Biologija

• grč. bios = život, logos = govor, riječ

• znanost o životu
• Zašto? Želja za znanjem kao simbol ljudskog postojanja.
Homo sapiens = mudar, razuman čovjek
• živa bića podliježu osnovnim zakonima fizike i kemije
BIOLOGIJA 1

Uvod
Organizacijske razine žitota

Biologija Grane biologije

• multidisciplinarnost – određenim problemom bave se • PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I UMJETNIČKIM
dvije ili više različitih znanosti PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA (Narodne novine
• interdisciplinarnost – interakcija raznih disciplina, broj 118/09, 82/12 i 32/13)
odnosno prožimanje spoznaja iz jedne znanosti u drugu radi
rješavanja određenih problema i zadataka • Polje Biologija (1.05):
• 1.05.01 biokemija i molekularna biologija
• biološko znanje ima primjenu u području medicine,
poljoprivrede, veterine, šumarstva, proizvodnje hrane i • 1.05.02 botanika
lijekova, biotehnologiji, genetičkom inženjerstvu, ... • 1.05.03 mikrobiologija

• spoznaje iz područja biologije te njihova primjena bitno • 1.05.04 zoologija

utječu na život čovjeka; dodatci prehrani, lijekovi, • 1.05.05 ekologija
insekticidi, kontrola brojnosti populacija, ... • 1.05.06 genetika, evolucija i filogenija
• pripada području prirodnih znanosti uz kemiju, fiziku, • 1.05.07 opća biologija
geofiziku, geologiju, matematiku, interdisciplinarne
prirodne znanosti • sistematika i taksonomija
 Stupnjevi organizacije živih bića Stupnjevi organizacije živih bića
biosfera
organi i organski 10 µm stanice
sustavi Stanice

ekosustav
organeli
životna
zajednica,
biocenoza 1 µm

atomi
tkiva 50 µm
populacija
molekule
organizmi

Organizmi su u interakciji sa svojim okolišem, Evolucija objašnjava jedinstvo i

izmjenjuju tvari i energiju različitost života na Zemlji
Sunčeva • Charles Darwin (1809-1882)
• svaki je organizam u svjetlost
Ekosustav • fosilni razvojni niz neke vrste dokazuje evolucijske
interakciji sa svojim
promjene potomstva u odnosu na zajedničkog pretka
okolišem, ukuljučujući
• prirodni odabir kao evolucijski mehanizam prilagodbe
nežive (abiotičke) proizvođači
(biljke i drugi populacija na njihov okoliš
čimbenike i druge fotosintetski
kruženje
organizme (biotički kemijskih
organizmi) toplina

čimbenici) tvari

• ta interakcija ima učinak i kemijska energija

na organizme i na njihov
okoliš potrošači
• kruženje tvari u prirodi (primjerice,
životinje)
• kruženje energije
toplina
1 varijacija 2 isključivanje jedinki 3 razmnožavanje 4 povećanje
nasljeđenih značajki određenih značajki preživjelih jedinki zastupljenosti
u populaciji značajke koja je
omogućila uspješnost
preživljavanja i
razmnožavanja
Struktura i uloga povezane su na svim Stanice su osnovne strukturne i funkcijske
stupnjevima biološke organizacije jedinice živih bića
• Stanica je najniža organizacijska struktura koja može izvršiti
sve aktivnosti koje su potrebne za život.
• Sve stanice:
• obavijene su membranom;
• koriste DNA kao genetsku informaciju;
• imaju sposobnost dijeljenja što omogućuje razmnožavanje, rast i
(a) krila popravak višestaničnih organizama. 25 µm
(b) kosti
nabori unutarnje
membrane
vanjska
membrana

