Današnje ustavno uređenje Bosne i Hercegovine ustanovljeno je Dejtonskim mirovnim sporazumom nak-

on raspada bivše Jugoslavije. Bosna i Hercegovina ima složene državno uređenje: Bosna i Hercegovina je
sastavljena od dva entiteta i Distrikta Brčko. Entiteti koji čine Bosnu i Hercegovinu su Republike Srpska i
Federacija Bosne i Hercegovine. Republika Srpska ima unitarno uređenje, a Federacija Bosne i Hercegov-
ine se sastoji od 10 kantona. Zakonodavstvo Bosne i Hercegovine ne uređuje na jedinstven način oblast
građanskog, obligacionog i stvarnog prava, već ta nadležnost pripada entitetima odnosno distriktu Brčko.
Isto tako postoji u određenim stvarima podijela nadležnosti između Federacije Bosne i Hercegovine i Re-
publike Srpske. U Bosni i Hercegovini postoje tri zakona o notarima: Zakon o notarima Republike Srps-
ke, Zakon o notarima Federacije Bosne i Hercegovine i Zakon o notarima Distrikta Brčko. Iako Bosna i
Hercegovina nema nadležnost u oblasti građanskog odnosno notarskog prava njeni propisi mogu biti od
značaja i posredno uticati na notarske poslove.

Treba napomenuti da su uprkos legislativnoj raznolikosti rješenja zakonodavaca manje-više ista ili slična
bilo zato što su naslijeđena iz vremena prije raspada Jugoslavije ili su donošena poslije raspada bivše Jug-
oslavije, ali su postojeća zakonska rješenja uprkos postojanju različitih zakonodavaca harmonizovana ili
barem slična.

Zbog kompleksnosti političkog uređenja u daljem odgovoru na upitnik osvrnuću se na rješenja koja propi-
suje zakonodavac u Republici Srpskoj.

1. The deed of purchase of an immovable

A U Bosni i Hercegovini obavzena je forma notarske obrade za ugovore o prodaji nepokretnosti. Stranke
su dužne dostaviti potrebnu dokumentaciju prije termina za notarsku obradu ugovora, a mogu zahtijevati
da notar pribavi dokumentaciju što se u praksi rijetko dešava.

1. Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske vodi javne registre
o nepokretnostima i pravima na njima1 (katastar, zemljišne knjige, knjige uloženih ugovora i
katastar nepokretnosti). Postoji više javnih evidencija (katastar, zemljišna knjiga i knjige uloženih
ugovora). Nekada je ista nepokretnost upisana u više javnih registara. Trenutno se radi na
uspostavljanju jedinstvene javne evidencije o nepokretnostima i pravima na njima (uspostavljanje
„katastra nepokretnosti“ u postupku izlaganja na javni uvid podataka o nepokretnostima i pravima
na njima). U ovim registrima vode se podaci o nepokretnostima i imaocima prava na njima. Često
su podaci zemljišne knjige nepouzdani, neažurni ili nepostojeći. Do uspostavljanja jedinstvene
evidencije u zemljišnoj knjizi vode se podaci o pravu svojine na zemljištu, ali se pored toga vodi i
registar o posjednicima na nepokretnostima (katastar). U nekim dijelovima zemljišna knjiga ne
postoji ili je uništena i tada za to zemljište postoji samo registar o posjednicima (katastar). Za
zgrade: pravo svojine na stanovima, garažama i poslovnim prostorima se upisuje u Knjigu uloženih
ugovora o otkupu stambenih zgrada i stanova, a za zemljište na kome je zgrada izgrađena postoji
odvojena zemljišnoknjižna i evidencija o posjednicima (katastarska) evidencija. U javnim
registrima može se zabilježiti postojanje založnog prava, lične ili stvarne službenosti, postojanje
spora i zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja. Ugovarač odgovara za pravne nedostatke

1
Član 32 i član 33. Zakona o republičkoj upravi (Objavljen u "Službenom glasniku Republike Srpske", broj 118 od
16. decembra 2008, 11/09, 74/10, 86/10, 24/12, 121/12, 15/16, 57/16)

