Ivica Skorić, struč. spec. ing. el. dr. sc. Krešimir Meštrović, prof. viš.

škole
HEP Opskrba d.o.o. Tehničko Veleučilište u Zagrebu
ivica.skoric@hep.hr kresimir.mestrovic@tvz.hr
Miodrag Živković, dipl. ing. el.
HEP operator distribucijskog sustava d.o.o.
miodrag.zivkovic@hep.hr

TEHNO-EKONOMSKA ANALIZA UPOTREBE MTU SUSTAVA ZA UPRAVLJANJE

MJERNIM UREĐAJIMA

SAŽETAK

U članku je prikazana zastupljenost mjernih uređaja upravljanih MTU signalom na području HEP
ODS; Elektra Šibenik. Osnovni cilj je identificirati potencijalna mjesta financijskih ušteda uslijed
smanjenja broja odlazaka na teren (očitanja, promjene tarifa i sl.) kao i poboljšanja naplate električne
energije daljinskim iskopčanjem. DP Elektra Šibenik koristi se signalom koji se utiskuje u 110 KV
transformatorskoj stanici Vrboran u Splitu. U članku je takokođer dan pregled stanja i ušteda s obzirom na
broj kvarova prije i nakon ugradnje MTU prijemnika.

Ključne riječi: zastupljenost, financijske uštede, tarifni sustav, naplata, daljinsko

iskapčanje, kvarovi, ugradnja

TECHNO-ECONOMMICAL ANALYSIS USUAGE RIPPLE CONTROL SYSTEM FOR

MEASURING EQUIPMENT CONTROL

SUMMARY

The article presents the deployment of meters controlled by ripple control receivers in the area of
HEP ODS; Elektra Šibenik. The main goal is to identify the potencial areas of financial savings in terms of
decreasing numbers of site visitation (meter reading, tariff switching, etc.) as well as improvment of
electricity bills payment due to the remote disconnetion possibilities. DP Elektra Šibenik uses signal
injected by 110 KV Vrboran station, placed in Split. This article also gives an overview of deployment as
well as savings regarding the number of faults before and after the installation RC receivers.

Key words: deployment, financial savings, tariff switching, payment, remote

disconnection, faults, installation

1. UVOD

Suvremeni MTU sustavi s mogućnošću adresiranja na milijune različitih adresa, osim

tradicionalne funkcije prebacivanje tarifa na brojilima električne energije, nude i druge mogućnosti koje
spadaju u područje gospodarenja energijom (Energy management).
Sustav mrežnog tonfrekventnog upravljanja je jedan od najstarijih i najučinkovitijih sustava za
fleksibilno upravljanje tarifama u elektroenergetici.
Dugogodišnje iskustvo i suvremena tehnološka rješenja čine ovu tehniku pouzdanom i
ekonomičnom s niskim specifičnim troškovima implementacije.

1
 Pogotovo je to izraženo kod sustava injektiranja u 110 kV mrežu gdje se s jednim utisnim
mjestom može pokriti veoma veliki broj korisnika. Sa stanovišta investicijskih ulaganja nalazi se jasna
ekonomska opravdanost ugradnje MTU postrojenja na 110 kV naponu, a i sama činjenica da su manja
ulaganja u troškove održavanja dodatno opravdava tu investiciju.
U članku će se prikazati zastupljenost mjernih uređaja upravljanih MTU signalom na području
HEP ODS; Elektre Šibenik . Također će se izvršiti tehno-ekonomska analiza koristi korištenja MTU
tehnologije. Za potrebe daljinske komunikacije s mjernim uređajima danas se koriste različite
komunikacijske tehnologije poput: mobilni radijski sustavi, fiksni radijski sustavi, telefonska mreža,
jednosmjerni uskopojasni PLC, dvosmjerni uskopojasni PLC i širokopojasne tehnologije (uključivo
širokopojasni PLC).
Ovdje će se promatrati korištenje mrežnog tonfrekvencijskog upravljanja (MTU) mjernim
uređajima u cilju upravljanja tarifama, javnom rasvjetom i opterećenjem te daljinskog uključenja i
isključenja obračunskih mjernih mjesta kupaca.
Korištenje MTU sustava omogućava upravljanje višetarifnim brojilima na bitno ekonomičniji i
fleksibilniji način u odnosu na uklopne satove. U članku će se pokušati identificirati mjesta financijskih
ušteda korištenjem ovakvih sustava na područjima manjeg broja odlazaka na teren kod promjene tarifnih
sustava i preprogramiranja tarifa do poboljšanja naplate električne energije zbog mogućnosti daljinskog
iskopčanja kupaca. DP Ekektra Šibenik koristi se signalom koji se utiskuje u 110 KV transformatorskoj
stanici Vrboran u Splitu u kojem se nalazi MTU postrojenje.
Dati će se pregled stanja i ušteda s obzirom na broj kvarova. Upravljanje opterećenjem postaje
sve značajne, naročito donošenjem Zakona o učinkovitom korištenju električne energije u neposrednoj
potrošnji.

