 EKONOMIKA TURIZMA

o temeljna znanstvena disciplina kojom istražujemo i dokazujemo

prvenstveno ekonomske učinke turističkih kretanja na
gospodarstvo, društvenu zajednicu i okoliš
o dio ekonomske znanosti koji opisuje, analizira, objašnjava i dovodi
u vezu pojave i odnose u turizmu s gledišta njihovih ekonomskih
učinaka i odraza
 Ekonomska istraživanja se vrlo često poštuju i nadovezuju na socio-
kulturološke, ekološke, političke, tehnološke, medicinske, psihološke i
brojne druge teme
 TURIZAM je vrlo diverzificirana, polifunkcionalna djelatnost sa širokim
spektrom različitih aspekata stručnog i znanstvenog istraživanja, pa se
njegovi ekonomski učinci mjere globalno, mekroekonomski i
mikroekonoski
 Disciplina je proizašla iz marketinškog pristupa istraživanja tržišta za
potrebe planiranja i razvoja turizma
 Predmet i interes discipline leži na trima temeljnim konstitutivnim
činjenicama:
o Praćenje i analizi turističkih kretanja
o Utvrđivanju visine i strukture turističke potrošnje
o Utjecaju te potrošnje na gospodarstvo

PRISTUPI IZUČAVANJU TURIZMA

 Znanstveno istraživanje turizma polazi s 4 integralna pristupa:
1. TURISTA – istraživanje njegovih osobnih karakteristika, potreba,
želja, navika, mogućnosti, ponašanju pri donošenju odluka o
putovanju i na samom putovanju, utjecaja na lokalnu kulturu,
utjecaj na okoliš, itd.
2. GOSPODARSKIH SUBJEKATA – istraživanje međusektorskih i
međugranskih odnosa, input-output analize, cost/benefit analize,
uvjeti poslovanja, strateški savezi, mogućnost profita, itd.
3. VLADE I DRŽAVNE INSTITUCIJE – održavanje ravnoteže javnih
financija, zakonska regulativa, ulaganje u promociju na nacionalnoj
razini, osnaživanje i stimuliranje međusektorskih i međugranskih
odnosa, zaštita prirodnog okoliša i drugih značajnih resursa, itd.
4. (TURISTIČKI RECEPTIVNE) LOKALNE DRUŠTVENE ZAJEDNICE –
utjecaj turističkih kretanja na lokalno gospodarstvo, lokalnu
kulturu, tradiciju i običaje, autohtonost i prirodnu očuvanost
lokaliteta, društvenu spremnost na intenziviranje turističkih
kretanja, itd.

što je prije nastalo, turist ili turizam?

TURIST, termin je nastao kao izvedenica iz pojma „Grand-tour“ -> TOUR-IST; kao
riječ, prvi put se spominje 1800. u „Anecdotes of English Language“

TURIST je:
PUTNIK koji privremeno mijenja mjesto boravka zbog stjecanja
iskustava i zadovoljenja određenih potreba
SUDIONIK najvećeg društvenog pokreta u povijesti civilizacije
POSJETITELJ različitih atraktivnosti izvan svog stalnog mjesta boravka
„UNIKATNA JEDINKA“ u heterogenoj masi turističke potražnje po
svojim obilježjima
 SPECIFIČAN POTROŠAČ u specifičnim okolnostima potrošnje
- tko su turisti prema WTO (world tourist organization)?

PUTNICI

Uključeni u Nisu uključeni u

turističku statistiku turističku statistiku

POSJETITELJI
Diplomatski i konzularni predstavnici
- imigranti, izbjeglice i azilanti
- radnici u pograničnim zonama
TURISTI IZLETNICI – ne
ostvaruju noćenje

Svrha posjete

iz osobnog poslovno iz drugih motiva

zadovoljstva

PUTNIK
- svaka osoba koja napušta domicil i odlazi na putovanje iz bilo kojeg razloga –
posjet rodbini i prijateljima, krstarenje po Sredozemlju, odlazak na
konferenciju ili privremeni rad u inozemstvu

POSJETITELJ
- svaka osoba koja napušta mjesto stalnog boravka u svrhu posjete neke
prostorno udaljene turističke destinacije u kojoj nema stalno mjesto boravka i
u kojoj, po klasifikaciji, ne smije obavljati nikakvu gospodarsku djelatnost
razlika između putnika i posjetitelja je u tome da definicija posjetitelja
isključuje svaku mogućnost stalnog nastanjenja odnosno zasnivanja
radnog odnosa na privremeno posjećenom prostoru
posjetitelji su ona skupina ljudi čije kretanje bilježi turistička statistika

TURIST
- osoba koja u nekoj turističkoj destinaciji boravi najmanje 24 sata i po osnovi
ostvarenog (registriranog) noćenja ulazi u turističku statistiku
- pravno turistički boravak na određenom lokalitetu ne smije trajati dulje od
godinu dana
- hipotetski gledano, već slijedeći dan boravka bi značio trajno nastanjenje
- ona kategorija posjetitelja čije kretanje je u velikoj većini zabilježeno
statističkim sustavom praćenja

IZLETNIK
- svaka osoba koja privremeno napušta domicilno mjesto boravka i koja u
nekoj turističkoj destinaciji na boravi dulje od 24 sata
- ovu kategoriju posjetitelja gotovo je nemoguće iskazati, jer posjetitelji ne
odsjedaju u nikakvim smještajnim objektima, dakle njihov boravak nije nigdje
registriran

procjene mogu biti iskazane na temelju broja putnika prijavljenih u

lučkoj kapetaniji kod pristanka broda, pradanih ulaznica za koncert,
posjet nacionalnom parku, zabavnom parku, itd.
-
 -
- tko su turisti prema DZS (državnom zavodu za statistiku)?

