kronika Drugi medunarodni simpozij 0 erkvenoj povijesti Hrvata ,,Pogeci kré¢anskog i drustve- nog Zivota u Hrvata od VII. do kraja IX. stoljeéa”, Split, 30. rujna — §. listopada 1985. Prvi medunarodni simpozij 0 crkvenoj povijesti Hrvata, odrzan u Splitu 1978. godine, imao je naslov Religiozni, moralni i drustveni tivot i splitski sabori u X. i XL. stoljecu (prikaz rada tog simpozija v. u CCP 3/1979, a osvrt na zbornik radova objavijen u Pa- dovi 1982. v. u CCP 12/1983). Nedavno odrzanim drugim takvim simpozijem pod na- slovom Poceci kricanskog i drustvenog Zivota u Hrvata od VII. do kraja IX. stoljeca htjelo se, kako je odito veé iz naslova, prougavanje pitanja religioznog, ctkvenog i s tim u vezi opéenito drustvenog Zivota u Hrvata zaokruziti ne cijelo razdoblje ranog srednjeg vijeka. Ta prva tri stolje¢a — kad je rijeé o crkvenoj povijesti Hrvata, sva tri § pravom oznatena izrazom ,,poceci” — nisu manje vazna i zanimijiva od na prethod- nom takvom skupu s gotovo istog gledi8ta promatranih zavrénih stolje¢a ranog stednjeg vijeka, ali su za povjesnitara zbog joS naglaSenije malobrojnosti sa¢uvanih izvora, pogo- tovo takvih koji pruzaju jasne i vremenski toCnije odredene podatke, mnogo nejasnija i predstavijaju mu tezi zadatak. Splitsko-makarska nadbiskupija uz suradnju Papinskog odbora za povijesne znanosti u Rimu, Katoli¢kog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i Teologije u Splitu, pripojene is- tom Fakultetu, preuzela je na se brigu oko pripreme i odrzavanja i ovog drugog simpo- zija. Na elu Znanstvenog odbora i ovog puta je kao predsjednik bio mons. Michele Maccarone, inaée predsjednik spomenutog Papinskog odbora, a kao potpredsjednici su bili prof. dr. Bonaventura Duda, dekan Katoliékog bogoslovnog fakulteta u Zagre- bu, i dr. Vinko Foreti¢, nestor nasih poyjesni¢ara, iz Dubrovnika. U pripremanju sku- pa, kako to obiéno biva, najvige su truda podnijeli tajnici: prof. dr. Atanazije Matani¢, s Papinskog uéili8ta Antonianum u Rimu, i mons. dr. Mile Vidovié, generalni vikar splitsko-makarske nadbiskupije. Javnost je o pripremi i tematici bila u dva navrata una- prijed obayjeStavana putem splitskog asopisa ,,Crkva u svijecu” (brojevi 1/1983. i 1/ /1985.), a konaéni je program rada simpozija, posebno na.francuskom za strane sudi- onike, a posebno na hrvatskom za domaée, objavijen Ijeti 1985. U tom je programu kao mjesto odrZavanja simpozija bio naveden splitski hotel ,,Lav” (u njemu je odsjela ve¢ina predavata i gotovo svi strani sudionici), ali zbog nenadano iskrslih potesko¢a rad se nije odvijao u hotelskoj dvorani, nego u dvorani splitske Teologije. Ta je promje- na domaéem sluSateljstvu dobro doila, jer je tako ono moglo u puno vecem broju i mnogo redovitije pratiti predavanja i rasprave, nego da se svaki put trebalo voziti do hotela udaljenog od grada desetak kilometara. Za prijevoz onih koji su odgjeli u hotelu pobrinuo se organizator. 