Dr tgnae Munjko Laboratorij za kontrola voda sINA—OKlu — Zagreb SadrzZaj soli teSkih metala u otpadnoj vodi grada Zagreba i rijec Savi uvoo LU. eSlutbenom glasnius grada Zagreba bro} 24'4977, god, na8a0 je Pravlnik 0 sastava otpadnih Yoda, koje. se upustalu u jevnu kanalizacju. Ovdje tomo se zadrZati na dijely élana 4, Koll govori da ot dno vode, koje ee upustaju u javn kanalizaci fmogu sedrzavati Stetne tvarinajige u sliedecim kon tcentracijama: krom (trovalentn’) — 2 mgt, baker — Singitscink— 2 mgit, nikl — 3 malt, Zeljezo 15 img, clovo 2 mgit 1 kedmlj — 2 mq't. Dobro je da {mame spomenutt »Previinike, esmo.ne znam koiko je on oretno rijeden, jer neki pogon! metalsko pera Givacke industrje mogu Ispustet) 10, a drugh 100 {sek otpadne Vode sa spomenutim sastavom sol te ‘Skin vetala u prijemnik od male protoke | niskog Vodostaja, kad 86. znatno prokoratuju vrijednosti Xoje propisuje drugh »Praviinik © opasnim materijama koje se ne smiju unositi u vodes (Sluabeni list SFR br, 3 1968), Koj u lana br. 3. navodi maksimalno do: pustene Kolisina materja (MOK) u mgt. 2a vode Ko- Je sluze 20 uzgo) riba, pojenje stoke i druge name- fhe. Prema spomenutom »Pravinikus vode za uzg0] fiba (u zagradi su vijedaost! koje se odnose na vo 4, koja sluzi za u2go) plemenite ibe), mogu sadréa att bakra — 0./001 mgt cinka — 1,000, nikla— but (0:01), trovalentnag kroma — 0.5 ma’, Sestorove Tentnog koma — 0.05 mg’, Zljeza — 0.5 ma), olova wept (0.008) mg, kadija — 0.010.005) zive — ‘D008 | kobalts — 1,0. Modutim, postoji predlog no- og zakona 0 vadema (Mirié, 1977), koji smanjuje od SL. 1. — Glayni odvodni kanal Zagreba snimljen sa feleanitke pruge kod INA-OKY predhodnog -Pravilnikas dozvoljene granice 20 bakar na 0.05. selen — O01 { Zia — 0,001 mit ‘Buduei da su efektitrovanja eolima teBkih metala sve uéestalli preko raznihmedija zivotne sredine {woda, 2rak i hrana), potrebno Je neto resi 0 Efenti clova zahvadaju sve organske sustave, 8 nel ‘eaniji su uéine! na mozgu, perifernim 2iveima, Krv {oku, bubrezima, a funkc!ju obrambesih mehaniza ma organiama, steriltet | impotencij Olovo se iz or iganizma Telucaje, uslavnom, proko jetre 1 bubregs ali frzina ekskreclla zaostale 22 apsorpciiom, tako da se tijekom Zivota olovo aktimulira.U dolini Mezice (SR Slovenija). gdje se nalaz! rudnik | topionica leva, ‘pozoravaju na kritiéan stupan],zagadenosti_ekos' tema, Koj se vee edrazava na zdravlja tamosniih 2 ‘in biéa, U mnogim zemijama prinvaéena Je granice blova u vast od 0,1 mq keo neSkodllva, jer teako Se moze odrtatl niga granica, gdje se upotrebljavaju ‘love vodovedne elev Ziva se pokazala opasnom zbog masovnlh trovanie, koja su se desila u taku, Gvatomall | Pakistanu, ka Ga se sjemensko fito, proparirano Zivinim spojevima, ‘potrebjovalo. ze jelo. Trovanja Zivom, Izazvana 2 fedenoseu okollée, poznata su u Japsnu, gale. je Faljevs Minamata 04.1953. do 1980. god. umrio 48 Soba, zato sto su Jeli ribu 8 visoklm sadréajem 2ve, U covjekovom organizmy Siva se nagomlava u bub Feztma, ell najopasnija stetne efekte.pokazuje w al: teraeiji motdanih funkelja. 