PS1 Izručak

Deponentni i semideponentni glagoli, glagol fio, fieri, factus sum, glagoli htenja, glagol kretanja i njegove složenice
* depono, 3. deponere, deposui, depositum = odložiti → „odložni“ glagoli, jer su „odložili“ svoje aktivne oblike i zadržali
samo pasivne, dok im je značenje uvek aktivno:
conor, 1. conari, conatus sum = pokušavati
polliceor, 2. polliceri, pollicitus sum = obećavati
utor, 3. uti, usus sum = koristiti (nešto), upotrebljavati
gradior, 3. gradi, gressus sum = koračati
opperior, 4. opperiri, oppertus sum = čekati
Deponentni glagoli imaju sve oblike u pasivu - dakle, imaju iste nastavke kao i redovni glagoli u pasivu, u svim licima,
vremenima, načinima i infinitivu, sem participa prezenta aktiva i participa futura aktiva, koje su ovi glagoli ipak zadržali
od aktiva. Deponentni se glagoli navode u tri oblika: 1. licu Sg. indikativa prezenta, infinitivu prezenta i 1. licu Sg. indika-
tiva perfekta; particip perfekta se kod njih ne navodi posebno kao četvrti deo rečničkog oblika, jer je sadržan u perfektu.
Infinitiv III konjugacije kod ovih glagola se završava na -i (bez -r-). Nastavci za imperativ 2. lica Sg. i 2. lica Pl. su: -re (Sg.) i
-mini (Pl.). Particip prezenta aktiva se završava na: -ns, -ntis..., a particip futura aktiva na: -turus, -tura, -turum, odnosno
na: -surus, -sura, -surum. Particip perfekta pasiva ovih glagola ima isti oblik kao i kod redovnih glagola, s tim, da se prevo-
di radnim glagolskim prilogom prošlog vremena na: -vši.

* semi + depono, 3. = „pola“ + „odložiti“ → „poluodložni“ glagoli, jer su „odložili“ polovinu svojih aktivnih oblika - oblike
perfekatske osnove, a polovinu, tj. oblike prezentske osnove, zadržali u aktivu:
audeo, 2. audere, ausus sum = usuđivati se
ovaj se glagol često prevodi prilogom „obično“, a
gaudeo, 2. gaudere, gavisus sum = radovati se infinitiv koji stoji kao dopuna uz njega, ličnim oblikom:
soleo, 2. solere, solitus sum = imati običaj - errare non soleo = obično ne grešim
fido, 3. fidere, fisus sum = uzdati se

fio, fieri, factus sum = postati, nastati, roditi se, biti → ovaj glagol može da se ubraja i u nepravilne i u nepotpune, pa i u
semideponentne glagole, jer, bez obzira na infinitiv na -ri, sve svoje oblike prezentske osnove gradi aktivno, dok oblike
perfekatske osnove ima u pasivu i pozajmljuje ih od glagola facio, 3. facere, feci, factum. 3. lice Sg. se upotrebljava bezlič-
no: fit = događa se, dešava se. Značenje ovoga glagola je uvek aktivno i neprelazno:
Indikativ prezenta Indikativ imperfekta Futur I Indikativ perfekta / pluskvamperfekta / futur II
Sg. 1. fio fiebam fiam factus, -a, -um sum / eram / ero
2. fis fiebas fies factus, -a, -um es / eras / eris
3. fit fiebat fiet factus, -a, -um est / erat / erit
Pl. 1. - fiebamus fiemus facti, -ae, -a sumus / eramus / erimus
2. - fiebatis fietis facti, -ae, -a estis / eratis / eritis
3. fiunt fiebant fient facti, -ae, -a sunt / erant / erunt
Konjunktiv prezenta Konjunktiv imperfekta Konjunktiv perfekta / pluskvamperfekta
Sg. 1. fiam fierem factus, -a, -um sim / essem
2. fias fieres factus, -a, -um sis / esses
3. fiat fieret factus, -a, -um sit / esset
Pl. 1. fiamus fieremus facti, -ae, -a simus / essemus
2. fiatis fieretis facti, -ae, -a sitis / essetis
3. fiant fierent facti, -ae, -a sint / essent

U glagole htenja ubrajamo osnovni glagol htenja: volo, velle, volui = hoću, i njegove složenice: nolo, nolle, nolui = neću,
malo, malle, malui = više volim (nego). Glagol nolo nastao je stapanjem negacije non i osnovnog glagola volo, a glagol
malo stapanjem priloga magis (=više) i osnovnog glagola volo. Ovi su glagoli nepravilni u oblicima indikativa prezenta,
dok im se ostali oblici izvode pravilno od osnova: vol- (u indikativu imperfekta i futuru I), volu- (u indikativu i konjunktivu
perfekta i pluskvamperfekta, kao i u futuru II), vel- (u konjunktivu prezenta i imperfekta) - za glagol volo; glagol nolo
izvodi sve oblike prezentske osnove od nol-, oblike perfekatske osnove od nolu-, a glagol malo izvodi oblike prezentske
osnove od mal-, a oblike perfekatske osnove od malu-. Glagoli htenja su aktivni; imperativ ima samo glagol nolo;
nemaju particip futura, niti particip perfekta.
PS2 Izručak
Deponentni i semideponentni glagoli, glagol fio, fieri, factus sum, glagoli htenja, glagol kretanja i njegove složenice

Glagol kretanja eo, ire, ii, itum = ići → je neprelazan i aktivan. U 3. licu Sg. može da se upotrebljava bezlično - tada stoji
u pasivu. Kod ovoga glagola se u prezentskoj osnovi smenjuju vokal e- i vokal i- (osnova na e- dolazi uglavnom ispred
samoglasnika, a osnova na i- uglavnom ispred suglasnika). Kod 2. lica Sg. i 2. lica Pl. perfekta i kod infinitiva perfekta se i-
vokal osnove i i- vokal nastavka steže ispred suglasnika -s- u jedno dugo ī-. Infinitiv prezenta pasiva se upotrebljava samo
za građenje infinitiva futura pasiva glagola, iza supina.

Oblici prezentske osnove:

ide se

išlo se

ići će se

idući; onaj koji ide

PS3 Izručak
Deponentni i semideponentni glagoli, glagol fio, fieri, factus sum, glagoli htenja, glagol kretanja i njegove složenice
Oblici perfekatske osnove:

otišlo se

bilo se otišlo

sg. 3. l. itum erit

bude se otišlo

otići; da je otišao, ...

da će ići/otići

Promena participa prezenta:

Sg. N. iens = idući, onaj koji ide Pl. euntes, euntia = idući, oni koji idu
G. euntis = idućeg, onog koji ide euntium = idućih, onih koji idu
D. eunti = idućem, onom koji ide euntibus = idućim, onima koji idu
A. euntem = idućeg, onog koji ide euntes, euntia = iduće, one koji idu
V. iens = idući, koji ideš euntes, euntia = idući, koji idete
Ab. ienti / iente = idućim, onim koji ide euntibus = idućim, onima koji idu

Složenice glagola kretanja se grade pomoću predloga i osnovnog oblika eo, ire, ii, itum, pri čemu im predlog određuje
značenje. Menjaju se kao i osnovni glagol, a većina ima neprelazno značenje: