INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU

SAOBRAĆAJNI FAKULTET TRAVNIK

ANALIZA PROMETNE SIGNALIZACIJE NA RASKRIŽJU

ULICA ERIKA BRANDISA I LUKČKA
SEMINARSKI RAD

Predmet: PLANIRANJE SAOBRAĆAJA

Student: Mentor:
Sanio Osmanović Prof.dr. sc. Sinan Alispahić

Travnik, Septembar 2017.

 SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................................... 1
2. OPIS STANJA RASKRSNICE ................................................................................................................... 2
3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA SIGNALIZACIJE .................................................................................... 3
3.1. Tablični prikazi brojanja saobraćaja ............................................................................................. 3
3.2. Grafički prilozi trenutnog stanja na raskrižju ............................................................................... 6
4. OPIS SAOBRAĆAJNOG PROBLEMA ...................................................................................................... 9
4.1 Opis saobraćajnog problema......................................................................................................... 9
5. PRIJEDLOG RJEŠENJA ......................................................................................................................... 10
6.ZAKLJUČAK.......................................................................................................................................... 11
LITERATURA ........................................................................................................................................... 14
1. UVOD

Planiranje i projektovanje saobraćaja sastoji se od kreiranja formalizovanih postupaka u cilju

sagledavanja budućih kretanja u toj sveri, izvjesno i pouzdano, kako bi se donjele ispravne
odluke i preduzele odgovarajuće aktivnosti radi poboljšanja postojećeg stanja, realizovali
pozitivni i umanjili negativni efekti razvoja.
Razvojem civilizacije sve više se udaljavamo od metoda subjektivne procjene. Uz oslanjanje
na pouzdane informacije i primjenu naučno verifikovanih metoda, planiranje postaje
preduslov efikasnog i racionalnog razvoja. Planiranje i projektovanje u suštini pomažu da se
unaprijed uoči najvjerovatniji ishod donjetih odluka i preuzetih mijera, ukupna pouzdanost
procesa zavisi od obima, vrste i pouzdanosti informacija i egzikatnosti prenjetih metoda i
postupaka. Individuana sposobnost planera i projektanata da kroz misaoni proces sintezuje
rezultate analiza, kreativno formira moguća riješenja, te objektivno nepristrasno odmjeri
njihovu ukupnu vrijednost i predloži optimalno riješenje, osnovni preduslov uspješno
realizovanog procesa planiranja, odnosno projektovanja.

Prva pojava raskrsnica s kružnim tokom (tzv. kružni tok ) kao oblikovno strukturni elementi
javili su sepočetkom XX. stoljeća, mnogo prije dominacije motornog saobraćaja. 1 Prva
praktična upotreba kružne raskrsnice bila je na lokalitetu Columbus Circle u New Yorku
1905. godine. Veći značaj ove raskrsnice dobivaju tek pedesetihgodina prošlog stoljeća, kada
je u Velikoj Britaniji uvedeno pravilo da vozila unutar kružnog toka imaju prednost pred
nadolazećim vozilima.2 Taj događaj bio je prekretnica u razvoju kružnih raskrsnica.
U Europi tek posljednjih dvadesetak godina počinje intenzivna gradnja kružnih raskrsnica.
Taj porast možemo primjetiti i u Bosni i Hercegovini, gdje kružne raskrsnice poprimaju
sve veću važnost. Ovakav moderan način rješavanja sve većeg saobraćaja u gradovima
prikazan je u radu.

Tollazzi, T. 2000: Krožna križišča, Sveučilišni udžbenik Fakulteta za gradbeništvo, Maribor

1

2
www.e-gfos.gfos.hr
1
2. OPIS STANJA RASKRSNICE

Raskrsnica između ulica Erika Brandisa i Lukacka je regulisana saobracajnim znacima. .

Ulica je veoma prometna za grad jer se u blizini nalaze dvije skole i naselje. Na raskrsnici se
nalaze saobracajni znakovi i jedan pjesacki prelaz.

Slika 1. Satelitski prikaz ulice

2
3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA SIGNALIZACIJE

Analiza postojećeg stanja izvršena je metodom brojanja saobraćaja na raskrižju. Brojanje

saobraćaja vršeno je u Nedelju 10.09.2017. godine. Vozila su brojana dva sata u razmaku po 15
minuta u svakom satu. Brojana vozila su svrstana u 9 kategorija:
 Bicikli,
 Motocikli,
 Zaprežna kola,,
 Putnički automobili,
 Kombi vozila,
 Laka teretna vozila,
 Teška teretna vozila,
 Teretna vozila sa prikolicom, i
 Autobusi.

