EIEKTRICNI

SINOPSIS
Najsretnija okolnost na svijetu... je nesposobnost ljudskog wna da stavi u meitusobni
odnos sovsvoj safuiaj... Znanostisunam, svakatragajutiusvomvlastitomsmieru, dosada
nanijele tnalo itete; ali, jednog te dana spajanje rascjepkanog manja otvoriti zastraiujuie
spomaje stvarnosti... tala da iemo od tih spomaja ili poludjeti ilipobjeti sa smrtonosnog
suj etla u mir i sigurnost novog mrainog doba
H.p. Lovecraft

Wallace Thornhill @ 2004
Prevela:
Tamara BoZiCevid - Haban
Email: info@holoscience.com
Website:
hftp://www.holoscience.com
1. Predgovor
T T Sirokom interdisciplinamom ishaZivanju kao Sto je ovo, i sama komrurikacija
| | moZe predstavljati prilidan izazov. Velike te5ko6e u komrurikaciji uglavnom
\-rl nastaju kad se dovodi u pitanje neito Sto je ve6 <spoznato> kao istina. Kada su u
pitanju osnovna nadela, uvjerenje koje stoji iza prihvaienih ideja moZe biti tako snaZno da
se i sama rasprava moZe diniti prilidno besmislenom. Ovu pote5ko6u pogor5ava fragmen-
tacija procesa prikupljanja i procjene informacija.
Specijalizacija intelektualnog istraiivanja sa sobom nosi odredene rizike kadpretpostav-
ke unutarjedne discipline leZe na ved iznesenim pretpostavkama drugih disciplina. Nitko ne
moZe biti strudnjak za sve, a kad istraZujemo mogu6nosti izvan naieg osobnog podrudja
strudnosti, sasvim je prirodno da se pokoravamo onom Sto strudnjaci iz drugih podrudja
twde daznaju.Ali, koje suposljedice ovakvogpristupaukojem teorijskepretpostavke, iako
se nanjih gledakao na dinjenice, ne mogu dati obja5njenje za novapodrudja informacija?
Zbogiz;a;eho velike rascjepkanosti dana5nje sluibene znanosti, te5ko je zamisliti da bi
ovaj sustav kao cjelina ikada mogao <<medusobno povezati sav svoj sadrZaj>. Medutim,
nevjerojatri koraci prema ovom <jednom danu> o kojem je govorio Lovecraft sada bi se
mogli obistiniti laoz novi pristup - onaj u kojem elektridne pojave dobivaju punu paZnju
koju zasluZuju, i u koji su ukljudena sva potrebna podrudja dokazivanja. Prema nekima, ovo
bi moglo biti prilidno rrznemiruju6e, kao Sto je Lovecraft i predvidio. Ali za one koji instin-
ktivno taZe oUleainiuiuea nadela, novi horizonti 6e ljudima oduzimati dah i istowemeno
donositinadu.
Ovaj uvod predstavlja nove <le6e za duboko fokusiranje> u promatranju fizidkog we-
mira, od subatomskih destica do galaktidkih svjetova nepoznatih prije teleskopa Hubble.
Elektridni svemir je holistidki odgovor na miopiju - na nesklonost priznavanju postojanja
odredenih pojava, na suZavanje vizije koje se prirodno javljav fragmentaciju nanja i
udenja. Za one koji imaju hrabrosti gledati bez predrasuda, potrebno <<odudavanje> od ideja
koje su u modi, nema nikaloru stvamu cijenu.
UZas o kojem Lovecraft govori je samo prvi nalet nesigumosti. Ideje koje su dugo we-
mena uzimane zdravo za gotovo dovode se u pitanje pomo6u dinjenica i jednostavnog razlu-
divanja koje se prije iporiralo. <Sastavljanje dijelova rascjepkanog znanju 6e od nas
zahtijivatijedino suodavanje s dubokim protury'ednostima u vezi stvari za koje su strudnjaci
dugo wemena twdili da ih znaju. Za one koji imaju hrabrosti gledati bez predrasuda, i sama
-ova
bi avantura mogla predstavljati <<najsretriju okolnost na svijetu>, pruZaju6i nove
spozraje o najvefim dramama rane ljudske povijesti i Zivotro vaine uvide o poloZaju
dovjedanstvau svemiru.
invecraft nije shva6ao da <zashaiuju6e spoznaje> nisu nista drugo do li iluz5l koja 99
vidi lroz otvoiena wata. Istina je uvijek jedinstvena, i kao takva moZe biti prijateljski
raspoloZena samo prema onima koji prije svega teZe za njom. Kad prodemo kroz vrata, ne
prati nas strah, ved ushit otkrivanja.
- Wal ThomhilllDavid Talbott
Model elektriinog svemira
2.
Model elekniEnog svemira je jedinsWena <Velika sliku na5eg poloZaja u svemiru, a