100 µm 0.5 µm
(c) neuroni (d) mitochondrij

Kontinuitet života temelji se na nasljednoj

Stanična građa
informaciji u obliku DNA
prokariotska stanica
• eukariotska • kromosomi sadržavaju većinu staničnog genetskog materijala
eukariotska stanica
stanica ima DNA (nema jezgre
u obliku DNA
već nukleoid)
membranama
membrana
obavijene odjeljke u membrana • dijelovi DNA koji nose nasljednu uputu nazivaju se geni
stanici =
ORGANELE
citoplazma
• genima se prenose nasljedne informacije od roditelja na
• prokariotska potomstvo
stanica nema
membranama
spermalna stanica
odvojenje odjeljke u
stanici, manja i
jezgra
jednostavnija (sadrži DNA)
stanica
• Bacteria i Archaea
su prokarioti,
protisti, biljke, oplođena jajna stanice zametka s kopijama
gljive i životinje su jajna stanica
stanica (sadrži
DNA oba
nasljeđene DNA
eukarioti organeli roditelja) potomstvo s
jezgra (sadrži DNA) 1 µm nasljeđenim
značajkama oba
roditelja
 jezgra
DNA Život na Zemlji se
manifestira
nukleotid raznolikošću vrsta;
bioraznolikost ili
stanica
biodiverzitet

(a) dvostruka uzvojnica DNA (b) jedan lanac DNA

Bioraznolikost na Zemlji Organizacija bioraznolikosti

• infektivne čestice (prioni, viroidi, virusoidi i virusi) • procjenjeno da ukupno postoji od 10 do 100 milijuna različitih
vrsta
• do danas, približno 1,8 milijuna vrsta identificirano i određeno

(b) evolucijska
adaptacija
Grupiranje vrsta
(a) organizacija
(c) podražljivost • taksonomija, grana biologije koja imenuje i klasificira vrste u
veće skupine

• domena bakterija, Bacteria

• domena arheja, Archaea
(e) procesiranje
• domena eukariota, Eukarya (d) regulacija energije

(f) rast i razvitak (g) reprodukcija

Značajke živih bića
 vrsta rod porodica red razred odjeljak carstvo domena
Taksonomija Ursus americanus
(američki crni medvjed)

• sistematika (biološka Ursus

klasifikacija) i filogeneza
• Carl Linné (1707–1778) Ursidae
• dvoimeno nazivlje (binarna
nomenklatura) Panthera Mephitis Lutra lutra Canis Canis
Carnivora

Vrsta
pardus mephitis (europska familiaris lupus
• znanstveni nazivi vrsta (leopard) (prugasti tvor) vidra) (pas) (vuk)

Mammalia

Rod
Panthera Mephitis Lutra Canis Chordata

Porodica
Felidae Mustelidae Canidae
Animalia

Eukarya
Red

Carnivora

Organizacijske razine živih bića Bioraznolikost na Zemlji

domena Bacteria
• grupiranje vrsta u sve više i šire kategorije
Panthera
Vrsta pardus Species

Panthera
Rod Genus domena Archaea

Felidae
Porodica Familia

Carnivora
Red Ordo
domena Eukarya
Mammalia
Razred Classis

Chordata Phyllum carstvo biljaka,

Odjeljak
Plantae
Protisti
Animalia
Carstvo Regnum

carstvo životinja,
Eukarya Dominium Animalia
Domena
carstvo gljiva,
Fungi
Jedinstvenost u različitosti Jedinstvenost u različitosti života
15 µm

• Različite vrste ukazuju na raznolikost, ali sve vrste izgrađene od istih vrsta
molekula, imaju DNA kao nasljedni materijal, a njihovo je ponašanje obično • bez obzira što se živa
motivirano onim što najviše izvršava evolucijski “smisao” (povećanje bića toliko razlikuju
reproduktivne uspješnosti)...
postoji i dokaz o
značajnoj 1.0 µm
trepetljike
jedinstvenosti papučice
Paramecium sp.

