Cosic Anamarija Efzg 2016 Zavrs Struc PDF

Anamarija Ćosić
KARTIČNO POSLOVANJE U REPUBLICI

HRVATSKOJ
Završni rad
Anamarija Ćosić
KARTIČNO POSLOVANJE U REPUBLICI

HRVATSKOJ
Završni rad
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet – Zagreb
Kolegij: Platni promet
Mentor: Dr. sc. Mihovil Anđelinović
Broj indexa autora: 0067461083
Zagreb, veljača 2016.

IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI
Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da je Završni rad isključivo rezultat mog

vlastitog rada koji se temelji na mojim istraživanjima i oslanja se na objavljenu
literaturu, a što pokazuju korištene bilješke i bibliografija. Izjavljujem da nijedan dio
rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada,
te da nijedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem, također, da nijedan
dio rada nije iskorišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj drugoj visokoškolskoj,
znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi.
Student/ica:
U Zagrebu, 19.02.2016. ______________________
(potpis)
SADRŽAJ
1. Uvod ................................................................................................. 3
1.1. Predmet rada ................................................................................................. 3
1.2. Metodologija rada .......................................................................................... 3
1.3. Struktura rada ................................................................................................ 3
2. Platni promet ..................................................................................... 5
2.1. Središnja uloga HNB-a u platnom prometu ................................................... 7
2.2. Razvoj platnog promet u Hrvatskoj ................................................................ 8
2.3. Oblici plaćanja u platnom prometu ................................................................ 9
2.3.1. Bezgotovinsko plaćanje.................................................................................... 9
2.3.2. Gotovinsko plaćanje ........................................................................................10
2.3.3. Obračunsko plaćanje.......................................................................................11
2.4. SEPA ........................................................................................................... 12
2.4.1. Odrednice i ciljevi ............................................................................................12
2.4.2. SEPA u RH .....................................................................................................14
2.4.3. SEPA kartična plaćanja ...................................................................................15
3. Kartice kao instrument plaćanja ...................................................... 18
3.1. Sudionici kartičnoga poslovanja .................................................................. 21
3.1.1. Kartičarska kuća..............................................................................................21
3.1.2. Trgovac primatelj kartice .................................................................................22
3.1.3. Korisnik kartice ................................................................................................23
1
3.2. Vrste kartica ................................................................................................ 24
3.2.1. Podjela prema vremenskome kriteriju ............................................................24
3.2.2. Podjela prema izdavateljima kartica ................................................................27
3.2.3. Podjela prema korisnicima kartica ...................................................................28
4. Kartično poslovanje u RH ................................................................ 31
4.1. Razvoj kartičnog poslovanja u RH ............................................................... 32
4.1.1. Uloga banaka u razvoju kartičnoga poslovanja ...............................................32
4.1.2. Uloga kartičarskih kuća u razvoju kartičnoga poslovanja .................................34
4.2. Regulatorni okvir kartičnog poslovanja ........................................................ 36
4.3. Kartične sheme ........................................................................................... 38
4.3.1. Četverostrana kartična shema u RH................................................................38
4.3.2. Trostrana kartična shema u RH .......................................................................40
4.4. Stanje na tržištu platnih kartica RH.............................................................. 42
5. Zaključak......................................................................................... 48
Literatura ............................................................................................... 50
Popis grafova, slika i tablica .................................................................. 52
2
1. Uvod
1.1. Predmet rada

Kartična industrija predstavlja jednu od najbrže rastućih i najdinamičnijih
industrija današnjeg vremena. Kartice su zauzele značajno mjesto na financijskome
tržištu i postale jedinstveno sredstvo plaćanja u cijelome svijetu. Postale su glavnim
izvorom kreditiranja i nema osobe koja ne posjeduje barem jednu platnu karticu. Na
hrvatskome financijskome tržištu postoje gotovo 40 godina, ali se njihov značajniji
razvitak bilježi tek u posljednjih desetak godina, odnosno ulaskom banaka na
kartično tržište.
Upravo to je razlog zašto sam za temu završnoga rada izabrala kartično poslovanje u
Republici Hrvatskoj. Da istražim povijest kartičnog poslovanja u Hrvatskoj i vidim
kako se razvijalo kroz vrijeme. Kroz rad ćemo se susresti sa platnim prometom i
vidjeti kako se platni promet razvijao u Hrvatskoj. Također ćemo vidjeti koji su to
oblici plaćanja, koje sve kartice postoje na hrvatskome tržištu, ali i samu statistiku
poslovanja sa karticama u Republici Hrvatskoj.
1.2. Metodologija rada

Podaci za ovaj rad su prikupljeni iz knjiga i stručnih literatura koje su navedene na
kraju rada. Također su korišteni i razni zakoni, članci iz specijaliziranih časopisa,
službene Internet stranice banaka, statističke publikacije te magistarski i završni
radovi vezani za kartično poslovanje. Provedena je i analiza i usporedba statističkih
podataka iz Hrvatske narodne banke i iz objavljenih članaka.
1.3. Struktura rada

Rad je podijeljen na tri glavna poglavlja.
U prvome djelu završnoga rada se upoznajemo sa platnim prometom općenito i

razvojem platnog prometa u Hrvatskoj. Da bi uopće mogli razumijeti kartično
poslovanje, prvo moramo vidjeti što je to platni promet, koji su to oblici plaćanja, kako
3
se razvijao te tko je obavljao i organizirao platni promet. Ovdje se još upoznajemo sa
novim područjem plaćanja, SEPA (Single Euro Payments Area) koje predstavlja
područje plaćanja u eurima unutar euro zone pri čemu građani, poduzeća i javna
tijela mogu obavljati plaćanja u zemlji ili u inozemstvu prema jednakim pravilima.
U drugome dijelu rada posebna je pozornost posvećena karticama kao instrumentu

plaćanja. Upoznajemo se sa sudionicima kartičnog poslovanja te njihovim
međusobnim odnosima i uvjetima poslovanja. Kartice dijelimo prema njihovim
najznačajnijim karakteristikama i vrstama i više se upoznajemo sa samim funkcijama
i prednostima kartica. Osim funkcije prepoznatljivog sredstva plaćanja, kreditne
kartice imaju i funkciju kreditiranja što je uveliko utjecalo na njihov razvoj. Cijeli
proces poslovanja sa platnim karticama sagledan je kroz njihovu namjenu, kroz
izdavatelje i korisnike, a i prema vremenskom kriteriju.
U posljednjem je dijelu rada dana prikazano kartično poslovanje u Republici

Hrvatskoj, cijeli razvoj od samih početaka, kako za banke, tako i za kartičarske kuće.
Također, predmetno poglavlje se osvrće i na trenutni zakonodavni okvir kojim se
regulira platni sustav RH, kao i područje platnih kartica. Uz to, obrazložen je i pojam i
tematika kartičnih shema, s posebnim naglaskom na kartične sheme u nacionalnom
platnom sustavu. U zadnjem poglavlju su kroz razne statističke primjere prikazani
brojni važni elementi iz domene kartičnog poslovanja, poput npr. koje su vodeće
bankovne kartice u Hrvatskoj, broj kartica per capita u RH, razvoj i rast kartičnog
tržišta od 2010. pa nadalje i ostali relevantni pokazatelji važni za razumijevanje
tematike koje se iznosi i izlaže u ovom radu.
4
2. Platni promet
Platni promet kao pojam obuhvaća sve vrste gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja
između pravnih i fizičkih osoba, provedenih sa svrhom podmirenja novčanih dugova,
odnosno naplate novčanih tražbina. Manjim dijelom je gotovinski, a najvećim dijelom
obavlja se knjižnim prijenosom novčanog iznosa od dužnika vjerovniku.1
Sudionici u platnom prometu su domaće i strane pravne i fizičke osobe. Plaćanjem

se određena imovina izražena u svoj novčanoj protuvrijednosti prenosi s dužnika na
vjerovnika. 2
Sukladno navedenom, platne transakcije između sudionika platnog prometa dijelimo

na nacionalne, međunarodne i prekogranične.3 Nacionalna plaćanja provode se
između platitelja i primatelja čiji pružatelj(i) platnih usluga posluje u Republici
Hrvatskoj (u nastavku: RH). Međunarodne i prekogranične platne transakcije, kao što
i sam naziv implicira, provode se između platitelja i primatelja čiji pružatelji platnih
usluga posluju u različitim zemljama s time da jedan od pružatelja posluje u RH a
drugi posluje u drugoj zemlji članici Europske Unije (u nastavku: EU) ili u trećoj državi
(koja nije članica EU).
Platni promet utječe na likvidnost cjelokupnog gospodarstva. Kada bi došlo do

zastoja u plaćanjima jednog sudionika u platnom prometu, to bi automatski dovelo i
drugog sudionika u poziciju da niti on ne može platiti svoje obveze. Također, platni
promet utječe i na cjelokupno poslovanje banke koja obavlja poslove platnog
prometa budući da ona tada može uvidjeti s kakvim klijentom posluje, hoće li imati
problema s naplatom kreditnog potraživanja, hoće li to utjecati na njenu likvidnost te
naposljetku koliko će profita ostvariti po poslovima koje obavlja za klijente.
1
Kovačić, B. (2014) Kartično poslovanje u platnom prometu. Završni rad. Zagreb: Ekonomski fakultet
2 http://oliver.efri.hr/~banke/doc/Platni_promet_u_RH.pdf
3 Narodne novine (2012) Zakon o platnom prometu. Zagreb: Narodne novine d.d., 136, str. 2880
5
Poslovi platnog prometa su:
1. otvaranje i vođenje računa
2. vođenje registra računa sudionika
3. primitak i provjera ispravnosti naloga za plaćanje
4. obrada podataka iz naloga za plaćanje
5. obavljanje uplata i isplata gotovog novca
6. knjiženje platnih transakcija na računima
7. slanje i primitak platnih transakcija u sustave za obračun međubankovnih plaćanja

8. vođenje evidencije o redoslijedu plaćanja
9. izvještavanje imatelja računa o stanju i prometima na računima
10. pohrana i čuvanje dokumentacije4
Poslove platnog prometa u RH obavljaju banke i HNB. Fina u ime i za račun banaka
također obavlja poslove platnog prometa za klijente banaka.
Nedepozitne institucije mogu, na temelju ugovora, poslove platnog prometa obavljati

samo u ime i za račun depozitnih institucija.5
Platni promet se naziva i „financijskim krvotokom“ gospodarskog sustava u državi.
Naime, novac se koristi kao posrednik u razmjeni, kao zakonsko sredstvo plaćanja,
te mjerilo vrijednosti. No, da bi novac mogao izvršavati svoje funkcije i kružiti između
sektora, mora postojati uređen sustav plaćanja. Svaka se država trudi organizirati
takav sustav.6
5 Ibid.
6
6
2.1. Središnja uloga HNB-a u platnom prometu
HNB je odigrala ključnu ulogu u izgradnji potpuno novog platnog sustava.

HNB pri promatranju efikasnosti, sigurnosti i solidnosti platnog sustava mora
surađivati s inozemnim središnjim bankama i drugim institucijama.
Ona je zadužena za predlaganje zakonskih i donositelj je predzakonskih akata
(posebne ovlasti sukladno zakonu o platnom prometu).
Jedan od glavnih zadataka joj je uređivanje i unapređivanje sustava platnog prometa.

