UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O

EKSPROPRIJACIJI
Na osnovu člana 71. točka 2. Ustavnog zakona o
osnovama društvenog i političkog uređenja Federativne
Narodne Republike Jugoslavije i saveznim organima
vlasti, proglašava se Zakon o eksproprijaciji, koji je
usvojila Savezna narodna skupština na sjednici
Saveznog vijeća od 25. veljače 1957.

PR br. 1

Beograd, 28. veljače 1957.

Predsjednik Republike,
Josip Broz-Tito, v. r.

Predsjednik
Savezne narodne skupštine,
Moša Pijade, v. r.

ZAKON O EKSPROPRIJACIJI
Glava I.
OPĆE ODREDBE
Član 1.

Na vrh Članci
Nekretnina može se eksproprirati kad je to potrebno radi
izgradnje privrednih, stambenih, komunalnih,
zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih objekata, objekata
narodne obrane i drugih objekata od općeg interesa.
Nekretnina može se eksproprirati i kad je to potrebno
radi izvođenja drugih radova od općeg interesa.
Nekretnina može se eksproprirati naročito radi:
— izgradnje željezničkih pruga, putova, mostova,
aerodroma, kanala, kao i podizanja zgrada i postrojenja
koja su namijenjena za održavanje i korištenje ovih
objekata;
— izgradnje centrala za proizvodnju električne energije i
postrojenja za prijenos i razvođenje takve energije;
— podizanja i proširenja tvornica i tvorničkih postrojenja,
otvaranja i proširenja rudnika;
 — izgradnje luka, pristaništa, obala, zimovnika, obalskih
dokova, brodogradilišta, skladišta;
— podizanja postrojenja telegrafske, telefonske, rodio i
televizijske mreže:
— podizanja utvrđenja, vojnih vježbališta i drugih
objekata za potrebe narodne obrane;
— istraživanja rudnog i drugog blaga u utrobi zemlje;
— regulacije tekućih voda i bujica (vododerina);
— navodnjavanja, isušivanja, asanacije i melioracije
zemljišta;
— pošumljavanja;
— izgradnje naselje, ulica, trgova, parkova i skverova;
— izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, groblja i
drugih komunalnih objekata;
— podizanja stambenih i poslovnih zgrada;
— podizanja silosa, rasadnika, sjemenskih i priplodnih
stanica;
— podizanja škola, muzeja, umjetničkih galerija i drugih
objekata za prosvjetne i kulturne svrhe;
— podizanja bolnica, lječilišta i drugih objekata za
zdravstvene i socijalne svrhe;
— podizanja vježbališta, igrališta, domova za fizičku
kulturu i drugih objekata za fizičku kulturu i sport.
Nekretnine ne može se eksproprirati u svrhu
poljoprivredne obrade.
Član 2.

Na vrh Članci
Predmet eksproprijacije mogu biti samo nekretnine u
vlasništvu građana, građanskih pravnih osoba,
društvenih organizacija i udruženja građana (građansko
vlasništvo).
Član 3.

Na vrh Članci
Eksproprijacijom se nekretnina prenosi sa njezinog
vlasnika u društveno vlasništvo (potpuna
eksproprijacija).
Potpuna eksproprijacija zemljišta obuhvaća i zgradu i
druge građevinske objekte koji se na njemu nalaze.
 Član 4.

Na vrh Članci
Eksproprijacijom može se ustanoviti služnost na
zemljištu i zgradi, kao i zakup na zemljištu na određeno
vrijeme (nepotpuna eksproprijacija).
Zakup može se ustanoviti samo u slučaju kad se
zemljište, s obzirom na svrhu za koju se zakup predlaže,
ima koristiti samo za ograničeno vrijeme (za svrhu
istraživanja rudnog i drugog blaga korištenja
kamenoloma i sl.).
Član 5.

Na vrh Članci
Zemljište koje je potrebno za izgradnju objekta ili za
izvođenje drugih radova od općeg interese može se
privremeno zauzeti.
Privremeno zauzimanje ukinut će se čim prestane
potreba zbog koje je određeno.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na eksproprijaciju
nekretnina primjenjuju se i na privremeno zauzimanje
zemljišta, ukoliko iz pojedinih odredaba ovog zakona ne
proistječe što drugo.
Član 6.

Na vrh Članci
Nekretnina može se eksproprirati tek pošto je na način
određen ovim zakonom utvrđeno da postoji opći interes
za izgradnju objekta odnosno izvođenje drugih radova
na toj nekretnini.
Član 7.

Na vrh Članci
Eksproprijacija može se vršiti za potrebe
političkoteritorijalne jedinice, ustanove koja ima svojstvo
pravne osobe, privredne organizacije, zadružne i druge
društvene organizacije, kao i udruženja (korisnik
eksproprijacije).
Član 8.

Na vrh Članci
Eksproprijacijom nekretnine korisnik eksproprijacije
stječe pravo da tu nekretninu koristi za svrhu radi koje je
eksproprijacija izvršena.
Član 9.
Na vrh Članci
Ako se pri eksproprijaciji jednog dijela nekretnine utvrdi
da vlasnik nema privrednog interesa da koristi preostali
dio, eksproprirat će sa na njegov zahtjev i ovaj dio.
Član 10.

Na vrh Članci
Za ekspropriranu nekretninu vlasniku pripada naknada.
Naknadu za ekspropriranu nekretninu snosi korisnik
eksproprijacije.
Član 11.

Na vrh Članci
Kad je radi izgradnje objekta ili izvođenja drugih radova
određenih ovim zakonom (član 1.) potrebno da se pravo
korištenja zemljišta u društvenom vlasništvu, ili koje
drugo pravo, prenese sa jednog nosioca toga prava na
drugog nosioca, taj prijenos vrši se po posebnom
postupku koji je predviđen ovim zakonom.
Ovaj prijenos obuhvaća i zgradu i druge građevinske
objekte koji se na zemljištu nalaze.
Član 12.

Na vrh Članci
U svrhu izgradnje stambene zgrade može se odrediti
prodaja zemljišta u vlasništvu građana i građanskih
pravnih osoba putem javnog nadmetanja u korist drugih
građana i građanskih pravnih osoba.
Glava II.
UTVRĐIVANJE OPĆEG INTERESA ZA IZGRADNJU
OBJEKTA
Član 13.

Na vrh Članci
Opći interes za izgradnju određenog objekta na
određenom zemljištu smatra se da je utvrđen time što je
narodni odbor na sjednici, republičko izvršno vijeće ili
Savezno izvršno vijeće odobrilo investicioni program
izgradnje toga objekta, i to samo ako je tim programom
utvrđena uža lokacija kojom je obuhvaćeno to zemljište,
ili ako je neki od tih organa na osnovu odobrenog
investicionog programa utvrdio užu lokaciju kojom je
obuhvaćeno to zemljište.
Za rad na istraživanju rudnog i drugog blaga smatra se
da je utvrđen opći interes time što je nadležni državni
 organ dao dozvolu za rad na istraživanju na određenom
mjestu.
Član 14.

Na vrh Članci
Smatra se da je opći interes utvrđen i u slučaju kad je
zemljište, za koje se predlaže eksproprijacija,
urbanističkim planom usvojenim od narodnog odbora ili
odlukom narodnog odbora koja zamjenjuje urbanistički
plan, određeno za stambenu izgradnju, podizanje
komunalni objekata, izgradnju javnih površina, ili za
izvođenje drugih radova za komunalne potrebe.
Odluka narodnog odbora koja zamjenjuje urbanistički
plan mora, pored ostalog, sadržavati granice zemljišta i
svrhu za koju ono može biti upotrebljeno.
Za odluku narodnog odbora općine koja zamjenjuje
urbanistički plan potrebna je suglasnost narodnog
odbora kotara, a za odluku narodnog odbora kotara koja
zamjenjuje urbanistički plan potrebna je suglasnost
republičkog organa uprave nadležnog za poslove
urbanizma.
Član 15.

Na vrh Članci
Opći interes za izgradnju vojnog objekta utvrđuje se
potvrdom Državnog sekretarijata za poslove narodne
obrane da je investicioni program izgradnje toga objekta
odobren od strane nadležnog organa, da je tim
programom ili na osnovu tog programa, aktom Državnog
sekretarijata za poslove narodne obrane utvrđena uža
lokacija i da ona obuhvaća zemljište koje treba
eksproprirati.
Vojnim objektom u smislu odredbe prethodnog stava ne
smatra se objekt vojne industrije i društvenog standarda.
Član 16.

Na vrh Članci
U slučaju kad se opći interes ne smatra utvrđenim po
prethodnim članovima, eksproprijacija može se predložiti
tek pošto nadležni državni organ, na obrazloženi
prijedlog korisnika eksproprijacije, izda rješenje (član
17.) da je izgradnja objekta na određenom mjestu od
općeg interesa i da se može pristupiti eksproprijaciji.
Opći interes utvrđuje se na način predviđen u
 prethodnom stavu i u slučaju kad se na osnovu
odobrenog investicionog programa ne može utvrditi uža
lokacija.
U slučaju iz prethodnog stava uz prijedlog za donošenje
rješenja o općem interesu mora se podnijeti i
obrazloženje zašto se traži predložena uža lokacija.
Član 17.

Na vrh Članci
Rješenje o tome da je izgradnja objekta od općeg
interesa i da se može pristupiti eksproprijaciji (član 16.)
donosu na sjednici narodni odbor općine na čijem se
području nalazi zemljište za koje se namjerava predložiti
eksproprijacija, ako je prijedlog za donošenje toga
rješenja podnio nadležni organ općine, ustanova,
privredna organizacija, zadružna i druga društvena
organizacija ili udruženje.
Ako je prijedlog za donošenje rješenja iz prethodnog
stava podnio nadležni organ kotara, to rješenje donosi
na sjednici narodni odbor kotara, a ako je prijedlog
podnio nadležni organ narodne republike ili federacije, to
rješenje donosi republičko izvršno vijeće odnosno
Savezno izvršno vijeće.
Narodni odbor kotara, republičko izvršno vijeće i
Savezno izvršno vijeće pribavit će, prije donošenja
rješenja, mišljenje narodnog odbora općine.
Protiv rješenja donesenih po prethodnim stavovima ne
može se izjaviti žalba niti se može voditi upravni spor.
Član 18.

