1. Što su dozimetri?

Dozimetri su uređaji u kojima se mjeri integrirani učinak ionizirajućeg zračenja no ne registriraju se pojedine čestice , oni mjere doze
zračenja.
Koje dozimetre poznajete (nabrojite najmanje tri vrste)? Vrste: ionizirajuće komore, filmski dozimetri ( fotografske emulzije ), kemijski
dozimetri, termoluminscentni dozimetri Parametri: Gy ( Grey), rad, rem, Sv ( Sivert).

2. Što mjere brojači, a što dozimetri?

Dozimetri su uređaji u kojima se mjeri integrirani učinak ionizirajućeg zračenja no ne registriraju se pojedine čestice , oni mjere doze
zračenja
Brojači su uređaji pomoću kojih detektiramo i registriramo pojedine ionizirajuće čestice tj. Mjere ionizirajuće zračenje

3. Molekulska spektrometrija, na čemu se bazira i što mjeri?

Bazira se na ultraljubičastom, vidljivom i IR zračenj, primjenjuje se za identifikaciju i određivanje brojnih anorganskih i organskih spojeva

4. Vrste kromatografskih metoda i što mjere? (navesti barem tri metode)

Postoje 2 vrste kromatografskih metoda: kromotografija na stupcu i plošna kromatografija. Prema naravi sila koje vežu tvari u postupku
razdvajanja i prema tehnici izvedbe komatografskog procesa razlikujemo:
- adsorpcijsku kromatografiju ( mjeri pojedine komponente iz smjese)
- razdjelna kromatografija
- kromatografija na stupcu
- kromatografija na papiru
- plinska kromatografija ( metoda za analizu složenih spojeva koje omogućuje identifikaciju i određivanje svake pojedine komponente )
- kromatografija na ionskim razmjenjivačima
- kromatografija na tankom sloju,( rabi se prema rutinskim, kvalitativnima, semi-kvantitativnim i kvantitativnim analizama )
- kromatografija na filmu to su metode za detekciju bojnih otrova

5. Kako i s čime se vrši uzorkovanje zraka?

Uzorkovanje zraka spojevi koji se mogu uzorkovati iz zraka mogu biti u obliku pare, plina i aerosola.Aerosoli se uzorkuju membranskim ili
vlaknastim filterima propuhivanjem zraka kroz njih. Za plinove i pere rabe se metode izravnog uzorkovanja, uzork. S impignerom i
tekućinom, pothlađivanjem, adsorpcijom na aktivnom ugljenu ili dr. adsorbensima.

6. Kojom se metodom otkrivaju biološki agensi u hrani? Koje je vrijeme potrebno za prvu detekciju?
Metode za otkrivanje infektivnog materijala u hrani su konvencionalne i za njih je potrebno najmanje 24 h ( kultivacija)

7. Na čemu se bazira LIDAR tehnologija u bio-detekciji te što se s njom otkriva i mjeri? Detektor LIDAR se temelji na laserskoj tehnici, a
otkriva i analizira mikroorganizme u zraku

8. Što su i koje su biorazgradive organske tvari?

Sastoje se većinom od proteina, ugljikohidrata i mast.
Što izazivaju u vodi?
Kada se ispuštaju neobrađeni vodeni u okoliš, biološka stabilizacija dovodi do iscrpljivanja prirodnog sadržaja kisika i razvoja septičkih
uvjeta uz neugodan miris i izaziva pomor riba.

9. Što su i koji su topljivi anorganski spojevi?

To su kiseline, soli, spojevi teških metala od kojih su neki izrazito toksični.
Što izazivaju u vodi?
Izrazita degradacija okoliša, otežana biološka obrada

10. Što su i koji su patogeni mikroorganizmi?

To su bakterije, virusi, protoza i drugi oblici putem kojih se prenose teške bolesti ž
Što izazivaju ? izazivaju razne bolesti kod ljudi. teške bolesti kao kolera, dizenterija, enteritis, infektivni hepatitisi, TBC…

11. Što je eutrofikacija. Opiši korake koje ista izaziva u vodi?

