14S05 PDF

STRUČNO USAVRŠAVANJE
OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA
XIV. tečaj 08. i 02. veljače 2013.
TEMA:
" CENTRALNI SUSTAVI NADZORA I UPRAVLJANJA (CNUS) KAO

PREDUVJET ZA UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE U
ZGRADARSTVU "
Autori:
mr.sc. IVAN CETINIIĆ, dipl.ing.stroj

Arhitektonski fakultet, Zagreb
TIHOMIR RENGEL, dipl.ing.stroj
Arhitektonski fakultet, Zagreb
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Večeslava Holjevca 15
Centralni sustavi nadzora i upravljanja (CNUS)

kao preduvjet za učinkovito korištenje energije u
zgradarstvu
mr.sc.I.Cetinić;
T.Rengel; Z.Vašatko
STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA 1

XIV tečaj 08. i 09. veljače 2013.
SADRŽAJ
SUSTAVI REGULACIJE I AUTOMATIZACIJE

U ZGRADAMA I INDUSTRIJSKIM
POSTROJENJIMA

UVOD
UVOD
DEFINICIJE
MJERNI OSJETNICI
REGULACIJSKI ELEMENTI I POMOĆNI UREĐAJI
PRIMJERI RJEŠENJA MIKROPROCESORSKE REGULACIJE

UVOD

DEFINICIJE
• Analogna regulator - analogni regulator je uređaj kontinuiranog djelovanja.
Njegovi elementi izrađeni su na temelju matematičkih analogija između
mehaničkih, toplinskih i električnih pojava. Složenost im je ograničena, a
točnost im ovisi o točnosti komponenata iz kojih su izgrađeni.
• Digitalna regulator - digitalni regulator spada u diskretne regulatore. Danas
se obično grade u obliku digitalnih kompaktnih računala pa imaju i njihova
svojstva. Algoritam regulatora nalazi se u memoriji računala u obliku
programa. Ulazne i izlazne vrijednosti u regulator (program) nisu
kontinuirane nego diskretne. Digitalni sustavi otporni su na smetnje,
izuzetno pouzdani i fleksibilni.
• Analogno-digitalni (A/D) pretvornik - elektronički sklop koji analogni ulazni
signal mijenja u digitalni signal, koji mikroprocesoru koristi u izvršavanju
programa. Analogne ulazne veličine obično dolaze od osjetnika ili
pretvarača temperature, tlaka, vlažnosti ili drugih veličina.
• Digitalno-analogni (D/A) pretvornik - elektronički sklop koji digitalne signale
iz programa pretvara u analogne signale za uporabu u sustavu regulacije.
Analogni se signali koriste za pozicioniranje aktuatora ili pobuđivanje
pretvarača ili releja.

DEFINICIJE
Digitalna regulacija - regulacijska petlja u kojoj digitalni regulator periodički
obnavlja proces kao funkciju skupa mjerenih varijabli regulacije i danog
• .
skupa algoritma regulacije, te ih ažurira.
Mikroprocesorski regulator - uređaj koji se sastoji od mikroprocesorske
jedinice, digitalnih ulaza i izlaza, A/D i D/A pretvornika, ispravljača i programa
za provedbu digitalne programabilne logičke regulacije i upravljanja sustava,
te programskih rutina za gospodarenje energijom u sustavu grijanja,
ventilacije i klimatizacije.
Sustavni mikroprocesorski regulator - je mikroprocesorski regulator koji
upravlja sustavno skupnom opremom GVIK kao što su jedinice za dobavu
zraka promjenjivog volumena (VAV), strojarnice ventilacije i klimatizacije,
središnje rashladne stanice i toplinske stanice, odnosno kotlovnice i slični po
funkciji skupni termotehnički sustavi. Za ove regulatore je znakovito da imaju
I/O jedinice s mogućnošću proširenja i mogu regulirati više mehaničkih
sustava iz pojedinačnog regulatora.
Zonski regulator-je mikroprocesorski regulator koji regulira skupne ili
pojedinačne elemente instalacije grijanja, hlađenja i klimatizacije kao što su
npr. VAV-jedinice, ventilo-konvektorske ("fan-coil") jedinice i toplinske crpke.

DEFINICIJE
D = Složenost regulacije [‐]
t = Promjena temperature [°C]
u = Promjena reg. signala [%]
d = Vrijeme zatezanja [s]
r = Vrijeme odziva [s]
ts = Zahtjevana točnost reg. [±°C]
Složenost Klasifikacija Primjenjljiva regulacija
D ≤ 0.5 Vrlo jednostavna On/Off
D ≤ 1.0 Jednostavna P (proporcionalna)
D ≤ 2.5 Srednje zahtjevna PI (proporcionalna)
D > 2.5 Zahtjevna PID (proporcionalna)

DEFINICIJE - REGULATOR
• Na blok dijaranu prukazana je funkcija djelovanja digitalnog regulatora.

