Professional Documents
Culture Documents
Radiologija Skripta
Radiologija Skripta
Po ispitnim pitanjima
Radioloska fizika
1.Osobine X zraka
X zraci su elektromagnetni talasi, talasnih duzina od 10nm do 0,01nm. Krecu se pravolinijski, brzinom
svetlosti (3x108 m/s). Prostiruci se pravolinijski, X zracenje opada sa kvadratom rastojanja(npr. Ako
rastojanje poraste 2x, intenzitet zracenja opada 4x). S obzirom das u X zraci EM talasi, a ‘paketic’ energije
je foton, sledi da je X zrak foton, pa se njegova energija moze izraziti kao proizvod Plankove konstante I
frekvencije talasa.
X zraci nastaju kao reziltat interakcije jako brzih elektrona (otpusteni termoemisijom sa katode rtg cevi) I
atoma mete sa kojim se sudaraju(anoda) . U zavisnosti od nacina na koji ti elektroni interaguju sa metom,
imamo 2 vrste X zracenja: karakteristicno I zakocno.
Karakteristicno: eletroni sa visih orbital predju na nize, usled interakcije dolazeceg elektrona sa
elektronom u orbitali atoma mete. Jonizuje se pa zbog toga electron prelazi sa vise na nizu I usled toga se
emituje energija kao foton. Ovaj prelaz se oznacava indeksom α, a zatim se to prethodno upraznjeno
mesto popuni opet sa elektronom sa visih orbitala (β). Ovo zracenje se emituje na tacno odredjenim
vrednostima energije; sto je veci atomski broj materijala mete, veca energija, spektar je linijski.
U rendgenskopiji se koristi osobina X zraka-Fluorescencija.
Biolosko dejstvo:crvenilo koze
2.Rendgenska cev
X zraci u njoj nastaju kada brzi elektroni oslobodjeni sa katode bombarduju metu na anodi od volframa
ili molibdena. Rtg cev, visokonaponski transformator I ulje su smesteni u kuciste rtg uredjaja.
Visokonaponski transformator je elektronski uredjaj kojim se mrezne vrednosti napona (220V)
transformisu u vrlo visoke vrednosti napona (nekoliko desetina kV). Kuciste je ispunjeno visoko
rafinisanim uljem koje prestavlja elektricni isolator I provodi toplotu sa rtg cevi. U staklenoj cevi od
borosilaktnog stakla (pireksa), tolerantnoj na vrlo visoke temperature (do 3000 stepeni) nalaze se katoda
I anoda, a u cevi je vakuum. On je neophodan da bi putanja elektrona bila pravolinijska (kada ne bi
postojao, elektroni bi se rasprsili I promenili putanju, pa ne bi imali energiju za stvaranje X zraka).
Katoda je zica od volframa u obliku spirale I obloge za fokusiranje emitovanih elektrona. Pri prolasku
struje, zica se zagreva I emituje elektrone (termoelektronska emisija) . Na 2000 stepeni, elektroni u
spoljasnjim ljuskama atoma volframa vibriraju I dostizu dovoljno veliku energiju da napustaju atome
tj.emituju se I formiraju oblak oko zicanog vlakna. Oblogama za fokusiranje na cijim krajevima nastaje
jako negativno elektrostaticko polje, elektroni se odbijaju I fokusiraju ka anodi. Pozitivno naelektrisana
anoda ih privlaci I tako usmereni elektroni se ka njoj krecu velikom brzinom. Anoda se sastoji od mete-
volframovog diska koji je postavljen u blok od bakra (bakar odvodi toplotu). Prema obliku anode,
razlikujemo cevi sa stacioaranom I rotirajucom anodom. Stacionarna je male snage, koristi se u
stomatologiji.
Rtg cev ima zastitu(haubu, tuto-oklop), ima 3 otvora -2 su za prihvat zavrsnica visokonaponskih kablova,
sirina X zraka se regulise.primarnom branom . Hauba je iznutra oblozena olovom (3mm) da bi se sprecio
izlaz X zraka.
Razlika izmedju lamela je sto su lamele tanje kod Lisolmove. Moraju biti postavljene pod pravim uglom,
da centralni zrak pada po sredini resetke I da se postuje Fokus –Film (F-Fi) distance (utisnuto je na
zadnjoj strain resetke). Danas se koriste katapult sita. Pre svake ekspozicije se ukljuci vremenski rele koji
pokrece katapult-sito da ‘igra’. Tim ‘igranjem’ se brisu senke lamela.
Ekran – moze biti klasican(fluorescentna table(karton 35x35)) ili danas cesce: elektronski pojacivac slike
(ESP).