2. MOGUĆNOSTI PRIMJENE MTU U ELEKTROENERGETSKOM SUSTAVU

Zahvaljujući novoj tehnologiji te primjeni Versacom telegrama, sukladno normi DIN 43861/3,
omogućeno istodobno korištenje tradicionalnih i Versacom telegrama kojima se vrši funkcija daljinskog
parametriranja MTU prijemnika. Isto tako sustav omogućava i korištenje telegrama koji su ciljano
usmjereni na samo jedan prijemnik unutar sustava pa je tako moguće obavljanje funkcije daljinskog
iskopčanja ili ukopčanja OMM-a kupaca koji ne plaćaju redovito električnu energiju. Na taj način je
otvorena mogućnost korištenja sustava, između ostalog i za potrebe daljinskog ukopčanja i iskopčanja
velikog broja uređaja, preko 16 milijuna jedinstvenih adresa, što kod tradicionalnog MTU sustava nije
moguće.
Funkcije s najvećom perspektivom primjene su:
• upravljanje tarifama (promjena više/niže tarife),
• individualno iskopčanja mjernih mjesta kupaca (neplatiša),
• upravljanje javnom rasvjetom,
• upravljanje potrošnjom
dok se pod ostale funkcije mogu nabrojiti:
• Sinkronizacija satova (MTU signal može se koristiti i za sinkronizaciju javnih
satova i ostalih uređaja koji imaju potrebu za točnim vremenom. Za ovu primjenu nužno je
imati i "adapter" koji će točno vrijeme iz prijemnika prenositi u odgovarajući uređaj),
• Posebna rasvjetna tijela (Prema posebnim potrebama korisnika mogu se nuditi
usluge poput osvjetljavanje povijesnih spomenika, fasada posebnih građevina, stepeništa,
izloga i slično),
• Upravljanje prekidačima, linijskim rastavljačima i utvrđivanje kvarova u mreži
Postavljanjem prijemnika u svrhu upravljanja linijskim rastavljačima po srednjenaponskim
vodovima moglo bi se u slučaju zemnog spoja vršiti selektiranje vodova i praćenjem putem SCADA-e
(promatranjem napona) odrediti dionicu kvara.
Napajanje MTU prijemnika može se izvesti preko naponskog transformatora (100 V~) ili ako u
blizini postoji niskonaponska mreža, napojiti izravno. Nedostatak ovog rješenja je što se ne može izravno
dobiti informacija o uklopnom stanju sklopnih uređaja, odnosno prisustvu napona.
• Upravljanje kompenzacijskim postrojenjima
(Misli se na upravljanje regulatorima kompenzacije jalove snage u svrhu poboljšanja faktora
snage),
• Upravljanje prema posebnim zahtjevima korisnika:

2
 (U slučaju potrebe korisnika za upravljanjem određenim uređajima, grijanjem, pumpama i slično
može se upravljati putem MTU sustava, a u tu svrhu potrebno je i posebno adresirati prijemnike za tu
namjenu te dogovoriti razinu usluge).