173Sveéano otvaranje znanstvenog skupa bilo je toéno prema programu 30. rujna popod- ne. Skup je otvorio riadbiskup domagin mons, dr. Frane Franié, Odmah je zatim proti- tano pozdravno pismo Sto ga je skupu uputio papa Ivan Pavao II. Slijedili su pozdravni govori domatina mons. Franiéa, zatim mons. Maccarronea, koji je govorio u ime Papin- skog odbora za povijesne znanosti; dr. Dude, Koji je pozdravio u ime Katolitkog bogo- slovnog fakulteta u Zagrebu; dr. Josipa Marceliéa, rektora splitske Teologije, i dr. Karla Jurikiéa, zastupnika rektora Franjevatke teologije u Makarskoj. Na kraju je tajnik dr. Matanié ukratko prikazao tematiku kojom ée se znanstveni skup baviti u radnom dije- Iu tijekom sijedeih pet dana i dodao jo nekoliko obavijesti praktiéne naravi. Na poéetku ovog osvrta na radni dio simpozija odmah napominjemo da je — kako se to obiéno dogodi — izostalo nekoliko programom predvidenih predavanja i priopéenja (Nenada Cambija, Jakova Stipi8iéa, Vittorija Perija i Josipa Bratuli¢a), jer su ngjadjeni predavaci bili zaprijeceni u meduvremenu nadodlim hitnim obvezama ili boleséu. Tim ipak nisu bile u znatnijoj mjeri okrnjene tematske cijeline, a nadati se je da ée barem neki od tih neodréanih referata ipak biti dovrseni i da Ge uéi u predvideni zbomnik rado- va. Napominjemo jo i-to da je sve Sto se tijekom odvijanja programa u predavanjima i diskusijama govorilo na stranim jezicima (talijanskom, njemaékom, francuskom) isto- dobno bilo prevodeno na hrvaiski i preko odgovarajucih naprava prenoeno do slugate- Ija koji te jezike ne poznaju, a isto tako se s hrvatskog prevodilo na talijanski. Prvo je predavanje odrao Omelijan Pritsak, profesor na Harvardskom sveudilistu u SAD, na temu Hrvatska i Hrvati u 9. stoljecu: stvaranje jedne kricanske nacije. Poteo je s opéim prikazom stanja i razvoja civilizacije rznorodnih etnitkih skupina koje su s uu vrijeme velike seobe naroda spustile u Podunavije pa se odatle razmilile po Balkanu. Zatim se je suotio s rezultatom njihova susreta i suzivijavanja s tekovinama gréko-rim- ske kulture, koje im je, kao i drugdje po Evropi, najvige prenosila Crkva. Na kraju je sve to vise konkretizirao na primjeru Hrvata u novoj domovini, dakako, oslanjajuéi se pri tom na sve vaznije rezultate dosadainjih arheolotkih i povijesnih istrazivanja. Na to uvodno i okvimo predavanje zgodno su se nadovezala sva ostala kao daljnja razrada ci- jelog sklopa problematike koju je on ukratko naznadio i zaokruzeno prikaza0. Koliko god su pojedine teme izlozene slijedecih dana bile medusobno razli¢ite, za neke od njih bi se na prvi pogled moglo pomisiiti da se i ne uklapaju u okvimu temu simpozija, ipak ih je sve kao osnovna idejna potka povezala misao poéetka i stvaranja novog narodno- -vjersko-crkveno-kulturnog Zivota Hrvata, Sto je u to doba kod svih evropskih naroda tvorilo nerazdvojive cjelinu. U osvrtu na ta ostala predavanja i priopéenja, njih 24, promatrat éemo ih razvrstane u nekoliko skupina, ne vodeéi pri tom toliko raéuna 0 vremenskom redoslijedu izlaganja na simpoziju, nego pokuSavajuéi ih povezati po pred- metu i sadrZaju, na Sto je, dakako, i Organizacijski odbor utvrdujuéi program pazio, ali iz. raznosaznih razloga nije to mogao sasvim dosljedno provesti. Najprije navodimo tri teme koje svojim predmetom vise zadiru, mogli bismo rei, u »ptetpovijest” onoga sto predvida opéa okvima tema simpozija. Prvu je od tih obradio atheolog Branimir Gabrigevi¢, umirovijeni sveucilifni profesor (Zadar i Novi Sad). On je govorio o salonitanskoj ,,domus ecclesiae” iz pretkonstantinovskih vremena iznose¢i usput vaina i zanimljiva zapazanja o potecima kr8¢anstva w Saloni. Alba Orselli Carile 174sa Sveuili8ta u Bologni govorila je 0 tome kako je u srednjem vijeku Zivjela i dalje se razvijala starokr8éanska tradicija o sv. Dujmu i sv. Stasu, usporedujuéi to s nekim slié- nim sluéajevima svetaékih legendi u Italiji, a Charles Molette iz Pariza krititki se