3.1. Tablični prikazi brojanja saobraćaja

Tabela 1. Broj vozila u vremenskom intervalu od 15 -17h, iz smjera Erika Brandisa - Lukacka, Izvor [6] Teretno vozilo s
Teško teretno
Zaprežna kola

Lako teretno
Vrijeme

prikolicom
automobil
Motocikl

Autobus
Putnički

Kombi

vozilo

vozilo
Bicikl

15:00-15:15 0 2 0 24 3 0 0 0 1

15:16-15:30 0 0 0 21 4 0 1 0 2

15:31-15:45 1 0 0 33 2 1 1 0 1

15:46-16:00 4 2 0 24 0 3 1 0 1

16:01-16:15 1 3 0 25 3 4 1 0 2

16:16-16:30 1 3 0 30 1 3 2 0 1

16:31-16:45 0 1 0 25 3 3 1 0 3

16:46-17:00 2 1 0 34 0 1 2 1 1

UKUPNO 9 12 0 216 16 15 9 1 12

3
Tabela 2. Broj vozila u vremenskom intervalu od 15 -17h, iz smjera Vezirska – Erika Brandisa, Izvor [6]

Teretno vozilo s
Teško teretno
Zaprežna kola

Lako teretno

prikolicom
automobil
Motocikl

Autobus
Putnički
Vrijeme

Kombi

vozilo

vozilo
Bicikl
15:00-15:15 0 0 0 15 0 2 2 0 1

15:16-15:30 0 2 0 28 1 1 1 0 1
15:31-15:45 1 1 0 22 1 1 0 0 2
15:46-16:00 1 0 0 31 0 1 1 0 1
16:01-16:15 0 2 0 23 1 0 0 0 1
16:16-16:30 0 0 0 26 2 1 1 0 1
16:31-16:45 2 0 0 22 1 1 0 0 2
16:46-17:00 1 1 0 31 0 3 1 0 0
UKUPNO 5 6 0 198 6 10 6 0 9

Tabela 3.Broj vozila u vremenskom intervalu od 15 -17h, iz smjera Ulica Lukacka - Erika Brandisa,
Izvor [6]

Teretno vozilo s
Teško teretno
Zaprežna kola

Lako teretno

prikolicom
automobil
Motocikl

Autobus
Putnički
Vrijeme

Kombi

vozilo

vozilo
Bicikl

15:00-15:15 0 1 0 13 0 0 0 0 0

15:16-15:30 1 2 0 15 1 1 0 0 0

15:31-15:45 0 1 0 22 0 0 1 0 0

15:46-16:00 1 0 0 21 0 1 0 0 0

16:01-16:15 0 2 0 24 0 0 0 0 0

16:16-16:30 1 0 0 24 1 0 0 0 0

16:31-16:45 0 1 0 21 0 0 0 0 0

16:46-17:00 1 1 0 25 1 0 0 0 0

UKUPNO 4 8 0 165 3 2 1 0 0

4
 Tabela 4. Broj vozila u vremenskom intervalu od 15 -17h, iz smjera Ulica Erika Brandisa –Lukacka, Izvor [6]

Teretno vozilo s
Teško teretno
Zaprežna kola

Lako teretno

prikolicom
automobil
Motocikl

Autobus
Putnički
Vrijeme

Kombi

vozilo

vozilo
Bicikl
15:00-15:15 1 2 0 12 1 0 0 0 0
15:16-15:30 2 0 0 11 0 0 0 0 0
15:31-15:45 0 1 0 18 0 1 0 0 0
15:46-16:00 1 0 0 15 0 0 0 0 0
16:01-16:15 0 0 0 25 1 0 0 0 0
16:16-16:30 1 0 0 22 0 2 0 0 0
16:31-16:45 0 1 0 17 0 0 0 0 0
16:46-17:00 0 0 0 12 0 0 0 0 0
UKUPNO 5 4 0 132 2 3 0 0 0

Prilikom posmatranja saobraćaja uočene su višestruki prekršaji vezano za ne stajanje prilikom

nailazka na znak „STOP“ Bitno je napomenuti da pješaci koji prelaze ulice iako nije nigdje označen
pješački prelaz.

5
3.2. Grafički prilozi trenutnog stanja na raskrižju

Kako trenutno stanje raskrižja nije na zadovoljavajućem nivou saobraćajne usluge prikazat
ćemo na sljedećim slikama, koji su napravljeni na predmetnom raskrižju.

Slika 1. Iz smjera ulice Gaj prema Lukackoj

Na slici jedan vidimo da je ulica veoma lose oznacena i da je je veliki problem pri ukljucinavanju
vozila. Kao i da pjeskacki prelaz nije obiljezen adektvatnim znakom.