ESP je stakleni balon u kome je vakuum. Na katodnom kraju je primarni ili ulazni ekran(premazan cink-
sulfidom ili jod-cezijumom) . Na ulaznom ekranu, svaki X zrak stvori oko 5000 fotona, pa se rtg zraci
transformisu u svetlosne. Na drugom kraju ulaznog ekrana je fotokatoda (amonijum-cezid). Na anodnom
kraju fluorescentni sloj svetluca I daje vernu sliku koja je pojacana do 10000 puta. Na ESP se nadovezuje
TV kamera koja je povezana sa TV monitorom koji daje konacnu sliku (sve zajedno se naziva TV lanac)
Film se sastoji od emulzije sa kristalima srebra (AgBr). Kada se izloze svetlosti, granule srebro broma
apsorbuju opticku energiju I prolaze kroz slozene fizicke procese. Svako zrno koje apsorbuje dovoljnu
kolicinu fotona ima centralno zrno koje predstavlja centar razvoja slike. Kada se film razvije, centralno
zrno precipitira promenu zrna u metal srebra. Sto vise svetla doalzi u odredjenu regiju filma, vise zrna je
ukljuceno, a posle razvoja filma, film se hemijski fiksira odstranjivanjem preostalih kristala
8.Pojacivacke folije
To su kartoni/plastike koji se sa jedne srane premazani kristalima soli inertnih teskih metala koji kada se
obasjaju X zracima svetlucaju, fluoresciraju.
Postoji vise vrsta:
a)Folija za kasete- Ca-volframat, Ca-sulfid, Zn-silikat (plavo-ljubicasto)
b)folija retkih zemalja- Gadolinijev sulfid (zeleno)
c)ekranske: Ba-platinocijanid, Zn-kadmijum sulfid (zuto-zeleno)
Folije se lepe na prednju I zadnju stranu kasete. Postoji prednja I zadnja folija, ne smeju da se zamene
mesta, posto je premaz na prednjoj tanji (ako bi zadnja bila napred, do prednje ne bi stigli X zraci)
Sastoje se od kristala. Sto je krupniji ristal I deblji sloj premaza, pojacivacka moc je veca, ali je manja
ostrina filma.
Bez folija se snimaju: zubi, dojke I nosne kosti
Prednost: manja ekspozicija, veca rezolucija slike
10.Projekcioni efekti
Pod projekcionim efektom podrazumevamo projektovanje delova tela ili organa na filmu ili ekranu pri
ekspoziciji X zracima u odredjenim uslovima
Efekat sumacije : nastaje kada se dve senke slabijeg intenziteta nadju jedna ispred druge na putu X zraka.
Tada ce dati zbirnu senku veceg intenziteta.
Primer:ukrstanje prednjih I zadnjih okrajaka rebara
Efekat pokrivanja/superpozicije: nastaje kada se dve senke razlicitog intenziteta nadju u istoj projekciji.
Tada ce senka veceg intenziteta pokriti senku manjeg intenziteta.
primer: srcana senka pokriva promenu u plucima koja je u njenoj projekciji
Efekat bljestanja/brisanja: transparencija (svetlina) gasa ‘brise’ senku drugog tkiva koje se naslo u
projekciji.
primer:gasna kolekcija kolona ‘brise’ kostnu strukturu ilijacnih kostiju.
Tangencijalni efekat : X zraci pri prolasku krivinom zaobljenog tela bivaju jace apsorbovani, dajuci
sumacijom projekciju debljeg sloja
primer:kosti lobanje
UZ,CT,MR
Atenuacija : pri prolasku kroz tkiva I organe, intenzitet UZ slabi. Proporcionalna je frekvenciji (veca
frekvenca, veca atenuacija). U procesu atenuacije, ucestvuju 3 pojave: apsorpcija, disperzija
(rasipanje pri odbijanju o prepreku) I refleksija (osnova UZ metode)
Refleksija-kada UZ naidje na granicu dva medija razlicite zvucne impedance (gustina sredina x brzina
zvuka), jednim delom se lomi, drugim reflektuje. Kolicina reflektovane energije zavisi od upadnog
ugla (najbolje 90 stepeni), odbojne povrsine I akusticne impedance. Najveca refleksija je npr kod
prelaska iz mekog tkiva u vazduh.
Dobijanje slike kod UZ: sonda moze da radi u dva rezima : kao izvod I kao detector. Prvo emituje, a
onda registruje. Deo zvuka se reflektuje, deo se apsorbuje. Racunaju se dva parametra : vreme od
emitovanja do detektovanja I intenzitet.