www.nexusmagazrne. com NEXUS.45

KOLOVOZ. RUJAN 2004.
 obuhva6apuno disci-
plina. On naglaiava
vaZnost elektridnih
obrazaca koji se po-
navljaju na svim ra-
zinama, Sto omogu-
tava da se laborato-
rijskim eksperimen-
tom objasne neobid-
ne energetske pojave
koje se, na primjer,
vide u dubokom sve-
miru, na Suncu ili na
Iou, jednom od Jupi-
terovih mjeseca.
Model elekffia-
nog svernira ,ic pri-
stup kretanja unahag
u welnenu, kcristeci
se opaZanjem, a ire
iue6e prema naprijeci
od nekog iiicainog
teorijsxog podetka.
On omoguiava. jed-
Immanuei Velikovslcl nostavne odgovore
na probleme koji su
sada obavijeni populamom metafizikom i misticizmom. On je pu-
no interdisciplinamiji i inkluzivniji po pitanju informacija nego li
i
bilo koji prethodni oblik kozmologije ukazuje na praktidne
mogudnosti koje seZu daleko izvan granica koje postavija danaSnja
znanost.
Model elekhidnog svemira razvio se iz Sirokog interdisciplina-
mog pristupa manosti, a ovaj pristup se na fakultetima ne udi.
Elektridni svemir se vi5e temelji na opaZanjima i eksperimentima
nego li na apstraktnoj teoriji. On prepoznaje veze iznedu razliditih
disciplina. Njime se dolazi do zakljudka da je presudni uvjet za
razumijevanje svemira potpuno uzimanje u obzir temeljne elektrid-
ne prirode atoma i njihovih interakcija. Neobidno je Sto se, nasup-
rot ovom, u konvencionalnoj kozmologiji uzima da slabiji magne-
tizam i neizrnjemo slabija gravitacijska sila vladaju svemirom.
Ovakvo pojednostavljivanje moZe odgovarati teorijskoj fzici koja
se temelji na elekfidnoj neutralnosti materije u laboratorijima na
Zemlji, ali se ne moZe primijeniti na svemir u kojem dominira
plazma.
Plazrnu se naziva <detr.rtim stanjem>r materije nakon krutog, te-
kudeg i plinovitog. Veiina tvari u svemiru nalazi se u plazrnatskom
obiiku. Plazma nastaje kad se negativno nabijeni elektroni odvoje
od atoma u kojima su do tada boravili u plin, ostavljaju6i pozitivno
nabijene atome. Sada negativno nabijeni elektroni i pozitirmo nabi-
jeni atomi (pozrati kao pozitivni ioni), pod utjecajem napona ili
magnetskog polja, imaju sposobnost odvojenog kretanja. Njihovo
umreZeno kretanje stuara elektridnu struju.
Dakle, jedna od vaZnijih osobina plazne je da moZe proizvesti
elektridnu struju. Ona to dini tvoredi strujna vlakna koja slijede
linije magnetskih polja. Vlaknasti uzorci su sveprisutni u svemiru.
Zivjeli su ili Zive dihim, neupadljivim Zivotom>> daleko od fakul-
teta. Onima s osje6ajem za povijest, ova dinjenica bi tebala poslu-
Liti za pov elanje znatiZelje umjesto za njezino otupijivanje.
Ve6ina revolucija u znanosti do5laje od ljudi koji su se obrazo-
vali izvan akademskog sustava i koji nisu bili sputani zabludama i
popularnim shva6anjima tog wemena. Vrlo dobro je dokumen-
tirano da suwemene znanstvene ustanove djeluju na takav nadin da
bi nametnule konformizam i sprijedile istraZivanje i objavljivanje
revolucionamih ideja.
John Ralston Saul wrdi da je srednjovjekovni skolasticizam
tijekom 20. stoljc6a obnovljen. Alio je tako, morat ce se dogoditi
novo <prosujetiteljstvo>. isto kao i prije, izvan akadernije.
Za mene, prosvjetiteijswo je podelo s konffoverznim strudnja-
i
kom za vi5e razliditih disciplina autorom Sujetota u suciaru,
Irrmanuelom Ve! ikovskyim. On i e 1 9 50. iznio intcrdisciplinami,
komoaratirmi postupak za pronalaLenje pouzdanih dokaza plane-
tame katasirofe iz z,aprsanajranijih civilizacija, Njegova je metoda
bila znanstver.ra jer je traZio zapise o iztnetno neobidnim fizidkim
ciogada.jirna o kojima su globalno govoriie sve, iako medusobnc
pctouno ocivo-ienc hrlture. Nakon toga je, w primjenu manstvc-
nog prislupa uzroka i posljedice, mogao sastaviti wio detaljan
modcl tijcka ovih d,.:gadaja. Konadno, rnodei je omogu6io speci-
fidna prcd.,,idania l notvrdivanje ovih dogada.la - uv_ietc za dobru
znanstvenu teoriju. Neka od predvidanja kojaje Velikovsky dao u
to su se wijeme smatraia preneranima: Venera ie imaii gotovo uZa-
reni sjaj, jupiter ie proizvoditi radiisku buku, Mjesedeve stijene 6e
biti namagnetizirane. itd. Velikovsky je bio u pravu, a astronomi
dana5njice su u krivu. Medutim, nedete na6i niti jedan udZbenik
koji mu pripisuje zasluge jer se njegova teorija smatrala pogreS-
nom. Smatraio se da su to oiaka nagadanja!
Vehkovskom je postalo jasno da Newtonov koncept gravitacije
nije dovoljan za obja5njenje opaienog ponaianja planeta. Azasi-
gumo nije mogao dati odgovor na odito pitanje: <Za5to se nebo sa-
da dini tako mimim?> Akademska zajednica dopustila si je davanje
dogmatskog odgovora na ovo zapanjujuie otkri6e. Redeno muje
da njegova teorija ne podtuje Newtonove zakone. Ali Sto je Newton
znao o elektricitetu? I ako bilo tko vjeruje da Newtonovi zakoni
jamde stabilrri planetarni sustav, razrnislite ponovno! Svaki gravi-
tacijski sustav s viSe od dva tijela u orbitije nestabilan. Ipak, pitanje
koje se izuzetno rijetko postavlja, a kamoli da se na njega odgovara

3. MaIo povije,sti
Sigurnoje da priroda neravnomjerno raspodjeljuje svoje daro-
ve medu svojom djecom. Ali, hvala Bogu, imapuno dobro obdare-
nih, i ivrsto sam uujeren da vetina njih iivi tihim, neupadliivim
iivotom'
- Albert Einstein