2va se izluCuje i orga bizma preko jetre # bubrega razmjorno brzo, al je ne (gomilavanje & organizmu moguse, Kadmij se uglaynom upotrebljava pri elektrogalva ize, plastigno} Indust, kao stabilizator, W pro- Tavednji pigmenata, baterja, nukleernih reaktora, mo tornih lj, televizijskih cjev, | de, au ekosistem folaz! preko otpadnih vada. Velike koiéine kedmija halaze put do éavjeka preko pitke vode | hrane. Pose bo surbogati kadmijem rakov,ribe, Skalje, rte, of Imosa. sve. veste i2nurica (bubrezi | jeta). Bakar Je otredan organizmu do odredene granice, all kad rede 6.05 mgt, kao Gu dolazi do poremeéaja i ote Benje sluzokoze’probavnih organa. Cink w organizmu fgra vaznu vlogu, alt prekoraéenjem dozvollene 9ra- leo mnogu) ee u Organlzmu stvarati raz otrovni cin ov spojev Kenalizacliske mreza grada Zagreba sadrti komll: ciranu smjesu otpednih veda Industrje i domacinst- Vv. Detaljno poznavanje sastava otpadnih voda u Gle- Vvnom odvodinom kanal grada Zagreba potrebno je 12 Vise razloga: Korozija.betona, natin proéiséovanja, 123SI. 2. — Glavni edvod kanal 500 m nakon INA-OKKia ‘clone potencijsla otrovnosti za sva Ziva biéa u vod uz vedu riieke Save. Teeba Istaknutl, da 9u te8ki metal u maim konee- ntrgcjama neophacna potrebni kako 2a vodene orse nizme, tako i 2a éovjeka, medutim u suvishu oni su vrlo otrovni. Spadaju med nsjopasnije. zagadivate voda 2 kako 8 u prirodnim procesima ne mogu raz- graditi, oni se ugraduju u biolosit lanec ishrane. Malo Je poznato © azisitim jonskim i helatnim veetama metals, 20g postolania sinergiams, te8ko je odred- SI. 3. — Ielszni kanal otpadnth voda tz INA-OKKs ‘lavni odvodnt kanal Zagroba 128 1i kod koje koncentraije podinju Stetni efekt (Blin. ski, 1975). Sinergizam se sastol u tome, da su mile Sane otopine dvaju metsla otrovnile, nage sume ind Vidusinin-otopina pojedinih metal, cdgovarajuih ken centracijs, Koncentraclje metala u vod su niske, ray noteze komplicirane, a anelitiske metoda, koja bi omo: ‘qutila tzavno odredivanje razlicith. lonskih_vesta metala — zagadivata u vodi ja8 uvijok ne posto (8 Tine, 1975.)-U literature navode kaa najnoviji po- stupci uklanjanja toskin motala iz vode: apsorpeija na aktivnom ugljens, nakon_primarnog_kemliskog | sekundarnog bioloskog tretirnja otpadnih vads. Ot rovni metal, kao baker, cink, 2Wva, olavo, kadmi kom, premda prieutni w malim kaliginame mogu do- vestl do opasnog trovanja Zivih biéa. Vedina tih me tala prolaz! u mull; tamo dostigne znatne koncentra eije. Osim ukupne kolizine tih metala u vodotokw po- trebno Je poznavatinjthovo ionsko svo|stvo,topivest. stablinu krut fazu | apsorpolona evojeta, jer 0 tome ‘visi njihove otrovnost 1 ponasanjo u vodotokt Metodika rada I rezultatlIsptivanja Za analiza metala u vod tradi so metoda koja je br2a, toéna, speciféna | jednostavna, a upravo to su ‘sve karaktoristike koje posjedule moteda atomske apsorpeije. Metalni spojevij toni w uzorky vode 23 ‘anali2u nisu lzravno sposobni da apsorbiraju, te je potrebno l2vsitl atomizacju. Radi svoje jednostav- ost! najvige se