Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Njega U Porodičnoj Medicini PDF

    Uploaded by

    zoka4175
    51 views196 pages

    Original Title

    Njega u porodičnoj medicini.pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    51 views196 pages

    Njega U Porodičnoj Medicini PDF

    Uploaded by

    zoka4175

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 196
    soblavarla rs monies. 10. erase jagnens je neaiena | Setinska djagnera je poverana a etarskom od sestrinskeaiegnoze. aligns et oj potrebe 28 negom prodize a dagnostikovane bolt 2ta¥0} ‘papulaciji sestrinska dijagnoza je nezavisna, jer lstarske ajagroze nema. 12. Po Hekarsko} Hjagnozi tijetenje Pa sestrinskoj dijagnozi njegu planira, realizuje | ‘od wena njgovishod fear, | vrecnue nen shod metlcnsk Sesto kad esd adgovoranfezevseck celokunnog | je mou zajedno sa bolsnikom injegovom tretmana erodicem ogovora jet spit nie. 2 Uelarss dpgnans 5 Sse degre 5 hak, 7h latinskom terminologijom. ‘terminologijom. 3. Ushers djagnone sv swatane b | Serre dijograne sa Hatiifovane © NANOR Medunaredne}Maifkacliboest, || Tita karate seu Evop. povreda ito svi . , taniranje zdravstvene njege ~ S4x}t%y "aeRO, NUE Planiranje 2dravstvene njege je faza Prédesa koja se nastavja na procjenu potrebe za njegam. Najvainiji zadat ij avstvene else Jest postin eleva. Gsm poston cea, ov fr Ba Je iizdvajafije i razmatranje moguéih natina pristupa. Implementacia(realizaija) plana zdravstvene njege ~ AO | Realizacija plana je najznatajnija ctapa Procesa zdravstvene njege,|y sa_aspekta bolesnika. WV ovoj etapl_se izvode interyencije koje su... predvidene indiviualnin-planom njegebotesnika, “Pored vodenje” predvidenih intervencija potrebno je stalne praéenje i procjena stanja bolesnika, jer i najbolji plan ne moze da predvidi sve Sta te se deSavati sai oko bolesnjka neposredna prije, tokor oslije obavijene intervencije. / evaluaciia (vrednovanje} DOS GVOS, AS HR Sarno 4 ‘valuacija predstavija analizu | ocjenu prulehevdra et odnosu ne pastavjone sljeve- Nome se ccjenufe cikasrost sestilog F282 1 uspjeinost obavljenih etapa Procesa zdravstvene njege. Evaluacija 2 odvije kontinuirano, tokom svih faza sestrinskOx procesa, iako smo je ovdje spt fokumentacija zdravstvene njege VV Zéravstvena dokumentacja kao pojam_potrazumijeva.shup satuvanih podataka o pojedincu, porodici i zajednici fofi se odnose na (o a > aijagnosticu, Wjezenje, njegu | rehabilitacijy, ili na prevenciju bolest, ofuvanje i unapredenje njthovog zdravlja. | a ees Vodenje zdravstvene dptmentace © ispitivanju i lijegenju ima dugu tradicju. Medutim,\mpéicinska dokumentacija u_tradicionalnom modelu zdravstvene zaitite Mile sadrZavala podatke o sestrinskom radu i 2dravstvenoj njezt u sklopu lijedenja pacijenta. Na taj nagin su decenijama propadala dragdcjena/fskustva medicinskih sestar “U drugoj polovini 20. vijeka sestré razvijaju Proces zdravstvene ‘njege kao dominantnu metodu svog rada.’Primjena Procesa zdravstvene nie posrazumjevedosjednovodenjesestnskedokumentacje—_ 7 Odlici vodenja sestrinske dokumentacije «Medicinske sestre dokumentovanje svojih aktivnosti u okvira Procésa zdravstvene njege prilagodavaju sistemu zdravstvene ustanove u kojoj rade. NajéeSée se primjenjuje jedan od sljededih natina dokumentovanj = na "zajednitkoj dokumentaciji sa ljekarima i drugim dravstvenim radnicima koji su|ukljuéeni u tretman bolesnik; 1a iadvojenoj sestrinskoj dokumentacif. Saracen v W t icki cojem Ijudi alju i Kprimaju fase verbaineineverbaine ne poruke ¢ dab da bi razumjell da bi njth verumjel.” Viste komunikacije : Postoje _dvije osnovne podjele komunikacije. Obzirom na natin komuniciranja, razlikujemo verbalnu i neverbalnu komunikaciju. Obzirom na svrbu, komunikacija mo¥e biti djagnosti¢ka | terapiiska -Merbalna komuntacija=Jezik, govorni i pisani. ~ Neverbalna_Kormumkatia — geste, dréanje tijela, izrazi_lica, pogled, mimiks, vanjski izgled, viastiti prostor, 18) OpSti faktori koji utigu na proces komunikacije = Jezik: kultura, stepen > razvijenosti, pstho-sgcijalna i intelektualna razvijenost = Pol: razlike izmedu muSkeraca | Zena : . sdnostii percepcije - Uignagirina | = Uloge i medusobni odnosi- . ‘ = Okolina ' - Podudarnost: verbalna i neverbalna 1 Meroainn romacin 3010 ‘po R\Sen9} Verbalna komunikacija predstavija govorni interaktivni proces i ; razmjene informacija. tori koji utiéu na verbalnu ai Tempo / ‘each.’ ~ “Jednostanost Ack Koenig: - TTesnoéaisaretot =~ Konig ky oto = Wemelvetnest “Fnac SEBO emai) 2 prlogodivest ANAC K ysrctloge arora GaN - Vjerodostojnost 7 - Humor I U porodignoj medicini se najéesée sont ska tehnika pri prvoj konsultaciji. Ovu lee fSKoriste kako ljekarl tako I medicinske sestre. Akroni ‘se odnosi na komponente razgovora i obuhvata prodenu: situacye u pozadini, afekta pacijenta, problema koji ga najvige optereduje i natina na koji je do sada problem rjeSavan (Tabela 1.3.1). | ‘Tabele 1.9.4. Element! BATHE tehntke Krak Element Postavljeno pitanje i Backround (Pozadina) Biase delava u Vater iivotu? , 2 ec felt) ~ Kako we esjetate db0g toga?” kako to «| itgleda vema? = “Troubles Problem) Sta Vas najide Zabrinjava?™ G Tandling (letavania) ~ Kako lazite na kraj tin? ™ = ‘Empathy (Empat) ~ Te mora dae tio a Vasl™ G 3 a : g 2 a g = = Neverbaln komunikacija je dinamicki proces koji ukliucuje um, ‘ijelo i sredinu kao medusobno povezane entitete. Faktori koji utizu na neverbainu komunikacjuz = Lina pojava = Stavi dréanje = lerazitica i pogled ' + Drdanje tijela i geste : = Viastitiprostor ~ Dodir = Intonacija i glasno¢a govora. Cesto se ‘pokretima tijela ili izrazom fica indirektno prenosi emocionaina komponenta poruke. Kada je komunikacija ograni¢ena ‘trebalo bij obratiti vecu painju na neverbalne’ znake. Neverbalnom Komurikadjom motemo trai ona 4 balm ele Tokom edukacije i Ijekari i sestre u poroditnoj medicini uée tehnike neverbaln: cije. Kao podsjetnik neverbalnih strategija ‘abela 1.3.2). Tabela 2.3.2. Elementi, SOFTEN *tehnike Element Kerakterstks (imile~osmjeh Uputit osmijeh (Ojpen posture-ctvoren stav Teraiit otvoren tev (Florwardlean-naginjanje prema | Nagnutise naprijed naprijed 4} “Mouch-dodir lag dodir {ive contact-Kontakt o&ima Uspostaviti kontakt ofima (Nod Kimanje glavom iimatiglavom u anak odobrayaole — (aa Izrazilica i pogied us D likulemo s: .ounih emoci st strah, tugs, bijes, lznenadenje i gadenje, Mnoga istrativanja poker dau RET Tca fojim se pokaijyosnovne erode rodent unless jeri osoheioie su slijepe i gluhe od rodenja prave Iste grimase kad su vesel Beni. [ene ST UspIeshje od muskaraca wi prepoznavanju emocija iz izraza Tica kao i u iskazivanju empatije mimikom lica. Kad verbalna i neverbalna poruka nisu uskladene jedna'so-deugom sluSatelj vige vignule neverbalnoj onus. Drianje tijelai geste Pokreti tijela manje $i pod kontrolom svijesti nego izraz ica. Poloiatijela | udova mote odrazavati njen stav, osjeéaje o samom sebi i odnose s drugima,, Polofaj_mofe odavati_naklonost,_spremnost_z0 Viastiti prostor ie ‘Prostor dko nageg tijela ima nekoliko funkcija: = Btitiod strese (emocionalnog il fiziékog) = Bt od prevelikog broja informacila. pokazuje stepen bliskosti iamedu ludi. pod Upotrebs dodira uy komunikaciji odredena je kulturom i individualnim razlikama. Opasnost u dodirivanju je moguénost pogresnog tumatenja dodira. Jntonacija i glasnoéa govora 4 Promjenom u tonu i visini gasa mozemo pojatati sadr34} poruke ii ga promijeni sue Vjestina Sutnje sastoji se u dobroj procjent kofiko dugo ong treba trajati, Ako traje predugo postaje nezgodna ze oba sagovornika | otelava daly komunikatiju. Ako Sutnja traje prekratko ‘poitoji rhoguénast: da, prekidamo sagovornika u sredivanju viastitih mish. : Ay al -- K/ PRIKUPLIANIE INFORMACUA TEHNIKOM + =" INTERVJUA | (nterdu Je poseban natin vedenja razgovora k prikupljanje Sto vige informacija. To je razgovor sa ciljer. Prilikom vodenja intervjua treba mati u vidu da pacijenti nece uvijek dati sve potrebne podatke. Razlog tome moze biti nelagoda, stid, pokuiaj da se prikaze u drugom svjetiu ill se ne moZe u tom momentu sjetit svih podataka, Zbog navedenih razloga potrebno Je dobro isplanirati intervju. (RSTE INTERVJUA Prema svrsirazlikujemo infomacijski i terapijski intervju. “Informaciiski interviu_> i Sadrdi specifitna pitanja koja su koncentrisana na odabranu temu. Kod ovog intervjua soba” koja postavija pitanja usmjerava interyju u Zeljenom pravcu. ~ Terapljski intervj Tifervjua je vaino sve Sto bolésnik kale o sebi. Cil je