Dobivanje dijelova <Velike slike> elektridnog svemfua omogu-

6ili su nam izvjesni izvanredni pojedinci. Ve6ina njih je nep onalai

46. NEXUS www. nexusmagazine, com KOLOVOZ - RUJAN 2004.

glasi: <Sto omoguduje stabilnost sundeva sustava?> VelikovglV je od tenutka opaiarja,umjesto prema naprijed od nekog zamiSlje-
bio uvjeren dakljud leZi u njegovu otkri6u dau wijeme kadplanete nog idealnog teorijskog podetka.
prolazeblizu jedna drugoj elekhiEne sile dominiraju nad nevjero- <Morarno ponovno nauditi da je znanost bez kontakta s eksperi-
jafiro slabim gravitacijskim silama. Iako u to vnjeme nije bio u mentima poduhvat za koji postoji ulo velikavjerojatnost odlaska u
Itanju objasniti kako bi ovo moglo omogu6avati opaZenu stabil- krivom smjent, u zami5ljene pretpostavke. (II. Alfu6n i G. Arrhe-
nosi sundeva sustavq svojom nevjerojatrom sposobno56u predvi- nnts, Evolucija sunieva sustava. NASA, 197 6.,st. 257)
tlanj a pokazao je put prema elektridnom svemiru. Najnoviji rezultat je <Velika sliko> koja nagla5ava naSu drama-
Otada, skeptidni znanstvenici povijesnu perspektivi katakliz- tidnu prapovijest i njezinu su5tinsku povezanost sa svemirom, a
midkih dogadaja o kojoj je govorio Velikovsky uzimaju kao po- sebe i svemir vi5e ne moramo promatati pomocu islaivljenih ogle-
gre5nu. Metlutim, njegova osnoura postavka o bliskim susretima dala suwemene znanosti.
planeta je potwdena, anjeziutr detalji izrenada su zabljesnuli do Implikacije o elektridnoj aktirmosti izmetlu planeta duboko 6e
nevjerojaftrih raznjera. Nekoliko istraiivada, pionira u ovom rrzrremiriti one koji su svoje zranje o sverniru izgmdili oko slabe
novom podrudju, sada se slaie da su se bli- gravitacijske sile koja djeluje u elekhidki
ski planetarni susreti koji tzazivajubojazan sterilnom svemiru. Ovaj dudan dogmatski
dogattali i u pretpovijesti. Mnogim drevnim propust garantira da u budu6nosti neie ostati
civilizacijama to su bili dogailaji koji su ni5ta od ma5tovite teorije o Velikom prasku
definirali kulturu. Oni su bili nadahnu6e za ili pojednostavljene pride o nastanku sun-
piramide, monolihre gradevine, kipove, Implikacije o deva sustava.
toteme i svete crteie na kamenu. Oni koji su
prefivjeli globalne promjene smatrali su elektriinoj 4. KojiVelikiprasak?
oduvanjeuspomenana te dogadaje i njihovo Yeliki prasak je vei mrtov! Nepriarati
vjemo preno5enje na budu6e generacije
aktivnosti izmetlu <Galileo 20. stolje6o>, HaltonArp, dokazao
imperativom, u odekivanju da 6e se <<bogo- planeta duboko de je da se svemir ne Sii.TeoijaVelikog pras-
vi> watiti. Slavljenje uspomena na ove do- ka temelji se na lvivoj interpretaciii pojave
gadaje odvijalo se kxoz gradnju gradevina, uznemiriti one koji <<pomaka prema cryenonD) (vidi Dopplerov
rituale i pridanje prida da bi se ponovno efeld, op. prev.). Pomak prema crvenom kod
pikazala apokaliptidna snaga planetamih su svoje znanje o udaljene galaksije mjeri se po svjetlosti koja
bogova nad ljudskom sudbinom. Ovakav od nje dolazi. Na linijama u spektru galak-
katastofidni podetak obja5njava za- sYemiru izgradili sije vide se prijelazi na crveno u w-
Sto se civilizacije pojavljuju poput poredbi s istim linijama koje dolaze
groma, niotkuda. NaZalost bez refe-
oko slabe od na.3eg Sunca. Arp je otkrio da su
renbrih todaka u sadainjem ponaia- gravitacijske sile objekti s puno i malo pomakaprema
nju planeta, ove pride su izgubile cryenom ponekad povezani mostom
svoje stvarno madenje. koja djeluje u ili mlazom materije. Zato pomak
Ovo kratko objainjenje se moZe prema crvenom ne moZe biti mjera
diniti plodom maite dok se ne priba- elektriiki sterilnom za udaljenost. Ve6ina pomaka prema
vi dovoljno dokaza koji ga potwdu- crvenom svojstvena je tim objekti-
ju. Medutim, ono nagla5ava kljudnu svemiru. ma.AliimajoS.
razliku ianedu planetamih katasto- Arp je otkrio da kvazaru i galak-
fa elektridnog svemira i katasfrofa o siji svojsweni pomaci prema crve-
kojima govore oni koji se danas nji- nom imaju zasebne wijednosti koje
ma bave, a koji dokaze o bliskim se smanjuju s udaljeno56u od cenhal-
susretima planeta pokuSavaju objas- ne aktivne galaksije. .U Arpov.om
niti u terminima suwemenog feno- novom razumuevanJu svemlra,
mena. D anai nj e kom ete i edno s tavno aktivne galaksije <<radaju kvazare s
ne odgovaraju opisu onih iz proilo- puno pomaka prema crvenom i ga-
rti. Niti ih se moZe smatrati obja5njenjem za obilje dokaza o lalaije pamjake. Pomak prema cryenom postaje mjera relativne
planetarnim
-tuma. kraterima i brazdama za laje se iini da su nwijeg da- starosti susjednih Waz.ara i galaksija, a ne njihove udaljenosti.
Osimtoga, u elekfidnom svemiru, komete ne predstavljaju Kako kvazar ili galaksija stare, pomakprema cryenom se smanjuje
apokaliptidnu prijetnju Zemlji, kako to ma3tovito prikazuju umjet- u zasebnim koracirna ili kvantima.
nici. Ovakve slike su u popunosti plod malte jer bi kometu odbio Za astofiziEare ogromnu zagonetku predstavlja zai to bi galak'
elektricitet koznidke munje prije nego li udari u Zemlju. Jedini sija poktaivala fenomen atoma. Zato se wadamo na praktidnu
preostali vidljivi dokaz bio bi krater nastao pod utjecajem elektrid- fiziku. Ova pote5ko6a uaglaiava dinjenicu da je kvantra
nog luka poput meteorskog kratera uArizoni. <crehanika> primijenjena na atome teorija bez potwde u
Model elekkiEnog svemira inastao je iz spozraje da bi nova stvamosti. Neobidnost kvantre teorije pripisuje se subatomskoj
plazmatska komrologija i razumijevanje elektridnih fenomena u skali na koju se primjenjuje. Ali sad kad govorimo o kvantnim
ivemiru mogli rasvij-tliti nova lcretanja u suwemenim spoznaja- uiincima neiega veliiine galal<sije, ova raiirena besmislica biva
ma. Osim toga ,pil<azi dogadaja koji su se odvijali na pretpovijes- razotlvivena.
nom nebu i njihov slijed mogli bi pomo6i razotlcrivanju novije Ako je Arp u praw, puno strudnjaka 6e ispasti prilidno bedasto.
povijesti Zemlje, Marsa i Venere. Prihva6anjempodataka iz puno Njegovo otkri6e zazvonilo je na uzbrmu po hodnicima znanstvenih
Sireg raspona znanja i ljudske egzistencije od onih koje dozvoljava ustanov4 a kako nitko ne voli glasnu buku - narodito ako spava -
konienclonalna aJtronomija, model elektridnog svemira podeo je refleksni odgovor je napad na momka koji priti56e prekidad
pruLalipragmatiine i smislene odgovore na mnoga pytanja klfa.su alarma. Arpuje oduzeto wijeme za teleskopska istrazivanja, radovi
i e iiniti nepovezanima. Onje vslijedio nakon 5to je plazrt,a'frnEu, sumu odbijeni, a dabi nastavio s radommoraoje napustiti SAD.
dobitnik Nobelove nagrade, Harutes Alfv6n, odludio raditi unatag,

