Jezgre kranijalaca

→OSE niz, motoričke jezgre → OVA niz

1) Nucleus nervi oculomotorii
→iza colliculusa superiora, mesencefalon
2) Nucleus nervi trochlearis
→iza colliculusa inferiora, mesencefalon
3) Nucleus nervi abducens
→ispod colliculusa facialisa, pons
4) Nucleus nervi hypoglossi
→ispod trigonum nervi hypoglossi, medulla
oblongata
→OVE niz, parasimpatičke jezgre
1) Nucleus accessorius nervi oculomotorii
[EDINGER-WESTPHALI]
→medijalno od nucleus n. oculomotorii
→u razini gornjih kolikula, mesencefalon
2) Nucleus salivatorius superior
→tik iznad striae medullares, u području areae
vestibulares, pons
→u sklopu jezgara nervusa facialisa
3) Nucleus salivatorius inferior
→tik ispod striae medullares, ispod nucleus
saluvatorius, sup., medulla oblongata
→u sklopu jezgara glossopharyngeusa
4) Nucleus dorsalis nervi vagi
→lateralno od nucleus nervi hypoglossi
→ispod trigonum nervi vagi, medulla
oblongata
→glavni izvor parasimpatičkih vlakana za n.
vagus
→ta parasimpatička vlakna donose inervaciju
svim utrobnim organima sve do lijeve fleksure
debelog crijeva
1) Nucleus solitarius, pars medialis
→pripada sustavu n. glossopharyngeusa i
vagusa
→smještena u medulli oblongati
→ SVA niz
1) Nucleus solitarius, pars lateralis
→rostralni dio je polus gustatorius
→pripada n. facialisu, glossopharyngeusu i
vagusu
→OSA jezgre
1) Nucleus mesencephalicus nervi trigemini
→na razini donjih kolikula
→jedina OSA jezgra u mozgu!
→tu dolaze vlakna za osjet propriocepcije
2) Nucleus principalis (pontinus) nervi trigemini
→na razini fossae superior
→tu završavaju vlakna za dodir i pritisak
3) Nucleus spinalis nervi trigemini
→u razini fasciculusa lateralisa
→tvori tuberculum trigeminale
→vlakna za bol i temperaturu
→osim n. trigeminusa, tu završavaju i vlakna
n. glossopharyngeusa i vagusa
→SSA jezgre
1) Nucleus cochlearis anterior et posterior
2) Nucleus vestibularis med., lat., sup. et inf.
→u području areae vestibularis

→SVE niz, motorički

1) Nucleus motorius nervi trigemini (portio
minor)
→fovea superior, lateralno od eminentiae
medialis, pons
→inervacija žvačnih mišića
2) Nucleus nervi facialis
→lateralno od sulcusa limitansa, ispod areae
vestibularis, pons
→inervacija mimičnih mišića i platysme
3) Nucleus ambiguus
→smještena ventrolateralno od nucleus
dorsalis nervi vagi, medulla oblongata
→rostralni dio pripada n. glossopharyngeusu
→središnji (najveći) dio pripada n. vagusu
→kaudalni dio pripada n. accessoriusu
4) Nucleus nervi accessorii
→inervacija mišića grkljana, vlakna predaje n.
vagusu
→smještena najkaudalnije od svih jezgara u
medulli oblongati

www.perpetuum-lab.com.hr 1
 Nervi craniales

III. Nervus oculomotorius

→ OSE iz nucleus nervi oculomotorii
→ Grane
• Ramus superior
→m. rectus superior
→m. levator palpebrae
• Ramus inferior
→m. rectus medialis
→m. rectus inferior
→ OVE iz nucleus accessorius nervi oculomotorii [EDINGER-WESTPHALI] (parasimpatička)
→ Grane
• Ramus ad ganglion ciliare
→m. ciliari i m. sphincter (constrictor) pupilae
• Od gangliona ciliare idu nn. ciliares breves
• N. III. prolazi uz lateralnu stijenku kavernoznog sinusa
• Probija duru mater između prednjeg i stražnjeg klinoidnog nastavka
→Ispadi funkcije oculomotoriusa
1)oko usmjereno lateralno i prema dolje
2)zjenica je proširena i ne sužava se ukoliko ju osvijetlimo (stradao m. sphincter pupilae)
3)Ptoza – spuštena je gornja vjeđa
4)leća se ne može akomodirati (stradao m. ciliaris)