5 µm

poprečni presjek
trepetljike

trepetljike na stanicama
dušnika čovjeka

Stupnjevi organizacije živih bića

organi i organski 10 µm stanice

sustavi Stanice

organeli

1 µm
Kemijski sastav stanice
atomi
tkiva 50 µm

molekule
 Zastupljenost kemijskih elementa u Zemljinoj kori i živim bićima

stanica građena od samo nekoliko različitih kemijskih elemenata

Elementi zastupljeni u ljudskom tijelu
natrij (Na)
0,2 % klor (Cl)
0,2 %
sumpor (S)
ugljik (C) 0,3 % magnezij (Mg)
18,5 % 0,1 %
kalij (K)
vodik (H) 0,4 % elementi u
9,5 % tragovima
dušik (N)
3,3 % < 1,0 %

ostali elementi
fosfor (P)
3,7 %
1,0 %
kalcij (Ca)
kisik (O) 1,5 %
65,0 %

• elementi u tragovima
• bor (B) • jod (I) • silicij (Si)
• krom (Cr) • željezo (Fe) • kositar (Sn)
• kobalt (Co) • magnezij (Mg) • vanadij (V)
• bakar (Cu) • molibden (Mo) • cink (Zn)
• flor (F) • selen (Se)

Razlike živog i neživog sustava Elementi i spojevi

živi i neživi sustavi sastoje se iz istih atoma
između te dva oblika sustava uočavaju se jasne razlike
neživi sustav – slučajna raspodjela materije i energije
živi sustav – materija i energija se odražavaju na višem stupnju
sređenosti (strukture i funkcije) koja je rezultat prisustva određenih
mehanizama (genetskog programa i metabolizma)
život – procesi transformacije energije u organizaciju
• Materija je uzgrađena od elemenata.
• Element je tvar koja se ne može razbiti na manje
dijelove kemijskom reakcijom.
• Spoj je tvar koja se sastoji od dva ili više elemenata u
fiksnom omjeru.
• Spojevi se po svojim karakteristikama razlikuju od
elemenata iz kojih su nastali.

natrij klor natrijev

klorid
Esencijalni elementi Model atoma helija (He)
• elementi nužni za život
• 25 od 92 elementa su esencijalni za živa bića negativno nabijen
• ugljik, vodik, kisik i dušik čine 96% „žive” tvari elektronski oblak elektroni
(2 elektrona)
• preostala 4% čine kalcij, fosfor, natrij i sumpor
jezgra
• elementi u tragovima potrebni su za život organizma, ali
u minimalnim količinama

protoni

neutroni neutroni

Energijske razine elektrona u atomu Elektronske orbitale

Neon, sa dvije ispunjene elektronske ljuske (10
lopta koja poskakuje niz stepenice (a) dijagram distribucije elektrona)
pruža analogiju za razine energije elektrona
elektrona

(b) odvojene prva elektronska ljuska druga elektronska ljuska

elektronske orbitale

treća elektronska ljuska

(najviša razina energije)

x y
druga elektronska ljuska apsorbirana
(viša razina energije) energija z
1s orbitala 2s orbitala tri 2p orbitale

prva elektronska ljuska

(najniža razina energije)
izgubljena (c) preklopljene elektronske
energija orbitale

atomska
jezgra 1s, 2s, i 2p orbitale
Karakteristike atoma kemijskih elementa zastupljenih u živim bićima Shematski prikaz Popunjenost elektronskih ljuski
atoma vodika i ugljika nekih kemijskih elemenata

Vanjski elektroni određuju reaktivnost atoma

Element Protoni Neutroni Elektroni Atomski Atomska
broj težina
H 1 0 1 1 1
C 6 6 6 6 12
N 7 7 7 7 14
O 8 8 8 8 16
Na 11 12 11 11 23
Mg 12 12 12 12 24
P 15 16 15 15 31
S 16 16 16 16 32
Cl 17 18 17 17 35
K 19 20 19 19 39
Ca 20 20 20 20 40

Nastanak kovalentne Prostorni raspored kovalentnih

Kemijske veze između atoma veze veza

kemijska veza duljina jakost jakost

(nm) (kJ/mol) (kJ/mol)
vakuum voda
kovalentna veza
nekovalentna veza: 0,15 376,6 376,6
ionska
vodikova 0,25 334,7 12,6
van der Waals-ova privlačna 0,30 16,7 4,2
sila (po atomu) 0,35 0,4 0,4
Jednostruka i dvostruka Polarna i nepolarna
kovalentna veza kovalentna veza
Nastanak ionske veze

polarna kovalentna veza – dipol ionska veza u natrij kloridu

Vodikova veza Prikaz molekule vode

Voda je najzastupljenija komponenta stanice.