KOLOVOZ - RUJAN 2004. www. nexusmagazrne. com NEXUS.47

 5. Elektridne galaksij e
ViSe od l0 godina plazrta-fiziilari naju za elektridni model
galalaija. On je primjenjiv zafrr:iktt vidljivog svijeta. Model je u
mogu6nosti uspje5no objasniti opaZene oblike i dinamiku galalaija
bez pribjegavanja nevidljivoj tamnoj tvari i centaLrim crnim
rupama. On najednostavan nadin obja^Snjava snaZni elektridni mlaz
'koji izlazr uzduZ osi vrtnje iz jezgre alfivnih galaksija. Nedavni
rezultati dobiveni izradom mapa magnetskih polja spiralne galak-
sije poturtluju elektridni model.
S druge strane, isfraZivadi svemira ne mogu objasniti za5to su
spiralni oblici tako ra"Sireni i daju samo ad hoc objainjenja za
galaktidka magnetska polj a.
U jo5 novije wijeme otkrivena su intergalaktidka magnetska
polja, Sto je posljednja kap za prelijevanje da5e. U odajnidkom
pokuiaju davanja objainjenja kako privladna gravitacijska sila
moZe rezultirati time da materija bude odbijena u uskom mlazu pri
relativnoj brzini moralo se pribje6i izmi3ljanju nevjerojatnih
gravitacijskih modela koji ukljuduju nevidljive <(cme rupe)).
6.ElektriCnezvijezde
Plazrna-fizid,ui twde da n'ijezde
nastaju efektom stezarla Qtinch
efect) na Siroko raspr5eni plin i pra-
Sinu. <<Stezanje> nastaje pomo6u
magnetske sile izrnetlu paralelnih U modelu elektriinog
strujnih vlakana koja su dio ogrom-
nih elektidnih struja koji teku unutar svemira, i sama gravitacija je
galaksije. Ona je u koncentriranju
materije puno djelotvornija od gravi- obiina elektrostatska
tacije i, za razlil<tu od gravitacije, bipolarna sila.
moZe otkloniti prejaki kutni zamah
koji teZi sprijediti kolaps. Zvij ezde 6e
se formirati poput kuglica na Zici dok
swar ne preuzme gravitacija.
Sedamdesetih je pokojni Ralph
Juergens, inZenjer iz Flagstaffa, Ari-
zona, napravio novi spozrajni skok
ustwdiv5i da elekhidni unos ovdje ne prestaje i da zvijezde nizu
terrnonukleami motori! Ovo postaje odito ako se na Sunce pogleda
iz perspektive oslobadanja elektriciteta. Galaktidka struja koja
stvara zvijezde postoji da bi ih snabdijevalo energijom. Zvijezde se
ponaiaju poput elekfroda u praZnjenju galaktidkog sjaja. Sjajne
nijezde poput naieg Sunca zapravo su ogrornne koncentrirane
kugle munji! Tvar koja se nalazi unutar zvijezda postaje pozitivno
48. NEXUS www.nexusmagazine.com
nabijena kako se elekfroni pomidu prema pow5ini. Unufiainje
elekfrostatske sile koje pritom nastaju sp4'edavaju gravitacijski
kolaps zvijezda, a powemeno dine da one putem elekfidne fisije
<<radaju> novu zvijezdu i divovske plinovite planete. Izrenadna
svjetlost ili eksplozija nove govori o takvom dogadaju. Ovo
rasvjetljava zaSto se zvijezde obi6no nalaze u paru i zaito se ve6ina
divovskih planeta koje su do sada otlcivene kre6e u uskoj orbiti
oko nijezda u koj ih su nastale.
Teorija evolucije zvijezda dobro je ranadena fikcija. Izgled
zirjezde je uglavnom odreden njezinim elektridnim olcuZenjem i
moZe se iznenada promijeniti. Puno je primjera nevjerojatne
zvjezdane promjenjivosti. Starost zvijezdaje nemogu6e utwditi.
Plazrna-fizidari i elektroinZenjeri najbolje mogu prepoznati
fenomen oslobatlanja plazne koji nazivamo nijezdama. Astofi-
zika se nalazi u pogre5nim rukama.
7. Planeti
Planeti i mjeseci poput Zemlje na slidan su nadin <<rotieni> po-
mo6u elektridne ekspulzije dijela pozitivno nabijenih jezgn ni-
jezda patuljaka i plinskih divova.
Ovo obja.injava razdiobu na guste
stjenovite planete i mjesece te plino-
vite divovske planete.
U modelu elektridnog svemira, i
sama gravitacija je obidna elekno-
statska bipolarna sila. Dakle, plane-
tarne orbite se stabiliziraju protiv
gravitacijskog kaosa izmjenom elek-
tridnih naboja kroz svoje plazrnatske
repove (Venera tojo5 uvijek snaZno
dini, sude6i po repu magretosfere
nalik kometinom, a ima i najkruZniju
orbitu medu svim planetima) Sto
dovodi do promjena u gravitaciji
svakog tijela. Planete 6e wlo brzo za-
dobiti orbite koje omogu6uju najma-
nju elekhidnu interakciju. Ovim se
spt'edavaju sudari izrnedu velikih tijela, a vjerojatrijim se dini zah-
vadanje gravitacijom pomo6u izrnjene elekbidnog naboja iznetlu
njih. Zahva6anje naSeg Mjeseca predstavlja jedinu mogudnost, on
nij e mo gao na $an iz Zemlj e.
Dokazi o pro5limplanetamim nestabilnostima naveliko su ispi-
sani na pow5inama svih dwstih tijela u sundevu sustavu.Dokazza
toje nastanak kratera koje stvaraju elektridni lukovi.
8. ElektriCno stvaranje kratera
Elektidni naboji izmedu tijela koja se pribliZavaju jedno
drugom na maloj udaljenosti poprimaju oblik <munji bogovor, ili
jasno oblikovanih spiralnih plazrroida. Ovakve plazrnoide slikale
su rnnoge drevne kulture kad bi vizualno prikazivale kako Jupiter
bacasvojumunju.
Jupiterova munja otvara pitanja o povijesti dovjedanswa i Zem-
lje koja nikada prije nisu postavljana. Kad govorimo o utwtlivanju
starosti povr5ine planeta, plazrnoidi elektridnim lukov'rma izaziva'
ju karakteristidne brazde u obliku vijugavih kanala i pravilno lcuZ-