Na vrh Članci
Protiv rješenja narodnog odbora općine odnosno
narodnog odbora kotara kojim se utvrđuje opći interes
savezni javni tužilac ili javni tužilac narodne republike
može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti do predaje
eksproprirane nekretnine u posjed korisniku
eksproprijacije.
O zahtjevu za zaštitu zakonitosti rješava republičko
izvršno vijeće.
Glava III.
PRIPREMNE RADNJE U SVRHU EKSPROPRIJACIJE
Član 19.
Na vrh Članci
Onaj koji namjerava predložiti eksproprijaciju može
zahtijevati da mu se radi izrade investicionog elaborata,
podnošenja prijedloga za utvrđivanje općeg interesa ili
podnošenja prijedloga za. eksproprijaciju dopusti da na
otuđenoj nekretnini izvrši potrebne pripremne radnje,
kao što su ispitivanje zemljišta, promjeravanje i sl.
Član 20.

Na vrh Članci
U prijedlogu za dozvolu vršenja pripremnih radnja
moraju se naznačiti svrha radi koje se namjerava
predložiti eksproprijacija, nekretnina na kojoj predlagač
namjerava vršiti pripremne radnje, vlasnik te nekretnine,
priroda, obim i svrha radnja, kao i vrijeme njihovog
trajanja.
O prijedlogu za dozvolu vršenja pripremnih radnja
rješava upravni organ narodnog odbora kotara nadležan
za donošenje rješenja o eksproprijaciji.
Član 21.

Na vrh Članci
Ako podnosilac prijedloga za dozvolu vršenja pripremnih
radnja učini vjerojatnim da su mu takve radnje potrebne
za svrhu određenu ovim zakonom, nadležni organ
dopustit će takve pripremne radnje.
Kod donošenja rješenja o dozvoli vršenja pripremnih
radnja nadležni organ vodit će računa o tome da se te
radnje ne vrše u vrijeme nepodesno za vlasnika
nekretnine s obzirom na kulturu zemljišta i na svrhu za
koju on nekretninu koristi.
U tom rješenju moraju se, pored ostalog, navesti
pripremne radnje koje predlagač može vršiti, kao i rok
do kojeg ih ima izvršiti.
Tim rješenjem ne može se dopustiti izvođenje
građevinskih i drugih sličnih radove.
Član 22.

Na vrh Članci
Protiv rješenja donesenog o prijedlogu za dozvolu
vršenja pripremnih radnja može se izjaviti žalba.
Protiv rješenja donesenog o žalbi ne može se voditi
upravni spor.
 Član 23.

Na vrh Članci
Onaj u čiju je korist dopušteno vršenje pripremnih radnja
dužan je za to platiti naknadu vlasniku nekretnine na
kojoj su dopuštene takve radnje.
Odredbe ovog zakona o naknadi za privremeno
zauzimanje (član 50.) i o postupku za određivanje visine
te naknade primjenjuju se i u slučaju dozvole vršenja
pripremnih radnja.
Glava IV.
RJEŠENJE O EKSPROPRIJACIJI
Član 24.

Na vrh Članci
Prijedlog za eksproprijaciju može podnijeli
političkoteritorijalna jedinica, ustanova koja ima svojstvo
pravne osobe, privredna organizacija, zadružna ili druga
društvena organizacija ili udruženje tek pošto je po
odredbama ovog zakona utvrđen opći interes za
izgradnju objekta.
Prijedlog za eksproprijaciju podnosi se upravnom
organu narodnog odbora kotara nadležnom za poslove
financija.
U ime političkoteritorijalnih jedinica prijedlog za
eksproprijaciju podnosi javni pravobranilac.
Prijedlog za eksproprijaciju može se podnijeti samo za
vrijeme važenja odobrenog investicionog programa (član
13.), urbanističkog plana ili odluke narodnog odbora koja
taj plan zamjenjuje (član 14.).
Ako je opći interes utvrđen potvrdom Državnog
sekretarijata za poslove narodne obrane (član 15.) ili
rješenjem nadležnog organa (čl. 16. i 17.), prijedlog za
eksproprijaciju može se podnijeti u roku od dvije godine
od dana izdavanja potvrde ili donošenja rješenja.
Član 25.

Na vrh Članci
U prijedlogu za eksproprijaciju nekretnine moraju biti
naznačeni:
1) predlagač eksproprijacije;
2) nekretnina za koju se predlaže eksproprijacija, kao i
mjesto gdje se ta nekretnina nalazi;
 3) vlasnik nekretnine za koju se predlaže eksproprijacija
i njegovo prebivalište ili sjedište;
4) objekt radi čije se izgradnje eksproprijacija predlaže.
Član 26.

Na vrh Članci
Uz prijedlog za eksproprijaciju nekretnine mora se
podnijeti:
1) odobreni investicioni program u izvodu; u izvodu treba
navesti naročito predlagača eksproprijacije, objekt radi
čije se izgradnje eksproprijacija predlaže i užu lokaciju;
2) izvod iz zemljišnih ili drugih javnih knjiga u kojima se
upisuje vlasništvo na nekretninama, koji sadrži podatke
o nekretnini za koju se predlaže eksproprijacija; ako
takve knjige ne postoje, podnose se katastarski podaci;
3) dokaz da predlagač eksproprijacije ima osigurana
sredstva za investicionu izgradnju objekta, kao i
sredstva iz kojih će platiti naknadu za ekspropriranu
nekretninu, bilo na osnovu ugovora zaključenog sa
bankom, bilo u budžetu, bilo iz drugog izvora.
Ako je opći interes utvrđen potvrdom Državnog
sekretarijata za poslove narodne obrane (član 15.) ili
rješenjem nadležnog organa (čl. 16. i 17.), uz prijedlog
za eksproprijaciju podnosi se, umjesto izvoda iz
odobrenog investicionog programa, ta potvrda ili
rješenje.
Ako se opći interes smatra utvrđenim na osnovu
urbanističkog plana ili odluke narodnog odbora koja taj
plan zamjenjuje (član 14.), uz prijedlog za eksproprijaciju
podnosi se, umjesto izvoda iz investicionog programa,
taj plan ili odluka, i to u izvodima koji se odnose na
granice zemljišta i svrhu za koju ono mora biti
upotrebljeno.
Ako je opći interes utvrđen dozvolom nadležnog
državnog organa za rad na istraživanju rudnog i drugog
blaga (član 13. stav 2), uz prijedlog za eksproprijaciju
podnosi se, umjesto izvoda iz investicionog programa, ta
dozvola.
Član 27.

Na vrh Članci
Rješenje o prijedlogu za eksproprijaciju donosi upravni
 organ narodnog odbora kotara nadležan za poslove
financija, na čijem se području nalazi nekretnina za koju
se eksproprijacija predlaže, po odredbama Zakona o
općem upravnom postupku.
Prije donošenja rješenja ovaj organ saslušat će vlasnika
nekretnine.
Član 28.

Na vrh Članci
Ako su uz prijedlog za eksproprijaciju, ili naknadno,
podnesene propisane isprave i ako su tim ispravama
utvrđene potrebne činjenice, upravni organ narodnog
odbora kotara nadležan za poslove financija usvojit će
rješenjem prijedlog za eksproprijaciju, a u protivnom
odbit će taj prijedlog.
Rješenje o eksproprijaciji donijet će se i u slučaju kada
predlagač nije podnio uz prijedlog za eksproprijaciju
dokaz da ima osigurana sredstva za investicionu
izgradnju objekta, ali je učinio vjerojatnim da će mu ta
sredstva biti osigurana.
U slučaju iz prethodnog stava eksproprirana nekretnina
ne može se predati predlagaču u posjed dok ne
podnese i dokaz da ima osigurana sredstva za
investicionu izgradnju objekta.
Ako predlagač eksproprijacije u roku od jedne godine od
dana donošenja rješenja o eksproprijaciji ne podnese
dokaz da ima osigurana sredstva za investicionu
izgradnju objekta, rješenje o eksproprijaciji poništit će se
na zahtjev ranijeg vlasnika.
Član 29.

Na vrh Članci
Rješenje kojim se usvaja prijedlog za eksproprijaciju
treba, pored ostalog, sadržavati:
1) naznačenje akta na osnovu kojeg je utvrđen opći
interes;
2) naznačenje korisnika eksproprijacije:
3) naznačenje nekretnine koja se eksproprira uz
navođenje zemljišnoknjižnih podataka, a ako nekretnina
nije upisana u zemljišnoj knjizi ili u drugoj javnoj knjizi u
kojoj se upisuje vlasništvo na nekretninama, uz
navođenje katastarskih podataka;
 4) naznačenje vlasnika eksproprirane nekretnine i
njegovo prebivalište ili sjedište;
5) naznačenje objekta ili radova radi čije se izgradnje
odnosno izvođenja nekretnina eksproprira.
Član 30.

Na vrh Članci
Protiv rješenja upravnog organa narodnog odbora
kotara nadležnog za poslove financija, koje je doneseno
o prijedlogu za eksproprijaciju, može se izjaviti žalba
republičkom organu nadležnom za poslove financija.
Član 31.

Na vrh Članci
Na osnovu prijedloga za eksproprijaciju izvršit će se, na
zahtjev predlagača eksproprijacije, zabilježba
eksproprijacije u zemljišnim knjigama i u drugim javnim
knjigama u kojima se upisuje vlasništvo na
nekretninama.
Otuđenje nekretnine u pogledu koje je stavljena
zabilježba eksproprijacije nema pravnog učinka prema
korisniku eksproprijacije.
Član 32.

Na vrh Članci
Troškove postupka eksproprijacije u vezi sa donošenjem
rješenja o eksproprijaciji snosi korisnik eksproprijacije,
izuzev troškova postupka povodom žalbe vlasnika
nekretnine koja nije imala uspjeha.
Član 33.