Van der Waalsove privlačne sile između atoma

Povezivanje molekula vode

 Interakcije molekula vode
i
Otapanje soli u vodi
hidrofilnih molekula
–
Na+ + –+ –
+
– –
+ Na+ – +

Cl–
Cl–
– +
+ –
+ –
–
–

hidrofobnih molekula

Povezivanje atoma ugljika C–O kemijske grupe

C–N kemijske grupe
Ugljikovodici

organski spojevi – spojevi ugljika

organske molekule – glavne komponente stanice
Kemijski sastav bakterijske stanice Organske molekule u stanici

monomer, dimer, oligomer, polimer

monomer polimer

monosaharidi polisaharidi
masne kiseline masti i lipidi
aminokiseline proteini
nukleotidi nukleinske kiseline

Ugljikohidrati – monosaharidi
Monosaharidi
struktura prstena
izomeri

α- i β- veze
 Disaharidi

reakcija aldehidne ili keto-grupe prvog monosaharida i hidroksilne grupe drugog

monosaharida
nastaje O-glikozidna veza
maltoza je građena od dvije glukoze
laktoza je građena od galaktoze i glukoze

Masne kiseline Lipidi

Lipidi su netopljivi u vodi, a topljivi u

organskim otapalima
Lipidi su građevne jedinice staničnih
membrana

Glikolipidi

Triacilgliceroli
Fosfolipidi
Lipidi Struktura nukleotida

Steroidi fosfatna dušična baza

skupina
N
O O O
N-glikozidna veza
-O P O P O P O 5’ O

O- O- O- 4’ H H 1’

- trifosfat - difosfat - monofosfat H 3’ 2’ H

OH X
šećer pentoza
X = OH riboza
X = H deoksiriboza

NUKLEOZID

NUKLEOTID

Nukleotidne baze Nukleotidne baze

NH2 O

N N
N NH
PURINI
N N
N N NH2

Baza Nukleozid Skraćenica R R

adenin (A) gvanin (G)
NH2 O O

H3C
Adenin Adenozin A PIRIMIDINI
N NH NH

Gvanin Gvanozin G N O N O N O

Citozin Citidin C
R R R
citozin (C) timin (T) uracil (U)

Timin Timidin T R = H ili šećer

purinske i pirimidinske dušične baze koje ulaze u sastav nukleinskih kiselina (DNA i RNA)
Uracil Uridin U R = vodik (H) ili glikozidna veza sa šećerom.
baze adenin, timin, gvanin i citozin sastavni su dio deoksiribonukleinske kiseline (DNA)
baze adenin, uracil, gvanin i citozin sastavni su dio ribonukleinske kiseline (RNA)
 O 5’-kraj 3’-kraj

Polinukleotidi – O P O- vodikova OH
O- veza
A T

Nukleotidni monosaharidi
O
NH2 O

nukleinske kiseline
N
N N HN N
N

fosfodiesterska
O

veza
Nukleotid je osnovna građevna O
-O
jedinica nukleinskih kiselina. O -O P O
O
Deoksiribonukleinska kiselina je O P O-
O- G C
nasljedni materijal svih živih bića. N
N O H2N
NH N
O
N N
NH2 O