nih kratera sa strmim stjenkama i powemenim cenfralnim whovi-
ma. Nastanak ovih kratera se op6enito krivo interpretira kao poslje-
dice udara meteora. Vijugave kauale se pogre$no swstava u korita
rijeka ili kanale lave. Nekoliko minuta ili sati elekkidnog swaranja
brazdi moZe proizvesti powSinu poput one na Mjesecu, za koju se
kasujeu ad hoc maniri objaiujava da je ona stara milijarde godina.
Po ovom modelu mogu6e je odekivati hemisfeme razlike u stvara-
njukratera.
A za skeptike, polagano stvaranje tijela velidine planeta putem
elekhidnog luka i danas se jo5 uvijek odvija na Jupiterovu
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
najbliZem mjesecu, lou. Za najnovije informacije o potwdama povezani. Izgleda daje na5 sundev sustav, sa svojim Siroko postav-
mnogih predvidanja, nakon Sto je postalo mogr6e snimiti Io iz ljenim orbitama i kaotidnim osobinama, rezultat nedavne kozrnid-
blizine, posjetite web-sfranicu http://www.holoscience.com. ke <grometre nesre6e>. Ovu naizgled ludu pretpostavku podrZava-
Planetarni geolozi nisu izudeni zaprqornvanje stvaranja bra- ju globalno rasprostanjene pride o pretpovijesnim bliskim susre-
zdi putem elekhidnog luka, inade bi na prvi pogled opazili karak- tima planeta. Dakle, uzimaqje naie situacije kao rqjere normalnog
teristidnu katodsku eroziju povr5ine i katodne mlazove na Iou. To planetamog sustava dat 6e potpruro krive ideje o tome kako zapo-
definitivno nisu vulkani kakve mamo uudibenika geologije. dinje Zivot i krive procjene o vjerojatrosti postojanja Zivota negdje
drugdjeusvemiru.
9. Elektriinowijeme Najpovoljnije mjesto za nastanak Zivota u elektridnom svemiru
Veiina ljudi nije svjesna da nemamo zranja o tome kako u je unutar elekniEne dahure smede zvijezde patuljka. ZraEeta ener-
oblacima nastaje munja. Najjednostavniji odgovor je da se munja gija se tada ravnomjerno rasporeduje po ditavoj powsini bilo kojeg
tamo uop6e ne stvara. Oblaci su samo prikladne tvorevine za prije- planeta koji kruZi oko homosfere ovakve mijezAe, bez obzira na
nos elektriciteta koji dolazi iz svemira na Zemlju. Postoji vjerojat rotaciju osi, nagib ili orbit lne specifidnosti. Izuzetno rijetka afino-
nost dabi bez oblaka imali <bljesak iz vedraneba>>. To se dogadana sfera ovakvih nijezda ima osnovne vodene i spojeve ugljika koji
Veneri (iako nebo zasigumo nije vedro). Sustave wemenskih se slijeZu na planetamoj pow5ini. Crvenkasto svjetlo je idealno za
prilika uglavnom pokre6u izvanjski elekridni utjecaji. fotosintezu. Ovakav model govori ojednom razlogu zaito projekt
U skladu s tim, Sunce ima obrasce vremenskihprilika, a najuda- Potrage za inranzennljskom inteligencijom (Search for Exha-
ljeniji planet, Neptun, ima najsnafuije v1'etrove u sundevu sustavu Terresbial Intelligence, SETI) vjerojatro ne6e uspjeti. Svaka
iako prima jako malo energije sa Sunca. Na Marsu elekkidna napredna civilizacijana takvomplanetune6e biti s{esna da svemir
pr ahtj enl a iz svemira uzrokuju vrtlo- postoji izvan njezinog zvlezdanog
Zenja praSine i pra5njave oluje koje okruienja, a radiokomunikacija hoz
obuhvadaju cijelu planetu. Elektridni uZareno isijavanje anijezde nije mo-
utjecaji su odgovorni i za Jupiterovu gu6a!
veliku crvenu mrlju te za linije uzduZ Medutim, nitko nema NaSi obrazovni sustavi nisu pri-
Satumovih prstena. Oni su razlog mjereni za Siroko, interdisciplinamo
za5to na Veneri u oblacima nalik obrrzovanj e potrebno za znanje pohebno za elektridni svemir.
smogu dolazi do sijevanja, za5to se
vidi sjaj na whovima njezinih plani- razmutr Lnj e unosa elektriine 11. NeH osnovni podaci
na te za3to na njoj dolazi do pow5in- Prvi pimjerci strojeva kaji su iz-
skih prainjenja. Oni su razlogza$to
energije u sustave vremenskih miiljeni da bi radili neki posebni po-
Zemlja ima svjetlost koja se proteZe
u svemir u obliku (crvenog svjetlu-
prilika. lvet uvijek su najsloieniji, a izumite-
fi, s wemenom, optenito otlvivaju
canja> i <<plavih mlazovar>, i zaito da se s manje kotaia i manje naiela
gravitacijom zahvateni sateliti pokretanja nego li je to prvobitno
<<izbace osigurad>>. Medatim, nitko zami|ljeno mogu puno lakie posti1i
nema obrazovanje potrebno za raz- isti uiincL Prvifilozofski sustavi su,
matranje unosa elehriine energije u na isti naiin, uvijek najsloieniji.
sus tav e vremens kih pri li ka. -Adam Smith
Na mojoj web-stranici nalazi se slika kako je NASA-in umjet-
nik zamislio udar munje na Vrcneri prilikom problema sa spu5ta- Model elektridnog svemira dini skok ka pojednostavljenju obje-
njem Pioneera. Venera ima oblake poput smoga od kojih se ne bi dinjuju6i nukleame sile, magnetizam i gravitaciju kao manifesta-
odekivalo stvaranje munji, a ipak na plauefu dolazi do stvaranja cije skoro momentalne elekftostatske sile. Umjesto da se <apresfta-
jakih mrurja. Ovo se kosi s populamom predodZbom o tome Sto 5e> konceptom djelovanja na daljinu, poput ve6ine fizidara ovog
izaziva munje. stolje6a, zagovomici elekkidnog svemira ovo prihva6aju kao goto-

