Parkinsonova bolest

 Parkinsonova bolest progresivan je i degenerativni neurološki poremećaj kojeg karakteriziraju primarni motorički
simptomi, kao i problemi koji nisu vezani za pokret (tzv. nemotorički simptomi).

 Kod Parkinsonove bolesti određene stanice u mozgu postepeno prestaju funkcionirati kako valja. Te su stanice
odgovorne za proizvodnju kemikalije poznatije pod imenom dopamin, koja omogućuje komunikaciju između moždanih
stanica koje kontroliraju kretnje i koordinaciju tijela.

 Gubitak dopamina znači da se poruke iz mozga koje tijelu govore kako i kada se pokrenuti isporučuju sporije pa
pacijenti ne mogu započeti i kontrolirati kretnje na uobičajen način.

Što su uzroci?

 Većina ljudi s Parkinsonovom bolešću imaju idiopatsku Parkinsonovu bolest (bez ikakva posebna uzroka).

 Manji se dio slučajeva, međutim, može pripisati poznatim genetičkim čimbenicima.

 Ostali čimbenici koji se dovode u vezu s rizikom razvijanja Parkinsonove bolesti - nije dokazana nikakva uzročno-
posljedična veza.

Što su simptomi bolesti?

 Primarni motorički simptomi koji se vežu za Parkinsonovu bolest jesu sljedeći:

 Ukočenost – Mišići su neprestano zategnuti što rezultira ukočenošću i ili nesavitljivošću udova i zglobova.

 Tremor – nenamjerne kretnje koje se manifestiraju kao kontinuirana trešnja udova, glave ili cijeloga tijela.

 Usporene kretnje – često se mogu razviti do stupnja kada se pacijenti drže pogureno i hodaju vrlo sporo,
vukući noge. U nekim slučajevima (nakon određenog broja godina), mišići se čak mogu prestati kretati.

 Poremećena ravnoteža (posturalna nestabilnost) i hod - Pacijenti s Parkinsonovom bolešću mogu osjetiti
ekstremne promjene u kontroli kretnji – od razdoblja gotovo normalnih motoričkih funkcija do epizoda potpune
nepomičnosti, a sve to u razdoblju od nekoliko sati ili čak minuta

 Nemotorički simptomi koji se povezuju s bolešću uključuju smetnje sna, depresiju, tjeskobu, umor, bolove i gubitak
memorije

Kako to utječe na živote pacijenata?

 Parkinsonova bolest s vremenom sve više onesposobljava pacijente; tako neke ustaljene aktivnosti (poput kupanja,
1
oblačenja ili jedenja) postaju iznimno teške ili čak i nemoguće bez pomoći

 Kombinacija učinaka Parkinsonove bolesti zajedno s razvojem nuspojava terapije s lijekovima koji zamjenjuju
dopamin neke pacijente mogu odvratiti od izlaska iz kuće kako bi otišli na posao ili obavili uobičajene, svakodnevne
1
aktivnosti

 Za neke pacijente koji boluju od Parkinsonove bolesti nemogućnost brige za same sebe može dovesti do gubitka
2,3
samopouzdanja i depresije

Kakva je prevalencija Parkinsonove bolesti?

 Parkinsonova bolest vjerojatno je najpoznatiji neurološki poremećaj pokreta od kojeg boluje više od 1,2 milijuna osoba
3
samo u Europi

 Dok se kod otprilike 3-5% ljudi s Parkinsonovom bolesti ona dijagnosticira prije 40. godine života, incidencija raste s
4 5
godinama, a pogođeni su i muškarci i žene podjednako

Koje su mogućnosti liječenja?

Važno je shvatiti kako trenutno ne postoji lijek za Parkinsonovu bolest. Pa ipak, postoji nekoliko vrsta liječenja koja mogu
učinkovito upravljati simptomima bolesti, i to godinama, te tako pacijentima omogućiti relativno normalan život .

 Terapija lijekovima:

Kada simptomi pacijenata započnu utjecati na njihove živote, ispočetka se mogu kontrolirati manjim količinama
antiparkinsonika (primjerice, agonistima dopamina, levodopom itd.) koji se uzimaju na usta (oralno). Ti lijekovi
povećavaju razinu dopamina koji dolazi do mozga ili stimulira dijelove mozga u kojima dopamin radi.