U sondi se nalazi jedan ili vise piezoelektricnih kristala koji mogu da stvaraju UZ I da ga detektuju.Oni
se izloze promenljivoj elektricnoj struji te vibriraju. Te vibracije stvaraju mehanicke talase koji se
prenose na okolinu. To se desava kada sonda radi kao izvor. Obrnuto, kada radi kao detector, ovi
kristali se izloze tim mehanickim talasima, ponovo vibriraju piezoelektricni elementi I stvaraju
promenljive struje koje kada dodju do sonde oznacavaju da zapravo postoji eho I te struje se dalje
analiziraju. Zahvaljujuci piezoelektricnom efektu, isti Kristal moze I da emituje I da detektuje.Sonde
su takodje opremljene akusticnim socivima, kojima se fokusira puls na odredjeno rastojanje, a imaju
I supstancu koja sprecava refleksiju unazad.
Posebni tipovi UZ su 3D I Doppler (za ispitivanje proticanja krvi kroz srce I velike krvne sudove – smer
kretanja krvi je odredjen dvema bojama: crvenom I plavom u odnosu na to da li se krv krece ka sondi
ili od sonde ( ne u odnosu na to da li je arterijska ili venska ! ))
Sonde mogu biti linearne, konveksne, sektorne I posebne.
3.Primena UZ u radioloskoj dg
Pregled mekih tkiva: srce, karlica I reproduktivni organi, bubrezi, jetra, pancreas, zucna kesa, stitasta
zlezda, krvni sudovi , u trudnoci za odredjivanje starosti I pola fetusa.
KARDIOVASKULARNI SISTEM
Desna kontura : 2 stalna I jedan nestalni luk: donji-iznad desne hemidijafragme odgovara desnoj PK,
iznad njega se nalazi drugi luk-v.cavae superior (kod mladjih skoro potpuno zaravnjen) ili kontura
ushodne aorte (kod starijih ima jaci konveksitet). Naziva se jos I vaskulni luk. Granica izmedju lukova
je plitki usek Iznad vaskulnog luk, moze ponekad da se vidi jos jedan konkavan koji odgovara
brahiocefalicnim krvnim sudovima.
Aortna (patkasto srce): jako konveksan luk leve komore, prelazi medioklavikularnu liniju. Izrazito
konkavan srcani zaliv, prominentno aortno dugme. Desno : naglasen luk ascedentne aorte (zbog ‘jet’
fenomena)
7.Koarktacija aorte
Srcana senka je aortne konfiguracije I ponekad se na levom gornjem luku moze videti znak broja 3
( Lianov znak). Gornji deo broja 3 pripada prestanoticnom delu luka aorte, uvuceni deo mesto same
koarktacije, a donjI deo broja 3 poststenoticno dilatiranom delu. Ukoliko je bolesnik stariji od 6 godina,
vide se I osteoliticki defekti ( uzure – Resslerov znak) na zadnjim okrajcima rebara( od 3. Do 8. ), nastale
kao posledica pulzacija I povecanog pritiska u zadnjim interkostalnim arterijama (kolateralni sistem).
8. I 9 . Mitralna insuficijencija I mitralna stenoza- prica se mitralna konfiguracija srca
11. I 12. – Aortna insuficijencija I stenoza- prica se aortna konfiguracija
Izliv: kada je kolicina tecnost manja od 300 ml. vidi se uvecanje SSS uz trouglast oblik I tupe
kardiofrenicne uglove (ugao koji grade SSS I kupola dijafragme). Tupi su zbog prisustva tecnosti u njima.
Kada je kolicina tecnosti veca od 600ml, srcana senka postaje zaobljena (globularna), a kardiofrenicni
uglovi ostri.
Pneumoperikard : gas u perikardu, svetlina oko SSS, ogranicena uzanom trakastom senkom ili linearnom (
parijetalni perikard).
Hidropneumoperikard: gas+tecnost : donji delovi SSS kao izliv, gornji- znaci gasa ( hidroaericni nivo)
Konstriktivni perikarditis : concretio perikard.(srasli visceralni I parijetalni list)- ako zahvati celu kesu,
onda je SSS smanjena, ovalna,smanjene kontraktilnosti. Ako zahvati pojedine delove, onda je izduzena
SSS, zaravnjen srcani zaliv, smanjena kontraktilnost.