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede

najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj
gostiju radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije,
obitelji, poslova, javnih misija i skupova

STATISTIKA ZA POTREBE TURIZMA

Prvo bilježenje 1478. u Munchenu (grah)

- kategorije statističkog praćenja turizma su:

FIZIČKI TURISTIČKI PROMET

 Međunarodni i domaći turistički promet
 Broj dolazaka turista putem turističkih agencija
o Broj turista, dolazaka i noćenja
FINANCIJSKI TURISTIČKI PROMET (POTROŠNJA)
BROJ I VRSTA UGOSTITELJSKIH KAPACITETA (za smještaj, prehranu i točenje
pića)
BROJ I VRSTA PRIJEVOZNIH, TRGOVAČKIH, ZANATSKIH I DRUGIH
KAPACITETA
BROJ I STRUKTURA LJUDSKIH POTENCIJALA

- 2 METODE STATISTIČKOG PRAĆENJA TURISTIČKIH KRETANJA:

1. LOKALNA – turista registrira dolaskom u smještajni objekt na prostoru

turističke destinacije gdje namjerava boraviti (ostvariti noćenje)
PROBLEMATIKA: nemogućnost utvrđivanja točnog broja pristiglih
turista, a s time i nemogućnost iskazivanja nazivnika pri izračunu, npr.
prosječne potrošnje po jednom turistu prosječne duljine boravka,
nemogućnost praćenja „prijatelja i rodbine“ u privatnim objektima te
nužnost visoke kontrole neprijavljenih gostiju

2. GRANIČNA – turiste registrira prolaskom kroz državnu granicu

PROBLEMATIKA: nepostojanost veličine domaćeg turističkog prometa,
nepostojanost broja noćenja, kao ni distribucije turističkog prometa
unutar nacionalnog teritorija, vrlo skupa, opsežna, dugotrajna i
naporna metoda, uključuje putnike u tranzitu, putnike koji nisu na
turističkom putovanju, izletnike, itd.

- najpreciznija statistička praćenja turističkih kretanja mogu izvesti otočne

zemlje (Novi Zeland, Island, Kuba...) i zemlje koje imaju zahtjevan vizni
režim (SAD, Australija...)
- s obzirom na geografske karakteristike i položaj, neke zemlje koriste samo
jednu metodu, druge koriste drugu, a neke čak i obje pa je na
međunarodnom planu jako teško uspoređivati turistička kretanja na velikim
geografskim cjelinama (makroregije, kontinenti)
- financijski izvještaji kojima se prati turističko kretanje su platna bilanca,
financijska izvješća gospodarskih subjekata, budžetska kretanja (lokalni i
nacionalni), na temelju kojih se izračunava turistička potrošnja, veličina
investicija, neto devizni efekt, itd.
 VRSTE I SPECIFIČNI OBLICI TURIZMA

VRSTE TURIZMA

1. PREMA TRAJANJU BORAVKA TURISTA

BORAVIŠNI – u kojem turist u smještajnom objektu ili dentinaciji ostvari
najmanje 3 uzastopna noćenja (minimalni broj noćenja za korištenje
punog pansiona)
IZLETNIČKI – kretanje posjetitelja prema atraktivnom resursu (bilo iz
domicila ili turističke destinacije) čije zadržavanje nije dulje od 24 sata.
Razlikujemo dnevne i poludnevne izletnike
VIKEND-TURIZAM – najčešće obuhvaća boravak u nekoj turističkoj
destinaciji od petka poslijepodne do nedjelje navečer

2. PREMA STUPNJU MOBILNOSTI TURISTA

STACIONARNI – podrazumijeva realizaciju cjelokupnog godišnjeg odmora
u jednoj turističkoj destinaciji (smještajnom objektu)
MOBILNI – uključuje neprekidno kretanje turista u prosturu (krstarenje,
turističke ture) i kratko zadržavanje na pojedinim akraktivnim resursima
radi noćenja, obroka, razgledavanja, zabave, itd. Pretpostavke svake vrste
turističkih kretanja su razvijena cestovna i priobalna infrastruktura te
posjedovanje vozila odnosno plovila

3. PREMA NACIONALOJ PRIPADNOSTI TURISTA

DOMAĆI – podrazumijeva posjet turista nakom atraktivnom resursu koji
se nalazi unutar granica zemlje domicila
INOZEMNI (MEĐUNARODNI) – označava odlazak turista izvan granica
zemlje domicila sa svrhom posjete neke turističke destinacije. Može biti
makroregionalni, kontinentalni i interkontinentalni

4. PREMA PROSTORNOM OBUHVATU

LOKALNI – kretanje turista na lokalnoj razini (npr. posjet obližnjem
svetištu ili odlazak u toplice). Najčešće izletnički
REGIONALNI – putovanje turista na prostoru jedne regije (npr. skijanje,
kupanje, lov). Najčešće izletnički ili vikend-turizam
NACIONALNI – kretanje turista koje ne zahtjeva prelazak državne granice
MEĐUNARODNI – kretanje globalnih razmjera koje uključuje posjet
atraktivnim resursima kojih najčešće nema u zemlji domicila. Najčešće
boravišni

5. PREMA DOBNOJ STRUKTURI TURISTA

DJEČJI – u pravilu organizirana vrsta grupnih putovanja za djecu do 14
godina. Pretpostavka ovakvoj vrsti putovanja su kvalitetan prostor i
obrazovano osoblje
OMLADINSKI – također organizirana vrsta grupnih putovanja sa širokim
izborom sportskih te obrazovno-zabavnih aktivnosti
OBITELJSKI – uključuje turiste dobi između 18 i 60 godina (pojedinci,
parovi, obitelji). Skupina s najvećim prihodima, ali i najvećim zahtjevima
UMIROVLJENIČKI – najhomogeniji segment turističke potražnje.
Potrošačke mogućnosti segmenta rastu, kao i njegova veličina uslijed
smanjenja radnog vijeka i povećanja životnog vijeka
 6. PREMA PROSTORU NA KOJEM SE ODVIJA TURISTIČKO PUTOVANJE
(LOKACIJA)
PRIMORSKI – najatraktivniji ljeti (maritimni)
PLANINSKI – vrsta koja je atraktivna tokom cijele godine, posebice zimi
TERMALNO-KUPALIŠNI – u pravilu izletnički i boravišni, atraktivan cijele
godine
JEZERSKI – najčešće izletnički ili vikend-turizam, atraktivan cijele godine
SEOSKI (RURALNI) – nastala na temeljima očuvanja kulturno-povijesnog
identiteta, običaja i tradicije
GRADSKI (URBANI) – uključuje boravak u nekim gradskim sredinama
specifične arhitekture, ambijanta, kulturno-povijesnih vrednota,
amnifestacija. Itd.
- seoski i gradski turizam se često uvrštavaju u skupinu specifičnih oblika
turizma