S napredovanjem bolesti možda će biti potrebno povećati doze ili uzimati više od jedne vrste lijeka kako bi se
simptomi držali pod kontrolom. To se, međutim, može povezati s porastom nuspojava uključujući mučninu,
povraćanje, vrtoglavicu, psihozu, diskineziju itd. ES vremenom će lijekovi možda prestati učinkovito kontrolirati
simptome ili će možda rezultirati problematičnim nuspojavama. Unutar 4-6 godina od početka liječenja
levodopom oko 40% pacijenata s Parkinsonovom bolešću iskusit će motoričke fluktuacije i/ili diskineziju, što će
6
utjecati na kvalitetu njihovih života. Kada se to dogodi, na raspolaganju pacijentima je nekoliko drugih terapija.

 Duboka moždana stimulacija (DBS):

- DBS omogućuje električnu stimulaciju koja prilagođava moždane signale koji uzrokuju primarne motoričke
simptome vezane za Parkinsonovu bolest

- Neurostimulator se kirurški ugrađuje pod kožu, i to na prsima ili u predjelu abdomena, te se spaja s
elektrodama postavljenima u dijelove mozga koji kontroliraju kretnje. Takav se stimulacijski sustav naziva i
„moždani elektrostimulator“

- DBS je reverzibilna i može se prilagoditi pacijentovim potrebama

 Ostale metode isporuke lijekova:

- Većina antiparkinsonika uzima se na usta, što znači da prolaze kroz želudac i brzo se rastvaraju te tako
postaju manje učinkoviti. Međutim, postoje dva lijeka koja se mogu uzeti na načine koji isključuju prolazak
kroz želudac.

 apomorfin: lijek se ili ubrizgava pod kožu ili kontinuirano daje preko pumpice. Apomorfin
može biti učinkovit kod određenih pacijenata te se može koristiti u slučajevima nedovoljne
kontrole PB-a. Može se koristiti ili sam apomorfin ili zajedno s oralnim antiparkinsonicima.

 Levodopa/karbidopa gel se uzima preko vanjske pumpice koja je spojena s cjevčicom kirurški
ugrađenom u gornji dio crijeva, odakle se može apsorbirati u krv. Ta metoda omogućuje
neprekidnu isporuku lijeka tijekom dana. Spomenuta se terapija koristi samo u slučaju
pacijenata s uznapredovanom Parkinsonovom bolešću. Pacijenti u tom slučaju vanjsku
pumpicu moraju neprekidno imati na sebi, što može ograničiti obavljanje nekih svakodnevnih
aktivnosti.

Medtronicova duboka moždana stimulacija za Parkinsonovu bolesti

 Medtronicov DBS indiciran je za uporabu kod pacijenata sa simptomima PB-a koji vode do radne nesposobnosti
usprkos optimiziranoj farmakoterapiji.
  Medtronic je prvi kardiostimulator izumio prije 65 godina, u pedesetim godinama prošlog stoljeća. Korištenjem te
tehnologije u liječenju neuroloških poremećaja, Medtronic je zatim razvio tehnologiju za DBS, i to u suradnju s
vodećim liječnicima znanstvenicima u Francuskoj prije više od 25 godina. Od onda je ta tehnika osjetno
7
unaprijeđena te je više od 100.000 pacijenata diljem svijeta primilo tu terapiju.

 Kada je riječ o motoričkim fluktuacijama i diskineziji, Medtronicov STN-DBS dobio je najbolje preporuke (Razina
8
A) europske sekcije Društva za poremećaje pokreta. Medtronicova terapija DBS-om omogućuje bolju kvalitetu
življenja te u prosjeku pet dodatnih sati on razdoblja bez diskinezije, za razliku od najbolje terapije lijekovima
91011
(BMT; razina I kliničkih dokaza).


12
Neki pacijenti nakon DBS-a izvijestili su o boljoj kvaliteti sna i duljim razdobljima spavanja .

 Medtronicova terapija DBS-om održava spomenuta dugoročna poboljšanja motoričkih simptoma čak i nakon pet
13
godina

 Terapija DBS-om pruža određeno olakšanje i u slučaju nemotoričkih simptoma poput poremećaja u spavanju i
13 14 15
bolovi od grčeva u mišićima (distonija) , , .