Regulativa i nadzor nad sustavom platnog prometa u Hrvatskoj je u
nadležnosti Hrvatske narodne banke. Zakonom o platnom prometu uređuju se
temeljna pitanja platnog prometa u zemlji, a Hrvatska narodna banka donosi
podzakonske propise kojima se regulira njihova provedba.
Hrvatska narodna banka vodi račune banaka i račune Republike Hrvatske te obavlja
platni promet po tim računima, a banke vode račune poslovnih subjekata i građana i
obavljaju platni promet po tim računima. Banka sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
dužna je otvoriti račun u Hrvatskoj narodnoj banci.
Hrvatska narodna banka propisuje i nadzire sustave za obračun međubankovnih

platnih transakcija te načine namire na računima banaka na osnovi plaćanja
izvršenih preko međubankovnih sustava. Hrvatska narodna banka izdaje odobrenje
za rad međubankovnih platnih sustava, određuje sudionike i plaćanja koja se
izvršavaju preko njih, te utvrđuje odnosno odobrava naknadu za plaćanja izvršena
posredovanjem međubankovnih platnih sustava. Hrvatska narodna banka može biti
vlasnik međubankovnih platnih sustava.7
7 http://www.hnb.hr/platni-promet/hplatni-promet.htm
7
2.2. Razvoj platnog promet u Hrvatskoj
Nakon 1962. u Hrvatskoj (kao i u cijeloj bivšoj Jugoslaviji) su poduzeća obvezatno

vodila svoja dinarska sredstva kod Službe društvenog knjigovodstva (SDK) koja ih je
evidentirala kao depozite pojedinih banaka – depozitora s kojima su poduzeća
prethodno sklopila ugovor. U skladu s tim, domaći platni promet za sve pravne osobe
organizirala je i obavljala SDK, a godine 1993. ova institucija je
transformirana8 u Zavod za platni promet (ZAP) s tim da su u obavljanje unutarnjeg
platnog prometa uključene i banke i štedne depozitne institucije.9
Zbog tadašnje zakonske regulative ZAP je bio nedepozitna organizacija koja je tada
imala monopolnu ulogu u sustavu platnog prometa a ostale ovlaštene financijske
institucije (Hrvatska narodna banka, Hrvatske pošte i telekomunikacije, banke,
štedionice i štedno-kreditne zadruge) bile su tek neznatni sudionici platno-prometnog
sustava.
To potvrđuje činjenica da je za vođenje računa poslovnih subjekata i platni promet za

njih bio zadužen isključivo ZAP, dok je građanstvo poslove platnog prometa banke
moglo obavljati kod banaka, a obrtnici i slobodna zanimanja su mogli birati ovlaštenu
financijsku instituciju.
Organizacija i način obavljanja platnog prometa u RH do reforme 2002. bili su

uređeni Zakonom o platnom prometu u zemlji (Narodne novine br. 27/93 i 138/97) te
podzakonskim aktima u nadležnosti Hrvatske narodne banke i Zavoda za platni
promet (ZAP).
Reformom 2002. godine donesene su zakonske odredbe koje su promijenile

dotadašnje uloge u platnom prometu. Zakonom o platnom prometu 10 te Odlukom o
nadležnosti HNB-a propisani su uvjeti i način obavljanja platnog prometa a glavni
nositelji platnog sustava postali su Hrvatska narodna banka i banke.
8
Propisi.hr : Zakon o platnom prometu u zemlji ("Narodne novine", br. 27/93 i 89/93).
9
SDK i ZAP u Leksikonu limun.hr Limun.hr - Platni promet
10 Zakon o platnom prometu u zemlji, NN 117/01
http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/233521.html
8
Zakonom o financijskoj agenciji ZAP je od 01.siječnja 2002. nastavio s radom kao
Financijska agencija (FINA) a čitav platni promet je iz ZAP-a prebačen na banke. Od
01.travnja 2002. se računi svih sudionika platnog prometa počinju voditi u bankama i
Hrvatskoj narodnoj banci. FINA je u međuvremenu postala jedna od najvećih
hrvatskih tvrtki.11
2.3. Oblici plaćanja u platnom prometu
Plaćanjem se određena imovina izražena u svoj novčanoj protuvrijednosti prenosi s

dužnika na vjerovnika. Plaćanje između sudionika platnog prometa obavlja se
bezgotovinskim, gotovinskim i obračunskim putem.12
2.3.1. Bezgotovinsko plaćanje
Bezgotovinsko plaćanje je prijenos sredstava s računa platitelja na račun primatelja.
Bezgotovinsko plaćanje (engl. cashless payment, njem. bargeldlose Zahlung) se

provodi knjižnim prijenosom određene novčane svote s računa dužnika na račun
vjerovnika u knjigama banaka i drugih novčanih institucija. Osnovni instrumenti ovog
načina plaćanja su virmanski nalozi u odgovarajućim oblicima i obračunski čekovi. U
tu se svrhu, negdje manje a negdje više, koriste i drugi instrumenti bezgotovinskih
plaćanja kao što su akreditivi, mjenice, kreditne kartice i kreditna pisma.
Oblici bezgotovinskih plaćanja su žiro promet i obračunski platni promet.13
Kreditna kartica je instrumenti bezgotovinskog platnog prometa koji služi i kao

sredstvo kratkoročnog potrošačkog kreditiranja.
Ovim plaćanjem postižu se velike uštede u prostorijama, uređajima, kadrovima,

poslovima, itd. jer se smanjuje potreba čuvanja, prenošenja, izrađivanja i čestog
prebrojavanja golemih količina gotovog novca. Osim toga, ovakvim plaćanjem se
11
12 http://www.hnb.hr/propisi/zakoni-htm-pdf/h-novi-zakon-o-pp-u-zemlji.htm
13 Leko, V.: Rječnik financija i bankarstva, Masmedia, Zagreb, 1993.
9
omogućuje određenim ustanovama veoma potrebno praćenje i kontroliranje
privrednih kretanja.
Razlikujemo četiri osnovne skupine bezgotovinskih platnih transakcija14:
• Plaćanja obrascima platnog prometa - Propisan je oblik, sadržaj i

način upotrebe ovih obrazaca koji se danas pojavljuju u dva oblika
HUB 3 i HUB 3a
• Elektronička plaćanja – U elektroničke kanale ubrajamo Internet
bankarstvo, telefonsko bankarstvo, mobilno bankarstvo, kartično
poslovanje na POS uređajima.
• Plaćanja od strane banke na temelju zakonskih ovlasti – sudske
ovrhe i drugi ovršni dokumenti te na temelju osnova za plaćanje
podnesenih od strane vjerovnika (mjenice, čekovi, zadužnice)
• Bezgotovinska plaćanja banke na temelju ugovorenih ovlasti –
direktni debitni transfer (ovlašteno povlačenje), trajni nalog, naplata
bančinih naknada, te druge ugovorene ovlasti prema kojima je
vlasnik računa banci dao ovlaštenje da za određene platne naloge
tereti njegov račun za plaćanje.
Platni nalog uvijek mora sadržavati sve obvezne podatke: broj računa platitelja, broj
računa primatelja, iznos, datum valute i ovjeru nalogodavatelja.
2.3.2. Gotovinsko plaćanje
Gotovinsko plaćanje je izravna predaja gotovog novca između sudionika, uplata

gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa.15
Uplata i isplata gotovog novca sa i na račun inicira se nalogom za plaćanje. Za

gotovinske i negotovinske transakcije fizičkih osoba kojima je vrijednost 200.000 kn ili
veća, banka je dužna obavijestiti Ured za sprečavanje pranja novca.
14 Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika: Plaćanje i osiguranje plaćanja u zemlji,

Sveučilišna tiskara, Zagreb, 2006, str. 43
10
Maksimalni iznos koji pravna osoba može isplatiti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi u
gotovini iznosi 5.000 kn. Isplate gotovine pravnih osoba građanima regulirane su
propisima o porezu na dohodak. Nalog za uplatu gotovog novca na račun može se
podnijeti svim bankama, bez obzira gdje se vodi račun u korist kojeg se obavlja
uplata. Nalog za isplatu gotovog novca s računa podnosi se banci koja vodi račun
platitelja.16
Uplate i isplate gotovog novca sa ili na račun iniciraju se nalogom za plaćanje.

Sadržaj naloga za gotovinsko plaćanje definiran je u „Uputi o obliku, sadržaju i
upotrebi standardiziranih naloga za plaćanje (HUB 3 i HUB 3A) u platnom
prometu“.17
Obvezni elementi koji mora sadržavati svaki nalog za uplatu:
1. naziv (ime) platitelja

2. Broj računa primatelja
3. Valuta plaćanja
4. Iznos
5. Datum izvršenja
2.3.3. Obračunsko plaćanje
Obračunsko plaćanje je namira međusobnih novčanih obveza i potraživanja između

sudionika bez uporabe novca.
Oblici obračunskog plaćanja su
 Kompenzacija,
 Cesija,
 Asignacija,
 Preuzimanje duga,
 Drugi oblici međusobnih namira obveza i potraživanja.
17 HUB, http://www.hub.hr/Default.aspx?art=2047&sec=681
11
Poslovni subjekt ne može obavljati obračunsko plaćanje ako na računu za redovno
poslovanje ima evidentirane nenamirene dospjele obveze.18
2.4. SEPA
Početkom 2002., točnije 1. siječnja uvodi se € (euro) kao jedinstvena valute
na euro području. Tome je prethodilo usvajanje Uredbe 2560/2001 Europskog
Parlamenta i Vijeća od 19. prosinca 2001.19 o međunarodnim plaćanjima u euru čiji je
cilj bio istovjetnost cijena (naknada) za međunarodna i domaća plaćanja od strane
banaka. Donošenje predmetne Uredbe rezultiralo je preniskom cijenom izvršavanja
prekograničnih plaćanja za banke te izazvalo reakciju bankovne industrije. Uslijedilo
je formiranje Europskog platnog vijeća (European Payment Council - EPC) u 2002.g.
koje je ujedno bilo i nositelj SEPA projekta.20
2.4.1. Odrednice i ciljevi
SEPA (Single Euro Payments Area) je jedinstveno, integrirano područje plaćanja u

eurima unutar euro zone pri čemu građani, poduzeća i javna tijela mogu obavljati
plaćanja u zemlji ili u inozemstvu prema jednakim pravilima. U SEPA području sva se
plaćanja u eurima tretiraju kao domaća plaćanja, a prekogranična plaćanja izvršavaju
se pod jednakim uvjetima, prema istim pravilima i po jednakim cijenama kao i
nacionalne platne transakcije. Obuhvaća 34 europske zemlje (28 članica EU – od
čega 18 članica euro zone i 10 nečlanica, 4 članice EFTA te Monako i San Marino).
U jedinstvenoj europskoj zoni plaćanja sudjeluje preko 500 milijuna stanovnika i
preko 20 milijuna poduzeća. Jedinstveno područje plaćanja snažnije se integrira od
2008., a nakon što je stvorena nužna infrastruktura, nacionalne platne instrumente u
euro zoni od veljače 2014. zamijenili su SEPA platni instrumenti i od tada se plaćanja
19 Ukinuta je Uredbom (EZ) br. 924/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o
prekograničnim plaćanjima u Europskoj Zajednici.
20 Leko, V. (2016.) Skripta: Suvremena financijska tržišta (Prezentacije – materijali za izučavanje),
Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 101-104

12
u eurima obavljaju u jedinstvenom formatu. Za države članice izvan euro područja
obveza potpune integracije nastupa od listopada 2016.21
Primarni i glavni cilj SEPA-e je stvoriti zonu u kojoj se sva plaćanja u eurima smatraju
domaćim plaćanjima. Osim navedenog, svrha ujedinjenog sustava plaćanja je
omogućiti i izvršavanje bezgotovinskih plaćanja u eurima između korisnika unutar
euro područja pomoću:
 Jedinstvenog bankovnog računa,
 Jedinstvene skupine instrumenata plaćanja koji se dijele na:
 kreditni transfer (SEPA credit transfer)

 izravno terećenje (SEPA direct debit)
 kartična plaćanja (card payments)22
 gotovina (SECA) – jedinstvena gotovinska europska zona
Jedinstvenim platnim sustavom osiguralo bi se i jednostavno, učinkovito te sigurno

izvršavanje transakcija kao u nacionalnom prometu.
Učinci novog platnog sustava donijeti će unapređenja u platnom prometu na razini

EU za sve uključene strane. Sukladno tome, prednosti za potrošače su:
 jedan bankovni račun za područje cijele EU,

 jedna platna kartica za sva euro plaćanja,
 poboljšanje transparentnosti usluga i zaštite potrošača,
 povećanje kvalitete usluga za korisnike uz smanjenje cijena,
 ušteda vremena i troškova,
 e-račun (e-invoicing).
Uz prednosti SEPA sustava za potrošače, bitno je spomenuti i prednosti za trgovce,

a to su u prvom redu:
 mogućnost izbora bilo kojeg “pružatelja usluge” u euro zoni,
21
Leko, V. (2016.) Skripta: Suvremena financijska tržišta (Prezentacije – materijali za izučavanje),
Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 101-104
22 Obzirom da se ovaj rad fokusira na kartično poslovanje, predmetni instrument detaljnije je opisan u
poglavlju 2.4.3.
13
 standardizirani POS terminali.
Dok su učinci novog platnog sustava za potrošače i trgovce više pozitivne prirode,
gledajući perspektivu banaka, implementacijom SEPA-e, doći će do srednjoročne i
dugoročne koristi za tržište platnih usluga uslijed povećanja konkurencije te dodatnih
troškova za banke uzrokovanih migracijom.
2.4.2. SEPA u RH
Obzirom da je RH sredinom 2013. postala punopravna članica EU, taj status nosio je
i obvezu usklađivanja sa cjelokupnom pravnom regulativom EU. Shodno tome,
potrebne su bile usklade i na području platnog prometa, odnosno adekvatna
implementacija SEPA okvira.
Projekt uvođenja SEPA je pod ingerencijom Nacionalnog odbora za platni promet

(NOPP). U radu navedenog tijela sudjeluju Hrvatska narodna banka, Ministarstvo
financija, Hrvatska gospodarska komora (u kojoj djeluje Sektor za financijske
institucije, poslovne informacije i ekonomske analize) te Hrvatska udruga banaka.
NOPP je kao nositelje operativnih aktivnosti implementacije SEPA-e u RH u 2013.