pomoti-bolesnitu.da-izrazi-svoje-osjeéaje,-stavove;-strahove; sumnje, kao | prufanje podrike i pomoéi u rjeSavanju problema. U ovom intervjuu bolesnikje-ta. koji odreduje temu | usmjerava razgovor. ‘OWvérenih pitanja Jeste u tome ito pacijent mote slobodno govoriti o onome Sto smatra vainim. S druge strane, nedostatak ovakvih pitanja je tete dobijanje konkretnlh odgovora kao i moguénost da Interv ode previge u girinu. | Primjer: Kako ste? Kako se osjetate? + Soboty 2 yramenu nije prediend oo Ga > hitnoon Prednost zatvorenih ‘pitanja je Sto su jasna i nedvosmislena, pogodna za brzo prikupljanje padataka, Nedostatak je Sto ovakva pitanja lige na ispitivanje. Primjer: Ime, adresa, datum rodenja? <—sugestivna pitanja ~ {estivnih pitanja Je Sto podstitu izjaSnjavanje, ali je nedostatak taj Sto se mogu dozivjeti kao prijeteéa. Primjer: Od danas éete izbjegavati stano u ishrani, zar ne? hey na foyer =" Provjeravajuéa pitanj oe ii proverave se rezumijevenie poruke | tako spretavaju nesporazumi 1 pogre8ni zakljuéci. Nasuprot tome, ovakva pitanja mogu iznenaditi sagovornika i doimati se kao presluSavanie. Prine Ako am vas azul vate glavobolje su prisutne samo ujutro?: FU Us ef - , Ne shisqes Vigestruka pitanja__> OST GVE viste pitanja je Sto pokazuju zainteresovanost, dok je nedostatak u tome Sto mogu zbuniti pacijenta tako da on ne zna na koji dio pitanja bi odgovorio. Primjer: Sta ste uradili kada se ponovo javila glavobolja? Jeste Ii lamjerili pritisak? Da Ii je bio visok? Da Ii ste popill svoje teblete za prtisak? : pane WD f re PTT | pekiga ————~, Neke uobigajene greske ori vzimanju interviua su: ~~ = nedopuftanje bolesniku da svojim rijetima Ispriga svoju stranu pride ! = nepotrebno prekidanje = propustanje vainih verbainih i neverbalnth znakova. f JES prmers PORODICNE MEDICINE J Zdraugtvena njega je interdisciplinarna ljudska djelatnost. Prema ke asocijacije medicinskih_sestara (ANA ~ American nursing association, Zdravstvena njega je gijagnostikovanje | tretiranje Eovjekovih reakeija iz Alma-Alte (1978. god. ), Ohaj die“Zdravstvene zaitite koji je svobuhvatno drustvenoj zajednici, na nagin koji je organizacije su: porodiéne medicine, prema definiciji Svjetske zdravstvene 1. Opsti-GviVongai ” . 2. Kontinuirani a ne ‘yung rN Seng 3. Syeobuhvatni 4.—.Koordinisani. - 5. Uzsaradnju +6. Orjentisani na porodicu 7. Orjentisani na zajednicu 1 Pojedinagno, svaki_ od ovih foros — (GO psti —neselektirani zdravstveni problet 7a ima odgovarajuce jele populacije ne iskljuduje kategorije zbog doba, pola, klase, religije, niti jegoriju zdravstvenih problema _-kofitinuirani - pacijent je u centru “Tongiduniina zdravstvena zaitita tokom dufeg perioda iivota, nije ogras edpu epizodu bolesti Sistemom poroditne medicine u primarnoj zdravstvenoj zastiti omogucava se yvid u zdravstveno stanje i Pruianje zdravstvene za8tite cjelokupne porodice. ‘Sttemom narutivanja obezbjeduje se vise vremena za pregled { razgovor sa pacijentorn. Stvara se prisniji odnos i vece povjerenje. Orgonizacija rada tima porodine medicine Y/ ‘Tradicionalni pristup poslovima medicinske sestre Osobine meds Sestre ~2naig® Sf 50/ Mem U savremenom pristupu poslovima tmedicinke sestre, ona je sa Jedne strane ukijuéena u tim poroditne medicine, zajedno sa ljekarom, a sa drug rane. uu rad sa bolesnis Tim poroditne medicine éini ljekar, medicinska sestra u Vv i ‘medicinska sestra na terenu. i 7 / ~ Porodiéna medicinska sestra u ambulanti obavija posao: 1. nakartoteci 2. vintervenciji 3. u savjetovali i ate naruéuje pacliente na progled (telefonsti ii leno) raha snata, otvara kartone, ispunjava recepte, uputnice, doznake i vodi protokol evidencije, (x) = fizitka, psiholoBka i socijaina perspektiva y = _Mlniékiuumant i etikl aspekti odnosa doktor-pacijent ™” i Rordinirani~ prufanie zdravstvene njege pri prom kontakty * ‘Tpudivanje drugim specijaistima . / ~ informisanje paijenata © dostupnim uslugama } anjel prufanje njege vos du multiiseiplinarnim timovima fe ljesenja kad jeneophodno anje Mloge vode prez = obraduje individualne problemé u kontekste Ine i kulturne mreze, uslova na postu i red ‘problem u kontekstu zdravstventh potrebe zajednice, drugih profesionalaca i agencija. tans poate maine YK Razvoj porodiéne medicine u Bosnl