Professional Documents
Culture Documents
Prekršajno Pravo Skripta
Prekršajno Pravo Skripta
SKRIPTA
1. Pojam, predmet i zadatak prekršajnog prava
Prekršajno pravo je posebna grana prava, tj. skup vaţećih pravnih normi koje propisuju
određeno ponašanje kao prekršaje i za nju predviđaju sankciju,zatim uslov za izvrsenje
prekrsajne sankcije,prekrsajni postupak i nadleznost suda.
Odredbe prekrsajnog prava se nalaze (odnosno sadrzane su u)
-zakonima o prekrsaju (u BIH postoje 4 takva zakona)
-drugim zakonima,i
-podzakonskim aktima
Postoje 3 vrste javnopravnih odn.kaznenih delikata,to su Krivicna djela,Prekrsaji,i Privredni
prestupi.
Predmet prekršajnog prava čine:
a) prekršaji, odnosno prekršajna djela
b) odgovornost učinilaca prekršaja
c) prekršajne sankcije
d) prekršajni postupak
e) izvršenje izrečenih prekršajnih sankcija.
Zadatak prekrsajnog prava Prekrsajno pravo ima zadatak da zastiti drustvo od nedopustenih djela
koja se nazivaju prekrsaji.Drzava nastoji pruziti zastitu pojedinim zasticenim dobrima kao sto su
zivot,imovina i sl. I da disciplinuje gradjane da se uzdrze od krsenja pravnih normi.
Zadatak prekršanog prava ostvaruje se:
- propisivanjem prekršaja
- pokretanjem i vođenjem prekršajnog postupka
- izricanjem prekršajnih sankcija i njihovim izvršenjem.
-
2. Sistem prekršajnog prava
Prekršajno pravo dijeli se na slijedeće cjeline:
1-Materijalno prek.pr.- одређује: koje se ponasanje subjekta smatra prekrsajem,regulise pitanje
prekrs.odgovornosti,kao I prekrsajnu sankciju.
Materijalno prekr.pr.se djeli na opsti I posebni dio.
Opsti to su osnovni pojmovi I institute a posebni dio odredjuje pojedine prekrsaje I koje se
sankcije primjenjuju za njih.
2-Procesno prekr.pr.- kojim se propisuju nadleţnost i postupak u kojem se izriču prekršajne
sankcije; prekršajnoprocesni subjekti, procesna načela, prvostepeni i postupak po vandr.pravnim
lijekovima
3-Izvrsno prekr.pr.-regulise postupak,nacin i uslov izricanja prekrsajnih sankcija.
9. Sticaj prekršaja
Sticaj prekršaja postoji kada je isti učinilac sa jednom ili više radnji učinio više prekršaja za koje mu se
istovremeno sudi.Sticaj se dijeli na dvije vrste:
a) Idealni -jednom radnjom učini više prekršaja),
b) Realni -sa više radnji učini više prekršaja)
Postoji Prividni sticaj to je slučaj u kome izgleda da postoji više prekršaja, a radi se samo o jednom
prekršaju. I prividni sticj se javlje kao prividni idealni i kao prividni realni sticaj.
Produţeni prekršaj jeste poseban slučaj prividnog realnog sticaja, a postoji kada učinilac ponavlja vršenje
istog prekršaja u sličnim situacijama
Kolektivni prekršaj, kao slučaj prividnog realnog sticaja, postoji kada učinilac u vidu zanata, zanimanja ili
iz navike ponavlja vršenje prekršaja (kockanje).
Prekršaji sa neodređenim brojem radnji – jedan prekršaj postoji bez obzira na to da li je radnja izvršena
samo jednom ili je ponovljena nekoliko puta ( uţivanje droge, kockanje).
18.Vaspitne mjere
Vaspitne mjere prestavljaju posebne prekršajne sankcije namijenjene isključivo prema maloljetnim
učiniocima prekršajs. Smisao ovih sankcija jeste da se obezbijedi prevaspitanje maloljetnog učinioca
(tzv. socijalizacija), uz što manju primjenu elemenata prinude. Zakon pravi razliku izmedju mladjih i
stariji maloljetnika i propisuje razlicite vrste prekrsajnih sankcija za njih,pa tako prema
Mlađim maloljetnicima ( starosti između navršenih 14 do nenavršenih 16 god) mogu se izreći isključivo
vaspitne mjere.Prema starijim maloljetnicima koji su u vrijeme izvršenja prekršaja navršili 16, nisu
navršili 18 god, mogu biti izrečene vaspitne mjere, kao i bilo koja od drugih prekršajnih sankcija
namijenjenih kaţnjavanju punoljetnih lica.Da bi prema starijem maloljetniku mogle biti izrečene vaspitne
mjere, potrebno je da su ispunjeni slijedeći uslovi:1-da je stariji maloljetnik priznao da je počinio prekršj,
2-da je izrazio ţaljenje zbog počinjenog prekršaja i 3-da je dobrovoljno pristao na takvu vaspitnu mjeru.