3. PRIMJENA MTU SUSTAVA U DP ELEKTRA ŠIBENIK

Masovno upravljanje tarifama kod kupaca na niskom naponu je jedna od obveza Operatora
distribucijsko sustava (ODS-a) u u vršenju javne usluge distribucije električne energije. Potrba ODS-a je
da ima sustav za upravljanje tarifom koji je fleksibilnošću sposoban pratiti promjene na tržištu energije.
Od puštanja u rad MTU sustava 2002. godine, signal na području DP Elektra Šibenik se
uglavnom koristi za upravljanje tarifama. Iskopčanje OMM-a kupaca (neplatiša) i upravljanje javnom
rasvjetom počelo se koristiti 2004. godine, ali ne u značajnijoj mjeri.
Promjena tarifnog sustava krajem 2002. godine i dobra pokrivenost MTU signalom na području
DP-a omogućila je ubrzanu zamjenu postojećih uklopnih satova s MTU prijemnicima.
Do kraja 2008. godine ugrađeno je cca. 12.000 MTU prijemnika koji se uglavnom koriste za
upravljanje tarifama dok se njih samo 88 koristi za iskopčanje OMM-a kupaca (neplatiša), a 25 za
upravljanje javnom rasvjetom.
Upotrebom MTU sustava moguće je zahtjeve za ukapčanjem /iskapčanjem gotovo trenutno
obaviti, a usluga je dostupna 24 sata.
Od uvođenja MTU u sustav upravljanja nije bilo značajnijih problema u radu postrojenja. Popis
telegrama i vremena generiranja istih sadržan je u jednom programskom paketu koji se svakodnevno
generira u 00:15:00 sati, a parametri pojedinih telegrama ovise o tarifnom režimu (ljetno ili zimsko
računanje vremena).
Svi telegrami koriste Versacom protokol.
00:17:00 - telegram koji aktivira određeni vremenski par u prijemniku ovisno o tarifnom režim
00:19:00 - telegram koji definira vremena ukapčanja/iskapčanja tarife
03:15:00 - telegram koji sinkronizira prijemnike u mreži sa realnim vremenom
04:15:00 - telegram koji sinkronizira prijemnike u mreži sa realnim vremenom
04:59:15 - telegram za ukapčanje polunoćne rasvjete zimi, ljeti se generira u 04:29:15 h
06:59:15 - telegram za iskapčanje jeftinije tarife u zimskom tarifnom režimu
(u ljetnom tarifnom režimu se generira u 07:59:15 h)
15:15:00 - telegram koji sinkronizira prijemnike u mreži sa realnim vremenom
20:59:15 - telegram za ukapčanje jeftinije tarife u zimskom tarifnom režimu
(u ljetnom tarifnom režimu se generira u 21:59:15 h)
23:59:15 - telegram za iskapčanje polunoćne rasvjete
Prijemnici su najnovije generacije (s tzv. distribuiranom inteligencijom). Kao vremenski raster
telegrama koristi se Ricontic b s protokolom Versacom (DIN 43861/3). Do 2005. godine koristili su se
isključivo prijemnici tvrtke ABB (tip LCR 500 i 540) i tvrtke ELSTER (također prijemnici ABB pod novim
imenom), a u 2005. godini počinje se sa korištenjem prijemnika tvrtke HD COMSYS - Velika Gorica tipa
MTKPUKS dok u 2008. godini MTK za Inženjering, tip UPMTK-2.
U dosadašnjem radu svi MTU prijemnici su se pokazali kao veoma pouzdani te je broj
neispravnih prijemnika u odnosu na ugrađenu količinu 0,48 %.

3.1. Mjerenje razine signala na području DP Elektra Šibenik

Mjeranja razine signala za daljinsko iskapčanja izvedeno je u lipnju 2004. godine GAMA
prijemnicima tvrtke Microstar.
U svrhu mjerenja naponske razine signala 16.06.2004. postavljeno je 10 mjernih prijemnika
marke Gama tvrtke Microstar na području DP Elektre Šibenik.
Prijemnici su postavljeni na 9 lokacija i to: Knin, Drniš (dva prijemnika), Murter, Tribunj, Vodice,
Zaton, Šibenik (centar), Bilice i Primošten.
Test signali za mjerenja su generirani za dane 18.06.; 20.06.; 21.06. 2004. (dva radna i jedan
neradni dan), u razmaku od 1 sata.
Rezultati mjerenja su pokazali da su u svim mjerenim točkama izmjereni zadovoljavajući nivoi
MTU signala. Minimalni proradni napon prijemnika iznosi 1,1 V, maximalni proradni napon iznosi 15 V.