upotrebljava atomizacija u_ plamenu. Otopina se u obliku kapljca uvede u plamen. gdje zatim dolazi do nlza rez filkalih | Kemijskin ro. esa: Kod visoke temperature otapalo 20 lspari, Kru te Gestice prelaze u plinovito stanje | uz prisuinost toplinske energije preko raznih ‘kemijskih.procesa atomiziraja (Mesarié, 1975, Ediger, 1973, Parker 1972). Troba obrati paénju na uzimanjo 1 spromanje rk. vode, pogatovo ako se radi analiza mikrokon: tuenata, dane dode do gubiteka ill kontaminecl. Metal u vodi moza biti otoplien ili suspendiran, pa raalikujemo koncentraciju metala u otopin, suspen: 2/—talogu | ukupnu koncentraciju, Negativna strana ‘metodo je ta, Sto so moze odredivati samo olomenat po elemenat (metal) i 810 svaki metal ima relativna kupi favor svtlost Za naba lepitivenja uzorke otpadne ode uzimali ‘smo jedamputa mjeseéno lz Glavnog odvednog kana Ta Zagreb—Ivanja Rijeka, na lokalitetina prije 1 na: kon INA—OKKya na Zitjaku (slik 1.1 23, na alas ‘otpadnih vods iz INA—OKHs uw Javnu kanalizacjy (sllke 3), te na Savi kod Zapruda (most Mladost) 1 Fugvice. Takoder eu odtedivane kollcine metala u podzemno),pitko} | reshladno} vedi u INA—OKHu, radi komparaciie sa ukupnom koncantraciiom (u oto pin! | talogu) metata w otpadno) vodl, Analize su ra done metodom stomske spsorpcione spoktrofotome- te u Skoll narodnog zdravlja »Andrija Stems Dobiven! rzultat prikazani su uw mikrogramima (1 smikrogram = 0,001 mg) po lit! vode (tabela 1, 213).Tabola 1, Rezultat) odredivanja sedréaja metala u prirodno} (podzemne | ptka) | tretirano} industijsko} vod, uz ‘sjetlivest | granice detekclje metode. ican (Ca) Kobalt (Co) Xo4 X04 X04 65 70 Krom (Cr) x$o X40 100 55. 50 Bakar (Cu) 10 30 © 20. 40 30 Ziva (Ha) x0.02 x02 2eljezo (Fe 730 190 Mangan (Mn) at.0 4.0 Nal (N) X60 X50 X= manje od Slovo (Pb) X180_X180_x180 11120 X= marie od lz tabelo 1. vidimo da su koligine mekih metalais- pod granice detekcijo, stoga ee morsju prije odred- Vanja koncentrirati_a kadkade | separirati metodom cekstrakelje Ill lonske lzmjene, Tebela 2. Rezultati odredivania, motala u vodi rijeke ‘Save kod Zepruda (most Mladost!) | Rugvice tijekom 1977. godine. Vista metala Sava—Zaprude ‘Sava —Augvica Gog) mi min—max, Keami 02 05 02 03 Ziva om 43 00 or Kobalt or 18 10 18 Mangan 50 400 30 20 Krom 50 79 08 (10 Nika 40 980 30 920 Bekar 30 179 20 30 love 130 cop 660. 770 2eljezo 2230 9420 33,0 4810 Tabeta 3. Rezultai odredivanja sade2aja metala w otpadno} vo- 4d} Glavnog odvodnog kanala. Zagreb—tvanja Rijeka Brije (PO) | nakon Okrja (NO) | izianog kanala. iz INA—OKI (OK, Rezultati prikazant kao’ minimum | maksimum za sve sezone tijekom 1977, god Vesta metala_Projege Ueto ‘Jesen Zima tug) t ‘min, — max. sin. — max min. max. sin — max Keim PO 03154 03 11s 50 150 OK} 02 33 03 110 02 4p NO 08 a9 os 110 50110 PO. 1640 oa 27 30120 Kobalt OKI o8 410 TT 50 120 NO 3070 to 270 40 120 PO 14 410 304740 45130 Krom OK 09150 0s 3280 07 NO 14 770 190 1260 50 470 36 PO 179 1230 50 2670 80 1650 Bakar OKI aie eee 30 GOO 10 NO 250 1840 730 2320 20 700 390 Po 1960 7290 3420 12240 3000 28170 109.0 2elje20 OKI 3350 00 e240 a 310 NO 2170 170 4500. 