1.

1
Kut i brojevna kruznica

1. Kut . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
2. Radijanska mjera kuta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
3. Brojevna kruznica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Rjesenja zadataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 269

1.1. Kut

Denicija kuta

U dosadasnjem smo skolovanju kut definirali kao dio ravnine odreden dvjema zraka-
ma polupravcima sa zajednickim pocetkom. Oznacavali smo ga simbolom  pVq slika
1.1. Pritom moramo posebno oznaciti lukom ili na koji drugi nacin na koji dio ravnine
odreden tim parom zraka mislimo.
q

p
V
V
Sl. 1.1. Kut je dio ravnine p
odreden zrakama sa zajed-
nickim pocetkom. q

Takoder smo naucili odredivati mjeru kuta. Mjera kuta bio je pozitivan broj, izmedu
0 i 360 . U ovisnosti o tome kolika im je mjera, za neke smo kutove govorili da su
siljasti, pravi, tupi, ispruzeni, izboceni i puni.
U slozenijim primjenama trigonometrije, morat ćemo rjesavati probleme u kojima
kut moze imati mjeru veću od 90 . Stovise, pokazuje se da za mnoge probleme moramo
dopustiti da kut ima mjeru veću od 360 , ili pak da ona bude negativna. Zato ćemo prosiriti
pojam kuta i njegove mjere.
2 1. KUT I BROJEVNA KRUZ NICA

Zamislimo da se neka zraka vrti oko svoje pocetne tocke V . Neka je njezin pocetni
polozaj zraka p , a zavrsni zraka q . Pri toj vrtnji zraka je “prebrisala” dio ravnine koji
smo zvali kut i oznacavali s pVq . Kako bismo opisali nacin vrtnje, uz pocetnu i zavrsnu
zraku nacrtat ćemo i kruzni luk sa strjelicom koja oznacava smjer vrtnje.
q

p
V Sl. 1.2. U kutu pVq zra-
ka p je pocetna zraka (pr-
vi krak), zraka q zavrsna
V zraka (drugi krak), a luk i
strjelica naznacavaju vrt-
p q nju.

Kut
Kut je ureden par  p q dviju zraka koje imaju isti pocetak V . Oznaca-
vamo ga s pVq . Tocku V nazivamo vrh, zraku p nazivamo prvi krak ili
pocetni krak , a zraku q drugi krak ili zavrsni krak kuta pVq .
Ovako definiran kut naziva se jos i orijentirani kut.

Sad ćemo pojam mjere prosiriti i na orijentirani kut.

Ako iz pocetne zrake p kuta pVq dolazimo do zavrsne zrake q vrtnjom u smjeru
suprotnom od kretanja kazaljke na satu, tad kazemo da se zraka vrti u pozitivnom smjeru.
Mjera kuta dobivenog vrtnjom u pozitivnom smjeru je pozitivna.
90 -270
135 60

-330

180 -180
p p

330

-135 -60

270 -90
Sl. 1.3. Za kut koji je dobiven vrtnjom u pozitivnom smjeru kazemo da ima pozitivnu mjeru
(lijevo). Zraka p prvi je krak kuta. Na slici su istaknuti neki polozaji drugog kraka kuta i
oznacene mjere kuta. Ako se vrtnja odvijala u negativnom smjeru (desno), tad je mjera kuta
negativna.

Ako se pak vrtnja odvijala u negativnom smjeru u smjeru kretanja kazaljke na satu ,
tad uzimamo da je mjera kuta negativna. Na slici 1.3. navedene su pozitivne mjere lijevo
i negativne mjere desno nekih kutova s pocetnim krakom p .
1.1. KUT 3

Zadatak 1. Na slici 1.4. lijevo nacrtana je kruznica i istaknute tocke A , B , C , D ,

E . Ako je mjera kuta  AOC jednaka 100 , mjera kuta  BOD jednaka 160 i mjera
kuta  BOE jednaka 140 , kolike su mjere kutova  DOC ,  DOE ,  AOC i  COB ?