O
-O
O -O P O
O P O- C G O
O- NH2 O N
N HN N O
N N
O H2N

O
-O
O -O P O
T A
O P O- O
O H2N N
O- NH N N
N N O
O

O
-O
3’-kraj OH 5’-kraj -O P O
O

Važnost nukleotida Struktura aminokiselina

Optički izomeri

L – aminokiseline
D – aminikiseline u staničnoj stijenci pripadnika
domene Bacteria
 Aminokiseline i pH Nepolarne aminokiseline
R - skupina predstavlja osnovu za O O O O O
podjelu aminokiselina: + - + - + - + -
H3N CH C O H3N CH C O H3N CH C O H3N CH C O C O-
Aminokiseline nepolarne R-skupine:
alanin, valin, leucin, izoleucin, prolin, CH3 CH CH3 CH2 CH CH3
fenilalanin, triptofan, metionin
H2N+
Aminokiseline polarne R-skupine: glicin, CH3 CH CH2

serin, treonin, cistein, tirozin, asparagin, H3C

CH3
CH3
glutamin
funkcionalne skupine -ON, -ЅN, -SONH2
omogućavaju formiranje vodikovih veza koje alanin (Ala) valin (Val) leucin izoleucin prolin (Pro)
su osnova za formiranje viših oblika (Leu) (Ile)
organizacije aminokiselina u molekulama
proteina. O O O O O

Aminokiseline s kiselom R-skupinom (s H3N +

CH C -
O H3N +
CH C O -
H3N +
CH C O -
H3N +
CH C O -
H3N +
CH C O-
negativno naelektriziranim bočnim
lancima): asparaginska kiselina i CH2 CH2 CH2 H CH2
glutaminska kiselina.
CH2 SH
Aminokiseline s bazičnom R-skupinom
(s pozitivno naelektriziranim bočnim S
lancima): lizin, arginin, histidin. HN
CH3

fenilalanin (Phe) metionin (Met) triptofan (Trp) glicin (Gly) cistein (Cys)

Aminokiseline s polarnim, ali nenabijenim bočnim lancem

O O O O O Esencijalne aminokiseline
+ - + - + - + - +
H3N CH C O H3N CH C O H3N CH C O H3N CH C O H3N CH C O-

treonin
CH2 CH2 CH2 CH OH CH2

metionin
C O CH2 OH CH3

NH2
lizin
C O

NH2
valin
OH
asparagin (Asn) glutamin (Gln) serin treonin tirozin leucin
(Ser) (Thr) (Tyr)
izoleucin
Kisele aminokiseline Bazične aminokiseline
O O O O O
histidin
H3N+ CH C O- H3N+ CH C O- H3N+ CH C O- H3N+ CH C O- H3N+ CH C O-
fenilalanin
CH2 CH2 CH2 CH2 CH2
triptofan
C O CH2 CH2 CH2
HN+
O- C O CH2 CH2
NH
O- CH2 NH

+ +
NH3 C NH2
Pozitivno nabijene
Negativno nabijene aminokiseline aminokiseline
NH2

aspartat (Asp) glutamat (Glu) lizin (Lys) arginin (Arg) histidin (His)
Povezivanje aminokiselina u peptidne lance –
Sekundarna struktura
polipeptid

α-uzvojnica

β-nabrana ploča

primarna struktura proteina – slijed aminokiselina

Trodimenzionalna struktura proteina Podjedinice proteina

tercijarna struktura proteina – dimer
naborana α uzvojnica i β nabrana
ploča
α2β2
Domene proteina