17100 1280 PO oma 086 018 28 “ tie iva OK 018 068 0882 008035 043. NO 020 1108 109 130, 047038 0.0 ee) 0 730 100440 470. Nikel OKI 06 181.0 30 60 100 NO 310 630 310-390 1530 400 120 PO 25020 09 820 230 1500 890 Mangan OKI 170 2930 22S S| 1520 180 122.0 ¢ NO 280 750 03750 300 1030 400 PO 1140 sito 1830 589.0 1250 3820 0 Olovo OKI «3004080 300 1420 "350 170.0 200 NO 1040 6390 1350 7920, 1250 6050 720Dishusija 1 zakjutak ‘Ako usporedujemo doblvene rezultate iz tabele 1 § 2, tada vidimo da se u prirodnim vodama (padzem: na { pitka) nalaz ivjesna koliina soll teskih me la, koje su u odnosu na povrsinske vode rijeke Save znatno nize. To za pojedine metale feed ovako: 2 va do 220 puta, Yeljezo do 12 puta, bakar | nikal do 6 puta, kadmi) i kobalt do 5 puta, olove 3 puta, Krom 4 puta | neznatna razlika 22 mange, Sl. 4. — Dio glavnog odvodneg kanala.Zagreba ne Zitnjales To povigenje soli tebkth motala u eject Savi uzro- kuju otpadne vode iz naselja | Industrie. Medutim, ‘ko usporedujomo dobivene rezutate iz tabele 3 sa =Pravinikom 0 sastavu otpadnih voda koje se upu Stoju u kanalizacijue mozemo odmah primjetiti da su hnavedene kolizine soll te8kih metala u otpadno} vodi ‘dvodnog kanala Zagreb daleko isped dopustenth vr Jednosti, Kole navodi spomenuti -Pravilnike, Nakon SI. 5. — SAVA — Zagreb lokalitet Jakusevae svega, ako usporedimo kretanje sedriaja_soli_nekih te8kih metala u ejec! Savi sa »Pravinikom o opasnim imaterijama koje s@ ne smiju unositiu vode. dimo, da ves danas nok! metali prelaze dopustene sranice za uzgoj plemenite i ostale vrate riba, Tako na primer, olovo prolazi 6 do 12 puta (za plemenitu vistu riba dozvoljene je 5, a 2a ostale vrete riba 10 ikrograma), nikal) prolaxi 3 do 3.8 puta (za pleme- nite ste riba maksimalno dozvoljeno 1 a za ostale vrste riba 10 mikrograma), bakar prelani za plement tw ribu do 2 puta, 2ljezo za sve vrste riba prelazi ve Jednosti do 2 puta a 2iva do 4.3 puta, Sve nas to upU- {ule na zabrinjavajuée stanje | opterecenie voda rije- ke Save solima teskih metala. Stoga bi bilo nudno atpadne vode glavnog odvodnog kanale Zagreb — Ivanja Rijeka 8to pre prosiscavati radi zastte eko- sistema rijeke Save | podzemnlh voda, radi vodoop- siebe stanovnistva, te korigiratl maksimalno dozvo- lene graniee za pojedine motale u otpadne vode jet nam dobiveni rezultatl pokazuju de sniske« vrijedno: sti metala u otpadno} vedi prekoraGulu (kod nekih ‘metala) dopustene vrijednosti u prirodnom vodotok. UureraTuna Bins, H. (1975): Metede tslotenjs kod protiéevanja sgradskih orpadaih voda od metala zagediveta, Soweto Vanje «Evakusola | protiscavenje otpacnh vada nacelle {indie -Udndenje 20 tehnolophs veda — Boose. Bins, H (1974): Voda | Sentara tera, God. 4 (48), ss, 125 Edger, A. Os Ate Absoricion Newsletter 12 (873), Mesarig, 6. 19743: Voda 1 santarna tehnika, God. 4 os) Parker, Rh: Varian Techtron Pty Lt. 4 Springvale 1872 Mint R. Pilg zborniky voferta sa 8 Savetovania “Ot. Dade vodes i Tivu 1877. slugeenerpetke — Beogred.