Brojevni

sustavi

10/1/2018
Ishod učenja
Oznaka Oznaka
Naziv skupa ECTS
skupa ishoda

I1
S1 Brojevni sustavi i kodovi 1 bod
I2

• Definirati binarni sustav, aritmetiku binarnih brojeva s predznakom.

1
• Definirati 8421 kod, princip pariteta i dvodimenzionalni kod.

• Konvertirati binarne brojeve u dekadske, oktalne i heksadekadske i

obrnuto
1 •Objasniti višestruko ispitivanje pariteta.
• Definirati opći princip kodiranja, kod s minimalnom promjenom i
koristiti Hammingov kod za detekciju pogreške.
Tipovi i prikaz podataka
 Digitalni sustavi: prikaz podataka u digitalnom obliku
~ niz bita (binarni vektor) (npr:10110100)
 Niz bita može imati različito značenje
 Značenja binarnog vektora - osnovni tipovi podataka:
• brojevi: prirodni, cijeli, realni, …
• znak/simbol: slovo, znamenka, točka, zagrada, matematički
simbol( znakovni kodovi)
• specijalni znakovi: upravljački, instrukcije, …
posebno značenje: logičke varijable

3
 Tipovi i prikaz podataka
• Značenje niza bita nije apriori poznato
• Svaki tip podataka zapisuje se u utvrđenom obliku
• Način zapisa podataka naziva se format
• Utvrđuje se organizacija i značenje pojedinih bita
• Najjednostavniji način zapisa podataka: zapis prirodnih
binarnih brojeva
• Svaki drugi tip podataka mora biti zapisan u kodu
• Kôd – pridruživanje nekog drugog značenja nizu bita

4
4
Brojevni sustavi
 Pozicijski
 Nepozicijski

• Pozicijski brojevni sustavi

 pozicija znamenke određuje njenu težinu -
• - faktor kojim se znamenka množi
 težina - potencija baze brojevnog sustava
 dekadski sustav:

536  5  10  3  10  6  10
2 1 0

5
 Baza sustava
• Općenito, baza sustava može biti bilo koji cijeli
broj

N B  an 1  B n 1  an 2  B n 2   a1  B1  a0  B 0
n 1
  ai  Bi
i 0

 an 1an 2 a1a0
B: baza ili korijen brojevnog sustava
ai: koeficijent uz i-tu potenciju (težinu);
ai = {0, 1, …., B-1}, i = 0, 1, …., n-1  znamenke
6
 Primjer
• (42)8 = 4*81+2*80

• B=8

n 1 n2
N B  an 1  B  an 2  B   a1  B  a0  B
1 0

n 1
  ai  Bi
i 0

 an 1an 2 a1a0

7
7
 Neki brojevni sustavi

baza B brojevni sustav znamenke sustava (B)

2 binarni 0,1
3 ternarni 0,1,2
8 oktalni 0,1,2,3,4,5,6,7
10 dekadski 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9
16 heksadekadski 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9,A,B,C,D,E,F

8
Prikaz razlomljenih brojeva
 isti princip, potencije baze koje odgovaraju
znamenkama iza zareza - negativne
 postupak pretvorbe - posebno pretvoriti
cjelobrojni a posebno razlomljeni dio broja

1 2  m 1 m
nB  a1  B  a2  B   a ( m1)  B  a m  B
1
  i
a 
i  m
B i

 0, a1a2 a ( m1) a m

9
 Primjer
(12,07)8 =
=1*81+2*80 +0*8-1+7*8-2

1
10
0
 Prikažite u obliku polinoma sljedeće brojeve:

• (101011)2
• (42)8
• (36)10
• (11,31)10
• (F8)16
• (1101,11)2
• (12,07)8
• (38,D2)16

11
11
 Neki brojevni sustavi

baza B brojevni sustav znamenke sustava (B)

2 binarni 0,1
3 ternarni 0,1,2
8 oktalni 0,1,2,3,4,5,6,7
10 dekadski 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9
16 heksadekadski 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9,A,B,C,D,E,F

12 12
 Neki brojevni sustavi
dekadski binarni oktalni heksadekadski
0 0 0 0
1 1 1 1
2 10 2 2
3 11 3 3
4 100 4 4
5 101 5 5
6 110 6 6
7 111 7 7
8 1000 10 8
9 1001 11 9
10 1010 12 A
11 1011 13 B
12 1100 14 C
13 1101 15 D
14 1110 16 E
15 1111 17 F