Accretio cordis ( parijetalni list srastao sa okolinom) – prividno pomeranje SSS navies za vreme
inspirijuma, jer adhezije zadrzavaju srce.
b) RTG slika kod zacepljenje vecih parenhimskih grana plucne arterije (lobarne ili segmentne)
Oni delovi pluca koji one snabdevaju krvlju, vide se kao svetla polja bez vidljivog plucnog crteza. Ukoliko
postoji I plucni zastoj, moze se razviti slika plucnog infarkta (senka trouglastog oblika).
Respiratorni sistem
Digestivni sistem
39,Divertikuloza GIT-a
Divertikulum je prosirenje u vidu dzepa razlicite velicine koji komunicira sa lumenom putem vrata koji
moze biti uzak ili sirok.
Jednjak:
prema mehanizmu nastanka:
1.Pulzioni ( povecan intraluminalni pritisak obicno uz dodatnu slabost zida)-okrugli su, predstavnikk je
Zenkerov divertikulum (ovo opisi iz patologije)
2.Trakcioni: nastaju vucenjem zida jednjaka prilikom oziljavanja upalnih procesa u neposrednoj blizini,
trouglasti su
3.Funkcionalni (Barschonijevi)- kod poremecaja inervacije jednjaka. Rec je o pojavi multisegmentnih
spazama koji nastaju, menjaju izgled I gube se u toku pregleda, pa se nazivaju laznim, odnosno
funkcionalnim. Ima izgled niske bisera.
Prema lokalizaciji:
1.Cervikalni ( faringoezofagusni) –vratni deo jednjaka
2. Torakalne (epibronhijalne)- srednja trecina, u nivou bifurkacije traheje
3.Epifrenicne: u distalnom delu jednjaka
Rtg: plus u senci kontrasta, okruglog, ovalnog ili trouglastog oblika, najcesce homogeno ispunjeno
kontrastom. Ako je vecih dimencija, mogu biti prisutni defekti u punjenju koji odgovaraju ostacima hrane.
Vrat divertikuluma ga spaja sa lumenom jednjaka. Funkcionalni se prezentuju u vidu kuglica nanizane
jedna pored druge.
Zeludac : retki divertikulumi, mogu u predelu kardije
Kolon : najcesci, obicno se nalaze na sigmoidnom kolonu, multipli su. Prikazuju se irigografijom (na kraju
su opisane metode). Ako se divertikulumi napune I u njima zadrzi contrast 6-8 h, treba misliti na
diverticulitis.
41.Karcinom jednjaka
Tri radioloska tipa
1. Egzofitni- raste sa zida u lumen jednjaka
2.Skirusni, infiltrativni – cirkularno raste, zahvata cirkumferenciju jednjaka
3. ulceraticni- daje defekt (ulceraciju) u malignom tkivu ( plus u minusu)
Rtg: medularni karcinom daje ivicne lakunarne defekte u punjenju, neravnih nazubljenih ivica, koji
stenoziraju lumen jednjaka
Skirusni daje obostrano suzenje lumena jednjaka, nepravilnih nazubljenih ivica sa umerenom dilatacijom
lumena proksimalno
42.Gastroezofagealni refluks
Radi se dinamski pregled, sa kontrastom u Trendelenburgovom polozaju
Ima tri stepena:
1.vracanje kontrasta u donjoj trecini jednjaka
2.vracanje do luka aorte
3. vracanje iznad luka aorte
43.Hijatusne hernija
a) kratki jednjak- kongenitalni/stecen, kardija I deo zeluca su iznad dijafragme u grudnom kosu
b) klizajuca (najcesca)- deo zeluca sa ezofagogastricnim spojem prolazi kroz hijatus u grudni kos
c) kotrljajuca (paraezofagealna)- spoj kardije I zeluca je na svom mestu, ispod dijafragme, a kroz hijatus
prolazi deo zeluca
d) kombinovana
Obicno ima okruglast, ovalan ili kupast izgled. Njena gornja kontura je nekad neravna. Postoje I indirektni
znaci: vazdusni mehur u forniksu je smanjen I deformisan, postojanje prstenaste senke sa ili bez nivoa
tecnossti iza srca, nabori sluznice su u pravcu hijatusa.
44.Ca zeluca
Rtg:
1. Egzofiticni – isto kao kod jednjaka
2. Skirusni—moze da zahvati razlicita podrucja, pa I ceo zeludac. Raaste cirkularno, manje ili vise
simetricno, suzava lumen koji je takodje nepravilnih-nejasnih ivica ( radioloska slika pescanog sata)
3. Ulcerativni oblik- krater, nisa sirokog ulaza, nepravilnih rubova, rigidnog okolnog zida, koja ne
prominira van kontura zeluca.