osnovao:
 Hrvatskog odbora za SEPA koordinaciju (HOSK),

 Hrvatskog SEPA foruma (HSF)
HOSK je primarno zadužen za:
 izradu i realizaciju Nacionalnog plana migracije na SEPA-u,

 izradu i provedbu nacionalne SEPA-ine sheme za kreditne transfere i izravna
terećenja u kunama,
 izradu i provedbu rješenja potrebnih za provedbu kreditnih transfera i izravnih
terećenja u eurima u skladu sa SEPA-inim pravilima i Uredbom (EU) br.
260/2012 te
 utvrđivanje prijedloga za uspostavu ili prilagodbu platne infrastrukture u RH u
skladu sa SEPA-inim pravilima i definiranje otvorenih pitanja te predlaganje
rješenja i dr.
14
Uloga hrvatskog SEPA foruma je provođenje aktivnosti promocije SEPA-inih platnih
usluga, informiranost javnosti te edukacija korisnika s glavnim fokusom na korisnike
platnih usluga (mali i srednji poduzetnici, velika trgovačka društva, javni sektor, IT
kompanije, obrtnici, potrošači).23
Provedba SEPA projekta u Hrvatskoj u tehničkom smislu predstavlja i djelomičnu

reformu platnog sustava budući da podrazumijeva ukidanje dosadašnjih načina
provedbe kreditnih transfera (naloga za plaćanja) i izravnih terećenja. Hrvatska
bankovna zajednica u suradnji s HNB-om donijela je odluku da će navedena pravila
biti primijenjena i na sve kunske transakcije s ciljem da budući prelazak na euro bude
što jednostavniji i brži.24
Bitno je također spomenuti promjene koje će SEPA pravila donijeti u platni sustav RH
u 2016. Konkretno, SEPA donosi promjenu datoteke naloga za plaćanje u
elektronskom obliku, novi oblik izvoda, promjenu postupanja kod opoziva i povrata
naloga i novi proces izravnih terećenja u kunama. Predviđeni rokovi za
implementaciju navedenih promjena u platni sustav RH su:
 1. travanj 2016. - uvodi se novi format zbrojnog naloga za prijenos: umjesto

postojeće tekstualne datoteke zbrojnog naloga za elektronička plaćanja sve će
banke zaprimati isključivo SEPA kreditne transfere u novom XML formatu
 1. listopada 2016. - izravno terećenje odvija se prema novim pravilima:
umjesto postojećeg izravnog terećenja, kojeg danas u pravilu potrošač
ugovara sa bankom, potrošač će primatelju plaćanja davati suglasnost za
izravno terećenje svojeg računa.
2.4.3. SEPA kartična plaćanja
SEPA kartična plaćanja su instrument koji europskim potrošačima i trgovcima

omogućuje izvršenje i primanje plaćanja te podizanje gotovine istim platnim
karticama i po standardiziranim pravilima i postupcima unutar jedinstvenoga prostora
plaćanja u eurima.
23 http://www.sepa.hr/sepa-u-rh/tijela/
24 http://www.hub.hr/hr/sepa
15
Nadalje, SEPA za platne kartice postavlja preduvjete koji omogućuju imateljima
platnih kartica korištenje kartica za zadavanje europskih platnih transakcija na
cijelom SEPA području jednostavno kao u svojoj zemlji, a trgovinama slobodni izbor
kartičnih brandova i pružatelja platnih usluga prihvata platnih kartica.25
Europsko platno vijeće (EPC) objavljuje dokumentaciju za SEPA za platne kartice,

odnosno Okvir za SEPA platne kartice (engl. SEPA Cards Framework), standarde u
Standardima SEPA platnih kartica (engl. SEPA Cards Standardisation Volume –
Book of Requirements) te upute i pravila kojima je cilj povećanje razine sigurnosti
plaćanja platnim karticama i zaštita od zloupotrebe.
EPC je u Okviru za SEPA platne kartice, postavilo načela i pravila koja treba prihvatiti
kartična industrija odnosno s kojima moraju biti usklađeni izdavatelji, prihvatitelji,
kartične sheme i operatori. Okvir za SEPA platne kartice propisuje EMV 26 standard
kao uvjet za izvršenje platnih transakcija platnim karticama na SEPA području,
odnosno zaštitu od zloupotreba tehnologijom ugrađenog čipa i osobnoga
identifikacijskog broja (PIN‐a).
Cilj je SEPA-e za kartice usklađenje načela, poslovnih praksi i pravila, kao i tehničkih
standarda u vezi s kartičnim plaćanjima. S tim u vezi, Europska središnja banka
podupire prijedlog uredbe o međubankovnim naknadama za plaćanja na temelju
kartica i predloženu direktivu o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, jer se
uredbom potvrđuje jedno od ključnih načela SEPA-e za kartice – razdvajanje kartične
sheme od obrade – i u objema, i u uredbi i u direktivi, rješava se pitanje nekoliko
prepreka integraciji koje proizlaze iz sadašnjih poslovnih praksi i pravila.
Potrebno je da tržišni sudionici i drugi dionici i dalje imaju aktivnu ulogu u ovom
procesu, posebno u određivanju temeljnih načela za europsko kartično tržište, u
stvaranju kompetitivnog tržišta obrade kartičnih plaćanja te razvoju i provedbi
tehničkih standarda.
25 Hrvatski odbor za SEPA koordinaciju (2014) Nacionalni plan migracije na SEPA, Republika
Hrvatska
26 EMV – Europay, MasterCard and Visa – akronim koji opisuje set specifikacija koje je razvio
konzorcij EMVCo s ciljem promocije globalne standardizacije elektroničkih financijskih transakcija, a

osobito globalne interoperabilnosti čip platnih kartica (Rječnik pojmova Europske središnje banke
(http://www.ecb.europa.eu/home/glossary/html/index.en.html)
16
Graf 1. – EMV transakcije u euro području od 2008. do kraja 2014. (kao postotak od
svih transakcija na POS terminalima)
17
3. Kartice kao instrument plaćanja
Platna kartica jest platni instrument koji svojem imatelju omogućuje plaćanje
robe i usluga preko prihvatnog uređaja ili na daljinu i/ili koje omogućuje podizanje
gotovog novca i/ili korištenje drugih usluga na bankomatu ili drugom samoposlužnom
uređaju.27
Kartica je instrument bezgotovinskog platnog prometa koja se velikom brzinom

proširila po cijelome svijetu. Njezina je najvažnija funkcija transakcijska funkcija 28 jer
se njome može koristiti umjesto gotovine. Ona je isto tako i sredstvo kratkoročnoga
kreditiranja zato što korisnik kartice ima mogućnost plaćanja računa s odgodom
plaćanja. Karticu može izdati banka ili nebankovna financijska institucija, a korisnik
kartice je osoba na čije ime glasi kartica. Karticom se može koristiti samo korisnik
kartice.
Kartica se izdaje na zahtjev korisnika koji potpisuje kartični obrazac, tj. pristupnicu.
Svojim se potpisom korisnik kartice obvezuje da će odgovarajuću svotu novca platiti
izdavatelju kartice na njegov zahtjev i da će se pridržavati svih uvjeta propisanih
ugovorom. Osnova su izdavanja kartice pokriće na računu, odobreni kredit ili bonitet
korisnika kartice29.
Kartica omogućuje plaćanje za kupljenu robu i uslugu na prodajnim mjestima i

podizanje gotovine na bankomatima i na ostalim isplatnim mjestima koji imaju
oznaku za njezin prihvat. Na svakom je prodajnome ili isplatnome mjestu označeno
koja se vrsta kartice prihvaća. Izdavatelj propisuje dnevna ograničenja, ili točnije
postoji strogo utvrđeni maksimalni iznos sredstava koji korisnik kartice može podići ili
za koji može kupiti robe i usluga u jednome danu. Regulacija maksimalno
raspoloživoga iznosa sredstava u jednome danu uvedena je kao dodatna zaštita
27 http://www.hub.hr/hr/sepa
28 Vukšić, Z.: Kreditne kartice u računovodstvenom i poreznom sustavu, Slobodno poduzetništvo, 9,
Zagreb, 2004., str.12
29 Leko, V.: Rječnik finanacija i bankarstva, Masmedia, Zagreb, 1997., str. 272
18
sredstava na korisničkom računu za slučaj ako korisnik kartice izgubi karticu ili ako
mu ona bude ukradena.30
Kartica može služiti i kao sredstvo identifikacije. Uz pomoć kartice omogućuje se

autorizacija korisnika kod izdavanja čeka i s njom korisnik ili banka jamči isplatu čeka
u cijelosti ili do određenoga iznosa. Kartica se, prilikom kupnje proizvoda i usluga ili
podizanja gotovine, daje na uvid i time se garantira valjanost određenog čeka. U
današnje je vrijeme debitna kartica, koja je vezana uz tekući račun građana,
uglavnom i čekovna kartica31.
Kartica na sebi može imati i elektronički pohranjenu novčanu vrijednost što znači da
se za svako plaćanje umanjuje novčana vrijednost pohranjena na kartici. Plaćanja se
mogu obaviti do iznosa novčane vrijednosti pohranjene na kartici32.
Na kartici se najčešće nalazi 1633 reljefnih brojeva (eng. PAN - Primary Account
Number). Sve znamenke moraju biti jednake veličine i iste udaljenosti i morale bi biti
jasno vidljive. Visa kartice najčešće počinju brojem 4, MasterCard kartice brojem 5,
Maestro kartice brojem 6, a American Express kartice i Diners kartice započinju
brojem 3. Prvih šest znamenaka označavaju izdavatelja kartice. Na kartici se nalaze
ime i logotip izdavatelja i oznaka kartičnoga sustava, kao što su Visa International,
MasterCard International, Diners Club International, American Express, i slično. Na
kartici je upisan i datum valjanosti kartice pa se nakon isteka valjanosti karticom više
ne može koristiti. Prije isteka roka izdavatelj najčešće izdaje novu karticu s novim
rokom valjanosti. Ne želi li se korisnik koristiti karticom, o tome mora pismeno
obavijestiti izdavatelja. Na poleđini je kartice i prazan prostor za potpis korisnika, a
kartica se ne smije upotrebljavati dok nije potpisana. Na svakoj kartici postoji
nekoliko sigurnosnih karakteristika da bi se spriječile zloupotrebe kartica.
30 Sekušak, S. (2008) Značaj i uloga banaka u razvoju kartičnog poslovanju u Republici Hrvatskoj.
Magistarski rad. Zagreb:Ekonomski fakultet
31 U Hrvatskoj je najčešće Maestro debitna kartica vezana uz tekući račun i služi kao čekovno jamstvo.
32 Odluka o obvezi dostavljanja izvješća o podacima platnog prometa, Narodne novine, 3245, Zagreb,
2004., str. 27
33 Pojedine američke kartice imaju 19 znamenki, a American Express i Diners Club kartice imaju 15
znamenki.
19
Karticom se korisnici uglavnom mogu koristiti i u inozemstvu i u tuzemstvu, ali
ponekad su pojedine kartice ograničene samo na domaću upotrebu. Iako sve kartice
moraju biti potpisane, pojedine kartice imaju i opciju PIN.
PIN (eng. Personal Identification Number) je osobni identifikacijski broj koji služi za
identifikaciju korisnika kartice prilikom transakcija koje uvjetuju identifikaciju PIN-om.
PIN je poznat isključivo korisniku kartice, a najčešće se sastoji od 4 znamenke, ali se
može sastojati i od više znamenki. Kartičarska ga kuća, uglavnom, šalje na kućnu
adresu i savjetuje njegovo uništenje radi sigurnosti. U slučaju da korisnik zaboravi
broj PIN-a, kartičarska će mu kuća, na njegov zahtjev, izdati novi. Korisnicima se
preporučuje da ga nigdje ne zapisuju i ne nose sa sobom.
Uvođenje kartica je za korisnike značilo nemjerljivo zadovoljstvo jer se kod

bezgotovinskih plaćanja robe i usluge mogu koristiti odmah, a isto tako i za
prodavatelje i pružatelje usluga zbog sigurnosti i garancija da će troškovi biti uredno
podmireni.
Velika popularnost kartica se proširila zbog toga što je korisnicima puno

jednostavnije nositi malu plastičnu karticu umjesto velikih količina gotovine, a i zbog
bržeg i jednostavnijeg korištenja.
Slika 1. - Prikaz naličja i poleđine platne kartice 1. Logo banke izdavatelja
2. Čip
3. Hologram
4. Broj računa
5. Logo kartične kompanije
6. Datum isteka kartice
7. Ime i prezime korisnika kartice
8. Beskontaktni čip
20
1. Magnetska traka
2. Traka za potpis
3. Card Security Code
Izvor: Slike preuzeta s Interneta, vlastita izrada tablica
3.1. Sudionici kartičnoga poslovanja
Sudionici su kartičnoga poslovanja kartičarska kuća, trgovac i korisnik kartice.