7. PREMA NAČINU ORGANIZACIJE PUTOVANJA

INDIVIDUALNI – podrazumijeva putovanje u vlastitom aranžmanu, prema
vlastitim spoznajama. Bolji potrošači
ORGANIZIRANI – putovanje organizirano od strane turističkog posrednika,
a karakteriziraju ga sudionici sličnih želja i očekivanja. Za turista cjenovno
najprihvatljivija vrsta
MJEŠOVITI – predstavlja kombinaciju, npr. putovanja s vlastitim
aranžmanom i korištenje informacija dobivenih od putničke agencije ili čak
korištenje pojedinih usluga od putničke agencije (npr. kupnja ulaznice za
neku manifestaciju, izlet, itd.)

8. PREMA UTJECAJU NA PLATNU BILANCU ZEMLJE

AKTIVNI – uzorkuje prelijevanje sredstava plaćanja iz turistički emitivne
(Njemačka) u turistički reciptivnu zemlju (Hrvatska) uslijed putovanja i
boravka stranih državljana čime se ostvaruju znatni devizni prihodi
PASIVNI – uzrokuje prelijevanje sredstava plaćanja iz turistički emitivne
(Hrvatska) u turistički reciptivnu zemlju (Španjolska) uslijed putovanja i
boravka hrvatskih državljana čine se ostvaruju određeni devizni rashodi

SPECIFIČNI OBLICI TURIZMA

- predodređeni centralnim turističkim motivom

 ZDRAVSTVENI – centralni motiv je zdravlje
 KULTURNI – centralni motiv edukacija
 LOVNI I RIBOLOVNI – potrošački zanimljiv
 NATURIZAM – slobodan odnos čovjeka i prirode
 EKOTURIZAM – očuvanje zdravog i čistog okoliša
 KONGRESNI – potrošači također zanimljiv
 NAUTIČKI – izuzetno privlačan i unosan
 VJERSKI – reigijski i duhovni karakter
 MANIFESTACIJSKI – sport, kultura, zabava
 ROBINZONSKI – čista suprostnost gradu
 TURIZAM S TEMOM GASTRONOMIJE
 TURIZAM S TEMOM VINSKIH CESTA, itd.
 POKRETAČKI ČIMBENICI TURIZMA

 odnosno unutrašnje pretpostavke za formiranje turističke potražnje su:

1. TURISTIČKE POTREBE
2. TURISTIČKI MOTIVI
3. REKREACIJA
 događaju se u svijesti pojedinca
 dobrim dijelom ovise o samom karakteru pojedinca, sposobnosti percepcije,
psihološkom stanju, uvjetima u kojima pojedinac živi i radi

1. TURISTIČKE POTREBE

 potrebe su temelj motiviranog ponašanja čovjeka

 kao i za sve ostale potrebe, javljaju se kao odraz psiho-fizičke neravnoteže
organizma
 općenito, potrebe se dijele na:
Primarne (hrana, piće, odjeća, stanovanje...)
Sekundarne (automobil, nakit, putovanje...)
 prema Maslowu, turističke potrebe dolaze nakon fizioloških i potreba za
sigurnošću

Supstitucija – što pojam označava?

 SUPSTITUCIJA – čovjekov misaoni proces donošenja odluke, u kojem se

zadovoljenje određenih potreba zasjenjuje zadovoljenjem nekih drugih
potreba, višeg stupnja prioriteta ili privlačnosti
 često se naziva i supstitucionalna elastičnost
 supstitucija proizlazi iz sekundarnog karaktera turističkih potreba
 važnost (intenzitet, snaga) supstitucije slabi s porastom životnog standarda
pojedinca

 supstitucija se dijeli na:

VERTIKALNU – označava situaciju kada potencijalni turist odluči
zadovoljenje turističkih potreba zamijeniti zadovoljenjem nekih drugih
potreba koji nisu u izravnoj vezi s turizmom. Raspoloživ se novac
prusmjerava iz sfere potencijalne turističke potrošnje u kupnju, npr.
novog računala ili tečaja stranog jezika
HORIZONTALNA – zamjena zadovoljenja jedne turističke potrebe drugom,
također turističkom, ali drugačijih karakteristika, pa tako imamo
supstituciju s obzirom na:
1) prostor
2) vrijeme
3) smještajni kapacitet
4) načina realizacije turističkog putovanja
 2. TURISTIČKI MOTIVI

 javljaju se tek kad je nastala određena potreba, dakle predstavlja sljedeći

korak u misaonom procesu o odlasku na turističko putovanje
 definiraju se kao unutrašnji poticaji čovjeku da se uključi u turističke tokove
 centralni turistički motivi su odmor, zdravlje i rekreacija
 ostali motivi mogu biti:
Promjena mjesta boravka
Bijeg od svakodnevnice
Specifičnosti određene turističke destinacije

 zbog različitosti smjera i intenziteta djelovanja, suvremena psihologija motive

dijeli na:
BIOLOŠKE – proizlaze iz temeljnih fizioloških potreba čovjeka, pa u sferi
turizma imamo: lokalna gastronomija (jelo, piće), krstarenje (spavanje na
brodu), psihička i fizička relaksacija na osamljenoj plaži, itd.
DRUŠTVENE – proizlaze iz čovjekove želje za socijalizacijom i
unapređenjem međuljudskih odnosa. Proizvod su visoke industrijalizacije,
urbanizacije i brzog ritma života
OSOBNE – okrenuti su zapravo prema samom turistu, a ističu želju za
samodokazivanjem (vlastita organizacija ljetovanja), upoznavanje novih
prostora, kulture, običaja, itd.