CT ima znacajnu ulogu
45.Pepticka bolest
Nisa je glavni I direktni znak ulkusa I moze se pojaviti u razlicitim delovima zeluca. Rt se moze prikazati u
reljefu sluzokoze an face ili kao ivicna profilna nisa. Kada se gleda an face, daje okrugli ili ovalni depo
kontrasta oivicen svetlim haloom. Ova svetla zona potice od edematozne sluzokoze koja oivicava nisu.
Ivicna ili profilna se projektuje kao plus u senci kontrasta. Prema obliku moze biti ovalna, trouglasna,
nalik pupoljku, zaobljene I glatke konture. Edematozna sluzokoza oko nise se prikazuje u vidu tanke
vertikalne svelte linije (Hamptonova linija). Taj znak je karakteristika benignosti nise. Nisa u
penetrantnom ulkusu u stojecem stavu prikazuje se u 3 sloja: iznad barijumskog mleka se vidi sloj
tecnosti, a iznad njega gas. Takva nisa se naziva Handekova I po pravilu je benigna.
Indirektni znaci: spazam naspram ulkusne nise u vidu useka na velikoj krivini (incizura vodilja),
kardiospazam, spazam antruma I pilorospazam, hipersekrecija
46.Stenoza duodenuma
Uzroci : prepreka u lumenu ili process u zidu duodenuma. Npr ako je zucni kamenac izbacen u
duodenum, polip zeluca na dugoj peteljci moze preci u duodenum, oziljne promene kod postbulbarnog
ulkusa. Tumori duodenuma, limfogranulomatoza I Kronova bolest su takodje moguci uzroci.
50.Ileus
Potpuni prekid u pasaz creva. Nativni snimak: vijuge su distendirane gasom I nivo tecnosti u njima
postoji. Na snimku treba obuhvatiti I deo dijafragme zbog prikaza moguceg pneumoperitoneuma. Ako
zahvati tanko crevo: vise hidroaericnih senki, centralno I vide se Kerkringovi nabori. Ako je u pitanju
kolon: manje senku, bocno postavljene, prepoznaju se haustre. Ako ileus duze traje, onda se u
peritoneumu nagomilava tecnost, pa u stojecem stavu dobijamo sliku u kojoj gasom rastegnute vijuge
‘plivaju’ na tecnosti. Ako dodje do perforacije- vide se hidroaericne senke slobodne u trbusnoj duplji.
51.Ulcerozni colitis
Akutni I fulinantni oblik (ovde se irigografija ne radi)- vidi se dilatacije (sigmoidni I transverzalni
kolon).Delovi kolona su napeti gasom zid kolona je zadebljao, ponekad se vide I pseudopolipozna
formacije ka lumenu.
U akutnom stadijumu-vidi se spasticnost I nazubljenost kontura. U daljem toku, haustre se smanjuju,
neravne , zaravnjene ili potpuno nestaju. Na reljefu se vide ulceracije nastale zbog gnoja, sluzi I krvi – vidi
se nejasan reljef, pa nastaje pahuljasta flokulacija barijumskog kontrasta, pa se vidi dupla kontura zida.
Stadijumi regresije I delimicne regeneracije- vidi se pseudopolipozni izgled.
Hronicni stadijum- potpuni nestanak haustri, konture zida su glatke, kolon dobija izgled olovne cevi.
Zboog napredovanja fibroznog procesa, zidovi su rigidni, neelaticni, zapremina kolona se smanjuje. KOlon
je suzen I skracen. Nabori sluzokoze nestaju.
***NAPOMENA***
Nema pitanja o tehnikama pregleda, a moguce je da to pitaju.
1.Nativna rtg (bez kontrasta) –prethodi drugim metodama, jer postoje stanja gde je kontraindikovano
davanje kontrasta (pneumoperitoneum I ileus)
Radi se u AP polozaju, centralni zrak prolazi 3 cm iznad pupka
Istovremeno se zahvati I rtg pluca I srca jer mogu da se videle kupole dijafragme ( zbog potencijalnog
pneumoperitoneuma)
Indikacije: sumnja na ileus, perforaciju supljeg organa, renalna/bilijarna kalkuloza, prisustvo stranog tela
2.Sa kontrastom
Priprema za pregled: deo koji se posmatra mora da bude prazan, bez jela I pica najmanje 12h, posebno
obratiti paznju na kolon (48-72h)
Zucna kesa(UZ)- vidi se kao anehogena, kruskolika formacija sa tankim zidom, jasno izrazenim
posteriornim pojacanjem(koje se javlja iza svih supljina ispunjenih tecnoscu), nalazi se u desnom
hipohondrijumu.