Njihovi su međusobni odnosi odvojeni i čine tri zasebna pravna odnosa. Svaka
strana sklapa pravni posao sa drugom stranom u vlastito ime i za vlastiti račun, a to
je regulirano zasebnim ugovorima.
3.1.1. Kartičarska kuća
Kartičarska kuća izdaje i/ili prihvaća kartice na svojim POS uređajima, bankomatima
ili na drugim isplatnim mjestima. To može biti banka ili nebankovna financijska
institucija koja sklapa zasebne ugovore sa svakim korisnikom kartice i/ili trgovcem
primateljem kartice.
Kartičarska kuća koja izdaje karticu istovremeno je i vlasnik kartice. Ona ima koristi
od upisnine, članarine i kamata na odobrene kredite ili na zakašnjela plaćanja.
Upisnina se uplaćuje jednokratno, a članarina se najčešće plaća jednom godišnje.
Visinu upisnine, članarine i ostalih naknada određuje kartičarska kuća samostalno. 34
Kartičarska kuća sklapa ugovore i s trgovcima i s korisnicima kartica.
Sekušak, S. (2008) Značaj i uloga banaka u razvoju kartičnog poslovanju u Republici Hrvatskoj.
34
21
Izdavatelj kartice obvezuje se izdati karticu korisniku kartice i omogućiti mu plaćanje
roba i usluga te podizanje gotovine uz pomoć kartice, a korisnik mora platiti određenu
naknadu i pridržavati se svih ostalih odredbi reguliranih ugovorom.
Trgovcima se obvezuje instalirati POS uređaj i omogućiti plaćanje uz pomoć kartica,

dok se trgovac ili primatelj kartice mora pridržavati svih uvjeta reguliranih ugovorom i
plaćati ugovorenu naknadu kartičarskoj kući s kojom je sklopio ugovor.
Kartičarske kuće naplaćuju svoje usluge i od korisnika kartica i od trgovaca kojima su

omogućili prihvaćanje kartica, a upravo zbog tih visokih prihoda se na tržištu kartica
pojavljuje sve više financijskih institucija.
3.1.2. Trgovac primatelj kartice
Trgovac primatelj kartice sklapa ugovor s kartičarskom kućom primateljem o

prihvaćanju kartica na svome prodajnome mjestu. Trgovac mora primati kartice kao
bezgotovinsko sredstvo plaćanja po redovitim cijenama. Trgovci moraju osigurati
uvjete za prihvat kartica, informirati korisnike o primanju kartica, prema propisanom
ugovoru obavljati postupak primanja kartica, a isto tako plaćati kartičarskoj kući
ugovorenu naknadu i slati obračun prodaje roba i usluga u unaprijed utvrđenome
roku.
Kartičarska kuća primatelj mora predati određenu svotu trgovcu primatelju u

ugovorenome roku na osnovi dostavljenoga obračuna. Ona prebacuje na račun
trgovca svotu obračuna utroška umanjenu za ugovorenu proviziju, a iznos provizije
određuje kartičarska kuća samostalno i dogovara ga posebno sa svakim trgovcem. U
slučaju da poslovni subjekt ostvari veliki promet karticama, kartičarska će kuća sniziti
iznos provizije.
Potrebno je naglasiti da trgovac od kartičarske kuće potražuje naknadu za učinjeni

trošak, a ne od korisnika kartice. Izdavatelj kartice mora podmiriti nastale troškove
bez obzira je li mu korisnik podmirio svoju obvezu. Sva ostala prava i obveze iz
ugovora prodavač i kupac rješavaju sami.
Iako su trgovci prisiljeni plaćati provizije, u današnje vrijeme većina prodajnih mjesta
prihvaća kartice upravo zbog brojnih koristi koje im pružaju. Trgovci ostvaruju koristi
22
povećanim prometom, korištenjem kartica u marketinške svrhe, privlačenjem kupaca
s većom platežnom moći, a i puno bržim načinom plaćanja. Sljedeća je prednost
mnogo veća jednostavnost upotrebe kartica u odnosu na gotovinu, a i sigurnost za
trgovca. Sva gotovina mora biti sakupljena na jedno mjesto, prebrojana i provjerena
sa svim računima. Osim toga uvijek postoji i rizik sigurnosti gotovine, bez obzira
ostavlja li se na prodajnom mjestu preko noći ili je zaposlenik nosi u noćni depozitarni
prozor u banci.
3.1.3. Korisnik kartice
Korisnik kartice je osoba na čije ime glasi kartica. Karticom se može koristiti samo
korisnik kartice. Izdavatelj izdaje karticu korisniku s pogodnostima koje donosi
određena kartica. Ugovorom su regulirana najvažnija prava i obveze između
izdavatelja kartice i korisnika kartice. Odnos nastaje tako da korisnik ispunjava i
potpisuje ugovor i prilaže dokumente koji su potrebni, a izdavatelj ima pravo provjeriti
dobivene podatke i prikupiti dodatne. Izdavatelji kreditnih kartica oslanjaju se na
informacije koje su dobili iz kreditnih zahtijeva, ali koje moraju istražiti s opravdanom
brigom i pozornošću. Upravo se svojim potpisom na pristupnici korisnik kartice
obvezuje da će preuzeti sve obveze regulirane ugovorom i redovito podmirivati dug
izdavatelju kartice kada on to zatraži.35
Uvođenjem kartica kupnja za korisnike, a i trgovce postaje sve jednostavnija, ali i

sigurnija. Kupnja se odvija mnogo brže i nema više prostornih ni vremenskih barijera
jer je korisnicima kartica omogućen 24 sata dnevno pristup sredstvima na računu.
Korisnici kartica više ne moraju nositi gotovinu da bi ostvarili kupnju, već je dovoljno
da imaju sredstva na računu. Kartica je također i mnogo sigurnije sredstvo od
gotovine jer ukoliko dođe do krađe ili gubitka se odmah prijavljuje izdavatelju kartica
koji je u mogućnosti ju odmah blokirati. Time se onemogućuje daljna upotreba
kartice.
Sekušak, S. (2008) Značaj i uloga banaka u razvoju kartičnog poslovanju u Republici Hrvatskoj.
35

23
3.2. Vrste kartica
Kartica je sredstvo plaćanja koje služi za bezgotovinsko plaćanje na prodajnim

mjestima označenim određenim kartičnim brendom ili za podizanje gotovine na
isplatnim mjestima i bankomatima.36
U posljednjih nekoliko desetljeća kartično poslovanje raste te se pojavljuje široki

spektar kartica s različitim namjenama prilagođen raznim ciljanim skupinama.
Upravo zato vrste kartica daju najbolji uvid u razvijenost i različitost kartičnog
poslovanja. Kartice se mogu svrstati u nekoliko kategorija pa se zato u nastavku
navode najvažnije podjele kartica.
3.2.1. Podjela prema vremenskome kriteriju
Podjela prema vremenskome kriteriju odnosi se na trenutak u kojem korisnik kartice

mora osigurati novac na računu pa se one dijele na kreditne, debitne i pretplatne
kartice37.
Kreditna kartica
Kreditna kartica je instrument bezgotovinskoga platnog prometa i sredstvo

kratkoročnoga kreditiranja.
Kreditne kartice svrstavamo među platne kartice s odgodom podmirenja

troškova. „Kartice s odgodom podmirenja troškova osiguravaju odgodu plaćanja
troškova nastalih njihovim korištenjem.“38
Temelj izdavanja kartice je pokriće na računu, odobreni kredit ili bonitet korisnika
(sposobnost fizičke osobe da iz svojih primanja (plaće ili drugih primanja) otplaćuje
kredit podignut u financijskoj instituciji. Vlasnik kartice je izdavatelj kartice, a
korisniku se kartica daje na uporabu. Izdavatelj kartice ima koristi od članarine,
upisnine, provizije prodajnih mjesta, kamata na odobreni kredit i obrtaja novca.
36 Plaćanje i osiguranje plaćanja u zemlji, Zagreb, 2006., str.97

37 Vukšić, Z.: Kreditne kartice u računovodstvenom i poreznom sustavu, op.cit., str. 12
38 Plaćanje i osiguranje plaćanja u zemlji, Zagreb, 2006., str.99
24
Interes prodajnog mjesta je u povećanom ili zadržanom prometu. Korisnik stječe
pravo na kredit i sigurnost.
Kreditna kartica služi za jednokratna plaćanja na prodajnim mjestima, zatim kao

sredstvo kreditiranja kupovine na prodajnim mjestima te za podizanje gotovine na
bankomatima i drugim isplatnim mjestima (poslovnicama banaka, poštanskim
uredima,...) koja imaju oznaku prihvata pojedine vrste kartica.
Vlasnik kartice je uvijek izdavatelj (financijska organizacija), a korisniku se kartica

daje na korištenje. To znači da izdavatelj ima pravo u bilo kojem trenutku zatražiti
od korisnika da mu vrati karticu. Za kreditne se kartice uglavnom obračunavaju i
upisnina i članarina. U svijetu dominiraju Visa i MasterCard kreditne kartice.
Prednost kreditnih kartica je to što one omogućuje korisniku kupnju robe ili usluge
prije njezinog plaćanje. Dobivanje kredita na osnovi kartice je također mnogo
jednostavnije od dobivanja bankovnog kredita jer nije potrebno prolaziti proceduru s
bankovnim službenikom i predati mnoštvo dokumentacije potrebne za dobivanje
kredita.
Debitna kartica
Debitna je kartica bezgotovinsko sredstvo plaćanja koje omogućuje kupnju robe i

usluge ili podizanje gotovine s već postojećeg računa s pokrićem39. Debitne kartice
omogućuju pristup novcu na računu 24 sata na dan.
Debitne kartice (eng. Debit = zadužiti) omogućavaju dostupnost sredstava na

bankovnom računu vlasnika, a koriste se za plaćanje na EFTPOS terminalima i
podizanje gotovog novca automatskim terećenjem bankovnog računa.
Debitnom karticom moguće je teretiti račun maksimalno do visine raspoloživih

sredstava (što uključuje i dopušteni iznos prekoračenja ukoliko vlasnik računa isti ima
odobren od strane banke).
Izgledom je kao kreditna kartica, ali funkcionira kao elektronski ček, jer se plaćeni
iznos odbija odmah i direktno s bankovnog računa. Debitna kartica se prilikom
39 Leko, V.: Rječnik financija i bankarstva, op.cit., str. 86

25
plaćanja ili podizanja gotovine na bankomatima koristi uz PIN ili vlastoručni
potpis. Zbog verifikacije plaćanja unosom PIN-a debitne kartice se smatraju
izuzetno sigurnim sredstvom plaćanja za korisnika kartice ali i za prodavatelja
robe/usluge (zbog trenutnog terećenja računa od strane banke/izdavatelja).
Kada se koristi u trgovini, korisnik kartice ili blagajnik umeće ju u (ili provlači kroz)
terminal koji financijskoj instituciji-izdavatelju kartice omogućava da elektronskim
putem provjeri da li su sredstva dostupna i da odobri transakciju.40
Debitne kartice danas imaju i važnu ulogu kao instrument plaćanja na Internetu.
Iako svaka debitna kartica nema razvijenu ovu funkcionalnost (ovisno o
izdavatelju) kupnja roba i usluga na Internet stranicama je dodatna vrijednost
koju ova kartica može nositi.41
Kod debitnih kartica ne postoji odgoda plaćanja. Budući da se račun korisnika kartice
automatski tereti za iznos učinjenoga troška, potrebno je osigurati pokriće u trenutku
zadavanja svake transakcije. Debitne su kartice uglavnom elektronske kartice, jer se
svaka transakcija posebno autorizira, tj. provjerava se stanje na računu korisnika
kartice42.
Prednosti debitnih kartica su brzo i jednostavno dolaženje do sredstava, one

omogućuju korisnicima pristup njihovom novcu bilo gdje i bilo kada, te omogućuju
mnogo ugodnije, sigurnije i pouzdanije bankarstvo s čime privlači sve veći broj
korisnika.
Pretplatne (prepaid) kartice
Prepaid kartice su kartice koje najčešće nisu vezane uz debitni ili kreditni račun. To je
platna kartica na koju su unaprijed položena novčana sredstva. U pravilu se radi o
anonimnim karticama i nemaju na sebi ime korisnika. Izgledom su kao i debitne i
kreditne kartice, izrađene su od plastike, sadrže broj kartice, prostor za potpis i znak
tvrtke, i standardiziranog su oblika i formata.
Osnovne prednosti preplatnih kartica su kontrola troškova i anonimnost korisnika.
40 Kovačić, B. (2014) Kartično poslovanje u platnom prometu. Završni rad. Zagreb: Ekonomski fakultet
41 Visa, http://www.visa.com.hr/wv/main.jsp
26
One se, kao i kreditne kartice, mogu koristiti za plaćanje proizvoda i usluga do
određenog limita, no ovdje je limit unaprijed određen uplaćenim iznosom na prepaid
karticu. Po njima nije moguće dozvoljeno prekoračenje i korisnik prepaid kartice
može potrošiti samo onoliko novaca koliko je položeno na istu.
Za prepaid karticu nisu potrebni neki posebni kriteriji. Korisnik ove kartice ne mora
imati otvoren račun u banci niti biti kreditno sposoban. Često su prepaid kartice
jednokratne, no ovisno od izdavatelja, neke je kartice moguće i nadoplaćivati. Takve
su mnogo raširenije na tržištu jer su jednostavnije za korištenje i za banku i za
korisnika.
Prednosti prepaid kartica su praktičnost, jednostavnost, anonimnost korisnika te

mogućnost korištenja i klijenata koji još uvijek nisu u mogućnosti samostalno otvoriti
bankovne račune.
3.2.2. Podjela prema izdavateljima kartica
Ova podjela se dijeli na bankovne i nebankovne kartice.
Glavna karakteristika i prednost bankovnih kartica je to što korisnik može doći do

sredstava na računu bez odlaska u poslovnicu banke. Isto tako korisnik može koristiti
svoja sredstva diljem svijeta ne vodeći računa o radnom vremenu banke.
One su postale dominantne na kartičnom tržištu diljem svijeta, a najraširenije su