IV. Nervus trochlearis

→ OSE iz nucleus nervi trochlearii
• Inervira m. obliquus superior
• Probija duru na hvatištu tentorija
• Prolazi kroz lateralnu stijenku sinusa cavernosusa
• Jedini živac što izlazi na dorzalnoj strani moždanog debla
• Najtanji moždani živac
• U potpunosti križa stranu još u području mezencefalona (decussatio nervorum troclearium)
→Ispadi funkcije trochlearisa
1)oko usmjereno gore i lateralno

V. Nervus trigeminus
→ OSA iz nuclei mesencephalicus, principalis (pontinus) et spinalis nervi trigemini [portio major]
→ SVE iz nucleus motorius nervi trigemini [portio minor]
→ OVA & SVA iz nucleus solitarius
• Grane trigeminusa:
→ n. ophtalmicus [V1] OSA & OVA
→ n. maxillaris [V2] OSA & OVA
→ n. mandibularis [V3] OSA, OVA & SVE
• N. ophtalmicus
→n. lacrimalis: za glandulu lacrimalus
→ n. frontalis
→ n. nasociliaris
→senzibilna inervacija očne jabučice
→stražnje etmoidne zračne komore i sinus sphenoidalis
→koža hrpta i vrha nosa
→omogućuje konjunktivalni refleks
• Prolazi kroz lateralnu stijenku sinusa cavernosusa

www.perpetuum-lab.com.hr 1
• N. maxillaris
→n. zygomaticus
→ daje parasimpatička vlakna za glandulu lacrimalis
→nn. alveolares superiores
→zubi i gingiva gornje čeljusti
→n. infraorbitalis => tvoti pes anserinus minor
→donje vjeđe, gornja usna, koža nosa
→radix sensoria
→idu u ganglion pterygopalatinum, ali kroz njega samo prolaze
• Prolazi kroz lateralnu stijenku sinusa cavernosusa
• N. mandibularis
• Motoričke grane (inervira sve žvačne mišiće, prva tri su žvačni)
→n. massetericus => m. massetericus
→nn. temporales profundi => m. temporalis
→n. pterygoideus lateralis et medialis => m. pterygoideus lateralis et medialis
→parasimpatička vlakna iz gangliona otticuma => m. tensor tympani et veli palatini
→n. mylohyoideus (v. niže) => m. mylohyoideus i m. digastricus, venter anterior
• Osjetne grane
→n. buccalis
→sluznica i koža obraza, NE i m. buccinator, njega samo probija
→n. auriculotemporalis
→senzibilno inervira glandulu parotis
→vanjski slušni hodnik
→koža vanjskog uha
→koža sljepoočne regije
→nn. alveolaris inferiores
→koža brade
→zubi i gingiva donje čeljusti
→n. mylohyoideus, motorička grana (v. gore)
→n. lingualis
→meko nepce
→sluznica dna usne šupljine i sluznica jezika
→u infratemporalnoj udubini prima vlakna od chorde tympani

VI. Nervus abducens

→OSE iz nucleus nervi abducens
• Inervira m. rectus lateralis
• Probija duru mater na klivusu
• Prolazi kroz sredinu sunusa cavernosusa, uz arteriu carotis internu, NE kroz stijenku
→Ispad funkcije abducensa
1)oko u trajnom položaju adukcije

VII. Nervus facialis

→ SVE iz nucleus nervi facialis
• N. stapedius
→m. stapedius
• N. auricularis posterior
→mišići uške
• Plexus intraparotideus (pes anserinus major)
→mimični mišići
→platysma, m. stylohyoideus, m. digastricus venter posterior, m. stapedius
-N. facialis je prvenstveno motorički živac. Inervira sve mimične mišiće, uključujući i gore navedene.
Sve ostale funkcije pripisane n. facialisu obavlja nervus intermedius