1
 ispunjenja i dužan je da štiti drugu stranu od prava i zahtjeva trećih lica, kojima bi njeno pravo bilo
isključeno.2
2. Ovim registrima notar ne može pristupiti elektronskim putem već (po zahtjevu stranke) može lično
otići da izvrši uvid u javne registre o nepokretnostima i pravima na njima. S obzirom na činjenicu
da to za stranku znači dodatne troškove, a iste provjere stranke mogu i same izvršiti, u praksi notar
gotovo nikada lično vrši provjere u javnim registrima o nepokretnostima i pravima na njima već to
rade stranke, a notar ispravu unosi odgovarajuće upozorenje da notar nije izvršio uvid u javne regi-
stre o nepokretnostima i pravima na njima.
3. Pri zaključenju ugovora kojim se prenosi pravo svojine na nepokretnostima prenosilac je dužan
dostaviti potvrdu da je u potpunosti izmirio poreske obaveze za navedenu nepokretnost. Teretno
raspolaganje može se pobijati ako je u vrijeme raspolaganja dužnik znao ili mogao znati, da
preduzetim raspolaganjem nanosi štetu svojim povjeriocima i ako je trećem licu sa kojim je ili u
čiju je korist pravna radnja preduzeta to bilo poznato ili moglo biti poznato. Ako je treće lice
dužnikov suprug ili srodnik po krvi u prvoj liniji ili u pobočnoj liniji do četvrtog stepena, ili po
tazbini do istog stepena, pretpostavlja se da mu je bilo poznato da dužnik preduzetim
raspolaganjem nanosi štetu povjeriocima. Kod besplatnih raspolaganja i sa njima izjednačenih
pravnih radnji smatra se da je dužnik znao da preduzetim raspolaganjem nanosi štetu povjeriocima
i za pobijanje tih radnji ne zahtijeva se da je trećem licu to bilo poznato ili moglo biti poznato.
Odricanje od nasljedstva smatra se besplatnim raspolaganjem.3 Notar je dužan dostaviti podatke
FOO-u za svaki kupoprodajni ugovor o prometu nekretnina za koji postoji sumnja na pranje novca
ili finansiranje terorističkih aktivnosti, kao i za svaki ovjereni ugovor o pozajmicama čije
vrijednosti iznose 30.000 KM, ili više u roku od osam dana od dana ovjere ugovora.4
4. Za gradske sredine postoji urbanistički i regulacioni plan koje donose organi lokalne samouprave
(grad ili opština). Kupac u jedinici lokalne samouprave može sam provjeriti dozvoljenost i uslove
gradnje prije zaključenja ugovora o prodaji nepokretnosti. Za izdavanje gradjevinske dozvole
potrebno je dostaviti između ostalog i dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima za
predmetnu nepokretnost. Dokazom o riješenim imovinsko-pravnim odnosima smatra se:
a) izvod iz javne evidencije o nepokretnostima,
b) ugovor ili odluka nadležnog organa pogodna kao osnov za sticanje prava vlasništva ili prava
građenja u korist investitora i
c) ugovor o zajedničkom građenju zaključen sa vlasnikom zemljišta ili nepokretnosti.5
Eventualno, ugovor bi se mogao zaključiti pod odložnim uslovom ukoliko kupac pribavi
građevinsku dozvolu ili raskidnim uslovom ne dobije građevinsku dozvolu do nekog datuma
ugovor će se smatrati raskinutim. Ako postoji opasnost od plavljenja ili nečeg sličnog (npr.
zemljište koje je predmet prodaje je klizište) prodavac odgovara po pravilima za materijalne
nedostatke stvari.

2
Član 121. Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske (Objavljen u "Službenom listu SFRJ", br. 29/78,
39/85, 45/89, 57/89, "Službenom glasniku RS", br. 17/93, 3/96, 74/04)
3
Član 281. Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske (Objavljen u "Službenom listu SFRJ", br. 29/78,
39/85, 45/89, 57/89, "Službenom glasniku RS", br. 17/93, 3/96, 74/04)
4
Član 6, Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (Objavljen u 'Službenom glasniku
BiH', br. 47 od 17 juna 2014, 46/16)
5
Član 129. Zakona o uređenju prostora i građenju (Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 40 od 16. maja 2013, 2/15,
106/15, 3/16)