Na vrh Članci
Korisnik eksproprijacije stječe pravo na posjed
eksproprirane nekretnine danom pravomoćnosti rješenja
o eksproprijaciji, ili danom koji je tim rješenjem određen,
a koji ne može pasti prije pravomoćnosti rješenja o
eksproprijaciji.
Iznimno, kad predlagač učini vjerojatnim da mu je
neophodno potrebno stupanje u posjed prije
pravomoćnosti rješenja o eksproprijaciji, organ nadležan
za donošenje rješenja o eksproprijaciji može mu
dopustiti da stupi u posjed eksproprirane nekretnine prije
pravomoćnosti rješenja o eksproprijaciji ili prije dana
određenog tim rješenjem, ako je podnio dokaz da ima
 osigurana sredstva za investicionu izgradnju objekta.
Ako na ekspropriranom zemljištu postoji zgrada, drugi
objekt ili zasadi, korisnik eksproprijacije ne može
pristupili njihovom uklanjanju prije nego što komisija za
utvrđivanje naknado (član 59.) utvrdi njihovu vrijednost ili
osigura dokaze o toj vrijednosti.
Ako je korisnik eksproprijacije stupio u posjed
eksproprirane nekretnine prije pravomoćnosti rješenja o
eksproprijaciji, a prijedlog za eksproprijaciju bude u
daljnjem postupku pravomoćno odbijen, korisnik
eksproprijacije dužan je naknaditi štetu koju je vlasniku
nanio stupanjem u posjed nekretnine.
Član 34.

Na vrh Članci
Korisnik eksproprijacije može do pravomoćnosti rješenja
o eksproprijaciji odustati od prijedloga za eksproprijaciju.
Pravomoćno rješenje o eksproprijaciji poništit će se ako
to korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik zajednički
zahtijevaju.
Na zahtjev ranijeg vlasnika eksproprirane nekretnine
pravomoćno rješenje o eksproprijaciji poništit će se ako
korisnik eksproprijacije u roku od dvije godine od
pravomoćnosti toga rješenja nije izvršio, prema prirodi
objekta, znatnije radove na tom objektu, ukoliko ovim
zakonom za pojedine slučajeve nije drukčije određeno.
Zahtjev za poništaj rješenja o eksproprijaciji raniji vlasnik
može staviti i po isteku dvije godine od pravomoćnosti
toga rješenja, sve dok korisnik eksproprijacije nije izvršio
znatnije radove.
O zahtjevu za poništaj rješenja o eksproprijaciji i o
odustanku od prijedloga za eksproprijaciju rješava organ
koji je o prijedlogu za eksproprijaciju rješavao u prvom
stepenu, a imovinski odnosi između korisnika
eksproprijacije i vlasnika nekretnine rješavat će se u
slučaju spora pred redovnim sudom.
Glava V.
NAKNADA ZA EKSPROPRIRANU IMOVINU
1. Visina naknade
Član 35.
Na vrh Članci
Naknada za potpunu eksproprijaciju poljoprivrednog
zemljišta određuje se u visini petostrukog do
desetostrukog iznosa jednogodišnjeg katastarskog
prihoda sa tog zemljišta.
U kojoj se visini određuje naknada za poljoprivredno
zemljište na područjima pojedinih katastarskih općina
propisuje narodni odbor kotara, u granicama određenim
u prethodnom stavu, za svaku godinu unaprijed.
Član 36.

Na vrh Članci
Naknada za neplodno zemljište za koje se ne utvrđuje
katastarski prihod određuje se po tarifi koju donosi
narodni odbor kotara, s tim da ta naknada ne može biti
veća od najniže naknade za plodno zemljište.
Član 37.

Na vrh Članci
Za eksproprirana zemljišta pod industrijskom kulturom,
za rižina polja, hmeljanike i tople gredice, kao i za druge
njive u koje su uložene investicije, pored naknade za
njivu, daje se i naknada u visini vrijednosti investicija
koje su posebno uložena radi korištenja tog zemljišta.
Za eksproprirani vrt naknada se određuje prema
katastarskom prihodu njive one klase u koju spada
najbliža odgovarajuća njiva i toj naknadi dodaje se iznos
vrijednosti investicija koje su posebno uložene radi
korištenja zemljišta za kulturu vrtova.
Vrijednost investicija iz prethodnih stavova utvrđuje se
prema njihovoj vrijednosti na dan pravomoćnosti
rješenja o eksproprijaciji, ili na dan kad je korisnik
eksproprijacije stupio u posjed eksproprirane nekretnine,
ako je u taj posjed stupio prije pravomoćnosti rješenja o
eksproprijaciji.
Član 38.

Na vrh Članci
Za eksproprirano zemljište na kome se gaji kultura koja
se ne uzima u obzir pri utvrđivanju katastarskog prihoda,
ali se prihod od te kulturo oporezuje (kao na pr. duhan),
u osnovicu za izračunavanje naknade ulazi, pored
jednogodišnjeg katastarskog prihoda od toga zemljišta, i
jedna desetine ukupnog oporezovanog prihoda od te
kulture za posljednjih deset godina.
 Član 39.

Na vrh Članci
Naknada za eksproprirani vinograd, voćnjak i maslinjak,
koji daju plodove, određuje se prema katastarskom
prihodu njive one klase u koju spada najbliža
odgovarajuća njiva i toj naknadi dodaje se iznos
jednogodišnjeg prinosa koji bi taj vinograd, voćnjak ili
maslinjak dao, a obzirom na svoju starost i plodnost, za
onoliko godina koliko je potrebno da se podigne i da
počne davati plod nov vinograd, voćnjak ili maslinjak.
Umjesto naknade po prethodnom stavu, za
eksproprirani vinograd, voćnjak ili maslinjak, koji daju
plodova, naknada će se odrediti shodno odredbi o
određivanju naknade za vrtove, ako bi tako određena
naknada bila veća od naknade određene po prethodnom
stavu.
Naknada za eksproprirani mladi vinograd, voćnjak ili
maslinjak, koji ne daju plodove, određuje se shodno
odredbi o određivanju naknade za vrtove,
Po odredbama prethodnih stavova određuje se naknada
i za pojedina stabla voćaka, loza i maslina koja se
nalaze na ekspropriranom zemljištu.
Za eksproprirani vinograd sa hibridnom lozom naknada
se određuje samo prema katastarskom prihodu njive
one klase u koju spada najbliža odgovarajuća njiva.
Član 40.

Na vrh Članci
Naknada za eksproprirani rasadnik utvrđuje se u visini
naknade za njivu dodajući tome vrijednost sadnica koje
vlasnik nije iskoristio do dana koji je odredio organ
nadležan za donošenje rješenja o eksproprijaciji, a koji
ne može pasti prije dana kad korisnik ima stupiti u
posjed ekspropriranog rasadnika.
Član 41.

Na vrh Članci
Za eksproprirano zemljište pod šumom naknada se
određuje u visini naknade koja bi se imala odrediti za
najbliži pašnjak.
Ako je takvo zemljište obradivo, naknada za zemljište
utvrđuje se u visini naknade koja bi se imala odrediti za
najbližu odgovarajuću njivu.
 Pored naknade za zemljište iz prethodnih stavova daje
se i naknada za drvnu masu u visini vrijednosti drvne
mase po propisanoj cijeni.
Iz naknade za drvnu masu, određene po prethodnom
stavu, korisnik eksproprijacije isplatit će porez na promet
proizvoda, kao i doprinos fondu za unapređenje
šumarstva određen propisom koji donosi narodna
republika.
Ako je eksproprirano zemljište pod šumom koja ja
umjetno podignuta, a još nije dozrela za eksploataciju,
raniji vlasnik ima pravo, pored naknade iz prethodnih
stavova, i na naknadu troškova učinjenih za podizanje
šume.
Član 42.

Na vrh Članci
Raniji vlasnik ekspropriranog zemljišta ima pravo sa tog
zemljišta skinuti usjev i sabrati plodove.
Organ nadležan za donošenje rješenja o eksproprijaciji
može u bitnim slučajevima korisniku eksproprijacije na
njegov zahtjev dopustiti da na ekspropriranom zemljištu
počne izvoditi radove prije dospijeća usjeva ili plodova
za žetvu ili berbu.
Protiv rješenja iz prethodnog stava može se izjaviti žalba
republičkom organu nadležnom za poslove financija, a
protiv rješenja donesenog o žalbi ne može se pokrenuti
upravni spor.
Ako raniji vlasnik nije bio u mogućnosti da skine usjev ili
sabere plodove uslijed toga što je korisniku
eksproprijacije dopušteno da otpočne radove na
ekspropriranom zemljištu prije skidanja usjeva ili
sabiranja plodova, raniji vlasnik ima pravo na naknadu
za usjeve ili plodove u visini jednogodišnjeg prosječnog
prinosa izračunatog prema prinosu za proteklih pet
godina po odbitku potrebnih troškova koje bi vlasnik
imao do žetve ili berbe.
Utvrđeni prosječni prinos obračunava se prema
visinama koje su važile u vrijeme posljednja žetve ili
berbe.
Član 43.

Na vrh Članci
Ako na ekspropriranom zemljištu postoji zgrada, vlasnik
 ima pravo sam porušiti zgradu i odnijeti materijal od
porušene zgrade.
Ako je voljan sam porušiti zgradu i odnijeti materijal,
vlasnik ima pravo, pored naknade za zemljište po
odredbama ovog zakona, i na naknadu troškova za
rušenje zgrade.
Ako nije voljan sam porušiti zgradu i odnijeti materijal,
vlasnik ima pravo, pored naknade za zemljište po
odredbama ovog zakona, i na naknadu u visini
vrijednosti materijala koji bi mogao koristiti da je sam
porušio zgradu.
Vrijednost materijala određuje se sporazumom između
vlasnika i korisnika eksproprijacije.
Ako se takav sporazum ne postigne, vrijednost
materijala utvrdit će se, na zahtjev vlasnika, po postupku
za određivanje naknade propisanom ovim zakonom, a
prema cijenama materijala na dan pravomoćnosti
rješenja o eksproprijaciji, ili na dan kad je korisnik
eksproprijacije stupio u posjed zgrade, ako je u taj
posjed stupio prije pravomoćnosti rješenju o
eksproprijaciji.
Pored naknade po prethodnim stavovima, korisnik
eksproprijacije dužan je, prije rušenja zgrade, dati
korisnicima stanova zgrade koja se ruši na korištenje
drugi odgovarajući stan.
Član 44.