• Digitalni regulator prima elektroničke signale od osjetnika, preoblikuje elektroničke signale u
brojeve i s tim brojevima izvodi matematičke operacije unutar računala. Izlaz iz računala poprima
oblik broja i može se preoblikovati u naponski ili pneumatski signal za djelovanje na pokretač
(aktuator).

DEFINICIJE – Optimalno pokretanje

DEFINICIJE – Optimalno zaustavljanje
STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA

XIV tečaj 08. i 09. veljače 2013. 10
DEFINICIJE – Program noćnog ciklusa

DEFINICIJE – Program noćnog provjetravanja
a) Vanjski zrak iznad točke promjene pogona ljeto-zima - približno 10°C
b) Vanjska temperatura je ispod temperature prostora za prethodno

određenu razliku
c) Rosište vanjskog zraka je niže od 15°C
d) Temperatura (unutarnjeg) prostora je za neku minimalnu vrijednost

iznad temperature za noćno provjetravanje - približno 26°C.

DEFINICIJE – Program entalpije

DEFINICIJE – Područje nulte energije

DEFINICIJE –sniženje opterećenja postrojenja grijanja ili hlađenja

DEFINICIJE –program cikličkog rada

DEFINICIJE –program razdiobe potrošnje električne energije

DEFINICIJE –regulacijske petlje
Tipični središnji sustav klimatizacije može zahtijevati nekoliko

regulacijskih petlji koje obuhvaćaju različite kombinacije:
regulaciju temperature u odsisnom sustavu
regulaciju temperature miješanja struja svježeg i povratnog zraka
regulaciju temperature grijane zone
regulaciju temperature hlađene zone
regulaciju vlažnosti ili rosišta
regulaciju statičkog tlaka dobavnog ventilatora
regulaciju protoka zraka odsisnog ventilatora

DEFINICIJE –jednostavna regulacijska petlja

MJERNI OSJETNICI

MJERNI OSJETNICI

MJERNI OSJETNICI

MJERNI OSJETNICI

MJERNI OSJETNICI

MJERNI OSJETNICI - kvaliteta zraka
• Utjecaj kvalitete zraka na troškove u sustavima ventilacije i

klimatizacije
 kvaliteta zraka je česta tema istraživanja, kongresa i
preporuka
 rezultat: dvije osnovne metode
 prva metoda: ne uzima u obzir trenutni broj ljudi u
prostoru (energetski nepovoljnija)
 druga metoda: uzima u obzir trenutni broj ljudi u
prostoru

MJERNI OSJETNICI – kvaliteta zraka
• Izvori onečišćenja zraka
• Glavni izvori onečišćenja:

 ljudi
 pušenje
 materijal građevine
 ventilacija

• Definicija kvalitete zraka
• Dvije jedinice:
 olf - zagađenost uzduha izazvana
prisutnošću jedne standardne osobe*
 decipol - 0,1 olf po l/s
• * Standardna osoba - prosječna odrasla osoba koja

obavlja sjedeći posao u ugodno toploj prostoriji
• neutralnog mirisa

• Osjetnici kvalitete zraka
• Dva osnovna mjerna principa:

 CO2 mjerni princip
 princip mješanih plinova
 Kombinacija CO2/VOC mjernih principa

• Ventilacija prema zahtjevu osjetnika kvalitete zraka
• Princip djelovanja:
 kontinuirano pratimo promjenu koncentracije CO2 ili
CO2/VOC u prostoru
 informacija se prosljeđuje regulatoru
 regulator obrađuje informaciju prema definiranim
parametrima
 regulator djeluje na stupanj otvorenosti mješajuće
sekcije i brzinu vrtnje ventilatora

• Prikaz utjecaja kvalitete zraka na troškove
• Primjer: dvije studije koje su provedene u Švicarskoj
• 1.) 76 soba (predavaonice, učionice, kabineti)

• Površina: 15 000 m2
• Volumna količina zraka: 385 000 m3/h
• Rezultat: smanjenje vremena rada sustava > 40 % (u usporedbi sa
standardnim
• vremenskim programom)
• 2.) Ušteda energije s mjerenjem CO2 u auditoriju

• Ogrjevna energija - 40 %
• Rashladna energija - 25 %
• Električna energija - 20 %
• (u usporedbi sa standardnim vremenskim programom)