i gpdine, Do tada je postojala SIdkba opste primarne 2dravstvene za8tite un poroditna medicina je dobila Specijalizacija iz porodiéne mi Istovremeno je krenula i edukaci frcegovini poteo je 1996. icine koja je pruzala usluge 1 doprova 2dravija. Zakonsku podrsku godine. U Republici Srpsko} (qe je’ wvedena 1999. godine. Yuvodenie porodiéne medicine ke Srpske propisano je dau ine radi tim pohdigne medicine koji cin specialista porodiéne yhedicine, ii specijalista Gruge grane medicine sa dodatnom edukacijojt iz porodiéne medicine, i hajmanje dvije medicinske sestre — tehnitary’sa dodatnom edukacijom iz porodiéne medicine. Gradanin bira doktora porodiéne medicine na period od godinu dana. zmbulanti porodiéne mi Prednosti poroditne medici | posmatra kao cjelokupna i uslove u Kojima Zivi i radi, 25 Vis sestra daje parenterainu terapiju, vrii toalety G, mijerivitalne furkcjje pacijenta i zaduiena je za \- * fastoji u edukaciji pacijenata i Porodiéna medicinska sestra u ambulant) radi u, saradnji sa pacijentima i danovima tine porodiéne medicine, Ona pasjedije terapeutske } komunikacijske vieStine. Poroditna medicinska sestra u ambulantiefikasno podréava | porodice pacilents. roditna ka setra na terenu fadi u domovima pacijenata, saraduje sa Skotame~ ima i mjesnim zajednicama. Ona posjeduje vjetinu komunikacije i rjeBavanja problema. * ZDRAVSTVENA NJEGA FOKUSIRANA NA. wif PORODICU. — Porodica je primarnaldrudtvena zajednica koja zadovoljava ludske potrebe j drustvene funkcije svojih elanova. Prema broju élanova i rodbinskom odnesu razlikujemo nuklearnt, porodicu i prosirena porodicu, Nuklearne poroar ivogeneracliske ar porodice i Zine ih otac, majka i djeca ili porodice sa jednim roditeljem. Progirene porodice su tro-i viSegeneracijske porodice (npr. roditeljii djeca sa jednim ili vie dodatnih @lanova- baka, djed, ujak koji nije osnovao svoju porodicu. .. } U Hivotu svake porodice izmjenjuju se, manje ill viSe, pravilni periodi koji tvore porodiéni Zivotni krug, takozvani porodiéni ciklus. Nastajanje porodice Rodenje djeteta Porodica sa Skolskim djetetom _ Porodica sa adolescentom * — Porodica sa odraslim djetetom “ * Porodica, , praznog gnijezda" |}: aye poredlie Suo\ + Porodica starh { porodici. Nastankom bolnica ata u bolnice, Sto je dovelo do njezi bolesnih Elanova, veé i iz Se razvojem porodine- strinskainjegari uloga sestre-se Ponovo vraéa u krug porod} Hana: porodice vise se ne posmatra izolovano vee se oljenja na cijelu porodicu. Da bi zdravstvena njega fofusirana na porodick bila efikasna potrebno je kkoristi se genogram i/ ekomapa. GENOGRAM\prestavlja strukturnu procjenu porodice, a GKOMAPA prikazuje odnose Worodice sa svijetom, preventivnom zastit ‘indikacije.. 1. Porodigna kriza hoje okuje: patnju ili poremecaje (npr. akutno oboljens ns @ Patnja ili, poremeéaji izazvani prekretpiéom (npr. rodenje, 5. Pitanja poroditne _odnose (npr. seksualno/ {janje il bolest u zavr3nom stadiju) 6. Psihijaty Dil n-stOf za strukturnu procjenu porodice | omoguéava opaianje cjeline, a ne pojedinih dijelova ‘le porodice, a ne samo pojedinog élana). Genogrami se stavijaju u karton pacijenta i suze kao vizuelni podsjetnici sestrama da ,misle porodiéno. “ Genogram je, u stvari, porodiéno stablo koje opisuje unutraénju struktar porodice. DVO-— Eererac ser Genogram Je Hajkorisntyr me poterko rUvijeK Se THOrE prostriti Ta FrECU Beneraclu ako je pi > nogram Je koristan_kada je djetetov zdravstveni problem pod uticajem_tre genéracie. Uobigajena Je praksa da genogram ukjuel barem tr eneracile._ Crtanje genograma Prije pofetka intérvjua sestra informige porodicu da ée razgovarati © porodici kako bi dobila uvid o situacii u porodici. Zapotinje se sa praznim listom papira i zaokrufuje prvu osobu kojoj je upuéeno pitanje. Prema odgovorima élanova porodice sestra nastavija da crta genogram. Nakon ispitivanja o jezgru porodice mole se nastavit sa ispitivanjem © Siro} porodici, Poéinje se sa jednostavnim, konkretnim pitanjima o dobu, zanimanju, zdravstvenom stanju, obrazovanju, @ zatim se prelazi na pitanja 0 odnosima u porodici, Demenaija ~ pogresivan, quately wielelddo ne roel (sedans se pre waged, ate HOY ise 29 Slika 2. 