Na vrh Članci
Ako na ekspropriranom zemljištu postoji drugi
građevinski objekt (ograda, bunar, cisterna i sl.), a
vlasnik nije voljan taj objekt porušiti i odnijeti materijal,
naknadu za potpunu eksproprijaciju takvog objekta
odredit će komisija (član 59.), uzimajući u obzir njegovu
veličinu, privredni i drugi značaj koji je taj objekt imao za
vlasnika zemljišta, vrijednost materijala ugrađenog u
objekt i amortizaciju.
Kao vrijednost materijala ugrađenog u objekt uzet će se
vrijednost po cijenama na dan pravomoćnosti rješenja o
eksproprijaciji, a ako je korisnik eksproprijacije stupio u
posjed ekspropriranog građevinskog objekta prije
pravomoćnosti rješenja o eksproprijaciji, uzet će se
vrijednost po cijenama na dan stupanja u posjed.
 Član 45.

Na vrh Članci
Ako na ekspropriranom zemljištu postoji zgrada sa
najviše dva stana, vlasnik zgrade kome je to jedina
zgrada ima pravo, pored naknade po odredbama člana
43., i na naknadu troškova radne snage potrebne za
podizanje takve nove zgrade.
Član 46.

Na vrh Članci
Ako na ekspropriranom zemljištu postoji zgrada, korisnik
eksproprijacije može, mjesto naknade po odredbama
prethodnih članova, na osnovu ugovora sa vlasnikom
eksproprirane zgrade, dati ovome na ime naknade
drugu stambenu zgradu sa najviše dva stana u
vlasništvo ili drugi stan u stambeno vlasništvo.
Član 47.

Na vrh Članci
Naknada za eksproprirano građevinsko zemljište
određuje se po tarifi koju donosi narodni odbor kotara uz
suglasnost republičkog izvršnog vijeća.
Član 48.

Na vrh Članci
U slučaju ustanovljenja služnosti naknada se određuje u
iznosu za koji je uslijed ustanovljene služnosti smanjena
vrijednost zemljišta ili zgrade.
Naknada smanjene vrijednosti zemljišta ili zgrade
utvrđuje se po postupku za određivanje naknade
propisanom ovim zakonom.
Vlasnik nema pravo na naknadu ako uslijed
ustanovljene služnosti zemljište ili zgrada nisu izgubili od
svoje vrijednosti.
Član 49.

Na vrh Članci
U slučaju ustanovljenja zakupa naknada se određuje u
visini čistog katastarskog prihoda od zakupljenog
zemljišta.
Naknada može se odrediti u obliku jednokratnog iznosa
za cijelo vrijeme trajanja zakupa ili u povremenim
davanjima koja se plaćaju u jednakim vremenskim
razmacima.
 Naknada računa se od dana kad je korisnik
eksproprijacije stupio u posjed zemljišta.
Ako se ustanovljenjem zakupa vlasniku zemljišta nanosi
stvarna šteta, u naknadu ulazi i iznos te štete.
Član 50.

Na vrh Članci
Naknada za privremeno zauzimanje zemljišta određuje
se u visini i na način kako je to ovim zakonom određeno
za naknadu u slučaju ustanovljenja zakupa.
Član 51.

Na vrh Članci
Naknada za ekspropriranu nekretninu utvrđuje se prema
njezinoj vrijednosti na dan pravomoćnosti rješenja o
eksproprijaciji.
Ako je korisnik eksproprijacije stupio u posjed
eksproprirane nekretnine prije pravomoćnosti rješenja o
eksproprijaciji, naknada se utvrđuje prema vrijednosti
nekretnine na dan stupanja u posjed.
Član 52.

Na vrh Članci
Naknada za ekspropriranu nekretninu određuje se i
isplaćuje u novcu.
Naknada koja ne premašuje iznos od milijun dinara
isplaćuje se odjednom u cijelom iznosu.
Ako naknada premašuje iznos od milijun dinara,
rješenjem o naknadi može se odrediti da se višak iznosa
preko milijun dinara isplaćuje u obrocima, ali najduže u
roku od dana pravomoćnosti rješenja o naknadi.
Član 53.

Na vrh Članci
Ako je vlasnik ekspropriranog zemljišta, poslije
donošenja rješenja o eksproprijaciji u prvom stepenu,
kupio drugo zemljište iste vrste, ili ako namjerava podići
stambenu zgradu mjesto zgrade na ekspropriranom
zemljištu, isplatit će mu se na njegov zahtjev odjednom
dio naknade do visine kupovne cijene zemljišta,
odnosno cijeno za izgradnju zgrade.
Zahtjev po prethodnom stavu može se podnijeti u roku
od godinu dana od dana pravomoćnosti rješenja o
naknadi, a podnosi se komisiji za određivanje naknade
 (član 59.) zajedno sa ovjerenim ugovorom o kupnji,
odnosno ugovorom o građenju.
Ako vlasnik namjerava podići zgradu u svojoj režiji,
dužan je uz zahtjev podnijeti, mjesto ugovora o
građenju, građevinsku dozvolu nadležnog organa
zajedno za potvrdom istog organa o približnom iznosu
potrebnom za izgradnju zgrade.
Ako naknada za ekspropriranu nekretninu iznosi više od
naknade koja se po rješenju komisije na osnovu
odredaba ovog člana ima platiti odjednom, u tom
rješenju odredit će se i rok isplate toga ostatka, pri čemu
se ima uzeti u obzir iznos koji se po tom rješenju
isplaćuje odjednom.
Član 54.

Na vrh Članci
Korisnik eksproprijacije može predložiti da se, umjesto u
gotovom novcu, naknada za potpunu eksproprijaciju
zemljišta sa zgradom ili bez zgrade izvrši u drugom
zemljištu sa zgradom odnosno bez zgrade odgovarajuće
vrijednosti, ako korisnik eksproprijacije raspolaže
takvom nekretninom, ili ako mjesni odbor u tu svrhu
stavi na raspolaganje takvu nekretninu iz društvenog
vlasništva.
Za određivanje naknade po prethodnom stavku
potreban je pristanak ranijeg vlasnika ekspropriranog
zemljišta.
Ako je vrijednost ekspropriranog zemljišta sa zgradom ili
bez zgrade veća od vrijednosti nekretnine koja se daje
kao naknada, raniji vlasnik ekspropriranog zemljišta ima
pravo na naknadu te razlike prema odredbama ovog
zakona.
Ako je vrijednost ekspropriranog zemljišta manja od
vrijednosti nekretnine koja se daje kao naknada, tu
razliku naknadit će raniji vlasnik ekspropriranog
zemljišta u gotovom novcu korisniku eksproprijacije.
Naknada u nekretnini ne može se određivati ako je
njezina vrijednost za više od 20% veća od vrijednosti
eksproprirane nekretnine.
Član 55.

Na vrh Članci
Ako se radi o eksproprijaciji zemljišta takvog obima da
 se uslijed toga znatan broj stanovnika mora iseliti iz
kraja u kome se eksproprirano zemljište nalazi, izvršno
vijeće narodne republike propisat će oblik i način
namirenja naknade onim vlasnicima koji nisu voljni da im
se naknada odredi po odredbama prethodnih članova
ove glave.
Tim propisom moraju se, pored ostalog, osigurati u
drugom kraju vlasnicima druga zemljišta i zgrade radi
obavljanja njihove privredne djelatnosti, a ako to nije
moguće, mora im se osigurati smještaj i mogućnost
zapošljavanja.
Korisnik eksproprijacije ne može stupiti u posjed
ekspropriranog zemljišta, sve dok se prema vlasnicima
ne izvrše obaveze određene propisom republičkog
izvršnog vijeća.
Član 56.

Na vrh Članci
Kad je predmet eksproprijacije crkveno zemljište —
crkvište na kome je ranije bio hram koji je uslijed ratnih
događaja porušen, a u tom mjestu ne postoji drugi hram
iste vjerske zajednice, korisnik eksproprijacije dužan je
osigurati u istom mjestu odgovarajuće zemljište
pogodno za podizanje hrama.
Korisnik eksproprijacije ne može stupiti u posjed
ekspropriranog zemljišta sve dok ne izvrši obavezu iz
prethodnog stava.
Član 57.

Na vrh Članci
Vlasnik eksproprirane nekretnine ne plaća za tu
nekretninu porez na promet nekretnina i prava.
Porez na promet nekretnina i prava ne plaća ni treća
osoba za nekretninu koju je u roku od godinu dana po
pravomoćnosti rješenja o eksproprijaciji prodala vlasniku
eksproprirane nekretnine, i to do iznosa naknade koja je
kupcu određena za ekspropriranu nekretninu.
2. Postupak za određivanje naknade
Član 58.

Na vrh Članci
Postupak za određivanje naknade za ekspropriranu
nekretninu provodi i rješenje o naknadi donosi posebna
 komisija poslije pravomoćnosti rješenja o eksproprijaciji.
Član 59.

Na vrh Članci
Komisiju za određivanje naknade za ekspropriranu
imovinu osniva upravni organ narodnog odbora kotara
nadležan za poslove financija iz reda osoba koje u tu
svrhu imenuje savjet narodnog odbora kotara nadležan
za poslove financije.
Komisija sastoji se od predsjednika i dva člana.
Član 60.

Na vrh Članci
Komisija za određivanje naknade pribavit će katastarske
podatke o ekspropriranoj nekretnini i druge podatke koji
su potrebni za određivanje naknade, izvršit će uviđaj na
licu mjesta ako je to potrebno i saslušat će korisnika
eksproprijacije i ranijeg vlasnika eksproprirane
nekretnine o visini naknade.
Na osnova tako provedenog postupka komisija donosi
rješenje o naknadi.
Član 61.

