Professional Documents
Culture Documents
Aef
Aef
izradu završnoga i
diplomskoga rada
Studij Informatike
FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKIH I ODGOJNIH ZNANOSTI | SVEUČILIŠTE U MOSTARU
Sadržaj
1
I. Što čini završni/diplomski rad?
2
II. Primjer korice rada
Sveučilište u Mostaru
Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti
(Arial, 14)
Ime i prezime
(Arial, 14)
NASLOV RADA
(Arial, 20, Bold)
(Arial, 14)
Mostar, godina.
3
III. Primjer potkorice rada (prve stranice)
Sveučilište u Mostaru
Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti
(Arial, 14)
NASLOV RADA
(Arial, 20, Bold)
(Arial, 14)
Mostar, godina.
4
IV. Sadržaj
- Sadržaj rada predstavlja numeričko-tekstualni pregled dijelova rada, te se piše nakon završetka
pisanja rada i obilježavanja rednog broja stranica;
- Nalazi se na drugoj stranici koja ne treba biti numerirana;
- Naslovi i podnaslovi unutar razrade teme označavaju se brojevima, a sadržaj, uvod, zaključak,
popis skraćenica te izvori i literatura ne označavaju se brojevima;
- Poglavlja i potpoglavlja potrebno je označiti numeričkom oznakom i odgovarajućim brojem
stranice na kojoj započinju (Slika 1);
- Prilikom pisanja sadržaja preporuča se korištenje opcije Tablica saržaja unutar MS Word-a
(Slika 2);
- Prilikom pisanja naslova i podnaslova preporučuje se sljedeće:
Naslove poglavlja (npr.: 1., 2., 3., ...) treba pisati slovima veličine 14 pts, bold;
Naslove potpoglavlja sa dvije decimalne jedinice (npr.: 1.1., 1.2., 1.3., ...) treba
pisati slovima veličine 12 pts, bold;
Naslove potpoglavlja sa tri i više decimalnih jedinica (npr. 1.2.1, 1.2.1.1.) treba
pisati slovima veličine 12 pts, bold;
Svako novo poglavlje počinje na novoj stranici.
-
5
V. Sažetak, ključne riječi
- Sažetak rada treba sadržavati osnovni cilj rada, glavne rezultate i najvažnije zaključke. Uz
hrvatski jezik, sažetak se piše i na jednom od stranih jezika (engleski, njemački, francuski).
Sažetak u prosjeku ima od 100 do 300 riječi (trećinu stranice do stranicu teksta).
- Ključne riječi na hrvatskom (eventualno i na nekom svjetskom jeziku) također su veoma
preporučljive (u nekim se časopisima i obvezatno traže). Riječ je o pojmovima koji su najbliži
tematskom određenju rada. Obično se navodi tri-četiri pojma (ili više, no ne više od deset).
Pojmovi se sastoje od riječi ili tipične sintagme, odvojene od drugog pojma zarezom [1].
6
VI. Uvod
- Cilj uvoda je da kod čitatelja pobudi interes i da ga preliminarno upozna sa tematikom koja se
obrađuje u radu. Uvod stoga treba biti kratak, jezgrovit, jasan i informativan.
- Mišljenja o sadržaju uvoda nisu sasvim usuglašena, ali se većina autora slaže da treba nastojati
da se uvodnim razmatranjima obuhvate sljedeći elementi[2]:
definiranje problema i predmeta istraživanja,
određivanje osnovnog cilja istraživanja,
postavljanje osnovne hipoteze i eventualno pomoćnih hipoteza,
navođenje metoda primijenjenih u istraživanju,
opisivanje sadržaja pojedinih dijelova rada,
ocjenjivanje dosadašnjih istraživanja u danoj oblasti,
navođenje osnovnih izvora informacija,
ukazivanje na teorijska i praktična znanja obrade izabrane tematike.