To je prirodni proces dotoka hranjivih soli u vodene ekosustave. Čovjek poljoprivredom i ispuštanjem otpadne vode povećava unos hranjivih
tvari te povećava stupanje eutrofikacije. Povećani rast algi i bakterija smanjenje transparentnosti vode za UV-VIS svjetlo manjenje
proizvodnje kisika fotosintezom odumiranje, sedimentiranje ili flotiranje algi mikrobiološka aktivnost truljenja iscrpljuje kisik stvaranje
anaerobnih zona

12. Koji su tipični izvori zagađenja primarnim toksičnim tvarima?

To su metalna industrija, prerada ruda, kožare, proizvodnja klora, baterija..

13. Koji su tipični izvori zagađenja patogenim mikroorganizmima?

To su klaonice, prerada vune, komunalne otpadne vode, farme

14. Što je iznenadno onečišćenje mora?

To je svako izlijevanje ulja, smjese ulja, ispuštanje štetnih i opasnih tvari, kao i izvanredni prirodni događaj

15. Opišite redosljed postupaka čišćenja mora.

uklanjanje izvora izljeva
ograničavanje širenja ulja
skupljanje izlivenog ulja
kemijska obrada izlivenog ulja
čišćenje obale
odlaganje skupljenog materijala

16. Što sve, kao multidisciplinarnoj djelatnosti, prethodi i prati dekontaminaciju te koje aktivnosti slijede po dekontaminaciji?
Obuhvaća niz mjera, radnji i postupaka koji se poduzimaju u svrhu otklanjanja dekontaminacije. To je složeni postupak koji uključuje
fizičke, kemijske a ponekad biološke procese

17. Tko u suvremenom sustavu obrane i zaštite organizira i provodi dekontaminaciju?

Osobnu ili grupnu dekontaminaciju izvode pojedinci sredstvima kojim raspolažu, a skupnu izvode osnovne postrojbe namjenskim sredstvima
izvan prostora kontaminacije. Specijalne postrojbe ABKO obavljaju dekontaminaciju posebno označenih kontaminiranih prostora i završnu
dekontaminaciju postrojbi

18. Metode dekontaminacije su fizičke, kemijske i mehaničke. Objasniti što se podrazumijeva pod kemijskom dekontaminacijom?
Kemijska metoda – temelji se na kemijskoj reakciji između bojnog otrova i tvari za dekontaminaciju pri čemu nastaju novi netoksični
kemijski spojevi. Razara se veza između kontaminata i površine, a za to se obično koriste različite tvari za kompleksiranje, kiseline, lužine i
dr. ( oksidacija, supstitucija, adicija, hidroliza )

19. Objasniti što se podrazumijeva pod mehaničkom dekontaminacijom?

Mehanička metoda- temelji se na mehaničkim operacijama uklanjanja kontaminata sa kontaminiranog prostora. Postoji velik broj različitih
sredstava za uklanjanje kontaminata: krpe,četke,abrazivna sredstva, vodena para itd. to je dakle fizikalna metoda jer ne dolazi do
razgradnje bojnog otrova

20. Navedite razine dekontaminacije te objasnite hitnu dekontaminaciju. Koje su joj slabosti, obrazložite?
Hitna,djelomična i potpuna. Hitna dekontaminacija se svodi na dekontaminaciju manjih površina, osobnu dekontaminaciju i zabranu
konzumacije kontaminirane vode, voća i povrća, podjelu jodnih tableta na mjestu događaja, dekontaminaciju otvorene kože i rana pranjem
ruku i tuširanjem vodom. Slabost je u tome što ta dekontaminacija nije potpuna tako da kontaminirana osoba može proširiti kontaminaciju i
izvan kontaminirane zone, ali je sa druge strane korisna i neophodna jer može spasiti živote

21. Što obuhvača izbjegavanje dekontaminacije? Objasnite.

Izbjegavanje kontaminacije predstavlja organizacijske i tehničke mjere koje se poduzimaju u prevenciji kontaminacije osoba i površina od
CBRN kontaminanata.
Te mjere se poduzimaju prije i poslije napada/akcidenta. Akcije uključuju predviđanje CBRN opasnosti , zaštitu i izolaciju od CBRN agensa.
Izbjegavanje kontaminacije se može provoditi pasivnim (tvrdoća, dizajn i konfiguracija materijala) i aktivnim mjerama (prekrivačima koji
upijaju kemikalije).