www.perpetuum-lab.com.hr 2
N. Intermedius, živac koji ima nekakve veze s nervusom facialisom
→ OSA iz nucleus et tractus spinalis nervi trigemini
→ SVA iz rostralnog pola lateralne n. solitarius (polus gustatorius)
→ OVE iz nucleus salivatorius superior
• Općenito
→daje parasimpatička vlakna za submandibularne i sublingvalne žlijezde
→inervacija mukoznih žlijezdi nosa
→okusna (senzorička) inervacija prednje ⅔ jezika i mekog nepca
• OSA vlakna služe za osjetnu (senzibilnu) inervaciju malog dijela kože oko uške
• OVE vlakna su zadužena za parasimp. inervaciju suzne, submandibularne i sublingvalve žlijezde
• SVA vlakna dovode osjet okusa iz prednje ⅔ jezika
• N. petrosus major
→parasimpatička vlakna za suznu žlijezdu
→vlakna za sve žlijezde nosa i nepčane sluznice
→vazodilatator arteriae carotis interne
→Ganglion geniculi
-tu se nalaze tijela pseudounipolarnih neurona, čiji aksoni dovode osjet okusa sa prednje ⅔ jezika
•N. intermedius ima sve funkcije koje su u Marušićki pripisane facialisu. Na 488. stranici se spominje
pojam „n. intermedius“ u tom konkekstu, ali na svim ostalim mjestima je n. facialis naveden kao
živac koji vrši te funkcije. O n. intermediusu najbolje stoji u knjizi „Gray's anatomy“, odakle je,
posredstvom Wikipedie, posuđena ova slika. Stvarno vrijedi 1000 riječi.

www.perpetuum-lab.com.hr 3
IX. Nervus glossopharyngeus
→ OSA iz nucleus spinalis nervi trigemini
→ OVE iz nucleus salivatorius inferior
→ SVE iz nucleus ambiguus
→Bilateralna inervacija
• N. tympanicus
→sluznica bubnjišta i mastoidne ćelije
• N. petrosus minor
→daje ganglionarna vlakna aurikulotemporalnom živcu za inervaciju parotidne žlijezde
• Rr. pharyngei
→plexus pharyngeus
→ždrijelni mišići, sluznica i žlijezde
→refleksni prestanak disanja kod gutanja
• R. musculi stylopharyngei
→m. stylopharyngeus
• Rr. tonsilares
→šalju podražaje u nucleus dorsalis nervi vagi
→sluznica i tonzile mekog nepca
• Rr. linguales
→senzibilna i okusna vlakna za stražnju trećinu jezika
→ Ganglion superius (gore, unutar foramena jugulare): osjet dodira, boli i temperature
→ Ganglion inferius (dijelom izvan foramena jugulare): osjet okusa sa korijena jezika (stražnja ⅓)
→ Ganglion otticum: šalje vlakna za parasimpatičku inervaciju parotidne žlijezde
→Jacobsonova anastomoza: n. tympanicus – plexus tympanicus – n. petrosus minor – otički ganglij

XI. Nervus accessorius

→ SVE iz nucleus ambiguus (kaudalni dio, nucleus nervi accessorii, tvore radix internus)
→mišići nepca => ovo ide preko plexusa pharyngeusa
→unutrašnji mišići larinksa => daje vagusu motorička vlakna za njih
=>radix internus se još naziva kranijalni korijen, prolazi samo kroz foramen jugulare
→ OSE iz nucleus spinalis nervi accessorii (tvore radix externus)
→musculus sternocleidomastoideus
→musculus trapezius
=>radix externus ili spimalni korijen ulazi u lubanju kroz foramen magnum, pa iz nje izlazi kroz
foramen jugulare

XII. Nervus hypoglossus

→ OSE iz nucleus nervi hypoglossi
• Inervacija općenito
→sve unutrašnje mišiće jezika
→tri vanjska jezična mišića
→genioglossus, styloglossus, hyoglossus
→sudjeluje u refleksnim pokretima žvakanja, gutanja i sisanja
→ansa cervicalis inervira infrahioidne mišiće
→čine ju XII i nervi cervicales descendes (C1 i C2)
→vlakna ovog živca su ukrižena