2
 Kod ugovora sa naknadom svaki ugovarač odgovara za materijalne nedostatke svog
ispunjenja.6 Prodavac odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je ona imala u času prelaza
rizika na kupca, bez obzira na to da li mu je to bilo poznato. Prodavac odgovara i za one
materijalne nedostatke koji se pojave poslije prelaza rizika na kupca ako su posljedica uzroka koji
je postojao prije toga. Neznatan materijalni nedostatak ne uzima se u obzir. Nedostatak postoji:

a) ako stvar nema potrebna svojstva za njenu redovnu upotrebu ili za promet;
b) ako stvar nema potrebna svojstva za naročitu upotrebu za koju je kupac nabavlja, a koja je
bila poznata prodavcu ili mu je morala biti poznata;
c) ako stvar nema svojstva i odlike koje su izričito ili prećutno ugovorene, odnosno propisane;
d) kad je prodavac predao stvar koja nije saobrazna uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili
model pokazali samo radi obavještenja.

Prodavac ne odgovara za nedostatke, ako su oni u času zaključenja ugovora bili poznati kupcu ili
mu nisu mogli ostati nepoznati. Smatra se da nisu mogli ostati nepoznati kupcu oni nedostaci koje
bi brižljivo lice sa prosječnim znanjem i iskustvom lica istog znimanja i struke kao kupac moglo
lako opaziti pri uobičajenom pregledu stvari. Ali, prodavac odgovara i za nedostatke koje je kupac
mogao lako opaziti, ako je izjavio da stvar nema nikakve nedostatke ili da stvar ima određena
svojstva ili odlike. Kupac je dužan da primljenu stvar na uobičajeni način pregleda ili je da na
pregled čim je to, prema redovnom toku stvari, moguće i da o vidljivim nedostacima obavijesti
prodavca u roku od osam dana, a kod ugovora u privredi bez odlaganja, inače gubi pravo koje mu
po tom osnovu pripada. Kad je pregled izvršen u prisustvu obiju strana, kupac je dužan svoje
primjedbe zbog vidljivih nedostataka saopštiti prodavcu odmah, inače gubi pravo koje mu po tom
osnovu pripada. Kad se poslije prijema stvari od strane kupca pokaže da stvar ima neki nedostatak
koji se nije mogao otkriti uobičajenim pregledom prilikom preuzimanja stvari (skriveni
nedostatak), kupac je dužan, pod prijetnjom gubitka prava, da o tom nedostatku obavijesti prodavca
u roku od osam dana, računajući od dana kad je nedostatak otkrio, a kod ugovora u privredi bez
odlaganja. Prodavac ne odgovara za nedostatke koji se pokažu pošto protekne šest mjeseci od
predaje stvari, izuzev kad je ugovorom određen duži rok.7

B Kada su u pitanju nepokretnosti obavezno je zaključenje ugovora u formi notarski obrađene isprave8.
Ugovor koji nije zaključen u propisanoj formi nema pravno dejstvo ukoliko iz cilja propisa kojim je
određena forma ne proizilazi što drugo.9

1. Ugovor se zaključuje pred notarom.

2. Original notarske isprave se mora strankama pročitati u prisustvu notara, neposrednim pitanjima
notar se uvjerava da sadržaj originala odgovara volji stranaka, nakon toga stranke moraju odobriti i

6
Član 121. Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske (Objavljen u "Službenom listu SFRJ", br. 29/78,
39/85, 45/89, 57/89, "Službenom glasniku RS", br. 17/93, 3/96, 74/04)
7
Član 478-482. Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske (Objavljen u "Službenom listu SFRJ", br.
29/78, 39/85, 45/89, 57/89, "Službenom glasniku RS", br. 17/93, 3/96, 74/04)
8
Član 68. Zakona o notarima (Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 86 od 5. oktobra 2004, 2/05, 74/05, 91/06, 37/07,
50/10, 78/11, 20/14, 68/17)
9
Član 121. Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske (Objavljen u "Službenom listu SFRJ", br. 29/78,
39/85, 45/89, 57/89, "Službenom glasniku RS", br. 17/93, 3/96, 74/04)