C
C

1
B
B

D
O A O A

F
D

E
E

Sl. 1.4.

Na slici 1.4. desno kruznica je podijeljena na dvanaest jednakih dijelova. Kolike se

mjere kutova  AOC ,  AOE ,  BOE ,  DOA ,  BOF ,  FOD ,  COB oznacenih na
slici?


Neka se vrtnja u kutu odvija u pozitivnom smjeru. Puni kut ima mjeru 360 , u njega
se zraka q nakon jednog punog okreta podudara sa zrakom p . Nastavi li se zraka q vrtiti
u istom smjeru, dobit ćemo kut s mjerom većom od 360 slika 1.5..

60

390

360
V p

Sl. 1.5. Mjera kuta moze biti i

veća od 360

Odredivanje mjere kuta. Glavna mjera

Nacrtajmo sad po volji odabrani kut  pVq . Kolika je njegova mjera? Ovdje znamo
pocetnu i zavrsnu zraku kuta, ali ne znamo kako se je tocno odvijala vrtnja koja je zraku
p prevela u zraku q . Naime, pri vrtnji zraka p moze i po vise puta “prebrisati” cijelu
ravninu dok ne dode u polozaj q . Zato isti kut moze imati vise razlicitih mjera.
4 1. KUT I BROJEVNA KRUZ NICA

V
Sl. 1.6. Kut pVq ima beskonac-
no mnogo mjera. Svake dvije medu
njima razlikuju se za visekratnik
od 360 .

Neka je D neka mjera kuta pVq . Tad istom kutu odgovara i mjera od D + 360
ili pak D + 720 i općenito D + k 360 za neki prirodni broj k , ali isto tako i mjera
D  360 , D  720 , općenito D  k 360 za neki prirodni broj k . To naglasavamo
pisući da je mjera kuta pVq neki broj iz skupa
D
f +k 360 k 2 Zg:
Tako na primjer, za D = 30 , sve mjere kuta cine skup
30 30
f  360 30  720 : : :g = f: : :  690 330 30 390 750 : : :g

a ako je D = 120 jedna mjera kuta

  pVq , onda su sve njegove mjere
f 120  120  360  120  720 : : :g

= f: : :  840 480  120 240 600 : : :g:

Bilo kakvu pocetnu mjeru D odabrali, u ovom će se skupu naći mjera D 0 za koju
vrijedi 0 ? D 0  360 . Tu mjeru nazivamo glavna mjera kuta pVq .

Primjer 2. Ako je D = 370 mjera kuta

pVq , onda je njegova glavna mjera
D 0
370  360 = 10 .
=
Ako je D = 1230 mjera kuta pVq , onda je D 0 = 1230  3 360 = 150 njegova
glavna mjera.
Ako je D = 70 mjera kuta pVq , onda je D 0 = 70 + 360 = 290 njegova
glavna mjera.

 

Formulu za racunanje glavne mjere mapisat ćemo rabeći funkciju najveći cjelobrojni
dio.
Za svaki realni broj x , sa bx c oznacavamo najveći cijeli broj manji ili jednak od broja
x . Funkciju f x = bx c nazivamo najveći cjelobrojni dio.
Za pozitivne argumente vrijedi npr. b2:3403c = 2 , bS c = b3:1415 c = 3 ,
b4c = 4 . Dakle, najveći cjelobrojni dio pozitivnog broja dobijemo tako da zanemari-
mo decimalni dio broja.
p
Ako je argument ove funkcije negativan, onda je, na primjer, b3:232c = 4 ,
b 5c = b2:236 c = 3 , ali b5c = 5 .
1.1. KUT 5

Glavna mjera kuta

Glavna mjera D 0 kuta s mjerom D odreduje se formulom

D
D =D
0
 360:
360

Primjer 3. Odredimo glavnu mjeru kuta za koji je D

. Imamo
D
= 1276
= 3 54    pa je
:
= 1276 
. 1
360 360 
D
k= = b3 54   c = 3
:
360
i
D0 = 1276 
3  360 = 196 
: 

Primjer 4. Odredimo glavnu mjeru D 0 kuta za koji je D = 5320 .