Zucni putevi (intrahepaticni) se normalno ne vide, vide se ukoliko su dilatirani.
Pankreas( UZ) vidi se kao potkovicasta struktura lokalizova ispred velikih retroperitonealnih krvnih
sudova, homogene sitnozranste structure, ehogenosti vece ili jednake ehogenosti jetre.
Slezina (UZ)- manje ehogena od jetre I izrazito homogena; (CT)-moguca dg velikog broja oboljenja slezine
58.Traume jetre
CT je izbor za trauma jetre.
Laceracije-iregularne linearne ili granajuci hipodenzni delovi
Hematomi-hipodenzne promene
Akutni hematom/krvarenje-hiperdenzna promena
63.Pankreatitis
Akutni- uvecan, hipoehogen pancreas, nekada I sa tecnim kolekcijama u parenhimu
Hronicni- nehomogen, dilatiranog duktusa. U parenhimu se mogu videti kalcifikacije.
64.Tumori pankreasa
Najvaznija indikacija za MR. Karcinom na UZ- hipoehogena, nepravilna, nejasno ogranicena promena u
nekom delu pankreasa koji postaje voluminozniji u zahvacenom segment. Proksimalno od tumora se vidi
dilatacija duktusa pankreatikusa. Ako je zahvacena glava pankreasa, nastaje opstruktivni ikterus. Na MR
se salje radi preoperativnog staging sa procenom operabilnosti.
65.Traume pankreasa
CT: hipodenzna laceracija, heterogeno parenhimsko povecanje, kolekcija tecnosti ( hematom) koji
komunicira sa pankreasnim duktusom.
66.Portna hipertenzija
UZ: prosirena portna vena, bifazni protok u portnoj veni (patognomonicno) , rekanalizacija
paraumbilikalne vene, splenomegalija, ascites
CT/MR: prosirena vena porte, kolateralni krvni sudovi sa variksima, splenomegalija, ascites
Kostano-zglobni sistem
Subakutni I hronicni- nastaje usled neadekvatnog lecenja akutnog, kod otvorenih preloma, prostrelnih
rana
Rtg:osteoliza, osteonekroza (sekvestar je deo nekroticne kosti okruzen granulacionim tkivom, vidi se kao
fragment kosti veceg intenziteta, odvojen transparentnom zonom). Vidi se I osteoskleroza I periostoza.
Posle zalecenja, kost je zadebljala, deformisana, izmenjene structure, sa nepravilnim zonama osteolize I
osteoskleroze.
Brodijev apsces – ovalno, jasno ogranice rasvetljenje okruzeno tonom osteoskleroze razlicite velicine.
Mogu se naci sekvestri I periostna reakcija. CT I MR su od pomoci za dg.
Garreov sklerozirajuci osteomijelitis- nepurulentna skleroticna forma osteomijelitisa. Postoji proliferacija
periosta koja izaziva kostane depozite bez nekroze, purulentnu eksudaciju I granulaciono tkivo.
Intenzivna skleroza kosti bez destrukcije.
Osteomijelitis kicmenog stuba se naziva spondilitis. Ako zahvati I intervertebralni disk-spondilodiscitis.
Na rtgu se vidi: suzenje intervertebralnog prostora, zglobne povrsine susednih prsljenskih tela su neravne
I skleroticne.
Rtg: a)frakturna pukotina: transparentna linija razlicitog oblika I sirine izmedju kostanih fragmenata,
moze da zahvati celu sirinu kostiju ili samo jedan deo(fisura)
b)frakturni stepenik (prekid kontinuiteta kosti)
c)dislokacija kostanih fragmenata
d)edem mekih tkiva
Najcesca je luksacija zgloba ramena. Rtg nalaz zavisi da li je kompletna ili inkompletna.
Podela:
negativna(daju svetlinu)-vazduh, CO2,O2
pozitivna(daju senku)- barijum –sulfat I organska jedinjenja joda
Pozitivna se prema gradji dele na :
1.rastvorljiva u vodi-jodni preparati
2.nerastvorljivi-barijum sulfat
3.uljana-ogranicene primene
BaSO4 – beli prasak nerastvorljiv u void, talozi se pri stajanju. Koristi se kao suspenzija. Usitnjavanjem
cestica, dodatkom aditiva usporava se talozenje, bolje prijanjanje na povrsinu sluznice I korigensi
ukusa(cokolada, vanilla, secer).Ne apsorbuje se I ne metabolise; aspiracijom izaziva kasalj I cijanozu,
izlaskom u peritoneum stvara granulome I adhezije, a ulaskom u vene embolije.