13 13
 Pretvorba brojeva u različitim
sustavima
 pretvorba cijelog dekadskog broja u neki
drugi sustav
 sukcesivno dijeljenje bazom tog sustava
• ostaci dijeljenja s bazom - znamenke
• ostatak prvog dijeljenja - najmanje značajna znamenka

14
14
Primjer
345 10 =? 2 345 : 2  172 1
172 : 2  86 0
86 : 2  43 0
43 : 2  21 1
21: 2  10 1
10 : 2  5 0
5:2  2 1
2: 2 1 0
1: 2  0 1

34510  1010110012
15
Primjer: Pretvorba dekadskog broja u
heksadekadski

345 :16  21 9
21:16  1 5
1:16  0 1

34510  15916
16
Pretvorba u dekadski sustav

Izravno:
odrediti dekadski zapis svake
potencije baze izvornog sustava
pomnožiti vrijednost svake znamenke
s odgovarajućom težinom
zbrojiti

17
Pretvorba u dekadski sustav
Primjer:
Pretvoriti binarni broj 10010,101 u dekadski sustav

10010,1012 = 1*24 + 0*23 + 0*22 + 1*21 + 0*20 +

+1*2-1 + 0*2-2 + 1*2-3
= 1*16 + 1*2 + 1*0,5 + 1*0,125 = 18,625

 10010,1012 = 18,62510

18
 Usporedba brojevnih sustava
 Povećanjem baze sustava smanjuje se broj brojnih mjesta

Baza sustava Broj 1110

2 1011
3 102
8 13
10 11
16 B

19
 Optimalna baza brojevnog
sustava
 prikladnost brojevnog sustava za fizičku realizaciju
ne odgovara njegovoj prikladnosti za čovjekovu
upotrebu
 prikaz znamenki elektroničkim sklopom:
 toliko različitih diskretnih stanja koliko ima
znamenki

20 20
 Optimalna baza brojevnog sustava
n-znamenkasti broj u sustavu s
bazom B
N: broj mogućih
n-znamenkastih brojeva u B-1
brojevnom sustavu s bazom B ( B-2 B različitih
diskretnih
"kapacitet" n pozicija) stanja

0
v: ukupni broj različitih diskretnih Bn-1 Bn-2 B1 B0 pozicija (težina)

stanja n brojnih mjesta

21
Optimalna baza brojevnog
sustava

ln N  n  ln B N  Bn
ln N v  nB
v B
ln B
Nakon deriviranja i optimiranja slijedi:
dv
 0ln B  1 B  e  2, 7183
dB

22
 Optimalna baza brojevnog sustava

23 23
 Optimalna baza brojevnog
sustava
 "najekonomičnija" baza: B = 3
 ternarni brojevni sustav:
najbliži teorijskom minimumu
 binarni brojevni sustav:
 lakša realizacija:
tehnički bolji,
a samo 5% lošiji
od ternarnog

24 24
 Oktalni i heksadekadski sustav
 pozicijski brojevni sustavi, baza 8 odnosno 16
 baza je potencija broja 2  jednostavna
pretvorba u binarni sustav
 veća baza  manji broj znamenaka za zapis
broja
 oktalni sustav - znamenke 0-7 predstavljaju se
s 3 bita

0 000
1 001
2 010
3 011
4 100
5 101
6 110
7 111
25
25
 Heksadekadski sustav
 baza sustava 16, znamenke 0-9, A, B,..., F
 svaka znamenka predstavljena s 4 bita
 jednostavna pretvorba, vrlo raširen brojevni
sustav kao sažeti zapis binarnog
 2 heksa znamenke ~ 1 oktet (1B)
0 0000 A 1010
1 0001 B 1011
... C 1100
7 0111 D 1101
8 1000 E 1110
9 1001 F 1111

26 26
 Primjeri
• Pretvoriti broj 10111100011100111002
u heksadekadski sustav.
0101 1110 0011 1001 1100
5 E 3 9 C
010111100011100111002 = 5E39C16

• Pretvoriti broj 76A4C216 u binarni sustav.