• Zaključak
 U prostorima gdje količina ljudi fluktuira u velikom rasponu

preporučljivo je koristiti osjetnike kvalitete zraka bazirane
na CO2/VOC principu kao veličinu za ventilaciju prema
zahtjevu
 Iz prikazanih primjera vidljiva je ušteda energenata i
isplativost ovakove vrste sustava u odnosu na sustave sa
standardnim vremenskim programom

REGULACIJSKI ELEMENTI – regulacijski ventili
• Općenito
• regulacijski ventili su izvršni elementi na vodenoj strani u sustavima

termotehničkih instalacija
• regulacijski ventili mogu biti prolazni ili troputi, ovisno o namjeni i položaju u
hidrauličkom krugu
• razlikujemo nekoliko položaja ugradnje regulacijskih ventila
• položaji mogu biti takovi da čine razdjelni krug, miješajući krug, prigušni
krug ili ubrizgavajući krug V volumen

RAZDJELNI KRUG
- ventil dijeli protok na primarni krug (kotao → crpka →
premosnica → regulacijski ventil → kotao) i na sekundarni
HE
krug (premosnica → sekundarni protok → izmjenjivač topline
→ sekundarni povrat → regulacijski ventil)
2 3
- kada je regulacijski ventil zatvoren, sva voda koja cirkulira

kroz sustav pomoću pumpe, P, je usmjerena s primarnog
RET sec
polaza [FLpri] na primarni povrat [RETpri]
FL sec
BP CV
- upravljanje količinom
P
FL pri
- veza između količine protoka i prijenosa topline u
1
izmjenjivaču topline nije linearna
4 RET pri - kod niskih opterećenja, sekundarni medij (uzduh ili voda)
podvrgnut je temperaturnoj stratifikaciji
- prema većim temperaturnim gradijentima koji se mogu
zbivati u ovakvim krugovima, oni se mogu koristiti samo
tamo gdje dobavna temperatura zraka na izlazu iz
izmjenjivača topline nije kritična, npr. za zone dogrijavanja i
sustave grijanja zrakom koji ne koriste vanjski zrak
- ovaj tip kruga nije prikladan za predgrijače zbog velikog
rizika od smrzavanja

MIJEŠAJUĆI KRUG
- kod ovog kruga, ukupni volumen vode se konstantno tlači kroz
izmjenjivač topline, pa kod zahtjeva za utjecanjem na toplinski
HE
izlaz, potrebno je regulirati temperaturu vode
- kada je regulacijski ventil zatvoren, crpka tlači vodu od ventila
2
kroz polaz, izmjenjivač topline, povrat i premosnicu natrag u
3
RET sec
FL sec
ventil. Kako se regulacijski ventil otvara, samo dio ukupnog

p1
P volumena struji kroz premosnicu, ovisno o veličini otvorenosti
CV BP
ventila. Ostatak se tlači natrag do kontrolnog ventila putem
primarnog povrata, kotla i primarnog polaza. Oba djelomična
RET pri
FL pri
opterećenja se miješaju u regulacijskom ventilu

1 4 - „temperaturno upravljanje miješanjem“
- prilagodbe miješanjem koriste se u sustavima kondicioniranja
zraka svugdje gdje se zahtijeva varijabilna temperatura vode u
izmjenjivaču topline i gdje nema tlaka crpke na primarnoj strani
- prednost miješajućeg kruga u usporedbi sa razdjelnim krugom
je da ostvaruje emisiju topline preko cijele površine izmjenjivača
topline

UBRIZGAVAJUĆI KRUG
- ako kao rezultat distribucijskog cjevovoda postoji razlika tlaka
između poveznih točaka AA i AB odvojaka do izmjenjivača topline,
ovo se može upotrijebiti za svladavanje otpora regulacijskog ventila
HE - kada je regulacijski ventil zatvoren, sekundarna crpka P2 tlači
2 3 vodu od točke M preko sekundarnog protoka, izmjenjivača topline,
RET sec
sekundarnog povrata i sekundarne premosnice natrag do točke
FL sec
P2
miješanja M
M
BPsec - primarni protok vode potreban za ovu zonu je tjeran primarnom
BPpri CV crpkom P1 od spojne točke AA prema premosnici primarnog kruga
1
P1
FLpri kroz regulacijski ventil i natrag do spojne točke AB. Kada se
AA
regulacijski ventil otvori, određeni volumen vode (definiran
RETpri
otvorenošću ventila) je ubrizgan u točku miješanja M iz primarne
4 AB
struje u sekundarni krug; u isto vrijeme, ekvivalentni volumen

napušta sekundarni krug prema povratu i regulacijskom ventilu
- u ubrizgavajućem krugu, otpor regulacijskog ventila pokorava se
primarnoj crpki
- prilagodbe miješanjem koriste se u sustavima kondicioniranja
zraka svugdje gdje se zahtijeva varijabilna temperatura vode u
izmjenjivaču topline i gdje nema tlaka crpke na primarnoj strani