Maestro, MasterCard i Visa kartice.
Najznačajnije nebankovne kartice su American Express i Diners Club kartice. Njih

izdaju nebankovne kartičarske kuće u skladu s ugovorenim načinom koji propisuje
središnja banka. U početku su nebankovne kartice bile orijentirane na korisnike
natprosječne kupovne moći, no u današnje vrijeme ulaze u svakodnevni život
građana. Nebankovne se kartice, za razliku od bankovnih izdaju isključivo na temelju
boniteta klijenta.
Podjela na bankovne i nebankovne kartice u Hrvatskoj je posebno važna jer su

banke u Hrvatskoj oslobođene plaćanja PDV prema članku 11. Zakona o porezu na
dodanu vrijednost. Ako se u ulozi izdavatelja pojavljuje banka, ona ne obračunava
27
PDV na svoju proviziju i članarinu, ali ako je izdavatelj trgovačko društvo, koje je
obveznik PDV, ono obračunava 22% na svoje provizije i članarine. Isto tako obveznik
poreza na dodanu vrijednost poduzetniku, koji prodaje na njegove kreditne kartice,
ispostavlja račun R-1 za proviziju i na nju obračunava PDV. Prodavatelju obračunani
porez predstavlja pretporez. Na isti se način fakturira i godišnja članarina pravnim
osobama tj. korisnicima poslovnih kartica43.
3.2.3. Podjela prema korisnicima kartica
Kada gledamo podjelu prema korisnicima kartica, postoje poslovne i osobne kartice.
Poslovnim karticama se koriste pravne osobe tj. vlasnici i zaposlenici trgovačkih

društava i institucija. Poslovna je kartica izdana na ime poslovnog subjekta ili
djelatnika kojemu će kartica biti izdana. Poslovne kartice mogu se koristiti za
plaćanje svih troškova, ukoliko su ti troškovi obuhvaćeni putnim nalozima za
putovanje u zemlji i inozemstvu ili internim pravilima tijela za obavljanje pojedine
djelatnosti, kao i za plaćanje drugih troškova na koje osoba na koju glasi poslovna
kreditna kartica ima pravo.44
Poslovne kartice se danas najviše koriste zbog njihove praktičnosti, pa tako njima
vlasnici i zaposlenici najčešće plaćaju hotelske smještaje, račune za uredski
materijal, službene ručkove, usluge taksija, reprezentaciju, nabavu robe, itd.
Na poslovnoj je kartici ime tvrtke i ime i prezime djelatnika kojemu će kartica biti
izdana. Kartica je neprenosiva i njome se može koristiti isključivo osoba na čije je ime
izdana. Navedeni se djelatnik može koristiti karticom u službene svrhe, a učinjene
troškove plaća tvrtka. Granicu troška, tj. limit potrošnje, određuje tvrtka u kojoj
djelatnik radi, a to se najčešće određuje prema njegovom radnom mjestu 45. Ako
tvrtka ne plati troškove, tada krajnji korisnik mora podmiriti učinjene troškove. U
spomenutu kategoriju kartica ubrajaju se: corporate card, business card, company
card i slično. Za poslovne kartice najčešće se plaćaju godišnja članarina i upisnina.

44
http://www.propisi.hr/print.php?id=11536
45Jakovčević, T.: Prednosti korištenja kartica u plaćanju između pravnih osoba, Slobodno
poduzetništvo, 6, Zagreb, 1996., str. 89

28
Osnovna je svrha poslovne kartice pojednostavniti negotovinsko plaćanje računa za
kupljena dobra i usluge kojima se korisnik kartice koristi u poslovne svrhe. Potrebno
je naglasiti da se korištenje poslovnim karticama mora ograničiti isključivo na izdatke
koji su povezani s poduzetničkom djelatnošću korisnika kartice i da se mora nastojati
ne upotrebljavati kartice za njihovu osobnu potrošnju46.
Prednost takvih kartica je to što smanjuju potrebu za gotovinom jer tvrtka više ne
mora isplaćati predujmove zaposlenicima npr. za službeno putovanje. Isto tako
zaposlenik ukoliko dođe do dodatnih troškova tokom puta ne mora više trošiti vlastita
sredstva i mnogo jednostavnije može doći do dodatnih sredstava. Tvrtka mu vrlo
brzo i jednostavno može dodatno uplatiti sredstva na račun. Upravo zbog te
jednostavnosti, brzine i smanjenih troškova za poduzeća, poslovne kartice zauzimaju
sve više prostora na kartičnome tržištu47.
Za osobnu karticu možemo reći da je to kartica koja je izdana na ime fizičke osobe.
Građani ih koriste za svoje privatne i vlastite potrebe.
Osobne kartice dijele se na osnovne i dodatne.
Osnovne kartice su namijenjene punoljetnim korisnicima koji podnose zahtjev za

karticu te ispunjavaju tražene uvjete glede sposobnosti podmirenja svojih obveza i
garanciji da će to učiniti. Dodatne kartice su namijenjene za uže (punoljetne) članove
obitelji s tim da glavni dužnik iz transakcija s dodatnim karticama je osnovni korisnik.
U novije vrijeme se pojavljuju i dodatne kartice za maloljetne osobe s tim da ova
vrsta kartica ima i dodatna ograničenja u svezi mogućnosti plaćanja (limit).48
Osnovni korisnik u slučaju odobrenja kartice dodatnome korisniku, mora biti suglasan
s time i mora svojim potpisom odobriti izdavanje kartice dodatnome korisniku, a isto
tako i snositi sve troškove napravljene dodatnom karticom.
Osnovni korisnik može imati nekoliko dodatnih korisnika po jednome računu, a

maksimalni broj određuje izdavatelj kartice.

47 Jakovčević, T.: Prednosti korištenja kartica u plaćanju između pravnih osoba, op.cit., str. 90
48 http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/O/Osobne-kartice
29
Tablica 1. – Broj platnih kartica u optjecaju prema vrsti kartice u RH49
Broj platnih kartica u opticaju

Vrsta kartice 2011. Udio (%) 2012. Udio (%) 2013. Udio (%) 2014.* Udio (%) 2015.** Udio (%)
Kreditne kartice 160.303 1,7 161.231 1,9 150.799 1,8 206.015 2,0
Revolving kartice 748.103 8,1 676.387 7,8 645.236 7,5 417.530 5,0
Kartice s odgođenom naplatom 511.243 5,6 477.577 5,5 471.336 5,5 445.496 5,0
Charge kartice 563.539 6,1 557.754 6,4 549.123 6,4 615.821 7,0
Debitne kartice 7.062.580 76,7 6.664.654 76,6 6.585.770 76,4 6.834.248 79,0 6.474.175 78,1
Prepaid kartice 156.846 1,7 146.512 1,7 180.742 2,1
Ostalo 4.783 0,1 16.334 0,2 32.808 0,4 140.920 2,0 1.811.258 21,9
Ukupno 9.207.397 100 8.700.449 100 8.615.814 100 8.660.030 100 8.285.433 100
*podaci o broju kartica pod "Ostalo" za 2014. uključuju i Prepaid kartice
**podaci za 2015. uključuju razdbolje do rujna i podjelu na debitne i ostale kartice (kreditne, revolving, charge i dr.)
Gornja tablica prikazuje ukupan broj platnih kartica u optjecaju potrošača i

nepotrošača izdanih u RH za razdoblje od 2010.g. do kraja rujna 2015.g. kao i vrstu
platne kartice i kretanje njihovog udjela u ukupnom broju kartica. U tablici su
uključene korištene i nekorištene platne kartice u optjecaju dok blokirane platne
kartice nisu uključene.
Kao što je razvidno u navedenoj tablici najveći je broj debitnih kartica u optjecaju, i to
značajno sa udjelom od preko 75% u svakoj od analiziranih godina. Navedeno je
logično jer su iste vezane uz transakcijski račun. Slijede revolving kartice sa oko 8%
udjela prosječno po svakoj godini te charge kartice sa oko 6% udjela. Udjel kreditnih
kartica iznosi manje od 2% u svakoj od promatranih godina. Podaci u tablici za 2015.
godinu uključuju podatke do kraja rujna 2015. s time da su isti prikazani prema
vrstama platnih kartica odvojenih u dvije grupe. U prvoj grupi su prikazani podaci
samo za debitne kartice dok su u drugoj grupi prikazani podaci za sve ostale kartice
koje nisu debitne, a uključuju gotovo sve vrste platnih kartica prema podjeli iz
prijašnjih godina. Bitno je naglasiti trend smanjenja broja platnih kartica tijekom
2015.g. nakon višegodišnjeg trenda rasta u proteklih nekoliko godina.
49 Izvor: http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/; Obrada: Autor

30
4. Kartično poslovanje u RH
Kartična industrija predstavlja jednu od najdinamičnijih i najbrže rastućih

industrija današnjeg vremena. Brzi razvoj posebno može zahvaliti primjeni raznih
vrsta novih tehnologija, koje pronalaze mjesto u kartičnoj industriji i na taj način
omogućuju stvaranje velikog broja različitih proizvoda i usluga, od kojih su neki prije
manje od dvadesetak godina bili potpuno nepoznati ili nisu postojali.
Kartičnim poslovanjem bave se banke, koje u suradnji s vodećim globalnim platnim

sustavima MasterCard Worldwide i Visa International izdaju različite vrste debitnih,
kartica s odgodom plaćanja do mjesec dana i revolving kreditnih bankovnih kartičnih
proizvoda, standardnih ili diferenciranih osobina, ovisno o segmentima korisnika
kojima su namijenjeni.
No, na kartičnom tržištu prisutni su i nebankovni kartični sustavi, od kojih su u

globalnim razmjerima najpoznatiji American Express i Diners Club, a oni isto tako
izdaju različite vrste kartičnih proizvoda. Navedenim izdavateljima kartica globalno
prepoznatljivih marki pridružuju se i mnogi značajni za pojedina lokalna tržišta, ali
također i izdavatelji kojima osnovna djelatnost nije ﬁnancijske prirode, nego dolaze iz
drugih industrija, a svoj interes uglavnom nalaze u udruživanju s bankovnim ili
nebankovnim platnim sustavima, koji pritom izdaju različite vrste co-brand50 ili
affinity51 kartičnih proizvoda primjerenih pojedinim segmentima korisnika.52
Tablica 2. - Broj platnih kartica u Republici Hrvatskoj53

Broj platnih kartica u optjecaju
Banka 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.* Indeks 15/14
Ukupno u RH 8.960.855 9.207.397 8.700.449 8.615.814 8.660.030 8.285.433 95,67%
*podaci za kraj rujna 2015.
50 Platne kartice koje je izdavatelj kartice izdao u suradnji s određenim tvrtkama, udruženjima, uz
osiguranje posebnih pogodnosti za korisnike kartice (članove). (Izvor: HNB)
51 Platne kartice kod kojih se dio novčanog iznosa od članarina/prihoda usmjerava u razvoj određene
djelatnosti ili udruženja s kojim je izdavatelj sklopio ugovor. (Izvor: HNB)

52 Šućur, I. (2007) Tržište kartičnih proizvoda u Republici Hrvatskoj. Tržište, Vol. XIX, br. 2, str. 213 -
230
53 Izvor: Hrvatska narodna banka; Obrada: Autor
31
Sukladno gornjoj tablici vidljivo je da broj kartica ima trend smanjenja od početka
2010. do 2015., uz iznimku u 2014. Podaci za kraj rujna 2015. ukazuju da se trend
pada, nakon malog rasta u 2014., nastavlja te da je broj platnih kartica u padu u
odnosu na kraj 2014. za malo manje od 5%.
4.1. Razvoj kartičnog poslovanja u RH
U Republici Hrvatskoj, većina banaka se kartičnim poslovanjem počela baviti

krajem 90-ih godina i u vrlo kratkom roku utjecala na značajnu promjenu situacije na
tržištu, na kojem se pojavljuje mnoštvo različitih proizvoda izdanih u suradnji s
platnim sustavima MasterCard Worldwide i Visa International.
Za razliku od drugih zemalja Srednje i Istočne Europe, koje se kartičnim poslovanjem

počinju baviti prije samo nekoliko godina, usredotočujući se uglavnom na izdavanje
bankovnih, prije svega debitnih kartica globalnih platnih sustava, te još nisu ostvarile
pravi zamah u razvoju, kartično poslovanje u Republici Hrvatskoj u svega je nekoliko
godina doživjelo pravi procvat i zemlju po broju kartičnih proizvoda u odnosu na broj
stanovnika približilo zasićenim tržištima Zapadne Europe.54
Značajni rast tržišta kartičnog poslovanja počinje uvođenjem kartičnih proizvoda