7 6 A 4 C 2
0111 0110 1010 0100 1100 0010
76A4C216 = 0111011010100100110000102

27 27
 Primjeri
Pretvoriti broj 1011110110011002 u oktalni sustav
101 111 011 001 100
5 7 3 1 4
1011110110011002 = 573148
Pretvoriti broj 7654328 u binarni sustav.
7 6 5 4 3 2
111 110 101 100 011 010
7654328 = 1111101011000110102

28 28
Pretvorite sljedeće dekadske brojeve u binarne
ekvivalente:

• 14
• 64
• 1024
• 17,324
• 18,296875

29
Rješenje
14:2= 7 ostatak 0 najmanje važna znamenka
7:2=3 ostatak1
3:2=1 ostatak1
1:2=0 ostatak1

1410=11102

30
 Rješenje
• (18,296875)10
• 18:2=9 0 • 0,296875*2=0,59375 0
• 0,59375*2=1,1875 1
• 9:2=4 1 • 0,1875*2=0,375 0
• 4:2=2 0 • 0,375*2=0,75 0
• 2:2=1 0 • 0,75*2=1,5 1
• 0,5*2=1 1
• 1:2=0 1
• 0
(18,296875)10=(10010,010011)2
31
31
 Praktični savjet
• Cijeli broj pretvara se u drugu bazu postupkom
uzastopnog dijeljenja novom bazom, a decimalni
ostatak postupkom uzastopnog množenja novom
bazom.
• Kod postupka uzastopnog množenja decimalni dio
se uzastopno množi s bazom.
• Ako rezultat množenja postane veći ili jednak 1,
cijeli dio se pamti (1), a u nastavak množenja ulazi
samo decimalni dio.
• Ako je rezultat množenja manji od 1, pamti se 0

32
Pretvorite dekadski broj 217 u heksadekadski

•217 : 16 = 13 ostatak 9
• 13 : 16 = 0 ostatak 13

(217)10 = (D9)16
•11011001=

33
Pretvorite sljedeće binarne brojeve u oktalne i
heksadekadske:

• 11010111
• 1001101,011
• 11100010101101

34
Rješenje
• Pretvorba u oktalni
• (11010111)2 ~ 011 010 111
3 2 7 =(327)8
• Pretvorba u heksadekadski
• 11010111 ~ 1101 0111
(13)D 7
=(D7)16

35
Pretvorite sljedeće oktalne brojeve u binarne:

• 737
• 1242
• 23

36
Rješenje
• 737 ~ 7 3 7
111 011 111
• (737)8 = (111011111)2

37
Pretvorite sljedeće heksadecimalne brojeve u
binarne:

• 2FA
• 12C
• 4B3

38
Rješenje
• 2FA ~ 2 F A
0010 1111 1010
• (2FA)16=(1011111010)2

39
Prikaz relativnih brojeva
• Za prikaz pozitivnih i negativnih brojeva –
dodatni bit za predznak
• Pozitivni broj 0
• Negativni broj 1
• Ostali bitovi čine iznos

40
Prikaz negativnih brojeva
• Negativni brojevi prikazuju se na tri
načina:
• Predznakom i veličinom
• Predznakom i 2-komplementom
• Predznakom i 1-komplementom

41
 Prikaz brojeva predznakom i veličinom

• Kao kod prikaza pozitivnih brojeva

• Predznak se prikazuje bitom 1, a broj kao
veličina u binarnome sustavu
• Primjeri
• +72 = 01001000 -72 = 11001000
• +127 = 01111111 -127 = 11111111

42 42
 Primjer: konvertovati broj -126 u notaciju drugog
komplementa.

0111 1110 (+126)10

1000 0001 1. komplement
+ 1
1000 0010 2. komplement

43
Prikaz brojeva predznakom i
2-komplementom

• +17 = 00010001 -17 = 11101111

• +127 = 01111111 -127 = 10000001

44
 Prikaz brojeva predznakom i
1-komplementom

• +17 = 00010001 -17 = 11101110

• +127 = 01111111 -127 = 10000000

45
Pretvorite sljedeće binarne brojeve u
pripadne 1 i 2-komplemente

• 1011
• 11010

46
LITERATURA:
• Uroš Peruško: Digitalni sustavi
• Str. 32 - 42

47
Hvala na pažnji!