kvartarna struktura proteina – više

polipeptidnih lanaca
 Funkcije proteina
vrsta proteina
strukturni proteini
skladišni proteini
transport drugih
transportni proteini
hormonski proteini
kontraktilni proteini
protutijela
olakšavanje
enzimi kemijskih reakcija
transkripcija
DNA
enzim glukoza-6-fosfat
dehidrogenaza
funkcija primjeri
Građa i funkcija stanice ovisi o genetskoj informaciji koja se
Kolagen i elastin čine okosnicu u animalnom vezivnom
tkivu (tetive, ligamenti). Keratin je protein koji se
čuva, izražava, umnaža i povremeno mijenja kroz četiri
potpora
nalazi u kosi, rogovima, cijevi pera i u drugim osnovna genetička procesa
dijelovima kože životinja.
Ovalbumin je protein bjelanjka koji služi kao izvor
skladištenje aminokiselina pomoću kojih se razvija embrij. Kazein
aminokiselina je protein mlijeka i glavni je izvor aminokiselina za tek
rođene sisavce.
Hemoglobin je protein koji sadrži željezo i nalazi se u
krvi, prenosi kisik od pluća do drugih dijelova tijela.
tvari Drugi proteini vrše prijenos molekula kroz staničnu
membranu. Sinteza proteina
koordinacija
tjelesnih Inzulin je hormon kojeg luči gušterača, sudjeluje pri Replikacija DNA Procesi zajednički za
aktivnosti
regulaciji koncentracije šećera u krvi. prokariote i eukariote
Popravak oštećene DNA
Aktin i miozin odgovorni su za pokretanje mišića.
pokretanje Drugi kontraktilni proteini odgovorni su za valovito Rekombinacija gena
gibanje cilija i flagela koji pokreću mnoge stanice.
Protutijela se bore protiv bakterija, virusa i drugih
obrana stranih tvari koje uđu u organizam.
Enzimi reguliraju kemiju stanica selektivnim
ubrzavanjem kemijskih reakcija.
Struktura bakterijske stanice
smatanje
translacija
polipeptidnog lanca
Polipeptid
mRNA Stanična membrana
DNA
Bič
Stanična stijenka
proteini određuju
Kapsula
strukturni
protein značajke organizma
kolagen Pili
Ribosomi
Karla
hormon inzulin
Struktura životinjske stanice
Struktura biljne stanice
Mikrotjelešce Citosol
Stanična membrana
Jezgrina ovojnica
Jezgrica
Stanična stijenka
Vakuola Jezgra Jezgrina pora
Glatki endoplazmatski Stanična membrana Kromatin
retikulum
Vezikula
Hrapavi endoplazmatski Ribosomi
retikulum Ribosom Hrapavi ER
Kloroplast
Jezgrina
Glatki ER
ovojnica
Jezgra Golgijevo tijelo Golgijevo tijelo Središnja vakuola
Jezgrica

Mitohondrij Središnja lamela

Vezikula Mikrotubul
Mikrofilamenti
Mikrofilament Međustanični prostor
Lizosom
Mitohondrij

Citosol Centrioli
Kromatin Mikrotubuli

Usporedba prokariotskih i eukariotskih stanica/organizama

prokarioti eukarioti
Sastavni dijelovi prokariotskih i eukariotskih stanica
protisti prisutnost u
organizmi bakterije gljive prisutnost u eukariotskoj stanici
biljke struktura prokariotskoj funkcija
životinje biljne životinjske
stanici
stanice stanice
veličina stanice 1-10 µm 10-100 µm
(prosječna) stanična membrana + + + zaštita, komunikacija; regulira
prolaz tvari
metabolizam anaerobni i aerobni aerobni DNA + + + sadrži genski materijal
jezgrina ovojnica + + okružuje genski materijal
organeli nema jezgra, mitohondriji, ER, GA i dr. sadrže gene koji određuju
kromosomi + + strukturu i aktivnost stanice
DNA cirkularna molekula u linearne molekule u jezgri
citoplazmi (nukleoid) (kromatin, kromosomi) citoplazma + + + unutrašnjost stanice
sinteza RNA i proteina u citoskelet + + pomaže potpori i kretanju u
RNA i proteini istom reakcijskom sinteza i obrada RNA u jezgri, sinteza stanici
prostoru proteina u citoplazmi
endoplazmatska + + unutarstanični transport
mrežica
nema citoplazmatskog citoskelet od proteinskih niti i
citoplazma strujanja, endocitoze, cjevčica, strujanje citoplazme, golgijeva tijela + + pakiranje tvari
egzocitoze endocitoza, egzocitoza ribosomi + + + tvornica proteina
stanična dioba binarno cijepanje mitoza i mejoza sadrže enzime; pomažu
lizosomi ponekad + probavu stanice; uloga u
stanična jednostanični organizmi jednostanični ili višestanični programiranoj smrti stanice
organizacija organizmi s diferenciranim stanicama
 Sastavni dijelovi prokariotskih i eukariotskih stanica Mjere u stanicama
prisutnost u
prisutnost u eukariotskoj stanici • 1 μm = 1 mikrometar
struktura prokariotskoj funkcija (često skraćen kao μ) = 1/1000 mm = 10-3 mm
stanici biljne životinjske
stanice stanice
mikrotjelešca + + spremanje
• 1 nm = 1 nanometar = 1/1000 μm = 10-6 mm
mitohondriji + + osiguravaju staničnu energiju
(A = 1 angstrem (Angström)) = 1/10 nm = 10-7 mm
kloroplasti + stvaraju energiju za stanicu
održava oblik stanice; skladišti tvari
središnja vakuola +
i vodu
bičevi različiti oblici rijetko ponekad gibanje stanice