Vrstevaspitnih mjera:1-ukor,2-licno izvinjenje ostecenom,3-redovno pohađanje škole,4-posjećivanja
vaspitnih,obrazovnih, psiholoških i drugih vrsta savjetovališta,5-nalaganje maloljetniku da se uzdrţava od
upotrebe alkoholnih pića i opojnih droga i sl.
30.Prekršajni nalog
Institut PN zamjenjuje sve dosadašnje postupke naplate novčane kazne na licu mjesta i on
predstavlja jedan od dva načina pokretanja prekršajnog postupka (drugi način je podnošenjem
ZPP nadleţnom sudu).Clan 32. ZOP odredjuje u kojim situacijama se moze izdati PN
PN se mogu izdavati samo u sljedećim slučajevima:
(2) Prekršajni nalog se moţe izdati samo u slučajevima kada odgovarajući zakon ili propis određuje
fiksnu novčanu kaznu, kada novčana kazna moţe biti izračunata korištenjem matematičke formule, ili
kada ovlašteni organ odluči da izrekne minimalnu novčanu kaznu,
(3) Ako okrivljeni izvrši više prekršaja u sticaju tada ovlašteni organ moţe prekršajnim nalogom izreći
jedinstvenu novčanu kaznu a ako je za samo jedan od izvršenih prekršaja predviđena zaštitna mjera,
moţe izreći i tu zaštitnu mjeru u najkraćem predviđenom trajanju.
Sadržaj i forma PN-Sadrţaj i forma PN detaljno su određeni zakonom.Zakon predviđa da se PN
obavezno donosi u pisanoj formi i Treba da sadrţi:1-naziv (PN),2-naziv ovlašćenog organa koji ga je
izdao,3-ime i svojstvo ovlašćenog sluţbenog lica koje ga je izdalo,4-jedinstveni broj određen od strane
ovlašćenog organa koji je različit za svaki PN,5-datum izdavanja,6-datum uručenja,7-prekršaj koji je
počinjen od strane okrivljenog,8-ako je okrivljeni fizičko lice, ime i prezime, adresa, jedinstveni matični
broj i mjesto zaposlenja fizičkog lica(za strance, broj pasoša),9-ako je okrivljeni pravno lice, naziv i
sjedište, kao i jedinstveni identifikacioni broj pravnog lica,10-činjenični opis radnje iz koje proizlazi
pravno obiljeţje prekršaja, vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebne da se prekršaj
što tačnije odredi; 11-utvrđenu sankciju,12-iznos naknade štete) i troškove postupka,13-uputstvo da se
novčana kazna, šteta i troškovi trebaju platiti ili da okrivljeni mora zatraţiti sudsko odlučivanje o
prekršajnom nalogu u roku od osam dana od dana uručenja,14-uputstvo o načinu plaćanja novčane
kazne15-potpis ovlašćenog organa.
32.Sporazum o sankciji
Ovlašteni organ uz ZPPP moţe priloţiti ponudu okrivljenom da prihvati predloţenu sankciju, koja moţe biti novčana
kazna i/ili predloţene zaštitne mjere. Ako okrivljeni prihvati predloţenu sankciju ili ako se ovlašteni organ i okrivljeni
sporazumiju o drugoj sankciji prije donošenja odluke o prekršaju, ovlašteni organ moţe podnijeti sudu na odobrenje
pisani sporazum koji sadrţi detalje o sankciji, potpisan od okrivljenog i ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa. U
opravdanim slučajevima sporazumom o sankciji se moţe predvidjeti i plaćanje novčane kazne u ratama u roku do šest
mjeseci. Sud će odobriti sporazum između okrivljenog i ovlaštenog organa ako utvrdi da isti ispunjava zakonske
uslove.Sporazum o sankciji mora biti formalno-pravno uredan, odnosno mora sadrţavati sve zakonske
elemente, a posebno:1-podatke o ovlašćenom organu i okrivljenom, 2-uslove priznanja krivice, 3-potpise
sporazumnih strana
Predaja putne isprave ili drugog identifikacionog dokumenta okrivljenog- predaja putne isprave ili
drugog identifikacionog dokumenta, do pojavljivanja na sudu (ali ne duţe od 24 časa), posebna je mjera
jemstva, a radi obezbjeđenja prisustva okrivljenog pred sudom. Predaju dokumenata moţe zahtijevati
policijski sluţbenik.