6.1. Genogram i oOo [em “Sain “sosmeeDe OUX™! # soa Orr ake Daa Pa je sredstvo za procjenu porodice kojim se opisuje kontakt porodice sa vecim sistemima. Pri crtanju ekomape porodigni genogram je smje8ten u centru kruga oznagene porodice ili domacinstva. Vanjski krugovi oznatavaju vatne ljude, agencije ili institucije u porodiénom kontekstu. Velitina krugova nije vaina. Linije izmedu fi produ veza_kole_postoje..Prave. ~ linije pokazuju slabe veze, a isprekidane linije pokazuju stresne odnose. Sto je linija Zira, to je veza jaéa. Strelice fnogu biti nacrtane dui linija da pokaZu protok energije i sredstava. 30 Slika 1. 6. 2. Ekomapa Figure 2~ Alice's Family Ecomap Legend: \ Moderate connection Steongeonneetion Very steongevnneetion connection a) Swessfulconection | aaa ! Adapted from Weight Lesbey, 20029, a = .7,| EDUKACUA PACUENATA / ZDRAVSTVENO VASPITANJE | PROSVJECIVANJE/ Sveobuhvatne zdravstvena edukeclia predstaviia stub porodiéne recom] primar ntmuntiene ati, Zdravstveno vaspitanje je u POyel i Otta an + Proces koji omoguéava ljulfina da, povecaju kontrolu rad njim. Da bi se Yo: ijalne dobrobiti, pojedinac da identificira, te realizira delje, zado\ sredinom. Zdravije se, stoga gleda yCopisano kao: hollfaju svoje zdravije i lo stanje potpune fiitke, rupa mora biti u moguénosti potebe, te tzmijeni ili se nos! sa | resurs 2 svakodnevno Zivljenje, a 31 i za koji se divi. Zdravile je pozitivan koncept koji naglaava 4 ligne ~ les jy a aa] ie Fi re Zz 4 2 =, Be Bay i 3a la § ze i ie e x bl Vip ans {| i joes, AT Tie Force tt Mee Sen sor ae Sore & 1s 30) i aot iF aml =i bail Nanaia go + Wane Bares Boasew coe oma ee Seals eaineceaeenae Sy seppuacsne Slika 2. 1.1 Rurkeov karton za djevojéice 39. RQUREE-ARY RECORD - MALE GHOWTEMONTTORING CHARTS of E i EL i ETL 2 r er fad : is : 2 Ea las : a 7 PC cae Moots Years 2 aoe SE He Slika 2.1.2 Rurkeov karton za djetake \en 40 ql oS -Ue prtoue guytize 7 hrana i - to Milijeko je djetetu najvainija hrana u prvo] godini Zivota. émiesea> HA\\CKO nog 6 mjeseca Fivota majéino mijeko predstavia idealnu hrenu, tako da nema potrebe uvoditi neku drugu hranu, Ukoliko majka ne mote dojiti najbolja zamjena majéinom mijeku je adaptirano mlijeko, pa tek onda kravije miljeko. Cjelo kravije miijeko se ne preporueuje dok dijete ne napuni 9 mjesect. Smatra se da velika koliina proteina u kravljem miljeku mofe podstadl o’te¢enje bubrega Vaino je obezbijediti svakodnevan unos 4eljeza I! Qe T Doves TVASTA HRA O° Zaljézom obogacene,cerealije (npr. rita) bi se trebale prve davati djetetu kao dodatna hrana, zbog toga Sto su manje alergene, Povrée se daje prije voéa, poSto slatki okus voéa moze dovesti do odbijanja druge hrane. Ne davati bjelance do 12. mjeseca divota, zbog povecanog rizika'za sewie 7 Eames BOY LeNO voce SiR. © dati oguljeno voce, sir i meko kuhano povrée. Izbjegayati kikiriki i neoguljeno, tvrdo povrée do 3. ii 4. godine Zivota, 2bog rizika od aspiracije. Izbjegavati dodavanje Secera, soli, masnoéa ii zaéina, ymina D (100 vi 1Zgoaine)) SNE : Jélu formirane u razdobliu od 1-2 godine ‘utitu na naredne godine. Vegetarijanska dijeta se ne preporutuje u prve dvije godine Zivota. Visokoproteinska hrana pridonosi potencijalu rastadjeteta, atl i masnoée vy energetske potrebe. Do 15 mjesecd Zivota potrebno je bodice i dude postepeno izbaci iz upotrebe. Nakon izbijanja zuba treba izbjegavati uspavijvanje djeteta pomoéu botice ii dojenja. Roditeli treba da odrivaju higijenu usta i zuba kod male djece. U podrudjima gdje nema fluorisane vode treba dodavati fluor u vodu. Djeci treba dopustiti da peru zube zim steknu neophodnu vieitinu drianja éetkice za 2ube. Potrebno je nanositi veoma malo oH paste sa fluorom (veliéine zrna graska), da ne bi doslo do pretjeranog tunosa fluora. U prvu posjetu zubaru bi se trebalo oti¢i 6 mjeseci nakon nicanja prvog zuba. sestre kao edukatora za dojenie’ Zdravstvena edukacija je jedna od ndjvainijih uloga sestre. Medicinska sestre su potpisale inicijativu, , Prijatelj beba “koja je zvaniéno ‘osnovana 1992. godine od strane Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a. Od njih se ogekuje da su sposobne profesionalno odgovoriti na pitanja koja im postavijaju majke vezano za dojenje. NajéeSéa pitanja koja mlade majke postavijaju vezano za dojenje 1. Kako znati da je beba praviino