VISE i MasterCard-a u obliku debitnih kartica koje su instantno bile prepoznate od
strane klijenata. Također, uz debitne, pojavile su se i kreditne kartice koje su
omogućile uzimanje „revolving kredita“55. Time je stvoren preduvjet za nagli rast
osobne potrošnje i stvaranja kulture „peglanja“ kartica u RH.
4.1.1. Uloga banaka u razvoju kartičnoga poslovanja
Prvu bankovnu EuroCard/MasterCard karticu izdala je Zagrebačka banka 1994., a

godinu dana poslije je Splitska banka izdala prvu Visa karticu. Ubrzo se hrvatskome
54 Ibid., str. 35
55 Revolving kartica predstavlja karticu koja omogućuje "samoobnavljajući" kredit. Banka koja je
izdala karticu utvrđuje minimalni postotak iskorištenog kredita koji se mora plaćati mjesečno, na
primjer 5 ili 10 posto iskorištenog kredita. Revolving kartice ne uvjetuju korisniku kartice osigurano
pokriće za pojedinu transakciju u trenutku izdavanja. Drugom riječima, svaki korisnik ima određeni
limit i može "peglati" dok ne dođe do limita, a svakoga mjeseca nakon toga plaća dug u ratama ili
može odjednom
32
kartičnome tržištu pridružuju i ostale banke te započinje nagli razvitak bankovnih
kartica u Hrvatskoj.
Godine 1994. osnovana je Međubankarska unija (MBU) na inicijativu 27 hrvatskih

banaka u svrhu koordiniranoga projektiranja i razvijanja zajedničke infrastrukture za
suvremeno poslovanje bankovnim karticama. Godine 1996. uveden je u funkciju
MBNET pa se izdaju prve MBCARD kartice triju banaka. Time je započet proces
uvođenja i širenja kartičnoga poslovanja u bankama56.
MBNET sustav danas omogućuje izdavanje i autorizaciju transakcija MBCARD,

MasterCard, Maestro, Visa kartica i prihvaćanje MBCARD, Cirrus, Maestro, American
Express MasterCard, Visa, i Diners Club kartica na vlastitim POS uređajima i
bankomatima. MB NET sustavom koristi se sedamnaest banaka i pet ostalih
financijskih institucija 57.
Većina banaka je svoju dosadašnju ponudu kartičnih proizvoda započela jednim

proizvodom MasterCarda ili Vise. U današnje vrijeme mnoge banke na hrvatskome
kartičnome tržištu nude široki izbor međunarodnih kartica oba kartična sustava.
Banke su na početku najviše izdavale kartice koje su bile vezane uz tekuće račune
građana jer su preko tih bankovnih računa korisnici dobivali svoje plaće. U tu svrhu
većina je banaka u Hrvatskoj odabrala Maestro/Cirrus kartice.
Banke su tijekom vremena mnogo ulagale u informatičku tehnologiju i obrazovanje

kadrova. Trudile su se i razviti što širu mrežu bankomata i POS uređaja na kojima će
se moći koristiti i karticama drugih izdavatelja i kartičnih sustava. Nakon nekog
vremena, banke su počele nuditi i međunarodne kartice oba kartična sustava.
Plasirale su mnoštvo inovacija na kartično tržište, širile su svoju mrežu bankomata, a
i POS uređaja te su ulagale u marketinške kampanje kako bi se što više približili
klijentima.
U kratkom se vremenskom razdoblju pojavilo i mnoštvo novih proizvoda i usluga i

učinkovitih tehničko-tehnoloških rješenja, što je pojednostavilo rad s karticama.
56 10 godina MBU-a, MBU, 11, Zagreb, 2004., str. 1

57 MBU d.o.o. Company profile, MBU d.o.o., Intergrafika, Zagreb, 2005., str. 7
33
Banke su bile svjesne da osim što moraju zadržati stare klijente, moraju i privući
nove.
Uspoređuju podatke iz tablice možemo vidjeti da banke najviše izdaju debitne kartice
koje čine točnije više od 90% izdanih bankovnih kartica. Posljedica tako velikog broja
izdanja debitnih kartica je upravo ta vezanost uz tekuće račune na koje se isplaćuju
plaće građanima.
Banke su ključni sudionici na hrvatskome kartičnome tržištu, pa one u velikoj mjeri

određuju, ali i kreiraju poslovanje s gotovo 90% svih izdanih kartica u Hrvatskoj. One
osiguravaju sigurne i stabilne proizvode i usluge, a isto tako i posjeduju intelektualni
kapital, suvremenu infrastrukturu za kartično poslovanje i informatičku podršku.
4.1.2. Uloga kartičarskih kuća u razvoju kartičnoga poslovanja
Kartičarska kuća izdaje i/ili prihvaća kartice na svojim POS uređajima, bankomatima
ili na drugim isplatnim mjestima. To može biti banka ili nebankovna financijska
institucija koja sklapa zasebne ugovore sa svakim korisnikom kartice i/ili trgovcem
primateljem kartice, no ovdje ćemo govoriti o nebankovnim kartičarskim kućama.
Prva takva na hrvatskom tržištu je bila Diners Club koja je prisutna od 1969. godine,
kad je potpisan franšizni ugovor turističke agencije Generalturist s Diners Clubom
International za područje tadašnje Jugoslavije. Potpisom ovog ugovora je Diners
Club kartica bila prva koja je ušla na domaće i tržišta zemalja u regiji.
U to vrijeme (1965.) su se pojavile i American Express kartice, no i njima se moglo

koristiti samo u odabranim hotelima na području Hrvatske. 1972. je sklopljen licencni
ugovor između putničke agencije Atlas i American Expressa i tada počinje prvi pravi
ulazak American Express kartica. Već sljedeće godine izdano je dvjestotinjak kartica,
a samo je deset godina poslije broj kartica premašio 50.000.
U početku su kriteriji za izdavanje kartica bili jako strogi pa su se karticama koristili

samo odabrani korisnici. Bile su namijenjene ljudima visokog standarda koji su često
odlazili na putovanja, u kazališta i na kulturne događaje, te koji su sudjelovali u
društveno-političkom životu. Kartice se nisu koristile za svakodnevne potrošnje, nego
34
za plaćanja u restoranima, u hotelima, u kazalištima, itd. One nisu bile zamjena za
gotovinu poput danas.
U devedesetima se godinama 20. stoljeća događaju značajne promjene na

hrvatskome financijskome tržištu. Nakon raspada Jugoslavije se smanjuje broj
članova Diners cluba i American Express pa dolazi nova konkurencija sa strane
banaka koje se postepeno pridružuju kartičnom tržištu. U devedesetima se pojavljuju
novi proizvodi i usluge, a kartičarske kuće sve više ulažu u informatičku tehnologiju.
American Express i Diners Club izdaju svoje prve poslovne kartice, zatim partnerske
i sponzorske kartice u suradnji sa drugim organizacijama.58
Diners Club 1992. mijenja oblik organizacije te iz društvenog poduzeća postaje

dioničko društvo Diners Club Adriatic. Osnutkom novog društva potpisan je i novi
franšizni ugovor kojim je DC Adriatic dobio franšizno pravo poslovanja za zemlje
cijele bivše Jugoslavije, a nakon toga i franšizno pravo za Albaniju, Bugarsku i
Rumunjsku.59
Od 1994. American Express počinje izdavati The Gold Card, prestižna kartica
namijenjena osobama s višim primanjima. Godine 2004. predstavlja The Platinum
Card, najprestižniju karticu na tržištu.
2006. i 2007. su godine kada su se dogodili veliki preokreti na hrvatskome

kartičnome tržištu. Na početku 2006.godine je American Express integriran u
najveću kartičarsku kuću u Hrvatskoj PBZ Card, a godinu nakon je Erste &
Steirmarkische banka pripojila Diners Club. Društvo započinje proces prilagodbe
poslovanja standardima poslovanja ostalih članica grupe, a kao rezultat te prilagodbe
je i promjena naziva društva iz Diners Club Adriatic u Erste Card Club.
2008. godina značajna je po izlasku American Express kartice sa srcem, kod koje
PBZ Card izdvaja određeni iznos donacije pri svakoj kupnji, bez dodatnog troška za
korisnika kartice. Iste te godine PBZ Card je predstavio My Card program
58 Sekušak, S. (2008) Značaj i uloga banaka u razvoju kartičnog poslovanju u Republici Hrvatskoj.
59 http://novac.net/help-info/brandovi-kreditnih-kartica/
35
nagrađivanja. Time je American Express kartica postala prva kartica na hrvatskom
tržištu s mogućnošću sudjelovanja u dva nagradna programa istovremeno.
U isto vrijeme Discover Financial Serices postaje vlasnik branda Diners Cluba
International, a time i novi principal hrvatske franšize. Ovom kupnjom DFS svoje
poslovanje širi s tržišta Sjeverne Amerike na 185 zemalja te ujedno započinje proces
jačanja branda na američkom tržištu.
Početkom 2012. godine American Expressa je ušla na najpopularniju društvenu

mrežu - Facebook, omogućivši tako svojim korisnicima interaktivan pristup te
direktnu, nesputanu i otvorenu komunikaciju, istovremeno ih informirajući o akcijama
i pogodnostima te različitim uslugama American Express kartica. Ovdje još treba i
spomenuti novu Metro American Express Card - prvu poslovnu co-brand karticu u
portfelju PBZ Carda s brojnim pogodnostima za segment poslovnih korisnika,
obrtnika i tvrtki, kao i za postojeće te buduće poslovne partnere i kupce Metro Cash
& Carry Hrvatska.
Danas je PBZ Card, u vlasništvu Privredne banke Zagreb, vodeća kartična kuća u
Hrvatskoj s više od 500.000 izdanih American Express kartica u Hrvatskoj, preko
55.000 prodajnih mjesta te više od dvadeset American Express proizvoda kreiranih
prema potrebama i zahtjevima različitih skupina korisnika.60
Iako su nebankovne kartičarske kuće bile glavni začetnici poslovanja s karticama u

Hrvatskoj i kroz godine izdavale nove proizvode, one danas drže samo manji udio
ukupnom tržišta kartica na kojem dominiraju poslovne banke.
4.2. Regulatorni okvir kartičnog poslovanja
Konkurentna i učinkovita tržišta financijskih usluga izrazito su važna za svako

gospodarstvo pa tako i gospodarstvo Republike Hrvatske. Jedan od preduvjeta za
učinkovito i konkurentno tržište jest jasan i transparentan zakonodavni okvir.
Direktivom o platnim uslugama 2007/64/EZ1, čije su odredbe transponirane u Zakon
o platnom prometu (“Narodne novine”, br. 133/2009. i 136/2012.; u nastavku teksta:
60 http://www.americanexpress.hr/40godina/
36
ZPP), prvi put su se na jedinstven način uredile platne usluge za cijeli Europski
gospodarski prostor.61
Kartično poslovanje u RH regulirano je Zakonom o platnom prometu koji je, kao što
je i prethodno navedeno, usklađen sa regulativom EU koja uređuje pravni okvir
platnog sustava.
Ovim se Zakonom uređuje platni promet, i to platne usluge, pružatelji platnih usluga,
obveze informiranja korisnika platnih usluga o uvjetima za pružanje usluga i
pruženim platnim uslugama te druga prava i obveze u vezi s pružanjem i korištenjem
platnih usluga. Uz navedeno, Zakon uređuje i regulira transakcijske račune i
izvršenje platnih transakcija između kreditnih institucija, osnivanje, rad i nadzor nad
institucijama za platni promet te osnivanje, rad i nadzor nad platnim sustavima.62
Osim Zakonom o platnom prometu, kartično poslovanje te kartična plaćanja i

transakcije regulirana su i Zakonom o elektroničkom novcu (NN, br. 139/2010). Tim
se Zakonom uređuju elektronički novac i izdavatelji elektroničkog novca, izdavanje i i
skup elektroničkog novca, uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada institucija
za elektronički novac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj uključujući institucije za
elektronički novac pod izuzećem te nadzor nad njihovim poslovanjem kao i uvjeti pod
kojima institucije za elektronički novac sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu
poslovati u Republici Hrvatskoj.63
Regulativa i nadzor nad sustavom platnog prometa u zemlji, pa tako i nad sustavom
kartičnog poslovanja u nadležnosti je Hrvatske narodne banke (HNB). Uz navedeno,
HNB periodično izrađuje i objavljuje relevantne statističke podatke o svim značajnim
dijelovima, odnosno aspektima platnog prometa.
Statistički podaci o platnim karticama, kartičnim platnim transakcijama i prihvatnim

uređajima prikupljaju se na temelju Odluke o obvezi dostavljanja podataka o platnom
prometu i elektroničkom novcu (“Narodne novine”, br. 147/2013.; u nastavku teksta:
Odluka) koja je stupila na snagu 1. siječnja 2014. godine. Odlukom se propisuje
61 HNB (2015) Platne kartice i kartične transakcije: Statistika platnog prometa 2014., Zagreb: Hrvatska
narodna banka
62 http://www.hnb.hr/propisi/hzakoni.
63 Ibid.
37
obveza izvještavanja Hrvatske narodne banke (u nastavku teksta: HNB) o podacima
u vezi s platnim prometom i elektroničkim novcem te sadržaj, način i rokovi tog
izvještavanja.64
4.3. Kartične sheme
Kartična platna shema jest skup funkcija, procedura, postupaka, pravila i uređaja koji
imatelju platne kartice omogućuju izvršenje kartične platne transakcije i/ili podizanje
gotovog novca kod pružatelja platnih usluga.65
U pravilu, u praksi postoje dvije vrste kartičnih shema. Prva je tzv. "četverostrana"
kartična shema, u kojoj postoje četiri strane: korisnik kartice, trgovac, banka
izdavatelj i banka prihvatitelj, i to je najuobičajenija shema (Visa i MasterCard).
Druga kartična shema je tzv. "trostrana" kartična shema, koja se od "četverostrane"

razlikuje zapravo samo po tome što je ista banka i izdavatelj i prihvatitelj kartice
(Diners, American Express). Interchange fee naknada ima značajniji utjecaj kod
"četverostrane" sheme jer znatno utječe na formiranje i visinu ugovorne naknade kod
trgovaca, što nije slučaj kod "trostrane" kartične sheme gdje ista nije prisutna.66
U RH prepoznajemo dva modela kartičnih shema: model s četiri sudionika, tj.