PRIGUŠIVAČKI KRUG
- volumenski protok regulira se regulacijskim ventilom, što upućuje na
regulacijski krug protokom
- kada je ventil skroz otvoren, tlak pumpe p1 tjera vodu kroz izmjenjivač
topline s nominalnim protokom. Kada je ventil u bilo kojem
HE
međupoložaju, opterećenje je samo djelomično. Volumen i temperatura
2 3
vode su isti u primarnom i sekundarnom krugu. Međutim, kako volumen
vode varira, tako varira i količina topline Φ [kW] prenesena sekundarnom
mediju (uzduhu ili vodi) putem izmjenjivača topline. Primarni protok vode
RET sec
FL sec
potreban za ovu zonu je tjeran primarnom crpkom P1 od spojne točke AA

P
CV
prema premosnici primarnog kruga kroz regulacijski ventil i natrag do
1 FLpri
spojne točke AB. Kada se regulacijski ventil otvori, određeni volumen
4 RETpri vode (definiran otvorenošću ventila) je ubrizgan u točku miješanja M iz
primarne struje u sekundarni krug; u isto vrijeme, ekvivalentni volumen
napušta sekundarni krug prema povratu i regulacijski ventilu
- prijenos topline na izmjenjivaču topline nije linearan, i da je sekundarni
medij podložan fluktuacijama temperature
- zbog temperaturnih razlika, ovaj tip kruga preporučuje se za korištenje
samo tamo gdje se dobavna temperatura zraka na izlazu iz izmjenjivača
topline ne treba kontrolirati, npr. za zone dogrijavanja i sustave grijanja
zrakom koji ne koriste vanjski zrak
FREKVENCIJSKI PRETVARAČ

VENTILATORI

REGULATOR PROTOKAZRAKA

REGULATOR PROTOKA ZRAKA



PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE- Simboli uz regulacijske sheme

PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE- Regulacija rekuperatora
Regulacija učinka rekuperatora

PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE- Regulacija rekuperatora
Regulacija učinka kondenzacijskog regeneratora s naknadnim miješanjem

PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE- Regulacija tornja
Rashladni toranj; regulacija Rashladni toranj; regulacija

na strani vode zaobilaznim ventilom

PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE- Regulacija tornja
Rashladni toranj; regulacija Rashladni toranj; regulacija

troputnim miješajućim ventilom troputnim razdijelnim ventilom

PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE- Kondicioniranje bazena
Bazen u mirovanju , nema potrebe za odvlaživanjem
Baypas otvoren; odsisni ventilator ne radi; tlačni ventilator u nižoj brzini;

temperaturu zraka održava vodeni grijač
Bazen u mirovanju , potrebno odvlaživanje
Baypas otvoren; odsisni ventilator niža brzina; tlačni ventilator u višoj brzini;
odvlaživanje s rekuperatorom i kompresorskim krugom; može se
koristit kondenzator s bazenskom vodon
Bazen u uporabi, potrebno odvlaživanje
Svježi zrak prema higjenskim uvjetima; baypas otvoren; odsisni ventilator viša
brzina; tlačni ventilator u višoj brzini; odvlaživanje s rekuperatorom i
kompresorskim krugom; može se koristit kondenzator s bazenskom vodon
Bazen u uporabi, nije potrebno odvlaživanje
Svježi zrak prema higjenskim uvjetima; baypas otvoren; odsisni ventilator niža
brzina; tlačni ventilator u nižojbrzini; minimalna količina svježeg zraka
Prijelazni period, ljetni rad s i bez zahtjeva za odvlaživanjem
Kod visokih vanjskih temperatura ili visokih temperatura prostora bazena rad
Dizalice topline je blokiran. Odvlaživanje s vanjskim zrakom. Ventilatori u višoj
Ili nižoj brzini ovisno o potrebama za odvlaživanjem.
PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE- Ventilokonvektori
Shema regulacije sustava ventilokonvektora (engl. fan coil)