www.perpetuum-lab.com.hr 4
X. Nervus vagus
→ OSA iz nucleus spinalis nervi trigemini
→ OVE iz nucleus dorsalis nervi vagi
→ SVE iz nucleus ambiguus
→ SVA i OVA iz nucleus solitarius
• Općenito
→Bilateralna inervacija
→Baro- i kemoreceptori
→Okus iz područja epiglotisa
→Refleksi važni za nadzor kardiovaskularnih, respiratornih i probavnih funkcija
→Koža vanjskog uha i membrana tympani
→Musculi pharyngii -> vlakna za njih mu daje n. accessorius
→Musculus crycothyroideus (larynx)
→Poprječnoprugasti mišići jednjaka
→Donosi parasimpatičku inervaciju svim organima, sve do flexure coli sinistre
→ Ganglion superius (jugulare; unutar foramena jugulare): osjet dodira, boli i temperature
→ Ganglion inferius (nodosum; sasvim izvan foramena jugulare): osjet okusa sa epiglotisa
• Grane vagusa u glavi
→R. meningus => Dura mater fossae cranii posterior
→R. auricularis => koža donjeg i stražnjeg dijela zvukovoda
• Grane vagusa u vratu
→Rr. pharyngei => mišići, sluznica, i žlijezde ždrijela
→Rr. linguales => okusna vlakna za korijen jezika i epiglotis
→N. laryngeus superior => musculus crycotyroideus i sluznica grkljana
→oblikuje ansu Galeni => komunikacija sa n. laryngeus reccurens
→Rr. cardiaci cervicales superiores & inferiores => visceromotorna vlakna za plexus cardiacus
→N. laryngeus reccurens
→mišići grkljana
→lijevi zahvaća ductus arteriosus Botalli
→prednja i stražnja grana inerviraju sve unutrašnje mišiće grkljana
• Grane prsnog dijela
→Rr. bronchiales => plexus pulmonalis et oesophagealis
→Rr. cardiaci thoracici => idu u plexus cardiacus
→Truncus vagalis anterior et posterior
→dijele se na ulasku u trbušnu šupljinu
→idu po probavnoj cijevi
→inerviraju organe trbušne šupljine
→Rr. gastrici anteriores et posteriores
→idu na prednju i stražnju stijenku želuca
→tvore plexus gastricus
→inerviraju i kardiju želuca
→Rr. coeliaci => idu u ganglion coeliacum, spajaju se sa simpatikusom
→Rr. hepatici => parasimpatička vlakna za jetru
→Rr. renales => parasimpatička vlakna za bubreg

www.perpetuum-lab.com.hr 5
 Živac
Živac je skup snopova živčanih vlakana. Neprekinuto se pruža od svoje jezgre u moždanom deblu ili
kralježničkoj moždini do mjesta inervacije.

Pseudounipolarni neuron

Pseudounipolarni neuron je takva vrsta neurona kod kojeg je tijelo (soma) stanice smješteno sa strane
u odnosu na stanični izdanak. Iako neuroni u pravilu imaju najmanje dva nastavka, dendrit i akson, oni
su kod pseudounipolarnog neurona praktički spojeni i zato se oba nazivaju neurit.
Pseudounupolarni neuron je zadužen za primanje i provođenje osjetnih podražaja. Tu vrstu neurona
imaju 4 kranijalna živca, V, VII, IX i X. Svi stražnji korijenovi spinalnih živaca također imaju ovakav
neuron.

Gangliji
Ganglij je nakupina tijela (soma) neurona. Može biti osjetni ili visceromotorički (parasimpatički).
Osjetne ganglije imaju gore spomenuti živci (V, VII, IX i X) te dakako svi stražnji korijenovi
spinalnih živaca.
U osjetnim ganglijima ne dolazi do prekapčanja živčanih vlakana, već su tu samo nagomilane some
pseudounipolarnih neurona.
U visceromotoričkim ganglijima uvijek dolazi do prekapčanja parasimpatičkih vlakana, ali simpatička
vlakna mogu samo prolaziti kroz takav ganglij.

Ganglion semilunare
On je mjesto „grananja“ trigeminusa. Naime, sve do tog mjesta skupovi snopova vlakna ophtalmicusa,
maxillarisa i mandibularisa putuju zajedno. U gangliju se međutim nalaze some neurona svakog
pojedinog živca te od tog mjesta svaki živac ide svojim putem. Drugim riječima, V1, V2 i V3, imaju
svaki svoje some u tom gangliju, ali su sve načičkane na jako uskom prostoru pa se nalaze unutar
istog ganglija. Pa onda djeluje da je trigeminus pseudounipolarni neuron koji ima zapravo 4 nastavka,
1 centralni i 3 periferna, ali to nije slučaj.

www.perpetuum-lab.com.hr 6
 Ganglion geniculi
Ovo je osjetni ganglij intermediusa ili facialisa, ovisi kako okrenete. Po Grayu je ovo ganglij facialisa.
Priča je jednostavnija nego sa polumjesečastim ganglijem jer „koljenasti“ ganglij sadrži some samo
pseudounipolarnih neurona intermediusa. Ovdje su na istom mjestu smještene some neurona koji
provode i somatski, i visceralni osjet. To nije slučaj kod glossopharyngeusa i vagusa.