3
 svojeručno potpisati taj original. U originalu se mora, prije potpisa stranaka, konstatovati da se tako
postupilo.10 S toga nije moguće zaključenje ugovora elektronskim putem.
3. Ugovor je zaključen kad su se ugovorne strane saglasile o bitnim sastojcima ugovora.11 Ako su
ugovorne strane poslije postignute saglasnosti o bitnim sastojcima ugovora ostavile neke sporedne
tačke za kasnije, ugovor se smatra zaključenim, a sporedne tačke, ako sami ugovarači ne postignu
saglasnost o njima, urediće sud vodeći računa o prethodnim pregovorima, utvrđenoj praksi između
ugovarača i običajima.12

C Notarska obrada isprave znači da je isprava u cijelosti sačinjena od strane notara što ne isključuje
mogućnost da nacrt teksta isprave mogu sačiniti stranke ili njihovi zakonski zastupnici.13

1. Kao što je naprijed rečeno konačan tekst ugovora sačinjava notar, a nacrt isprave mogu sačiniti i
stranke ili njihovi zakonski zastupnici. Notar koristi sopstveni model poštujući volju koju su
stranke u nacrtu izrazile.
2. Original notarski obrađene isprave mora sadržavati tekst pravnog posla s naznakom eventualnih
punomoći i priloga.14 Notar sve bitne odredbe mora pomenuti u notarskoj ispravi.
3. Ako stranke hoće da se u original unesu nejasne, nerazgovijetne ili dvosmislene izjave, koje bi
mogle dati povoda sporovima, ili ne bi imale namjeravani učinak, ili ne bi mogle proizvesti željeno
pravno dejstvo, ili bi se opravdano moglo smatrati da im je svrha da se neka od stranaka ošteti,
notar će upozoriti na to stranke i dati im odgovarajuće pouke.15 Čini se da je maxi deed prikladniji
našem pravnom sistemu.

D Na kupovinu novog objekta primjenjuje se generalne odredbe Zakon o zaštiti potrošača u Bosni i
Hercegovini (objavljen u 'Sl. glasnik BiH', br. 25 od 04 aprila 2006, 88/15) koji ne sadrži posebne
odredbe o zaštiti potrošača pri kupovini nepokretnosti.
1. Nisu potrebne nikakve bankarske garancije niti potvrde arhitekte ili neke druge osobe.
2. Dozvoljeno je plaćanje unaprijed. U dvostranim ugovorima nijedna strana nije dužna ispuniti svoju
obavezu ako druga strana ne ispuni ili nije spremna da istovremeno ispuni svoju obavezu, izuzev
ako je što drugo ugovoreno ili zakonom određeno ili ako što drugo proističe iz prirode posla.16
Moguće je dati zemljište u zamjenu za stanove ili poslovne prostore u zgardi koja će se sagraditi na
tom zemljištu, ali to nije ugovor o prodaji nego neiminovan ugovor koji se zaključuje po opštim
pravilima imovinskog prava.

10
Član 75. Zakona o notarima (Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 86 od 5. oktobra 2004, 2/05, 74/05, 91/06, 37/07,
50/10, 78/11, 20/14, 68/17)
11
Član 26. Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske (Objavljen u "Službenom listu SFRJ", br. 29/78,
39/85, 45/89, 57/89, "Službenom glasniku RS", br. 17/93, 3/96, 74/04)
12
Član 32. Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske (Objavljen u "Službenom listu SFRJ", br. 29/78,
39/85, 45/89, 57/89, "Službenom glasniku RS", br. 17/93, 3/96, 74/04)
13
Član 65. Zakona o notarima (Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 86 od 5. oktobra 2004, 2/05, 74/05, 91/06, 37/07,
50/10, 78/11, 20/14, 68/17)
14
Član 70. Zakona o notarima (Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 86 od 5. oktobra 2004, 2/05, 74/05, 91/06, 37/07,
50/10, 78/11, 20/14, 68/17)
15
Član 76. Zakona o notarima (Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 86 od 5. oktobra 2004, 2/05, 74/05, 91/06, 37/07,
50/10, 78/11, 20/14, 68/17)
16
Član 122. Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske (Objavljen u "Službenom listu SFRJ", br. 29/78,
39/85, 45/89, 57/89, "Službenom glasniku RS", br. 17/93, 3/96, 74/04)

4
 3. Ne postoje nikakve posebne odredbe u pogledu sačinjavanja notarske isprave koja se odnosi na
buduću stvar.