. Sad je  
D
k= = =b 14:77   c =
5320
15
360 360
pa dobivamo
D0 = 5320  15  360 = 80 
: 

Zadatak 5. Odredi glavnu mjeru kuta ako je:

1) D = 788 ; 
2) D = 2310 ; 
3) D = 3000 20 ; 0

4) D = 3450 40 ;  0
5) D = 1390 15 35
 0 00
; 6) D = 2820 35 20  0 00
.

Zadatci 1.1.

1. Dva kuta D i E , 0 D, E 90 komplementarna su, ako je D + E = 90 

. Odredi
komplement kuta D ako je:
1) D = 38 ; 2) D = 47 150 ; 3) D = 82 490 3300 ;
4) D = 11 11 11 ;
 0 00
5) D = 75 43 45 ;
 0 00
6) D = 10 590 0100 .
2. Dva kuta D i E , 0 
D, E 180 suplementarna su, ako je D + E = 180 . Odredi


suplement kuta D ako je:

1) D = 33 ; 2) D = 48 250 ; 3) D = 121 
440 3300 ;
4) D = 111 110 1100 ; 5) D = 79 590 5900 ; 6) D = 100 
010 0100 .
3. Odredi kut E za kojega je D + E = 360 , ako je:
1) D = 220 350 ; 2) D = 115 470 ; 3) D = 299 400 5500 ;
4) D = 11 22 33 ;
 0 00
5) D = 89 59 59 .
 0 00

4. Mjere unutarnjih kutova trokuta u omjeru su 4 : 5 : 6 . Koliki su ti kutovi? Odredi mjere

vanjskih kutova tog trokuta.
5. Mjere unutarnjih kutova konveksnog cetverokuta u omjeru su 5 : 7 : 8 : 12 . Koliki su ti kutovi?
6. Odredi glavnu mjeru kuta D ako je:
1) D = 555 ; 2) D = 1210 ; 3) D = 2 000 ;
4) D = 7 770 ; 5) D = 990 450 1500 ; 6) D = 2121 210 2100 .
6 1. KUT I BROJEVNA KRUZ NICA

1.2. Radijanska mjera kuta

 to je radijan?
S

Mjere kutova dosad smo izrazavali u stupnjevima. Medutim, osim stupnjeva mozemo
odabrati i drugu jedinicu za mjerenje. Uobicajena je druga jedinica radijan 1 .
Nacrtajmo kruznicu polumjera r sa sredistem u vrhu kuta. Opseg kruznice je 2S r .
Izdvojimo luk l te kruznice cija je duljina r . Taj luk odreduje kut za koji kazemo da ima
mjeru 1 radijan. Pisemo D = 1 rad, ili kratko, D = 1 .

Sl. 1.7. Radijanska mjera kuta.

Ako je duljina l luka kruznice
jednaka polumjeru r , tad sredisnji
kut ima mjeru 1 radijan. Njegova
mjera u stupnjevima je (priblizno)
57 .

Općenito, radijanska mjera kuta odreduje se kao omjer duljine luka prema polumjeru
luka slika 1.8.:

D rad = rl : 1

r
P

Sl. 1.8. Radijanska mjera kuta. Sredisnji

kut D nad lukom duljine l ima mjeru l=r D
radijana. Ta se fomula najcesće koristi za
racunanje duljine luka: l = D r r

1
2rS
Tako, na primjer, pravom kutu odgovara mjera od 4
r
= S2 = 1 5707 : radija-
2rS
na, dok punom kutu odgovara mjera od
r
= 2S = 6:2831 radijana.