Ganglion superius et inferius n. glossopharyngei

Ovaj živac, kao i vagus, ima dva ganglija. Zašto je tomu tako? Jednostavni odgovor je – nedostatak
prostora. Naime, u gornjem gangliju su smješteni svi opći somatski osjeti, dok je donji ganglij zadužen
za provod specijalnog visceralnog osjeta – osjeta okusa sa stražnje trećine jezika. Kako somatski i
visceralni osjeti idu u zasebne jezgre, tako i some neurona ne moraju biti u jedinstvenom gangliju. To
nije slučaj kod intermediusa.

Ganglion superius et inferius n. vagi

Ista stvar kao i za glossopharyngeus, samo što donji ganglij čine some neurona koji provode osjet
okusa iz područja oko epiglotisa.

www.perpetuum-lab.com.hr 7
 Moždane komore

1)Ventriculi laterales
•Parne, u dubini moždanih polutaka
•Četiri dijela:
→cornu frontale: sprijeda
→cornu occipitale: straga
→pars centralis: sredina
→cornu temporale: lateralno i dolje
•Omeđenja
a)Cornu frontale (anterior):
→lateralno: caput nuclei caudati
→medijalno: septum pellucidum
→gore, sprijeda i dolje: genu corporis callosi
b)Cornu occipitale (posterior):
→medijalno: calcar avis
→dolje: trigonum collaterale
→bulbus cornu posterior se nalati ispod calcara avisa (utisnuća fissure calcarine)
c)Pars centralis:
→medijalno: kut između fornixa i corpusa callosuma
→lateralno: cauda nuclei caudati
→gore: radiatio corporis callosi
→dolje (od lateralno ka medijalno): stria terminalis, vena thalamostriata, lamina affixa, tela
choroidea, plexus choroideus, opet tela choroidea i fornix
d)Cornu temporale (inferior):
→medijalno: splenium corporis callosi i pes hippocampi
→lateralno: radiatio corporis callosi
→gore i dolje: splenium corporis callosi

2)Ventriculus tertius
•Neparna
•Najvećim dijelom u diencefalonu
•Njezin dio od Monroeovog otvora do lamine terminalis je u telencefalonu
•Omeđenja:
→sprijeda: lamina terminalis, columnae fornicis i commissura anterior
→gore: tela choroidea, plexus choroideus, fornix i corpus callosum
→dolje: pedunculli cerebri, substantia perforata posterior, corpora mammilaria, chiasma opticum
→lateralno: medijalne površine talamusa (gore) i hipotalamusa (dolje)
→straga: commissura posterior, corpus pienale, commissura habenularum

3)Ventriculus quatrus
•Neparna
•Pons gore, medulla oblongata dolje, cerebellum straga (stojeći položaj)
•Omeđenja (ležeći položaj, licem prema podu, tako da je cerebellum na vrhu, da čini krov)
→krov: rostralno => velum medullare superius
u sredini => fastiguum cerebelli
kaudalno => velum medullare inferius, plexus choroideus i tela choroidea
→dno: fossa rhomboidea (sada je pons sprijeda, a medulla oblongata straga)
→sa strane: pedunculli cerebellares superiores et inferiores

www.perpetuum-lab.com.hr 1
 Parasimpatički gangliji mozga

1) Ganglion ciliare (oculomotorius), djeluje na zjenicu i leću

→Preganglijska vlakna
•Simpatička
→truncus sympathicus, paravertebralni gangliji, medulla spinalis (T1-L2)
•Parasimpatička
→n. oculomotorius iz EDINGER-WESTPHALI
→prekapčaju se u ciliarnom gangliju i daju nn. ciliares breves
→ Postganglijska vlakna
•Simpatička
→radix sympatica od ciliospinalnog centra za m. dilatator pupilae
→prekapčanje se zbiva u ganglion cervicale superius, smješten je uz a. carotis internu, vlakna iz
njega prate arteriju, dio vlakana se priključuje n. ophtalmicusu
→jedan dio simpatičkih vlakana samo prolazi kroz ganglij(bez prekapčanja!) i izlazi iz njega kao dio
nn. ciliares breves
→drugi dio vlakana ide preko n. nasociliarisa; ne prolazi kroz ganglij i daje nn. ciliares longus
•Parasimpatička
→prekapčanje u ganglion ciliare
→nn. ciliares breves
→inerviraju m. sphincter pupillae i m. ciliaris
→Senzibilna inervacija
→n. nasociliaris, daje ramus communicans cum ganglio ciliari
→iz ganglija izlazi kao dio nn. ciliares longus i senzibilno inervira očnu jabučicu