22. Koji pribori za osobnu dekontaminaciju zasnivaju svoju metodu na kemijskoj dekontaminaciji?
Posudice sa praškom za dekontaminaciju, sirete s antidotom, epruvetice s natrijevim bikarbonatom, ampule sa sredstvima protiv
nadražljivaca

23. Kemijske metode dekontaminacije su nukleofilna supstitucija, termalna razgradnja, elektrofilna adicija. Što je elektrofilna adicija, što
ona obuhvaća?
Elektrofilna adicija obuhvaća oksidaciju i stvaranje kompleksnih soli, zbog pokretljivosti elektronskih parova dolazi do promjena na
molekulama BoT-a čime se mijenjaju njegova svojstva (od toksičnosti pa do topivosti u vodi ).

24. Navedite najmanje četiri kriterija koje mora zadovoljiti sredstvo za dekontaminaciju.
Mora neutralizirati djelovanje svih kemijskih i bioloških agensa u kratkom vremenu, brzo djelovati bez toksičnih konačnih produkata, biti
neutralno prema raznim konstrukcijskim materijalima, biti postojano, lako dostupno, nenadražljivo i nisko alergično, biti stabilno za
uskladištenje i jednostavno za primjenu,uspješno se rabiti za radiološku i biološku dekontaminaciju, primjenjivo u svim klimatskim i
meteorološkim uvjetima, otapati se u jeftinijim otapalima

25. Svojim riječima objasnite što su Real – Time računalni sustavi.

To su računalni sustavi za edukaciju, osposobljavanje i računalno upravljanje kemijskim akcidentima. Oni prate kritična postrojenja i rano
otkrivaju akcidente te predlažu akcije

26. Gdje se koriste Real – Time računalni sustavi?

Koriste se u kemijskoj, petrokemijskoj i farmaceutskoj industriji, na naftovodima i cjevovodima, rudnicima i talionicama, prilikom
transporta kemijskih tvari, kod službi ZiS-a u lokalnoj zajednici, sveučilištima za edukaciju operatera/ inžinjera

27. Koji su osnovni dijelovi Real – Time računalnih sustava?

Safer real-time računalo ( softver + hardver ), senzori toksičnih plinova, meteorološke mjerne stanice, sustav uzbunjivanja, izdvojeni
monitor, izdvojeni printer, safer star ( mobilni SAFER sustav), mreža računala

28. Koje su specifičnosti zrakoplovne nesreće?

Veliki broj poginulih i povrijeđenih osoba, velika materijalna šteta, malo raspoloživog vremena za evakuaciju, često vrlo otežani uvjeti
spašavanja, zbrinjavanja i sanacije, veliki broj uzroka nesreća, veliki interes javnosti. Evakuacija i zbrinjavanje je veoma kompleksno i
zahtjeva angažiranje velikog broja službi i spasioca. Poduzete akcije moraju imati za cilj da se posveti najveća moguća pažnja preživjelima u
nesreći, bez obzira na sve drugo! Ako ozbiljno povrijeđeni nisu brzo stabilizirani smrtnost se može povećati.Službe odgovorne za rad u takvoj
situaciji su:spasilačka i vatrogasna postrojba, zdravstvena služba, policija, aerodromska administracija ili uprava, zrakoplovne službe,
posada i mehaničari, bolnice, vladine službe i komisije, vojske, lučka kapetanija i obalna straža, ostale odgovarajuće službe

29. Navedi mjere i postupke te sredstva za evakuaciju i zbrinjavanje unesrećenih pri pomorskim nesrećama.
Kada govorimo o pomorskoj nesreći najmanje mislimo na materijalnu štetu nastalu u njoj već prvenstveno moramo voditi brigu o ljudskim
životima i životima u moru koji su ugroženi. Primarno o onima koji su direktni sudionici, a nakon njih treba sanirati sve indirektne
posljedice nesreće na moru. Korištenjem plovnih putova mi ljudi ustvari koristimo nečije životno okruženje, stanište.
30. Koja su najkritičnija mjesta i objekti u cestovnom prometu? Kada i kako se provodi evakuacija i zbrinjavanje unesrećenih i ugroženih iz
tih kritičkih mjesta i objekata?
Najkritičnija mjesta i objekti u cestovnom prometu su prostori mostova, vijadukata i tunela. Imaju obilježja vrlo loše pristupačnosti,
ograničen prostor kretanja (evakuacije) dok se u tunelima javljaju problemi visokih temperatura i velike količine gustog i toksičnog dima.U
tunelima se postavljaju sobe za spašavanje i evakuaciju, te radi bržeg djelovanja ispred tunela se nalaze vatrogasne baze sa profesionalnim
vatrogascima.