3
 Njime se nastojalo obuhvatiti i rubne djelove županije u cilju provjere jednolikog rasprostiranja
signala. Prema rezultatima mjerenja utvrđena je zadovoljavajuća razina signala u svim točkama (veća od
1,1 V) što znači neometani rad prijemnika.

NAPONSKA RAZINA SIGNALA

U (V)

4,5

4,0

3,5

3,0

2,5

2,0

1,5

1,0

0,5

0,0
1:06

2:06

3:06

4:07

5:06

6:06

7:06

8:06

9:06

10:06

11:06

12:06

13:06

14:06

15:06

16:06

17:06

18:06

19:06

20:06

21:06

22:06

23:06

0:01
VRIJEME OČITANJA

18.06.04 20.06.04 21.06.04 Umin = 1,1 V

Slika 1. Mjerenje razine signala u TS 10/04 kV Šibenik (Barake)

Na slici 1. vidimo da je naponska razina signala koja je izmjerena u TS 10/04 kV Barake veća od
minimalnog proradnog napona prijemnika (1,1 V).

3.2. Ugradnja MTU prijemnika za daljinsko iskopčanje

Ugradnjom MTU prijemnika na priključnu kutiju brojila, moguće je daljinski upravljati isporukom
električne energije određenog potrošača. Usluga ukopčanja/iskopčanja neplatiša obavlja se prema točno
definiranoj proceduri i dostupna je 24 sata.
Propagacija i iznos MTU signala je zadovoljavajući na područjiu cijelog DP-a, odnosno dovoljan
je za proradu prijemnika. Obzirom na takvo stanje uspostavljena je suradnja s Elektrodalmacijom Split te
se usluge ukopčanja/iskopčanje neplatiša provode prema potrebama i zahtjevima DP Elektre – Šibenik
kao i upravljanje javnom rasvjetom.
Ugradnja MTU prijemnika za potrebe daljinskog iskopčanja neplatiša počela je krajem 2004. i
početkom 2005. godine. Tom prilikom ugrađeno je 55 prijemnika za najproblematičnije kupce.
Ukupan dug za potrošenu električnu energiju na tim mjernim mjestima iznosio je cca. 300.000 kn.
Tijekom 2006. godine ugrađeno je još 33 prijemnika s dugom od cca. 150.000 kn. na mjernim
mjestima tih kupaca. Ugradnja jednog prijemnika s relejima za daljinsko iskapčanje iznosi cca 450 kn.
Trošak ugradnje 88 prijemnika iznosi 39.600 kn. što je cca. 10% od ukupnog dugovanja na tim
mjernim mjestima. U nekoliko akcija iskapčanja naplaćeno je ukupno dugovanje.
Daljinskim iskopčanjem moguće je riješiti iskapčanje na tehnički loše izvedenim mjernim
mjestima gdje preko jednog zajedničkog uvoda ima više potrošača (mjerna mjesta u starijem dijelu
grada), a izbjegavaju se i neugodnosti kojima su izloženi monteri na terenu. U prilog ide i saznanje kupca
da u svakom trenutku može biti iskopčan iz mreže ukoliko ne podmiri dugovanje.
Ugrađeni MTU prijemnici koji nam služe za iskapčanje imaju individualne adrese što znači da za
svaki uređaj posebno moramo poslati signal.
Na slici 2. Vidimo brojilo električne energije na kojem je ugrađen MTU prijemnik sa četiri izvlačiva
bistabilna releja od kojih, prvi relej služi za prebacivanje tarife dok ostala tri za iskopčanje.

