Informacioni sistemi u saobraćaju i komunikacijama
PREDAVANJE 1.
OSNOVNI PODACI O PREDMETU
Naziv predmeta
Skraćeni naziv predmeta
Šifra predmeta
Studijski ciklus
Studijska godina
Semestar
Odsjek
Usmjerenje
Status predmeta
Broj sati u sedmici
Broj sati u semestru
Broj ECTS bodova
Predmetni nastavnik
E-mail nastavnika
Asistent/saradnik
Obaveze studenta
Ciljevi predmeta
Očekivani rezultati i stečene
kompetencije
Način vrednovanja i
ocjenjivanja znanja
INFORMACIONI SISTEMI U SAOBRAĆAJU I KOMUNIKACIJAMA
IS
010203TCOSIS
I (PRVI) CIKLUS
II (DRUGA) GODINA
III (TREĆI) SEMESTAR
SVI ODSJECI
SVA USMJERENJA
OBAVEZNI PREDMET
2 P + 2 V + 2 L/PR
30 P + 30 V + 30 L/PR
6 (ŠEST)
R.prof.dr. Mirko Škrbić
V. asis. Alem Čolaković
Obavezno je prisustvo i aktivnost na predavanjima i vježbama, te
izrada seminarskog rada i/ili projektnog zadatka.
Sticanje osnovnih znanja o informacionim sistemima kao i
principima njihovog projektovanja uz rješavanje problematike i
zadataka kao što su izrada specifikacije zahtjeva za informacione
sisteme, strukturna sistem analiza informacionih sistema (SSA),
modeliranje baza podataka primjenom ER dijagrama, itd.
Studenti će steći teorijska i praktična znanja o vrstama i
komponentama informacionih sistema i mogućnostima njihove
primjene u saobraćaju i komunikacijama. Očekuje se da studenti
ovladaju vještinama i alatima koji se koriste kod projektovanja
informacionih sistema i upoznaju se se sa mehanizmima njihove
zaštite. Nakon stečenih znanja očekuje se da studenti budu u stanju
planirati i modelirati jednostavne informacione sisteme sa
naglaskom na sisteme koji se primjenjuju u saobraćaju i
komunikacijama.
Kriterijum vrednovanja rada i ocjenjivanja studenta u toku nastave,
vrši se na sljedeći način: Domaća zadaća/seminarski rad/praktični
rad/ od 0 do 15 bodova; I parcijalni ispit/I test/ I provjera znanja/ od
0 do 35 bodova. Ukupan broj bodova koji studenta prema
navedenom praćenju u toku nastave može ostvariti iznosi
maksimalno 50 bodova. Završni ispit se vrednuje sa 50 bodova. Da
bi student položio ispit mora ostvariti sljedeće uslove:
- Seminarski rad / projektni zadatak: 9 bodova
- I test/ I provjera znanja: 19
- Završni ispit: 27 bodova
1
 OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA Planirani sati rada
P V L/PR
1. Pojam sistema i informacionih sistema (IS) 3 2 1
2. Klijent-server okruženje 3 2 1
3. Modeli razvoja informacionih sistema i SDLC 3 2 1
4. Prototipiranje i razvoj prototipa 3 2 1
5. Modeliranje i reinženjering procesa: Workflow i DFD dijagrami 3 2 1
6. Primjena CASE alata 3 2 1
7. Arhitekture i modeli baza podataka 3 2 1
8. Sistemi za upravljanje bazama podataka 3 2 1
9. Konceptualni dizajn podataka i entity-relationship model (E-R) 3 2 1
10. Web tehnologije za razvoj IS 3 2 1
11. Sistemi za upravljanje sadržajima, dokumentima i odnosima sa 3 2 1
korisnicima – CMS, DMS, CRM
12. Primjer razvoj CMS-a primjenom open source rješenja 3 2 1
13. PKI infrastruktura 3 2 1
14. Prijetnje i mehanizmi zaštite informacionih sistema 3 2 1
15. ISO 27001 i ISO 27002 3 2 1

OSNOVNA LITERATURA
Nastavni materijal (interna skripta, bilješke i primjeri) koji se može preuzeti sa web stranice Fakulteta.
PREPORUČENA LITERATURA
Poliščuk Jaroslav: "Projektovanje informacionih sistema“, Podgorica 2007.
Kelly R. Jr, Efraim T.: „Uvod u informacione sisteme“, Data Status, 2009
Christos Kalloniatis: “Modern Information Systems“, InTech Croatia, 2012.
Merle P. Martin: „Analysis and design of business information systems“, Macmillan Publishing
Company.
V. Rajaraman: „Analysis And Design Of Information Systems”, 2Nd Ed., PHI Learning Pvt. Ltd., 2004.
S. Sadagopan, Management Information Systems, PHI Learning Pvt. Ltd., 2004.
ISO 27000 - www.27000.org
Termin nastave: četvrtkom sa početkom u 09:15 sati

Termini konsultacija: pondjeljak, srijeda, petak od 09:00 - 11:00 sati

Termini ispita:

• Termin za parcijalni ispit: 15.11.2018. sa početkom u 09:00 sati

• Termin za završni ispit: 23.01.2019. sa početkom u 09:00 sati
• Termin za I popravni ispit: 06.02.2019. sa početkom u 09:00 sati
• Termin za II popravni ispit: 04.09.2019. sa početkom u 09:00 sati

2
 Uvod
Sticanje osnovnih znanja o informacionim sistemima kao i principima njihovog projektovanja uz
rješavanje problematike i zadataka kao što su izrada specifikacije zahtjeva za informacione sisteme,
strukturna sistem analiza informacionih sistema (SSA), modeliranje baza podataka primjenom ER
dijagrama, itd. Također, jedan od ciljeva jeste upoznavanje studenata sa principima razvoja i analize
informacionih sistema, uz primjenu odgovarajućeg koncepta, tehnologija i CASE alata. Predmet je
koncipiran tako da se studenti upoznaju kako sa tradicionalnim, objektno orijentisanim metodama i
tehnikama projektovanja informacionih sistema kao i agilnim metodama razvoja.