l0.Samnvot
Cini se da kad nijezda patuljak ili ogromni plinoviti planet zradenje je, dakle, jednostavno rezultatbsciliraju6e elektrostatske
<izrodb s!'enoviti satelit, roditelj i dijete obidno ostaju usko sile.
HiffHil':tHf:j',"i#ff.TiHi11:i.Hr,#ffimT"1;
Na razini atoma, modelom elekkidnog svemira najviSe se bavi
Ralph Sansbury, nezavisni istaZivad iz New Yorka. Najvainije je
jednostavno prepoznavanje osnovne elektridne prirode materije i
primamost elektrostatske sile u interakcijama materije. Ovo se
oslanja i najednostavnu pretpostavku da su proton, neuton i elek-
ton sastavljeni od manjih nabijenih destica koje kruZe jedna oko
druge u klasidnom smislu, u stabilnim, rezonan0rim orbitama. To
znadi da energija koja se izmjenjuje izrnetlu ovih subatomskih des-
tica u elastidnoj deformaciji tijekom svakog obilaska dolazi na nu-
lu. Nakon Sto su nabijene, subatomske destice ulaze u medusobnu
interakciju preko elektrostatske sile.
Jednostavna kalkulacija pokazuje da subatomske iestice koje
tvore elekton moraju putovati bruinom koja daleko prelazi brzinu
- nekih 2,5 milijuna svjetlosnih godina u sekundi, ili
sq'etlosti
odavde do najdaljeg dijela Andromedine galalaije u jednoj
sekundi! Zato elekfrostatska sila mora djelovati brzinom koja je na
ljestvici gotovo beskonadna da bi elektron bio stabilan.
na^Soj