6
Slika 2. Iz smjera ulice Gaj prema Lukackoj

7
 Slika3. Iz smjera Lukacka prema Erika Brandisa

Iz smjera Lukacke ulice za ukljucivanje u Ulicu Erika Brandisa vidimo da je zbunjujuce se

ukljuciti u tu ulicu jer se presjeca jedna traka i moze doci do konfilktne situacije.

8
4. OPIS SAOBRAĆAJNOG PROBLEMA

4.1 Opis saobraćajnog problema

Na ovom raskrižju ima veliki broj saobraćajnih problema, zbog čega je ugrožena i sigurnost učesnika u
saobraćaju a najviše pješaka i biciklista.

Problemi koje susrećemo na rasrkižju su:

 Nedovoljna preglednost zbog objekta koji se nalazi u blizini raskrižja,
 Nedovoljna osvjetljenost raskrižja,
 Nepravilno raspoređena vertikalna signalizacija
 Neuređenost trotoara,
 Nedostatak linija vodilja, odnosno linija za obilježavanje saobraćajne trake,
 Nedovoljno vidljiva horizontalna signalizacija,
 Nedostatak pješačkog prelaza,
 U ulici Erika Brandisa sa desne strane kolovoza ne postoji trotoar
 I niz drugih problema koji znatno utiču na sigurnost saobraćaja.

9
5. PRIJEDLOG RJEŠENJA

Postoji mnogo rješenja na našem raskrižju koje posmatramo, odnosno mnogo toga što bi se
moglo uvesti kako bi se poboljšala sigurnost saobraćaja na raskrižju za sve učesnike u saobraćaju, a
naročito za one najugroženije, a to su pješaci i biciklisti. Optimalnijo rješenje bi bilo izgradnja kružnog
toka, jer bi se tako povećala i protočnost, a i sigurnost saobraćaja.
Izgradnja kružnog toka na ovom raskrižju je gotovo nemoguća, naime nema dovoljno
prostora da bi se izgradio kružni tok.
Da bi se povećala sigurnost saobraćaja ovog raskrižja prmijenit ćemo ITS-a s ciljem povećanja
sigurnosti:

 Izgradnja novih pješačkih prelaza

 Saniranje kolovoza koji je u veoma lošem stanju
 Izgradnja dodatnih trotoara
 Označavanje biciklističke staze
 Uklanjanje rastinja oko raskrižja
 Postavljanje nadzornih kamera

10
6.ZAKLJUČAK

Analizom postojećeg stanja na raskrižju te obrađenih podataka (brojanja vozila na raskrižju)

ova raskrsnica spada u red srednje opterećenih raskrižja.

Uočeni su mnogi problemi te su dati prijedlozi za poboljšanje propusne moći raskrižja i

povećanje sigurnosti odvijanje saobraćaja (to se posebno odnosi za pješake i bicikliste kao
najugroženijim skupinama na raskrižju). Povećanje sigurnosti i propusnosti na raskrižju bi se postiglo
uvođenjem ITS tehnologija, sigurnosnih kamera, te izgradnjom novih pješačkih prelaza. Mada bi
optimalno rješenje bilo izgradnja kružnog toka, ali to nije moguće zbog već izgrađenih objekata u
blizini raskrižja.
U momentu kada postojeća raskrižja usljed preopterećenja ili velikog broja
registrovanih nesreća, više ne funkcioniše kako je planirano, potrebno je naći neko bolje
rješenje, neki drugi tip raskrsnice koji bolje funkcioniše. Pri uvođenju nove raskrsnice u
saobraćajnu mrežu postoji često dilema koji tip raskrsnice primjeniti. Put do rješenja za
pomenute probleme nije jednostavan. Na izbor najpovoljnijeg rješenja pri izboru tipa
raskrsnice utiču aspekti kao što su saobraćajne sigurnost i kvalitet protoka saobraćaja određen

11
kapacitetom, vremenom čekanja i stepenom zasićenosti. Ostali aspekti koji mogu uticati na
izbor su uklapanje rješenja u okolinu (površinsko i estetsko) i naravno troškovi kako građenja
tako i održavanja raskrsnice. Da bi se aspekti koji utiču na izbor tipa raskrsnice mogli na
objektivan način sagledati predstavljena je u ovom radu jedna multikriterijska analiza kojom
se na jednostavan, brz a prije svega strukturan način utvrđuje opravdanost primjene
određenog tipa raskrsnice.

12
13
LITERATURA

A.KNJIGE

[1] Kulović, M.: (2011.). ”Uvod u saobraćajnoinženjerstvo”, SaobraćajnifakultetTravnik

[2] Zelenika, R.: (1998.) „Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela“,
Ekonomskifakultet u Rijeci, Rijeka,
[3]Kolariü,N.V.: (1987.) „Savremenekoncepcije u
saobračajnojpoliticiiupravljanjusaobračajnimsistemom“, Beograd,

14