Opis mikroprocesorske regulacije sustava ventilokonvektora u funkciji štednje

energije pojedinačno aparatima, odnosno sobama
Na shemi je prikazan primjer primjene podsustava mikroprocesorske regulacije na

sustavu ventilokonvektora. Regulacija i održavanje temperature prostora putem
sobnih aparata temelji se na mikroprocesorskom regulatoru s distribuiranom
inteligencijom. On je namijenjen za individualnu i vremenski zavisnu regulaciju
temperature prostora. Podsustav može ili raditi samostalno ili je nadziran preko
središnje jedinice građevine SNUS-a. Podsustav je baziran na multiregulacijskom
modulu koji omogućuje regulaciju i nadzor više soba putem lokalnih ulaznih i izlaznih
regulacijskih modula povezanih preko dva međusklopa sabirnicama.
Ovi podsustavi mogu alternativno povezivati osjetnik prisustva i prozorskih sklopki u
svakoj sobi, kojima se podupire funkcija štednje energije. Oni po programu smanjuju
sobnu temperaturu kada je soba prazna zatvaranjem ventila ili mijenjanjem broja
okretaja ventilatora (ovisno je li regulacija na vodnoj ili zračnoj strani) ili zatvaraju
ventile ili isključuju pogon ventilatora kada je prozor otvoren.

Sobni modul, tj. sobni temperaturni regulator, je samodovoljan potpuni regulator.

Stoga on može raditi samostalno, bez priključenja na multiregulacijski modul bilo da
je putem sobne sabirnice povezan na središnji nadzorni sustav građevine.
Sobni modul može zadržavati sljedeće programe:
-dan / noć
-grijanje / hlađenje
-nadzor prisutnosti
-nadzor otvorenosti prozora
-program za ispitivanje ispravnosti
-začepljenost filtra
-mogućnost komunikacije
-identifikaciju i operacije sa središnjeg mjesta



PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE- Toplinska stanica

Mikroprocesorska regulacija toplinske stanice s priključkom na magistralni

vrelovodni toplinski izvor - neizravni priključak
Shemom je prikazano rješenje toplinske stanice sustava toplovodnog grijanja i sustava
potrošne tople vode akumulacijskog tipa. Regulacija temperature polaznog voda
sustava toplovodnog grijanja u ovisnosti o vanjskoj temperaturi obavlja se putem
troputnog miješajućeg regulacijskog ventila, a temperatura sekundarnog kruga vode na
izlazu iz izmjenjivača regulira se prolaznim regulacijskim ventilom ugrađenim u
povratnom vodu primarnog kruga. Rad cirkulacijske crpke je automatski i programiran.
Regulacija učinka izmjenjivača na sustavu potrošne tople vode je preko termostatskog
prolaznog regulacijskog ventila, a granični termostat osigurava sustav od previsoke
temperature. Mjerenje ukupno potrošene topline mjeri se na primarnom krugu, a
utrošak energije sustava toplovodnog grijanja je posebito mjeren.
Potrošak tople vode mjeri se mjeračima protoka. Očitanja mogu biti lokalna ili putem
mikroprocesorske podstanice odaslana u središnji nadzorni sustav gdje se
programskim zapisivanjem može vremenski pratiti potrošnja energije po sustavima i u
cjelini.
U sklopu pripreme potrošne tople vode nalazi se i program zaštite od pojave legionele u
akumulacijskom spremniku zagrijavanjem vode na 80ºC u vremenski programiranim
razmacima.


PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE- toplinska stanica

PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE-
Mikroprocesorska regulacija toplinske stanice s priključkom na magistralni

vrelovodni toplinski izvor - neizravni priključak
Shemom je prikazano rješenje toplinske stanice sa središnjim izmjenjivačem topline za

sustav toplovodnog grijanja i sustav potrošne tople vode.
Regulacija temperature na izlazu iz izmjenjivača priključenog na primarni toplinski izvor
je postavljena na stalnu vrijednost temperature preko prolaznog regulacijskog ventila
ugrađenog u povratnom vodu primarnog kruga. Radom ventila upravljaju temperaturni
osjetnici : granični i sigurnosni (DIN 4747). Osim toga, preko dodatnog temperaturnog
osjetnika može se programski upravljati radom regulacijskog ventila preko
mikroprocesora u zavisnosti o vanjskoj temperaturi.
Regulacija temperature polaznog voda u sustavu toplovodnog grijanja vrši se
programirano u zavisnosti o vanjskoj temperaturi preko troputnog miješajućeg
regulacijskog ventila. Radi štednje energije u ovisnosti o potrebitom učinku potrošača
rad crpke je programiran. U sustavu toplovodnog grijanja programirano se mjeri
potrošnja energije. Potrošnja se može očitavati lokalno ili preko središnjega nadzornog
sustava preko kojeg je moguć vremenski ispis potrošnje energije pojedinačno po
sustavu i ukupno za sve sustave. Ukupna potrošnja energije mjeri se na primarnom
krugu kako je to u shemi naznačeno.

PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE- Toplovodna kotlovnica

PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE- Toplovodna kotlovnica

PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE-Standardna klima komora
Mikroprocesorska regulacija standardne klima komore

PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE-Standardna klima komora
Opis regulacije standardne klima-komore
Shema prikazuje principijelnu konfiguraciju klima-komore koju bismo mogli nazvati

standardnom, jer uglavnom sadrži sve elemente za proces pripreme zraka.
Konfiguracija se normalno razlikuje u ovisnosti o primjeni te zahtijevanom stupnju
ugode (komfora) klimatizacije.
Tako npr. shema može i ne mora imati kanal za recirkulaciju otpadnog zraka. U
bolnicama, proizvodnim pogonima sa specifičnim tehnološkim procesima ili
laboratorijima, primjenjuje se isključivo svježi zrak i nema recirkulacije. U slučajevima
kad zahtijevi za svježi zrak nisu tako strogi koristi se povratni zrak u većoj ili manjoj
količini i time bitno utječe na uštedu energije.

PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE-Komora s povratom topline
Shema mikroprocesorske regulacije klima komore sa sustavom povrata energije

iz otpadnog zraka


Opis mikroprocesorske regulacije klima-komore s kombiniranim povratom

energije - povrat energije iz otpadnog zraka i povrat energije procesom miješanja
Na shemi je prikazana klima-jedinica sa sustavom povrata energije iz otpadnog zraka,

te s mogućnošću povrata energije procesom miješenja struje svježeg i optočnog zraka
za funkciju procesa cjelogodišnje klimatizacije uključujući sve elemente automatske
regulacije, kontrole i upravljanja za potpuno automatski rad postrojenjem u pogonu
putem mikroprocesorske regulacije.
Mikroprocesorska podstanica u kojoj su programski sadržane sve funkcije za
optimalan rad, kontrolu i upravljanje postrojenja, obuhvaća slijedeće:
1.Regulaciju i nadzor rada ventilatora s programom pojedinačnog uključivanja
ventilatorskih jedinica
2.Nadzor začepljenosti filtara
3.Upravljanje radom cirkulacijskih crpki, funkciju zaštite i blokiranja
4.Godišnji, tjedni i dnevni programi uključivanja za zadane vrijednosti i brojeve okretaja
ventilatora

5.Optimalna zaštita od smrzavanja koja obuhvaća:

- početno uključivanje protusmrzavajuće zaštite
- klizni regulator protusmrzavajuće zaštite na strani vode
- povrat topline sa zaštitom od smrzavanja
6.Upravljanje sa zaklopkama za miješanje, što obuhvaća:
- mogućnost izbora minimalnog udjela vanjskog zraka
- prekapčanje na ljetni odnosno zimski režim rada
- noćno hlađenje (ljeti)
- slobodno hlađenje vanjskim zrakom
7.Sekvencijalna regulacija temperature koja programom međusobno
povezuje grijač, hladnjak, povrat energije i sustav zaklopki
8.Regulacija temperature
- izravna regulacija temperature prostora (odsisnog zraka)
- regulacija temperature ubacivanog zraka
- kaskadna regulacija
-regulacija dogrijača
- ljetna kompenzacija (prema vanjskoj temperaturi)

9.Regulacija vlažnosti
- konstantna regulacija točke rosišta
kaskada vlažnosti / temperatura prostora
-klizna ragulacija vlaženja / odvlaživanje
Sve funkcije opisane ovim programom mogu se nadzirati na samoj

mikroprocesorskoj podstanici, a veza sa središnjim nadzornim sustavom
omogućuje središnji nadzor svih funkcija s grafičkom prikazom i ispisom na pisač

PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE- Varijabilni volumen

PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE- Varijabilni volumen
Opis mikroprocesorske regulacije klima-komore sustava promjenjivog

(varijabilnog) volumena - VAV sustav
Shemom je prikazana klima-komora - VAV sustav; sustav promjenjivog volumena. U
prikazu su dani elementi za automatsko upravljanje i reguliranje računalom
upravljanom regulacijom za cjelogodišnje razdoblje i praćenje i održavanje željenih
mikroklimatskih stanja prostora.
U shemi je također dan prikaz mikroprocesorske podstanice u kojoj su programski
sadržane sve funkcije regulacije, upravljanja i gospodarskog (optimalnog) vođenja
procesa sustava klimatizacije promjenjivog volumena.
Računalom programiran rad komore obavlja se putem računalom upravljane
regulacije. Računalom se obavljaju sljedeće funkcije:
- regulacija temperature hladnog kanala
- regulacija temperature toplog kanala
- regulacija učinka predgrijača
- regulacija učinka tlačnog ventilatora
- regulacija učinka odsisnog ventilatora
- upravljanje pogonima (crpke, ventilatori) u ručnom, automatskom i daljinskom
režimu rada
- program zaštite od požara
- detektori za kvarna stanja (požar, prorada diferencijalnih presostata, bimetala,
signalizacija statusnih stanja i alarma)

PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE-Rashladni toranj
Prikaz regulacije učinka rashladnog tornja

Opis mikroprocesorske regulacije agregata za pripremu hladne vode u

sustavima klimatizacije
Na shemi je prikazana je načelno rješenje uređaja za pripremu hladne vode koja se

pomoću crpki dovodi u izmjenjivačke registre (hladnjake), bilo u klima komorama, bilo
na ventilokonvektorima.
Središnji dio je rashladni agregat čija su osnovna tri dijela prikazana kao
kondenzator, isparivač i kompresor. Na kompresoru se obično nadzire temperatura
ulja koja mora biti u određenim granicama kako bi kompresor mogao pogonski
ispravno startati bez posljedica. Isto se tako prati opterećenje motora preko bimetalne
zaštite. Na kondenzatoru je uobičajeno nadzirati tlak kondenzacije, a na izlazu iz
kondenzatora temperaturu pothlađenja. Rad crpke rashladne vode prati se protočnim
prekidačem. Radom ove crpke osigurava se transport tople vode do rashladnih
tornjeva. Voda se u tornjevima hladi procesom ishlapljivanja nastrujavanjem struje
zraka na raspršenu vodu.

Nastrujavanje zraka je prisilno ventilatorima. Broj okretaja ventilatora može se

regulirati putem regulatora ovisno o temperaturi u povratnom vodu. Ta regulacija
može biti kontinuirana ili diskontinuirana. Budući da se određena količina vode u
rashladnim tornjevima gubi procesom ishlapljivanja, mjeračem razine u dijelu tornja u
koji se voda slijeva osigurava se dodavanje svježe vode kako bi se nadoknadili gubici
i održavala stalna razina vode.
Na strani hladne vode, protočnim se prekidačem provjerava uključenost crpke za
hladnu vodu. Uobičajeno je da se mjeri temperatura hladne vode, čime se na najbrži
način nadzire ispravan rad rashladnog uređaja.
Zaštita od pojave algi, čijem razvoju pogoduju temperaturni uvjeti na sustavu
kondenzator - toranj, provodi se reguliranim dodavanjem inhibitora u cirkulirajući krug
vode. Pored toga treba dodavati dostatnu količinu vode radi odmuljivanja sustava.
Zaštita okoliša od bakterijskog zagađenja provodi se dodavanjem odgovarajućih
kemikalija.

PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE-Crpna stanica

Opis regulacije temperature polaznog voda crpnih stanica u funkciji vanjske

temperature kod termotehničkih sustava klimatizacije
Funkcionalna shema prikazuje mikroprocesorske regulacije crpnih stanica ogrijevnog

i rashladnog medija za više jedinica sustava klimatizacije. Putem mikroprocesorske
podstanice u ovisnosti o vanjskoj temperaturi i zahtjevu pojedinog potrošača,
programirano se bira izbor medija i njegova temperatura. Povezivanjem na središnji
nadzorni sustav moguć je daljinski nadzor, nadzor ispravnosti i upravljanje pojedinim
regulacijskim krugom.
U našem slučaju program sadrži deset regulacijskih krugova.

U programu su pohranjene sljedeće funkcije:
1. Klizna regulacija (u funkciji vanjske temperature)

2. Dvostupnjevana regulacija (dan/noć)
3. Grijanje / hlađenje
4. Konstantna i vremenu prilagodljiva zadana vrijednost
5.Upravljanje uređajima - uključivanje/isključivanje, ovisno o vremenskim
prigodama
6.Upravljanje crpkama s dvostrukim pogonom crpki, prilagođavanje trajanja
rada (radna/rezerva), isključivanje u slučaju smetnje i zaštita crpke
blokiranjem te regulacija učinka crpke ovisno o razlici temperatura polaznog i
povratnog voda ili razlici tlaka
7. Protusmrzavajuća zaštita
8. Višetjedni program s izborom regulacijskog kruga
9. Individualno zadavanje (pogona) programa regulacijskih krugova

PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE-Centralni nadzorni sustav

