GRAĐEVINSKO - ARHITEKTONSKI FAKULTET

Katedra za metalne i drvene konstrukcije

ČELIČNA INDUSTRIJSKA HALA

Programski zadatak
KONCEPT PROGRAMA:

Rješavanje programa zamišljeno je kao timski rad:

• po 3 studenta sudjeluju u izradi 1 programa

• studenti dogovaraju samostalno podjelu posla
• svaki student pojedine grupe odgovoran je za jedan dio i to:

- Stup (ST)
- Krovni nosač (KN)
- Kranska staza (KS)
KONCEPT PROGRAMA:

Karakteristični presjek hale

KONCEPT PROGRAMA:
KONCEPT PROGRAMA:
Postoje razna rješenja krovnih sustava za ovakve i slične raspone.
Samo neki od…
KONCEPT PROGRAMA:
Postoje razni tipovi stupova hala s kranskim stazama:
ANALIZA OPTEREĆENJA:

HRVATSKA PREDNORMA
HRN ENV 1991-1:1994
• STALNO (G) - vlastita težina, sekunarna konstrukcija, obloga,
instalacije…

• PROMJENJIVO:
- Snijeg (S)
- Vjetar (W)
- Opterećenje kranom (K)
- Potres (dokazati da nije mjerodavan)

• IZVANREDNO – nećemo razmatrati u programu

 STALNA OPTEREĆENJA - G
Definicija:
Stalna opterećenja su ona za koje se smatra da će:

- vjerojatno djelovati na konstrukciju u cijelom vijeku trajanja,

- i / ili imati promjenu intenziteta ali su te promjene zanemarive u odnosu na
srednju vrijednost,
- i / ili imati promjene intenziteta tijekom vremena samo u jednom smjeru (npr.
porast opterećenja), ali je ta promjena ograničene vrijednosti.
 PROMJENJIVA OPTEREĆENJA - Q
Definicija:
Promjenjiva opterećenja su ona za koje je vjerojatno da će djelovati tijekom
zadane proračunske situacije te da će imati promjenu intenziteta tijekom
vremena.
Za te promjene se pretpostavlja da nisu monotone i zanemarive u odnosu na
srednju vrijednost.

IZVANREDNA OPTEREĆENJA – A
Definicija:
Izvanredna opterećenja su općenito kratkog vremena trajanja, a vjerojatnost
njihovog nastupanja u planiranom vijeku trajanja je mala.
STALNO OPTEREĆENJE HRN ENV 1991-2-1

- Sendvič panel (aluminijski)………………………. 0.25 kN/m2

- Sekundarna konstrukcija i spregovi……………...0.20 kN/m2
- Instalacije …………………………………………..0.10 kN/m2
g = 0.55 kN/m2
g ⋅ l = g '⋅ l ⋅ cos α
g 2 - tlocrtne površine
g' = = 0.58 kN / m
cos 30°

- Vlastitu težinu automatski uključiti u računalni program!

 OPTEREĆENJE SNIJEGOM – HRN ENV 1991-2-3

Opterećenje snijegom ovisno o razmještaju:

a) Opterećenja snijegom na krovovima,

b) Snijeg što visi preko ruba krova,
c) Opterećenja snijegom na snjegobranima i zaprekama,
d) Opterećenja snijegom na mostovima.
 a) OPTEREĆENJE SNIJEGOM NA KROVOVIMA
Opterećenje snijegom na krovu (po tlocrtnoj površini krova) određuje se iz:

s = µi Ce C t s k ⎡⎣ kN / m 2 ⎤⎦

µi - koeficijent oblika za opterećenje snijegom (ovisi o obliku krova, ali i o mogućem

rasporedu snijega po izloženim plohama)

sk - karakteristična vrijednost opterećenja na tlu u kN/m2 (statistička obrada,

projektantima ponuđene vrijednosti opterećenja po zonama, na koje je u tom
smislu podijeljena država na koju se proračun odnosi)