7
VII. Razrada teme
Oblikovanje teksta
- Tekst diplomskog rada treba biti postavljen na sljedeće margine: 2,5 cm s lijeve strane, gore i
dolje te 2 cm s desne strane;
- Oblik i veličina slova u tekstu treba biti jednaka u cijelom tekstu (Times New Roman, veličina
12);
- Prored treba biti 1,5 a tekst je potrebno pisati sa obostranim poravnanjem;
- Glavni tekst rada treba biti podijeljen u poglavlja i potpoglavlja, pri čemu naslovi i podnaslovi
moraju biti brojčano označeni;
- Bilješke (fusnote) pišu se na dnu stranice, veličinom 10 Times New Roman.
- Bilješke moraju biti brojčano označene i pisane korištenjem opcije Umetni fusnotu na kartici
Reference unutar programa MS Word.
8
Slika 3 Gumb za umetanje opisa slike
Slika 4 Prozor za oblikovanje opisa slike (na padajućem izborniku odaberite da li se radi o slici, tablici i sl.)
- Slika se u tekstu referencira na sljedeći način: „kao što je prikazano na slici 2.1“ ili „Slika 2.1
prikazuje…„.
- Ako su slike generirane nekim grafičkim aplikacijama treba ih prikladno prebaciti u dokument.
Predlaže se korištenje opcije Slike s računala na kartici Umetanje u MS Word-u.
- Posebnu pažnju posvetiti kvaliteti slike ukoliko se radi o promjeni formata (Gif, Jpeg, Tiff);
nakon ispisa slika mora biti čitljiva.
- Naziv slike font Times New Roman, 12pt, bold, centrirano
9
Slika 6 Primjer imenovanja modificirane slike IZVOR:[3]
10
-
Slika 8 Primjer pravilnog pisanja i numeriranja formule
Numeriranje
- Cijeli dokument treba numerirati arapskim brojevima.
- Numeriranje se izvodi u desnom donjem kutu, počevši od broja 1.
- Prva numerirana stranica je Uvod.
11
VIII. Zaključak
- Zaključak je završni dio stručnog rada. U zaključku se na koncizan, jezgrovit, precizan i logičan
način iznose rezultati i spoznaje do kojih se došlo u obradi teme.
- Zaključak sadrži odgovore na postavljena pitanja u uvodu, u njemu se potvrđuje ili odbacuje
glavna hipoteza.
- U zaključku se ponavljaju najvažnije konstatacije i stavovi iz glavnog dijela rada, vodeći računa
da se ne koriste iste formulacije i iste rečenice.
- Zaključak ne smije sadržati tabele i ilustracije. Po pravilu, u zaključak se ne uvrštavaju citati niti
fusnote.
12
IX. Popis izvora i literature
Referenciranje
Sljedeći tekst je u potpunosti preuzet [4]:
Prilikom pisanja seminarskih radova, završnih, diplomskih radova, znanstvenih ili stručnih članaka
susrećemo se s pojmovima citiranje, referenciranje i bibliografija. Vrlo je važno poznavati ispravan
način citiranja, referenciranja te izrade bibliografije kako bismo mogli vjerodostojno prenositi mišljenja
i stavove drugih autora.
Citiranje predstavlja izravno navođenje „stranog“ izvora u našem trenutačnom matičnom tekstu, tj.
umetanje drugoga vanjskog teksta od riječi do riječi (ili ne tekstualnoga sadržaja poput slika, grafika,
tablica, formula itd.) u naš matični tekst. Tekst (ili drugi ne tekstualni sadržaj) koji se umeće naziva se
navod ili citat. Umetnuti tekst treba se istaknuti stavljanjem pod navodnike ili izdvajanjem u zaseban
te malo uvučen odlomak (1 do 2 cm od ostatka teksta). Obično se prvi način koristi ako se citira jedna
do dvije rečenice, a u slučaju da se citira veći dio teksta (više od dvije rečenice) preporuča se upotreba
drugoga spomenutog načina citiranja. Uz citirani tekst potrebno je navesti referencu na izvor.