stavijena da doji? 42 Beba doji sa punim ustima i aktivno se slutt jezikom NieZrio priblidite bebu uz dojku, Ze8kajudi bebu bradavicom po ustima. Kada beba dobro otvori usta staviti bradavicu da doji Bebu njeino i bez naglih pokreta staviti uz dojku; Ako osjetite bol u bradavic,” to znati da vjerovatno niste pravilno stavii bebu na grudi; ‘Ako usta nisu dovolino otvorena, beba ée jezikom trijati bradavicu Sto izaziva bol. . Koliko dugo treba dojiti? Ne treba ogranitavati vrijerre dojengay™ = Vrijeme dojenja razlikuje se od bebe do bebe; Nije vaino koliko dugo beba doji; ; Do oftecenja bradavice neée doti ako je beba pravilno stavijena na grudi; Ako beba doji duze-vrijeme i nije zadovoljena nakon dojenja, moguée je da treba popraviti bebin polofaj na grudima . Koliko éesto treba dojiti? Najbolje je bebu hraniti kad ona osjeti potrebu; Svaki put kad beba doji stvara'se rezerva i dojenje postaje - postépeno rjede. -Wy : __Acdojenie nota vc © Bebe treba dojit! i nocu sve dok one ne ojaéaju da svo. mlijeko koje im je potrebno mogu uzeti tokom dana. Koliko vremena je potrebno za to zavisi od bebe do bebe; ‘© Zalihe mlljeka se stvaraju i noénim dojenjem; ‘© Najbolii natin za notno dojenje je da majka drii bebu negdje blizu sebe; ‘* Kada bebu dojite nogu podignite je bez Zurbe: Kad zatraiti pomoé kod dojenja? = ako majka osjeéa bol u grudima, dojke su natetene ili bradavice ofteéene; . = ako beba ne zavrava dojenje spontano, nemirna je na grudima, ‘ako doji vige od 30-40 minutaili ako ima crnu stolicu 36 sati po rodenju. \ _Njega dojki + majzino mlljeko sadrii sve Sto je potrebno da se beba zaititi od infekcije, tako da nije potrebno prati dojke prije svakog dojenja. Prednosti dojenja za majku dojenje povoljno utiée na zdravije majke = doprinosi bréem oporavku nakon porodaja = utige na brzo vraéanje materice u stanje prije porodaja = anatno lakée se poslije porodaja svodi tielesna te¥ina ne normaly | = svaka majka koja doji najmanje tri mjeseca smanjuje rizik od pojave karcinoma jajnika i karcinoma dojke za 25% * = majke koje doje iniaju znatno boljy mineralizaciu kostij. enna Koo oiece V/ J Probeambent tev fi Zeljeza . Oblik/forma Zeljeda utiée na njegovu apsorpelju: apsorpcija. je dobra iz fero sulfata koji sadvie dvovalentno Zeljezo (Izvor Zeljeza koje se obigno koristi kod formula 2<(shranu djece) i elementarnog Zeljeza veligine malih éestica (npr;/elaktgolititko Zeljezo koje se koristi, u cerealijama za djecu). Uop§ : 43 porijekla nadmaguje apsorpeiju iz namirnica bilinog porijekla. Vitamin C, meso, tiba i meso peradi olakSavaju apsorpciju Zeljeza. Jedna litra-ludskog mlijeka sadréi samo 0. 3 do 0. 5 mg Zeljeza. Oko 50% Zeljeza se apsorbuje, za razlikuod mnogo manjeg udjela iz drugih namirnica. Djeca koja su rodena u terminu i koja su hranjena iskljuzivo majéinim mlijekom tokom prvih Sest mjeseci vjerovatno ne¢e biti u opasnosti od nedostatka Yeljeza ili u opasnosti za_nastanak deficijencije Zeljeza. Medjutim, ako se daje évrsta hrana ona mote ugroziti biolosku dostupnost Zeljeza iz \judskog milijeka. lako neka u terminu rodjena djeca koja su iskijudivo dojena, mogu imati dovoljan nivo Zeljeza do starosti od 9 mjeseci, preporuéuje se ukljutivanje prehrambenih izvora Jeljeza sa 6 mjeseci starosti (ili ranije ako je évrsta hrana ukljuéena u Ishranu) kako bi se smanjio rizik od nedostatka ieljeza. Preporuke U terminu rodena djeca koja su iskijutivo hranjena majéinim riijekom, ne trebaju dopunsko Zeljezo do 6-tog mjeseca starosti. Ako se @vrsta hrana ukljuéi u ishranu ranije, ona treba da sadréi adekvatnu koliginu Zeljeza. Poslije 6. mjeseca starosti, bebe koje se doje treba da dobiju dodatno Zeljezo u obliku cerealija za djecu bogatu Zeljezom i druge namirnice bogate/polatane sadriajem Zeljeza. Ovo] djeci treba ponuditi formulu obogaéenu %eljezom za dojentad nakon Sto prestanu uzimati majéino miljeko. \ U terminu, rodenoj.dojentadi Koju majke! ne_doje treba.davati formulu obogacenu Zeljezom za dojehiad od rodenja. Studije koje odredjuju optimalnu koliginu Zeljeza 4 tim|formulama su jo8 uvijek u toku: i daljne studije se podstigu. Dok/rezultati ne budu poznati, upotreba trenutno dostupnih formula obogaéenih\ Zeljezom dini se ispravnim. Poslie 4 do 6 mjesect starost,cerealiie