni dio.

Građa medullae oblongatae

Medulla oblongata građena je od sive i bijele supstance-substantia grisea et

Drugo križanje je decussatio lemniscorum,koja odvoji lateralne rogove i baze

Retikularna formacija zauzima centralni dio produžene moždine.To je sistem

U trigonum n.hypoglossi je nucleus intercalatus.U centralnom dijelu je

Nove sive mase

U nove sive mase ubrajamo:

Aferentna vlakna na jezgre dorzalne columnae-fasciculus Golli et fasciculus

U bijeloj supstanci su smješteni putevi medullae oblongatae u dvije heterogene

Putevi medullae oblongatae

U medijalnu vrpcu puteva ubrajamo:

U laterlanu vrpcu puteva ubrajamo:

Pons je dio CNS-a koji se razvija iz metencephalona dok se iz mijelencephalona

Prednja strana ponsa

Stražnja strana ponsa

Pons je izgrađen od bijele i sive supstance,odnosne substantia alba et grisea.

U lateralnoj vrpci nalazimo,idući od medijalno ka lateralno:

Granicu između dorzalnog i ventralnog dijela ponsa grade fibrae transversae

Poprečni putevi u bazalnom dijelu su fibrae transversae pontis.To su vlakna

Nuclei nervorum capitalium

U ponsu su dijelom vestibularne jezgre,jezgre n.facialisa,jezgra abducensa i

Jezgre n.facialisa-Ovaj živac je duplog škržnog luka.najvećim dijelom je

Rombasta jama je dio četvrte moždane komore-ventriculus quartus.Nju čine

U donjem dijelu eminentiae medullaris nalazi se colliculus facialis (proizvedeno

Ukoliko napravimo poprečni presjek kroz mesencephalon,bilo na visini gornjih