Parafraziranje predstavlja neizravno navođenje ili prepričavanje „stranog“ izvora s ciljem da se prenese
smisao i poruka tuđega teksta. Tekst nekog izvora može se parafrazirati kako bi se ukratko prikazalo,
pojasnilo ili kritiziralo stajalište tog izvora. Parafrazirani tekst treba biti dovoljno različit od izvornog
teksta i ne smije predstavljati prikriveno citiranje, tj. izravno navođenje tuđega teksta bez navodnika.
Uz parafrazirani tekst potrebno je također navesti referencu na izvor.
Čitajući tekst mora uvijek biti jasno što su stavovi i misli autora teksta, a što su mišljenja i stavovi drugih
autora. Stoga se prilikom pisanja teksta postavlja uputa na odgovarajući bibliografski izvor (referenca)
u kojoj se može pronaći taj navod ili misaona ideja. Reference su korisne u slučaju da čitatelj želi
provjeriti navedenu informaciju ili jednostavno proširiti svoje (pred)znanje o navedenoj tematici iz
referenciranog izvora. Ovisno o kontekstu citiranog ili parafraziranog teksta na odgovarajućem mjestu
navodi se referenca. Tako se referenca može nalaziti na početku, u sredini ili na kraju teksta. Preporuča
se da u tekstu koji prethodi citatu ili parafraziranom tekstu bude jasno da se radi o preuzimanju tuđih
misli.
Primjer:
Prema autoru Bates e-učenje predstavlja svako učenje koje se izvodi uz pomoć tehnologije (Bates,
2008).
Citiranje i parafraziranje koriste se prvenstveno kako bismo se mogli nadovezati na nečije misli,
rezultate istraživanja (bilo da se slažemo ili razilazimo u stajalištima) ili kako bismo potkrijepili naše
misli sa sličnim stavovima ili rezultatima drugih autora. Ako se iznose misli drugih, a da te misli nisu
jasno referencirane, postoji povreda autorskoga rada i shodno tome mogu proizaći ozbiljne optužbe
za prisvajanje tuđega autorskog rada, tj. plagiranje. Ideja i smisao referenciranja prvenstveno su u tome
da autor potkrijepi svoj rad vjerodostojnim izvorima i na taj način poveća kvalitetu vlastitoga rada.
Na kraju pisanja teksta potrebno je izraditi popis korištene literature (bibliografija). Sve reference koje
su navedene u tekstu moraju biti navedene u bibliografiji na kraju, jer referenca predstavlja skraćeni
zapis izvora, dok bibliografski zapis u potpunosti identificira korišteno djelo. U popisu literature ne bi
trebao biti naveden ni jedan izvor koji nije korišten u tekstu.
13
Za izradu diplomskih i završnih radova koristiti najmanje 10 izvora. Literatura za izradu rada mora biti
relevantna za odabranu temu, te se mora voditi računa o raspoloživoj literaturi.
Stilovi referenciranja
Postoji veliki broj različitih bibliografskih stilova. Svaki stil ima posebno definiran skup pravila pri
navođenju izvora u tekstu, tj. reference, kao i navođenje izvora u popisu literature, tj. bibliografije.
Stil za referenciranje završnoga i diplomskoga rada je IEEE. IEEE je akronim od Institute of Electrical and
Electronics Engineers, najveće svjetske profesionalne organizacije tehničara koja je osnovana s ciljem
unapređenja tehnologije na korist čovječanstvu [5].
14
Sučelje lokalne inačice (Mendeley Desktop)
Mendeley Desktop se sastoji od glavnog izbornika s padajućim izbornicima (1) preko kojih je moguće
doći do svih funkcija koje program pruža. Traka s gumbima (2) omogućava brz pristup pojedinim
funkcionalnostima. S lijeve strane prozora se nalaze kolekcije bibliografskih zapisa podijeljenih u četiri
dijela: Mendeley, My Library, Groups i Trash (3). Ispod ovoga se nalazi okvir za filtere (4), gdje zapise
možemo filtrirati prema autoru, ključnim riječima autora, prema korisnikovim ključnim riječima ili
prema vrsti publikacije. Na sredini se nalazi popis bibliografskih zapisa (5), koje je moguće označiti kao
favorite i pročitane; ukoliko pored zapisa stoje ikone za PDF ili MS Word, to znači da su za iste zapise
dostupni dokumenti u odgovarajućem formatu. S gornje desne strane prozora se nalazi pretraživač (6)
koji nam omogućava jednostavno pronalaženje željenih zapisa. U lijevom dijelu prozora (7) kada
kliknemo na pojedini bibliografski zapis dobijemo prikaz detalja, koji naknadno možemo mijenjati i
uređivati.