Na vrh Članci
Rješenje o naknadi mora, pored ostalog, sadržavati:
1) naznačenje rješenja o eksproprijaciji;
2) naznačenje eksproprirane nekretnine i mjesto gdje se
ona nalazi;
3) naznačenje korisnika eksproprijacije i ranijeg vlasnika
eksproprirane nekretnine;
4) naznačenje imaoca drugih stvarnih prava na
ekspropriranoj nekretnini;
5) visinu naknade;
6) naznačenje nekretnine koja se daje u zamjenu za
eksproprirano zemljište sa zgradom ili bez zgrade, ako
je takva naknada određena;
7) nalog u pogledu obaveze namirenja naknade; 8)
odluku o troškovima postupka.
Rješenje o naknadi ima snagu izvršnog naslova.
Član 62.

Na vrh Članci
Troškove postupka za određivanje naknade snosi
 korisnik eksproprijacije.
Član 63.

Na vrh Članci
Protiv rješenja o naknadi ne može se izjaviti žalba niti se
može voditi upravni spor.
Raniji vlasnik eksproprirane nekretnine i korisnik
eksproprijacije mogu u roku od 30 dana od dana
dostave rješenja o naknadi podnijeti zahtjev da sud
utvrdi naknadu.
O zahtjevu za utvrđivanje naknade rješava u
vanparničnom postupku kotarski sud na čijem se
području nalazi eksproprirana nekretnina.
Protiv prvostepenog rješenja kotarskog suda može se
podnijeti žalba okružnom sudu u roku od petnaest dana
od dana dostave rješenja.
Pravomoćno sudsko rješenje o naknadi zamjenjuje
rješenje koje je donijela komisija za utvrđivanje
naknade.
Zahtjev vlasnika eksproprirane nekretnine za utvrđivanje
naknade ne odlaže izvršenje rješenja o naknadi.
Sud kome je korisnik eksproprijacije podnio zahtjev za
utvrđivanje naknade odlazit će na njegov zahtjev
izvršenje rješenja o naknadi u onom dijelu koji se
zahtjevom osporava, ako je korisnik eksproprijacije
osporeni dio naknade položio kod banke.
Član 64.

Na vrh Članci
Korisnik eksproprijacije dužan je u roku od petnaest
dana od dana dostave rješenja komisije za određivanje
naknade, čije izvršenje nije odloženo, odnosno
pravomoćnog sudskog rješenja o naknadi, izdati nalog
banci da banka sa njegovog odgovarajućeg računa
isplati naknadu ranijem vlasniku eksproprirane
nekretnine.
Ako po isteku roka iz prethodnog stava vlasniku no bude
plaćena naknada ili iznos naknade ne bude položen kod
banke (član 65.), korisnik eksproprijacije dužan je platiti
vlasniku kamate na iznos naknade od dana isteka toga
roka pa do dana isplate, odnosno polaganja kod banke, i
to po stopi koja je propisana za štedne uloge.
 Član 65.

Na vrh Članci
Ako je uslijed eksproprijacije utrnula hipoteka, pravo
uživanja ili neko drugo stvarno pravo koje je prije
eksproprijacije postojalo na ekspropriranoj nekretnini,
korisnik eksproprijacije dužan je iznos naknade položiti
kod banke na poseban račun.
U takvom slučaju banka će namiriti naknadu vlasniku
eksproprirane nekretnine, odnosno potraživanje imaoca
stvarnog prava, samo na osnovu njihovog pismenog
sporazuma ovjerenog od nadležnog organa ili na
osnovu sudske odluko.
Član 66.

Na vrh Članci
Uknjižba vlasništva i drugih prava na ekspropriranoj
nekretnini može se izvršiti samo ako korisnik
eksproprijacije, pored drugih potrebnih isprava, podnese
sudu rješenje o naknadi, kao i potvrdu banke da je
izvršio svoje obaveze u pogledu namirenja naknade za
ekspropriranu nekretninu.
Uknjižba vlasništva i drugih prava na nekretnini koja je
dana na ime naknade ranijem vlasniku eksproprirane
nekretnine vrši se na osnovu pravomoćnih rješenja o
eksproprijaciji i naknadi.
Glava VI.
EKSPROPRIJACIJA ZEMLJIŠTA ZA POTREBE
STAMBENE I KOMUNALNE IZGRADNJE
1. Opće odredbe
Član 67.

Na vrh Članci
Odredbi ovog zakona koje se odnose na potpunu
eksproprijaciju nekretnina primjenjuju se i na
eksproprijaciju zemljišta za potrebe stambene izgradnje i
podizanje komunalnih objekata, za izgradnju javnih
površina, ili za izvođenje drugih radova za komunalne
potrebe, ako odredbama ove glave nije što drugo
određeno.
Član 68.

Na vrh Članci
Za potrebe stambene i komunalne izgradnje mogu se
eksproprirati kako pojedine parcele, tako i kompleksi
 zemljišta.
Član 69.

Na vrh Članci
U gradskim naseljima, za potrebe stambene i
komunalne izgradnje mogu se eksproprirati samo one
pojedine građevinske i poljoprivredne parcele ili
zemljišni kompleksi koji se nalaze na području koje je
urbanističkim planom ili odlukom narodnog odbora
kotara ili općine određeno za takvu izgradnju.
Odredba prethodnog stava važi i za druga naselja za
koja je donesen urbanistički plan ili odluka narodnog
odbora koja taj plan zamjenjuje.
Za potrebe stambene i komunalne izgradnje izvan
područja koje je urbanističkim planom ili odlukom
narodnog odbora koja ga zamjenjuje određeno za takvu
izgradnju, može se zemljište eksproprirati samo ako je
prethodno utvrđen opći interes po odredbama glave II.
ovog zakona.
Član 70.

Na vrh Članci
Zemljište na kome postoji zgrada ne može se
eksproprirati za potrebe stambene izgradnje ako je
zgrada takva da po urbanističkom planu može postojati
na mjestu na kome se nalazi, a u takvom je stanju da
nije opravdano njezino rušenje.
Ako se takva zgrada nalazi na većoj parceli, može se
eksproprirati dio te parcele koji nije potreban za
korištenje te zgrade, s tim da se prethodno ima izvršiti
zemljišnoknjižni otpis onog dijela parcele koji se
eksproprira.
Član 71.

Na vrh Članci
Ako se radi o eksproprijaciji za potrebe stambene ili
komunalne izgradnje, organ nadležan za donošenje
rješenja o eksproprijaciji može donijeti rješenje da se
nekretnina za koju je predložena eksproprijacija preda
predlagaču u posjed i prije donošenja rješenja o
eksproprijaciji.
Rješenje o predaji nekretnine predlagaču eksproprijacije
u posjed prije donošenja rješenja o eksproprijaciji može
se donijeti samo u slučaju kad predlagač dokaže
 potrebu hitne izgradnje na zemljištu za koje je predložio
eksproprijaciju.
Na osnovu donesenog rješenja o predaji zemljišta,
zemljište može se predati u posjed korisniku, tek pošto
je komisija za određivanje naknade za ekspropriranu
imovinu (član 59.) utvrdila podatke koji su potrebni za
određivanje visine naknade.
Poslije predaje nekretnine u posjed predlagaču nastavlja
se redovni postupak radi donošenja rješenja o
eksproprijaciji i rješenja o naknadi za tu nekretninu.
2. Eksproprijacija pojedinih parcela
Član 72.

Na vrh Članci
Ako se u svrhu stambene izgradnje predloži
eksproprijacija pojedine parcele na kojoj se po
urbanističkom planu, po odluci narodnog odbora ili po
drugom općem propisu, može podići stambena zgrada
sa najviše dva stana, upravni organ narodnog odbora
kotara nadležan za poslove financija pozvat će vlasnika,
prije donošenja rješenja o eksproprijaciji, da se izjasni
hoće li na toj parceli podići takvu zgradu.
Ako vlasnik parcele izjavi da hoće podići zgradu na toj
parceli, ili ako to uz njegovu suglasnost izjavi treća
osoba, upravni organ narodnog odbora kotara nadležan
za poslove financija donijet će rješenje da mu je vlasnik,
odnosno ta treća osoba, dužan u određenom roku u
gotovom novcu položiti 10% od približne vrijednost
zgrade koju namjerava podići, kao jamstvo da će je
podići u propisanom roku.
Rok iz prethodnog stava ne može biti kraći od jedne ni
duži od pet godina, računajući od dana pravomoćnosti
rješenja, a propisuje ga za pojedina područja općine
savjet narodnog odbora općine nadležan za komunalne
poslove.
Jamstvo se ne polaže ako su vlasnik koji namjerava
podići zgradu, odnosno treća osoba, dobili od banke
kredit za podizanje zgrade i pri podizanju kredita položili
banci iz svojih sredstava iznos određen posebnim
propisima.
Jamstvo se vraća osobi koja ga je položila kad zgrada
bude izgrađena u tolikoj mjeri da je prema njezinoj
 proračunskoj vrijednosti za njezino dovršenje potreban
iznos u veličini položenog jamstva.
Vlasnik parcele, odnosno treća osoba, koji ne podigne
većim dijelom zgradu u propisanom roku, gubi jamstvo u
korist fonda za kreditiranje stambene izgradnje općine
na čijem se području nalazi parcela, osim ako zgradu
nije mogao podići iz opravdanih razloga.
Član 73.

Na vrh Članci
Upravni organ narodnog odbora kotara nadležan za
poslove financija donijet će rješenje o eksproprijaciji
parcele ako je vlasnik parcele izjavio da ne će podići
zgradu na toj parceli, ili ako on, odnosno treća osoba, ne
položi jamstvo u određenom roku, ili ako ne podigne
većim dijelom zgradu u propisanom roku.
Član 74.