3. REKREACIJA

 obnavljanje psihičkih i fizičkih sposobnosti čovjeka

 puno širi pojam od povremenog bavljenja nekom sportskom aktivnošću
(sportska rekreacija)
 cjelokupna ljudska djelatnost s pozitivnim učincima izvan profesionalnog rada
koji čovjek odabire prema vlastitim potrebama i željama
 doprinosi razvoju ličnosti, zadovoljenju ljudskih potreba i interesa, psihičkom
rasterećenju i podizanju zadovoljstva te kvaliteti života
 takve aktivnosti se ne obavljaju iz nužnosti ili iz materijalne koristi

VRSTE REKREACIJE

REKREACIJA

PASIVNA
s obzirom na
uključenost
AKTIVNA
pojedinca u aktivnost
TURIZAM

s obzirom na DINAMIČNA
mjesto realizacije
STATIČKA

TURISTIČKO TRŽIŠTE
KONSTITUTIVNI ELEMENTI TURISTIČKOG TRŽIŠTA

1) SUBJEKTIVNI – uključuju sve gospodarske i negospodarske subjekte prisutne na

turističkom tržištu te posjetitelje
 turistička ponuda
 turistička potražnja
 turistički posrednici
 državne institucije, strukovna udruženja i međunarodne organizacije

2) OBJEKTIVNI – podrazumijevaju ukupnost predmeta razmjene na turističkom

tržištu
 usluge
 proizvodi

3) CIJENA – kao glavni generator turističke potrošnje

PRINCIP DJELOVANJA TURISTIČKOG TRŽIŠTA

Emitivno turističko Receptivno turističko

tržište tržište

TD TS
Turistička potražnja Turistička ponuda
PUTOVANJE

Turistički
posrednici

KARAKTERISTIKE TURISTIČKOG TRŽIŠTA

- ekonomskim riječima, turističko tržište je 'mjesto' gdje se interakcijom
turističke ponude i turističke potražnje odvija proces turističke potrošnje
- turističko tržište je prvenstveno tržište usluga
- razlike između djelovanje robnog i turističkog tržišta jedno možemo
reklamirati, drugo ne, nitko nam ne može vratiti 100% novca ili vremena
- interakcija na turističkom tržištu uvijek se odvija na području gdje je locirana
turistička ponuda (receptivno turističko tržište)
- predmet robnog tržišta u izravnom prezentiranju potencijalnom potrošaču
putem gotovog proizvoda, uzoraka i modela, dok je na turističkom tržištu
jedini 'opipljiv dokaz' kvalitete i postojanja skup promotivnih prospekata,
posredničkih kataloga, oglasa u medijima i na internetu
- zbog specifičnosti u odvijanju interakcije, turistička ponuda se aktivira tek
kada je kupac–turist došao u turističku destinaciju i počeo konzumirati
određenu uslugu
 ROBNO TRŽIŠTE TURISTIČKO TRŽIŠTE

ponuda potražnja Turistička Turistička

ROBA TURISTI
ponuda potražnja

ponuda USLUG potražnja

E

VANJSKI ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA TURIZAM, TJ. NA KVALITETU

DJELOVANJA TURISTIČKOG TRŽIŠTA
 gospodarski i financijski razvitak
 demografske i socijalne promjene
 tehnološke inovacije i poboljšanja
 investicije u infrastrukturu, opremu i uređaje
 politički, zakonodavni i pravni čimbenici
 planiranje i utjecaj an okoliš
 razvitak trgovanja
 sigurnost putovanja

KLJUČNE TRŽIŠNE SNAGE KOJE IZRAVNO UTJEČU NA POTRAŽNJU, PONUDU

I DISTRIBUCIJU TURISTIČKIH PROIZVODA I USLUGA:
 znanje potrošača o mogućnostima turizma i turističkim zahtjevima
 razvoj ukupne ponude destinacije i razvitak ponude usloga privatnog sektora
 trendovi u strukturi putovanja, turističkom operativnom sektoru i marketingu
 ponuda stručnog i iskusnkoh ljudskog potencijala

TURISTIČKA DESTINACIJA – mjesto susreta turističke ponude i turističke

potražnje
- prostor izrazite koncentracije turističke ponude (prostorna koncentracija)
uslijed pristizanja sve većeg broja posjetitelja
- širi, integrirani prostor, koji svoj turistički identitet gradi na koncepciji
kumulativnih atrakcija, koji su zbog doživljaja što ga omogućuju i s dodatnom
turističkom infrastrukturom, prostor intenzivnog okupljanja turista
- s marketinškog aspekta destinacijom možemo prozvati bilo koju geografsku
edinicu-državu, otok, regiju, grad, mjesto, selo ili specijalizirani turistički
centar
OSNOVNI POKAZATELJI KRETANJA NA SVJETSKOM TURISTIČKOM TRŽIŠTU
- 2004. god. ostavareno na globalnoj razini 763 mil. međunarodnih turističkih
dolazaka
- 2003. god. realizirano na globalnoj razini 523 milijarde dolara turističkih
prihoda
- 2004. god. u Europi realizirano oko 55% međunarodnih turističkih dolazaka
- Europa je najrazvijenija turistički receptivno, ali i turistički emitivno tržište
svijeta i po broju turističkih dolazaka i po broju osnovnih prihoda
- prema broju inozemnih posjetitelja prvih 5 zemalja su Francuska, Španjolska,
SAD, Italija, Kina
- prema ostvarenom deviznom priljevu prvih 5 zemalja su SAD, Španjolska,
Francuska, Italija, Njemačka
- prvih 5 vodećih turistički emitivnih zemalja po potrošnji su Njemačka, SAD,
Velika Britanija, Japan, Francuska
 TURISTIČKA POTRAŽNJA