KOLOVOZ. RUJAN2OO4. www.nexusmagazine.com NEXUS.49

 Stabilne orbitalne rezonance ovih subatomskih destica, i unutar
i izmetlu destica, su te koje stvaraju fenomen protona, neuhona,
elektrona i atoma. Ostali stanovnici <<zoolo5kog vrtar destica sarno
su prola'na rezonantm stanja subatomskih destica jednakog
naboja. Takozvano <stvaranje> materije iz fotona je iluzija u kojoj
se pramaterija prestrukturirala u nova rezonantra stanja Sto ostavlja
dgjam da se destica iznenada materijalizirala. Antimaterija je
pogre5no ime obzirom da se i ona takoder stvara iz istih subatom-
skih destica kao <<normalno> materija, osim Sto se ukupni naboj
preslikava. Materiju nije mogu6e stvoriti ili uni3titi.
. Konvencionalno gledanje na sile u fizici
1. Nuklearne sile drZe jezgru (protone i neutone) zajedno u
atomskoj jezgri. One su dominantre sile u jezgi, ali nemaju
vaZnosti zave6e udaljenosti od nje.
2a. Elektridne sile - pozitivni naboj i negativni naboj se medu-
sobno privlade, a isti naboji se odbijaju. Elektridne sile odrZavaju
atome na okupu (<<veZu> elekhonezajezgru). One imaju odredenu
vaZnost u jezgri. Elektidne sile zbog udinka zaklanjanja obidno
nisu tako vahre na ve6im udaljeno-
stima. Na primjer, pozitivni naboj
privladi negativne naboje u svoju bli- Sada postoj e eksperimentalni
zinu tako da oni zaklanjaju polje od
pozitivnog naboja. dokazi iz mjerenja
2b. Magnetske sile suuskopove-
zane s elektidnim silama. Zato Sto ih u vrijeme potpune sun6eve
se ne moZe tako lako zakloniti one su
na ve6im udaljenostima puno djelo- pomriine koji
tvomije nego li elektridne sile. Prim-
jer toga jeZemljino magnetsko polje.
model elektriinog
3. Gravitacija je puno slabija od
umanjuju vjerodostojnost
eleknidnih sila i stoga nema vaZnosti
unutar atoma. Kako je gravitaciju Opde teorije
nemogu6e neutralizirati ona je
dominantna sila na ve6im udaljeno-
stima. Orbitama planeta i kretanjem
nirjezda i galaksija upravlja gravi-
tacija. -H.Altu6n.
. Kvantna teorija
Po prvi puta izuzebro pinata kvantra teorija dobiva fizikalno
objainjenje u smislu rezonantrog kretanja nabijenih destica pr oint eo zarnije6ene planetame orbite.
www.nexusmagazine. com
50. NEXUS
posredstvom gotovo tenutadnog djelovanja elekfrostatske sile.
Orbita kvantrog eleltrona je ona u kojoj izrnjena energije ianedu
svih subatomskih destica u jezgri atoma i onih u elekronu koji
kruZi oko nje iznosi nula izvan orbite. Izrnjena energije poprima
oblik iskrivljenja destice da bi stvorila elekhostatski dipol ili da bi
se pomaknula u novu rezonantru orbitu.
.Teorija relativnosti
Einsteinova specijalna teorija stvorena je da bi definirala
simultanost u svemiru gdje je najbri:a sila ili signal ograniden na
i.zrnjerenu bninu detekcije wjetlosti iz udaljenog izvora. Pomo6u
elektrostatske sile skoro beskonadne brzine koja djeluje izrnetlu
subatomskih destica cjelokupne materije, teorija relativnosti se
svodi na klasidnu fiziku. Ovo ostavlja otvorenim pitanje o tome Sto
mjerimo kad odretlujemo brzinu wjetlosti.
Brzina s{etlosti je u galaktiEkim okvirima izuzetrc spora i
heba joj oko 150.000 godina da bi pre5la naiu galaksiju. Medutim,
asfronom Halton Arp je pokazao da su pomaci prema crvenom koji
se opaZaju kod ditavih galaksija kvantizirani, Sto zahtijeva neki
oblik gotovo momentalne komuni-
kacije lroz ditavu galalaiju na sub-
atomskoj razini.
Postoj i nekoliko izvjeS6a o ekspe-
gravitaciie rimentima koji pokazuju djelovanje
brZe od svjetlosti. S odbacivanjem
Specijalne teorije i spozrajom da
svemir djelotvomo komunicira sa
podrZavaju svojim dijelovima u stvamom we-
svemira i menu, ne moZe biti putovanja kroz
wijeme, a svemir i wijeme su neza-
visni. Zdrav razumje oduvijek govo-
rio daje to tako.
relativnosti. Einsteinova op6a teorija stvorena
je da bi objasnila gravitaciju. Onapo-
ku5ava odbaciti opaZeno gravitacij-
sko djelovanje na daljinu govore6i o,
protivno odekivanom, zakretanju
svemira u prisutrosti ogromnih objekata. Ovo nepohebno kompli-
ciranje u objaSnjavanju svemira zatim se pridodaje sada5njim
metafizidkim konceptima o tome Sto tvori masu objekta. Ali, sve-
mir se isto mora <zakretati> pri skoro beskonadnoj brzini da bi
Zdrav razxn, opaZanje i manji broj hipoteza ukazuju da je
elekfrostatski model gravitacije bolji. Sada postoje eksperimen-
talni dokazi iz mjerenja gravitacije u wijeme potpune sundeve
pomrdine koji podrZavaju model elektridnog svemira i umanjuju
vjerodostojnost Op6e teorije relativnosti.
.E=mc2
Einstenovu duvenu matematidku jednadZbu, E = mC, koja
ujednaEava energiju i masu, zraju gotovo svi. Medutim, vedina
udibenika koristi rijed <<materijor umjesto <<masor. Ali, nigdje nije
pokazano da su masa i tvar sinonimi. U stvari, mi uop6e ne znamo
Sto wori masu nekog objekta. Zato je nedopustivo govoriti da su
energija i materija zamjenjM pojmovi.
{onaEniiriazo"" iatpi"-U"imislica o Velikom prasku. dini se
jednostavnije i razumnije re6i da se i nuklearna i kemijska energija
oslobadaju ili upijaju prestrukturftanjem rezonantnih orbita
nabijenih Eestrca. Zata zdrav razum govori da je masa izrnjereni
odsovor sustava nabijenih Eestica na izvanjsku elekbostatsku silu.
StJi" *usu objekta veda, to vi5e elektrostatska sila doprinosi el.l-
stidnoj deformiciji njegovih protona, neuhona i elektrona, a ne nji
hovom ubrzanju. Ovoje fenomen koji se moZe opaziti u c|klo-
tonima i konvencionalno ih se pripisuje relativistidkim udincima.
Ali relativnost se svodi na klasidnu fiziku u svemiru u kojem
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
elelchostatska sila ima skoro beskonadnu brzinu. objalnjava njihove razrolike osobine. To nije najpogodnije mjesto
Prvo pitanje koje je pohebno postaviti je: <cAko je to tako za iivot, obzirom da male promjene na udaljenu Suncu mogu
jednostavno, za5to se o ovom nije tako dugo razni5ljalo?> Cini se zamrauti ili sterilizirati Zemlju. PovrSine i atnosfere planeta
da odgovor leZi u sklonosti matematidke teorije ka dokidanju stvaraju se taloZenjem tijekom njihova radanja iz ve6ih tijela i
zdravog razuma i opaLatja. Tu se javlja i problem jezika kad prilikom elekfridnih susreta s drugim planetima. Povr5ine planeta
matematidari pokuiaju dati istinsko aradenje svojim simbolima. nose elekfidne brazde ovakvih kozrnidhh dogailaja.
Brzina svjetlosti nije prepreka. Komunikacija na velike
12. I Sto sad galaktidke udaljenosti u stvamom wemenu mogla bi biti mogu6a.
Posljedice i mogu6nosti elektridnog svemira su dalekoseZne' Zato moilemo re6i da je wijeme univerzalno, a putovanje
Kao prvo, moramo priznati naie duboko neznanje! Ne znamo ni5ta wemenom nije mogu6e. Antigravitacija je mogu6a. Svemir ne
o nastanku svemira. Nije bilo Velikog praska. Vidljivi svemir je posjeduje dodatre dimenzije u koje se moZe u6i ili u kojimapostoje
statidan i puno manji nego Sto smo mislili. Nemamo pojma o paralelni svemiri. Ne postoji (eulta todko vakuumske energije.
starosti ili velidini svemira. Ne znamo lcajnji izvor elektridne Nevidljivi izvor energije u svemiruje elekhidni.
energije ili materije koja tvori svemir. dista nukleama sila je dostupna iz rezonantnih nukleamih
Galaksije se oblikuju pomo6u elektridnih sila i wore fokuse pla- sustavakoji djeluju poput katalizatora. ViSa energijaje dostupna iz
zme u svojim sredi5tima koji powemeno izbacuju kvazare i mlazo- rezonantnih kemijskih sustava koji djeluju kao katalizatoi, ane w
ve elekEona. Kvazari evoluiraju u skupine galaksija. Galaksije uobidajenih kemijskih reakcija. BioloSki enzimi mogu iskoristiti
stvaraju obitelji s prepoznatljivim <<roditeljimo> i <djecom>> .Zije- rezonantri nuklearni proces katalizacije za tansmutaciju eleme-
zde su elekkidni (tansforlnatorb>, a ne termonuklerani uretlaji. Ne nata. Postoje dokazi da biolo5ki sustavi komuniciranja putem
postoje neutonske z'tijezde ili cme rezonantrih kemijskih swtava, 5to
rupe. Ne zramo starost nijezda jer moZe dati fizikalno obja5njenje radu
se teorija termonuklearne evolucije Ruperta Sheldrakea. DNA ne posje-
na njih ne odnosi. Supemove su pot- duje kljud Zivota vei je vi5e poput
puno neprimjereue kao izvori te5kih nacrta za skup komponenti i alata u
elemenata. Ne znamo kolika je tvomici. MoZda nikada ne6emo mo-
starost Zemlje jer mjeradi radioaktiv- Posljedice i mogufnosti 6i odgonebruti ljudski genom i re6i
nosti mogu biti uzdrmani snaZnim predstavlja li on bi6e s dvije noge ili
elektridnim prafrrj enj ima. elektriinog svemira su Sestjer se informacija koja kontrolira
SnaZna elekkidna praZnjenja koja teku6u vrpcu nalazi izvan DNA.
stvaraju zvj ezdanu fotosferu stvaraju
dalekoseZne. ZivotjeviSe odkemije.
teske elemente koji se pojavljuju u Nismo beznadno izolirani u we-
njihovu spekhu. Zujezde pomo6u menu i prostoru na nekoj maloj stije-
elekticiteta pamjake
<<railaju> svoje ni koja kruZi oko neke beznadajne
i ogromne plinovite planete. Najve6a zvijezde u nekoj beznadajnoj
vjerojatnostje da Zivot nastaje unutar Mi smo sre6om povezani
galaksiji.
zrateteg plazmatskog omotada sa silom i inteligencijom svemira.
smetle zvij ezde patuljka ! Budutnost u elektriinom svemiru
NaSe Sunce dobilo je nove planete, ukljuduju6i Zemlju. Ovo uistinu izgleda wlo uzbudlj ivo !