Indikacije: dg ispitivanje svih segmenata gita
Kontraindikacije stenoze pilorusa, opstrukcija creva, perforacije
Uroangiografska: najrasirenija I najvaznija. Oni su jodni preparati, rastvorljivi u vodi, pri cemu je jod
cvrsto vezan u molekulu, pa se ne oslobadja. Koriste se za pregled: srca I krvnih sudova, likvornog
prostora I kicmene mozdine, urinarnog trakta, zglobnog prostora, supljina, kontrastnog pojacanja kod CT-
a.
U krvi je 90% slobodno I izlucuje se preko bubrega(GF), a 10% vezano za albumin preko tubularne
sekrecije.
Bronhografska: jodna, viskozna, ne dospeju u alveoli zahvaljujuci karboksi-metil celulozi, veci deo se
iskaslje
Holegrafska : 1.per os-jodna, resorbuju se u crevima, vezuju se za albumin, dolaze u jetru, vezuju se za Y I
Z protein na hepatocitima, konjuguju se sa glukuronskom I izlucuju se putem zuci
2.intravenska- duze se nalaze u krvotoku
Limfografska: koriste se jodirana ulja semenke bulke, sporo se eliminisu, postoji opasnost od plucne
embolije.Indikacije:limfografija, embolije krvnih sudova.
Toksicna dejstva:
1.hematotoksicna : smezuravanje eritrocija, povecanje vremena koagulacije, smanjenje protrombinskog
vremena, slabljenje inhibitornog dejstva holinesteraze
2.organotoksicna: srce I krvni sudovi : poremecaj u provodljivosti, slabost kontraktilnosti, hipotenzija
Bubrezi: albuminurija, ABI
Cns: direktno ostecenje hematoencefalne barijere
Lokalne reakcije: bol duz ekstremiteta ( Th- alkoholni oblizi, hijaluronidaza), ostecenje arterija I lokalni
otok, tromboflebitis ( th: antikoagulansi I mirovanje), vazdusna embolija
Opste reakcije:
Lake(eritem, svrab, bledilo, znojenje, vrucina, povracanje)
Srednje teske(urtikarja, bronhospazam, nesvestica, jako povracanje)
Teske(laringospaam, edem pluca, aritmije, infarkt miokarda)
Terapija:
1.antihistaminici, anksiolitici, analgetici
2.sinopen, urbazon, aminofilin
3.kiseonik, traheotomija, adrenalin, nitroglycerin, dijazepam, manitol
KOntraindikacije:
Apsolutne: prezivljeni sok nakon upotrebe kontrastnog sredstva, teska oboljenja bubrega I jetre, srcana
dekompenzacija, edem pluca, jako stare I kaheticne osobe
Relativne : alergija na hranu I lekove, feohromocitom, multipli mijelom
Urinarni trakt
***Napomena
Za pregled urotrakta se koriste:
1.Nativna rtg: inicijalna metoda; priprema bolesnika, u lezecem stavu AP polozaj. Projekcija bubrega –
Th12-L2 (desni je nizi); uretere ne vidimo, mokracnu beziku ako je puna, ovom metodom utvrdjujemo
prisustvo kalkulusa
93.Ciste bubrega
Nativno: mekotkivne senke, ovalnog oblika, pravilnih ivica, koje izlaze iz konture bubrega ili je narusavaju.
IVU:male ciste koje rastu ka spolja, ne deformisu pijelokaliks, daju jasni, pravilni defekt u neurografaskoj
fazi. Vece cist ka unutra, pravilno deformisu pijelon, mogu I da deformisu I dislociraju bubreg. UZ
(metoda izbora) – anehogeno, jasno ograniceno polje. CT-hipodenzne, jasno ogranicene
95.Tumori bubrega
Nativno: vide se samo tumori u odmaklim stadijumima
UZ:promena oblika sa mogucim kalcifikacijama
CT: benigni: pravilne, jasno ogranicene, hipodendnze formacije, nakon aplikacije kontrasta se homogeno
prebojavaju
Maligni: nejasno ogranicene hipo I hiperdenzne zone, izazivaju nepravilne promene konture bubrega
MR: renalna nepravilna, nehomogena masa, aplikacija paramagnetnog sredstva pojacava intenzitet
signala
96.Tumori besike
MR:ekspanzivna formacija nehomogenog signala, veceg intenziteta
IVU:defekt u punjenju
Interventna radiologija
105.Perkutana nefrostomija
Izvodi se pod kontrolom UZ, CT.Metoda uvodjenja drenaznog katetera u pijelokaliksni sistem bubrega
radi drenaze kod opstrukcija. Uvek joj prethodi anterogradna pijelografija. Moze da se stavi I J
stent(pigtail) koji ima dve krivine na krajevima, jedna ide u pijelon, druga u mokracnu besiku.