Na vrh Članci
U slučaju eksproprijacije parcele koja se nalazi na
periferiji područja određenog za stambenu izgradnju,
korisnik eksproprijacije dužan je otpočeti izgradnju
stambene zgrade na toj parceli u roku od 6 mjeseci od
pravomoćnosti rješenja o eksproprijaciji.
Ako korisnik eksproprijacije ne otpočne izgradnju u tom
roku, rješenje o eksproprijaciji poništit će se na zahtjev
ranijeg vlasnika te parcele, koji takav zahtjev može
staviti sve dok korisnik eksproprijacije ne otpočne
izgradnju.
Ako korisnik eksproprijacije ne izvrši znatnije radove u
roku od dvije godine po pravomoćnosti rješenja o
eksproprijaciji, ovo rješenje poništit će se na zahtjev
ranijeg vlasnika eksproprirane parcele, a suglasno
uvjetima određenim u ovom zakonu.
Raniji vlasnik eksproprirane parcele može zahtijevati da
mu se ta parcela ostavi na korištenje sve do otpočinjanja
radova na podizanju zarade.
3. Eksproprijacija zemljišnog kompleksa
Član 75.

Na vrh Članci
Na području za koje je donesen urbanistički plan ili
odluka koja ga zamjenjuje može se na zahtjev općine ili
 druge društvene pravne osobe izvršiti eksproprijacija
cijelih zemljišnih kompleksa za potrebe stambene i
komunalne izgradnje.
Ako korisnik eksproprijacije predlaže eksproprijaciju
zemljišnih kompleksa izvan naselja u svrhu izgradnje
novih naselja, on je dužan prethodno pribaviti rješenje o
postojanju općeg interesa u smislu odredaba glave II.
ovog zakona.
U slučaju iz prethodnog stava rješenje o postojanju
općeg interesa mora sadržavati i sve elemente kojima
se zamjenjuje urbanistički plan za novo naselje.
Član 76.

Na vrh Članci
Kad je zemljišni kompleks ekspropriran u korist općine
radi podizanja naselja, ulica i trgova, ili je ekspropriran
radi regulacije, suglasno urbanističkom planu ili odluci
narodnog odbora, narodni odbor općine može pojedine
parcele u takvom zemljišnom kompleksu davati na
korištenje drugim osobama radi izgradnje, kao i
građanima radi podizanja stambenih zgrada sa najviše
dva stana.
Član 77.

Na vrh Članci
Raniji vlasnik parcele koja ulazi u sastav zemljišnog
kompleksa ekspropriranog po odredbi prethodnog člana
ima prvenstveno pravo korištenja te parcele u svrhu
izgradnje stambene zgrade sa najviše dva stana.
Općina je dužna ranijem vlasniku pismene ponuditi na
korištenje parcelu za podizanje takve stambene zgrade.
Raniji vlasnik gubi prvenstveno pravo korištenja parcele
ako u roku od 15 dana od dana prijema ponude ne
izvijesti općinu pismeno ili usmeno na zapisnik da prima
parcelu na korištenje i da će na njoj podići stambenu
zgradu.
Član 78.

Na vrh Članci
U slučaju eksproprijacije zemljišnog kompleksa za
potrebe stambene i komunalne izgradnje, rješenjem o
eksproprijaciji mogu se izuzeti od eksproprijacije
pojedine zemljišne parcele u granicama toga zemljišnog
kompleksa, ako na njima postoje zgrade ili objekti u
 skladu sa urbanističkim planom ili odlukom narodnog
odbora koja ga zamjenjuje.
Član 79.

Na vrh Članci
U slučaju eksproprijacije zemljišnog kompleksa u korist
općine za potrebe stambene i komunalne izgradnje, uz
prijedlog za eksproprijaciju ne mora se podnijeti dokaz
da predlagač ima osigurana sredstva za izgradnju
objekta (član 26. točka 3.).
Član 80.

Na vrh Članci
Pri eksproprijaciji zemljišnog kompleksa ne će se
primjenjivati odredbe člana 34. st. 3 i 4 ovog zakona.
Član 81.

Na vrh Članci
Korisnik eksproprijacije zemljišnog kompleksa dužan je
vlasniku zemljišta na njegov zahtjev prepustiti korištenje
zemljišta bez naknade i poslije donošenja rješenja o
eksproprijaciji, sve do početka izgradnje objekta radi
koje je izvršena eksproprijacija.
Glava VII.
ADMINISTRATIVNI PRIJENOS PRAVA KORIŠTENJA
ZEMLJIŠTA U DRUŠTVENOM VLASNIŠTVU U SVRHU
IZGRADNJE
Član 82.

Na vrh Članci
Pravo korištenja zemljišta u društvenom vlasništvu, ili
koje drugo pravo na tom zemljištu, može se rješenjem
nadležnog državnog organa prenijeti sa jednog nosioca
toga prava na drugog nosioca, kad je to potrebno radi
izgradnje objekta, ili izvođenja drugih radova, od općeg
interesa.
Opći interes za prijenos toga prava utvrđuje se na način
koji je ovim zakonom određen za eksproprijaciju
nekretnina.
Član 83.

Na vrh Članci
Ako se na zemljištu koje se prenosi po odredbi
prethodnog člana nalazi zgrada u društvenom
vlasništvu, privredna organizacija, političkoteritorijalna
jedinica ili ustanova, na koju se prenosi pravo korištenja
 zemljišta, stječe tim prijenosom i pravo korištenja
zgrade, kao i sva druga prava koja stječe korisnik
eksproprijacije, u skladu sa svrhom radi koje se vrši
prijenos.
Ako zgrada nije u društvenom vlasništvu, prijenosom
prava korištenja zemljišta na kome se zgrada nalazi,
zgrada postaje društveno vlasništvo, a privredna
organizacija, političkoteritorijalna jedinica ili ustanova
stječe tim prijenosom i pravo korištenja zgrade, kao i sva
druga prava koja stječe korisnik eksproprijacije, u skladu
sa svrhom radi koje se vrši prijenos.
U slučaju iz prethodnog stava vlasnik zgrade ima pravo
na naknadu koja se određuje po odredbama ovog
zakona koje se odnose na naknadu za eksproprijaciju
zgrade (čl. 43., 45. i 46.).
Član 84.

Na vrh Članci
Prijenos prava korištenja ili drugoga prava (član 82.) vrši
se uz naknadu.
Naknada se određuje u gotovu ili u drugoj nekretnini,
prema odredbama ovog zakona za potpunu
eksproprijaciju nekretnina.
Naknadu snosi pravna osoba na koju se prijenos vrši.
Za prijenos prava korištenja ili drugog prava sa jedne
političke teritorijalne jedinice ili ustanove na drugu ne
daje se naknada.
Član 85.

Na vrh Članci
Naknada za prijenos prava korištenja poljoprivrednog
zemljišta iii drugog prava na takvom zemljištu ide u
korist investicionog fonda općine na čijem se području
nalazi poljoprivredno zemljište.
Naknada za prijenos prava korištenja građevinskog
zemljišta ili drugog prava na takvom zemljištu ide u
korist fonda za kreditiranje stambene izgradnja općine
na čijem se području građevinsko zemljište nalazi.
Ako je nosilac prava sa kojeg se vrši prijenos iz
prethodnog stava pribavio zemljište iz svojih sredstava,
naknada za prijenos prava ide u njegovu koristi.
Član 86.
Na vrh Članci
Na zemljištu u društvenom vlasništvu može se ustanoviti
pravo prijelaza, prijevoza, crpljenja vode, postavljanja
vodovodnih cijevi, postavljanja objekata za prijenos i
razvođenje električne energije i druge služnosti u korist
privredne organizacije, političkoteritorijalne jedinice ili
ustanove koja ima svojstvo pravne osobe.
Naknada za ustanovljenje služnosti određuje se po
odredbama ovog zakona o naknadi u slučaju nepotpune
eksproprijacije kojom se ustanovljava služnost i ide u
korist nosioca prava korištenja zemljišta, ili drugog prava
na zemljištu, na kome je služnost ustanovljena.
Naknada za ustanovljenje služnosti ne daje se kad se
po odredbama ove glave ne bi dala naknada, za
prijenos prava korištenja zemljišta ili drugog prava.
Član 87.

Na vrh Članci
Zemljište u društvenom vlasništvu može se privremeno
zauzeti kad je to potrebno i svrsishodno radi izgradnje
objekta od općeg interesa.
Privremeno zauzimanje može se vršiti u korist
političkoteritorijalne jedinice, ustanove koja ima svojstvo
pravne osobe ili privredne organizacije.
Naknada za privremeno zauzimanje zemljišta u
društvenom vlasništvu određuje se prema odredbama
ovog zakona o naknadi u slučaju privremenog
zauzimanja zemljišta koje nije u društvenom vlasništvu.
U slučaju privremenog zauzimanja naknada za stvarnu
štetu daje se uvijek, a druga naknada daje se samo ako
bi se po odredbama ove glave imala dati naknada za
prijenos prava korištenja zemljišta ili drugog prava.
Naknada za privremeno zauzimanje ide u korist nosioca
prava korištenja ili drugog prava na privremeno
zauzetom zemljištu.
Član 88.

Na vrh Članci
O potrebi i svrsishodnosti služnosti ili privremenog
zauzimanja odlučuje savjet narodnog odbora općine
nadležan za poslove financija.
Protiv rješenja donesenog po prethodnom stavu ne
 može se izjaviti žalba niti se može voditi upravna spor.
Rješenje o ustanovljenju služnosti ili privremenog
zauzimanja donosi upravni organ narodnog odbora
kotara nadležan za poslove financija poslije donošenja
rješenja kojim se utvrđuje potreba i svrsishodnost.
Član 89.

Na vrh Članci
Odredbe ovog zakona o eksproprijaciji nekretnine
shodno se primjenjuju i na prijenos prava korištenja
zemljišta ili drugog prava, na ustanovljenje služnosti na
zemljištu u društvenom, vlasništvu i na privremeno
zauzimanje zemljišta u društvenom vlasništvu, ukoliko
odredbama ove glave nije što drugo određeno.
Odredbe ove glave primjenjuju se i na prijenos prava sa
jednog organa na drugi organ iste političkoteritorijalne
jedinice.
Glava VIII.
PRODAJA ZEMLJIŠTA PUTEM JAVNOG NADMETANJA
Član 90.