Referencr
Web-stranica Elektridnog svemira na
bt@sadrZi
najnovije vijesti i stajalGta na ovu ternu
Webst'anica Plaanatskog wemira Anthonya
Peratta, autora Fizilre plunntslag svqnira
(podskupa Eleklridnog svemira), nalazi se nit
f,tqVlputtic.tarl. gov/alpiplasn:hmiverse.htnl.
Eric J. tramerov Veliki prasak se nikada niie
dogodio (1991.) wijedan je pregled plazrr:oi-
ske kozrnologije - kozrnologiie buduc,lrosti.
Dru5tvo za interdiscipliname surdije (Society
for Inkrdisciplinary Studies, SIS) najstarijeje i
najsuwemenije dru$tvo za prikupljanje
podataka i
istraZivanje katastof4 vidi na
http:/Avww.larowledge.co.uVsis/.
<dlalton Arp, Galileo danainjice>, autora A
Acheson4 SIS Internet Digest, br. 2, 200l.
<Ne moZete glasati za istinu'. Bez obzira koli-
ko ljudi u neSto vjeruje, ako opaZanja pofinde
dato nije todno, ondatonije totno.>(Aq,Gle'
dajtii cmeno, st.273). Arp iznosi opa'izr$a
koja pokazuju daje teorija Velikog praska po
gresna na web-soanici hflp/Arww.haltonarp.
com. Thomhillovo otvoreno pismo nan-
stvenicinr,a o teoriji Velikog praskanalazi se na
htF://www.holoscience.com/news.pbp?article
449i0t7.
Don Sco{ wzudiliSni profesor elekto-
inZenjerstva" daje svoje vitlenje kako zvtie.zfu
stvamo fiukcioniraju u elellridnom koanost1
na htF:/Avww.electic+osmos.ord.
Email novosti TI{OTII moZe dobiti besplatno
watko koga zanima we opse'frrija rasprava o nq
davnoj povijesti sundeva sustava i elektidnom
svemiru na http://www.kronia.corn/news
letter.asp.
Oautoru:
Wal Thomhill bio je jedan od sretnih snrde-
nata kojeg je pedes"tih godina inspirirala kon-
fioveNzn lonjiga knmanuela Velikovskog 5V7'a
toi u sudoru. Kaodiplomirani fizidar na weudi-
liStu u Melboumeq Wal je puno vremena prc-
vodio na odsjelu za antopologiju lmjiZnice
Baillieu i podeo vjerovati daje Velikovslcy dao
dobrro znanstveno obja5njale za nedawe ne-
obidne dogattaje na nebukoji zuukljudivali pla-
nete Mars i Venenr Ovo je zahtijwalo istaiiva-
nje, a ne negiranje weudiliinih profesora Zato
je, nakon godine dena poslijediplomskog shrdija
poto3ene na sastavljanje radioteleskopske
anterie, Wal napustio satdij s jo5 wijek nesma-
njenom a:rrfiTljom i zdravim skepticizrnom u
vezi miSljenja shrudnjaka" Radio je za IBlvI5 aa-
tim zaAustalslo vladt na najnovijim dostipu-
Cima u informatidkoj tehnologiii i komnika-
cijama Istovrernenoje i slijedio woju intuiciju
Wal je pozvan da prisustvuje pwoj medu-
narodnoj konferenciii Velikovskog u Ontariju
1974. godine gdje je i rryonao Velikovskog
kao i puro vodedjh zmnstvenika Na konfe-
renciji se vodila rasprava o novrjoj povijesti
sundeva swtava, Wal je ponovno posjetio Veli-
kovskog u qjegovu domu u hincetonu 1979.
RaspravJtjali zu o problernu gnvihcijskog mo-
dela sundeva sustava za zransfueni rad Veli-
kovskoga- Ovo je posijalo sjerne koje je izaslo
u model elektiinog wernira. Wal je napisao
radove za Casopis Societyfor Intedisciplinary
Studies Review izEngleske i, zawijeme radau
L,ondonrr, obavljao duZnost dlana vijeca Dru-
Stva za interdiscipliname studije. Pohadao je i
poslijediplomski studij iz ashofizike na Lon-
donskom weudili5fir te odlazio na sastanke
BAAS-a, Kraljevskog ashonomskog dru5tva i
Britanske udruge za astrronomiju hedstavio je
elektidni wernir na mnogim konfoenciiama
u Americi i Engleskoj i bio jedan od autora
krjige Mrmje bogova. Uvod knjige moZe se
msledati na httD://wwwftrmderbole.info.
Wal Thornhill govorit ce na NEXUS-ovoj
konferenciii u Brisbaneq Ausralija u nrjnu
29P4. godine.
MoZe ga se kontaktirati putem e-maila na
info@loloscie,nce.com. ili preko njegove web
strarucena

KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazme.com NEXUS.51