1
U uporabi je sve rjede i treća jedinica grad; puni kut ima 400 grada.
1.2. RADIJANSKA MJERA KUTA 7

Duljina luka i povrsina kruznog odsjecka

Ako poznajemo mjeru kuta D u radijanima, onda je duljina pripadnog luka
jednaka
l = D r: 2
Povrsina kruznog isjecka je

P= = 12 D r2  3
1
1
rl :
2

Pretvorba stupnjeva u radijane

Ispruzenom kutu polovici punog kuta mjere 180 odgovara radijanska mjera S .
Ako je zadana mjera kuta u stupnjevima, tad se odgovarajuća mjera u radijanima odreduje
iz omjera:
D : 180 = D rad : S :
Odavde je
D
D rad = 180 S 4

Primjer 1. Nacrtajmo kruznicu u Kartezijevom pravokutnom sustavu. Neka je prva

zraka kuta pozitivni dio osi apscisa i neka se drugi krak vrti u pozitivnom smjeru. Nacrtajmo
neke istaknute kutove i zapamtimo njihove radijanske mjere:

_S
2S 2 _S
3 3
3S _S
4 4
5S _S
6 6

S 2S
O
p

7S 11S
6 6
5S 7S
4 4
4S 5S
Sl. 1.9. Radijanske mjere 3 3S 3
nekih istaknutih kutova. 2

Napisimo te vrijednosti u tablici koju je nuzno zapamtiti u cemu nam pomaze crtez
na slici 1.9..
8 1. KUT I BROJEVNA KRUZ NICA

Stupnjevi 30 45 60 90 120 135 150 180

S S S S 2S 3S 5S
Radijani S
6 4 3 2 3 4 6

Stupnjevi 210 225 240 270 300 315 330 360

7S 5S 4S 3S 5S 7S 11S
Radijani 2S
6 4 3 2 3 4 6

Primjer 2. Kutu mjere D = 20

odgovara radijanska mjera
S
D= S = = 0:34906
20
rad:
180 9
Kutu mjere 45 odgovara radijanska mjera
S
D= S = = 0:78539
45
rad:
180 4
Kutu mjere D = 201 odgovara radijanska mjera

D= S = 3:50811
201
rad:
180

Na nekim je dzepnim racunalima postupak pretvorbe stupnjeva u radijane programi-

ran. Dovoljno je unijeti vrijednost kuta u stupnjevima i uporabiti tipku ! RAD :
20 ! RAD = 0:34906    rad
Prije pretvorbe u radijansku mjeu, moramo minute i sekunde pretvoriti u dijelove
stupnja. To se radi tako da se broj minuta podijeli sa 60, a broj sekunda podijeli s 3600 i
oba tako dobivena broja dodaju broju stupnjeva.
Primjer 3. Pretvorimo u stupnjeve sljedeće kutove:

5 80 2600 = 5 + 608 + 3600

26
= 5 14056 :


29 00 1200 = 29 + 3600

12
= 29 00333 :


47 140 200 = 47 + 14 + 2 = 47 23389

60 3600
:

:

Na nekim racunalima i ovaj je postupak programiran. Podatke treba unijeti na ovaj

nacin:
stupnjevi : minute sekunde :

Treba paziti da se minute i sekunde unose uvijek s dvije decimale. U gornjem zadatku unos
izgleda ovako:
5 : 0 8 2 6
2 9 : 0 0 1 2
4 7 : 1 4 0 2
1.2. RADIJANSKA MJERA KUTA 9

! !
Nakon toga se pritiskom na tipku za pretvaranje dobiva rezultat. Tipka na razlicitim racu-
nalima moze imati razlicita imena. Obicno je oznacena s HR ili DEG . Provjerite
usporedbom vrijednostima iz ovog primjera!

Zadatak 4. Odredi radijanske mjere stupnjeva u tablici

10
33
38 120 3400
78 4 21
 0 00
423 120 3300
1220
1
124 245 13 2
 0 00
1

Pretvorba radijana u stupnjeve

Ako je zadana mjera kuta u radijanima, tad se mjera u stupnjevima racuna na nacin

D = D Srad  180 
: 5

Primjer 5. Odredimo mjeru u stupnjevima ako je D = S8 te E = 73S .