Ce - koeficijent izloženosti koji obično ima vrijednost 1.0

C t - toplinski koeficijent koji obično ima vrijednost 1.0
 a) OPTEREĆENJE SNIJEGOM NA KROVOVIMA
Opterećenje snijegom na krovu za dvostrešni krov:
 b) SNIJEG ŠTO VISI PREKO RUBA KROVA
Opterećenje snijego što visi po metru duljine krova izračunava se iz:

s e = kµi2s 2k / γ [ kN / m ]

k - koeficijent kojim se uzima nepravilan oblik snijega i koji iznosi od 0.0 do 2.5
ovisno o klimi i gradivu pokrova
µi - koeficijent oblika za opterećenje snijegom primjeren krovu

sk - karakteristična vrijednost opterećenja na tlu

γ - prostorna težina snijega čija se proračunska vrijednost usvaja kao 3 kN/m3
 c) OPTEREĆENJA SNIJEGOM NA SNJEGOBRANIMA I
ZAPREKAMA
Opterećenje djeluje na snjegobranima i zaprekama, a izračunava se iz:

Fs = µi s k b sin α [ kN / m ]
Fs - sila od klizanja mase snijega, u smjeru klizanja po jedinici duljine

µi - koeficijent oblika za opterećenje snijegom primjeren krovu

sk - karakteristična vrijednost opterećenja na tlu

b - tlocrtna udaljenost od snjegobrana ili zapreke do sljemena [m]

α - nagib krova, mjeren od horizontale [°]

 OPTEREĆENJE VJETROM – HRN ENV 1991-2-4

Određivanje opterećenja vjetrom moguće je uz pomoć 2 metode:

a) jednostavna metoda – kvazistatička metoda, za konstrukcije neosjetljive

na dinamičko djelovanje i učinak vjetra (nepomične konstrukcije)

b) detaljna metoda – za konstrukcije osjetljive na dinamičko djelovanje i učinak

vjetra (pomične konstrukcije, „mekane” konstrukcije.Metoda uzima u obzir
aeroelastičnost, dinamičko ponašanje konstrukcije i dinamičke karaktersitike
vjetra. Iziskuje, uz poznavanje statike, poznavanje dinamike konstrukcija i
mehanike fluida).
 a) JEDNOSTAVNA METODA
Opterećenje vjetrom je kvazistatički pritisak koji djeluje okomito na površinu građevine (i
tangencijalno kao sila trenja niz površinu objekta)

Za zatvorene objekte pritisak vjetra na vanjske površine we, te pritisak vjetra na unutarnje
površine wi računa se prema izrazima:
w e = q ref ce ( z e ) c pe ⎡⎣ kN / m 2 ⎤⎦

w i = q ref ce ( zi ) c pi ⎡⎣ kN / m 2 ⎤⎦

q ref - referentni pritisak srednje brzine vjetra

ce (ze ); ce (zi ) - koeficijent izloženosti kojim se uzimaju u obzir neravnine terena

ze ; zi - referentne visine
c p e ; c pi - vanjski i unutarnji koeficijent pritiska
 Referentni pritisak vjetra qref
Referentni pritisak srednje brzine vjetra određuje se prema (vidi Bernoullijevu jednažbu*):
ρ 2
q ref = v ref ⎡⎣ kN / m 2 ⎤⎦
2
v ref - referentna brzina vjetra
ρ - gustoća zraka

Referentna brzina vjetra dana je izrazom:

v ref = c DIR cTEM c ALT v ref ,0

c DIR - koeficijent smjera vjetra

c TEM - koeficijent ovisan o godišnjem dobu
c ALT - koeficijent nadmorske visine
v ref,0 - osnovna referentna brzina vjetra
Koeficijent izloženosti ce(z)

Za regije P1 – P4
Koeficijent izloženosti ce(z)

Za regije P5 – P10
Koeficijenti vanjskog tlaka cpe (vertikalni zidovi)
Koeficijenti vanjskog tlaka cpe (dvostrešni krovovi)
Koeficijenti vanjskog tlaka cpe (dvostrešni krovovi)
Koeficijenti unutarnjeg tlaka cpi
 Hvala na pažnji.
Sveučilište u Splitu, Građevinsko-arhitektonski fakultet

www.gradst.hr