Polaganje novčane garancije od strane okrivljenog- polaganje novčane garancije u visini maksimalne
novčane kazne koja moţe biti izrečena za određeni prekršaj, predstavlja mjeru koju moţe naloţiti sudija
ukoliko posumnja u mogućnost bjekstva okrivljenog koji nema prebivalište u BiH prije okončanja postupka..
Sastoji se u polaganju gotovog novca u visini maksimalne novčane kazne koja moţe biti izrečena za konkretni
prekršaj koji se okrivljenom stavlja na teret. Moţe se odrediti u dva slučaja: 1. da je pokrenut postupak protiv
lica koje nema prebivalište u BiH i 2. prema licu koje privremeno boravi u inostranstvu, a ţeli da napusti BiH,
kao i u drugim slučajevima kada postoji opasnost i sumnja da bi lice bjekstvom moglo izbjeći odgovornost za
prekršaj.
34.Usmeni pretres
Suđenje u prekršajnom postupku provodi se na usmenom pretresu koji vodi sudija pojedinac. Usmeni pretres
je moguća, ali ne i obavezna faza u prekršajnom postupku.
Zakazivanje usmenog pretresa
Sud po prijemu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka ispituje da li je zahtjev podnesen u roku koji je određen
zakonom. Ako sud utvrdi da zahtjev nije blagovremeno podnesen ili da postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se
postupak ne moţe pokrenuti ni voditi donijeće rješenje o odbacivanju zahtjeva. Ukoliko je zahtjev blagovremeno
podnesen i ako datum i vrijeme usmenog pretresa nisu već određeni sud će odrediti datum i vrijeme usmenog pretresa i o
tome obavijestiti okrivljenog i podnosioca zahtjeva.
Pozivanje na usmeni pretres
Da bi se usmeni pretres uspješno odvijao, neophodno je da se na njega pozovu:1.okrivljeni,2.ovlašćeni organ i
3.oštećeni. Pozivanje ovih lica se vrši dostavljanjem pismenog poziva.
Obustavljanje prekršajnog postupka prije početka usmenog pretresa
Prije početka usmenog pretresa, okrivljeni moţe svojim pismenim prijedlogom zatraţiti od suda obustavljanje
prekršajnog postupka, ukoliko smatra da postoji neki od zakonskih uslova ili razloga za obustavljanje
prekršajnog postupka Razlozi za obustavljanje prekršajnog postupka prije početka usmenog pretresa
1. ako je utvrđeno da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj;
2. ako se utvrdi da sud nije nadleţan za odlučivanje;
3. ako se utvrdi da je prekršajni postupak vođen bez zahtjeva ovlašćenog organa;
4. ako se utvrdi da je okrivljeni zbog istog prekršaja pravosnaţno osuđen u drugom prekršajnom postupku;
5. ako se utvrdi da je okrivljeni u krivičnom postupku oglašen krivim za djelo koje obuhvata i prekršaja
6. ako se utvrdi da okrivljeni ima imunitet;
7. ako se utvrdi da je nastupila zastarjelost za vođenje prekršajnog postupka;
8. ako se utvrdi da je okrivljeni u toku prekršajnog postupka umro ili obolio od trajnog duševnog oboljenja;
9. ako se utvrdi da je podnosilac odustao od zahtjeva prije donošenja rješenja o prekršaju;
10. ako nije dokazano da je okrivljeni počinio prekršaj;
11. ako postoje druge okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj
Pravila usmenog pretresaPrekršajni postupak bi trebao,da se završi na jednom usmenom pretresu - princip
ekonomičnosti.
35.Rješenje o prekršaju
Prekršajni postupak se završava donošenjem rješenja o prekršaju. Rješenje o prekršaju se ni u kom slučaju ne
moţe zasnivati na dokazima koji nisu izvedeni na usmenom pretresu, odnosno tokom prekršajnog postupka.
Rješenje o prekršaju se odnosi samo:
1. na lice protiv koga je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka (subjektivni identitet) i
2. samo na onaj prekršaj koji je predmet podnesenog zahtjeva (objektivni identitet).
Rješenjem o prekršaju sud će odlučiti:a) da se prekršajni postupak obustavlja;b) da je okrivljeni oglasi odgovoran zbog
propuštanja ili v) da se okrivljeni oglašava odgovornim za prekršaj.