- ukupna količina roba i usluga koje je moguće plasiratina određenom turističkom

tržištu u nekom vremenu i uz određenu razinu cijena (ekonomskim rječnikom)
- predstavlja skupinu potencijalnih turista-potrošača koja svojim stavovima,
navikama, željama i mogućnostima određuje količine, kavalitetu i cijene pojedinih
roba i usluga na turističkom tržištu (turističkim rječnikom)

PRETPOSTAVKE ZA KREIRANJE TURISTIČKE POTRAŽNJE

- turističke potrebe
UNUTRAŠNJE - turistički motivi
- rekreacija

- višak slobodnog vremena

- višak raspoloživih
OBJEKTIVNE sredstava
- životni standard pojedinca
VANJSKE - životna i radna sredina
- racionalne
SUBJEKTIVNE - iracionalne

OBJEKTIVNE VANJSKE PRETPOSTAVKE

Životni standard pojedinca ili obitelji predstavlja temeljni okvir na temelju
kojeg se grade sve ostale pretpostavke i gdje je glavni determinirajući
čimbenik – pojedinčeva percepcija društva i okoline u kojoj živi
Uzročno, iz životnog standarda proizlazi sljedeća pretpostavka bez koje
pojedinac ne može niti razmišljati o odlasku na turističko putovanje, a to je
višak slobodnog vremena
Cjelokupno „slobodno“ vrijeme nije i zadovoljenje prethodno spomenute, jer
se pod slobodnim vremenom podrazumijeva ono vrijeme koje pojedincu
ostaje nakon radnih obveza (škola, studij...)
Upravo je višak slobodnog vremena pretpostavka za formiranje turističke
potražnje, koji jednim imenom nazivamo DOKOLICA

DOKOLICA – skup zanimanja kojim se pojedinac prepušta po miloj volji i da se

odmara ili zabavlja, razvija nova znanja ili sposobnosti, slobodno sudjelovanje u
društvenom životu ili da se bavi stvaralačkim radom, jer se oslobodio svih svojih
profesionalnih, obiteljskih i društvenih obveza
1. Vrlo je teško razgraničiti koje vrijeme je dokolica, a koje nije, jer se
neprestano isprepliću, no činjenica je da bez „dokoličarenja“ ili dokoličanskog
ponašanja nema turističkih kretanja
2. Sljedeća determinanta promišljanja o odlasku na turističko putovanje je višak
raspoloživih novčanih sredstava
3. Limitiran je stupnjem zadovoljenja primarnih potreba, no varijabla ipak nije
toliko ograničena kao što je to vrijeme, jer se u nedostatku likvisdnosti još
uvijek može zadužiti budućnost
4. Životna i radna okolina suvremenog čovjeka opterećena je društvenim,
ekonomskim i političkim prilikama, visokim stupnjem urbanizacije,
prenapučenosti okoline
5. „Bijeg“ iz takvog okruženja djelomično ovisi i o stambenoj situiranosti,
stupnju zbrinutosti obitelji, mogućnosti dobivanja godišnjeg odmora, preuzete
društvene obveze, itd.
 6. Iz rasprave o zadovoljenju pretpostavki viška slobodnog vremena i viška
slobodnih novčanih sredstava proizlaze 4 vrste turističke potražnje:

1. IDEALNA MASA - Ukupan broj stanovnika na određenom emitivnom prostoru

umanjen za apsolutne apstinente – npr. seljaci koje se ne mogu uključiti u turistička
kretanja u ljetnim mjesecima zbog opsega radova u poljoprivredi, zatim bolesni i
nemoćni, zatvorenici, vojska, novorođenčad, tj. onaj broj ljudi koji definitivno ne
ulazi u mogućnost da postanu turisti u određenom trenutku

2. POTENCIJALNA MASA - Masa ljudi koji imaju višak slobodnog vremena i višak
slobodnih financijskih sredstava i sposobni su se uključiti u turistička kretanja, ali
zbog određenih (poslovnih, životnih, socijalnih ili psiholoških) zapreka nisu u
mogućnosti postati turistička potražnja. Na ovu skupinu treba snažno djelovati općim
turističkim promidžbenim porukama kako bi premostili navedene probleme i potakli
ih na uključenje u turistička kretanja. Kod ove mase iznimno je jak utjecaj vertikalne
supstitucije

3. REALNA MASA - Masa ljudi koja ima i višak slobodnog vremena i višak slobodnih
financijskih sredstava, ali i čvrstu odluku da će taj isti novac i vrijeme utrošiti na
turističko putovanje bez obzira na mjesto, vrijeme i način realizacije. Na ovu masu
treba intenzivno i ciljano promotivno djelovati na način da ju osmjerimo na ona
područja gdje će u skladu sa željama i mogućnostima svoj odmor realizirati na
optimalan način (maksimiziranje zadovoljenja potreba). Kod ove mase je jak utjecaj
horizontalne supstitucije.