 Medtronicov DBS pacijentima može pružiti samopouzdanje i slobodu. Inače, za terapiju DBS-om vrijedi sljedeće:

o može pružiti cjelodnevnu stimulaciju

o može se programirati i prilagoditi specifičnim potrebama

o moguća je implantacija koja je u većini slučajeva neprimjetna

o reverzibilna je, a sustav se po potrebi može i isključiti i maknuti.

Izvori informacija o trećim stranama

 Svjetsko udruženje za Parkinsonovu bolest (WPDA) – www.wpda.org

 Europsko udruženje za Parkinsonovu bolest (EPDA) - www.epda.eu.com

 Globalna edukacija i svijest o poremećajima pokreta (We Move) - http://www.wemove.org

Reference

1
Schrag A, Dodel R, Spottke A, Bornschein B, Siebert U, Quinn NP. Rate of clinical progression in Parkinson's disease. A prospective
study. Mov Disord. 2007 15;22(7):938-45.
2
Parkinson’s Disease Society. Depression and Parkinson’s Information Sheet. Retrieved from
http://www.parkinsons.org.uk/PDF/FS56_DepressionandParkinsons.pdfon 24 Jan 2012
3 Dissanayaka NN, Sellbach A, Silburn PA, O'Sullivan JD, Marsh R, Mellick GD.Factors associated with depression in Parkinson's
disease. J Affect Disord. 2011 Jul;132(1-2):82-8.
3
European Parkinson's Disease Association. Parkinson's Decision Aid. Retrieved from
http://www.parkinsonsdecisionaid.eu.com/awarenessCampaign/2008/executiveSummary.asp on 22 October 2008 4
http://www.epda.eu.com/en/parkinsons/life-with-parkinsons/life-with-parkinsons/prevalence-of-parkinsons-disease/
4
de Rijk MC, Tzourio C, Breteler MM, Dartigues JF, Amaducci L, Lopez-Pousa S, et al. “Prevalence of Parkinsonism and Parkinson's
disease in Europe: the EUROPARKINSON Collaborative Study. European Community Concerted Action on the Epidemiology of
Parkinson’s disease. J Neurol Neurosurg Psych 1997; 62: 10-5
5
Schrag A, Schott JM. Epidemiological, clinical, and genetic characteristics of early-onset parkinsonism. Lancet Neurol. 2006
Apr;5(4):355-63.
6
Ahlskog et al., Frequency of Levodopa-Related Dyskinesias and Motor Fluctuations as Estimated From the Cumulative Literature,
Mov. Disorders 16:448-58, 2001
7
Medtronic data on file
8
European Handbook of Neurological Management. European Handbook of Neurological Management: Volume 1, 2nd edition. Edited
by N. E. Gilhus, M. P. Barnesand M. Brainin.© 2011 Blackwell Publishing Ltd. (Movement Disorder Society European Section (MDS-
ES) & European Federation of Neurological Societies (EFNS). http://www.movementdisorders.org/regional_sections/es/
9
Deuschl G et al., A Randomized Trial of Deep-Brain Stimulation for Parkinson’s Disease, NEJM, 355;9 2006
10
Weaver FM, et al., Bilateral DBS vs. BMT for patients with advanced PD, JAMA 301(1):63-73, 2009
11
Williams et al., Deep brain stimulation plus best medical therapy versus best medical therapy alone for advanced Parkinson’s disease
(PD SURG trial): a randomised, open-label trial, the Lancet Neurology, 9(6):581-91,2010
12
Lyons KE and Pahwa R. Effects of bilateral subthalamic nucleus stimulation on sleep, daytime sleepiness, and early morning
dystonia in patients with Parkinson’s disease. Journal or Neurosurgery. 2006; 104(4): 502-505
13
Krack P, Batir A, Van Blercom N, Chabardes S, Fraix V, Ardouin C et al. Five-year follow-up of bilateral stimulation of the subthalamic
nucleus in advanced Parkinson’s disease. N Engl J Med 2003; 349:1925-34.
14
Deuschl G, Schade-Brittinger C, Krack P, Volkmann J, Schafer H, Botzel K et al. A randomized trial of deep brain stimulation for
Parkinson’s disease. N Engl J Med 2006; 355:896-908.
15
Weaver F, Follett K, Stern M, Hur K, Harris C, Marks Jnr W et al. Bilateral deep brain stimulation vs best medical therapy for patients
with advanced Parkinson’s disease. JAMA 2009; 301(1):63-73.