osvr- nuo na poéetkom 20. stoljeéa zivo raspravljano pitanje prijenosa i pohrane kostiju salo- nitanskih muéenika poslije pada Salone. Tim se referatima htjelo upozoriti na starokrs- ¢anske korijene koji su u starohrvatskom razdoblju, i ne samo u njemu, bili i te kako ivi i djelatni. U nizu tema o pitanju pokritavanja Hrvata prvo mjesto po samoj naravi stvari pripada predavanju Jurja Kolariéa s Katoli¢kog bogoslonog fakulteta u Zagrebu pod naslovom Historiografija o pokrstenju Hrvata. Iznoseéi rezultate dosadasnjih istrazivanja, pretpo- stavke i zakljucke pojedinih starijih i novijih, domatih i stranih povjesnitara, on je ujedno dao sinteticki prikaz samog pitanja pokritavanja. Sligno se moze recii za pre- davanje Vinka Foreti¢a Historijski izvori o pokrstenju Hrvata. Foreti¢ je, razumi glavnu brigu posvetio uskladivanju razlivitih, koji put naoko suprotnih, vijesti koje su nam o tom satuvali povijesni izvori, poglavito dva najvaznija: ,,.De administrando im- perio” Konstantina Porfirogeneta i , Historia Salonitana” Tome Arhidakona. Na naj- vatniji dio iz Tomine kronike o poktStenju Hrvata osvmuo se veé vile puta spominjani tajnik simpozija Matanié. Usporedio je tekst Tomina poglavija o Ivanu Ravenjaninu, njegovu poslanju i yjerovjesni¢kom djelovanju u Dalmaciji i Hrvatskoj, najprije s tek- stom iz poznatog djela Bede Casnog ,,Crkvena povijest Engleza” o poslanju i djelova- nju rimskog misionara i organizatora mlade Crkve u Engleskoj sv. Augustina, zatim s tekstom sludbenih uputa koje je papa Grgur II. 716. dao misionarima organizatorima Crkve u Bavarskoj i konaéno sa skupom tekstova uzetih iz papinskih pisama 8. stolje¢a koji se odnose na poslanje apostola Njematke sv. Bonifacija. Na temelju mnogih slitno- sti, jednakosti i jezi¢nih podudarnosti izmedu spomenutog poglavija iz Historia Saloni- tana i svih tih drugih tekstova Matani¢ zakljutuje da je Toma morao pred sobom imati ill te tekstove ii, Sto je mnogo verojatnije, sliénu dokumentaciju o Ivanu Ravenjaninu i njegovu djelovanju koja se u njegovo doba mogla jo éuvati.u arhivima splitske Crkve. U sklop tema povezanih s problemom pokrétenja Hrvata spadaju, iako neizravno, i dvije posvecene pitanju bizantinske prisutnosti i bizantinskog erkveno-politickog utje- caja i viasti na obalama Jadrana u promatranom razdoblju, o emu su govorili Antonio Carile sa Sveudiligta u Bologni i Giorgio Fedalto s Padovanskog sveuCili8ta, prvi o bi- zantinskoj prisutnosti i utjecaju na krajnjem sjeverozapadnom dijelu te obale i stvara- nju Venecije, a drugi o carskom bizantinskom utjecaju na latinsku Crkvu u Dalmaciji. Poslije je u diskusiji bila izrazena Zelja da bi netko na natin na koji je Carile prikazao postanak i razvoj bizantinske Venecije obradio istodobni razvoj gradova i otoka bizan- tinske Dalmacije, Sto bi svakako bio teZi zadatak, jer bi za to bilo manje oslonaca u ar- heoloski istrazenim ostacima i ostaloj izvomnoj gradi. Uostalom, usprkos vecim istrazi- vanjima, ima jo§ mnogo nerijesenih pitanja i oko potetaka Venecije, kako je to nagla- sio Carile. Za Fedaltovo je predavanje receno da ono na svoj natin upotpunjuje ono Sto je u bizantinskom utjecaju na crkveni Zivot i organizaciju u Dalmacfi od druge po- lovice 9. do kraja 11. stoljeca na simpoziju 1978. iznio Vittorio Peri. Maccarone je potalio Sto predavat nije neke svoje rezultate i pretpostavke u vecoj mjeri povezao ili, ako treba, suprotstavio Perijevim. 175