4
 3~ BROJILO

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

R1 R2 R3
12F 4 7 10
a b a b a b

1 2 3 5 6 8 9 11
40 (60) A 40 (60) A 40 (60) A
MTU

L1 L2 L3 N L1 L2 L3 N

ULAZ NA BROJILO
BROJILO - RELEJI - IZLAZ
NAPAJANJE PRIJEMNIKA

Slika 2.Ugradnje prijemnika za iskopčanje na brojilo potrošača i shema spoja

4. USPOREDBA TROŠKOVA

4.1. Troškovi servisiranja uklopnih satova i zamjene istih MTU prijemnicima

Cilj je dokazati ekonomsku opravdanost zamjene postojećih uklopnih satova s MTU prijemnicima
što bi trbalo rezultirati smanjenjem troškova održavanja i bojloj registraciji potrošnje odnosno boljoj naplati
potrošene električne energije u višoj tarifi.
Ugradnja MTU prijemnika počela je 2002. godine. Pregled broja prebacivača tarife u mreži
korištenjem izvješća iz Hep Billinga 21.04.2009. pokazuje da je ukupan broj ugrađenih prebacivača tarife
25.221 od čega su 12.345 MTU prijemnici, a 12.869 uklopni satovi.
Uz cijenu od 180 kn za nabavu MTU prijemnika i cca 100 kn za troškove zamjene, dobije se iznos
od 280 kn pa bi preostali trošak zamjene uklopnih satova MTU prijemnicima iznosio:
- 280x12.869=3.603.320 kn
Podaci o troškovima servisiranja i baždarenja uklopnih satova u DP elektra Šibenik na osnovi
podataka dobivenih iz baždarnice u razdoblju od 2002. do 2008. godine, dani su u tablici V.

Tablica I. Broj baždarenih i servisiranih uklopnih satova

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. Ukupno Prosjek

Uklopni sat 638 280 670 580 527 490 250 3430 490
Uklopni sat za maksigraf 29 10 25 12 15 0 0 91 13

Normativi: -uklopni sat 2,2 norma sata

- uklopni sat za maksigraf 3,3 norma sata
- rezervni djelovi 40 kn
- taksa DZZNIM za uklopni sat za maksigraf 50 kn
Na osnovu datih podataka i cijene sata rada od 60 kn/h te procjene od dodatna 2 norma sata za
odlazak na mjerno mjesto troškovi servisiranja i ugradnje bi iznosili:
- Uklopni sat: 60 kn/h x (2,2+2)h + 40 kn = 304 kn
- Uklopni sat za maksigraf: 60 kn/h x (3,3+2) +50 + 40 kn = 408 kn
Izneseni podaci o broju servisiranih i baždarenih uklopnih satova u razdoblju 2002 – 2008. godine
ukazuju na velik broj neispravnih uređaja što poskupljuje trškove održavanja
Vidimo da je cijena servisiranja i ugradnje uklopnih satova veća od cijene nabave i ugradnje
novih MTU prijemnika.

5
 Znamo da kupci u pravilu vrlo rijetko prijavljuju neispravnost rada uklopnih satova ukoliko je ista u
njihovu korist tj. ako je greška u smjeru manje registracije potrošnje električne energije u višoj tarifi od
stvarno potrošene.
Također isto se događa i u slučaju neovlaštene intervencije na uklopnom satu od strane kupca u
cilju smanjenja vremena registracije potrošnje električne energije u višoj tarifi. Posljedica jednog i drugog
je kriva registracija potrošnje električne energije u višoj tarifi koja je redovito na štetu
distributera/opskrbljivača u ovom slučaju DP Elektra Šibenik.
Usporedbom troškova održavanja postojećih uklopnih satova i troškova zamjene istih MTU
prijemnicima vidi se da nema ekonomske opravdanosti servisiranja postojećih uklopnih satova te bi
preostale uklopne satove trebalo zamjeniti MTU prijemnicima što bi dovelo do smanjenja troškova
održavanja naročito ako znamo da je u istom razdoblju od cca. 12.000 ugrađenih MTU prijemnika
neispravnih bilo svega 0,48% (58 prijemnika) tj. prosječno 8,3 prijemnika godišnje.
Pod pretpostavkom bolje registracije potrošnje u višoj tarifi od samo 1%, zamjenom uklopnih
satova s MTU prijemnicima, razlika u korist više tarife bi iznosila cca. 600.000 kn. godišnje.

4.2. Troškovi s obzirom na broj intervencija na mjernom mjestu

Broj intervencija na mjernom mjestu kupca u razdoblju 2004 - 2007. godine (podaci iz mjesečnih i
godišnjih izvješća) Odjela za mjerne uređaje. Intervencije na mjernom mjestu odnose se na plombiranje,
kontrole, regulaciju mjernih uređaja, zamjene neispravnih uklopnih satova i neispravnih brojila električne
energije.