E Teretno raspolaganje može se pobijati ako je u vrijeme raspolaganja dužnik znao ili mogao znati,
da preduzetim raspolaganjem nanosi štetu svojim povjeriocima i ako je trećem licu sa kojim je ili u
čiju je korist pravna radnja preduzeta to bilo poznato ili moglo biti poznato. Ako je treće lice
dužnikov suprug ili srodnik po krvi u prvoj liniji ili u pobočnoj liniji do četvrtog stepena, ili po
tazbini do istog stepena, pretpostavlja se da mu je bilo poznato da dužnik preduzetim raspolaganjem
nanosi štetu povjeriocima.17 Pravo preče kupovine prema odredbama st. 1. do 6. ovog člana imaju i
suvlasnici porodične zgrade.18

1. Ugovaranje ususfructus je moguće, ali nije uobičajeno kada se radi o ugovoru o poklonu.
Ugovaranje rente (interesta) nije moguće kod ugovora o prodaji, ali jeste kod ugovora o
poklonu.
2. Ovakve klauzule ne postoje u našem pravu.
3. Ne zahtijeva se pribavljanje bilo kakve vrste procjene.

F Nije uobičajeno da notar vrši transfer novca već se najčešće isplata cijene vrši bez učešća notara.
Kada se isplata cijene vrši preko notarovog povjereničkog računa. Kada se, ipak, isplata preko
notarevog računa primjenjuju se odredbe člana 109. Zakona o notarima Republike Srpske koje glase:
„(2)Novac koji mu stranka povjeri na čuvanje, notar čuva na posebnom povjereničkom računu za
druga lica, na način da se za svaki pravni posao otvara poseban povjerenički podračun na koji će se
vršiti polog novca... ...(4) Poseban račun iz stava 2. ovog člana notar može koristiti i za transakciju
novca sa računa jedne stranke na račun druge stranke iz ugovora kod teretnih pravnih poslova. (5) U
slučaju iz stava 4. ovog člana, u ugovoru mora tačno biti naznačen račun druge stranke na koji je
notar u obavezi da izvrši uplatu nakon isteka roka ili ispunjenja uslova koji je označen u ugovoru.“
Zakon ne sadrži nikakve bliže odredbe, ali iz navedenog se čini da notar nema pravo da vrši bilo
kakvo odbijanje dugova već samo isplatu cjelokupnog iznosa na račun prodavca. Najčešće se isplata
sa notarovog povjereničkog računa na račun prodavca vrši tek kada se kupac upiše u javne registre o
nepokretnostima i pravima na njima kao vlasnik na kupljenoj nepokretnosti.

G Kod društva sa ograničenom odgovornošću dio se prenosi ugovorom u pisanoj formi sa notarski
ovjerenim potpisima prenosioca i sticaoca.19 Prenos prava iz hartija od vrijednosti na osnovu ugovora
o poklonu vrši se na osnovu podataka iz ugovora, ovjerenog kod nadležnog organa.20

II The corporate deed

A Osnivački akt privrednog društva notarski se obrađuje, osim kod jednočlanog društva sa
ograničenom odgovornošću sa osnovnim kapitalom od 1 BAM (minimalni osnivački kapital), kod

17
Član 281. Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske (Objavljen u "Službenom listu SFRJ", br. 29/78,
39/85, 45/89, 57/89, "Službenom glasniku RS", br. 17/93, 3/96, 74/04)
18
Član 90. Zakona o stvarnim pravima (Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 124/08, 58/09, 95/11, 60/15, 18/16)
19
Član 123. Zakona o privrednim društvima (Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 127 od 31. decembra 2008, 58/09,
100/11, 67/13, 100/17)
20
Član 220. Zakona o tržištu hartija od vrijednosti (Objavljen u "Službenom glasniku RS", broj 92/06, 34/09, 30/12,
59/13, 86/13, 108/13, 4/17)

5
 koga se vrši notarska ovjera potpisa osnivača. Izmjene i dopune osnivačkog akta ortačkog i
komanditnog društva notarski se obrađuju, a društva sa ograničenom odgovornošću i akcionarskog
društva notarski se potvrđuju, osim kod jednočlanog društva sa ograničenom odgovornošću sa
minimalnim osnivačkim kapitalom kod koga se vrši notarska ovjera potpisa osnivača ili ovlašćenog
lica, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije uređeno.21