4. EFEKTIVNA MASA - Čista masa ljudi koja je ušla u turističku statistiku kroz broj
ostvarenih dolazaka i ostvarenih noćenja. To su turisti koji su svoj boravak realizirali
i vratili se u domicil. To je konačan rezultat našeg tržišnog djelovanja kao zemlje,
regije, hotela... Npr. posjetitelj koji je ušao na područje reciptivne zemlje, po
graničnoj statističkoj metodi praćenja kretanja on je za tu zemlju već dio ekektivne
turističke potražnje, dok je za određeno mjesto ili smještajni objekt u toj zemlji još
uvijek relana potražnja

SUBJEKTIVNE VANJSKE PRETPOSTAVKE

Hoće li pojedinac raspoloživo vrijeme utrošiti u turističko putovanje,
djelomično će ovisiti i o subjektivnom ponašanju pojedinca
Subjektivne pretpostavke dolaze na red tak kad su zadovoljene
objektivne
U ovoj fazi proces odlučivanja o odlasku n turističko putovanje snažnu
ulogu igra pojam vertikalne supstitucije
Kada je pojedinac donio odluku o odlasku na turističko putovanje ona
može biti temeljena na racionalnom ili iracionalnom ponašanju
pojedinca

RACIONALNO bi ponašanje uzelo u obzir tremutni položaj u kojem se

pojedinac nalazi i na temelju „situacijski prihvatljive“ odluke odlučio o izboru
destinacije, prijevoznog sredstva, smještajnog objekta, visini izvaserijske
potrošnje, itd.
IRACIONALNO ponašanje je suprotnost prethodnom jer se odluka temelji na
snažnim utjecajima iz okruženja koji diktiraju utrošak vremena i sredstva iako
pojedinac djelomično iste ne zadovoljava (prvenstveno financijski dio).
Iracionalni čimbenici uključuju:
 Modu, oponašanje, prestiž i religiju
 KARAKTERISTIKE TURISTIČKE POTRAŽNJE

1. DISLOCIRANOST TURISTIČKE POTRAŽNJE OD TURISTIČKE PONUDE

Prostorna odvojenost dvaju polova turističkog tržišta može iznositi od

nekoliko kilometara do nekoliko tisuća kilometara
Najznačajniji čimbenici u savladavanju ovih udaljenosti su:
o PROMOTIVNE AKTIVNOSTI – dobivanje informacija s naglaskom na
pravovremenost, istinitost i objektivnost
o KVALITETNA PROMETNA POVEZANOST – s naglaskom na sigurnost,
brzinu, udobnost i što niže troškove
o DJELOVANJE TURISTIČKIH POSREDNIKA – s ciljem približavanja točnih
i pravovremenih informacija te snižavanje cijena

2. HETEROGENOST TURISTIČKE POTRAŽNJE

Turistička potražnja je neodređena skupina ljudi koja ima različite turističke

potrebe, koje se zadovoljavaju na različitim turističkim odredištima i u
različito vrijeme
Kriteriji po kojima stvaramo homogene grupe turista pri segmentaciji
turističkog tržišta su:
1. DEMOGRAFSKI KRITERIJI uključuju:
Starosna struktura, spolna struktura, veličina obitelji, rasa,
religija, osobni prihodi, zanimanje, obrazovanje, nacionalnost
2. PSIHOGRAFSKI KRITERIJI uključuju:
Životni stil pojedinca, osobnost, navike, običaje, stupanj svijesti
i percepcije društva u kojem živi
3. GEOGRAFSKI KRITERIJ uključuje:
Podrazumijeva geografsku podjelu emitivnog turističkog tržišta
prema snazi privlačenja
4. BIHEVIORISTIČKI KRITERIJ/KRITERIJ PONAŠANJA TURISTA NA PUTOVANJU
uključuje:
Stavove i znanja turista o nama kao turističkoj destinaciji
Ponašanje pojedinca pri donošenju odluka o kupnji i realizaciji
turističkog putovanja
Ponašanje turista za vrijeme boravka u turističkoj destinaciji

3. ELASTIČNOST TURISTIČKE POTRAŽNJE

Definicija elastičnosti se objašnjava kao stupanj promjene u ponašanju,

odnosno promjena veličine turističke potražnje za određenom turističkom
uslugom uslijed promjene osobnog dohotka cijena ili nekog od sitnih
elemenata unutar turističke ponude
Razlikujemo 2 vrste elastičnosti:
o PRIMARNA – reagiranja turističke potražnje na porast ili pad cijene
(npr. zbog malog pada cijene potražnja reagira relativno povećanim
zanimanjem, pa kažemo da su turističke usluge relativno elastična
dobra); odnosno na porast ili pad osobnog dohotka (što je standard
ekitivne zemlje viši i elastičnost proporcionalno raste)
o SEKUNDARNA – reagiranja turističke potražnje na promjene u strukturi
turističke ponude – elementi na koje su turisti navikli, a koji u
 potpunosti ne zadovoljavaju potrebu, podliježu supstituciji, odnosno
elastičnost im raste sa stupnjem promjene
4. MOBILNOST TURISTIČKE POTRAŽNJE

Izravno je posljedica omasovljenja turističke potražnje uslijed visoke

urbanizacije i razvoja suvremenih tehnologija (prometnog sustava i
sredstava)
Korištenje pojedinih vrsta prijevoza u turističkim kretanjima ovisi o:
o Geografskom položaju turističke emitivne zemlje u odnosu na turistički
reciptivne prostore
o Stupnju razvijenosti prometnih sredstava
o Stupnju razvijenosti prometne infrastrukture (u emitivnim i reciptivnim
turističkim područjima)
o Cijeni prijevoza
o Utjecaju turoperatora na korištenje određenog tipa prijevoza
o Modi
o Prestižu

5. SEZONSKI KARAKTER TURISTIČKE POTRAŽNJE

SEZONALNOST (vremenska koncentracija) je determinirana s vrlo jaka 2

uzroka od kojih jedan zapravo nastupa prije, a to su KLIMATSKE PRILIKE
reciptivnog prostora, dok se drugi javlja kao odgovor na takve prilike, a to su
navike europskih turista u korištenju godišnjih odmora većinom u određenim
(pravilnim) vremenskim intervalima (turističkim sezonama)
SEZONALNOST je također podređena i centralnim motivom dolaska turista na
neki atraktivni resurs (ljeto – kupanje, zimi - skijanje), pa već samim time
podliježu prirodnim uvjetima u kojima je resurs najprivlačniji i najpogodniji za
korištenje
 TURISTIČKA PONUDA

Količina roba i usluga koja se nudi turistima na određenom turističkom tržištu,

u određeno vrijeme i po određenoj cijeni u cilju zadovoljenja turističkih
potreba
U širem smislu turistička ponuda uključuje sve gospodarske, društvene i
instucionalne sudionike turističkog tržišta reciptivne zemlje, zatim sve
proizvode i usluge izravnih i neizravnih reciptivnih kapaciteta, sve prirodne i
društvene resurse, itd.
PRIMARNA – temeljena na prirodnim resursima
SEKUNDARNA – temeljena na drušvenim (često samo popratnim) resursima
međutim, postoje slučajevi kada je primarna turistička ponuda temeljena
samo na društvenim resursima (zabavni parkovi, kongresni turizam...)