2) Ganglion pterygopalatinu (n. intermedius), djeluje na suznu žlijezdu

→ Preganglijska vlakna
•Simpatička
→truncus sympathicus, paravertebralni gangliji, medulla spinalis (T1-L2)
•Parasimpatička
→n. intermedius iz nucleus salivatorius superior
→u ganglionu geniculi (otvor canalisa facialisa) se odvaja n. petrosus major
→od n. petrosusa majora u canalis pterygoideus ulazi n. canalis pterygoidei [VIDIAN]
→Vidianov živac pristupa na ganglion pterygopalatinum
→ Postganglijska vlakna
•Simpatička
→prekapčanje se zbiva u ganglion cervicale superior (opet)
→od ganglija vlakna nastavljaju do plexus caroticus internus
→od plexusa ide n. petrosus profundus
→n. petrosus profundus samo prolazi kroz ganglij
→dalje simpatička vlakna putuju zajedno sa parasimpatičkim vlaknima
•Parasimpatička
→prekapčanje u ganglion pterygopalatinum
→vlakna od njega pristupaju n. maxillarisu, od njega odlaze u n. zygomaticus
→n. zygomaticus anastomozira sa n. lacrimalis
→n. lacrimalis napokon inervira glandulu lacrimalis, donosi joj oba vlakna
→Cijeli ganglij, osim suzne, inervira sluznicu i žile nosa, nepca i nasofarinksa

www.perpetuum-lab.com.hr 1
3) Ganglion submandibulare (n. intermedius), submandibularna i sublingvalna žlijezda
→ Preganglijska vlakna
•Simpatička
→truncus sympathicus, paravertebralni gangliji, medulla spinalis (T1-L2)
•Parasimpatička
→n. intermedius iz nucleus slivatorius superior
→nastavlja kao chorda tympani
→chorda tympani daje vlakna n. lingualisu, ogranku, n. mandibularisa
→n. lingualis napokon daje vlakna ganglionu submandibulare
→ Postganglijska vlakna
•Simpatička
→prekapčanje se zbiva u ganglion cervicale superius (tko bi rekao?)
→od njega vlakna idu do a. carotis externae
→oko a. carotis externae tvore plexus caroticus externus
→od plexusa prate arteriu facialis i to samo do submandibularne žlijezde, ne idu dalje
→prate i arteriu lingualis, ali do obadvije žlijezde
→ne prolaze kroz ganglion submandibulare
•Parasimpatička
→prekapčaju se u ganglion submandibulare
→od njega polaze rami glandulares
→rr. glandulares napokon parasimpatički inerviraju i submandibularnu, i sublingvalnu žlijezdu
→U slučaju da ipak u organizmu postoji ganglion sublinguale, put bi bio isti, samo što bi n. lingualis
posebno davao vlakna sublingvalnom gangliju.

4) Ganglion otticum (n. glossopharyngeus), za glangulu parotideu

→ Preganglijska vlakna
•Simpatička
→Truncus sympaticus, paravertebralni gangliji, medulla spinalis (T1-L2)
•Parasimpatička
→n. glossopharyngeus iz nucleus salivatorius inferior
→nastavlja kao nervus tympanicus
→n. tympanicus na promontoriumu srednjeg uha tvori plexus tympanicus
→od plexusa tympanicusa polazi nervus petrosus minor
→n. petrosus minor pristupa otičkom gangliju
→veza n. tympanicus – plexus tympanicus – ganglion oticum je Jacobsonova anastomoza
→ Postganglijska vlakna
•Simpatička
→prekapčaju se u ganglion cervicale superius
→od njega idu do arteriae carotis externe
→zatim do žlijezde prate arteriu maxillaris i arteriu temporalis superficialis (tako veli Netter)
→do žlijezde idu tako što prate arteriu meningeu mediu (tako veli Marušićka)
→simpatička vlakna ne prolaze kroz ganglij, ne idu mu niti blizu
•Parasimpatička
→prekapčanje se odvija u ganglion oticum
→od ganglija vlakna pristupaju nervusu auriculotemporalisu, ogranku n. mandibularisa
→n. auriculo temporalis anastomozira nervusom facialisom
→n. facialis je taj koji najzad donosi parasimpatička vlakna doušnoj žlijezdi
→n. auriculotemporalis samo osjetno inervira parotidnu žlijezdu (rr. parotidei)

www.perpetuum-lab.com.hr 2