obogatene Zeljezom predstavljaju dobar dodatni iavor Zeljeza, _/ Za nedorto3éad, sa ukliudivanjem dopunskog Zeljeza treba poéeti sa najmanje 8 nedelja starogt i nastaviti do prvog rodjendana. Formula ‘obogacena Zellezom za dojehtad koja se fran na flaficu ili komercijaine kapi eljeza za dojenzad koja se doji jesu \preporuéeni izvor dopunskog, Kravije mlijeko ne treba ubljudivati shranu dok se adekvatna koliéina évrste hrane koja sadrii Zeljezo i vitamin C ne ukljuéi u ishranu, po ‘moguénosti izmedju 9 i 12 mjeseca starosti 44 i Djeci preko 1 godine starosti treba davati preporugemn-Gnevnu wu Zeljeza. Namimice koje sadr — kao to su meso, neko ‘povrée, mahunarke, vote i cerealije"bogate Zeljezom za dojentad i djecu prulaju Zeljezo u dovolinim koliginama. Dopunsko ieljez0 nije potrebno ‘osim ako je shrana siromana ovom hranom. FEBRILNE KONVULZUE FoTvulaje su napadi koji se pojavjuju u prisustvu temperature, ali u odsustvu infekcije CNS-a, Mogu biti jednostavni i kompleksni. {od djece u dobi od 6 mjeseci do 5 godina + prije pozetka konvulzija prisutna je temperatura + konvukzja je generalizirana toniéno-klonina, zahvata sva 4 ekstremiteta (nije fokalna) + konvulzije traju manje od 15 minuta THON) Munya“ utoku 24 sata © dosadaénji neurolo8ki nalaz je normalan ‘+ nema telih metabolitkih poremecaja. ednih 15-60 minuta, dijete je neurolo8ki = —THOgH frajati duze od 15 minuta © mogu se ponoviti u 24 sata + fokaiffau > AeeNe Fuku [hoye ‘© mogu biti riziéan faktor za buduéu epilepsiju. Febriine konvulzije se javijaju u 4% djece mlade od 5 godina. Cesto postoji pozitivna porodigna istorija febrilnih konvuleija. Obiéno se javijaju kad temperatura naglo raste. Edukacija roditelja ednostavne-febritlTé Konvulzije su benigne i dugor Je dobra. Nema oSteéenja mozga. Savjeti roditeljima: - Sta Ziniti ako se konvulzije jave ponovo ? ostanite mirni, nemojte se uspaniéiti ina prognoza 45 provjerite da li dijete dige stavite dijete na stranu i otistite od povraéenog i drugog, sadriaja iz usta poduprite djetetovu glavu nemojte spretavati pokrete djetéta ne stavijati niSta u il blu djetetovih usta pokuSajte izmjeriti vijeme trajanja konvulaije ako je moguée * pokuSajte odrediti da li konvuleija zahvata sva 4 ekstremiteta ili samo jedan dio tijeta 9. za ve prve febrilne konvuleije konsultuje se jekar « 10. ako konvulaija traje due od 10 minuta zvati odmah hitnu 1. kod rekurentnih konvukija na prvi znak konvulzija roditelji Mlade liude vidajte litno isa roditeljima, Ne iskljuéujte potpuno Foditelje, stim da je adolescent uvilek centar resprave. > Budite empatién', puni postovanja i neosuduiuéi, posebno ked S@ razgovara © ponaganju, kao Sto je zloupotreba, koja moze rezultirati loSe po adolescenta. > _Ne kritikujte ih iné poredite ih sa drugim mladim osobama. > Obezbijedite povjerljivost u svim klinizkim postavkama. 49 bez osudivoyja : > Ste soa. jeste Namo poke Bit col, lad Eee da vi budete alfhov ane niihov priate (SOFTEN neverbalnu komunikacju. > Postavijajte _direktna kina_otvorena pitanja | sufote_patlivo sdgovore bez prekidanja. > Ako je prikladno napravite_punu_psihosocijalnu i adolescenta (HEAADSSS protokol) > oi Ohrbrte dolcante dove Ponudite odgovore o sigurnom seksualnai ponaSanju. JEADSS protokol Vay W H- home (kuéni Zivot, ukljutujuéi odnos sa roditeljima) E- education (obrazovanje il zaposlenje, ukljutujuéi finansijska pitanja) ‘A- activities (aktivnostl, ukijudujudi sport, socijaine veze i posebno bliske prijstelje) D- drugs (droga, ukjuéujuct cigaret (alkohol) S- sexuality (informacijeo bliskim vezama i sekualnim rizicima) S- sulcide/Depression(samoubistvo, depresija i samopovreda) EM, 50 Slika 2.2. 