PRETPOSTAVKE ZA FORMIRANJE TURISTIČKE PONUDE

- svaka turistička ponuda da bi mogla djelovati mora zadovoljiti sljedeće
pretpostavke

1. ATRAKTIVNOST RESURSA

Sposobnost specifičnog elementa ili kombiniranih elemenata turističke ponude

u privlačenju većeg broja posjetitelja na određeno područje s ciljem
ekonomske valorizacije

PRIRODNI RESURSI (temeljni resursi nastali djelovanjem prirode)

a) Klimatski činitelji – klima, insolacija, količina oborina, temperatura
b) Hidrografski činitelji – mora, jezera, termalni izvori, izvori, rijeke, ledenjaci
c) Flora i fauna – nacionalni parkovi, prirodni rezervati, parkovi i spomenici
prirode

DRUŠTVENI RESURSI (resursi koji su nastali ljudskim djelovanjem)

a) Građevine – sakralni objekti, amfiteatri, palače, dvorci, posebna arhitektonska
rješenja, urbane sredine
b) Kulturno-povijesno nasljeđe – spomenici, izložbe umjetničkih djela, kipova,
iskopina predmeta
c) Zabavni parkovi – Gardaland, Disneyland
d) Zabavni gradovi – Las Vegas, Monte Carlo
e) Susreti – kulturni, sportski, glazbeni festivali, koncerti, karnevali

VAŽNOST ATRAKCIJA
- lokalne, regionalne, nacionalne, svjetske

STUPANJ PRIVLAČNOSTI ATRAKCIJA

PRIMARNE/STACIONARNE – omogućavaju boravak dulji od 24h, najčešće 7,

10 ili 14 dana (kupanje, skijanje, OI)
SEKUNDARNE/IZLETNIČKE – slabijeg intenziteta privlačnosti, dopunske
atrakcije, izletničkog tipa, omogućavaju boravak do 24h (posjete nacionalnom
parku, muzeju, kazališne predstave, koncerti, rafting, jednodnevni sportski
susreti)
 stupanj atraktivnosti nekog resursa mjeri se brojem registriranih
posjetitelja
čimbenici o kojima ovisi stupanj atraktivnosti nekog resursa mogu biti:
 udaljenost resursa od emitivnog tržišta
 udaljenost resursa od turističkih tokova
 geografski položaj
 klimatske prilike
 topografija
 razvijenost i poznatost kulturne i povijesne baštine
 koncentracija turističke ponude u tom prostoru
 stupanj razvijenosti receptivnih kapaciteta

2. PROMETNA POVEZANOST

cilj svkog putovanja je putovati: - što brže

- što sigurnije
- što udobnije
- što jeftinije
PROMETNA POVEZANOST uključuje
- kopneni promet
CESTOVNI (automobil, autobus, motocikl)
ŽELJEZNIČKI
- vodeni promet
- zračni promet

INFRASTRUKTURA uključuje
ceste, mostovi, tuneli
pruge, morske i zračne luke
vodovod, energetski sustav, kanalizacije, toplinska mreža
telekomunikacije

3. PRIHVATNI (receptivni) KAPACITETI

Oni kapaciteti koji omogućavaju turistima dulje zadržavanje na nekom

atraktivnom području, a dijele se na
o DIREKTNE RECEPTIVNE
 Dobrim dijelom služe isključivo privremenim posjetiteljima neke
turističke destinacije, a prihod ostvaruju na temelju izravne
turističke potrošnje
 Objekti smeštaja – obuhvaćaju osnovne (hoteli, moteli,
turistička naselja, pansioni, prenoćišta) i komplementarne
(kampovi, sobe u domaćinstvu, odmarališta, kupališta i
klimatska lječilišta)
 Objekti prehrane i točenja pića  klasični, fast food i self
service restorani, pizzerije, kavane, barovi, pubovi, gostionice,
klubovi
 Objekti kulturno-zabavnog i sportsko rekreakcijskog karaktera
 night barovi, dancing barovi, disco klubovi, razni sportski
tereni
 Turističke agencije, turist biroi
 Trgovine i zanatske radnje, servisi
  Prijevoz putnika, popratni objekti, javni prijevoz

o INDIREKTNE RECEPTIVNE
 Obuhvaćaju one objekte čije se održavanje financira iz budžete
lokalne uprave i samouprave, na temelju prikupljenog novce od
poreza i boravišnih pristojbi te subvencije regionalne i državne
uprave. Ukoliko nisu dani koncesijama na korištenje (dakle, ne
spadaju u grupu direktnih kapaciteta) tada tu ukljulučujemo:
Sakralni i kulturni objekti – crkve, hramovi, džamije,
piramide, dvorci, palače, amfiteatri, muzeji
Javni objekti – bolnice, kolodvori, infrastrukturni objekti
i uređaji
Javne površine – parkovi, perivoji, šetališta, vidikovci,
botanički vrtovi, parokvi prirode, javni ukrasni objekti

4. MARKETINŠKO DJELOVANJE

Prije svega obuhvaća:

Koncepciju marketinškog djelovanja
o Usmjerenost poslovanja ka ukupnom zadovoljenju potreba turističke
potražnje
o Primjena SWOT analize kod prilagođavanja uvjetima okruženja
o Poslovno odlučivanje temelji se na marketinškom istraživanju
Proces marketinškog djelovanja
o Istraživanje tržišta
o Segmentacija tržišta potražnje i odabir ciljnog segmenta
o Planiranje instrumenata marketinga u skladu s obilježenjem odabranog
ciljnog segmenta
o Provedbe i kontrole svih marketinških aktivnosti