Rješenje o prekršaju sud donosi na propisanom obrascu. Obrazac rješenja o prekršaju sadrţi sljedeće podatke:
a) naziv i sastav suda;b) broj i datum donošenja rješenja o prekršaju;v) prekršaj koji je počinjen g) kratku
ocjenu činjeničnog stanja i propisa;d) da li je prekršajni postupak obustavljen, ili je okrivljeni odgovoran
zbog propuštanja, ili je oglašen krivim;đ) sankciju koja je izrečena;e) odluku o troškovima prekršajnog
postupka;ţ) odluku o imovinsko-pravnom zahtjevu;z) pouku o pravnom lijeku; i i) potpis sudije. Rješenje o
prekršaju sud dostavlja okrivljenom i podnosiocu zahtjeva lično ili putem pošte u roku od tri dana od dana
donošenja rješnja o prekrašju.
36.Žalba
Ţalba je redovan pravni lijek, sa suspenzivnim dejstvom, koji mogu izjaviti okrivljeni i ovlašćeni organ
protiv rješenja o prekršaju. Pravo na izjavljivanje ţalbe na rješenje o prekršaju ima i oštećeni, i to samo u
pogledu imovinskopravnog zahtjeva. Ţalba se moţe izjaviti u roku od 8 dana od dana dostavljanja rješenja
o prekršaju. Sud u sloţenim predmetima, po zahtjevu bilo koje od stranaka moţe produţiti rok za
izjavljivanje ţalbe za najduţe još 8 dana.Ţalba mora da sadrţi-1. broj i datum rješenja o prekršaju protiv
koga se ţalba izjavljuje 2. potpis ţalioca 3. ţalbene osnove i razloge zbog kojih se ţalba izjavljuje.
Ţalbeni osnovi su taksativno nabrojani u zakonu, te se rješenje o prekršaju moţe pobijati zbog:
1. bitnih povreda prekršajnog postupka,2. povrede materijalnog propisa o prekršajima ili
3. odluke o prekršajnoj sankciji, odnosno zaštitnoj mjeri.
Ukoliko ţalba ispunjava sve formalne uslove, nastavlja se ţalbeni postupak koji vodi okruţni sud po
sluţbenoj duţnosti, a u kojem sud razmatra ţalbu na osnovu spisa predmeta, ţalbe i odgovora druge strane
na ţalbu.. Drugostepenim rješenjem ne moţe se izreći prekršajna sankcija stroţa od sankcije izrečene u
prvostepenom postupku. S obzirom na ovo, okruţni sud moţe:1. izreći blaţu novčanu kaznu,
2. smanjiti trajanje ili ukinuti odluku o zaštitnoj mjeri ili 3. izreći blaţu vrstu prekršajne sankcije.
Odluke okružnog suda po žalbi
Okruţni sud po ţalbi moţe donijeti sljedeće rješenje:
1. rješenje kojim se ţalba odbija kao neosnovana i prvostepeno rješenje potvrđuje
2. rješenje kojim se ţalba uvaţava i prvostepeno rješenje o prekršaju preinačava,
3. rješenje kojim se ţalba uvaţava u cijelosti, prvostepeno rješenje ukida i odrţava usmeni pretres
37.Ponavljanje postupka
Je vanredni pravni lijek kojim se kaţnjenom omogućava da ponovi prekršajni postupak koji je završen
pravosnaţnim rješenjem. Uslovi za ponavljanje postupka
1. ako se dokaţe da je rješenje suda zasnovano na laţnoj ispravi ili na laţnom iskazu svjedoka ili vještaka,
2. ako se dokaţe da je do rješenja suda došlo usljed krivičnog djela sudije ili drugog sluţbenog lica koje je
učestvovalo u prekršajnom postupku,
3.ako se utvrdi da je kaţnjeni za istu radnju već kaţnjen u prekršajnom postupku
4.ako se iznesu nove činjenice ili novi dokazi koji bi doveli do drugačijeg rješenja da su bili poznati u
ranijem postupku
5. ako Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava pronađu kršenja Evropske konvencije o
ljudskim pravima i osnovnim slobodama i Ustava RS, odnosno BiH, pod uslovom da je rješenje o
prekršaju zasnovano na tim kršenjima.
Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka mora se podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana
pravosnaţnosti rješenja.
Sadržaj ZPPP-Kaţnjeni obavezno navodi:1-zakonski osnov zbog koga se traţi ponavljanje prekršajnog
postupka, 2-kojim dokazima se potkrepljuju činjenice na kojima se zahtjev zasniva. 3-ako ZPP ne sadrţi
ove podatke, sud odbacuje zahtjev svojim rješenjem.
Odluke suda po ZPPP-Rješavajući po ZPPP, osnovni sud moţe
1. izmijeniti prvobitno rješenje o prekršaju 2. odrediti dan i vrijeme za novi usmeni pretres