Tablica II. Broj intervencija na mjernom mjestu kupca

2004. 2005. 2006. 2007. Ukupno Prosjek

Broj intervencija na mjernom mjestu 1.916 3.593 4.227 3.764 13.500 3.375

Od ukupnog broja intervencija 13.500 na mjernom mjestu njih cca. 9.000 odnosi se na regulaciju
mjernih uređaja ili zamjenu uklopnog sata pa ćemo obraditi tu vrstu kvara. Ukupan broj servisiranih
uklopnih satova u periodu 2004 - 2007. godine iznosio je 2.276, podaci iz tablice V., a broj ugrađenih
MTU prijemnika koji su zamjenili neispravne uklopne satove u tom periodu je 3.904. Ostatak intervencija
od 2820 na mjernom mjestu u promatranom periodu otpada na regulacije mjernih uređaja (uklopni satovi,
brojila sa integriranim uklopnim satom).
Prosjek godišnje zamjene neispravnih uklopnih satova s onima koje smo servisirali u baždarnici
je 569 što u promatranom periodu od 2002 – 2008. godine iznosi:
- 3983 x 304 kn = 1.210.832 kn
Prosjek godišnje ugradnje MTU prijemnika kojima smo zamjenili neispravne uklopne satove je
976 što pak u promatranom periodu od 2002 – 2008. godine iznosi:
- 6832 x 280 kn = 1.912.960 kn.
Prosjek godišnje regulacije uklopnih satova i brojila sa integriranim uklopnim satom na mjernom
mjestu je 705 što u promatranom periodu od 2002 – 2008. godine iznosi:
- 4.935 x 100 kn = 493.500 kn.
Treba napomenuti da je u promatrnom periodu od 2002 – 2008. ugrađeno cca. 5.500 novih MTU
prijemnika za potrebe novih priključaka.
Ovakvom dinamikom zamjene postojeći uklopni satovi njih 12.869 bili bi zamjenjeni za 13 godina,
a troškovi održavanja i servisiranja istih u tom periodu obzirom na broj intervencija na mjernom mjestu
iznosili bi 2.248.688 kn. dok bi troškovi regulacije mjernih uređaja iznosili bi 916.500 kn.
Troškovi zamjene svih 12.869 uklopnih satova s MTU prijemnicima iznosili bi 3.603.320 kn.
Aktualni prosječni godišnji troškovi :
• servisiranje i regulacija
- 569 kom x 304 kn/kom = 172.976 kn
- 705 kom x 100 kn/kom = 70.500 kn
• zamjena s novim MTU prijemnikom
- 976 kom x 280 kn/kom = 273.280 kn
Pojednostavljenom računicom dolazi se do činjenice da bi na ime prosječnih godišnjih troškova
održavanja (servisiranja) i regulacije uklopnih satova mogli nabaviti i ugraditi dodatno novih 172.976 +
70.500 = 243.476 kn / 280 kn/kom = 869 kom MTU prijemnika
Kalkulacija troškova na godišnjoj razini :
• Varijanta 1 – dosadašnja praksa = 516.756 kn

6
 • Varijanta 2 – nabavka i ugradnja 869 novih MTU prijemnika godišnje.
Po identičnom prosječnom godišnjem učešću ti bi se prijemnici utrošili 44% umjesto servisiranja i
55% umjesto regulacije, dakle preostalo bi godišnje za servisiranje potrošiti 178 x 304 = 54.412 kn, a za
regulaciju 227 x 100 = 22.700 kn
Prosječan godišnji trošak varijante 2 bio bi 516.756 + 54.412 + 22.700 = 593.868 kn
• Varijanta 3. – nabavka i ugradnja 569 + 705 + 976 = 2250 novih MTU prijemnika.
Troškovi nabave i ugradnje su 2250 kom x 280 kn/kom = 630.000 kn. Troškova servisiranja i
regulacije praktično nema.
Ukupne uštede :
Po varijanti 1. za zamjenu svih preostalih uklopnih satova MTU prijemnicima trebalo bi 13 godina
što je (pojednostavljeno) ukupno trošak : 13 godina x 516.756 kn/godišnje = 6.717.828 kn
Po varijanti 2. za zamjenu svih preostalih uklopnih satova MTU prijemnicima trebalo bi 7 godina
što je (pojednostavljeno) ukupno trošak : 7 godina x 593.868 kn/godišnje = 4.157.076 kn
Po varijanti 3. za zamjenu svih preostalih uklopnih satova MTU prijemnicima trebalo bi 5,7
godina što je (pojednostavljeno) ukupno trošak : 5,7 godina x 630.000 kn/godišnje = 3.603.320 kn
Povećanjem dakle troškova na godišnjoj razini od 15 do 22 % postiže se dugoročna
ušteda od 38 do 54 %, a cijela priča se završava 6 do 7 godina ranije !