- preporuke rodbine i prijatelja je najčešći izvor informacija turista pri

donošenju odluke o dolasku u Hrvatsku
 ČIMBENICI UTJECAJA NA OBLIKOVANJE TURISTIČKE PONUDE

 FORMIRANA TURISTIČKA PONUDA – smještaj, prehrana, prijevoz,

posredovanje...
o DRUŠTVO – vrijednosti, norme, socijalna struktura, kultura, povijest
o PODUZEĆA, PODUZETNICI – mogućnost investicija, troškovi
poslovanja, inovacije, tehnologija
o DRŽAVA – zakoni, devizni, granični i carinski propisi
o OKOLIŠ – klima, pejzaš, geografsi položaj, flora i fauna, očuvanost
o GOSPODARSTVO – stupanj razvitka, infrastruktura, uvozna ovisnost,
zapošljavanje
o POTRAŽNJA – motivi, ukus, moda, visina međunarodne turističke
potražnje

KARAKTERISTIKE TURISTIČKE PONUDE

5 temeljnih karakteristika

1. DISLOCIRANOST TURISTIČKE PONUDE I TURISTIČKE POTRAŽNJE

Fizička odvojenost emtivnih i reciptivnih turističkih tržišta uvjetuje
korištenje marketinških aktivnosti kako bi dislociranu turističku potražnju
informirali tko smo, što nudimo, u kojem vremenu i po kojoj cijeni
Svaki privredni subjekt nastoji kontaktnu zonu ispuniti sa što je više
moguće prepoznatljivim informacijama koje do krajnjeg korisnika mogu
doći izravno putem medija i interneta ili neizravno kroz brošure i kataloge
turističkih posrednika
Turističkoj potražnji je puno lakše odabrati turističku destinaciju, nego što
određeni privredni subjekt izravno uključen u turizam može odabrati
korisnike svojih usluga i proizvoda

2. HETEROGENOST TURISTIČKE PONUDE

Predstavlja jedini mogući odgovor ponude na prisutnu heterogenost
turističke potražnje
Teži se bogatstvu i raznolikosti ponude kako bi mogli zadovoljiti što je
moguće veći krug zainteresiranih posjetitelja
Heterogenost ne znači svaštarenje, gdje se svi bave sa svime, jer se na
taj način stvara slika kaosa i neorganiziranosti
Zadovoljenju heterogenosti treba prići planski i organizirano, od
urbanističkog plana izgradnje i uređenosti turističkog mjesta, pa sve do
plana poslovanja određenog objekta ili institucije
Stupnjem heterogenosti se određuje i dostignuti stupanj razvoja turizma
određenog lokaliteta
Težnja je turističke ponude opredjeljenje za određeni platežni segment
turističke potražnje, da dolazak takvog segmenta i ostvari
I turističke potražnja i turistička ponuda žele dobiti „vrijednost za novac“
(value 4 money)
3. NEELASTIČNOST TURISTIČKE PONUDE
Označava nemogućnost mjenjanja i prilagođavanja formirane turističke
ponude trenutnoj turističkoj potražnji
Najčešće, kapaciteti pripremljeni za jednu sezonu ostaju po veličini isti
tijekom sezone pa su preinake moguće jedino u razdoblju izvan glavnih
turističkih sezona
Svaka izmjena na ugostiteljskom objektu u smislu povećanja kapaciteta,
iziskuje velika financijska ulaganja
Da bi se izbjegla stihijska i nekontrolirana gradnja, izrađuje se poseban
projektni dokument pod nazivom FEASIBILITY STUDY, kojim se među
ostalim utvrđuje veličina kapaciteta u odnosu na očekivanu veličinu
potražnje
Postoje dvije metode izračuna veličine ugostiteljskog objekta kojima se
eksperti koriste pri izrade FS-a:
a. Metode vršnosti kapaciteta – izjednačava moguću veličinu
turističke potražnje u samoj špici sezone s ukupnim kapacitetom
budućeg objekta. Metoda je prihvatljiva za one objekte koji se
nalaze na vrlo frekventim lokacijama gdje su turistička kretanja
prisutna tijekom većeg dijela godine (Opatija)
b. Metoda prosječno vršnog kapaciteta – svjesno odbacuje
maksimalne potražnje u vrhu turističke sezone i gradnja objekta s
manjim kapacitetom. Postiže se bolja iskorištenost kapaciteta,
troškovi poslovanja su niži (posebno fiksni), povoljnije je
otplaćivanje anuiteta kredita, manji izdaci za zaposlene, itd., ali i
manja mogućnost zarade

4. STATIČNOST TURISTIČKE PONUDE

Označava nemogućnost fizičkog pomicanja objekata turističke ponude na
lokaciji gdje je turistička potražnja veća od raspoloživih kapaciteta
Umanjivanje statičnosti turističke ponude može se postići učinkovitom
promotivnom kampanjom jer samo na taj način ponuda dobiva dinamički
karakter
S ovog aspekta se vidi da su marketinške aktivnosti također vrlo važna
pretpostavka ili nužnost u formiranju turističke ponude

5. SEZONSKI KARAKTER TURISTIČKE PONUDE

Turistička ponuda se prije svega temelji na prirodnim resursima koji su
pak podložni klimatskim uvjetima koji prevladavaju na tom području
Kada govorimo o boravišnom turizmu, tada najčešće govorimo o
ljetovanju (odlazak na more radi kupanja) ili o zimovanju (odlazak u
planine radi skijanja) koji su u pravilu limitirani vremenskom dimenzijom
(vremenska koncentracija)
Čak i kada resurs nije ovisan o vremenu tijekom sezone jer su klimatske
prilike pogodne čak i cijele godine, kao negativna posljedica se javljaju
navike turista u korištenju godišnjeg odmora