Upravljanje informacionim resursima postaje kritični faktor uspjeha u operacijama mnogih organizacija i
ključ je za opstanak poslovanja u digitalnoj ekonomiji. Uloga informacionih tehnologija je da pruži
organizacijama stratešku prednost kroz olakšavanje rješavanja problema, povećavajući produktivnost i
kvalitet, poboljšavajući uslugu korisniku, usavršavajući komunikaciju i saradnju te tako omogućavajući da
se reorganizuje poslovni proces.

Fokus interesovanja predmeta su informacioni sistemi koji se koriste u oblasti saobraćaja i komunikacija,
pa je u tu svrhu potrebno definisati i osnovne pojmove potrebne za razumijevanje tematike ovog
predmeta. U tu svrhu su prestavljene najznačajnije osobine, vrste i komponente informacionih sistema,
kao i metodologije projektovanja ovih sistema. Iz toga razloga nastavnim programom predmeta su
obuhvaćeni osnovni koncepti i principi koji se odnose na strukturu i komponente informacionih sistema,
problematiku vezanu za njihovu infrastrukturu, primjenu u poslovnim sistemima, a dominantno mjesto
imaju metodologije i tehnike koje se koriste pri njihovom projektovanju.

Saobraćaj je definisan kao sistem i proces kojim se obavlja prijevoz ljudi, roba i prenos informacija
zauzimanjem kapaciteta određene mreže i terminala prema utvrđenim pravilima. Saobraćajni sistem u
sebi uključuje različite oblike transporta i komunikacija ovisno o tomu što se prevozi ili prenosi i kojom
mrežom se to obavlja. Provajdere transportno-komunikacijskih usluga možemo podijeliti na one koji se
fokusiraju na: materijalne i energetske sadržaje, znanje i informacione sadržaje, vrijednosne i finansijske
sadržaje ili telekomunikacione signale kao fizičke nosioce podataka i poruka u mežama.

Informacijsko-komunikacijska infrastruktura (IKT) se sastoji od međusobno povezanih hardverskih i

softverskih komponenti koje omogućavaju njeno upravljanje, održavanje i kontrolu. Povezivanjem ovih
komponenti stvara se odgovarajuća mrežna struktura koja omogućava intraprovajdersku komunikaciju
kao i razmjenu informacija sa eksternim stakeholderima. Ova infrastruktura može podržati mnogo
različitih upotreba i koristi se u različitim modalitetima i od strane različitih korisnika, ukoliko je to
potrebno. Da bi unaprijedili proces realizacije usluga ili proizvodnje u savremenom „informacijskom
dobu“, sve kompanije moraju da adekvatno primjene odgovarajuće tehnologije sa ciljem unaprijeđivanja
procesnih i organizacionih performansi, smanjenja zastoja i negativnih uticaja okruženja, povećanja
sigurnosti transportnog sadržaja, kao i povećanja produktivnosti svojih resursa.

Brze, efikasne, pravovremene i kvalitetne transportne i komunikacijske usluge danas se realizuju

integracijom tehničkih, ljudskih, finansijskih i informaciono-komunikacionih resursa. Osnovni ciljevi
primjene IKT-a je postizanje ekonomske efikasnosti i veće operativne učinkovitosti, funkcionalne
podobnosti i pouzdanosti sistema u kolaborativnim kontekstima efikasnih provajdera usluga.

3
Da bi se ispunili navedeni zadaci neophodno je raspolagati pravovremenim informacijama pri čemu
posebnu ulogu imaju informacioni sistemi. Osnovni ciljevi zbog kojih se razvijaju informacioni sistemi su:

− Skraćivanje vremena reagovanja, odnosno odziva organizacionih sistema i kvalitetnije

odlučivanje, odnosno postupanje, tj. blagovremeno informisanje svih upravljačkih nivoa u skladu
sa njihovim potrebama.
− Kontinuirano prikupljanje podataka čijom obradom se dobijaju informacije o svim bitnim
performansama posmatranog sistema, stanju, rokovima, troškovima, kvalitetu, rezultatima rаda,
pouzdanosti, itd.
− Obezbjeđenje potpune „historije“ posmatranog sistema radi analiza i prognoziranja stanja
sistema u budućnosti, tj. trajno čuvanje podataka, sve dok su aktuelni i mogućnost ocjenjivanja
efikasnosti sistema i njegovih elemenata.
− Minimiziranje ručnog rada na dokumentaciji, itd.

Obzirom na kompleksnost saobraćajnih i komunikacijskih sistema, primjena odgovarajućih informacionih

sistema je nezaobilazan faktor efiksanog i efektivnog obavljanja svih procesa u kompaniji. Obzirom na
navedeno, u planiranje i razvoj informacionih sistema je potrebno uključiti sve stakeholdere i primjeniti
odgovarajuće metodologije, alate i tehnologije, a kako bi se razvio odgovarajući sistem. Zbog toga se, u
okviru predmeta Informacioni sistemi u saobraćaju i komunikacijama, studenti upoznaju sa principima
razvoja, metodlogijama, alatima i tehnologijama potrebnim za sve faze razvoja i korištenja sistema.