četverostranu kartičnu shemu i model s tri strane ili sudionika, tj. trostranu kartičnu
shemu.
4.3.1. Četverostrana kartična shema u RH
"Četverostrana" kartična shema je, kao što je već navedeno, najčešća i ona
prevladava u praksi. U navedenoj shemi sudjeluju četiri strane, dvije na potrošačkoj
strani i dvije na trgovačkoj strani.
U četverostranoj kartičnoj shemi u RH sudionici su: imatelj platne kartice – platitelj,

trgovac – primatelj plaćanja, pružatelj platnih usluga izdavatelj platne kartice (u
narodna banka
65 Ibid.
66 Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (2014) Istraživanje tržišta platnih kartica u republici hrvatskoj,
Zagreb: AZTN
38
nastavku teksta: izdavatelj) i pružatelj platnih usluga prihvatitelj platne kartice (u
nastavku teksta: prihvatitelj).
 Imatelj platne kartice – platitelj: potrošač i/ili nepotrošač, tj. fizička i/ili pravna
osoba koja inicira kartičnu platnu transakciju platnom karticom.
 Trgovac – primatelj plaćanja: pravna ili fizička osoba koja prihvaća platnu
karticu izdanu od izdavatelja, a ugovorni odnos sklapa s prihvatiteljem.
 Izdavatelj: pružatelj platnih usluga koji je imatelju platne kartice (platitelju) izdao
platnu karticu koja služi za iniciranje kartičnih platnih transakcija.
 Prihvatitelj: pružatelj platnih usluga koji primatelju plaćanja (trgovcu) osigurava
prihvaćanje platne kartice i obradu kartične platne transakcije, a koja rezultira
prijenosom novca primatelju plaćanja (trgovcu).67
Trenutačno na teritoriju RH posluju četverostrane kartične sheme MasterCard® i

Visa®. U sustavu četverostrane kartične sheme izdaju se i debitne i kreditne platne
kartice.
67 Ibid., str. 42
39
Slika 2. - Četverostrana kartična shema u RH
Na prethodnoj slici vidljiv je tijek izvršenja kartičnog plaćanja u četverostranoj

kartičnoj shemi između sudionika u kartičnoj shemi.
4.3.2. Trostrana kartična shema u RH
Kod "trostrane" kartične sheme ista banka je i izdavatelj i prihvatitelj.

"Trostrane" kartične sheme su primarno kreditne sheme, odnosno prevladavaju
kreditne kartice (Diners, American Express).
S obzirom na to da se "trostrana" kartična shema razlikuje od "četverostrane" samo

po tome što je u "trostranoj" ista banka i izdavatelj i prihvatitelj nije potrebno davati
prikaz tijeka transakcije, jer je u principu sve isto kao i kod "četverostrane", samo što
40
nisu prisutne dvije već jedna banka, te nije potrebno tražiti zahtjev od kartične
institucije o pripadnosti klijenta banci iz istog razloga.68
U trostranoj kartičnoj shemi u RH sudionici su: imatelj platne kartice – platitelj,

trgovac – primatelj plaćanja, pružatelj platnih usluga izdavatelj platne kartice (u
nastavku teksta: izdavatelj) koji je ujedno i pružatelj platnih usluga prihvatitelj platne
kartice (u nastavku teksta: prihvatitelj).
 Imatelj platne kartice – platitelj: potrošač i/ili nepotrošač, tj. fizička i/ili pravna
osoba koja inicira kartičnu transakciju platnom karticom.
 Trgovac – primatelj plaćanja: pravna ili fizička osoba primatelj plaćanja, koja
prihvaća platnu karticu izdanu od izdavatelja, a ugovorni odnos sklapa s
prihvatiteljem.
 Izdavatelj/prihvatitelj: u trostranoj kartičnoj shemi izdavatelj i prihvatitelj jest isti
pružatelj platnih usluga.
Kao izdavatelj pružatelj platnih usluga ugovorno je vezan s imateljem platne kartice i
imatelju kartice (platitelju) izdao je platnu karticu koja služi za iniciranje kartičnih
platnih transakcija.
Kao prihvatitelj pružatelj platnih usluga ugovorno je vezan s primateljem plaćanja

(trgovcem) kojem osigurava prihvaćanje platne kartice i obradu kartične platne
transakcije, a koja rezultira prijenosom novca primatelju plaćanja (trgovcu). 69
Trostrane kartične sheme obično su sheme kreditnih kartica te se u sklopu njih ne

izdaju debitne kartice. Na teritoriju RH trostrane kartične sheme su Diners Club
International® i American Express®.
68 Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (2014) Istraživanje tržišta platnih kartica u republici hrvatskoj,
Zagreb: AZTN
narodna banka
41
Slika 3. - Trostrana kartična shema u RH
Na prethodnoj slici vidljiv je tijek izvršenja kartičnog plaćanja u trostranoj kartičnoj

shemi između sudionika unutar iste.
4.4. Stanje na tržištu platnih kartica RH
Najčešće korišten platni instrument u RH jest platna kartica i upravo je na

tržištu platnih kartica i kartičnih plaćanja zabilježen stalan rast i razvoj. Tako je u
osam godina broj nacionalnih kartičnih platnih transakcija porastao za 61,4%, i to s
203,68 milijuna koliko ih je izvršeno u 2006. godini na 328,76 milijuna koliko ih je
izvršeno u 2014. godini. Nadalje, u istom razdoblju vrijednost nacionalnih kartičnih
platnih transakcija porasla je za 39,3%, i to s 85.331,34 milijuna kuna na
118.907,568 milijuna kuna.70
Kartična su plaćanja najčešće korišten oblik plaćanja i u državama Europske unije.

Prema podacima Europske središnje banke u 2000. godini broj kartičnih platnih
transakcija bio je na razini od oko 13 milijarda transakcija godišnje, dok je u 2012.
70 Ibid.,str. 45
42
izvršeno 40 milijarda kartičnih platnih transakcija71. Osim toga, broj kartičnih platnih
transakcija po stanovniku i dalje raste u svim državama EU-a.
Slika 4. - Pregled kartičnog tržišta u RH na kraju 2014.g.72
Gornja slika prikazuje osnovne statističke pokazatelje o stanju tržišta kartica u zemlji
krajem 2014.g. Sukladno prikazanim brojevima, važno je istaknuti broj i odnos platnih
kartica, gdje je vidljiva značajna dominacija debitnih kartica u ukupom broju. Također,
bitna činjenica koja ukazuje na razvijenost kartičnog tržišta u RH je i broj korisnika
platnih kartica. Pa tako od ukupnog broja stanovnika (4,285 mil.) njih 3,191 mil.
71 Europska središnja banka: Card payments in Europe – a renewed focus on SEPA for cards, travanj
2014.
72 Izvor:HNB
43
posjeduje platnu karticu, što predstavlja cca 74,5%, odnosno gotovo ¾ stanovnika.
Takvo stanje pokazuje i razvijenost financijskog, odnosno platnog sustava kao i nizak
stupanj financijske isključenosti stanovništva.
Slika 5. – Zastupljenost platnih kartica potrošača na 31.prosinca 2014.g.73
Slika broj xx prikazuje penetraciju, odnosno zastupljenost platnih kartica među

populacijom RH. Sukladno navedenim pokazateljima, broj platnih kartica per capita
iznosi gotovo 1,92, s time da broj debitnih kartica po stanovniku iznosi 1,51, a
kreditnih 0,41. Gotovo 75% stanovnika posjeduje platnu karticu a oni koji je posjeduju
nemaju samo jednu, već u prosjeku preko 2,5 kartice.
Obzirom na činjenicu da velik broj stanovnika RH posjeduje barem jednu platnu

karticu, bitno je ustanoviti koliki je u biti stupanj korištenja kartica koje imatelji istih
koriste. S time u vezi, u sljedećoj slici prikazana je aktivnost, odnosno broj korištenih,
nekorištenih i blokiranih platnih kartica u RH na kraju 2014.g.
73 Izvor: HNB
44
Slika 6. – Broj (ne)korištenih i blokiranih kartica tijekom 2014.g.
U slici vidimo da je od ukupnog broja kartica, veliki broj onih koje imatelju uopće ne
koriste te je i manji broj onih koje su blokirane. Tako je u 2014. prosječan mjesečni
broj:
 korištenih platnih kartica iznosio 4,12 milijuna,

 nekorištenih platnih kartica iznosio 4,03 milijuna,
 blokiranih platnih kartica iznosio 0,47 milijuna.74
Uzimajući u obzir navedene rezultate, može se dobiti kompletnija slika tržišta kartica
u RH te korištenja istih. Dakle, vidljivo je da se unatoč nominalno velikom broju
izdanih platnih kartica u RH samo polovina zaista i koristi.
Platne kartice izdaju se potrošačima i/ili pravnim osobama (nepotrošačima).

Potrošaču može biti izdana osnovna i dodatna platna kartica. Korisniku platne kartice
poslovnom subjektu (nepotrošaču) može biti izdana samo osnovna platna kartica.75
narodna banka
75 Ibid.
45
Nakon dobivanja šire slike o tome koliko se kartice zapravo koriste, bitan element je i
spoznaja o tome tko ih i u kojoj mjeri koristi. U slici u nastavku dan je prikaz
potrošača i nepotrošača platnih kartica prema broju i osnovnim skupinama kartica.
Slika 7. – Broj platnih kartica izdanih u RH prema korisniku na 31.12.2014.
Kao što i sama logika nalaže, udio izdanih kartica potrošačima (cca 95%) znatno je
veći od broja kartica izdanih potrošačima (oko 5%).
Tablica 3. – Broj i vrijednost transakcija prema vrsti kartice u RH (u HRK)76

Broj i vrijednost transakcije prema vrsti kartice
2011. 2012. 2013. 2014.

Vrsta kartice Broj Vrijednost Broj Vrijednost Broj Vrijednost Broj Vrijednost
transakcija transakcija transakcija transakcija transakcija transakcija transakcija transakcija
Kreditne kartice 2.274.083 703.042.793 2.436.755 771.295.632 2.358.356 763.166.882 2.012.863 819.873.569
Revolving kartice 28.704.577 7.320.254.852 29.159.143 7.642.657.498 28.595.499 7.542.848.545 10.290.202 2.852.525.734
Kartice s odgođenom naplatom 28.881.859 10.145.050.574 29.065.316 9.817.362.479 27.449.374 9.070.021.744 27.449.374 9.070.0
Charge kartice 34.163.681 9.620.771.713 36.202.785 9.651.119.088 38.216.504 9.735.364.116 45.688.949 14.049.503.990
Debitne kartice 187.870.562 79.822.978.116 195.321.183 82.178.615.299 213.045.856 87.726.937.497 223.338.159 92.453.525.131
Prepaid kartice 296.655 56.761.317 463.536 76.536.836 759.924 135.103.939 285.619 37.481.437
Ostalo 53.358 17.465.719 93.125 35.387.993 138.006 46.027.660 n/a n/a
Ukupno 282.244.775 107.686.325.084 292.741.843 110.172.974.825 310.563.519 115.019.470.383 309.065.166 110.212.909.861
U tablici 3 prikazan je broj i vrijednost transakcija u Republici Hrvatskoj prema vrsti

kartica, a koji su ostvareni u razdoblju od 2011. do 2014. godine. Kao što je razvidno
iz predmetne tablice najveći broj transakcija je obavljen debitnim karticama.
Navedeno se nastavlja na prikazano u tablici (broj kartica), gdje je vidljivo da je u biti i

broj debitnih kartica ujedno najviši. Slijedom toga, i vrijednost transakcija je najveća
za debitne kartice. Uz debitne kartice, najveći udjel u broju transakcija imaju charge
76 Izvor: http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/; Obrada: Autor