15
Sučelje web aplikacije
Za početak pomoću izbornika Add (1) možemo dodati novi bibliografski zapis ili mapu, kao i uvesti
dokument. Traka s gumbima (2) nam omogućava premještanje zapisa u određenu mapu, brisanje i
sortiranje. Kao u lokalnoj inačici programa, na središnjem prozoru (3) je popis zapisa iz određene mape.
Pretraživač (4) ima jednaku funkciju kao u lokalnoj inačici, te u prozoru (5) ispod pretraživača dobijemo
detalje o odabranom bibliografskom zapisu. S lijeve strane se nalazi prozor (6) s kolekcijom
bibliografskih zapisa.
Izrada referenci
Reference je moguće izraditi pomoću lokalne i web inačice, kao i korištenjem dodatka za web
preglednike.
16
Slika 11 Ručni unos PDF dokumenta (znanstvenog članka) u Mendeley biblioteku
II. Ukoliko koristimo Mendeley web inačicu za ručni unos novoga bibliografskog zapisa potrebno
je u kartici Library odabrati naredbu Add →New manual entry. Uneseni zapis pomoću web-
aplikaciji nije odmah vidljiv u lokalnoj inačici programa. Ako se želi ručno pokrenuti
sinkronizacija podataka, potrebno je u lokalnoj inačici odabrati naredbu File →Synchronize
Library ili tipku F5.
Slika 12 Primjer dodanog bibliografskog zapisa uz pomoć pretraživanja Mendeley web aplikacije
17
web preglednik potrebno je da ste prijavljeni u web-aplikaciju. Ako je potrebno izmijeniti neke
od podataka ili unijeti neke koji nedostaju, dovoljno je odabrati gumb za izmjenu i omogućit
će se izmjena informacija o bibliografskom zapisu.
Slika 13 Primjer uvoza bibliografskog zapisa koristeći Mendeley dodatak za web preglednik
Slika 14 Umetanje citata pomoću Mendeley dodatka za MS Word i odabir stila referenciranja
18
Umetanje bibliografije
Umetanje bibliografije je obavezno automatski putem opcije Insert Bibliography na kartici Reference.
19
X. Popis slika i tablica
- Popis slika i tablica navodimo iza literature. Ukoliko ste pravilno numerirali slike, tablice i
grafičke prikaze, popis jednostavno automatski možete unijeti pomoću opcije Umetni tablicu
slika na kartici Reference.
- Klikom na navedenu opciju birate oblik tablice, te popis koji želite prikazati (slike, tablice,
grafikoni, jednadžbe i sl.).
20
XI. Prilozi
- U prilog se obično postavljaju velike tablice, ispisi programskog koda, anketni upitnici, rezultati
statističke analize, i sl.
- Svaki prilog treba imati redni broj, naslov, izvor podataka i eventualne napomene.
21
XII. Predaja i ispis rada
22
Izvori korišteni za izradu uputa
[1] A. Uzelac, Upute za izradu studentskih pisanih radova. Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu ,
2002.
[2] S. Brkić, E. Mehić, and V. Kenjić, “Uputstvo za izradu seminarskog i diplomskog rada.”
Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2006.
[3] T. Volarić, “Model oblikovanja i isporuke znanja u inteligentnom sustavu za upravljanje
učenjem (eng. Knowledge design and delivery model for intelligent learning management
systems),” University of Split, 2017.
[4] A. Ćorić Samardžija, “Osnove rada s alatima za upravljanje referencama.” Sveučilišni računski
centar, Zagreb, 2017.
[5] “FOI: Preporuke citiranja i referenciranja primjenom stila referenciranja IEEE,” Varaždin, 2017.
23