1. Imovina stečena radom lica u (van)bračnoj zajednici koja je trajala duže vremena smatra se
njihovom zajedničkom imovinom osim ako ugovorom drugačije ne urede. 22 To znači da
imovina koja je stečena radom, a koja se vodi na imenu jednog od supružnik u javnim
registrima predstavalja zajedničku imovinu osim ako taj imovinski režim ne isključe
posebnim ugovorom.
Kod ortačkog udjela ortak ortačkog društva može prenijeti svoj udio trećem licu samo uz
saglasnost ostalih ortaka s tim da se prenos udjela na nasljednike i pravne sljedbenike ne
smatra se prenosom udjela trećem licu. Prenos udjela trećim licima može se osnivačkim
aktom ili ugovorom ortaka društva drugačije odrediti.23
Komplementar komanditnog društva ne može prenijeti cijeli udio ili dio svog udjela bez
saglasnosti svih komanditora i komplementara. Komanditor komanditnog društva može
prenijeti dio svog udjela ili cijeli svoj udio prodajom, poklonom, nasljeđem ili na drugi
način.24
Kod društva sa ograničenom odgovornošću udio člana društva sa ograničenom
odgovornošću može se slobodno prenositi sledećim licima, ako Zakonom o privrednim
društvima, osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije uređeno:
a) drugom članu društva ili društvu,
b) supružniku prenosioca, bratu, sestri, pretku, potomku ili supružniku potomka,
v) zakonskom zastupniku ili nasljedniku člana društva nakon njegove smrti i
g) statusnom promjenom u skladu sa ovim zakonom.
2. Najčešće osnivački akt društva sadrži pored obaveznih odredbi koje zakon propisuje i
odredbe kojim se bliže određuje način organzacije i funkcionisanja društva.
3. Službeni jezici su: jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda.
Službena pisma su ćirilica i latinica. Na područjima gdje žive druge jezičke grupe u
službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, na način određen zakonom. 25 To znači da
osnivački akt može biti samo na jezicima u službenoj upotrebi i da je jedino taj tekst
zvanični tekst. Kada stranka ne govori jezi u službenoj upotrebi potrebno je učešće
prevodioca (tumača). Notar će nastojati da preko njega sazna pravu volju stranaka i prema
toj volji na jednom od službenih jezika sastaviti original koji će tumač prevesti strankama.
Ako to stranka traži, napisaće se prevod originala na jezik stranke i priložiti uz original.

21
Član 7. Zakona o privrednim društvima (Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 127 od 31. decembra 2008, 58/09,
100/11, 67/13, 100/17)
22
Članovi 269-284. Porodičnog zakona (Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 54 /02, 41/08, 63/14)
23
Član 73. Zakona o privrednim društvima (Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 127 od 31. decembra 2008, 58/09,
100/11, 67/13, 100/17)
24
Član 92. Zakona o privrednim društvima (Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 127 od 31. decembra 2008, 58/09,
100/11, 67/13, 100/17)
25
Amandman LXXI na Ustav Republike Srpske (Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 21 od 31. decembra 1992)

6
 Notar treba da upozori stranke da mogu zahtijevati pismeni prevod i prilaganje uz original. U
originalu treba biti navedeno da se ovako postupilo i da li su se stranke odrekle tog prava.26
B Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji te će morati harmonizovati
svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom Evropske Unije kako bi postala punopravan član EU.

C Osnivači mogu birati različite organizacione oblike za kompanije. Za obavljanje pojedinih djelatnosti
potrebno je ispuniti posebne uslove ili pribaviti posebna odobrenja.

D Moguće je osnovati jednočlano privredno društvo. Registracija jednočlanog društvo sa ograničenom

odgovornošću vrši se po pojednostavljenoj proceduri.27 U našoj zemlji se često pojavljuju kompanije iz
Engleske ili Sjedinjenih američkih država kod kojih je teško utvrditi ovlaštenja za zastupanje kao i da li je
potrebne odluke donio nadležni organ, s obzirom na razlike u pravnim sistemima.

26
Član 84. Zakona o notarima (Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 86 od 5. oktobra 2004, 2/05, 74/05, 91/06, 37/07,
50/10, 78/11, 20/14, 68/17)
27
Vidi naprijed „II Corporate deed“ pod slovom „A“