5. ZAKLJUČAK

Usporedbom troškova servisiranja postojećih uklopnih satova i troškova s obzirom na broj

intervencija na mjernom mjestu vidimo oporavdanost zamjene istih MTU prijemnicima.
Puno veća pouzdanost MTU prijemnika u odnosu na postojeće uklopne satove rezultira
smanjenjem troškova održavanja i boljoj registraciji potrošnje odnosno boljoj naplati potrošene električne
energije u višoj tarifi.
Prebacivanje tarife kao jedne od temeljnih funkcija MTU sustava opravdalo je svoju ekonomsku
komponentu kroz promjene tarifnog režima (jednim telegramom moguće parametrirati sve prijemnike).
Za pretpostaviti je da će liberalizacijom tržišta električne energije doći i do uvođenja većeg broja
tarifnih režima gdje se MTU sustav nudi kao već postojeća tehnička podrška u približavanju potrošaču i
njegovim potrebama.
Budućnost usluge individualnog iskapčanja potrošača iako se naplatilo dugovanje ze električnu
energiju na mjernim mjestima na kojima su ugrađeni prijemnici nije naišlo na širu primjenu, može se
pretpostaviti da neće imati perspektivu, jer je za očekivati da će se naplata električne energije u R.
Hrvatskoj normalizirati ulaskom u Europsku uniju.
Što se tiče upravljanja javnom rasvjetom ona je još predmet dogovora koncesionara s općinama i
gradovima te će u budućnosti imati značajniju ulogu, za sad se nedovoljno koristi.
Upravljanje potrošnjom što i je početni cilj mrežno tonfrekventnog upravljanja kod nas nije saživilo
zbog velikog broja tehno - ekonomskih nepovoljnih razloga.
Premda je svugdje u svijetu trend, a u novije vrijeme i u nas, naročito donošenjem Zakona o
učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji da se energijom racionalno gospodari nameće se
i činjenica ozbiljnijeg razmatranja problematike upravljane potrošnje.
Obzirom da sustav MTU (iako jednosmjerna komunikacija, što mu je i najveći nedostatak) koristi
vlastitu mrežu za prijenosni put koja je u vlasništvu distributera električne energije i koja dopire do svakog
potrošača, ima prednost u odnosu na druge prijenosne medije, jer se ne moraju plaćati nikakve pristojbe
za korištenje, te se ima apsolutni nadzor nad zaštitom podataka.

6. LITERATURA

[1] I. Mikelić ing., M. Planinić ing. Elektrodalmacija Split, - Skorić I. ing. Elektra Šibenik -Rezultati
mjerenja širenja i raspodjele MTU signala u mreži DP Elektra Šibenik – Šibenik, lipanj 2004.
[2] Prof.dr.sc.Milun S., Doc.dr.sc.Goić R., FESB Split : – Studija : Razvoj i primjena MTU sustava u
DP Elektrodalmacija Split - Split, srpanj 2004.
[3] I. Skorić, Diplomski rad TVZ Zagreb, Sustav mrežnotonfrekventnog upravljanja u
transformatorskoj stanici TS (220)110/35/10 Vrboran, lipanj 2008.
[4] http://www.hdc-itd.t-com.hr/files/MTKPUKS2005-1.pdf
[5] http://www.hdc-itd.htnet.hr/MTU%20odasiljacki%20sustavi.htm
[6] http://www.elprim.com/Dokumenti/Tehnicki_uvjeti_JR.pdf