. Racunajući po 5, imamo
S
D = 8 180 =
S
180
8
= 22:5 = 22300
7S
E = 3 180 = 
7 180
= 420:  
S 3

Primjer 6. Odredimo mjeru u stupnjevima kuta mjere 1 rad.

. Sad je
1 rad =
1
S

180 = 57:295779  
:

Decimalni dio stupnja pretvaramo u minute i sekunde. To radimo na uobicajeni nacin:

mnozeći decimalni dio sa 60 dobit ćemo broj minuta, a decimalni dio minuta ćemo na isti
nacin pretvoriti u sekunde:
0:295779 = 0:295779 60 0 = 17:74670

0:74670 = 0:7467 6000 = 44:8000
Dakle, 1 rad = 57 17 45 . 
 0 00
10 1. KUT I BROJEVNA KRUZ NICA

!
Na većini dzepnih racunala i ovaj je postupak programiran. Da bismo decimalni dio
stupnja pretvorili u minute i sekunde, dovoljno je pritisnuti tipku oznacenu s D.MS ,
0 00
ili pak s ! HMS .

57:295779  ! D.MS = 57:174480:

Prve dvije znamenke poslije decimalne tocke odreduju broj minuta, a ostatak broj sekunda
u kutu koji zaokruzujemo na dvije znamenke. Dakle, 1 rad = 57  170 4500 .

!
Na nekim dzepnim racunalima citav je postupak pretvorbe radijana u stupnjeve prog-
ramiran. Dovoljno je unijeti vrijednost kuta u radijanima i uporabiti tipku DEG . Time
ćemo dobiti vrijednost kuta u stupnjevima. Tako na primjer za kut D = 2 rad dobivamo
2 !
DEG = 114:59155 : : :  
Dobili smo vrijednost kuta u stupnjevima. Sad treba decimalni dio stupnja pretvoriti u

!
minute i sekunde:
0 00
D.MS = 114 35 30 :

Zadatak 7. Popuni sljedeću tablicu:

radijani 1.5 2 3.14 S

S
7
7S
10
stupnjevi

Primjer 8. Polumjer kruga iznosi 2 m. Koliki je sredisnji kut kruznog isjecka kojemu
je povrsina jednaka 3 m2 ?

. Iskoristit ćemo formulu za povrsinu kruznog isjecka, da bismo odredili mjeru

sredisnjeg kuta:
1

P = D r2 = D = 2Pr2 = = 1:5:
2
6
4
Ova je mjera dana u radijanima. Mjera kuta u stupnjevima je D = 85:94366  =
85 560 3700 . 

Zadatci 1.2.

1. Odredi glavnu mjeru kuta D ako je njegova mjera u radijanima jednaka:

55S 113S 1234S
1) ; 2) ; 3) ;
8 12 3
531S
4) 33 ; 5) ; 6) 1000 .
4
2. Odredi u radijanima mjeru komplementa kuta M ako je:
S 5S 3S 4S
1) M = ; 2) M = ; 3) M = ; 4) .
3 12 8 9
1.3. BROJEVNA KRUZ NICA 11

3. Odredi u radijanima mjeru kuta od

1) 30 , 45 , 75 , 120 , 135 ; 2) 210 , 225 , 300 , 330 , 360 ;
3) 7 300 , 15 , 20 , 22 300 , 25 ; 4) 220 , 400 , 480 , 570 , 720 .
4. Popuni sljedeću tablicu:

1
stupnjevi 22 300 187 300 108 450 192 316 150 270

radijani

5. Odredi u stupnjevima mjeru kuta zadanu u radijanima

S S 3S 5S 2S 4S 7S 11S 14S 22S
1) , , , , ; 2) , , , , ;
4 5 7 8 9 3 3 3 3 3
3) S , 5 , 3S , 0:35 , 4:28 .
6. Popuni sljedeću tablicu:

radijani 3 2.22 5.62 11 0.7

stupnjevi

7. Duljina tetive dane kruznice jednaka je duljini polumjera kruznice. Izrazi u radijanima mjeru
sredisnjeg kuta koji pripada toj tetivi.
8. Na danoj kruznici istaknut je luk cija je duljina jednaka duljini promjera kruznice. Izrazi u
stupnjevima sredisnji kut koji pripada tom luku.
9. Tockama A , B , C i D kruznica je podijeljena na lukove cije su duljine u omjeru 6 : 3 : 4 : 5 .
Izrazi u radijanima glavne mjere sredisnjih kutova koji pripadaju lukovima sto su odredeni
tockama A , B , C i D .
Izrazi u radijanima glavne mjere unutarnjih kutova cetverokuta ABCD .
10. Duljina polumjera kruznice jednaka je 5 cm. Izrazi u radijanima i stupnjevima glavne mjere
sredisnjih kutova koji pripadaju lukovima te kruznice ako su duljine lukova jednake 12 cm,
18 cm i 31 cm.
11. Polumjer kruznice iznosi 25 cm. Odredi duljinu kruznoga luka te kruznice ako mu pripada
sredisnji kut od 1:25 radijana.

1.3. Brojevna kruznica

U pravokutnom Kartezijevu sustavu O; x y  nacrtajmo kruznicu k cije je srediste

u ishodistu sustava, a polumjer 1 . Neka je A = 1 0 tocka na presjeku kruznice i osi
apscisa.
Prislonimo brojevni pravac okomito uz kruznicu k , tako da svojim ishodistem dira
kruznicu u tocki A . Zamislimo da se taj pravac bez rastezanja namata oko kruznice.
Tad će se njegov interval 0 2S i preslikati na citavu kruznicu, jer je opseg kruznice 2S .
Isto će se dogoditi i s intervalom 2S 4S i , kao i s intervalom 2S 0i i svakim drugim
intervalom duljine 2S .
Tako se svaki realni broj t s brojevnog pravca preslikava u jednu tocku E t  na
kruznici k . Tu kruznicu zato zovemo brojevna kruznica.
12 1. KUT I BROJEVNA KRUZ NICA

S
3

y
2
_S
2
1

A x

-1
Sl. 1.10. Namatanjem brojevnog pravca
na kruznicu definirano je pridruziva- -
_S

7!
2
nje tocaka kruznice realnim brojevima: -2
t E t  = T , koje nazivamo eksponen-
cijalno preslikavanje. Broju 0 odgovara
-3
tocka 1 0 , broju S =2 tocka 0 1 ,
broju S tocka  -S


1 0 . Primijetimo da
ista tocka odgovara i broju S , dok se
 
-4
S =2 preslikava u 0 1 .

Eksponencijalno preslikavanje
Svakom broju t brojevnog pravca pridruzena je tocka T na brojevnoj
kruznici. Time je definirano preslikavanje E izmedu realnih brojeva i toca-
ka brojevne kruznice koje nazivamo eksponencijalno preslikavanje. Pisemo
E t = T .

Tako se npr. broj S =6 s pravca preslikava u tocku T = E S =6 za koju kut   AOT
ima mjeru S =6 = 30 . U tu istu tocku preslikat će se i brojevi S =6 + 2kS , k = 1 2 : : : .
Nacrtaj sliku!
S
Broju 0 brojevnog pravca odgovara tocka A = 1 0 . Broju odgovara tocka
3S 2
0 1 . Dalje je E S  = 1 0 , E  = 0 1 , E 2S  = 1 0 , itd.
2
Svakom realnom broju odgovara samo jedna tocka na brojevnoj kruznici. Medutim,
jednoj tocki T na brojevnoj kruznici odgovara beskonacno mnogo brojeva na pravcu. Tako
se, na primjer, svi brojevi

f S3 + 2kS  k = 0 1 2 : : :g

preslikavaju u istu tocku na brojevnoj kruznici.