Radioterapija (RT)
Opsta
Fizika jonizujuceg zracenja: vrsta zracenja kod kog u toku apsorpcije dolazi do izbacivanja jednog
orbitalnog elektrona. Moze biti elektromagnetno I cesticno.
116.Osnovi EM zracenja
Moze postojati u obliku talasa ili paketa energije (fotona). Deli se na :
1.X zrake –nastaju ekstranuklearno
2.gama zrake- nastaju intranuklearno
117.Apsorpcija EM zracenja
Intenzitet zracenja opada sa kvadratom rastojanja od izvora zracenja- kvadrantni zakon.
3 dominantna apsorpciona mehanizma:
1.fotoelektricna apsorpcija – dominira kod nizih energija zracenja. Apsorpcija dolaznog fota rezultira
izbacivanjem perifernog elektrona iz atomske orbite materije. Praznina moze biti popunjena sa drugim
elektronom.Apsorbovana je sva energija fotona. Fotoelektricna apsorpcija je jednaka atomskom broju
materije na kub. Prakticno:
a)materije sa visokim atomskim brojem-olovo na primer se koristi za zastitu
b) kosti apsorbuju vise zracenja
2.komptonov efekat-interakcija ulazno fotona visih energija I orbitalnog elektrona. Foton predaje
elektronu deo energije izbacenom elektronu, a ulazni foton menja pravac kretanja uz smanjenu energiju(
stvara se sekundarno zracenje)
EMZ u RT:
1.superficijalno zracenje (10-125 KeV)
2.ortovoltazno (15-400KeV)
3.super I megavoltazno (>400KeV I >1MeV)- za duboko lokalizovane tumore, stedi kozu
118.Radioterapijske tehnike
2 tipa:
1.Brahiterapija- intrakavitarna, intersticijalna, intraluminalna. Radioaktivni izvor se postavlja unutar
target(ciljnog) volumena lezije. Prednost je veliki pad doze u blizinii radioaktivnog izvora cime se postize
maksimum apsorbovane doze u tumoru uz posted okolnog tkiva.
119.Tehnike brahiterapije
Intraluminalna-zracenje tumora bronha, analnog kanala.
Intersticijalna- implantacija igala ili katetera sa radioaktivnim izvorom direktno u tkivo tumora u jednoj ili
vise ravni (dojka, prostate)
Intrakavitarna- cerviks, uterus, vagina
120.Teleradioterapija
Jedno polje- direktno ili pod uglom, za povrsno lokalizovane lezije
Kombinacije polja: dva ili vise polja (dublje postavljeni tumori, CNS, toraks, pelvis)
a)dva suprotna paralelna polja
b)zracna polja pod uglom-dublje postavljeni tumori u maloj karlici (prostata)
c)tangencijalna(flankirana) – dojka
Kombinacija rt I hirurgije:
1.preoperativna- sterilizacija celija na ivici tumora I celija koje bi mogle biti rasejane u toku hirurskog
tretmana, redukcija volumena neresektabilnog tumora doo velicine koja omogucava hirurski pristup u
lecenju.
2.postoperativna-sterilizacija mikroskopski rezidualnih celija, rasejanih ili mikro/makro metastatski
izmenjenih limfnih zlezda.
Specijalna radioterapija
Palijativna:
1) krvareca, egzulcerisana dojka, hipofrakcioni rezimi (samo dojka se zraci)
2)metastaze
Hemioterapija (+/- hormonoterapija) sastavni deo lecenja u svim modalitetima dojke.
133.Komplikacije RT
Mogu biti:
a) opste I lokalne
b)akutne, subakutne I kasne
c)reverzibilne I ireverzibilne
GIT: radijacioni ulkus, autni I hronicni enteritis I colitis, rektoragije, ulkusi rektuma, stenoze I perforacije
creva, rektovaginalne fistule.
Urogenitalni: cistitisi(hemoragicni), hidroureter, hidronefroza, vezikovaginalne fistule
Visceralni organi: pneumonitis, perikarditis, miokardijalna fibroza, obliteracija koronarki
CNS: akutno-edem mozga, radionekroza, ostecenje intelektualnih funkcija
Sekundardni tumori: desetogodisnja kumulativna verovatnoca je 12%.(Karcinom stitaste, dojke, kostani
tumori, sarkomi) .