46
kartice, ali gledajući relativno daleko manje od udjela debitnih kartica. Zatim slijede
revolving i kartice s odgođenom naplatom, dok ostale vrste kartica zauzimaju mali
udio u ukupnom broju i vrijednosti transakcija.
Iz gore analiziranih podataka jasno proizlazi kako je korištenje platnih kartica u

plaćanju bilo u porastu u razdoblju od 2011. do 2013., no u 2014. došlo je do
zamjetnog pada u vrijednosti transkacije u iznosu od cca 5 mlrd. kn (-4,2%), dok je
broj transkacija pao za oko 1,5 mil. kn (-0,5%).
Naime, iako je broj platnih kartica u optjecaju bio u blagom padu od 2011. do 2015.
godine (uz iznimku 2014.), broj obavljenih transakcija u Republici Hrvatskoj bio je u
porastu, te je u promatranom razdoblju od 2011. – 2013. porastao za 7 posto. Porast
bilježi i vrijednost transakcija, s rastom od 10 posto u razdoblju od 2011. do 2013. Do
promjene dolazi u 2014. kada se broj izdanih kartica povećava, ali se, protivno
prethodnom trendu, broj transkacija i njihova vrijednost smanjuje.
Kakvo će se stanje pokazati na kraju 2015., trebe tek pričekati. Podaci za kraj rujna
2015. ukazuju na promjenu u trendu, i kada se gleda broj i vrijednost transakcija na
anualiziranoj razini, za očekivati je da će oba pokazatelja rasti u u odnosu na 2014.
Takvo stanje dijelom se zasigurno može pripisati i kontinuranom procesu

razduživanja privatnog sektora i stanovničtva kao i povećanoh osobnoj potrošnji koja
je rezultat uvedenih poreznih rasterećenja.
47
5. Zaključak
Evidentno je da je tržište kartica u RH među više razvijenima od zemalja u

regiji (osim Slovenije), ali i kada se gleda odnos sa razvijenim zapadnim zemljama
EU, RH gotovo uopće ne zaostaje (ako ne i prednjači). Takvo stanje proizlazi iz
nekoliko faktora, među kojima je zasigurno bankocentričnost financijskog sustava te
fokus velikih banaka na retail bankarstvo i pružanje širokog raspona financijskih
usluga, od kojih je visoko zastupljeno i vođenje transakcijskih računa kao i kartično
poslovanje.
U prilog značajne razvijenosti tržišta kartica, kao i u prilog profitabilnosti banaka, ide i
nacionalna potrošačka kultura. Nije nepoznanica da su stanovnici RH strastveni
potrošači i da imaju velike aspiracije u pogledu kupnje (ne)materijalnih dobara. Takva
kultura konzumerizma uparena sa brojnim eksternim poticajima (akcije i popusti,
kupnja na kredit, obročna kupnja, ulazak u minus na računu i dr.) značajno doprinosi
razini potrošnje i korištenja platnih kartica, od kojih su najzastupljenije debitne i
kreditne.
Potaknuti željama i potražnjom klijenata (i fizičkih i pravnih osoba) pružatelji platnih

usluga, tj. banke i kartičarske kuće kontinuirano ulažu velike resurse u inovacije,
razvoj i kreiranje ponude novih proizvoda i mogućnosti na tržištu kartica. Sukladno
tome, na tržištu se iz godine u godinu pojavljuju novi oblici kartica i usluga iz područja
platnih usluga (npr. beskontaktno plaćanje). Koliko će novi instrumenti
bezgotovinskog plaćanja biti uspješni, odnosno korišteni, ovisiti će o tome na koji će
ih način potrošači prihvatiti, razumjeti pa i prepoznati kao dodanu vrijednost za
njihove svakodnevne potrebe.
Platne kartice su već odavno u velikoj mjeri zamijenile gotovinsko plaćanje, i svi
„putevi“ vode dalje u tom smjeru. Stoga je od velike važnosti za potrošače i korisnike
platnih kartica da razumiju prednosti i nedostatke korištenja istih u vođenju osobnih
financija. Velik je broj onih koji su radi upravo nemarnog korištenja i „peglanja“ platnih
kartica doveli sebe i svoju obitelj u nezavidnu poziciju jer nisu znali pravilno upravljati
svojim raspoloživim dohotkom. Takvi primjeri pokazuju nam koliko platne kartice
mogu zapravo biti i opasne te da ih je važno koristiti za pravu namjenu i u okviru
osobnih mogućnosti i raspoloživog financijskog kapaciteta.
48
Iako su nebankovne kartičarske kuće bile glavni začetnici poslovanja s karticama u
Hrvatskoj i kroz godine izdavale nove proizvode, one danas drže samo jedan manji
dio kartičnih proizvoda, dok su banke, koje su na tržište ušle devedesetih godina,
postale njihova glavna konkurencija i danas su vodeće kuće na kartičnom tržištu.
49
Literatura
1. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (2014) Istraživanje tržišta platnih kartica u

republici hrvatskoj, Zagreb: AZTN
2. Europska središnja banka: Card payments in Europe – a renewed focus on SEPA
for cards, travanj 2014.
3. HNB (2015) Platne kartice i kartične transakcije: Statistika platnog prometa 2014.,
Zagreb: Hrvatska narodna banka
4. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika: Plaćanje i osiguranje
plaćanja u zemlji, Sveučilišna tiskara, Zagreb, 2006, str. 43
5. Hrvatski odbor za SEPA koordinaciju (2014) Nacionalni plan migracije na SEPA,
Republika Hrvatska
6. Jakovčević, T.: Prednosti korištenja kartica u plaćanju između pravnih osoba,
Slobodno poduzetništvo, 6, Zagreb, 1996., str. 89
7. Kovačić, B. (2014) Kartično poslovanje u platnom prometu. Završni rad. Zagreb:
Ekonomski fakultet
8. Leko, V. (2016.) Skripta: Suvremena financijska tržišta (Prezentacije – materijali
za izučavanje), Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 101-104
9. Leko, V.: Rječnik financija i bankarstva, Masmedia, Zagreb,1993.
10. MBU d.o.o. Company profile, MBU d.o.o., Intergrafika, Zagreb, 2005., str. 7
11. Narodne novine (2012) Zakon o platnom prometu. Zagreb: Narodne novine d.d.,
136, str. 2880
12. 10 godina MBU-a, MBU, 11, Zagreb, 2004., str. 1
13. Odluka o obvezi dostavljanja izvješća o podacima platnog prometa, Narodne
novine, 3245, Zagreb, 2004., str. 27
14. Plaćanje i osiguranje plaćanja u zemlji, Zagreb, 2006., str.97
15. Propisi.hr : Zakon o platnom prometu u zemlji ("Narodne novine", br. 27/93 i
89/93)
16. Sekušak, S. (2008) Značaj i uloga banaka u razvoju kartičnog poslovanju u
Republici Hrvatskoj. Magistarski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet
17. Šućur, I. (2007) Tržište kartičnih proizvoda u Republici Hrvatskoj. Tržište, Vol.
XIX, br. 2, str. 213 – 230
50
18. Vukšić, Z.: Kreditne kartice u računovodstvenom i poreznom sustavu, Slobodno
poduzetništvo, 9, Zagreb, 2004., str.12
19. Zakon o platnom prometu u zemlji, NN 117/01
Web izvori
1. http:// hnb.hr/propisi/zakoni-htm-pdf/h-novi-zakon-o-pp-u-zemlji.htm
2. http://novac.net/help-info/brandovi-kreditnih-kartica/
3. http://oliver.efri.hr/~banke/doc/Platni_promet_u_RH.pdf
4. http://www.americanexpress.hr/40godina/
5. http://www.ecb.europa.eu/home/glossary/html/index.en.html
6. http://www.hnb.hr/
7. http://www.hnb.hr/platni-promet/hplatni-promet.htm
8. http://www.hub.hr/hr/sepa
9. http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/O/Osobne-kartice
10. http://www.propisi.hr/print.php?id=11536
11. http://www.sepa.hr/sepa-u-rh/tijela/
12. HUB, http://www.hub.hr/Default.aspx?art=2047&sec=681
13. Izvor: http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/
14. SDK i ZAP u Leksikonu limun.hr Limun.hr - Platni promet
15. Visa, http://www.visa.com.hr/wv/main.jsp
51
Popis grafova, slika i tablica
I. Graf 1. – EMV transakcije u euro području od 2008. do kraja 2014. ............. 17
II. Slika 1. - Prikaz naličja i poleđine platne kartice ............................................ 20
III. Tablica 1. – Broj platnih kartica u optjecaju prema vrsti kartice u RH ........... 30
IV. Tablica 2. - Broj platnih kartica u Republici Hrvatskoj ................................... 31
V. Slika 2. - Četverostrana kartična shema u RH .............................................. 40
VI. Slika 3. - Trostrana kartična shema u RH...................................................... 42
VII. Slika 4. - Pregled kartičnog tržišta u RH na kraju 2014.g. ............................. 43
VIII. Slika 5. – Zastupljenost platnih kartica potrošača na 31.prosinca 2014.g. .... 44
IX. Slika 6. – Broj (ne)korištenih i blokiranih kartica tijekom 2014.g. ................... 45
X. Slika 7. – Broj platnih kartica izdanih u RH prema korisniku na 31.12.2014.. 46
XI. Tablica 3. – Broj i vrijednost transakcija prema vrsti kartice u RH ................. 46
52

Cosic Anamarija Efzg 2016 Zavrs Struc PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Cosic Anamarija Efzg 2016 Zavrs Struc PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Anamarija Ćosić

KARTIČNO POSLOVANJE U REPUBLICI

KARTIČNO POSLOVANJE U REPUBLICI

Ekonomski fakultet – Zagreb

Kolegij: Platni promet

Mentor: Dr. sc. Mihovil Anđelinović

Broj indexa autora: 0067461083

Zagreb, veljača 2016.

Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da je Završni rad isključivo rezultat mog

U Zagrebu, 19.02.2016. ______________________

1.1. Predmet rada ................................................................................................. 3

1.2. Metodologija rada .......................................................................................... 3

1.3. Struktura rada ................................................................................................ 3

2. Platni promet ..................................................................................... 5

2.1. Središnja uloga HNB-a u platnom prometu ................................................... 7

2.2. Razvoj platnog promet u Hrvatskoj ................................................................ 8

2.3. Oblici plaćanja u platnom prometu ................................................................ 9

2.3.1. Bezgotovinsko plaćanje.................................................................................... 9

2.3.2. Gotovinsko plaćanje ........................................................................................10

2.3.3. Obračunsko plaćanje.......................................................................................11

2.4. SEPA ........................................................................................................... 12

2.4.1. Odrednice i ciljevi ............................................................................................12

2.4.2. SEPA u RH .....................................................................................................14

2.4.3. SEPA kartična plaćanja ...................................................................................15

3. Kartice kao instrument plaćanja ...................................................... 18

3.1. Sudionici kartičnoga poslovanja .................................................................. 21

3.1.1. Kartičarska kuća..............................................................................................21

3.1.2. Trgovac primatelj kartice .................................................................................22

3.1.3. Korisnik kartice ................................................................................................23

3.2.1. Podjela prema vremenskome kriteriju ............................................................24

3.2.2. Podjela prema izdavateljima kartica ................................................................27

3.2.3. Podjela prema korisnicima kartica ...................................................................28

4. Kartično poslovanje u RH ................................................................ 31

4.1. Razvoj kartičnog poslovanja u RH ............................................................... 32

4.1.1. Uloga banaka u razvoju kartičnoga poslovanja ...............................................32

4.1.2. Uloga kartičarskih kuća u razvoju kartičnoga poslovanja .................................34

4.2. Regulatorni okvir kartičnog poslovanja ........................................................ 36

4.3. Kartične sheme ........................................................................................... 38

4.3.1. Četverostrana kartična shema u RH................................................................38

4.3.2. Trostrana kartična shema u RH .......................................................................40

4.4. Stanje na tržištu platnih kartica RH.............................................................. 42

Popis grafova, slika i tablica .................................................................. 52

1.1. Predmet rada

1.2. Metodologija rada

1.3. Struktura rada

U prvome djelu završnoga rada se upoznajemo sa platnim prometom općenito i

U drugome dijelu rada posebna je pozornost posvećena karticama kao instrumentu

U posljednjem je dijelu rada dana prikazano kartično poslovanje u Republici

Sudionici u platnom prometu su domaće i strane pravne i fizičke osobe. Plaćanjem

Sukladno navedenom, platne transakcije između sudionika platnog prometa dijelimo

Platni promet utječe na likvidnost cjelokupnog gospodarstva. Kada bi došlo do

1. otvaranje i vođenje računa

2. vođenje registra računa sudionika

3. primitak i provjera ispravnosti naloga za plaćanje

4. obrada podataka iz naloga za plaćanje

5. obavljanje uplata i isplata gotovog novca

6. knjiženje platnih transakcija na računima

7. slanje i primitak platnih transakcija u sustave za obračun međubankovnih plaćanja

9. izvještavanje imatelja računa o stanju i prometima na računima

10. pohrana i čuvanje dokumentacije4

Nedepozitne institucije mogu, na temelju ugovora, poslove platnog prometa obavljati

Platni promet se naziva i „financijskim krvotokom“ gospodarskog sustava u državi.

HNB je odigrala ključnu ulogu u izgradnji potpuno novog platnog sustava.