3. HEADSS tehnika Preventivne 2dravstvene preporuke { nje_zdravstvenog_stanja_adolescenata bavijenie fiz (Fedovno_dnevn onzumiranje 5 obroke vote nigeno _konzumiranje sTatkiSaY. Hl Ooo ——Specifiéno savjetovanie adolescenata se odnosi na savjetovanje 0 sigurnom_seksu, polno prenosivim obsljenima, upotrebi kontracepcije, droga, alkohola, cigar rutuje se rutinski skrining adolescenata na Upotrebu alkohola. . S obzit jobu,_preporui i uerok smrtnosti u ovom razvojnom romima depresije i | 52. Preventivno savj revenciji povreda ukljutuje upotrebu kaiciga” pri_voinji_motorom, ‘staviianie —Webjegavanie_vomnje sa alkoholi 2 2a jednostavniji skrining adolescenata se koriste pitanja HEADSS modela: Kuéa ¥ i ,_ bjegavati pitanja: ,Reci mi o mami i tati* jer postoii moguénost 8 je jedan roditelj umro i ima_npr—psihi¢kih problema. + Primjeri pitanja:. I. brage i sestara? Ima8 li svoju sobu? Dali su roditellizdravi? Kakc juz Zivot, Obrazovanje V Primjeri pitanj » Solu ide8? Koji ? Sta ti se nalvile, a Sta najmanje svida_u Skoli? Koliko sati dnevno radiS zadaéu? Ima¥ Ii planova. Sta Ce raditi kada zaviié skolovanie? , 7 Altivnosti Primjeri pitanja: » Da li-ima’ jednog ili vige najboljib_prijatelja?_tmas_tidosta prijatelja? Da li se bavig nekim sportom ili vje#bas? Koliko dnevno gledas televiziju? Sta najvige.voli8.da gleda’? Lje.omiljena. muzika? Da li te Droge Primjeri pitan Kada ide na zabavu sa druStvom, da li dosta iz tvog drustva pije pull? Da It pllel TpuSIs? Kolko L kako Zesto? Da li neko od Blanova tvoje porodice pie, q ti osjeéaé u vezi ye Primi pn: a Ii si veé bio u vezi? Kada? Koliko je trajala? Da li si imao seks? Kakvo Je bilo skustvo? Broy partnara? Koristis jiu? Da li si 82 fa iskustvo u protlost! gdje ti je neko neéto radio, a tebi Jet bilo, “nepriiatno | neugodno? J Suleid/ Depresija Preporutuje se kor odnosno depresiie: 1__Poremetaj spavanja 2.__Promjene apetita 3.__Osje¢anje dosade 4 Ialve bijess | “ERoladija, Povutenost u proflosti . 6. PokuSaj suicida i depresija u prosiosti 7._ortene alkohol, droga. padi ufkl rafie i ‘Osjecaj_bespomo Bulimia —ervoza (Bulimia nervosa) je takode poremeta} brehrane_{ ime_doste_slnost $4 an0re Oa tuglavnom Zenske osobe, od puberteta pa sve do tides godina 9d debljine i opsesivna teZnja za vitkoStu, a glavna razliéitost je : seen a eS ENE to mab, bulimitarka Ima tipiéne napadaj preideravanja, kada_u Flom je zajedneer strat ratkom vret lodu_pojede ogromnu kolicinu hrane {0d 3000 do 10 000 kcal u jednom obroku), KojulZatim Iebacule iz_tijla_putem_namjecnojzazvanog-navraéanja,_poneled stalnom upotcebom laksatva.(sredstava 72 @Beenje erijeva) ili bss jie3banjem. Kod prejedania uzima uvijek debljajucu hi i Wjikohidrata (Geéera i bratna) j.masnoéa, Vremenom nostaje “ovisna” 0 to} hrani kao &o_je alkoholitar_ovisan_o alkoholu i eubi svaku “Samokontrolu kad jednom potne jesti tu hranu. » Tza napadaju sae ren nestle will Ik cleal vice zboe gubitka_kontrole_nad_obrokom_pa_zato. slijedi_preskakanje narednih.obroka~idueili_kraée _glaslavanie igo obi samokainjavanja. Kad se pregladni, jaulja_se_ponovno jake ('iagja")alad idolazido sliedeces napadaianceiedanja. Kod bulimije je tipiéan ovaj obrazac "ili sve ili iista” ion se obiéno prenosi i na sve druga podrutja divota. bolesnice (stav prema uspjehu, “Teen Riedufudslim odnosima) ‘Anoreksiéno ponaganje esto mote pret u. mogu se i oba periodiéna ramienivati. ase aorcisis ne Mere Gugo_prik mrSavijenje, bulimija godinams TORE brnuto, @ jer je odaje naglo repoznata jer bulimitne “aevalke ns Te gadte inaje “Bean tea Toas je poveaéanjem odtzavati— 2 ; 37 1m Zele). Bulimitarke ni psihitki narotito ne upadaju u oti, je teinja za vitkOScd_ mnogo umjerenija Treainija T nema Karakter “Tudlla” : Baers ae Intenzivna preokupacija tjelesnom tezinom i oblikom * Prejedanjem rc + Nedostatakom'kontrole’ ~~ oo = = + Obiéno blago prekomjerna teZina * Vjerovatnije je prisutan poremeéaj litnosti ili poroditna anamneza eee Tzvor: Dijagnastiek7 statistieki prirucnik za mentaine poremetaje (OSM-IV) (1) Rekurentne ey valapijivog jedenja(brza konzumacija velike kolitine hrane u odvojenom vremenskom periodu, gbitno kraéem od 2 sata). (2) Tokom halapljivogjedenja, strah od nemoguénosti da stane-sa jelom, 58 (3) Redovno praktikovanje _samo-indukovanog _povratanja, upotreba Taksativa, I_rigoroznih dijeta ili posta kako bi se anulirallefekti prejedanja. (4) Prosjetan_minimum_od_dvije_epizode_halapljivog” jedenja nedeljno, o trajanju od najmanje 3 mjesecs. (5) Ovaj vid poremeéaja moze se pojaviti kod_mladih koji imaju lazni. rnormainu tezinu fo Zamorenos + Abdominalni bol | + Bolugrudima + OteFene-osjetlive nerotidne dljezde + Upala gria-ezofagitis + Generalni gubitak dlakavosti + fanugo || 7 ‘GB aglobove pitta + Konstipaciia : + “Kevave off, patel + Blrodjanora [eyjrmucer

    You might also like