Koristeći eksponencijalno preslikavanje, mozemo jos jednom iskazati precizniju
definiciju mjere i glavne mjere kuta:
1.3. BROJEVNA KRUZ NICA 13

Mjera kuta
Svakoj tocki T brojevne kruznice odgovara tocno jedan broj D iz intervala
0 2S i na brojevnom pravcu. Taj se broj D naziva glavna mjera kuta  AOT .
Skup svih mjera tog kuta je fD + 2kS  k 2 Zg:

Primjer 1. Nacrtajmo na brojevnoj kruznici tocke pridruzene brojevima k 

_S
E(2 )
S
6
, k 2 N.
1
2S _S
E( ) E( 3 )
3

5S S 13 S
E( ) E( _ ) =E ( ) = ...
6 6 6

E(S ) E (2S )
O
x

7S 11 S
E( ) E( )
6 6

4S 5S
E( ) E( )
Sl. 1.11. Tocke brojevne kruznice 3 3
S 3S
E( )
pridruzene brojevima k . 2
6

Zadatak 2. Nacrtaj na brojevnoj kruznici tocke pridruzene brojevima 1 2 3 : : : 10 .

Koje se medu njima nalaze u drugom kvadrantu?

Primjer 3. U kojem se kvadrantu nalazi tocka pridruzena broju t = 100 ?

. Neka je T = Et  . Mjera kuta  AOT je t = 100 radijana. Da bismo odredili u
kojem se kvadrantu nalazi ova tocka, trebamo odrediti glavnu mjeru t 0 ovog kuta:

 2S = 100  b15:915c  2S = 100  30S = 5:7522   
t
t =t
0

2S
3S
Ovaj je broj veći od = 4:712    , a manji od 2S = 6:283    . Zato se toc
ka T nalazi
u cetvrtom kvadrantu. 
2

Zadatci 1.3.

1. Odredi na brojevnoj kruznici tocke E t  pridruzene realnim brojevima t :

S 7S 5S
3S 13S 12S :
2 2 2
2. Odredi na brojevnoj kruznici tocke E t  pridruzene realnim brojevima t :
7S 5S 3S 9S 11S 17S 17S 119S 99S 119S
:
3 6 4 2 3 4 6 3 4 3
14 1. KUT I BROJEVNA KRUZ NICA

S S
3. Odredi cijeli broj k tako da je k t k + 1 , za sljedeće tocke E t  : E 10 , E 8 ,
p 2 2
E 2 , E 3:3 , E 33 . Smjesti sve te tocke na brojevnu kruznicu.
S
4. Nacrtaj pravilni sesterokut upisan brojevnoj kruznici i s vrhovima u tockama Ak = E k   ,
3
k = 0 1 2 3 4 5 . Na kojemluku sto je odreden s dva susjedna vrha tog sesterokuta leze tocke:
p 23S
E 3 3 , E 15 , E , E 313 , E 17:2 ?
4
S
5. Nacrtaj pravilni osmerokut upisan brojevnoj kruznici i s vrhovima u tockama Ak = E k   ,
4
33S

k = 0 1 2 : : :  7 . Na kojem luku sto je odreden s dva susjedna vrha tog osmerokuta leze tocke:
p
E 1 , E 2 , E , E  22 , E 111 , E 10:22?
4
6. Oznaci na brojevnoj kruznici sljedeće intervale realnih brojeva:
S 3S 5S 5S S S
1) h  i; 2) h  i; 3) h  i ;
3 4 6 3 2 6
2S S 13S 19S
4) h  i ; 5) h   i.
3 6 3 6
7. Koristeći se samo ravnalom i sestarom, uz zadanu jedinicnu duzinu, nije moguće konstruirati
duzinu cija je duljina jednaka S danih jedinica.
Provedi sljedeću konstrukciju:
Nacrtaj kruznicu sa sredistem S i polumjerom r = 1 . U krajnjoj tocki D njezina promjera CD
konstruiraj tangentu. Zatim konstruiraj kut   ASD od 30 ciji će jedan krak tangentu sjeći u
tocki A . Odredi tocku B tako da je jABj = 3 . I konacno, spoji duzinom tocke B i C . Pokazi
da je jBCj  S .
C

30

A D B