Na vrh Članci
Građanin koji hoće podići stambenu zgradu sa najviše
dva stana, može tražiti od organa narodnog odbora
općine nadležnog za poslove financija da radi podizanja
takve zgrade donese rješenje da se izvrši putem javnog
nadmetanja prodaja određenog zemljišta u vlasništvu
pojedinih građana ili građanskih pravnih osoba.
Prodaja zemljišta putem javnog nadmetanja može se
određivati samo u onim mjestima koja odredi republičko
izvršno vijeće.
Prodaja putem javnog nadmetanja može se odrediti
samo za ono zemljište koje se nalazi na području koje je
urbanističkim planom ili odlukom narodnog odbora
općine određeno za stambenu izgradnju, a građanin koji
zahtijeva prodaju nije na tom području ili na području
istog grada vlasnik zemljišta na kome se može podići
stambena ograda sa najviše dva stana.
Član 91.

Na vrh Članci
Ako utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti određeni prethodnim
članom za prodaju zemljišta putem javnog nadmetanja,
upravni organ narodnog odbora općine nadležan za
 poslove financija odbit će rješenjem zahtjev za prodaju.
Ako utvrdi da su ti uvjeti ispunjeni, organ iz prethodnog
stava odlučuje po slobodnoj ocjeni da li će se izvršiti
prodaja putem javnog nadmetanja.
Član 92.

Na vrh Članci
Ako ne odbije zahtjev za prodaju zemljišta putem javnog
nadmetanja, upravni organ narodnog odbora općine
nadležan za poslove financija izvijestit će o tome
vlasnika zemljišta, a istodobno će uputiti njega i
podnosioca zahtjeva da se pokušaju sporazumjeti o
zaključenju ugovora o kupnji i prodaji u roku od dva
mjeseca.
Član 93.

Na vrh Članci
Ako podnosilac zahtjeva i vlasnik zemljišta u određenom
roku nisu postigli sporazum o kupnji i prodaji zemljišta,
upravni organ narodnog odbora općine nadležan za
poslove financija, pošto o tame bude obaviješten, pozvat
će vlasnika zemljišta da se izjasni hoće li na tom
zemljištu podići stambenu zgradu sa najviše dva stana.
Ako vlasnik zemljišta izjavi da hoće podići zgradu na
tom zemljištu, ili ako to uz njegovu suglasnost izjavi
treća osoba, organ iz prethodnog stava donijet će
rješenje da mu je vlasnik, odnosno ta treća osoba,
dužan u određenom roku u gotovom novcu položiti 10%
od približne vrijednosti zgrade koju namjerava podići,
kao jamstvo da će je podići u propisanom roku.
Rok iz prethodnog stava ne može biti kraći od jedne ni
duži od pet godina, računajući od dana pravomoćnosti
rješenja, a propisuje ga za pojedina područja općine
savjet narodnog odbora općine nadležan za komunalne
poslove.
Jamstvo se ne polaže ako su vlasnik, odnosno treća
osoba koja namjerava podići zgradu, dobili od banke
kredit za podizanje zgrade i pri podizanju kredita položili
banci iz svojih sredstava iznos određen posebnim
propisima.
Jamstvo se vraća osobi koja ga je položila kad zgrada
bude izgrađena u tolikoj mjeri da je prema njezinoj
proračunskoj vrijednosti za njezino dovršenje potreban
 iznos u veličini položenog jamstva.
Ako zgrada u propisanom roku ne bude podignuta većini
dijelom, jamstvo propada u korist fonda za kreditiranje
stambene izgradnje općine na čijem se području nalazi
zemljište.
Protiv rješenja o polaganju jamstva nije dopuštena
samostalna žalba, već se rješenje može pobijati u žalbi
protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za prodaju
zemljišta putem javnog nadmetanja.
Član 94.

Na vrh Članci
Ako ni vlasnik zemljišta ni treća osoba uz njegovu
suglasnost ne izjavi da će podići zgradu na tom
zemljištu, ili ako ne položi jamstvo u određenom roku ili
ako ne podigne većim dijelom zgradu u propisanom
roku, upravni organ narodnog odbora općine nadležan
za poslove financija donijet će po slobodnoj ocjeni
rješenje kojim usvaja ili odbija zahtjev za prodaju
zemljišta putem javnog nadmetanja.
Član 95.

Na vrh Članci
Rješenje kojim se usvaja zahtjev za prodaju putem
javnog nadmetanja mora sadržavati:
1) dan, sat i mjesto nadmetanja;
2) naznačenje zemljišta i mjesta gdje se ono nalazi;
3) ime vlasnika zemljišta;
4) početnu cijenu nadmetanja;
5) napomenu da je kupac zemljišta dužan zgradu podići
u roku od dvije godine od nadmetanja;
6) novčani iznos koji je svaki ponuđač dužan prije
nadmetanja položiti na ime jamstva da će zgradu podići
u roku od dvije godine od dana kad mu zemljište bude
predato.
Istim rješenjem pozvat će se predlagač da u roku od
petnaest dana po dostavi rješenja položi u gotovom
novcu 10% od približne vrijednosti zgrade koju
namjerava podići, kao jamstvo da će zgradu podići u
roku od dvije godine od dana kad mu zemljište bude
predato.
Ako predlagač u propisanom roku ne položi određeno
 jamstvo, javno nadmetanje ne će se održati, a organ koji
je donio rješenje o predaji donijet će zaključak o
obustavi toga postupka.
Član 96.

Na vrh Članci
Rješenje kojim se usvaja zahtjev za prodaju putem
javnog nadmetanja dostavit će se vlasniku zemljišta i
predlagaču i mora se objaviti najkasnije 30 dana prije
dana nadmetanja putem isticanja na oglasnoj ploči
narodnog odbora općine, preko lokalne štampe, kao i na
drugi uobičajeni način.
Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za
prodaju zemljišta putem javnog nadmetanja može se
izjaviti žalba.
Član 97.

Na vrh Članci
Početna cijena nadmetanja određuje se u visini naknade
koja bi se u slučaju potpune eksproprijacije imala platiti
za isto zemljište.
U početnu cijenu nadmetanja uračunava se i vrijednost
izvršenih građevinskih radova na zemljištu.
Početnu cijenu nadmetanja određuje upravni organ
narodnog odbora općine nadležan za poslove financija
rješenjem kojim se usvaja zahtjev za prodaju putem
javnog nadmetanja, na osnovu mišljenja komisije od tri
člana koju on odredi, a po načelima koja važe za
utvrđivanje naknade u slučaju potpune eksproprijacije.
Član 98.

Na vrh Članci
U nadmetanju mogu učestvovati, pored građana, i
društvene organizacije i udruženja.
Jamstvo ponuđača koji je ponudio najvišu cijenu
zadržava se, a ostalim ponuđačima njihovo se jamstvo
vraća.
Ako predlagač nije pristupio nadmetanju ili nije ponudio
ni početnu cijenu nadmetanja iznos koji je on položio na
ime jamstva da će podići zgradu propada u korist fonda
za kreditiranje stambene izgradnje općine na čijem se
području nalazi zemljište.
Član 99.
Na vrh Članci
Javno nadmetanje vrši se usmeno.
Pri nadmetanju uzet će se u obzir i pismene ponude
koje stignu prije zaključenja nadmetanja, ako je ponuđač
položio određeno jamstvo.
Član 100.

Na vrh Članci
Zemljište se ustupa onom ponuđaču koji je pobudio
najvišu cijenu.
Zemljište će se ustupili predlagaču koji je pristupio
nadmetanju i koji je voljan zemljište preuzeti, i kad
nadmetanju nije pristupio nijedan drugi ponuđač.
Zemljište ne može se ustupiti za iznos koji je niži od
iznosa početne cijene nadmetanja.
Po završenom nadmetanju upravni organ narodnog
odbora općine nadležan za poslove financija donosi
rješenje kojim se zemljište ustupa ponuđaču koji je
ponudio najvišu cijenu.
Član 101.

Na vrh Članci
Rješenje o ustupanju zemljišta na osnovu javnog
nadmetanja sadržava:
1) naznačenje rješenja kojim je usvojen zahtjev za
prodaju putem javnog nadmetanja;
2) naznačenje zemljišta koje se prodaje, sa
zemljišnoknjižnim podacima o tom zemljištu;
3) ime vlasnika zemljišta;
4) ime ponuđača kome je zemljište ustupljeno;
5) iznos cijene po kojoj je zemljište ustupljeno;
6) nalog ponuđaču kome je zemljište ustupljeno da u
propisanom roku isplati ponuđenu cijenu, kao i iznos
troškova postupka javnog nadmetanja;
7) obavezu ponuđača kome je zemljište ustupljeno da u
roku od dvije godine od pravomoćnosti rješenja o
ustupanju zemljišta na tom zemljištu podigne stambenu
zgradu sa najviše dva stana.
Protiv rješenja o ustupanju zemljišta na osnovu
nadmetanja, vlasnik zemljišta i svaki učesnik u
nadmetanju može podnijeti žalbu upravnom organu
 narodnog odbora kotara nadležnom za poslove
financija.
Član 102.

Na vrh Članci
Ponuđač kome je zemljište ustupljeno dužan je u roka
od mjesec dana od dana pravomoćnosti rješenja o
ustupanju zemljišta isplatiti preko upravnog organa
narodnog odbora općine nadležnog za poslove financija
vlasniku zemljišta cijenu po kojoj je zemljište ustupljeno.
Ako je na zemljištu postojala hipoteka, pravo uživanja ili
neko drugo stvarno pravo u vrijeme donošenja rješenja
o ustupanju zemljišta ponuđaču, organ iz prethodnog
stava namirit će cijenu vlasniku zemljišta, odnosno
potraživanje imaoca stvarnog prava samo na osnovu
njihovog sporazuma ovjerenog od nadležnog organa ili
na osnovu sudske odluke.
Član 103.

Na vrh Članci
Ako ponuđač kome je zemljište ustupljeno ne isplati
cijenu u roku od mjesec dana od dana pravomoćnosti
rješenja o ustupanju zemljišta, vlasnik zemljišta ima
pravo zahtijevati prinudnu naplatu cijene zajedno sa 6%
kamata od dana nastupanja odvlake.
Ako ponuđač ne isplati cijenu ni u roku od daljnja tri
mjeseca, rješenje o ustupanju zemljišta poništit će se na
zahtjev ranijeg vlasnika.
Član 104.