CENTRALNI nadzorno-upravljački sustav građevine- opis

Centralni nadzorni sustav u građevini može biti jedinstven ili s više podsustava
povezanih na jednu središnju jedinicu. Hoće li pojedine strukture imati zaseban
podsustav a zatim se povezati na središnji sustav ovisi o složenosti podsustava i
zahtjevu za njegovu autonomnost u pogonu. Središnji nadzorni sustav u građevini
objedinjava sve zahtjeve za gospodarsko, sigurnosno i tehnološko korištenje građevine.
Blok dijagram prikazuje hardverski primjer arhitekture jednog središnjeg nadzornog
sustava ne ulazeći u detaljnu analizu programskog rješavanja pojedine strukture
(podsustava) ili pojedine podstanice. Radi složenosti sustava strukture strojarstva u
građevini objedinjavanje njegovih programskih funkcija prikazano je posebnim
podsustavom povezanim na središnju jedinicu SNUS-a. Naravno da se svaka struktura
u građevini može, ako je to potrebito, tretirati na isti način.

Kako bi se postavilo rješenje gospodarsko sigurnosno tehnološko upravljanje

građevinom, treba obuhvatiti sljedeće sustave:
‐ sustav termotehnike grijanja, ventilacije i klimatizacije
‐ sustav elektroenergetike
‐ sustav tehnološke energetike
‐ sustav vatrodojave
‐ sustav zaštite od požara
‐ sustav protuprovale
‐ sustav nadzora ulaza i izlaza
‐ sustav telefonije
‐ sustav ozvučenja
‐ i druge sustave po zahtijevu i složenosti tehnološke namjene građevine
U svrhu ostvarivanja višeg stupnja sigurnosti građevine središnji nadzorni
sustav se povezuje preko sabirnica s odgovarajućim interventnim institucijama
(npr. vatrogasnom brigadom i sl.)

LITERATURA
1 Donjerković, P. Osnove i regulacija sustava grijanja, ventilacije i

klimatizacije, I i II dio Alfa-Zagreb, 1996.
2 Bošnjaković, F. Nauka o toplini I, II i III dio
Tehnička knjiga - Zagreb 1986
3 Šurina, T. Automatska regulacija
Školska knjiga - Zagreb 1987
4 Tehničke informacije GEA WÄRMETAUCHER
HAPPEL KLIMATECHNIK, 2012
5 Tehničke informacije WILO, 2009
6 Tehničke informacije VIESSMANN WERKE GmbH & Co., 2012
7 Tehničke informacije LOSS, International, Das Kesselsystem, 212
8 PRIRUČNIK ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA,2010


14S05 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

14S05 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STRUČNO USAVRŠAVANJE

OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA

XIV. tečaj 08. i 02. veljače 2013.

" CENTRALNI SUSTAVI NADZORA I UPRAVLJANJA (CNUS) KAO

mr.sc. IVAN CETINIIĆ, dipl.ing.stroj

Centralni sustavi nadzora i upravljanja (CNUS)

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA 1

SUSTAVI REGULACIJE I AUTOMATIZACIJE

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA 2

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA 3

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA 4

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA 5

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA 6

D ≤ 0.5 Vrlo jednostavna On/Off

D ≤ 1.0 Jednostavna P (proporcionalna)

D ≤ 2.5 Srednje zahtjevna PI (proporcionalna)

D > 2.5 Zahtjevna PID (proporcionalna)

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA 7

• Na blok dijaranu prukazana je funkcija djelovanja digitalnog regulatora.

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA 8

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA 9

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA

a) Vanjski zrak iznad točke promjene pogona ljeto-zima - približno 10°C

b) Vanjska temperatura je ispod temperature prostora za prethodno

c) Rosište vanjskog zraka je niže od 15°C

d) Temperatura (unutarnjeg) prostora je za neku minimalnu vrijednost

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA

Tipični središnji sustav klimatizacije može zahtijevati nekoliko

regulaciju temperature u odsisnom sustavu

regulaciju temperature miješanja struja svježeg i povratnog zraka

regulaciju temperature grijane zone

regulaciju temperature hlađene zone

regulaciju vlažnosti ili rosišta

regulaciju statičkog tlaka dobavnog ventilatora

regulaciju protoka zraka odsisnog ventilatora

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA

• Utjecaj kvalitete zraka na troškove u sustavima ventilacije i

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA 25

• Izvori onečišćenja zraka

• Glavni izvori onečišćenja:

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA 26

• Definicija kvalitete zraka

• * Standardna osoba - prosječna odrasla osoba koja

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA 27

• Osjetnici kvalitete zraka

• Dva osnovna mjerna principa:

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA 28

• Ventilacija prema zahtjevu osjetnika kvalitete zraka

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH INŽENJERA STROJARSTVA 29

• Prikaz utjecaja kvalitete zraka na troškove

• Primjer: dvije studije koje su provedene u Švicarskoj