trepetiljke ponekad gibanje stanice

zaštita stanice; održava oblik

stanična stijenka + +
stanice

glikokaliks + okružuje i zaštićuje stanicu

komunikacija između dvije stanice;

unutarstanične plazmo-
pili različiti oblici sprječavaju istjecanje vode;
veze dezmata
pojačavaju veze između tkiva

Redovi veličina živih organizama

(D = dužina, P = promjer)

Virusi
Stanice viših biljaka Mozaični virus duhana (D) 0,28 μm = 280 nm
Euphorbiaceae, mliječne cijevi (D) nekoliko metara Virus slinavke i šapa (P) 10 nm
Urtica dioica, sklerenhimsko vlakno (D) 50-75 mm Submikroskopske stanične strukture
Pinus sylvestris, traheida (D) 2-4,5 mm Endoplazmatski retikulum – cisterna (P) 25-30 nm
Rosa, stanice epiderme (P) 0,04 mm = 40 μm Ribosomi (P) 10-15 nm
Stanice algi Granica razdvajanja elektronskog mikroskopa cca 0,2 nm
Acetabularia (D) 50-60 mm
Organske molekule
Bakterijske stanice Hemoglobin (D) 6,4 nm
Escherichia coli (D) 0,003 mm = 3 μm Molekula klorofila (P) 3,5 nm
DNA zavojnica (P) 2,5 nm
Krupnije stanične strukture Glukoza (D) 0,7 nm
Kloroplasti kormofita (P) 4-8 μm Atom vodika (P) 0,1 nm
Mitohondriji (P) 0,5-0,8 μm
Granica razdvajanja svjetlosnog mikroskopa cca 0,40 μm = 400 nm
Granica razdvajanja UV mikroskopa cca 0,24 μm = 240 nm
Veličina organizma ograničava mogućnost
njegova proučavanja
Tipovi mikroskopa
• veći organizmi -> promatranje golim okom • razlikuju se prema:
• sitni organizmi -> uz pomoć pomagala • sustavu leća koji se koriste (optičke ili elektromagnetske) da bi
• mikroskop – uređaj koji omogućava promatranje predmeta
se uvećao predmet koji se promatra
nevidljivim golom oku • tome što međudjeluje s promatranim predmetom da bi se
dobila slika
• svjetlost ili fotoni (optički mikroskopi) te o korištenoj valnoj duljini
svjetlosti kojom se obasjava predmet
• elektroni (elektronski mikroskopi)
• sonda (mikroskopi s pretražnom sondom, engl. scanning probe
microscopes)

• Dodatak 1 na Merlinu

Tipovi mikroskopa i valne duljine Sheme osnovnih tipova mikroskopa

akustični
mikroskop
Mikroskop sa pretražnom
sondom (engl. Scanning Probe
elektronski Microscope)
infracrveni ultraljubičasti mikroskop Transmission electron Scanning electron
mikroskop mikroskop microscope microscope

Scanning Near-field
Atomic Force
svjetlosni rendgentski Tunneling scanning optical
Microscopy
mikroskop mikroskop Microscopy microscope