Na vrh Članci
Vlasnik zemljišta i ponuđač kome je zemljište ustupljeno
zaključuju na osnovu rješenja o ustupanju zemljišta
ugovor o kupnji i prodaji zemljišta.
Ako vlasnik i ponuđač kome je zemljište ustupljeno ne
zaključe ugovor o kupnji i prodaji zemljišta u roku od 15
dana od dana pravomoćnosti rješenja o ustupanju
zemljišta, to rješenje zamjenjuje ugovor.
Član 105.

Na vrh Članci
Prijenos vlasništva zemljišta kupljenog putem javnog
nadmetanja, koji se zahtijeva na osnovu rješenja o
ustupanju, ne može se izvršiti prije nego što ponuđač
kome je zemljište ustupljeno podnese potvrdu upravnog
 organa narodnog odbora općine nadležnog za poslove
financija da je vlasniku isplatio cijenu po kojoj mu je
zemljište ustupljeno.
Član 106.

Na vrh Članci
Ponuđač kome je zemljište ustupljeno na osnovu javnog
nadmetanja gubi položeni iznos jamstva u korist fonda
za kreditiranje stambene izgradnje narodnog odbora
općine, ako u roku od dvije godine po pravomoćnosti
rješenja o ustupanju zemljišta ne podigne većim dijelom
zgradu na tom zemljištu.
Isto tako gubi jamstvo i ponuđač kome je zemljište
ustupljeno, ako na zahtjev vlasnika rješenje o ustupanju
bude poništeno zbog toga što ponuđač nije platio cijenu.
Član 107.

Na vrh Članci
Ako je nadmetanje ostalo bezuspješno, može se na
zahtjev građana ponovno odrediti prodaja putem javnog
nadmetanja tek po proteku godine dana od dana u koji
je nadmetanje bilo određeno.
U tom slučaju provest će se ponovno postupak propisan
u ovoj glavi.
Član 108.

Na vrh Članci
Vlasnik zemljišta ustupljenog na osnovu javnog
nadmetanja ne plaća za to ustupanje porez na promet
nekretnina i prava.
Član 109.

Na vrh Članci
Troškove postupka javnog nadmetanja snosi ponuđač
kome je zemljište ustupljeno.
Ako je nadmetanje ostalo bezuspješno, troškove snosi
predlagač.
Rješenje o troškovima donosi organ nadležan za
postupak javnog nadmetanja.
Glava IX.
PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 110.

Na vrh Članci
Ovaj zakon primjenjivat će se u slučajevima u kojima do
 dana njegovog stupanja na snagu nije donesen akt o
eksproprijaciji po Osnovnom zakonu o eksproprijaciji.
Ako je akt o eksproprijaciji donesen prije dana stupanja
na snagu ovog zakona, a do toga dana nije doneseno
rješenje o eksproprijaciji po Osnovnom zakonu o
eksproprijaciji ili je takvo rješenje bilo doneseno, ali je
ukinuto rješenjem suda prije ili poslije toga dana, provest
će se postupak po odredbama ovog zakona za
donošenje rješenja o eksproprijaciji i rješenja o naknadi.
U slušaju iz prethodnog stava ne će se voditi postupak
za utvrđivanje postojanja općeg interesa po odredbama
glave II. ovog zakona.
Član 111.

Na vrh Članci
Naknada za ekspropriranu nekretninu određivat će se
po ovom zakonu i u slučajevima u kojima je
eksproprijacije izvršena na osnovu Rezolucije o
osiguranju uvjeta za proširenje stambenog fonda u
gradovima i gradskim općinama, kao i u slučajevima u
kojima je akt o eksproprijaciji nekretnine za potrebe
stambene izgradnje donesen poslije te rezolucije, a o
naknadi nije pravomoćno riješeno do stupanja na snagu
ovog zakona.
Član 112.

Na vrh Članci
Ako je o naknadi za nekretninu ekspropriranu za potrebe
stambene izgradnje po Osnovnom zakonu o
eksproprijaciji pravomoćno riješeno poslije dana
stupanja na snagu Rezolucije o osiguranju uvjeta za
proširenje stambenog fonda u gradovima i gradskim
općinama, a prije dana stupanja na snagu ovog zakona,
raniji vlasnik eksproprirane nekretnine može tražiti u
roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona da se visina i oblik te naknade izmjene i odrede
po ovom zakonu.
Član 113.

Na vrh Članci
U slučajevima u kojima je prije stupanja na snagu ovog
zakona pravomoćnim rješenjem naknada za
ekspropriranu imovinu određena u obveznicama, iznos
te naknade isplatit će se u gotovom novcu.
 Iznos plaćen po prethodnom članu snosi onaj na čiji je
teret po dosadašnjim propisima padala isplata
obveznica.
Način i rokove isplate odredit će Savezno izvršno vijeće
posebnim propisima.
Član 114.

Na vrh Članci
Odredbe člana 34. st. 3 i 4 ovog zakona primjenjivat će
se i u slučajevima u kojima je nekretnina eksproprirana
aktom o eksproprijaciji donesenim prije stupanja na
snagu ovog zakona po Osnovnom zakonu o
eksproprijaciji ili po Rezoluciji o osiguranju uvjeta za
proširenje stambenog fonda u gradovima i gradskim
općinama.
U slučajevima iz prethodnog stava raniji vlasnik
eksproprirane nekretnine ne može podnijeti zahtjev za
poništaj akta o eksproprijaciji prije isteka roka od godinu
dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 115.

Na vrh Članci
Savezno izvršno vijeće i izvršna vijeća narodnih
republika mogu dopustiti da se izvrši eksproprijacija
zgrada sa zemljištem u građanskom vlasništvu u kojima
su do stupanja na snagu ovog zakona bile smještene
ustanove javne službe ili državni organi ako su oni u te
zgrade investirali znatnije svote.
U tom slučaju ne će se voditi postupak za utvrđivanje
općeg interesa po odredbama glave II. ovog zakona, a
rješenje o eksproprijaciji i naknadi donose nadležni
organi po postupku predviđenom ovim zakonom.
Član 116.

Na vrh Članci
Pojedini objekti koji služe kao materijalna osnova
privrednih djelatnosti koje su obuhvaćene
nacionalizacijom i koji po svojoj vrsti i kapacitetu
odgovaraju nacionaliziranim objektima mogu se
eksproprirati samo republičkim zakonom.
Tim zakonom propisat će se i naknada za
eksproprijaciju objekata iz prethodnog stava, shodno
načelima o naknadi koja su određena ovim zakonom.
Rješenje o eksproprijaciji i naknadi u slučaju iz
 prethodnih stavova donose nadležni organi po postupku
predviđenom ovim zakonom, bez prethodnog
utvrđivanja općeg interesa po odredbama glave II. ovog
zakona.
Član 117.

Na vrh Članci
Ovlašćuju se narodne skupštine narodnih republika da
propišu uvjete pod kojima nadogradnju postojeće
zgrade, u suglasnosti sa urbanističkim planom ili
odlukom narodnog odbora koja taj plan zamjenjuje,
može izvršiti i osoba koja nije vlasnik te zgrade, kao i da
propišu postupak po kome će se rješavati o zahtjevu za
takvu nadogradnju.
Propisima donesenim na osnovu prethodnog stava
regulirat će se i odnosi koji nastaju iz nadogradnje.
Član 118.

Na vrh Članci
Do donošenja novih propisa o postupku odobravanja
investicionog programa, za odobrenje investicionog
programa u pogledu uže lokacije potrebna je suglasnost
narodnog odbora općine, ako uža lokacija, predložena u
investicionom elaboratu, nije u suglasnosti sa
urbanističkim planom ili odlukom narodnog odbora koja
taj plan zamjenjuje.
Član 119.

Na vrh Članci
Kao uža lokacija, utvrđena investicionim programom,
odobrenim prije stupanja na snagu ovog zakona, smatra
se određeno mjesto za izgradnju objekta i kad nisu
naznačeni katastarski i zemljišnoknjižni podaci.
Član 120.

Na vrh Članci
Građevinskim zemljištem u smislu ovog zakona smatra
se zemljište koje je obuhvaćeno urbanističkim planom ili
odlukom narodnog odbora koja taj plan zamjenjuje, a tim
planom ili odlukom namijenjeno je za izgradnju
stambenih ili komunalnih objekata.
Član 121.

Na vrh Članci
U kotarima u kojima još nije utvrđen katastarski prihod,
katastarski prihod zemljišta radi određivanja naknade po
 odredbama ovog zakona utvrđivat će komisija za
određivanje naknade (član 59.) na osnovu katastarskog
prihoda koji je utvrđen za zemljište iste kulture i klase u
najbližem katastarskom kotaru sa sličnim prirodnim i
drugim uvjetima privređivanja, ili će komisija za
određivanje naknade odrediti da taj prihod utvrdi
kotarska komisija za katastar.
Član 122.

Na vrh Članci
Ovlašćuje se Savezno izvršno vijeće da propiše
obavezu plaćanja naknade za građevinsko zemljište
koje narodni odbori općina daju na korištenje privrednim
organizacijama, zadružnim i drugim organizacijama i
građanima, radi izgradnje stambenih zgrada i drugih
objekata, da propiše uvjete pod kojima će se takva
naknada plaćati, kao i visinu naknade.
Savezno izvršno vijeće može tim propisima odrediti
osnivanje posebnih fondova u koje će se uplaćivati
iznosi naknade za korištenje zemljišta.
Član 123.

Na vrh Članci
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju važiti
Osnovni zakon o eksproprijaciji, Rezolucija o osiguranju
uvjeta za proširenje stambenog fonda u gradovima i
gradskim općinama i Uredba o naknadi za eksproprirane
nekretnine.
Odredbe Osnovnog zakona o eksproprijaciji primjenjivat
će se u slučaju ako je protiv rješenja o eksproprijaciji
donesenog prije stupanja na snagu ovog zakona
izjavljena žalba, a o toj žalbi nije doneseno rješenje do
stupanja na snagu ovog zakona.
Član 124.

Na vrh Članci
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana po objavljenju
u »Službenom listu FNRJ«.